P. 1
GRADJANSKO PRAVO

GRADJANSKO PRAVO

|Views: 240|Likes:
Published by lady_ammy

More info:

Published by: lady_ammy on Oct 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/22/2013

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH GRAÐANSKO PRAVO SKRIPTA WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.

COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM I -UVOD 1. POJAM GRA.ANSKOG PRAVA Granansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila urenuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, èinidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv granansko pravo potièe iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. Menutim, staro rimsko ius civile i

moderno granansko pravo su pojmovi razlièitog sadr aja. Te i te naziva granansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadr aju samih odnosa. Prema tome, jedino granansko pravo mo e u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreneni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je

izvr io veæ Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na polo aj dr ave, a privatno ono koje se tièe koristi pojedinaca. Bitno je istaæi da je granansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, veæ je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je zapoèeo proces sadr ajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u

teoriji nazivalo opæe privatno pravo ili opæe granansko pravo. U privatno pravo danas, osim grananskog prava, spadaju i trgovaèko pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadr aj tog prava i prirodu odnosa koje urenuje. Ono urenuje uglavnom imovinsku za titu neimovinske sfere èovjeka. 3. NAÈELA GRA.ANSKOG PRAVA Posebno karakteristièna su

4 naèela grananskog prava: 1. Naèelo dispozitivnosti. Naèelo dispozitivnosti znaèi da grananskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka (npr. razbijanjem tuneg prozora nastaje odgovornosta za tetu,bez obzira da li je uèinitelj imao ili nemao namjeru zasnovati grananskopravni odnos odgovornosti za tetu). Na podruèju obveznog prava ovo naèelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva:

slobodu svakog uèesnika u prometu da se odluèi da li æe uæi u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrnivanja oblika i sadr aja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrnuje opæe granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoraèiti. Pri tome se koriste razne pravne kategorije kao barijere-npr. javni poredak,dobri obièaji,imperativni propisi,pravila morala. Kao primjer ogranièenja

slobode u zasnivanju obveznih odnosa mogu nam poslu iti oni obvezni odnosi koji nastaju mimo stranaèke volje.Za te odnose se ka e da su nastali po sili zakona.Takav je sluèaj odgovornosti za tetu. U stvarnom pravu naèelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom kori tenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima (npr. pravo vlasni ta). U nasljednom pravu naèelo dispozitivnosti izra ava se

u slobodi oporuènog raspolaganja. 2. Ravnopravnost stranaka. Polo aj stranaka u grananskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije tj. podrenivanja jedne stranke drugoj koja je karakteristièna za upravno pravo. 3. Imovinska sankcija. Sankcija je tetna posljedica koja pogana onoga ko se ne dr i narenenja ili zabrane izra ene u pravnoj normi. Sankcija je takoner posljedica koja sti e onoga ko ne izvr i obavezu koju

je preuzeo stupanjem u grananskopravni odnos. Sankcije su u grananskom pravu bile u poèetku liène (du nièko ropstvo)., a danas je sankica imovinska a ne osobna (npr. naruèimo taksi u 12 sati jer trebamo otputovati u 12:30 a taksi ne done na vrijeme ili uop te ne done.Taksist nije ispunio obavezu, ali ne mo e zbog toga u zatvor.Ako smo zbog 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM -2njegove krivnje pretrpjeli tetu mo emo ga tu iti za naknadu tete.Sankcija nije pogodila osobu-taksistu veæ njegovu imovinu). 4. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih grananskih prava. Subjektivno granansko pravo je ovla tenje koje nastaje za uèesnika konkretnog grananskopravnog odnosa na osnovu normi grananskog prava u objektivnom smislu. Moguænost prometa subjektivnih imovinskih prava

postoji jedino u grananskom pravu, uz odrenene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna grananska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo). Npr. pravni odnos kupoprodaje-kupac je ovla ten tra iti od prodavca izruèenje stvari a to njegovo ovla tenje naziva se kupèevo subjektivno pravo. Kupac mo e dobrovoljnim sporazumom prenijeti svoje pravo na treæu osobu.

Prometnost subjektivnih grananskih prava je posljedica razmjene robe na tr i tu.Kolanje stvari u prometu odra ava se kao prijenos prava. U upravnom pravu ne postoji promet prava-tu postoji sistem delegacije tj.prijenos nadle nostis jednog upravnog tijela na drugo ali prijenos nadle nosti ne obavlja se u oblasti prometa prava. 4. SISTEM GRA.ANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema grananskog prava: institucijski i

pandektni. Institucijski sistem potièe iz rimskog prava. Gaj u Institucijama ka e da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res stvari) i tu be (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajuæim za granansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemaèkoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemaèkom Grananskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opæi dio, obvezno pravo,

stvarno pravo, porodièno pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opæi dio grananskog prava sadr i skup pravila i naèela koja su zajednièka svim dijelovima grananskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se urenuju odnosi izmenu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se urenuju oni dru tveni

odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovla tena da od druge stranke (du nik) tra i izvr enje neke èinidbe, a ona je du na tu èinidbu izvr iti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za sluèaj smrti jedne osobe (ostavitelja) urenuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRA.ANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA Granansko pravo trgovaèko

pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistièka varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovaèkog od grananskog prava. Monistièka varijanta zadr ava jedinstvenost grananskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. Granansko pravo porodièno pravo. Izmenu grananskog i porodiènog prava postoje sliènosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama

Priroda ostalih odnosa je menusobno potpuno razlièita. Metodolo ka sliènost je u naèelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i naèelu ravnopravnosti subjekata. Sliènost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. U porodiènom pravu urenuju se lièni odnosi. a imovinski odnosi su podreneni ostvarenju liènih prava.urenivanja tih odnosa. a razlike su neprometnost porodiènih subjektivnih prava i odsustvo .

imovinske sankcije u porodiènom pravu. 3 WWW.BH-PRAVNICI.COM .

odnosno naèela upravnog prava suprotni su onima grananskog prava.BH-PRAVNICI. Metode. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije menu strankama. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio grananskog prava.COM Granansko pravo radno pravo. u . -3Granansko pravo upravno pravo. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o slu bi (locatio conductio operarum).WWW.

a u grananskom dispozitivne norme. U upravnom pravu preovladavaju kogentne. Granansko pravo menunarodno privatno pravo. umjesto naèela prometnosti naèelo neprometnosti i delegacije nadle nosti.upravnom pravu va i naèelo subordinacije. umjesto imovinske sankcije preovladava lièna sankcija. Npr. Menunarodno privatno pravo urenuje posebnu vrstu imovinskih odnosa.menunarodnim obilje jem.ugovor o prodaji zakljuèe 2 dr avljanina razlièitih zemalja na . a to su imovinski odnosi sa tzv.

II -IZVORI GRA. POJAM . Taj zadatak rje ava menunarodno privatno pravo pomoæu tzv. Ono je unutra nje pravo dr ave.kolizijskih pravila.ANSKOG PRAVA 1. Naziv menunarodno to pravo nije dobilo zato to je zaista menunarodno. Postavlja se pitanje koje æe nacionalno granansko pravo biti primijenjeno u konkretnom sluèaju.teritoriji treæe dr ave. veæ zato to urenuje privatnopravne odnose sa menunarodnim obilje jima.

Za dr avni izvor je karakteristièno da je formalni tvorac prava ustavom odreneni zakonodavni organ.I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su razlièiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila. posebno zakon. U nauci o izvorima poznata je podjela na dr avne i dru tvene izvore prava. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis. . Norma je heteromna.

odnosno oni koji stvaraju normu u naèelu su i njeni adresati.odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat. Za dru tveni izvor ili tzv. propisi.autonomno pravo karakteristièni su samonormiranje menusobnih odnosa i akcija èlanova odrenenih asocijacija. Norma je autonomna. 3. Izvori grananskog prava su: 1. 1. 2. pravna nauka. PROPISI Propis . sudska praksa i 4. pravni obièaji.

Ustavi sadr e relativno mali broj odredaba grananskog prava. Ustavom se urenuju temelji pravnog.sadr i napisano pravno pravilo. Pod zakonom . Rangiranje propisa ja posebno znaèajno u sluèaju sadr ajnog sukoba dva propisa. ali one imaju prvorazredan znaèaj. politièkog i ekonomskog sistema odrenene dru tvene zajednice. Menu propisima postoji rang koji odrenuje njihov menusobni odnos. Najznaèajniji propisi su: ustav i zakon. Zakoni.

Zakon je najèe æi i najuobièajeniji pravni izvor. ali svaki propis ne mora biti zakon. Svaki zakon je propis. Retroaktivnost . opæe pravno pravilo.se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani naèin. Za na e granansko pravo karakteristièno je da ono nije u cjelini ureneno novim zakonima. Propis je i svaki podzakonski akt. a koji sadr i apstraktno.

BH-PRAVNICI. Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca va i relativno jer mo e odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag.COM .propisa. On ne 4 WWW. U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna.

2.modernu teoriju prema . Prema teoriji steèenih prava. Menutim.WWW. propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijenali steèena prava pravnih subjekata.COM mo e po vlastitoj odluci primjeniti propis unazad. zbog sporne prirode steèenih prava Roubier je postavio novu. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje poku avaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa.BH-PRAVNICI. -41. tzv.

ako je raniji propis odrenivao da se poslovna sposobnost stièe sa 18 godina. a kasniji podi e granicu na 21 godinu. osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu . ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije veæ proizvele. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku.kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa. Npr.

a zakonski im . dok bi po modernoj teoriji izgubili poslovnu sposobnost. ali bi pravni poslovi koje su zakljuèili nakon navr ene 18. 2.godine bili i dalje valjani.imaju 20 godina bi po klasiènoj teoriji steèenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje. PRAVNI OBIÈAJI Pravni obièaji su pravila pona anja koja su se formirala u dru tvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrnenog shvatanja.

uvjerenje da se radi o opæeobaveznom pravilu pona anja. koji pokazuje da je dru tvena praksa koja se manifestuje kao vr enje ili nevr enje odrenenih radnji dovoljno gusta. b) psiholo ki (opinio iuris sive necessitatis). Iz . Pravni obièaj kao izvor prava mora sadr avati 2 elementa: a) materijalni. stalna i jednolièna.je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. tj.

navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih obièaja: 1. u obzir dolaze samo ako odreneni odnos nije u cjelini normiran propisom. 2. Pravni obièaji . Pravni obièaji su supsidijarni pravni izvor. a pravni obièaj nije protivan naèelima na kojima se zasniva pravni poredak odrenene zajednice. Pravni obièaji su subordinirani zakonskom pravu jer va e samo onda ako ih zakon priznaje. tj.

Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se opæim uzansama. 2.su izvor na eg grananskog prava Na podruèju obveznih odnosa primjenjuju se kao dopunski izvor obveznog prava. Uzanse mogu biti: 1. Ako .trgovaèki obièaji.posebno trgovaèkog prava tzv. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednaèavanja poslovne prakse uèesnika u pravnom prometu.

uzanse ne smiju biti protivni kongentnim propisima a ako su suprotni dispozitivnim .se primjenjuju na promet samo pojedine vrste robe ili usluga radi se o posebnim uzansama. Trgovaèki obièaji tj. Osnovno naèelo obveznog prava: Uzanse se primjenjuju na obvezne odnose ako su uèesnici u tim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti propzilazi da su njihovu primjenu htjeli.

Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana. .propisima primjenjivat æe se odredbe ZOO osim ako je primjena uzansi izrièita. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se dono enje vi e saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira opæeobavezna pravna norma. 3.

5 WWW.BH-PRAVNICI.COM .

WWW.BH-PRAVNICI. veæ odluka vi eg suda djeluje na ni i sud samo snagom svoje uvjerljivosti. te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednaèavanje sudske . Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona.COM Sudski presedan je sudska odluka koja je podignuta na rang opæeg pravila i progla ena je kao obrazac za rje avanje sliènih sluèajeva (postoji u anglosaksonskim zemljama ne postoji kod nas).

znanstvena djela u kojima se teoretski obranuju pravni problemi imaju veliko znaèenje za razvoj pravne nauke. Studije. -54.èlanci tj. PRAVNA NAUKA (znanost) Pravna nauka je takoner samo indirektan izvor prava. ali se sudija u konkretnom sluèaju ne mo e pozvati na neko nauèno djelo kao na zakon.Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti. .prakse.

U prvom redu se javlja kao faktièki.III -GRA. POJAM I POSTANAK GRA. materijalni dru tveni odnos.potrebno je da se u dru tvenom ivotu pojave neke èinjenice za koje se ve e postanak materijalnog . Prije nego o se odreneni materijalni odnos uopæe formira. 2.ANSKOPRAVNI ODNOS 1.ANSKOPRAVNOG ODNOSA Grananskopravni odnos je dru tveni odnos koji je urenen pravnim pravilima grananskog prava.

Pretvaranjem faktièkih dru tveno-ekonomskih odnosa u grananskopravne odnose omoguæava se privredno kretanje. Time se stvara moguænost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. Izmenu . Materijalni dru tveni odnos postaje grananskopravnim odnosom u trenutku kada ga granansko pravo prizna i uredi. potrebno je da razbijem tuni prozor pa da se uslijed te èinjenice zasnuje odnos odgovornosti za tetu).dru tvenog odnosa (npr.

To znaèi da se dru tveno-ekonomski odnosi putem pravne norme pretvaraju u grananskopravne odnose.èim se dogode neke èinjenice koje izazivaju formiranje dru tvenih odnosa odrenenog sadr aja. postoji uzajamno djelovanje. a granansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku.dru tveno-ekonomskih odnosa sa jedne i grananskih prava sa druge strane. 3. PRAVNE ÈINJENICE Pravne èinjenice su èinjenice . Dru tveni odnosi daju grananskom pravu sadr aj.

Pravne èinjenice se dijele: s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog grananskopravnog odnosa. a) VRSTE PRAVNIH ÈINJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne èinjenice se dijele .za koje pravo ve e postanak. promjenu ili prestanak pravnog odnosa. a u vezi s tim postanak. prestanak ili promjenu subjektivnih prava.

protek vremena. Ljudske radnje dijele se na: . Prirodni doganaji postaju pravne èinjenice kada pravo za njih ve e pravne uèinke. Prirodni doganaji za koje pravo ve e pravne uèinke nazivaju se pravnim doganajima. smrt. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni uèinci. ronenje.u 2 osnovne vrste: prirodni doganaji i ljudske radnje. To su npr. 2. 1.

a) Dopu tene ljudske radnje (pravne radnje ili pravna djelovanja)-menu pravnim radnjama najva niji je pravni posao.COM . promjena ili prestanak grananskopravnog odnosa. Takvi uèinci su postanak.BH-PRAVNICI. To je oèitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih uèinaka. 6 WWW.

U grananskom pravu radi se o grananskim deliktima.BH-PRAVNICI. Delikti su nedopu tene ili protupravne ljudske radnje uz koju norme grananskog prava i mimo volje poèinioca ve u postanak odnosa odgovornosti za tetu.COM b) Nedopu tene ili protupravne radnje (delikti tj.grananski delikti). -6b) VRSTE PRAVNIH ÈINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S .WWW. za razliku od kriviènih.

presumpcija i fikcija. tada je ta pravna èinjenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva (da se . a potrebna je da bi nastao.ako je neko zaista umro. pravne èinjenice se mogu javljati kao: pretpostavka. a) Pretpostavka je pravna èinjenica koja je zaista kao èinjenica realno nastala u stvarnosti. promijenio se ili prestao odreneni grananskopravni odnos.obzirom na funkciju. Npr. pravna osnova.

podsjetimo.da su nasljednici sposobni da naslijede. u grananskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva èinjenica koja se sigurno dogodila i èije postojanje se uvijek . ivi nasljednici u èasu smrti ostavitelja. dok u obiènom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se ne to dogodilo ili ne. za nasljednopravni odnos je potrebno postajanje ovih èinjenica: smrt ostavitelja.oporuka u korist odrenenog nasljednika) Dakle.imovina.

Da bi se ta pretpostavka . Naime. (Èinjenièno stanje-skup svih èinjenica koje grananskopravnog odnosa) su potrebne za nastanak nekog b) Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se ve e postanak. subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke. Pretpostavka ima funkciju da povezuje granansko-pravni odnos sa stvarnim dru tveno-ekonomskim odnosom. promjena ili prestanak subjektivnih grananskih prava.mo e dokazati.

za koju je povezano subjektivno granansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa.Pravni subjekt kada dokazuje svoje subjektivno pravo mora uvijek dokazati . Pravna osnova je ona centralna pravna èinjenica oko koje se grupi u sve ostale potrebne pravne èinjenice. Prema tome. ona se naziva pravnom osnovom. ali svaka pretpostavka nije pravna osnova. svaka pravna osnova je pretpostavka.

tada svoje pravo . sposobnost nasljednika za nasljenivanje. pretpostavke za oporuèno nasljenivanje su: smrt ostavitelja.postojanje pravne osnove kao èinjenice iz koje izvodi to svoje subjektivno pravo. Npr.ako nema testamenta. nasljednik svoje pravo izvodi iz èinjenice da postoji testament u njegovu korist.oporuka u korist odrenenog nasljednika.imovina. Npr. Pravna osnova se uvijek mora dokazati. ivi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja.

c) Presumpcija je pravna èinjenica koja se smatra dokazanom dok se ne doka e suprotno.da naslijedi ostavitelja izvodi iz èinjenice da je ostavitelj braèni drug. Kao presumpcija se mo e tretirati samo .da je njegov krvni srodnik ili njegov usvojenik Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odrenenog nasljednika na nasljedstvo oèigledno je postojanje testamenta u njegovu korist.

Uvijek se dokazuje ono o je presumpciji protivno.ona pravna èinjenica koju je propis odredio. Pravna presumpcija je suprotnost tzv. Kod pravne ili oborive presumpcije nikad se ne dokazuje ono to se presumbira. 1. Takva èinjenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris) ili oboriva presumpcija. Ona se uvijek mo e oboriti protudokazom.faktièkoj presumpciji gdje sudac slobodnim logièkim zakljuèivanjem iz .

Osim pravne presumpcije koja se uvijek mo e oboriti dokazom.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). 2. a 7 WWW.jedne poznate I dokazane èinjenice izvodi zakljuèak da je istinita i neka druga èinjenica.BH-PRAVNICI. Neoboriva presumpcija znaèi da se neka èinjenica smatra po propisu kao dokazana.COM . postoji i tzv.

*Za to se ta presumpcija zove praesumptio juris et de jure i za to .COM protivdokaz uopæe nije dozvoljen .WWW. Primjer neoborive presumpcije je npr.BH-PRAVNICI.K.poznavanje stanja u zemlji nim knjigama. poznato I niko se ne mo e opravdati da nije znao za postojanje nekog prava koje je upisano u Z. smatra se da je svakome stanje u Z. tj.K.

protudokaz nije moguæ? *Kod neoborive presumpcije (praesumptio juris et de jure) ne radi se samo o tome da se neka èinjenica uzima kao dokazana. nego se uzima kao dokazano I samo pravo koje se iz te -7èinjenice izvodi. Fikcija je pravna .Zbog toga u takvim taèno odrenenim sluèajevima pravo ne dopu ta izvonenje protudokaza.

Primjer: Testamentarno nasljenivanje. promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. Pretpostavka .èinjenica za koju se zna da se uopæe nije dogodila ili da se nikad neæe ni dogoditi. ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati. I za fikciju va i naèelo da se ne mo e fingirati svaka pravna èinjenica. veæ samo ona za koju propis to dozvoli.

Tu imamo fikciju.I za fikciju vrijedi naèelo da se . Npr. Prema tome.onaj ko æe se roditi dr i se da je veæ ronen . Isto je tako poznata fikcija poznavanja objavljenih pravnih propisa.dijete zaèeto a jo neroneno ne bi moglo biti nasljednik svog oca koji je umro prije nego mu se dijete rodilo.je da nasljednik mora biti iv u èasu smrti ostavitelja.

ANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza.ne mo e fingirati svaka pravna èinjenica. Za pravni subjekt karakteristièno je da se pojavljuje kao uèesnik u granansko-pravnim odnosima. Menutim. Za pravni subjekt èesto se koristi izraz osoba (lice). IV -SUBJEKTI GRA. nego samo ona za koju propis to odredi. ne pojavljuje se .

Pravni subjekt mo e biti: fizièka osoba i pravna osoba. 1. nositelj prava i obaveza javlja ljudko biæe tj. Fizièka osoba postoji kada se kao pravni subjekt tj.samo èovjek pojedinac nego se pojavljuju i razne dru tvene tvorevine. Zato se javlja potreba da se i neke dru tvene tvorevine pretvore u pravne subjekte. Pravna osoba postoji kada se . 2. iv èovjek.

kao pravni subjekt pojavljuje dru tvena tvorevina. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. on bi prestao . pravna sposobnost 2. Pravni subjekt mora imati dva svojstva (da bi mogao biti uèesnik u granansk.pravnim odnosima): 1. poslovna sposobnost PRAVNA. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost. Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta.

vlastitim oèitovanjima volje stièu prava i obaveze. a pravna osoba bi prestala postojati).biti pravnim subjektom (èovjek bi sa pravnog gledi ta postao stvar. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim aktivitetom tj. ali ne mora imati . Primjer je administrativni akt kojim se zabranjuje neka organizacija znaèi oduzimanje pravne sposobnosti toj organizaciji. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost.

Pravno relevantna volja je volja koju pravo uva ava tj. Za poslovnu sposobnost se tra i pravno relevantna volja pravnog subjekta. Za pravne poslove I ostale pravne radnje kao to su napu tanje stvari tra i se poslovna sposobnost. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni du nosti. .poslovnu sposobnost niti jednak stepen poslovne sposobnosti. u onom momentu kada ju je pravni subjekt oèitovao.

Razlika izmenu svojstava I prava je u tome da se osoba mo e odreæi svojih subjektivnih prava ali se ne 8 WWW.COM .to su svojstva.BH-PRAVNICI.

Deliktna sposobnost (uraèunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja.BH-PRAVNICI.WWW.COM mo e odreæi svojih svojstava. li enje poslovne sposobnosti). Fizièkoj osobi se ne mo e oduzeti pravna sposobnost ali joj se mo e oduzeti poslovna sposobnost (to je tzv. Dok se za poslovnu sposobnost tra i pravno relevantna volja -8pravnog subjekta. .

Npr. Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. POSTANAK I PRESTANAK FIZIÈKE OSOBE Fizièka (prirodna) osoba . FIZIÈKA OSOBA POJAM. I te ki alkoholièar mo e kada je trijezan biti svjestan da ne smije razbijati tune prozore. A.za deliktnu sposobnost tra i se odreneni stepen svijesti (moguænost samoopredjeljenja). Za protupravne radnje dovoljna je uraèunljivost pravnog subjekta.

nositelj prava I obaveza. * Postanak fizièke osobe Fizièka osoba postaje ronenjem. a uroneno mu je svojstvo pravna sposobnost. . Èovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje ali i ne mora (robovlasni tvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti). Svaki èovjek je pravni subjekt tj.je iv èovjek kao subjekt prava.

Dovoljno je da dijete pokazuje znakove ivota i porod mora biti zavr en. To je dovoljno da izazove znaèajne posljedice u nasljednom pravu. ono je bilo na jedan trenutak pravni subjekt. dobiva pravnu sposobnost tj.To znaèi da dijete èim se rodi. Ako je dijete bilo roneno ivo pa umre.postaje nositelj prava i obaveza. Ponekad se ukazuje potreba da se neronenom djetetu .

saèuvaju neka prava. 2. Dijete se zaista mora roditi ivo. Pri tome se mora voditi raèuna o slijedeæem: 1. Dijete u majèinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. Kod nasciturusa se slu imo fikcijom onaj ko æe se roditi uzima se kao da je veæ ronen . Ako done do abortusa ili se dijete . Fikcija mora iæi u korist nasciturusa.

. Smrt znaèi i prestanak pravne sposobnosti fizièke osobe. otpadaju sve pravne posljedice fikcije. Dakle. *Prestanak fizièke osobe Fizièka osoba prestaje smræu.rodi mrtvo. pravo se slu i presumpcijom smrti koja se u na em pravu pojavljuje u vidu progla enja nestale osobe umrlom. U sluèaju da se ne zna da li je osoba èije pravne odnose treba razrije iti iva ili mrtva.

Poslovna sposobnost ima osnovnu funkciju u za titi .ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizièke osobe. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIÈKE OSOBE Fizièka osoba stièe pravnu sposobnost ronenjem a gubi je smræu.Osnovna funkcija pravne sposobnosti je u tome da se pomoæu nje subjekti mogu ukljuèiti u prometno zbivanje.Pravna sposobnost se ne mo e oduzeti fizièkoj osobi.

Npr.ali se to ne mo e u jednakoj mjeri dopustiti svakoj fizièkoj osobi.S obzirom na to.pravnih subjekata.Postoji razlika menu ljudima kao to je dob. Ne mogu se voljne dispozicije djeteta i odraslog èovjeka jednako tretirati. . a isto se tako oèitovanja volje normalnog I du evno bolesnog èovjeka ne mogu izjednaèiti.Poslovna sposobnost je svojstvo da se svjesnim oèitovanjem volje proizvode pravni uèinci.

pokazuje se potreba da se kod nekih fizièkih osoba oèitovanje volje usmjereno na sticanje prava I obaveza prizna potpuno a da se kod nekih uèinak ne prizna-to se posti e gradacijom-stepenovanjem poslovne sposobnosti.BH-PRAVNICI. 9 WWW.COM .

WWW. Osobe koje su navr ile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zakljuèili brak).godinom ivota. b) . Punoljetna osoba mo e sama sklapati pravne poslove. a) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stièe se po na em pravu sa navr enom 18.COM Poslovna sposobnost fizièke osobe ima 3 stepena: puna i ogranièena poslovna sposobnost. te poslovna nesposobnost.BH-PRAVNICI.

Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ogranièenom poslovnom sposobno æu va e tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te -9osobe. c) Potpuna poslovna nesposobnost. Osobe koje su potpuno nesposobne .Ogranièena ili djelomièna poslovna sposobnost. Pravni posao koji sklapa osoba ogranièene poslovne sposobnosti zove se epavi pravni posao (negotium claudicans)-posao kao da epadok zakonski zastupnik ne da odobrenje.

ne mogu uopæe same sklapati pravne poslove. Maloljetnik koji je navr io 14 godina potpuno je deliktno .godinom ivota. Deliktna sposobnost nastupa sa navr enom 14. veæ to za njih èine njihovi zakonski zastupnici. a usljed zakonom odrenenih razloga. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlani od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno li ene poslovne sposobnosti.

Maloljetnik izmenu 7 i 14 godina ivota nije deliktno sposoban.sposoban ako je du evno zdrav. PRAVNA (JURISTIÈKA OSOBA) Pravna osoba je dru tvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. B. ali æe iznimno biti ako se doka e da je pri èinjenju grananskog delikta bio sposoban za rasunivanje. To znaèi da pravni . Du evno zdravlje se presumira.

od fizièke osobe.poredak mo e nekoj dru tvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta tj. Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu. OSNOVNE PRAVNE . a dijelom na germanskom i drugim obièajnim pravima evropskog kontinenta.nositelja prava I obaveza iako je ta tvorevina potpuno razlièita od èovjeka tj.

dru tvene tvorevine nisu personae. jer su sve ostale . Teorija fikcije. Teorija fikcije danas se naziva klasiènom teorijom. Tu se samo zami lja da persona postoji. dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva juristièkom osobom. jer nisu biæa koja imaju vlastitu volju. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti.TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 1. Prema ovoj teoriji.

ve e se uz Zitelmann-a. koji kolektiv vi e psihologizira. Potvrdne teorije: a) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojeæom kolektivnom osobom. Taj pravac. 2.teorije nastale kao plod kritièkih osvrta na tu teoriju. kao i èovjek. Osnovna zasluga organske teorije je u tome to je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. koja je ivi organizam. Krupan nedostatak joj je to je .

Ova teorija pravne ili tehnièke realnosti nagla ava 2 osnovna naèela: da treba priznati postojanje pravne osobe èak i u sluèaju zakonske utnje.poistovijetila organizam i organizaciju. da treba priznati sva prava pravnoj osobi. uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi. b) Teorija pravne realnosti prihvaæena je i razranena od strane francuske civilistièke doktrine. èaki .

ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa.BH-PRAVNICI.preko zakonskog teksta.COM . 10 WWW.

èiji je autor Hauriou. Kolektiv postaje ustanova i automatski stièe pravnu sposobnost èim postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva.COM c) Teorija ustanove ili institucije.BH-PRAVNICI. Po ovoj teoriji. pravna ustanova je dru tvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odrenene ideje.WWW. Teorija ne mo e pru iti pravni kriterij .

veæ da mogu pripadati i za ne to. To su imovinske mase bez subjekta. ali sa odrenenim ciljem. .koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. Odriène teorije a) Teorija namjenske imovine. 3. Brinz je poèeo uèiti da prava ne pripadaju samo nekome.

smatra se da Brinz nije ni ta doprinio nauci o pravnoj osobi. Obzirom da je i teoretski neodr ivo uèenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta.Umjesto pravne osobe. b) Teorija destinatora. -10Brinz je postavio teoriju o namjenskoj imovini . èiji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina .

Njen autor. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmenu vlasni tva u ekonomskom i pravnom smislu.namijenjena. odnosno da je potpuno nepotrebna. c) Teorija kolektivnog vlasni tva. do ao je na ideju da pravna osoba ne postoji. . te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasni tva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom. francuski teoretièar Planiol.

Buduæi da njima ne treba nikakav pravni subjekt.e) Druge odriène teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uopæe. u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba. 4. Teorija realne egzistencije mo e se postaviti ako se kao rezultat opæih napora nauke. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen. legislative i prakse poku a izvuæi .

a u drugom o zavodu ili zakladi. U prvom sluèaju radi se o korporaciji. supstrat osobnosti mo e biti odreneni skup pojedinaca ili odrenena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba.ono zajednièko. Menutim. . Subjektivitet fizièkih i pravnih osoba je jedinstven. Supstrat osobnosti mo e biti ivo ljudsko tijelo i u tom sluèaju se pravni subjekt javlja kao fizièka osoba.

POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka dru tvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 1. 2. 3. . Dru tvena tvorevina mora imati trajnu i èvrstu organizaciju. odvojenu od imovine èlanova. prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo. Mora dobiti pravnu sposobnost (subjektiviteta). Organizacija mora imati zasebnu imovinu.

to se vidi iz statuta.Prijava nema konstitutivni karakter. Po sistemu . pravna osoba nastaje organiziranjem.mora se donijeti rje enje kojim se zabranjuje rad toj pravnoj osobi. Nadle nom dr avnom organu mora se podnijeti prijava.Postoje tri sistema u pogledu pretpostavki potrebnih da neka tvorevina dobije pravnu sposobnost: Po sistemu slobodnog udru ivanja. Ako cilj pravne osobe nije u skladu sa postojeæim poretkom.

*posebnim propisima kojim se odrenuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka tvorevina postala pravna osoba.jedinicew lokalne samouprave).BH-PRAVNICI. Pravna sposobnost stièe se tek registracijom.COM .normativnog akta dru tvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na dva naèina: *direktno propisom (i to singularnom odredbom) kojim se osniva taèno odrenena pravna osoba (npr. 11 WWW. Menutim.

a jedino je dr ava veæ samim svojim postojanjem .COM nadle ni organ ispituje da li su ispunjene po zakonu odrenene pretpostavke. a ako jesu mora izvr iti registraciju. Po sistemu koncesije.odobrenje) daje se po diskrecionoj ocjeni (jedinice lokalne samouprave stièu pravnu sposobnost direktno propisom.WWW.BH-PRAVNICI. dru tvena tvorevina dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa-odobrenjem. Taj akt (tj.

pravna osoba). Fizièka osoba mo e biti nositelj svih subjektivnih prava I obaveza koje predvina objektivno pravo. -11PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizièke osobe ira je od pravne sposobnosti pravne osobe. Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. a obim prava I obaveza koje ima neka pravna osoba ovisi o cilju koji ta .

Za fizièku osobu se ka e da ima opæu pravnu sposobnost.pravna osoba treba postiæi. Pravna osoba ima svoj cilj a za njegovo postizanje mora se nu no javiti kao nositelj odrenenih . Fizièka osoba djeluje u okviru onoga to nije zabranjeno. a pravna osoba u okviru onoga to joj je odreneno. a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost.

Statut ili ugovor o osnivanju nu no sadr i i . Tu se odrenuje cilj.statièka volja pravne osobe. Postavlja se pitanje: Kako se odrenuje ta posebna pravna sposobnost? Ona se odrenuje statutom pravne osobe. U statutu je izra ena tzv. odnosno svrha pravne osobe.prava i obaveza.Pravna osoba se nu no pojavljuje kao pravni subjekt sa posebnom pravnom sposobnosti. a time i obim pravne sposobnosti.

odnosno ugovor. kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe.unutra nju organizaciju pravne osobe. on uvijek ima . odnosno odrenena prava korisnika. mora predvidjeti i èlanska prava. Statut ili ugovor pravne osobe mora imati odredbe o tijelima koji omoguæuju da se odrenena pravna osoba ukopèa kao subjekt u dinamiku grananskopravnih odnosa. Buduæi da je u statutu izra ena volja pravne osobe. Statut.

POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Danas prevladava mi ljenje da pravna osoba mo e biti ne samo nosilac prava I obaveza nego mo e ta prava i obaveze samostalno sticati I prenositi. Isto va i i za ugovor o osnivanju pravne osobe.oblik. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim oèitovanjem volje stièu prava I . a èesto i snagu pravnih propisa.

Ali pravna osoba mora imati moguænost izraziti i svoju tzv.preuzimaju obaveze. dinamièku volju-to je volja koju treba pravni subjekt izraziti prilikom konkretnog disponiranja svojim pravima i obavezama. Pravna osoba svoju dinamièku volju izra ava preko . Postavlja se pitanje: Kako pravna osoba mo e izraziti svoju volju? Statut ili ugovor je jedan od naèina na koji pravna osoba izra ava svoju volju-statièka volja.

svojih organa. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. Tijelo pravne osobe ne smije se poistovjeèivati sa zastupnikom. Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. Tijelo ili organ je fizièka osoba ili skup fizièkih osoba preko kojih pravna osoba izra ava svoju vollju. Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe. Radnja .

a radnja tijela je radnja same pravne osobe (npr.zastupnika je njegova vlastita radnja koju on poduzima u ime i za raèun zastupanog. 12 WWW.COM .BH-PRAVNICI. veæ akt fakulteta).akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt.

Kod pravne je suprotan sluèaj tj. Za fizièku osobu je karakteristièno stepenovanje .WWW.COM Ako sa stanovi ta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fizièku i pravnu osobu.BH-PRAVNICI. Pravna osoba u trenutku kada dobiva pravnu sposobnost postaje istovremeno i potpuno poslovno sposobna. dolazimo do slijedeæih zakljuèaka: Kod fizièke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno.

-12DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Kao to fizièka osoba mo e povrijediti ugovornu I zakonsku obavezu te poèiniti tzv. za pravnu ne. grananski delikt tako isto i pravna osoba mo e poèiniti te vrste tetnih radnji. koje je karakteristièno za pravne osobe.poslovne sposobnosti. krivica pravne . Za fizièku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti. Ako se tra i krivica.

za krivicu se tra i uraèunljivost.nuklearnih elektrana. Ako je organ pravne osobe kolektiv. Npr. odgovornost eljeznica. postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom sluèaju. Ako je organ pravne osobe fizièka osoba. Postoji odgovornost gdje se tra i krivnja kao i odgovornost za tetu bez krivnje. VRSTE PRAVNIH OSOBA .tramvaja.osobe prosunivaæe se po krivici njenih organa.

Finansiraju se iz sredstava dr avnog proraèuna. 1. Javne osobe su one koje ostvaruju javne ciljeve i interese. korporacije 4. osnivanje.razlièite .Postoje èetiri osnovne vrste pravnih osoba: 1.jedinice lokalne samouprave i uprave. kontrola i upravljenje od strane dr ave. zaklade. pravne osobe privatnog prava 3. javna ovla tenja i dr. Pravne osobe javnog prava su: dr ava. pravne osobe javnog prava 2.

supstratu pravne osobnosti. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vr i se prema tzv. Privatne osobe se one koje slijede privatne ciljeve i interese. 3. udru enja granana i sl.ustanove koje dobivaju sredstva iz dr avnog proraèuna. 2.javna preduzeæa i dr. Pravne osobe privatnog prava su: trgovaèka dru tva. Korporacija je organizirani kolektiv fizièkih osoba koji je samostalan pravni subjekt razlièit .

a slu i bilo èlanovima bilo svrsi odrenenoj u . Imovina korporacije je razlièita od imovine èlanova.od pojedinaca koji su èlanovi korporacije. Odnos èlanova prema korporaciji i obratno urenen je njenim Statutom. Ona ima svoju imovinu ali u osnovi pravne osobnosti (supstratu) nije te i te na imovinskoj masi nego na skupu fizièkih osoba. kojeg donose sami èlanovi. Korporacija mora imati svoje èlanstvo.

4. ali je dominantni element supstrata njene pravne . Zakladom upravljaju fizièke osobe. Zbog toga èlan neke korporacije mo e stupati u grananskopravne odnose sa svojom korporacijom. Zaklada je za odrenenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost. Za korporaciju je karakteristièno da se njen identitet ne mijenja promjenom èlanova. Tipiène korporacije su dionièarska ili akcionarska dru tva.Statutu.

To je pravni posao posebne vrste jer se njime nakon odobrenja upravne vlasti stvara novi pravni subjekt (samostalna zaklada).BH-PRAVNICI.osobnosti upravo sama imovinska masa. Nalog oporuèitelja njime se ostavlja dio ili cijela ostavina veæ 13 WWW.COM . Zaklada se osniva aktom dr avne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizièka ili pravna osoba.

za zbrinjavanje ili kolovanje siroèadi. Takva oporuèna odredba je nalog ili modus.BH-PRAVNICI. U praksi je vrlo te ko odrediti da li neka pravna osoba spada . nesamostalna zaklada. a imovinska masa koja je u la u imovinu postojeæe pravne osobe je tzv.COM postojeæoj pravnoj osobi. Nesamostalna zaklada nije pravna osoba. da je koristi za ostvarenje neke dopu tene svrhe npr.WWW.

Zaklada mo e biti .u korporaciju ili zakladu. FONDACIJA se razlikuje od zaklade po tome to se osniva za razdoblje ne du e od 5 godina (menutim. jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova.po novom pravu nema razlike izmenu fondacije i zaklade). U takvom sluèaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju.

godine i period nakon 1988. .godine. (npr.-1988. -13Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u na em pravu. Prihodi koje ostvaruje zaklada mogu biti namjenjeni odrenenom krugu fizièkih osoba. 1971. iz prihoda raznih stipendijalnih zaklada daju stipendije studentima-amerièka sveuèili ta). Svrha se odrenuje aktom zakladnika.osnovana za razlièite. mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971. opæekorisne i dobrovoljne svrhe.

Bile su nosioci prava kori tenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava. Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasni tva.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na dru tvene i grananske pravne osobe.U periodu do 1971. Najva nije dru tvene pravne osobe tog perioda . Dru tvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt èija je ekonomska baza iskljuèivo u dru tvenom vlasni tvu.

jer èim bi ta djelatnost pre la odrenenu granicu. Grananske pravne osobe su dru tvene tvorevine èija je ekonomska osnova u grananskom vlasni tvu. odnosno DPZ i radne organizacije. politièko teritorijalne jedinice. U grananske . U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatno æu. U ovom periodu bile su marginalnog znaèaja i tretirane su kao relikt pro losti. automatski bi njihova imovina postala dru tvenom.su: dr ava.

pravne osobe ubrajane su: vjerske organizacije.godine i Zakon o udru enom radu iz 1976. Normativnu osnovu èine Ustavni amandmani iz 1971.godine.godine je period o ivotvorenja koncepcije udru enog rada. razlièite zaklade ili zadu bine. U ovom periodu do lo je do znaèajnih promjena u definiciji. supstratu i organizacijskim oblicima dru tvenih pravnih osoba. te udru enja granana. Ustav SFRJ iz 1974. Dru tvena pravna .-1988. Period 1971.

SOUR). Normativna podloga data je amandmanima na Ustav . DPZ i dru tvene organizacije. RO. Period nakon 1988.godine poèinje radikalnim promjenama u dru tveno-ekonomskom i pravnom poretku. Temeljni oblik organizacije dru tvenih pravnih osoba su bile Organizacije udru enog rada (OOUR. DPO.osoba definirana je kao ona dru tvena tvorevina koja svoje ciljeve mo e ostvariti samo anga ovanjem sredstava u dru tvenom vlasni tvu. Samoupravne interesne zajednice.

godine. 3.Mje ovito poduzeæe. Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzeæe. koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka. ZOP razlikuje èetiri tipa poduzeæa: 1.Dru tveno poduzeæe. odnosno dobiti. koje posluje sredstvima u zadru nom vlasni tvu.Zadru no poduzeæe. koje posluje sredstvima u dru tvenom vlasni tvu. 2. koje posluje .SFRJ i Zakonom o poduzeæima (ZOP) iz 1988.

zadru nom i vlasni tvu fizièkih lica. tj.BH-PRAVNICI. PRESTANAK PRAVNE OSOBE 14 WWW.sredstvima u dru tvenom.COM .vlasni tvu fizièkih osoba i grananskih pravnih osoba. koje posluje sredstvima u privatnom vlasni tvu.Privatno poduzeæe. 4.

priznanje pravne sposobnosti od pravnog poretka. Pravna osoba je samo ona tvorevina koja ima odreneno organizacijsko jedinstvo.COM Pravna osoba nije neka trajna i vjeèna kategorija. te sve te pretpostavke moraju postojati zajedno. .WWW.BH-PRAVNICI. Ona mo e prestati postojati kao i pravni subjekt. imovinu. te ako nestane jedne od ove tri pretpostavke mora prestati i pravna osoba.

jer bi njeno dalje postojanje bilo protupravno. mora prestati postojati. postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana-pravna osoba prestaje ako je bila kreirana radi postizanja tog cilja. aktom dr avne vlasti (zabranom)-radi se o prestanku pravne osobe povlaèenjem odobrenja koje je bilo potrebno za egzistenciju pravne osobe.Osim toga. pravna osoba mo e prestati: propisom tj. jer bi .

steèajem. nestankom imetka pravne osobe. Pravna osoba nad kojom se provodi steèaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rje enja o zakljuèenju steèajnog postupka. smanjenjem broja èlanova ispod odrenenog broja koji je npr. -14odlukom èlanova koji je sastavljaju. predvinen statutom pravne osobe.njeno dalje postojanje bilo bezpredmetno. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe .

Likvidacija je postupak u kojem se razrje avaju imovinskopravni odnosi pravne osobe koja treba da prestane postojati kao samostalni pravni subjekt.rje avaju se u postupku likvidacije.ANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1.ANSKOG PRAVA Najpoznatiji poku aji definiranja subjektivnog . V -GRA. POJAM SUBJEKTIVNOG GRA. Nakon okonèanja postupka likvidacije pravna osoba se bri e iz registra koji se void za takvu vrstu pravne osobe.

prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana moæ volje. je najprihvaæenija. koja predstavlja sintezu prethodnih. prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno za tiæen interes.prava su: Teorija volje njemaèkog pravnika Windscheida. Interes je uvijek neka korist ili dobro u naj irem smislu rijeèi. pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. Prema ovoj teoriji. Iheringova teorija interesa. . Voljno-interesna teorija.

Na bazi ovih gledi ta mo e se dati slijedeæa definicija: Subjektivno granansko pravo su ovla tenja koja pravnom subjektu u odrenenom grananskopravnom odnosu priznaju norme .subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena moæ volje. odnosno pravna moæ u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. Pojam pravna moæ podrazumijeva ovla tenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati.

te odrenuje èinjenice koje su potrebne za formiranje odrenenog grananskopravnog odnosa. RAZLIKA IZME. Iz toga utvrnuje koja ovla tenja . Granansko pravo u prvom redu bira koje æe od dru tvenih odnosa pretvoriti u grananskopravne odnose.U PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU Granansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se urenuju odreneni dru tveni odnosi. 2.objektivnog grananskog prava.

Skup tih ovla tenja to ih 15 . a jedan od tih elemenata koje zahvata norma jesu ovla tenja koja ima subjekt u pravnom odnosu.imaju subjekti u odrenenom odnosu te koje obaveze i du nosti preuzimaju na sebe u takvom odnosu. Postavlja se pitanje: Kakva je norma grananskog prava? Norma objektivnog prava zahvata sve sastavne elemente odrenenog pravnog odnosa.

BH-PRAVNICI.WWW.COM .

Dakle.WWW. To znaèi da subjektivno pravo mora imati svog nositelja. Nasuprot . nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta.BH-PRAVNICI.COM norma objektivnog prava priznaje subjektima u odrenenom grananskopravnom odnosu naziva se subjektivno imovinsko pravo. Da se ovla tenja to ih priznaje objektivno pravo u odrenenom grananskopravnom odnosu ve u uz pravni subjekt. naziva se skup tih ovla tenja subjektivnim pravom.

Postavlja se pitanje: Izlazi li subjektivno pravo iz objektivnog prava? Subjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni elemenat objektivnog prava.tome. Subjektivno pravo se kao sastavni elemenat pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. Ta realnost je pravna . nego kao sadr ajni elemenat grananskopravnog odnosa. objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac.

Postavlja se pitanje: da li u nekom konkretnom sluèaju B izvodi svoje pravo da naslijedi C iz apstraktne norme iz èlana 6. Norma objektivnog prava ne stvara ovla tenja nego ta ovla tenja izviru iz pravne osnove a norma ih samo priznaje ili ne priznaje. -15Na primjer zakon o nasljenivanju odrenuje da se naslijediti mo e po testamentu.osnova. ZN .

Subjektivnom grananskom pravu jednog subjekta odgovara .ANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izra avamo menusobni odnos pravnih subjekata u odrenenom grananskopravnom odnosu.Priznala je ovla tenje koje iz te osnove izlazi. Rje enje: Ovla tenje B izlazi iz testamenta a testament je kao pravnu osnovu priznala norma objektivnog prava.ili iz èinjenice da je C naèinio testament u korist B. 4. FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRA.

Preko subjektivnih grananskih prava izra avamo dru tveni odnos (A-B) ali izra avamo i faktièki odnos koji postoji izmenu subjekta i objekta u pravnom odnosu. SADR AJ SUBJEKTIVNOG GRA. Pripadanje i ovla tenje. 5.obaveza drugog subjekta. Bez subjektivnih prava te ko bismo mogli konstruisati pojam imovine.ANSKOG PRAVA 1. Subjektivnim pravom se u prvom redu pravno izra ava odreneni dru tveni odnos izmenu subjekta prava a istovremeno .

Gledajuæi sa stajali ta objekta ta se veza izra ava pripadanjem objekta subjektu. veza izmenu subjekta i objekta grananskopravnog odnosa. Tako je npr. ta veza se izra ava putem ovla tenja. Ovla tenjem se pravno izra ava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar grananskopravnog odnosa. . Sa stanovi ta subjekta.se izra ava i onaj faktièki odnos koji postoji izmenu subjekta i objekta u pravnom odnosu Sa stanovi ta objekta.

pravo vlasni tva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovla tenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odrenene stvari. Ali sva ta ovla tenja stvaraju samo jedno subjetivno pravo. kori tenje i raspolaganje. vlasnik neæe . Najtipiènija vlasnièka ovla tenja su posjedovanje. Vlasnik mo e sa svojom stvari raditi sve osim onoga to je propisima zabranjeno. ako si neko svojata slu nost puta preko tuneg zemlji ta. Zato npr. upotreba.

Postoje i takvi pravni odnosi u kojima subjekt ima samo jedno ovla tenje koje èini subjektivno pravo. Ovla tenje koje pripada subjektu pokazuje da on ne to . posudimo li od nekog sat.mo emo ga upotrijebiti ali ga ne mo emo prodati ili uni titi jer smo ovla teni samo na prisvajanje jednog svojstva stvari. Npr.tu iti zbog smetanja upotrebe nego æe diæi tu bu zbog smetanja prava vlasni tva.

mo e uèiniti. ali ne zato to ima volju nego zato to mu to objektivno pravo dopu ta ili jamèi. nego za njega to mo e uèiniti i neko drugi. Interes. To znaèi da pravni subjekt ne mora sam vr iti ta ovla tenja. Smisao ovla tenja ne treba tra iti samo u njegovom . Zato i dijete koje ima pravno relevantnu volju mo e imati subjektivna prava 2.

pravnom povezivanju sa subjektom kao nosiocem unutar pravnog odnosa.BH-PRAVNICI. Smisao ovla tenja treba potra iti i u 16 WWW.COM .

BH-PRAVNICI. u ovla tenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta. Npr. tada na temelju ugovora o posudbi dobivam ovla tenje da se na biciklu vozim.COM njegovom cilju. Smisao ovla tenja se najbolje .WWW. Kada ovla tenja posmatramo sa stanovi ta cilja. Realizovanje odrenenog interesa nije ni ta drugo nego prisvajanje odrenenog svojstva objekta od strane subjekta. Posudimo li od svog prijatelja bicikl.

. a realiziram ga zbog toga da time ostvarim svoj ekonomski interes.pokazuje kada ga realiziram. Subjektivnom pravu osobe A odgovara du nost osobe B. Subjektivno pravo treba posmatrati u okviru pravnog odnosa. ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana moguænost da se od drugoga tra i èinjenje ili propu tanje koje istovremeno znaèi ostvarivanje na eg subjektivnog prava. -165.

pravo vlasni tva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih. Npr. da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasnièkih ovla tenja.Ako subjektivno pravo osobe A posmatramo sa gledi ta nositelja du nosti B otkrit æemo da subjektivno pravo osobe A prati zahtjev za ostvarenje. Pravo vlasni tva u subjektivnom smislu bilo bi bespredmetno kada bi svako mogao vlasnika samovlasno .

To znaèi da imam moguænost da odd . mogu u predavaonici pred svim slu ateljima mirno pisati svojom olovkom? Zato to svi slu atelji znaju da ja na toj olovci imam pravo vlasni tva. Za to npr. koji prati pravnom normom zagarantovan zahtjev uperen prema svima da me ne smetaju u upotrebi moje olovke.smetati i kad bi mu svako mogao osporiti obavljenje vlasnièkih ovla tenja.

Zahtjev koji prati subjektivno pravo odrenuje pona anje obveznika. U tom sluèaju zahtjev dobiva oblik tu be ili prigovora. Npr. Zajmodavac . zahtjev daje moguænost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. Ako pona anje obveznika ne odgovara zahtjevu ovla tenika.a od svih slu atelja tra im propust tj. svaki mora propustiti ono pona anje ili djelovanje koje bi onemoguæilo mirnu upotrebu olovke.

ima subjektivno pravo prema zajmoprimcu dam u vrati pozajmljenu svotu. Ali to subjektivno pravo bilo bi bespredmetno kada ga ne bi pratio zahtjev za ostvarenje. U tom sluèaju zahtjev dobiva oblik tu be. mo e zajmodavac svoj zahtjev realizovati u obliku tu be. Ako odreneno vrijeme posjedujemo . kojom tra i povrat pozajmljene svote. Npr. U sluèaju da zajmoprimac ne vrati dug.

Mi smo na temelju zakonitog posjeda kroz 3 godine postali vlasnici stvari. pa nas neko tu i vlasnièkom tu bom tvrdeæi da je stvar koju posjedujemo njegova.neku pokretnu stvar. U tom sluèaju svoj zahtjev koji prati na e subjektivno pravo vlasni tva ostvarujemo . na tu beni zahtjev staviti prigovor dovr ene dosjelosti. mo emo ako je posjed zakonit (kvalificiran) i ako je proteklo zakonom propisano vrijeme.

Mo e li . Pravna norma ne stvara subjektivno granansko pravo. daje mu zahtjev pomoæu kojeg pravni subjekt mo e svoje subjektivno pravo I prinudno ostvariti.u sluèaju tu be protiv prigovora. ona ga samo priznaje ili ne priznaje. Mo e li subjektivno pravo postojati bez zahtjeva? Zahtjev nije identièan sa subjektivnim pravom. veæ je samo njegov pratilac. Ako ga priznaje.

BH-PRAVNICI.COM .biti da nema zahtjeva i u kojem sluèaju? (U sluèaju zastare) 17 WWW.

jer se mo e postaviti i u obliku prigovora. a da subjektivno pravo i dalje ostane. zahtjev nije identièan ni sa tu bom. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. Apsolutna i relativna. Npr. Apsolutna .BH-PRAVNICI. 6.WWW. Istovremeno. zastarjeli dug mo e se dobrovoljno platiti ali se du nik ne mo e tu bom prisiliti da takav dug plati.COM Zahtjev mo e zastarjeti.

ali nositelj apsolutnog prava mo e svoje pravo protiv svakog ostvariti. Njih mo e svako povrijediti.su ona koja djeluju prema svima (erga omnes).pravo vlasni tva i druga stvarna prava. Relativna subjektivna grananska prava su ona koja djeluju izmenu taèno odrenenih stranaka (inter . Kod ovih se prava ne mo e unaprijed taèno utvrditi ko ga sve u buduænosti mo e povrijediti. Apsolutna prava su: npr.

Prenosiva i neprenosiva. Tu se unaprijed zna koja strana mo e povrijediti to pravo. Prenosiva su ona koja se mogu neogranièeno prenositi sa jednog na druge pravne subjekte. Tako se u odnosu zajma pravo zajmodavca mo e povrijediti samo ako zajmoprimac (du nik) na vrijeme ne vrati dug. -172.obvezna prava. Najveæi broj subjektivnih grananskih prava je prenosiv.partes). . Relativna su npr.

osobne slu nosti usus (plodou ivanje). Neprenosiva prava su: npr. 3. .to je posljedica naèelaprenosivosti ili prometnosti. S obzirom da su takva prava usko vezana za osobu njegovog nosioca nazivaju se i strogo osobna (lièna) grananska prava. usus fructus (upotreba) i habitatio (stanovanje). Neprenosiva su ona subjektivna grananska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jednog subjekta na drugi.

ZOO: Sporedna . Kao primjer odnosa glavnog i sporednog prava navodimo odredbu èl. Kao sporedna prava najèe æe se javljaju: zalo no pravo. prenos ili prestanak nekog subjektivnog gran. pravo na ugovornu kaznu.Glavna i sporedna (ili akcesorna) prava. 369. Sporedna (akcesorna) prava postoje kada nastanak. na tro kove. pravo na ugovorenu kamatu. na plodove itd. prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava.

pravna moæ). plodova I ugovornekazne. promijeni ili okonèa grananskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. 4. zastaruju kada zastari glavno potra ivanje: . tro kova.potra ivanja. Preobra ajna prava (potestativno pravo. preobra ajna prava se mogu podijeliti na: preobra ajna prava . Pod preobra ajnim pravom podrazumijeva se ovla tenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje. Prema uèincima koje izazivaju. ako to su potra ivanja kamata.

pravo pobijanja ugovora itd). preobra ajna prava promjene grananskopravnog odnosa (npr. opoziv punomoæi. U pravilu su vezana za prekluzivni rok tj. preobra ajna prava prestanka grananskopravnog odnosa (npr.nastanka grananskopravnog odnosa (npr.prihvat ponude.pravo izbora kod alternativnih obaveza). . okupacija itd). prestaju ako se ne ostvare u tom roku. otkaz ugovora. Preobra ajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora.

èinidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u same te odnose (grananskopravne odnose).BH-PRAVNICI.ANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti grananskopravnog odnosa su stvari. Objekti grananskopravnog odnosa su: stvari 18 WWW.COM .VI -OBJEKTI GRA.

WWW. U pravnom smislu. POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu èulima primijetiti. slobodna atmosfera. nisu stvari: otvoreno more.COM èinidbe imovina A. STVARI 1. koji su prostorno ogranièeni i koji postoje u sada njosti ili za njih postoje pretpostavke da æe doista nastati u buduænosti.BH-PRAVNICI. .

brada. Na a kosa. buduæi da te stvari nisu prostorno ogranièene. Nisu stvari niti ptoteze . -18U savremenom pravu. nije pravni objekt jer iv èovjek ne mo e biti ni u èijem vlasni tvu. Nije stvari ni dijelovi èovjeèijeg tijela npr.brkovi. iv èovjek nije stvar. kako je to bilo u periodu ropstva (robovi). ne javljaju se kao objekt grananskopravnih odnosa.zemljina kugla.

PODJELA STVARI Stvari se prema . 2. Naoèale su samostalna stvar. ali npr.most u zubima nije samostalna stvar veæ sastavni dio tijela. Postavlja se pitanje: Da li je èovjeèiji le stvar u pravnom smislu? Dok se sa stvarima postupa po naèelu utiliteta (korisnosti). sa le om se postupa po naèelu pijateta (po tovanja).koje su èvrsto I trajno spojene s tijelo npr.

a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova.razlièitim kriterijima mogu podijeliti u razlièite grupe. Po ovom kriteriju stvari se dijele na: Stvari u prometu (res in commercio)-stvari koje su u slobodnom prometu te mogu u njemu .

a stvar u prometu mo e biti i nekretnina. Stvari u prometu su stvari na kojima postoji neogranièena moguænost sticanja prava vlasni tva.slobodno cirkulisati. Stvari ogranièene u prometu su stvari èiji se promet ogranièava iz . i svih drugih imovinskih prava. Poznato je da se zemlja ne smatra robom. Stvar u prometu nije identièan pojam sa robom. Roba je pokretna stvar.

opojne droge. otrovi itd). Za takve se stvari propisuje poseban re im prometa kojeg karakteri e razne restrikcije. ekonomskih. eksplozivi. Stvari izvan prometa vrlo èesto stoje pod . politièkih i drugih razloga (npr.lijekovi. odobrenja I evidencije. oru je. Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uopæe ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr. parkovi itd).odrenenih dru tvenih.javni putevi.

b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina 1.posebnim administrativnim re imom. odnosno da se time ne promijeni njihova dosada nja struktura. Pokretne su stvari koje se mogu premje tati u prostoru a da se pri tome ne uni ti njihova bit. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati polo aj u prostoru . Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles res immobiles).

a da im se time ne uni ti bit.COM .BH-PRAVNICI. Na pitanje da 19 WWW. odnosno ne promijeni struktura.

izlo beni paviljoni.COM li je odrenena stvar nekretnina odgovara se pomoæu kriterija prirodne kvalitete. usjevi itd).WWW. Kriterij . Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemlji ta i sve ono to je sa zemlji tem trajno povezano. Nisu nekretnine razne barake.kiosci I dr. bilo mehanièki ili organski (zgrade. kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva. Kriterij prirodne kvalitete.BH-PRAVNICI. instalacije.

Po ovom kriteriju. to znaèi da je vlasnik nekretnine odredio da . plug. nekretninom se smatra ona stvar koja je po svojim prirodnim fizièkim svojstvima pokretna. kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatraju se nekretninama kao i samo dobro. Npr.Pertinencija se smatra nekretninom ako slu i njenim ekonomskim svrhama. Pertinencija je nekretnina po namjeni.pertinencije. Pretinencija je pripadak neke druge stvari. traktor.

Razlika izmenu pokretnih i nepokretnih stvari? . odrenena pokretna stvar se smatra nekretninom zato to je tako odreneno propisom.odrenena pokretna stvar trajno slu i ekonomskoj svrsi te nekretnine. Po ovom kriteriju. -19Kriterij posebnih ciljeva. Pravni re im za brodove i avione vrlo je slièan onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre sliène zemlji nim knjigama i stvarnih prava na njima).

2. -zalo no pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od zalo nog prava na pokretnim stvarima koje se zove ruèni zalog (pignus). to ne va i za pokretne stvari. Zamjenjive . -nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu.-za pokretne i nepokretne stvari postoje razlièiti pravni re imi u pogledu sticanja vlasni tva i ostalih stvarnih prava.

mjeri itd. Zamjenjive su stvari koje se u prometu odrenuju po vrsti. cement itd. vino.zrno p enice). Time se nagla ava da je u prometu bespredmetno razlikovanje pojedinih individua unutar vrste (npr. Tu spadaju npr.i nezamjenjive stvari (res fungibiles res non fungibiles). Zamjenjive stvari zovu se i generiène (genus=rod). rodu. to je jednaka kolièina .bra no. eæer. Po to individualitet nije va an. broju.

istovrsnih stvari jednaka drugoj kolièini istovrsnih stvari i zamjenjiva s njom. Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odrenenim individualiziranim osobinama. Oznaèavaju se i terminom species (npr. po zavr etku predstave ne elimo nazad bilo kakav kaput nego samo svoj. Npr. .odrenena umjetnièka slika ili na zimski kaput). Kada odemo u pozori te I predamo kaput u garedrobu.

u sluèaju propasti stvari Ako je du nik du an predate nezamjenjivu .Kod pitanja da li se u konkretnom sluèaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odluèan kriterij prirodne kvalitete. Razlika izmenu genius (zamjenjive) i speacies (nezamjenjive) stvari? -ova razlika posebno dolazi do izra aja u obveznom pravu. veæ se uzima u obzir i volja stranaka.

tada u sluèaju da stvar propadne-obaveza se gasi (ako je stvari propala zbog okolnosti zbog koje ne odgovara) A ako je stvar propala njegovom krivicom. taèno odrenenu stvar. dotada nja obaveza se pretvara u odgovornost za tetu. obveza se ne gasi propa æu stvari. Ako . jer genus ne propada (genus non perit). Ako je objekat èinidbe zamjenjiva stvar (genus).stvar (species) tj.

su objekt èinidbe zemjenjive tj.BH-PRAVNICI. 3. obaveza æe prestati kad propadne cijela ta masa. generièke stvari koje se uzimaju iz mase tih stvari. Potro ne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uni tavaju ili im se vidljivo smanji 20 WWW.COM . Potro ne i nepotro ne stvari (res consumptibiles res non consumptibiles).

Kod potro nosti va na je prva jednokratna upotreba. zamjenjive stvari mogu istovremeno biti nepotro ne (npr. Potro ne stvari su obièno i zamjenjive. ali nezamjenjiva stvar.WWW.BH-PRAVNICI.Nepotro ne su stvari koje se ne uni tavaju prvom normalnom upotrebom. Npr. Obrnuto. niti im se vidljivo smanjuje supstanca.COM supstanca. Kod odrenivanja da li je odrenena .igla).ronendanska torta je potro na. ali ne mora uvijek biti tako.

Npr. Va nost diobe na potro ne I nepotro ne stvari: Ovo razlikovanje znaèajno je kod pravnih institute preko kojih se omoguæuje upotreba ili kori tenje tune stvari uz obavezu vraæanja te stvari. U posudbu ili èuvanje-mogu se dati .stvar potro na ili ne. ne odluèuje samo objektivni kriterij veæ èesto i volja stranaka: one mogu potro nu stvar tretirati kao nepotro nu.

a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Ova klasifikacija posebno je znaèajna kod suvlasni tva . Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina.zemlji ta.ploèa èokolade. Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na vi e istovrsnih dijelova.samo nepotro ne stvari. 4. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles res non divisibiles). Djeljive stvari su npr.

i -20obveza sa vi e vjerovnika i vi e du nika. iva ivotinja. Nedjeljive su stvari èijom bi se podjelom uni tila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr. Naèini podjele (diobe) stvari Postoje 3 naèina podjele (diobe) stvari: fizièka dioba . dijamant itd). Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari èija podjela je propisom zabranjena.

koje se linijama dijeli na vi e parcela. Menutim oni pravni sistemi koji stoje na naèelu: superficies solo credit -da .znaèi da se stvar mo e mehanièkim putem podijeliti na dijelove. geometrijska dioba se primjenjuje kod zemlji ta. Takva je dioba primjenjiva kod pokretnih stvari. Ovdje se postavlja pitanje: Da li su zgrade kao nekretnine djeljive? Zgrade se mogu podijeliti vertikalno I horizontalno.

tj. ivu ivotinju) stvar se proda pa se njena cijena podijeli. Znaèaj klasifikacije stvari na . ne dopu taju horizontalnu diobu. Ta prava ne dopu taju da vlasnik zemlji ta bude jedna osoba a vlasnik zgrade na tom zemlji tu druga osoba.sve to je sa zemlji tem povezano postaje vlasni tvo onog kome pripada zemlja. civilna dioba je podjela po vrijednosti.kod podjele nedjeljive stvari (npr.

Nazivaju se jedinstvanim stvarima. Jednostavne . diobe suvlasni tva. c) Odnos izmenu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po obiènom i prometnom shvatanju èine jedinstvo.djeljive i nedjeljive posebno je izra en: -kod razvrgavanja suvlasnièke zajednice tj. razdijeljenih obaveza koje se mogu ispuniti na poseban naèin I uz posebne uvjete. -u obveznom pravu. nedjeljivost stvari izaziva postanak tzv.

biljka. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima.arak papira) Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu. Ovdje . ivotinja itd). na naèin da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fizièku egzistenciju.stvari javljaju se kao prirodna. organska cjelina (npr.kamen.. ali jadnostavna stvar mo e biti i rezultat ljudskog rada (tkanine.

ali zadr avaju fizièko postojanje. Ovakva sastavljena stvar 21 WWW. a da se time cijela stvar ne uni ti (npr.spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne mo e odvojiti.armaturna ipka u betonskom stubu).COM .BH-PRAVNICI.

d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizièkog postojanja zadr avaju i odrenenu samostalnost (npr.COM pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu moguæa posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima.BH-PRAVNICI. Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari moguæa su zasebna prava koja nisu identièna sa pravom na .WWW.toèak na automobilu).

dobivamo dijelove iste vrste kojoj pripada i sama stvar (npr.toèak posunen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasni tvo). Ako mehanièki rastavimo . Ako mehanièki rastavimo jednostavnu stvar. Ako razre emo tkaninu dobijemo komade iste tkanine). Razlika izmenu jednostavne stvari i sastavljene stvari sa nesamostalnim dijelovima? Posebno dolazi do izra aja kod mehanièke diobe (rastavljanja) stvari.cijeloj stvari (npr.

Kod zgrade æemo dobiti eljezne ipke. jer smo samu zgradu uni tili. a da pri tome ne postane njen sastavni . -21PRIPADAK ILI PERTINENCIJA Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odrenena da tajno slu i ekonomskoj svrsi neke glavne stvari.sastavljenu stvar dobit æemo dijelove druge vrste (npr. cigle) Neæemo dobiti dijelove koji sami za sebe predstavljaju zgradu.

dio. Podrenenost pertinencije se oèituje u ekonomskom pogledu. ali sporedna stvar koja pretpostavlja . Pertinencija je samostalna stvar koja se nalazi u odnosu podrenenosti prema glavnoj stvari. Karakteristike pertinencije su: 1. Ona je samostalna. u tome to ekonomsku svrhu cjeline odrenuje glavna stvar. a u pravnom pogledu podrenenost se oèituje u tome to pertinencija slijedi pravnu sudbinu glavne stvari.

Kod . 3. U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element.postojanje gotove stvari (npr. Ko ni etui pertinencija je pera). Zato npr. no kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma. 2. Ima elemenat trajnosti tj.kljuè i brava). pertinencija trajno slu i svrsi glavne stvari (npr. Treæa karakteristika pertinencije je u vezi sa njenim postankom i opstankom.

vlasnik pertinencijom mo e uèiniti samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element).pretvaranja neke stvari u pertinenciju odluèujuæu ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari. One bi se sastojale u tome da neko proglasi pertinencijom onu . koji odrenuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). Samovoljne pertinencije omoguæuju ogranièavanje volje vlasnika prometnim shvaæanjem. Menutim.

stvar koja se u propmetu ne smatra pertinencijom. ali pertinenciju mogu imati i pokretnine i nekretnine npr. Npr. Znaèaj pertinencije je u tome to ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale). Pertinencija je u pravilu pokretna stvar. vedrica i bunar. Ako se eli da pertinencija ne bude . Ne mo e se bicikl proglasiti pertinencijom limuzine ili ki obran pertinencijom ormara.

obuhvaæena pravnim poslom. to se mora izrièito naznaèiti. Razlika izmenu pertinencije i sasmostalnog sastavnog dijela? Pertinencija je sporedna stvar koja pretpostavlja postojanje gotove glavne stvari (ko ni etui je pertinencija nalivpera). kola bez kotaèa). Kod pertinencije . a samostalni sastavni dio je neophodan za èitavu stvar jer bez tog dijela stvar nije potpuno gotova stvar (npr.

BH-PRAVNICI. gudalo i violina).COM . 22 WWW.fizièka veza sa glavnom stvari niti je potrebna niti je dovoljna da neku stvar uèini pertinencijom (npr. a samostalni sastavni dio se redovno nalazi u fizièkoj vezi sa èitavom stvari).

pri tome ne umanjujuæi vrijednost same plodonosne stvari. a odreneni su da se odvoje od same stvari.WWW.COM PLODOVI (fructus) Plodovi (fructus) su proizvodi koji na odreneni naèin nastaju od neke stvari.BH-PRAVNICI. plodovi se dijele u 3 kategorije: a) . S obzirom na naèin postanka. To su prinosi koji se javljaju redovno i periodièno.

Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez uèe æa ljudskog rada (npr. ljunak). Industrijske plodove ne treba .divlje voæe.kamenje. Takoner I neorganski proizvodi smatraju se plodom iako se njihovim kori tenjem umanjuje supstancija stvari (pijesak. b) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz uèe æe ljudskog rada i prirode (npr.plod plemenite voæke). samonikla trava itd).

zakupnina. c) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr.zajamnina. . -22Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: a) Fructus pendentes (viseæi plodovi) su plodovi koji jo nisu odvojeni od plodonosne stvari. Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari.poistovjeæivati sa industrijskim proizvodima robom. kamate itd).

veæ su i pobrani. fructus non consumpti (nepotro eni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi). Jabuke na stablu. Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati. b) Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari-matice koji su time postali samostalne stvari. . d) Fructus consumpti (potro eni).Npr. c) Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari.

Isto va i za savjesnog posjednika.. Vlasnik stièe vlasni tvo (prirodnih i industrijskih) plodova veæ samom separacijom.a to nije uèinjeno. Va no je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasni tvo stièu . a obim vraæanja plodova ovisi o tome da li je bio savjestan ili nesavjestan. Ovo razlikovanje znaèajno je kod vraæanja plodonosne stvari vlasniku.

Pod ukupno æu stvari . Ne mo emo tra iti da nam banka za ulo enu glavnicu plati kamatu za 10 godina unaprijed. Ukupnost stvari (universitas rerum). Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele. Vlasni tvo civilnih plodova stièe se dosjelo æu i percepcijom. Pravilo je da ovla tenik mo e od du nika tra iti izruèenje civilnih plodova nakon dospjeslosti npr.tek percepcijom.

.stado ovaca.podrazumijeva se skup fizièki samostalnih i menusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajednièkom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednièkim nazivom (npr. roj pèela. biblioteka itd). Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina. Kod ukupnosti stvari nema odnosa glavne i sporedne stvari-stvari su menusobno u istom odnosu te su i fizièki samostalne.

ah. Va nost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u sluèaju 23 WWW.BH-PRAVNICI. par cipela.COM . To je skup fizièki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemoguæava normalnu upotrebu cjeline (npr.veæ su to samo pojedine stvari unutar skupine. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari. karte za igranje itd).

.

ako naruèimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela. Npr. Novac kao mjerilo . ako naruèimo biblioteku od 200 knjiga. a dobijemo samo 100.WWW. isporuèilac je obavezu izvr io nepotpuno.BH-PRAVNICI.COM obveza na predaju stvari. isporuèilac uopæe nije izvr io obavezu. Novac i procjenjivost stvari Novac nam slu i kao mjerilo vrijednosti i mjerilo cijene. Menutim.

vrijednosti omoguæuje da se objekti grananskopravnih odnosa izraze u njegovom novèanom ekvivalentu. Cijena je vrijednost stvari izra ena u novèanom obliku. Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novèani ekvivalent . Procjenjivost stvari je moguænost da se stvari svedu na svoj novèani ekvivalent. Shodno tome. procjenjive stvari (res aestimabiles) su one èija se vrijednost mo e izraziti novèanim ekvivalentom.

gruda zemlje itd). Procjenjuje se po uobièajenom kriteriju u prometu. koja se èesto naziva i tr i nom cijenom.pramen kose. Redovna cijena (pretium ordinarium). Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna . 2. podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost.(npr. -23S obzirom na procjenjivost stvari. u grananskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 1. Pod redovnom cijenom stvari.

Afekciona cijena (pretium affectionis). 3. Tu se kod procjene uzima u obzir samo vrijednost koju odrenena stvar ima za odreneni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili . Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari.vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima.

èinidba je objekat obaveznopravnih . B. Ove vrste cijena posebno dolaze do izra aja kod odgovornosti za tetu. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa. POJAM ÈINIDBE Èinidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je du nik na osnovu obaveznog odnosa du an izvr iti vjerovniku. ÈINIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1. odnosno kod naknade tete.vezu sa drugim subjektima.

Obveznopravni odnos ne dovodi odmah do stvarnopravnog uèinka nego je taj uèinak odgonen u buduænosti.odnosa. da mi izruèi nekretninu u posjed. a to se ne dogana u èasu zakljuèenja ugovora. KARAKTERISTIKE ÈINIDBE Da bi se neka . 2. Npr. kada kupim nekretninu nisam odmah njen vlasnik nego imam samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mi izvr i èinidbu tj.

BH-PRAVNICI. Èinidba mora biti ljudska radnja. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika tj. 24 WWW.COM . Djelovanje koje potièe od elementarne sile.radnja ili propu tanje smatralo èinidbom. mora imati slijedeæe pravne karakteristike (svojstva): 1. ivotinje ili automata nije èinidba. osobe koja se slu i automatom.

Èinidba mora imati imovinski karakter.WWW. Direktno se imovinski karakter èinidbe pokazuje u onom sluèaju kada du nikova radnja nneposredno izaziva promjene u imovinskoj masi vjerovnika (npr. obaveza da se preda stvar). Imovinski karakter èinidbe znaèi da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno oèituje u promjeni imovinske mase jedne ili obje stranke. Indirektno se imovinski karakter èinidbe .COM 2.BH-PRAVNICI.

te je to obaveza koja se odnosi na imovinsku èinidbu. Imovinski karakter imaju i one èinidbe koje izazivaju direktno promjene u imovini. u sluèaju kada èinidba slu i za zadovoljavanje neke kulturne potrebe (npr.vidi npr. jer bi u suprotnom studenti morali platiti te karte). ali se sama obaveza zbog povrede . pozori te Sarajevo preuzelo obavezu da sedmièno daje besplatne karte studentima.

Èinidba mora biti moguæa. Pod moguæno æu èinidbe podrazumjeva se da pozitivna Ili negativna radnja mora . ovaj ga mo e tu iti za naknadu tete koju je pretrpio). ali ako je taj susjed ipak svirao.pretvara u odgovornost za tetu (npr. 3. susjed koji svira klavir obave e se svom susjedu da u odreneno doba neæe svirati da bi ovaj mogao imati svoj mir.

obaveza nijeni nastala npr. neko se obave e da æe za 2 minute pretrèati relaciju Skenderija-Ilid a. (posljedice nemoguænosti èinidbe?) *Obaveza ne nastaje ako je èinidba u trenutku sklapanja pravnog posla .biti objektivno moguæa. Za to je obaveza s objektivno nemoguæom èinidbom pravno nevaljana tj. Ono to je objektivno nemoguæe je ono to niko ne mo e izvr iti-ne mo e uop te biti sadr aj obaveze.

bila objektivno nemoguæa. To je tzv.prvobitna nemoguænost èinidbe. ako je èinidba postala moguæa? Obaveza se ne pretvara u valjanu. Postavlja se pitanje: ta se de ava ako je prvobitna nemoguænost èinidbe naknadno otpala tj. ne konvalidira ako je prvobitna nemoguænost èinidbe naknadno otpala. Izuzetak : Iznimno æe obaveza nastati ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom .

*Subjektivna nemoguænost èinidbe znaèi da je èinidba nemoguæa samo za odreneni subjekat.a èinidba koja je u poèetku bila nemoguæa postane moguæa prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka. pretvara se u odgovornost za tetu. . obaveza se gasi. U suprotnom sluèaju ako je postala nemoguæa njegovom krivljom. Ako je prvobitno moguæa èinidba postala nemoguæa bez krivice du nika.

kupoprodaja stvari van prometa. Èinidba mo e biti objektivno moguæa ali uprkos tome pravno nedopu tena npr. tj. ako se njen sadr aj ne protivi ustavom utvrnenim naèelima dru tvenog urenenja. prisilnim propisima niti moralu dru tva. veæ je pod odrenenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu.Subjektivna nemoguænost ne ukida obavezu. ( ta je pravno nedopu tena èinidba? . 4. Èinidba mora biti pravno dopu tena.

Ona koja je protivna ustavu. Èinidba je odrediva . Èinidba je odrenena kada je u svim pojedinostima taèno oznaèena.du nik je obavezan 1.propisima i moralu) 5.08. Èinidba mora biti odrenena ili barem odrediva. ili plaæanje novèane svote u iznosu od 50 KM). individualizirana. Kod odrenene èinidbe taèno se zna obaveza du nika I pravo vjerovnika (npr. predate vjerovniku trkaèeg konja Jelenka.

ali pravni posao sadr i podatke pomoæu kojih se ona mo e odrediti ili su stranke ostavile treæoj osobi da je odredi.kada u samom postanku obaveze nije taèno odrenena. Menu odredive èinidbe spadaju: alternativne (objekt su istoimenih obaveza) fakultativne (objekt su istoimenih obaveza) generièke èinidbe su one kod kojih je sadr aj tj. objekt èinidbe odrenen samo .

BH-PRAVNICI. Du nik se oslobana obaveze davanjem odrenene stvari unutar vrste (npr. 25 WWW.po vrsti (genus-rod). Tu pravo izbora ima du nik.COM . neko je du an predate 100 kg p enice).Tu imamo primjer generièke èinidbe. on je obavezan da preda 100 kg p enice srednje kakvoæe bez obzira na tip p enice.

prodavateljeva obaveza da se preda stvar kupcu .BH-PRAVNICI. Pod tim se podrazumijeva da je du nik vjerovniku du an pribaviti vlasni tvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari.WWW. Kod èinidbe davanja objekat èinidbe je uvijek stvar (npr.COM 3. SADR AJ ÈINIDBE Sadr aj èinidbe mo e se svesti na 4 tipièna klasièna izraza: a) Davanje (dare) je èinidba davanja stvari.

Svaka se predaja stvari ne mo e podveesti pod èinidbu davanja. Menutim. nije èinidba na dare. Èinidba èiji sadr aj nije prenos nekog stvarnog prava veæ npr.ili du nikova obaveza da osnuje zalo no pravo u korist vjerovnika uvijek je èinidba koja se oznaèava sa dare). nego facere (èinjenje).detencije ili posjeda. dati i predati nisu pravno isti pojmovi. Danas se novèana èinidba ne .

okopati vinograd) ili rezultat rada (npr. tj. veæ èinidbom vrijednosti. èinidba koja se ispunjava tro enjem radne snage uz pomoæ mehanièkih sredstava ili bez njihove pomoæi Objekt ove èinidbe mo e biti funkcija rada (npr.naslikati portret).smatra èinidbom dadvanja zamjenjivih stvari. -25b) Èinjenje (facere). Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u slu bi. a na rezultatu . To je èinidba rada.

d) Trpljenje (pati) je nespreèavanje . Npr. obaveza da u odreneno doba dana neæu svirati klavir kao objekat ima èinidbu propu tanja (neèinjenja). c) Propu tanje (non facere neèinjenje). Uvijek se pod propu tanjem podrazumijeva propu tanje vlastite radnje.rada ugovori o djelu. Pod propu tanjem se podrazumijeva neizvr avanje odrenenih radnji od strane obveznika koje bi on inaèe mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu.

C. (npr. VI EZNAÈNOST POJMA IMOVINE Imovina je kategorija koja je stvorena u okvirima i na bazi robne privrede.tune radnje koju bismo bili ovla teni sprijeèiti da nismo u obveznom odnosu. Pojam imovine ima nekoliko znaèenja: ekonomsko.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko na eg zemlji ta. objekat na e obaveze je èinidba trpljenja). Trpjeti se mo e samo tuna radnja. IMOVINA 1. pravno .

a) IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odrenenom subjektu. Imovinska masa ili imetak je skup svih ekonomskih dobara koja pripadaju i slu e èovjeku za zadovoljavanje njegovih potreba.i knjigovodstveno. Da bi èovjek odr ao vlastiti ivot mora imati neka materijalna sredstva koja mu omoguæavaju odr anje. b) IMOVINA KAO .

*Postavlja se pitanje: kako stvari ulaze u imovinu? Stvari ulaze u imovinu u obliku prava koja ima odreneni subjekt na stvarima prema drugim subjektima Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka.PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem. Imovinska masa odrenenog subjekta ulazi u njegovu imovinu u .

COM .BH-PRAVNICI.obliku raznih subjektivnih prava koja ima taj subjekt na pojedinim 26 WWW.

sat je u ao u imovinu u obliku prava vlasni tva koje pomenuti subjekt ima na njemu.slu nosti. Npr. Menutim. veæ dio imovinske mase nekog subjekta.BH-PRAVNICI. pravo vlasni tva na tom satu je dio imovine tog subjekta. Dakle.u ivanja). *U imovinu ulaze i ona subjektivna prava koja .COM dijelovima mase (npr. U obliku prava vlasni ta. sat kao materijalna stvar nije dio imovine.WWW.

te je umjesto .. Menutim ako ta osoba taj novac posudi nekome. kada neko u imovinskoj masi menu ostalim stvarima ima odrenen novac.se ne odnose direktno na stvari tj. taj novac se u njegovoj imovini javlja kao pravo vlasni tva nad tim novcem. direktno na dijelove imovinske mase (npr. to unaèi da je time nestalo I pravo vlasni tva nad tim novce.

Tu se javlja pravo na èinidbu tj. *Postavlja se pitanje: ta je sa obavezama i da li su . Èinidba ulazi u imovinu subjekta u obliku prava na èinidbu koju ima vjerovnik prema du niku. *Ni èinidba ne ulazi direktno u imovinu subjekta. èinidbu osobe koja mora vratiti dug).prava vlasni tva se pojavilo novo pravo-pravo potra ivanja upereno protiv te osobe.

one dio imovine? Obaveze nisu samostalan dio imovine. -26*Imovina nije skup bilo kakvih prava. Imovina obuhvata skup subjektivnih imovinskih prava jednog nositelja. veæ su one teret na pojedinim subjektivnim grananskim pravima. . To istovremeno znaèi da ima obaveza koje uopæe niti kao teret ne ulaze u imovinu. Obaveza je teret subjektivnog prava ili teret imovine.

to omoguæava promet . iz imovine moramo iskuljuèiti sva ona subjektivna prava koja nemaju imovinski karakter. Npr. Objekat na koji se odnose subjektivna grananska prava redovno se mo e izraziti i u novèanom ekvivalentu. aktivno I pasivno biraèko pravo koje ima punoljetan grananin nije dio njegove imovine.tj. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovla tenika koji je izra en na odreneni naèin.

subjektivnih grananskih prava. IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija je skup subjektivnih prava I obaveza predstavljenih jednim nositeljem. koja predstavljaju aktivu. Imovina se sastoji od dva samostalna sastavna dijela: prava. Oba elementa su pravno izjednaèena te bi se imovina mogla shvatiti kao ukupnost pasive. i obaveza. . koje prestavljaju pasivu. c).

a time izraziti na kontu potra ivanja odnosno dugovanja. Menutim. To bi znaèilo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu.Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine. Knjigovodstveni . Takav predznak mo e imati samo onaj dio imovine koji se mo e svesti na novèani ekvivalent. imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna.

2. Menutim. Funkcije imovine su: Jamstvena (garantna) funkcija .pojam imovine ima svoj smisao. FUNKCIJE IMOVINE Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine du nika ne mo e iæi tako daleko da se od du nika stvori subjekat bez imovine. ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom.

znaèi da imovina du nika pru a jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potra ivanja. Vjerovnik æe se namiriti iz predmeta koji èine du nikovu imovinsku masu. Ovu funkciju mo emo razumjeti ako pove emo imovinu i imovinsku masu.Da 27 WWW.COM . Vjerovnik se mo e namiriti iz potra ivanja koja njegov du nik ima prema treæim osobama.BH-PRAVNICI.

ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomoæu imovine. jer pravno samo du nikova imovina mo e vjerovniku slu iti kao jamstvo za namirenje potra ivanja.WWW.COM bi se znalo koji predmeti èine du nikov imetak. mora se znati koja prava nad njima ima du nik Imovinska masa je materijalna podloga imovine.BH-PRAVNICI. Olak anje prometa znaèi da pomoæu imovine . Menutim.

èime njegova imovina prelazi na nasljednike. Primjeri su: preuzimanje imovine sklapanjem ugovora o ustupanju . U sluèaju smrti fizièka osoba prestaje postojati kao pravni subjekt.omoguæava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina kolaju u prometu. Upravo zbog te funkcije imovina se mo e pojaviti kao objekat grananskopravnih odnosa. Bez te kategorije imovine ne mo e se uop te zamisliti nasljedno pravo.

Jedinstvenost ili jedinstvo imovine je temeljna karakteristika imovine. kao i darovanje imovine. -273. Time se onemoguæuje subjektima da se potpuno li e imovine. Jedinstvenost . Neko mo e darovati svoju imovinu ali od buduæe samo polovicu. ugovor o do ivotnom izdr avanju.i raspodjeli imovine za ivota. KARAKTERISTIKE IMOVINE Karakteristike imovine su: jedinstvenost (jedinstvo) imovine i identitet imovine 1.

imovine znaèi da pravni subjekt mo e imati samo jednu imovinu. Menutim. pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni re im. vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe mo e i smije namiriti. pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju . Nosilac imovine ne mo e svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe. Kada bi se to dozvolilo.

Ali prema vjerovnicima imovina braènog druga je jedinstvena iako se sastoji od posebne imovine I udjela u zajednièkoj imovini. ne dirajuæi time u osnovne funkcije imovine.pojedini fondovi koji slu e postizanju posebnih ciljeva. Npr. veæ je njihovo postojanje predvineno propisom. Menutim. takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno. braèni drugovi imaju posebnu i zajednièku imovinu. *Jedan od elemenata koji omoguæuju odrenivanje .

identitet imovine-koji omoguæava utvrnivanje odrenenosti imovine kao objekta. maker pojedini dijelovi iz nje izlazili a drugi u nju ulazili tj. unutra nji element je tzv. Identitet imovine znaèi da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi. 2. Tzv.imovine kao objekta grananskopravnih odnosa jest njeno jedinstvo koje se izra ava pomoæu jednog nositelja-to je tzv. vanjski element sa gledi ta samog nositelja. bez obzira .

Npr. a da uprkos tome sa pravnog gledi ta njegova imovina ostaje ista. vjerovnik koji ima potra ivanje prema du niku se ne bi nikada namirio iz njegove . Identitet imovine omoguæava njenom nosiocu aktivno uèe æe u prometu. Nosilac mo e neprestano mijenjati sastav imovine: jedna prava mo e sticati a druga gubiti. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine.na promjene pojedinih njenih dijelova.

COM . POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je oèitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih uèinaka.BH-PRAVNICI. Uprkos promjenama imovina jednog nositelja ostaje ista. menu kojima su najva niji postanak. promjena ili prestanak nekog 28 WWW.imovine kada bi ona stalno mijenjala svoj identitet. VII -PRAVNI POSLOVI 1.

Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze.BH-PRAVNICI. Namjera stranaka je usmjerena na postanak obaveze. Svaki ugovor je pravni posao. Pravni posao je iri pojam od ugovora.WWW. U takvim ugovorima je do maksimuma izra eno naèelo stranaèke dispozitivnosti ili naèelo . 2. ali svaki pravni posao nije ugovor . Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1.COM grananskopravnog odnosa.

a slobodnom voljom se odrenuje i njegov sadr aj). Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. veæ i poslovi za gotovo-kod takvih ugovora stranke ne zasnivaju obaveze nego je njihova namjera usmjerena na izmjenu èinidbe i protivèinidbe (npr. 3. kao i poslovi raspolaganja kojima stranke ne . Menutim. na podruèju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori.realna kupoprodaja).autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos.

cesija). nego stranke na odreneni naèin raspola u svojim subjektivnim pravima. U pravnim poslovima naj ire je izra eno naèelo stranaèke dispozitivnosti. a pri tome ne done u pitanje promjena identiteta postojeæeg obveznog odnosa (npr.zasnivaju obaveze. -28Po to je pravni posao stranaèko . Menu pravnim odnosima najèe æi su oni odnosi u koje ljudi stupaju sklapajuæi razlièite pravne poslove. ne izmjenjuju se èinidbe.

oèitovanje volje to znaèi da se kao stranke mogu u pravnom poslu pojaviti bilo fizièke bilo pravne osobe. Ali kada opæina zakljuèi ugovor sa zidarskim majstorom . Prema tome. dono enje presude i sl. Zato npr. nisu pravni poslovi. bitno je napomenuti da naèelo stranaèke ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast.izdavanje upravnog akta.

promjena ili prestanak nekog . tada se opæina ne javlja kao vlast nego kao ravnopravni sudionik u pravnom poslu.za popravak zgrade opæine. stranke ele postiæi odreneni uèinak. Da li su stranke htjele sklopiti pravni posao? Kada sklapaju odreneni pravni posao. Taj se uèinak odra ava kao osnivanje. Taj se uèinak oèituje kao osnivanje. promjena ili ukidanje nekog pravnog odnosa.

Dakle. tako da æe uèinci nastupiti bez obzira na volju stranaka. pri sklapanju pravnog posla nastaje uèinak koje su stranke htjele postiæi. ali automatski . Menutim.subjektivnog prava. odrenene uèinke za odrenena oèitovanja volje ve e sam pravni poredak. Npr. prilikom realne kupoprodaje prodavaè na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari. bez obzira da li je znao za takav uèinak kupoprodaje.

Menutim. Zbog toga delikt nije pravni posao. Delikt je protupravna radnja. nego da li su htjele sklopiti neki pravni posao. delikt .radnja koja je zabranjena.i svi drugi uèinci koje pravni poredak ve e za takav pravni posao. Zato se ne ispituje jesu li stranke htjele neki uèinak. Pravni uèinak koji stranke ele postiæi odrenenim pravnim poslom mora biti dozvoljen.

izaziva postanak grananskopravnog odnosa odgovornosti za tetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa. VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima . Ako neko namjerno ubije èovjeka najbla a sankcija je zatvor a imovinskopravna posljedica je du nost uzdr avanja onih koje je ubijeni bio du an izdr avati. dok je kod pravnog posla upravo stranaèka volja mjerodavna za postanak pravnog posla. 2.

Jednostrani nastaju oèitovanjem volje samo jedne strane.testament). Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipièni pravni poslovi. (npr. pravne poslove mo emo podijeliti na slijedeæe skupine: a) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi.se ustalio sadr aj i pravnotehnièki naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipiènim pravnim poslovima. Ovisno od kriterija.Taj pravni posao je ponuda kad stigne prihvatiocu. Dvostrani pravni .

poslovi (ugovori) nastaju saglasnim oèitovanjem volje dviju stranaka.BH-PRAVNICI.COM . koji stoje 29 WWW.

COM jedna nasuprot drugoj. najam itd).BH-PRAVNICI. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odrenenu èinidbu (npr.zajam. Menu ugovorima su najva niji obavezni (obligacijski) ugovori. Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe: jednostranoobavezujuæi ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik. a druga .WWW. kupoprodaja.

b) Pravni poslovi menu ivima (inter vivos) i pravni poslovi za sluèaj smrti (mortis causa). Kod pravnih poslova menu ivima (inter vivos) pravni uèinak nastupa jo za ivota stranaka (npr. posudba.darovanje). dvostranoobavezujuæi ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i du nik (npr.kupoprodaja).posudba).samo du nik (npr. a kod pravnih poslova za sluèaj smrti .

naplatni pravni posao je i zamjena. kupoprodaja. Nije va no da li se protuèinidba daje u novcu ili ne (npr. darovanje za sluèaj smrti). Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za èinidbu tra i protuèinidba (npr.(mortis causa) uèinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao (npr. c) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi.zamjena). jer se kod .

Kauzalni pravni poslovi su oni kod kojih je kauza (pravno oblikovana ekonomska svrha koja se pravnim poslom eli postiæi) naznaèena kao bitan elemenat . Kod besplatnih pravnih poslova za èinidbu se ne tra i protuèinidba (npr. Va no je da se za èinidbu daje protuèinidba. -29.darovanje).ta je kauza? d) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi.zamjene daje stvar za stvar).

Samo . Npr. posudba knjige-ekonomska svrha je èitanje knjige. Apstraktni pravni posao je onaj kod kojeg se cilj posla ne vidi iz samog posla (kauza je nevidljiva). mjenièni posao. a pravno oblikovana svrha je pravo na besplatnu upotrebu knjige. Kauzalni pravni posao je npr. Ako imamo mjenicu mi ne vidimo iz te ispraveza to se mjenièni du nik obavezao mjeniènom vjerovniku.pravnog posla.

znamo da du nik mora platiti odrenenu svotu novca. ali iz same mjenice ne vidimo da li njegova obaveza za plaæanje potièe iz kupoprodaje. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odrenen bilo propisom ili po odredbi stranaka. To . Neformalni pravni poslovi su oni za koje oblik nije odrenen. e) Formalni i neformalni pravni poslovi. najma. zajma.

ELEMENTI SADR AJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadr aj pravnog posla i to: 1. Bitni sastojci pravnog .upisa u registar) 3. propis ili volja stranaka) Koji se ciljevi posti u propisivanjem forme? (radi dokaza.je pravni posao sklopljen u usmenom obliku. Oblici ili forma pravnih poslova? Ko propisuje formu? (Zakon tj.

kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i cijena. Npr. Bitni sastojci odreneni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim. Bitni sastoji èine minimalan sadr aj pravnog posla. odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima. .posla (essentialia negotii) su oni sastojci koji su nu ni za odrenen tip nekog pravnog posla. za razliku od subjektivno bitnih.

To znaèi da bez prirodnih sastojaka pravni posao mo e . 2.Bitni sastojci zajma su obaveza na predaju zamjenjivih stvari u vlasni tvo zajmoprimcu s obavezom da on kasnije vrati istu kolièinu i kakvoæu. Prirodni sastojci èine pro iren sadr aj pravnog posla. Prirodni sastojci (naturalia negotii) su oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odrenenog pravnog posla.

kupoprodaja ima 30 WWW.BH-PRAVNICI. U suprotnom.opstati. prirodni elementi va e po sili zakona (npr.COM . Prirodni sastojci pravnog posla se odrenuju propisom. te stranke moraju takve sastojke izrièito iskljuèiti ako ne ele da oni vrijede u pravnom poslu koji su zakljuèile.

WWW. Propisi kojim se odrenuju prirodni sastojci pravnog posla spadaju u ius dispositivum. 3.BH-PRAVNICI. Dispozitivni propisi pru aju moguænost da stranke svoje menusobne odnose urede drugaèije nego to je to predvidio propis. a menu njima je najpoznatija odgovornost prodavaèa za mane prodate stvari). Nuzgredni sastojci (accidentalia negotii) su takvi sastojci koji vrijede samo .COM svoje prirodne sastojke.

Pri odrenivanju sadr aja pravnog posla strankama se pru a moguænost da one po svojoj volji putem nuzgrednih sastojaka modificiraju oadr aj odrenenog pravnog posla. Ali svojim uglavcima stranke ne smiju dirati u bitne sastojke i ne smiju nuzgrednim . Pravni posao mo e postojati bez nuzgrednih i prirodnih. a bez bitnih ne mo e. Nuzgredni sastojci se nikad ne podrazumjevaju.ako ih stranke izrièito ugovore.

Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako njegov nastanak i prestanak zavisi od neizvjesne èinjenjice Ova odredba nije taèna. rok i namet. UVJET (CONDICIO) Uvjet je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom stranke uèinak pravnog posla èine zavisnim od neke buduæe i neizvjesne okolnosti. 4. jer prema njoj je .uglavcima preæi granicu moguænosti I dopustivosti. Nuzgredni sastojci su: uvjet.

Za uvjet je karakteristièno da je to odredba . -30Neizvjesnost mo e biti objektivna i subjektivna. Uvjet nije neizvjesna èinjenica. nego buduæa i neizvjesna okolnost. Objektivno neizvjesna okolnost mo e biti samo buduæa okolnost. stavljena u pro lost ili u buduænost.uvjet neizvjesna èinjienica. Kao uvjet mo e biti postavljena samo okolnost koja je objektivno neizvjesna (subjektivna neizvjesnost dovoljna je zaokladu).

Kada bi se uvjet odrenivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu. takva odredba ne bi bila uvjet veæ pretpostavka. Propis ne mo e odrediti da se neki posao mora sklopiti pod uvjetom. 5.koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. VRSTE UVJETA Najtipiènije vrste uvjeta su slijedeæe: Temeljna podjela je na: suspenzivne (odgodne) i .

Ako se uvjet ispuni. a) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgana uèinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. ne ispuni do uèinka pravnog posla uopæe neæe ni doæi. uèinak pravnog posla nastaje tj. nastaje predvineni pravni posao.rezolutivne (raskidne) uvjete. Primjer: dat æu ti knjigu ako polo i ispit ili prodajem . Ako se izjalovi tj.

Ukoliko se ispuni rezolutivni . ali je trajanje uèinka zavisno od ispunjenja uvjeta. To je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah. b) Rezolutivni (raskidni) uvjet raskida (uni tava) uèinak pravnog posla u èasu kad nastupi ona buduæa ili neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet.ti auto ako se u roku od 8 dana ne nane bolji kupac.

Konstrukcija uvjeta ovisi o stranaèkim eljama i namjerama). uèinak pravnog posla prestaje. Primjer: dajem ti knjigu ali ako padne na ispitu treba mi je vratiti (ista se okolnost mo e postaviti i kao rezolutivni i kao suspenzivni uvjet. a ako se raskidni uvjet izjalovi uèinak pravnog posla ostat æe trajan. c)Afirmativan je uvjet koji tra i da se ne to .uvjet.

Primjer: ako ode u inostranstvo. d) Negativan je uvjet koji tra i da se ne to ne dogodi. da done do nastupa buduæe i neizvjesne okolnosti. da ne nastupi buduæa i neizvjesna okolnost. Negativni . tj. tj. ako se o eni . Dogodi li se ili nastane ta buduæa okolnost ka e se daje afirmativni uvjer ispunjen. Tim nastupom se mijenja dosada nje stanje.dogodi.

uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost neæe 31 WWW.BH-PRAVNICI.COM .

BH-PRAVNICI. Za pitanje da li je uvjet afirmativan ili negativan odluèno je treba li se neka okolnost dogositi ili ne dogoditi.COM nastupiti.WWW. Negativni uvjeti su: ako se o eni . e) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisna o volji uvjetno ovla tenog. ako ne ode u inostranstvo. Uvjetno ovla teni .

Ispunjenje kauzalnog uvjeta ovisi o sluèaju. ako Ivan done nama. . Primjer: ako bude lijepo vrijeme. (Primjer: ako sutra otputuje ) f) Kazualni uvjet je onaj èije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom doganaju ili o volji nekog treæeg.treba ne to poduzeti. uraditi jer se ispunjenje potestativnog uvjeta sastoji u èinjenju ili propu tanju uvjetno ovla tenog. odnosno ispunjenje je izvan volje ovla tenika.

Nepravi uvjeti su: a) Nu ni uvjet . Gore navedeni uvjeti su pravi uvjeti tj.g) Mikstni ili mje oviti je uvjet èije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovla tenog i o sluèaju. Nepravi uvjeti su oni ako okolnost nije istovremeno buduæa i neizvjesna. gdje postoji buduæa i neizvjesna okolnost. ako nedostaje samo jedan od tih elemenata.

ali ne i neizvjesna (npr. Posao sklopljen pod -31nu nim rezolutivnim uvjetom postaje nevaljan jer tu stranke ne ele da njihov posao proizvede . jer je bezuvjetan. Pravni posao sklopljen pod nu nim suspenzivni uvjetom je valjan. ako NN umre).je onaj kod koga je okolnost koja se treba dogoditi buduæa. Uprkos buduænosti sigurno je da æe okolnost nastupiti.

c) Nemoguæi uvjet je onaj koji se ne . Primjer: kupit æu ti auto pod uslovom da odgovara za tetu koju njime uèini . b) Pravni uvjet (condicio iuris) nije uvjet nego samo jadna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa.pravne uèinke. Primjer: dajem ti auto ali treba mi ga vratiti ako sutra osvane.

mo e ostvariti ni fizièki niti pravno. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguæ. pa tek kasnije postao nemoguæ. smatra se da se uvjet izjalovio. To je va no jer postojanje nemoguæeg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla mo e izazvati ni tavnost samog posla. Primjer: ako prstom dotakne sunce (fizièka nemoguænost) ili ako kupi . Ovdje je va an trenutak sklapanja pravnog posla.

atlantski okean (pravna nemoguænost). Ni tav je ugovor kojem je dodan nedopu ten . a takav je uvjet u na em pravu I nedopu ten. Nedopu teni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednaèeni sa nemoguæim uvjetima. d) Nedopu teni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrnenim naèelima dru tvenog urenenja ili prisilnim propisima. e) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu dru tva.

drugo razdoblje nastupa kad se uvjet ispuni ili izjalovi tj. ispunjenje uvjeta U svakom od tih razdoblja drugaèije se ispoljavaju uèinci suspenzivnih uvjeta a drugaèije .ili nemoralan uvjet bez obzira da li je suspenzivan ili rezolutivan . Nemoralan uvjet izaziva nulitet posla. 6. DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: 1. vrijeme pendencije 2.

odnosno izjalovi.rezolutivnih uvjeta. To je vrijeme neizvjesnosti. uvjetno optereæeni ima i za . 1. Vrijeme pendencije poèinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni. tada je nastao pravni posao ali je odgonen njegov uèinak. Za vrijeme pendencije ne nastaju glavni uèinci pravnog posla. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom.Menutim. kada uvjet visi (condicio pendet).

vrijeme pendencije neke obaveze. Pravno stanje predstavlja 32 WWW.COM . koje proizilaze iz postojeæeg pravnog stanja.BH-PRAVNICI.

COM situaciju koju pravo uzima u obzir mada jo nisu nastale sve pretpostavke potrebne da se formira potpuni pravni odnos.WWW.BH-PRAVNICI. Najva nija obaveza sastoji se u tome da uvjetno optereæeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujeæenja uvjeta. Sva raspolaganja uvjetno optereæenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana. . ali su izvr ena pod uvjetom.

Pozicija uvjetno ovla tenog prelazi i na njegove nasljednike. to pravilo ne va i doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod .To znaèi da æe sva raspolaganja prestati va iti u trenutku ispunjenja uvjeta. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno optereæenog u vrijeme pendencije do lo do o teæenja stvari. uvjetno optereæeni odgovara za tetu koja je nastala njegovom krivicom. Menutim.

2. djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta.suspenzivnim uvjetom. njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom. Uvjet je ispunjen (conditio existit) kada se . ako uvjetno ovla teni umre u vrijeme pendencije. Ispunjenje uvjeta. U takvom sluèaju. Uèinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije.

Ali uvjet je odluèen samo kad se dogodila ona buduæa i neizvjesna okolnost nego i onda kad se izjalovio tj. kad je nastala ona okolnost koja je bila predvinena u dispoziciji. kad je sigurno da se vi e neæe ispuniti (conditio deficit).dogodila tj. Ispunjenje uvjeta znaèi kraj pendencije. -32*Afirmativni uvjet se ispunio kad je nastao onaj doganaj koji .

je bio predvinen kao uvjet. *Negativni uvjet se ispunio ako nije nastao doganaj koji je bio predvinen kao uvjet a postalo je sigurno da se neæe ni dogoditi. afirmativni uvjet se izjalovio. tada se negativni uvjet izjalovio. *Ispunjenjem suspenzivnog uvjeta automatski nastaju uèinci sklopljenog . Ako takav doganaj nije nastupio a sigurno je da I neæe nastupiti. Ako se doganaj zbio.

Niko ne mo e podiæi tu bu na ispunjenje suspenzivnog uvjeta. postaje ispunjenjem uvjeta pravi du nik kojeg protivna strana mo e tu iti na izvr enje èinidbe. padaju sve raspolo be to ih je eventualno uèinio za vrijeme pendencije. Takoner. te se . To znaèi da onaj ko je pod suspenzivnim uvjetom prenio vlasni tvo.pravnog posla. Ko se pod suspenzivnim uvjetom obavezao. prestaje ispunjenjem uvjeta biti vlasnik.

Izjalovljenjem suspenzivnog uvjeta nastaje stanje kao da pravni posao uopæe nije bio sklopljen. *Ispunjenjem rezolutivnog uvjeta prestaju uèinci pravnog posla. Ako se suspenzivni uvjet izjalovio ne mogu vi e nastati nikakvi uèinci pravnog posla. dok nalog ne odgana ali sili . Ali ako je treæi kao . Ispunjenje rezolutivnog uvjeta ima stvarnopravni uèinak.suspenzivni uvjet razlikuje od naloga uvjet odgana a ne sili.

Ako se rezolutivni uvjet osujet ili izjalovi. tada uèinci pravnog posla postaju trajni. jer je oèigledno da vi e zbog uvjeta neæe doæi do raskida pravnog posla.sticatelj bio po ten tada se od njega ne mo e tra iti povrat radi za tite naèela po tenja ili povjerenja u prometu. Djeluje li nastup uvjeta (suspenzivnog ili rezolutivnog) ex nunc tj. od èasa kad se uvjet .

ispunio ili ex tunc tj. pa se uvjetu udovolji. prirode posla ili volje strana ne proizilazi ne to drugo. od momenta u kojem je sklopljen sam pravni posao??? Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim (odgodnim uvjetom). Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim (raskidnim) uvjetom. ugovor prestaje va iti kad se . ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuèenja. osim ako iz zakona.

uvjetu udovolji . Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani.COM . Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete.BH-PRAVNICI. To su u su tini pravni poslovi s èijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao. 33 WWW.

BH-PRAVNICI.COM 7.uèinak nastaje tek od odrenenog vremena ili pak traje do odrenenog vremena. ROK (DIES) *Rokovi se za razliku od uvjeta mogu odrenivati i propisom i ne javljaju se iskljuèivo kod pravnih poslova Rok je nuzgredna odredba pravnog posla kojom se uèinak pravnog posla ogranièava vremenom.WWW. tj. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na: .

Zavr ni rokovi (npr. do 01. od 01.2001.01...poèetne (dies a quo) Poèetni rokovi (npr. Razlika izmenu roka i uvjeta je u tome to rok ne . zavr ne (dies ad quam) rokove.2002 slièni su ) rezolutivnim uvjetima jer uèinak pravnog posla prestaje istekom roka. ) slièni su suspenzivnim uvjetima jer se uèinak pravnog posla odgana.01.

sadr i element neizvjesnosti.2001. b) Slo eni rokovi su .10. Odreneni su kalendarski (dies certus an.01. a) Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. Ovaj element poslu io je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i slo ene. kao dan za koji je sigurno da æe se dogoditi i kad æe se dogoditi. certus quando). npr. tj.

Zbog the neizvjesnosti smatraju se uvjetima. ali nije izvjesno kada (npr: kad se kao .oni koji u sebi sadr e element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom). Na uèinak pravnog posla djeluju kao uvjeti. Slo eni rokovi mogu biti odreneni na nekoliko naèina: Kao dan za koji je izvjesno da æe se dogoditi.

ronendan ne zna se da li æe ga do ivjeti. ako se dogodi kada æe se dogoditi (npr: kada roditelji obeæaju djetetu auto na njegov 25.rok odredi dan neèije smrti za koju je nedvojbeno da æe nastupiti ali se ne zna kada ). ali ako . -33Kao dan za koji je neizvjesno hoæe li se dogoditi. ali se zna.

Znamo da su besplatni pravni poslovi oni kod kojih se za . (npr: kada zavr i fakultet dobit æe auto ) 8.ga do ivi datum je poznat). Kao dan za koji je neizvjesno ihoæe li se i kada æe se dogoditi. NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju nameæe izvr enje neke du nosti.

To se najbolje vidi u sluèaju ako je nalog narenen u korist davatelja nego u korist samog primatelja ali I u korist neke treæa osobe ili u javne . neki teret koji se nameæe sticatelju ipak ta du nost ne pretavra besplatni pravni posao u naplatni. To znaèi da nalog nema karakter protuèinidbe.èinidbu ne tra i protuèinidba. Iako je nalog neka du nost.

besplatnim pravnim poslovima menu ivima. Darovanje s nalogom imamo u sluèaju: dajem ti 3000 KM ako ode mjesec dana na oporavak.svrhe.Najtipièniji besplatni pravni posao je darovanje. ako darovani to prihvati imamo posla . Po to je besplatni pravni posao mo e mu se dodati nalog kao nuzgredna odredba. Time dobivamo darovanje s nalogom. Nalog se mo e dodati: 1.

Neko npr. 2. oporuci ili pravnim poslovima za sluèaj smrti-npr. Tu se najbolje vidi da nalog nema karakter protuèinidbe.s darovanjem s nalogom kod kojeg nalog ide u korist primatelja. Neplatnim pravnim poslovima ne mo e se dati nalog. Oporuèitelj mo e opteretiti nekom du no æu osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. Ostavlja prijatelju vinograd ali mu nameæe du nost dam u podigne .

BH-PRAVNICI.spomenik. ta se de ava ako primatelj ne ispuni nalog? Moguæa su dva rje enja: 34 WWW.COM .

WWW.COM *ako onaj koji je s besplatnom namjenom dao nalog hoæe da muse se njegov nalog zaista ispuni jer je mo da dat u interesu nekog treæeg-mo e tu iti na ispunjenje naloga. Neispunjenje naloga djeluje kao nastup raskidnog . *moguæe je da se zbog neispunjenja naloga zatra i vraæanje onog to je primatelju dato.To je èest sluèaj kod darovanja s nalogom.BH-PRAVNICI.

OBLIK OÈITOVANJA VOLJE Pod oblikom oèitovanja volje podrazumijevaju se razlièiti oblici i razlièite moguænosti u kojima unutra nja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije.uvjeta (rezolutivnog). Oblici oèitovanja volje su: *usmeno *pismeno *oèitovanje volje znacina *oèitovanje volje konkludentnim radnjama * utnja Izravni oblici oèitovanja volje (direktna oèitovanja) su: 1) Usmeno oèitovanje . 10.

Usmeno oèitovanje volje je najèe æi i najuobièajniji oblik oèitovanja volje. Npr. to znaèi da ako je potrebno da stranke sklope pravni posao u pismenom obliku to je samo propisima odreneno.volje.Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemstvu -34uèinio pismeno. . Pod usmenim oèitovanjem podrazumijeva se oèitovanje pomoæu ive izgovorene rijeèi (viva vox).

2) Pismeno oèitovanje volje. sredstvo kojim se pisalo. Pisano oèitovanje ne mora biti vlastoruèno napisano ali mora biti vlastoruèno potpisano (ali od tog pravila postoji izuzetak u ZN: Oporuka je . Pod pismenim oèitovanjem volje podrazumijeva se oèitovanje dato pomoæu pisanih rijeèi (scriptura). bez obzira na materijal na kome je pisano. te vrstu pisma i jezika na kome se izra avalo.

pravovaljana ako ju je oporuèitelj napisao svojom rukom I ako ju je potpisao ). kao skraæeni oblik vlastoruènog potpisa. *Potpis mora biti vlastoruèan. *Faksimil . takoner vrlo èesto susreæe. Bitno je napomenuti da se ugovori grananskog prava ne potpisuju parafom. *Paraf se. posebno u uredskom poslovanju. Redovno se sastoji od imena i prezimena. stavlja se na kraju ili ispod teksta.

3) Oèitovanje volje znacima. Po pravilu. faksimil nije dovoljan kao potpis. Kod ovog oèitovanja volje tra i se upotreba . Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta.je mehanièki otisak vlastoruènog potpisa. Da bi bio punova an. rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda. *Rukoznak je ranije kori ten od strane nepismenih ljudi. odnosno drugog organa.

Prihvat se mo e dati I znacima kao npr. Takvim se znacima ne mo e dati ponuda jer se pomoæi znakova ..mimika). odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje oèitovanje pomoæu znakova. (npr.kretanje rukom.opæenito poznatih i razumljivih znakova. Obveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. Kimanje glavnom. pru anje ruke ili kimanje glavom. Znaci imaju ogranièenu upotrebu npr.

BH-PRAVNICI. 35 WWW.COM .ne mo e izraziti potpun sadr aj ugovora.

WWW.COM Neizravni oblici oèitovanja volje su: 4) Oèitovanje volje konkludentnim radnjama. *Osoba koja je izvr ila odrenene konkludentne radnje.BH-PRAVNICI. za razliku od prethodno nabrojanih. Sastoji se u tome da se iz odrenenog pona anja oèitovatelja mo e sigurno zakljuèiti (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odrenenu volju. a ne eli da se . spada u indirektna oèitovanja volje.

Odrenena osoba uprkos . mora takvu moguænost izrièito iskljuèiti (izjavom). protestatio je izrièito oèitovanje volje kojim se odrenena osoba unaprijed osigurava od pogre nog shvatanja njenih postupaka. Takva izjava zove se protestatio. Dakle. *U i pojam od protestatio je reservatio. To je izjava kojom se stranka ogranuje od toga da se neki njen èin shvati kao napu tanje prava.one shvate kao oèitovanje volje.

zadr ava za sebe odreneno pravo. utnja ponunenog po pravilu ne znaèi prihvatanje ponude.poduzetoj radnji se rezervira. Postoje 2 izuzetka: 1. Kada je ponuneni u stalnoj . Srednjevjekovno pravilo qui tacit consentire videtur (ko uti smatra se da odobrava) ne va i. utnja. Vraæajuæi du niku zadu nicu vjerovnik izjavljuje da taj akt ne smije shvatiti kao oprost duga. Npr.

Propusti liizjaviti odbijanje u ostavljenom roku. ne smije utiti.smatra da je prihvatio ponudu. pediteri. kao i osobe kod kojih izvr enje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati. 2. Osobe koje su se ponudile da izvr avaju naloge druge osobe za obavljanje odrenenih poslova. mora reagovati izrièitim odbijanjem.poslovnoj vezi sa ponunaèem u pogledu odrenene robe. ako konkretnu ponudu ne eli prihvatiti. .

U ugovoru o nalogu je predvinena odgovornost za tetu koju bi nalogodavac mogao pretrpjeti ako nalogoprimac na vrijeme ne obavijesti ga o neprihvaæanju naloga. Ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada je ponuda tj. nalog stigao ponunenom.posrednici i sl) du ne su izvr iti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. -35*U teoriji se zagovara i treæi .

Ali da bi se volja . Ulpijanova izreka: Ko uti smatra se da pristaje ako se radi o njegovima interesima . prema kome bi se utnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u iskljuèivu korist ponunenog (npr.izuzetak.darovanje). 10. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pravni posao je stranaèko oèitovanje volje usmjereno na postizanje po pravu dozvoljenih uèinaka.

vanjski izraz nekog sadr aja. mora se na neki naèin I u nekom obliku oèitovati.mogla uva iti. Zbog toga treba pojmovno . a svaki pravni posao mora imati neki oblik Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici oèitovanja volje u kojima se mo e izraziti potpuni sadr aj pravnog posla. Oblik je vanjska uoèljiva manifestacija. Svaki pravni posao mora imati neki oblik.

Ako se . Konsenz nije izraz za oblik veæ za sadr aj.Obaveza nastaje zbog sadr aja koji je voljno odrenen a ne zbog oblika u kojem je taj sadr aj izra en. Za ugovore te pravne poslove ne tra i se odreneni oblik.razlikovati oblik oèitovanja volje od oblika pravnih poslova. Takvi pravni poslovi za koje se unaprijed ne tra i oblik nazivaju se neformalni pravni poslovi.

BH-PRAVNICI.za odreneni pravni posao unaprijed tra i odreneni oblik bilo po zakonu ili sporazumom stranaka taj je posao formalan pravni posao. Najèe æi oblici pravnih poslova su: *usmeni *pisani *sa svjedocima *sa sudjelovanjem nadle nih dr avnih tijela 36 WWW.COM .

WWW. Usmeni pravni posao bi trebalo smatrati formalnim pravnim . kao npr.COM a) Usmeni oblik pravnog posla postoji kada su oèitovanja volje stranaka data ivom rijeèju ili kombinacijom izgovorenih rijeèi.BH-PRAVNICI. kupovina na tr nici. te u sluèaju oporuke u izvanrednim prilikama. znakova ili konkludentnih radnji. Primjenjuju se najèe æe tamo gdje bi uvonenje formalnih pravnih poslova predstavljalo koèenje prometa.trgovini.

ako bi usmeni oblik propisom bio odrenen kao obavezan. b) Pisani oblik pravnog posla postoji kada su oèitovanja volje stranaka data pomoæu pisanih rijeèi. Zahtjev pisanog oblika je ispunjen ako strane izmjenjuju pisma ili se sporazumiju teleprinterom ili nekim drugim sredstvom. Sklopljen je u trenutku kada . koji omoguæuju da se sa sigurno æu utvrdi sadr aj I davatelj izjave.poslom.

ga stranke potpi u. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpi u jednu ispravu. mjerodavan je izvornik. da na njega stave svoj rukoznak ovjeren od suda. tj. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka. ili da svaka strana potpi e primjerak isprave namijenjen drugoj strani. a to je primjerak . Ako se pojedini primjerci ne sla u.

Ako stranke nisu ni ta odredile. onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrnenim okolnostima prosunuje koji je primjerak mjerodavan.koji su stranke potpisale. mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da slu i kao izvornik. Ako je potpisano vi e primjeraka. Pravni poslovi koji se sklapaju u pismenom obliku su: ugovor o prenosu prava vlasni tva ili prava kori tenja na zemlji tu il .

vlastoruèna oporuka.izgradi. Menutim. c) Pravni posao sklopljen pred svjedocima. jo uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. d) Uèe æe organa dr avne vlasti kao oblik . Uèe æe svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne tra i. ugovor o kupoprodaji itd. Tipièan primjer je pisana oporuka pred svjedocima.

Najèe æi su oni koji se zakljuèuju u obliku sudskog zapisnika. . Ponekad se za punova nost pravnog posla zahtijeva uèe æe organa vlasti. bilo nakon veæ naèinjene pisane isprave o pravnom poslu. bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla. Tipièni oblici uèe æa organa dr avne vlasti kod pravnih poslova su: -36Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadle nim organom.pravnih poslova.

pravni posao mo e biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom opæinske uprave.Sklapaju se u sudu pred sucem. nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju slu beni sudski jezik. ukoliko je to predvineno propisom (npr. Pored ovog oblika.Ovakav oblik èesto se tra i za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju èitati. Ugovor o darovanju .

Ovdje sudija ovjerava sam sadr aj isprave. Ovjeravanje . solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da znaèaj javnih isprava..bez prave predaje). pa potvrnena izjava ima istu va nost kao i javna isprava sastavljena na sudu. Potvrnivanje (ovjeravanje. Potvrditi se mo e pravni posao koji je zakljuèen u pisanom obliku. zato stranke donose veæ gotovu ispravu koju sudac treba ovjeriti.

potpisa. Postoje I drugi oblici npr. javni bilje nici i ovla tene osobe u trgovaèkom dru tvu. Ovjeravanje potpisa vr e organi dr avne uprave.nadmetanje putem pisanih ponuda itd. Usmeno javno nadmetanje. Ovjeravanjem potpisa potvrnuje se da potpis na nekoj ispravi potièe od odrenene osobe. Usmeni dodaci . Ovjera potpisa ne znaèi da se time potvrnuje autentiènost sadr aja (teksta) isprave. ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi.

prema kojima æe kasnije usmene dopune .pisanom ugovoru. pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku (paritet oblika). Postoje 2 izuzetka od tog pravila. (Kakav uèinak imaju usmeni dodaci pisanom ugovoru I u kojem obliku su dopu tene izmjene I dopune formalnih ugovora?) To ovisi: Ako je oblik ugovora propisan zakonom.

COM .formalnom ugovoru biti pravno valjane: 37 WWW.BH-PRAVNICI.

BH-PRAVNICI.WWW. Ukoliko je .COM a) Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne taèke o kojima u formalnom ugovoru nije ni ta reèeno. a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. a oblik je propisan iskljuèivo u interesu ugovornih strana. b) Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olak avaju obaveze neke ugovorne strane.

dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. pravilo je da neovisno o tome je li piasni oblik odrenen . Kad se radi o istodobnim usmenim pogodbama npr. a u ispravu u ugovoru se unese ni a cijena kako bi se izbjegla porezna obaveza. Ugovara se vi a cijena.oblik ugovora odrenen voljom stranaka.

zakonom ili voljom stranaka vrijedi samo ono to je u tom obliku sadr ano. I tu su predvinena dva izuzetka u kojima æe u isto vrijeme usmene pogodbe biti ipak valjane: a) ako se odnose na sporedne taèke o kojima u formalnom ugovoru nije ni ta reèeno a nisu u suprotnosti sa njegovim sadr ajem niti su protivne cilju zbog kojeg je oblik .

Da ih . (Zbog èega se kod nekih pravnih poslova zahtjeva oblik? Pravno politièki ciljevi propisivanja odrenenog oblika pravnih poslova mogu biti u za titi dru tvenih interesa.propisan. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova. b) kad se njima smanjuju ili olak avaju obaveza jedne ili obje strane a oblik je propisan samo u interesu ugovornih strana. u za titi interesa stranaka npr.

Posao æe biti ni tav ako nije zakljuèen . Oblik se kod pravnih poslova najèe æe tra e zbog: * valjanosti. a) Valjanost pravnog posla-redovno se oblik tra i za valjanost odrenenog pravnog posla. * utu ivosti.se upozori na posljedica zakljuèenja odrenene vrste pravnog posla (mjenica. * dokazivanja i * upisa u javni registar.ugovor o do ivotnom izdr avanju) te zbog sprjeèavanja falsifikovanja).

Npr. To je oblik ad solemnitatem.u odrenenom obliku. Ugovor kojim se prenosi pravo vlasni tva nad nekretninama mora biti saèinjen u pismenom obliku. -37b) Utu ivost pravnog posla-Ima pravnih poslova koji se mogu zakljuèiti u bilo kojem obliku. Ako stranka eli preko suda ostvariti neko pravo iz takvog ugovora to mo e samo uèiniti ako je posao zakljuèen .

u odrenenom obliku npr. Zadu nica je samo dokazna isprava. Npr. zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom obliku. darovanje pokretnine bez pravne predaje valjano je u bilo kojem obliku. c) Dokazivanje postojanja pravnog posla-oblik ponekad slu i samo radi lak eg dokazivanja pravnog posla. To je . Darovatelj se mo e prisiliti na predaju samo ako je posao zakljuèen u obliku sudskog zapisnika.

d) Upis u javni registar-ako se na temelju pravnog posla hoæe izvr iti upis parav u javni registar. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Objektivno granansko pravove e pravne uèinke koje stranke namjeravaju postiæi pravnim poslom (namjeravani pravni uèinci) samo ako su za valjanost tog pravnog posla ispunjene njime . tada posao mora biti zakljuèen u pismenom obliku. 11.oblik ad probationem.

COM .BH-PRAVNICI. Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 38 WWW. Za ugovore te opæenito za pravne poslove se zahtjevaju neke pretpostavke valjanosti.predvinene pretpostavke.

2. valjano i saglasno oèitovanje volje. 4. moguæa. Nevaljani pravni .WWW.BH-PRAVNICI. forma pravnog posla (ponekad). 5. odrenena ili odrediva èinidba. pravna i poslovna sposobnost subjekata. dopu tena osnova.COM 1. Ako se bilo koja od navedenih pretpostavki ne ispuni ili se ispune samo u sadr ajno relativnom znaèenju (npr. 3. umjesto dopu tene èinidba je nedopu tena) pravni posao je nevaljan. dopu tena.

razlozima koji ih uzrokuju. Bitna razlika izmenu ni tavosti i pobojnosti je u tome to ni tavost djeluje ex tunc a pobojnost ex nunc. krugu osoba koje su ovla tene da ih istièu. Razlike su u njihovim karakteristikama.poslovi mogu biti: ni tavi pobojni. Ni tavost se javlja u dva pojmovna oblika: -apsolutna ni tavost (ni tavost . roku isticanja i posljedicama koje izazivaju.

POJAM I KARAKTERISTIKE NI TAVIH PRAVNIH POSLOVA Ni tavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uèinke koje bi.ugovora) -relativna ni tavost (pobojnost) A. trebali proizvesti. NI TAVOST 1. S njima se postupa kao da nisu ni zakljuèeni. da su valjani. Nazivaju se i apsolutno ni tavim pravnim poslovima. Svrha im je za tita temeljnih dru tvenih vrijednosti i dru tvenog urenenja izra ena u pravnim i .

sud mo e svojom odlukom samo proglasiti posao ni tavim ako su se za to stekli zakonom predvineni razlozi-deklaratorna odluka. Ni tavost nastaje ex tunc.od trenutka zakljuèenja pravnog posla. a sud o njoj vodi raèuna po slu benoj du nosti (ex officio). tj. Ni tavost nastupa ex lege. Po to ni tavost nastaje na osnovu zakona. Ako bi naknadno otpao uzrok ni tavosti.moralnim normama dru tva. takav pravni posao .

te *ponekad nedostatak potrebne forme (oblika) . nedozvoljenost. *nepostojanje ili nedopu tenost osnove. *nevaljanost i nesaglasnost oèitovanja volje. -382. Va no je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ni tavost ugovora koje su zakljuèile. osim u nekim iznimnim sluèajevima predvinenim zakonom. *nemoguænost.ne bi konvalidirao. neodrenenost odnosno neodredivost èinidbe. RAZLOZI NI TAVOSTI Razlozi ni tavosti su: *poslovna nesposobnost stranaka.

*Pravni .a) Poslovna nesposobnost stranaka. Od fizièkih osoba poslovno su nesposobne maloljetne osobe (osim onih koje zakljuèe brak prije punoljetstva) i punoljetne osobe li ene poslovne sposobnosti. Pravni poslovi koje zakljuèe ove osobe bit æe ni tavi. Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom. Izuzetak su maloljetnici sa navr enih 15 godina ivota koji su stupili u radni odnos.

Savjesna strana koja nije znala niti je morala znati za to i koja je sklopila ni tav ugovor ima pravo na naknadu tete koju je pretrpjela sklapanjem takvog ugovora. *Ni tav æe biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zakljuèi bez saglasnosti odrenenog organa u pravnoj .poslovi koji sklapaju pravne osobe bit æe ni tavi ako su sklopljeni izvan okvira njihove pravne sposobnosti.

BH-PRAVNICI. ukoliko je ta saglasnost predvinena statutom ili ugovorom 39 WWW.COM .osobi.

nakladno i istodobno.COM pravne osobe i upisana u sudski registar. da u odrenenom se roku izjasni da li daje saglasnost ili ne. saglasnost se mo e dati prethodno. Ako to ne uèini pretpostavlja se da saglasnost . Ugovorna strana poziva pravnu osobu. Naknadan saglasnost djeluje retroaktivno ako nije drugaèije ugovoreno.WWW.BH-PRAVNICI. Ako ni ta drugo nije upisano u sudski registar.

U sluèaju ni tavosti zbog davanja saglasnosti savjesna ugovorna strana ima pravo na novèanu naknadu.nije data. te ako postoje drugi oblici nesaglasnosti izmenu volje I oèitovanja I ako oèitovanja ugovornih strana nisu menusobno saglasna. b) Nevaljanost i nesaglasnost oèitovanja volje. Nevaljano je svako oèitovanje volje koje nije uèinjeno ozbiljno I slobodno. Svi oblici nevaljanog oèitovanja obuhvaæeni su irim .

Sluèajevi ovog nesklada su: . Dakle. Stranka je potpuno svjesna da njena volja nije u skladu sa datima oèitovanjem. Nesklad mo e biti svjestan i nesvjestan. a) Svjestan nesklad izmenu volje i oèitovanja postoji u sluèajevima kada stranka namjerno oèituje ne to to u stvari neæe. pod manama volje podrazumijevaju se sluèajevi nesklada izmenu volje i oèitovanja.pojmom koji se naziva mane volje.

nesporazum i prevara. prijetnje i mentalne rezervacije. Sve nabrojane mane volje. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmenu volje i oèitovanja kad jedna strana . izazivaju nevaljanost pravnih poslova. osim mentalne rezervacije.sluèajevi kolskog primjera. simulacije. ale. neznanje. Tipièni sluèajevi ovog nesklada su: zabluda. b) Nesvjestan nesklad postoji u sluèajevima kada stranka nesvjesno oèituje ono to u stvari ne eli.

prilikom sklapanja pravnog posla svjesno oèituje kao svoju volju ne to to ona u stvari neæe. Postavlja se pitanje: Da li je uop te nastao pravni posao I mo e li on proizvesti normalne pravne uèinke? Pravni posao je nastao I izaziva svoje pravne uèinke jer se na mentalnu rezervaciju odnosi pravilo ko zna ili mora . a druga strana za to ne zna.

ne mo e htjeti oèitovanje bez posljedice .znati posljedice svog oèitovanja. . kao va eæe æe se uzeti ono to je oèitovano. Primjer mentalne rezervacije mo e poslu iti dra ba (uèesnik u dra bi mora kupiti ono to je oèitovao da hoæe I ne mo e pravdati time da nije htio kupiti tu stvar).U ovakvim sluèajevima iz potrebe za tite interesa treæih lica i sigurnosti pravnog prometa.

Ipak.-39Ni tavost pravnih poslova uzrokuju slijedeæe mane volje: 1. svjesnom neskladu izmenu volje i oèitovanja data npr. u kazali noj predstavi-kada neko svjesno oèituje ono to ne eli. kolski primjer i ala. posao sklopljen u ali mo e biti valjan ako jedna od ugovornih . Radi se o tzv. Pravni posao sklopljen u tim situacijama smatraju se ni tavim.

Simulacija. kada neko eli da umiri svoje bolesno cdijete ka e prijatelju da mu kupi skupu igraèku. 2. a na kraju je ovaj prema propisima o nalogu morao prijatelju naknaditi tro ak bez obzira to se alio). to ovaj ozbiljno shvati. To je takoner oblik svjesnog nesklada izmenu . Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova.strana opravdano shvati posao ozbiljnim (npr.

volje I oèitovanja. (npr. jer stranke ne ele pravni posao koji sklapaju. prevare treæeg lica ili u neku drugu svrhu. Dakle. prividna prodaja stvari prijatelju ili ronaku . a uistinu ne ele nikakav pravni posao. kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao. Simulacija mo e biti: apsolutna i relativna. a) Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju prividnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa.

Postavlja se pitanje: Mo e li simulirani pravni posao nekada biti valjan? Prema treæim osobama ovaj prividni pravni 40 WWW.radi prikrate vjerovnika ili prividno otunenje nekretnine radi sticanja nekog prava).BH-PRAVNICI. Prividni pravni posao nema uèinka menu strankama.COM .

WWW.BH-PRAVNICI.COM posao proizvodi pravne uèinke pod uslovom da je treæa osoba bila svjesna. Svrha je ove odredbe da se za titi povjerenje u promet. to znaèi da nije znala niti je morala znati za prividnost posla. b) Relativna . Stranke se u sluèaju kada bi treæa osoba stekla neko pravo iz takvog posla ne mogu pozivati na prividnost posla.

a drugi prikriveni koji stranke ele.simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. Prividni posao naziva se simuliranim. stranke prividno zakljuèe ugovor o darovanju umjesto kupoprodajni ugovor da bi izbjegle primjenu propisa o plaæanju poreza. a prikriveni disimuliranim . Radi se o dva ugovora: jedan prividno zakljuèen prema vani kojeg stranke ne ele. Npr.

Kada je disimulirani pravni posao valjan? Valjan je pod uslovom kada su ispunjene sve potrebne pretpostavke. prikriveni pravni posao). Simulirani posao je ni tav. 3. Postavlja se pitanje: da li stranke uop te ele neki pravni posao? (stranke ele disimulirani tj. Nesporazum (dissensus). a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. Za nastanak valjanog .poslom.

tada se smatra da ugovor nije ni nastao.Nesporazum mo e biti o prirodi . ne proizvodi pravne uèinke te nema razlike u odnosu na ni tave ugovore.ugovora potrebno je i saglasni oèitovanje volje ugovornih strana. Ako ugovorne strane vjeruju da su saglasne a menu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora koji sklapaju ili o osnovi ili predmetu obaveza. Takav je ugovor nepostojeæi.

kad najmodavac dr i da ugovara sedmiènu a . a ova osoba to smatra kao darovanje. Nesporazum o èinidbi i predmetu obaveze postojat æe npr. o osnovi. Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojeæim. Nesporazum o prirodi ugovora imamo npr.ugovora koji se sklapa. kada neko izjavi da posunuje knjigu nekoj osobi. ili o predmetu obveze (èinidbi). Ne proizvodi pravne uèinke.

neodrenen ili neodrediv. nedopu ten. *Pod objektivnom nemoguæno æu èinidbe se misli na . a) Nemoguænost èinidbe (predmeta obaveze) je razlog ni tavosti pravnog posla ako je èinidba bila objektivno nemoguæa u vrijeme zakljuèenja posla (impossibilium nulla obligatio est). Nemoguænost. ugovor je ni tav . nedopu tenost. neodrenenost ili neodredivost èinidbe Kad je predmet obaveze nemoguæ.najmoprimac mjeseènu najamninu pri sklapanju ugovora o najmu stana.

Ako se neko obavezao na takvu radnju posao bi bio ni tav jer vrijedi-ni tava je obaveza na nemoguæe. nego izaziva samo odgovornost du nika . Ni tav je posao sklopljen pod nemoguæim odgodnim uvjetom. Nemoguæi raskidni uvjet ne utièe na valjanost pravnog posla. -40*Subjektivna nemoguænost èinidbe u vrijeme zakljuèenja pravnog posla ne izaziva njegovu ni tavost.radnju koju niko ne mo e izvr iti.

zidar se obave e na izgradnju kuæe. ali zbog odrenenog neiskustva u gradnji ne uspije izvr iti taj posao. ali je ne mo e izvr iti osoba koja se na to obavezala npr. ako je èinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguæa. Subjektivno nemoguæa je èinidba koja se u stvari mo e izvr iti.za neispunjenje preuzete obaveze. . Naime. pa kasnije postane nemoguæa (tzv.

kupoprodaja stvari izvan prometa.nakanadna nemoguænost) to neæe izazvati ni tavost posla. Naknadna nemoguænost znaèi ne izaziva ni tavost posla. U suprotnom. obaveza prestaje. Pravna nemoguænost je obuhvaèena pojmom nedopu tenosti. b) Nedopu tenost èinidbe postoji ako je ona protivna ustavom utvrnenim naèelima . *Pravna nemoguænost èinidbe postoji npr. Du nik æe u tom sluèaju odgovarati za tetu ako je nemoguænost nastupila njegovom krivicom.

prisilnim propisima i moralu dru tva.dru tvenog urenenja. prisilnim propisima i moralu dru tva. Uvjet je nedopu ten u sluèaju da je protivan ustavu.COM . Pravni posao takvog sadr aja je ni tav. nemoralni i zelena ki pravni poslovi. Ni tavost pravnog posla nastupit æe i zbog nedopu tenosti uvjeta bilo odgodnog ili raskidnog.BH-PRAVNICI. 41 WWW. U okviru pojma nedopu tenosti razlikuju se: zabranjeni.

.

Npr. Zabranjeni pravni poslovi su ni tavi osim ako cilj povrijenenog pravila ne upuæuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u odrenenom sluèaju ne propisuje .COM Zabranjeni pravni poslovi su pravni poslovi protivni zakonskim normama. Ugovori koji se odnose na stvari izvan prometa.BH-PRAVNICI. nemoralni su protivni moralnim normama odrenene dru tvene zajednice.WWW. ugovore o nasljedstvu i dr.

Ako je sklapanje nekog ugovora zabranjeno samo jednoj strani (npr. Npr. Nemoralni pravni . Ni tavost se ne mo e isticati. ako je zabrana bila manjeg znaèaja a ugovor je izvr en . Prodaja robe nako isteka radnog vremena). a strana koja je povrijedila zakonsku obavezu snosit æe posljedice kao to su odgovornost za prekr aj ili privredni prijestup.ne to drugo. ugovor ostaje na snazi.

Zelena kim se smatra ugovor u kome neko koristeæi se stanjem nu de ili te kim materijalnim stanjem drugog. Zelena ki pravni poslovi.poslovi su pravni poslovi koji se protive normama odrenene dru tvene zajednice. ni tav je i protivan moralu ugovor o zajmu koji je dat radi hazardiranja pa je saglasno tome odbijen zahtjev za povrat zajma. njegovim nedovoljnim iskustvom ugovori za sene . Npr.

Zelena ki ugovor je u su tini vrsta nemoralnog ugovora. da bi se iskori tavanjem tune nevolje postigla neka imovinska korist.ili nekog treæeg korist koja je u oèiglednom nesrazmjeru sa onim to je on drugom dao ili uèinio ili se obavezao dati ili uèiniti. . Npr. zelena ki je ugovor o do ivotnom izdr avanju u uslovima kada je bilo izvjesno da nastupa smrt primatelja izdr avanja.

c) Neodrenenost ili neodredivost èinidbe. Pravni posao æe biti ni tav ako je èinidba neodrenena . U tom sluèaju ugovor sa odgovarajuæom izmjenom ostaje na snazi. ZOO predvina moguænost da taj ugovor ostane na snazi ako o teæenik u roku od 15 dana od njegovog sklapanja podnese sudu zahtjev za smanjenje obaveze na pravièan iznos a sud tome udovolji.Zelena ki ugovor je ni tav.

ili neodrediva. Neodrenena èinidba postoji ako poslom nije predvineno dovoljno pojedinosti za njenu realizaciju. Ako takvih podataka nema ili treæa osoba . Ako bi posao sadr avao podatke pomoæu kojih bi se mogla odrediti ili su strane ostavile treèoj osobi da je odredi. pa du nik ne zna pouzdano ta treba izvr iti vjerovniku. Posao bi bio valjan ako bi èinidba bila odrediva tj.

kada . Ima nekih sluèajeva gdje ugovor ostaje na snazi uprkos tome to èinidba nije nije ugovorom ni odrenena ni odrediva. Ni tavost pravnog posla izaziva neodrediva èinidba. pravni posao je ni tav. To su sluèajevi gdje ZOO izravno propisuje naèin odrenivanja èinidbe ili prepu ta sudu da je odredi.neæe ili ne mo e odrediti èinidbu. To se obièno odnosi na novèane èinidbe (npr.

a ka dove nema-razumnu cijenu). kupac je du an platiti cijenu koju je prodavaè redovno naplaæivao u vrijeme sklapanja ugovora.ugovorom o prodaju u privredi cijena nije odrenena niti ima dovoljno podataka s kojim bi se ona mogla odrediti. -41Pod razumnom cijenom smatra se tekuæa cijena u vrijeme sklapanja ugovora a ako se ona ne mo e utvrditi .

d) Nepostojanje i nedopu tenost osnove. Ako osnova ne postoji ili je nedopu tena ugovor je ni tav . *Osnova je ..onda cijenu koju utvrnuje sud prema okolnostima sluèaja. Svaka ugovorna strana mora biti dopu tenu osnovu. Osnova je nedopu tena ako je protivna ustavu. propisima i moralu dru tva. U na oj teoriji preovladavaju objektivna gledi ta o osnovi. kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom.

Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari.pravni cilj kome stranke te e i koji je isti kod iste vrste ugovora. Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane. . animus donandi). kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis). a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom uèini neka usluga ili korist (intentio liberalis. tj.

BH-PRAVNICI.Kod kupoprodaje ekonomska svrha je sticanje stvari a osnova je pravno oblikovana ta ista svrha je sticanje prava vlasni tva. Osnova je uvijek 42 WWW.COM .

odnosno uvijek jednaka za odreneni ugovor.WWW. Mora . U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana. ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava.BH-PRAVNICI. *Kauza je pravno izra ena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvr enjem ugovornih obaveza.COM jednaka za odreneni ugovor. Odrenena je strogim propisom to iskuljuèuje moguænost da stranke na tome ta izmjene. Odrenena je strogim propisom (ius strictum).

najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zakljuèi ugovor i preuzme obavezu.postojati u svakom ugovoru. to znaèi da se mo e dokazati. veæ najjaèa. Menutim. ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznaèava izrièito. odnosno mora postojati. kauza se ne mo e prezumirati. *Na objektivni pojam kauze nadovezuje se subjektivni element dozvoljena osnova-to nije objektivizirana svrha. Ona osnovna pobuda prestaje biti .

a posebno kod ugovora. Dakle. Time se rodila osnova ili subjektivna svrha. 2. Subjektivna svrha ne mora biti naznaèena izrièito. pravna osnova. moraju se razlikovati 3 elementa: 1. kauza ili objektivna svrha ugovora.motiv jer se na njegovom temelju formirala predod ba o svrsi I ta je predod ba o svrsi postala sadr aj ugovora. . kod pravnih poslova opæenito.

osnova ili subjektivna svrha ugovora.3. to znaèi da se odreneni oblik samo izuzetno tra i kao pretpostavka valjanosti. ZOO usvaja naèelo neformalnost. Oblik (forma) se za valjanost pravnog posla tra i samo u izuzetnim sluèajevima: ako je to propisom predvineno (zakon to izrièito propisuje) ako su se stranke sporazumjele da poseban oblik . d) Nedostatak potrebne forme (oblika).

ZOO predvina i moguænost konvalidacije ugovora koji nije zakljuèen u obliku koji se tra i za njegovu valjanost. Ugovor za èije se sklapanje tra i pisani oblik smatra se pravovaljanim iako nije zakljuèen u tom obliku ako su ugovorne strane izvr ile u cijelosti obaveze koje iz njega nastaju.bude uvjet valjanosti njihova ugovora U spomenutim sluèajevima nedostatak oblika uzrokuje ni tavost ugovora. Ta .

moguænost je data samo ako iz cilja radi kojeg je oblik propisan oèito ne proizilazi ni ta drugo. a odredba nije bila . -42DJELOMIÈNA NI TAVOST Pravni posao mo e biti djelimièno ni tav. Korisno se tetnim ne kvari vrijedi samo u sluèaju kada ugovor mo e opstati bez te ni tave odredbe. Ni tavost neke odredbe ne povlaèi ni tavost cijelog ugovora.

Iako je ta odredba bila glavna pobuda ugovora ZOO odrenuje: Ni tava je ona odredba ugovora o zalogu da æe zalo ena stvar preæi u vlasni tvo vjerovnika ako njegovo potra ivanje . nije rijedak sluèaj da odrenena osoba sklapa ugovor o zajmu zato da bi kao zalo ni vjerovnik postala vlasnik zalo ene stvari).ni uvjet ugovora. ni odluèujuæa pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. (npr.

ne bude namireno u cijelosti .BH-PRAVNICI. 43 WWW. Ugovor æe ostati na snazi i u onom sluèaju kad je ni tava odredba bila uvjet ili odluèujuæa pobuda ugovora ako je ni tavost ustanovljena da bi ugovor bio oslobonen te odredbe vrijedio bez ne.COM .

COM POSLJEDICE NI TAVOSTI Ni tav pravni posao ne proizvodi nikakve pravne uèinke -ta konstatacija je valjana samo ako je rijeè o uèincima koje bi pravni posao proizveo da je bio valjan (namjeravani pravni uèinci).WWW. Pravne posljedice ni tavih pravnih poslova sastoje se u pravima.BH-PRAVNICI. Pravne uèinke koje zakon nadovezuje na nevaljane pravne poslove nazivamo pravnim posljedicama nevaljanosti. du nostima .

povrat u prija nje stanje je osnovna du nost ugovornih strana u sluèaju ni tavosti ugovora .i odgovornosti stranaka koje su ga zakljuèile te ovla tenjima suda u vezi sa ostvarenjem tih prava i du nosti. Obaveza restitucije (restitutio in integrum). tj. oduzimanje predmeta èinidbe u korist opæine i odgovornost za tetu. 1. Pravne posljedice ni tavosti su: obaveza restitucije (povrat u prija lje stanje).

izvr ena je neka usluga). Ako povrat nije moguæ (npr. Podana stvar je potro ena) ili se priroda onoga to je ispunjeno protivi vraæanju (npr. mora se dati odgovarajuæa naknada u novcu prema cijenama u vrijeme dono enja sudske odluke. Ako su stranke sklopile ni tav ugovor .I to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve to je primila po osnovu takvog ugovora.

sud mo e (ali i ne mora) odbiti u cjelini ili djelimièno zahtjev . a ako se radi o jednostrano obavezujuæem ugovoru.a jo nisu otpoèele sa njegovim izvr enjem. imaju pravo odbiti izvr enje njime preuzetih obaveza. Kada strane nemaju pravo na restituciju-povrat? Ako je ugovor ni tav jer je protivan ustavu I prisilnim propisima. du nik nije du an preuzetu obavezu po osnou tog ugovora.

prebivali te. . a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ni tavosti.nesavjesne strane. 2. Oduzimanje predmeta èinidbe u korist opæine-u tom sluèaju sud odrenuje da druga strana preda opæini u kojoj ima boravi te tj. za vraæanjem onog to je drugoj strain dala.. Ne treba slu ati onog ko se poziva na svoje nepo tenje .

obiju strana. Pri odluèivanju o odbijanju zahtjeva na povrat datog I oduzimanju primljenog u korist opæine. . 3. o znaèaju dru tvenih interesa koji se ugro avaju te o moralnim shvatanjima dru tva. Odgovornost za tetu pripada onoj strani koja je kriva za sklapanje ni tavog pravnog posla.sve to je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla. sud æe voditi raèuna o savjesnosti jedne tj.

negativni pogodbeni interes).Du nost naknade tete ne postoji ako se doka e da je strana koja trpi tetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ni tavosti. Tu bi bilo mjesta naknadi tete koju je savjesna strana pretrpjela poduzimajuæi razlièite radnje u uvjerenju da je ugovor valjan (tzv. Ovdje se zahtjev na naknadu tete ne temelji na povredi ugovorne obaveze jer obaveze .

pozitivni pogodbeni interes). od kojih prvenstveno javni tu ilac i pravobranilac. . dakle ugovorne strane i treæa lica. Ovdje se radi o èistom grananskom deliktu. a naknada je odrenena granicom koristi koju bi stranka imala od ugovora da je valjan (tzv. -43KO I U KOJEM ROKU MO E ISTICATI NI TAVOST? Svaka zainteresirana osoba mo e se pozivati na ni tavost.nema.

Sud pazi na ni tavost po slu benoj du nosti-ex officio. Koja je u vrijeme njegovog zakljuèenja znala ili je morala znati da je ugovor nedopu ten. Mo e li se na ni tavost pozvati i ona ugovorna strana koja je svjesno sklopila ni tav ugovor (tj.Vrijeme isticanja nije ogranièeno. nemoralan)? Ovdje treba razlikovati moguænost isticanja . a pravo na isticanje ni tavosti se ne gasi.

ni tavosti od prava na povrat onog to je dato u izvr enju ni tavog ugovora.COM .BH-PRAVNICI. sud se ovla æuje da mo e odbiti u cjelini ili djelimièno zahtjev 44 WWW. *ZOO ne uskraæuje moguænost isticanja ni tavosti ni nesavjesnoj ugovornoj strain ali to se tièe prava na povrat.

neogranièeno je). Pravo na isticanje ni tavosti se ne gasi. B.COM nesavjesne strane za vraæanje onog to je drugoj strain dala. Rok za isticanje ni tavosti? Vrijeme isticanja ni tavosti nije ogranièeno (tj.WWW. POBOJNOST . a mo e odluèiti da druga strana ono to je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda opæini na èijem teritoriju ima prebivali te ili sjedi te.BH-PRAVNICI.

Ako protekne rok za njihovo poni tenje. Ako pobojan posao bude poni ten. Sud ne pazi . to znaèi od dana zakljuèenja (kao i kod ni tavih). pobojni pravni poslovi konvalidiraju.Pobojni pravni poslovi Pobojni (relativno ni tavi) pravni poslovi proizvode pravne uèinke kao i valjani ali se mogu iz propisima predvinenih razloga i u predvinenom roku poni titi (pobijati).posljedice poni tenja nastupaju ex tunc.

Mora se podiæi tu ba na pobijanje. ustanovljava u svrhu za tite interesa ugovornih strana. tzv. Pobojnost se kao sankcija nevaljanosti .querella nullitatis.na pobojnost po slu benoj du nosti. (na zahtjev stranke). veæ na zahtjev strane u èijem interesu je pobojnost ustanovljena. a ne opæih dru tvenih interesa kao kod ni tavih pravnih poslova. RAZLOZI . Pobojnost ne nastupa ex lege (po sili zakona).

kad je pri njegovom sklapanju bilo mana u pogledu volja strana. Mane volje uvijek izazivaju pobojnost pravnog posla. nesporazum izazivaju ni tavost ugovora. ali to nije taèno jer neke kao to su simulacija. ala. Razlozi pobojnosti su: . te kad je to odredbama ZOO ili posebnim propisom odreneno .POBOJNOSTI Ugovor je pobojan kada ga je sklopila strana ogranièeno poslovno sposobna.

a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. Ogranièena poslovna sposobnost neæe izazvati pobojnost pravnog posla.Ogranièena poslovna sposobnost Mane volje: prijatnja. ako je on zakljuèen sa odobrenjem zakonskog zastupnika ili kad se to .zabluda i prevara a) Ogranièena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u sluèaju kada ogranièeno sposobna osoba zakljuèi pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika.

ili ako ga je ogranièeno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. kada se djeca sa 15 godina nalaze u random odnosu te mogu raspolagati svojim dohotkom). Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30 . Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost.odobrenje uop te ne tra i (npr.

Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. pravo na odustanak se gasi. suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru. -44- . Osim odustajanja. ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka.dana od dana saznanja za pomenute èinjenice. Menutim.

ali pri tome mora dokazati: a) da . zabluda i prevara. predoèavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane. ili treæa osoba. *Prijetnja kao razlog pobojnosti postoji kada jedna strana. zbog èega ona zakljuèi odreneni pravni posao. Strana koja je zakljuèila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tra iti poni tenje.b) Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja.

b) da je prijetnja bila nedopu tena.COM .je prijetnja postojala prije ili u vrijeme zakljuèenja posla. c) da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzroènoj vezi sa sklapanjem posla èije se poni tenje tra i. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom 45 WWW.BH-PRAVNICI.

BH-PRAVNICI. Razlikuje se dvije vrste prijetnje: prijetnja kao tzv. psihièka prisila (vis compulsiva) i fizièka sila (vis absoluta) koja podrazumijeva izvr avanje akta nasilja nad .ugled.COM opasno æu ugro en ivot. èast.zaposlenje).imovina. Oèitovanje iznuneno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmenu volje i oèitovanja. tijelo ili neko drugo znaèajno dobro ugovorne strane ili treæe osobe (drugo znaèajno dobro je npr.WWW.

Valjanim se smatra samo ono oèitovanje koje je uèinjeno: *slobodno i ozbiljno. *oèitovanje iznuneno stavljanjem u izgled nekog zla tj. nasilja *oèitovanje iznuneno upotrebom sile je nevaljano *mane volje kao razlog pobojnosti ugovora opæenito.nekom osobom u trenutku oèitovanja i radi iznunivanja oèitovanja volje (npr. neko primora drugog da potpi e ugovor nasilnim vonenjem njegove ruke pri potpisivanju). Pravo zahtijevati poni tenje .

*Zabluda (error) je pogre na predod ba o nekoj okolnosti.pravnim poslovima. èinjenicama. Razlikuje se vi e vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris).pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznavanja za razlog pobojnosti tj. zabluda u motivu (error in motivo) . stanjima. od prestanka prinude. Èovjek mo e imati pogre nu predod bu o raznim okolnostima-pravnim pravilima. zabluda o èinjenicama (error facti).

dok se zabluda o èinjenicama uva ava. Zabluda u pravu se po pravilu ne uva ava. unutra njom voljom subjekta.itd. kao ni zabluda u motivu. Zabluda se smatra manom volje jer volja izjavljena zbog zablude nije u skladu sa pravom. U naèelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se . Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmenu volje i oèitovanja.

Pravnoposlovna zabluda mo e se podijeliti na 2 vrste: . a iznimno i na motive koji su bili odluèni za preuzimanje obaveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla mo e se nazvati pravnoposlovnom zabludom. mada je razlika menu njima vrlo te ko ustanovljiva. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 razlièite vrste zablude.odnosi na njegove sastavne elemente.

Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u oèitovanju: u jednom sluèaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno oèitovanje.a) Zabluda u oèitovanju je nesvjesni nesklad izmenu volje I oèitovanja. oèitovao je ono to oèitovati nije htio. U . jar je oèitovatelj izjavio ne to to ne odgovara njenoj pravoj volji tj. a naravno ni sadr aj tog akta.

ako od dva originala ugovora potpi e onaj primjerak koji je htio poderati jer mu klauzule u tom ugovoru nisu odgovarale.drugom sluèaju stranka je htjela sam akt oèitovanja. Npr. ali nije htjela sadr aj koji je tim aktom izjavila. b) Poslovna zabluda u u em smislu postoji kad . oèitovatelj mo e biti u zabludi veæ u samom aktu kojim daje oèitovanje.

veæ je volja stvorena i oèitovana zato to je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla.oèitovatelj oèituje ono to je htio oèitovati. -45Koja zabluda uzrokuje pobojnost pravnog posla? *Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla. U ovom sluèaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmenu volje i oèitovanja. mora biti bitna i .

Strana koja je u zabludi mo e tra iti poni tenje ugovora tj.COM . pravnog posla zbog bitne zablude osim ako pri sklapanju posla nije postupila s pa njom koja se u prometu zahtjeva. *Bitnost zablude 46 WWW.BH-PRAVNICI.Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti mora biti bitna i neskrivljena.neskrivljena.

WWW. Prema klasiènom shvatanju. ne bi ni sklopila ugovor.BH-PRAVNICI. odnosno da je stranka znala èinjenicu za koju je bila u zabludi.COM Bitnost zablude. Bitna zabluda je ona bez koje se posao uopæe ne bi zakljuèio. Centralni problem kod odrenivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. koje zastupaju Savigny i Zitelmann. kriterij razlikovanja je subjektivni (psiholo ki). .

Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. c) okolnosti koje se po . b) osobu sa kojom se sklapa pravni posao. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: a) bitna svojstva predmeta misli se na predmet koji je objekat èinidbe davanja. ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona).

neko je uvjeren . Ovo se iskljuèivo odnosi na besplatne pravne poslove.obièajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odluèujuæim. a strana koja je u zabludi inaèe ne bi sklopila posao takvog sadr aja. a) Pod bitnim svojstvima predmeta-misli se na bitna svojstva stvari kao objekta èinidbe davanja. Npr. d) pobudu (motive) koja je bila odluèna za preuzimanje obaveze.

b) Zabluda o osobi s kojom se sklapa pravni posao bitna je jedino ako se ugovor zakljuèuje s obzirom na tu osobu tj.da kupuje originalnu sliku ali se radi o la noj. To . Bitna su ona svojstva koja individualiziraju neku stvar i utièu na volju stranke da zakljuèi ugovor.ako su za drugu ugovornu stranu bitni identitet i odrenene osobine suugovaratelja.

ugovor o djelu sa odrenenim slikarom. kod ugovora o granenju sa odrenenim izvonaèem. Npr. darovanje. ugovor o prodaji robe na kredit. Neplatni se ugovori ne sklapaju s obzirom na odrenenu osobu ali i tu je moguæe da osobine saugovaratelja budu bitne drugoj strain.se posebno odnosi na besplatne ugovore npr. c) Bitna æe biti zabluda koja se odnosi na okolnosti .

Ovo odrenenje bitnosti zablude ima znaèaj generalne klauzule.koje se po ustaljenim shvaæanjima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odluènim. Strana koja je u zabludi ne bi inaèe sklopila ugovor takvog sadr aja. po kojem æe zabluda biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se po shvaæanjima u prometu smatraju odluènim (zabluda o objektivno . koja sadr i dva kriterija: -objektivni.

bitnoj okolnosti). Primjeri bitne zablude su: -bitna zabluda prema prometnim shvaæanjima razvijenim u trgovini rabljenim vozilima bit æe npr. po kojem æe zabluda biti bitna ako obuhvata okolnosti koje sup o namjeri stranaka bile prisutne za zakljuèenje pravnog posla (zabluda o subjektivno bitnoj okolnosti). -subjektivni. dok se zabluda o modelu ne shvata bitnom. godina proizvodnje. -zabluda o obraèunu .

Kod zablude o motivu ne pita se ta stranka hoæe nego za to hoæe. Uprkos tome mo e tra iti naknadu osim ako je gre ku sam skrivio. izvonaè radova izvr i pogre an obraèun na svoju tetu. Da li je zabluda o motivu bitna zabluda .se smatra bitnom kad npr. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. d) Zabluda o motivu.

neko daruje skupocjenog psa svom prijatelju vjerujuæi da je on ljubitelj pasa. da li æe biti uzrokom pobojnosti pravnog posla? *Zabluda o motivu æe biti uzrokom pobojnosti pravnog posla u sluèaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna. . a nije).tj. -46Neskrivljenost zablude? Neskrivljenost zablude. tj.ako je bila odluèujuæa za preuzimanje obaveze (npr.

Ako nije postupila sa takvom pa njom. neæe moæi tra iti poni tenje pravnog posla makar zabluda u kojoj se nalazi predstavlja bitnu zabludu. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pa nja dobrog privrednika.ta znaèi da je zabluda neskrivljena? * Zabluda je neskrivljena ako je stranka koja je u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pa njom koja se zahtijeva u prometu. a u .

ostalim pa nja dobrog domaæina.Prema opæeusvojenom modernom konceptu zablude. uopæe se ne 47 WWW.BH-PRAVNICI. Dovoljna je obièna nepa nja da ugovaratelj koji je upao u zabludu ostane jusristièki paraliziran.COM .

Uèinak zablude *Uz .BH-PRAVNICI.COM postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjeæi zabludu da je upotrijebio obiènu pa nju. U njemaèkoj teoriji se smatra da uopæe nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne.WWW. Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji èak i u sluèaju grube nepa nje.

razlikuju se 3 teorije: a) Teorija oèitovanja. Prema ovoj . zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. Kada je u pitanju odnos izmenu volje i oèitovanja u smislu pravnih uèinaka.pretpostavku da je bitna i neskrivljena. prema kojoj je va no ono to se oèitovalo. Izuzetak je sluèaj kada je druga ugovorna strana spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije ni bilo.

a ne ono to se oèitovalo. Kod nas va i teorija povjerenja: Menutim prema * Teorija povjerenja. prema kojoj je bitno ono to se htjelo. b) Teorija volje. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. Prete no se prihvata u nasljednom pravu. . pravni posao zakljuèen u zabludi bio bi valjan. Danas je ova teorija uglavnom napu tena.teoriji.

koja va i na podruèju stvarnog i obveznog prava. Dakle. U kojem se . podrazumijeva da se uva ava ono to je oèitovano. a tek u sluèaju spora se ispituje i uva ava ono to se htjelo . kod zablude æe se uva iti prava volja stranke ukoliko se doka e da je zabluda bitna i neskrivljena. U protivnom vrijedit æe ono to je oèitovano.

To æe biti sluèaj kad je druga ugovorna strana spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo. neko kupi TV antenu uvjeren da æe ostavriti dobar prijem. menutim u tome ne .sluèaju ugovorna strana ipak neæe moæi pozivati na zabludu? *U jednom se sluèaju ugovorna strana neæe moæi pozivati na zabludu iako je ona bitna i ineskrivljena. Npr.

bez obzira na to da li .uspije. ako je bila svjesna (znala je ili je morala znati za zabludu svog saugovaratelja) ima pravo tra iti naknadu pretrpljene tete. druga ugovorna strana. On neæe moæi tra iti poni tenje ugovora zbog zablude o bitnom svojstvu ako je druga strana spremna da mu isporuèi odgovarajuæu antenu. Ako zbog zablude done do poni tenja ugovora.

Pretpostavka pobijanja posla prema ZOO je neskrivljenost. Ne dopu ta pobijanje ugovora protiv volje saugovaratelja. Strana koja je u zabludi ne mo e se na nju pozvati ako je druga strana spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo .je on kriv ili nije za svoju zabludu. Postavlja se pitanje: Koji ugovor? *Ako se radi o bitnoj zabludi tada strana .

a glavna odluka je u rukama njegovog saugovaratelja. Na njegovoj strani je samo inicijativa. Da nije bilo zablude ne bi bilo ni pravnog posla.ne bi uop te zakljuèila odreneni pravni posao da nije bila u zabludi. . Strana koja je u zabludi nije u ravnopravnom polo aju prema saugovaratelju: realizacija pobojnosti nije u rukama onog ko je u zabludi.

Protivnoj strani se daje moguænost da .Pobijanja nema ako je protustranka spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo. -47strana koja je u zabludi mo e se naæi u situaciji gdje je ex lege (po sili zakona) obavezna prihvatiti ponudu. U sluèaju nekih promjenjenih okolnosti kada strana koja je u zabludi nije vi e osobno zainteresovana za ponudu. Npr.

Daje se moguænost da se strana protiv koje je pobijanje usmjereno-obe teti.BH-PRAVNICI. U sluèaju zablude.ne prigovori pobijanju ili da stavi prigovor spremnosti na sadr aj ugovora kako ga je ugovaratelj prvobitno zamislio. druga savjesna strana ima pravo tra iti naknadu tete bez obzira to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu.COM . Obaveza naknade tete 48 WWW.

.

BH-PRAVNICI.WWW. Zbog bitne zablude ugovor mo e pobijati strana koja nije kriva za svoju zabludu ali u tom sluèaju mora nadoknaditi negativnu . Saugovaratelj koji je nepo ten je u boljoj poziciji od onog koji je u zabludi bez svojekrivnje.COM ne nastaje ako je o teæenom razlog pobojnosti bio poznat ili ako ga je nije poznavao zbog nemarnosti.

lukavstvom. ili je odr ava u zabludi.pogodbeni interes svom saugovaratelju. Mo e se uèiniti . a sa namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmenu volje i oèitovanja ima iste uèinke kao i zabluda. *Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane. Naziva se jo izazvanom zabludom ili kvalificiranom zabludom tj.

Stranka koja je prevarom navedena na zakljuèenje pravnog posla ima pravo . reklama I drugi oblici pretjerane hvale neke robe ako su uobièajeni u prometu I ne uzimaju se suvi e ozbiljno. Ne smatraju se prevarom npr. tako i pasivnim dr anjem (svjesnim propu tanjem da drugu stranu upozori na zabludu).kako aktivnim pona anjem (npr. prodajom pozlaæene narukvice uvjeri kupca dam u prodaje zlatnu).

poni tenje se . Ako se radi o besplatnom ugovoru a prevaru je uèinila treæa osoba. ako je saugovaratelj prevarene strane u vrijeme sklapanja ugovora znao ili je morao znati za prevaru. pri èemu se ne tra i bitnost zablude. Mo e li se ugovor poni titi ako je prevaru uèinila treæa osoba? Prevara od treæeg? *Mo e.zatra iti njegovo poni tenje i naknadu tete.

prestacija) je jedno od osnovnih naèela obveznog prava. Naèelo jednake vrijednosti èinidbi (davanja. Povreda naèela jednake vrijednosti èinidbi. Smisao naèela je da se osigura maksimalna . koje su stranke du ne po tovati prilikom sklapanja naplatnih ugovora.mo e tra iti bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili je morala znati za prevaru.

mogu biti: * ni tavost ugovora (npr. zelena ki ugovor) * moguænost raskida ugovora (npr. kod prekomjernog o teæenja) a nastaje kad u vrijeme . (npr. zavisno od intenziteta naru avanja. Posljedice naru avanja naèela ekvivalentnosti èinidbi. * pobojnost ugovora.ekvivalentnost vrijednosti èinidbe i protuèinidbe. odnosno da odstupanja od tog naèela ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. kod odgovornosti za materijalne I pravne nedostatke ispunjenja).

To je tzv.sklapanja naplatnog pravnog posla postoji oèiti nerazmjer izmenu èinidbe I protuèinidbe. Opæe pretpostavke za uspje no pobijanje . ima pravo pobijati radnju svog du nika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Svaki vjerovnik èije potra ivanje je dospjelo za isplatu. Pravne radnje du nika na tetu vjerovnika. odnosno ako zbog njenog izvr enja du nik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potra ivanja.pobijanje izvan steèaja.

Nije bila dovoljna dospjelost tra bine veæ se uz to tra ila I njena izvr nost . a ako je novèana od trenutka kad je ovla ten zahtjevati njenu isplatu. -48a) Dospjelost potra ivanja na isplatu-potra ivanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovla ten zahtijevati njegovo ispunjenje.su: a) dospjelost vjerovnikovog potra ivanja i b) izvr enje pravne radnje du nika na tetu vjerovnika.

naplatne besplatne te i propu tanja. da je bezuspje no proveden postupak prinudne naplate. b) Pravna radnja na tetu vjerovnika Pravna radnja je irok pojam. . O pobijanju du nikovih radnji. jednostrane i dvostrane. pod radnjom se misli na pravne poslove.tj. Pod propu tanjem se misli na ona zbog kojih je du nik izgubio neko materijalno pravo ili je za njega nastala neka materijalna obaveza.

BH-PRAVNICI.COM .Od ugovora 49 WWW.

. zasniva zalo no pravo.BH-PRAVNICI.WWW. darovanje i beskamatni zajam.COM najèe æe su to: besplatni ugovori kao npr. Naplatni ugovori su npr. pravne radnje kojim se preuzimaju obaveze. neprijavljivanje tra bine u steèajnu masu. prenosi pravo vlasni tva I dr. Od propu tanja istièemo: neisticanje prigovora zastare. ne podizanje mjeniènog protesta i sl. od jednostranih pravnih poslova besplatnog karaktera je odricanje od nasljedstva.

ako zbog njenog izvr enja du nik nema dovoljno sredstava za ispunjenje potra ivanja tj. pravni posao bitno je da rezultira smanjenjem du nikove imovine u korist treæe osobe u tolikoj mjeri da onemoguæuje namirenje vjerovnikovog potra ivanja. ako zbog izvr enja poduzete radnje du nik postaje insolventan.Za pravnu radnju tj. Smatra se da je radnja koju je poduzeo du nik na tetu vjerovnika. Kako dokazati insolventnost? .

bitno je da zbog nje du nik postaje insolventan.najlak e i najuvjerljivije bezuspje nim namirenjem u izvr nom postupku. Za pravnu radnju koja se pobija. I svaka èinjenica kojom se mo e dokazati uzroèna veza izmenu pravne radnje du nika I njegove insolventnosti. Dovoljna æe biti I izjava du nika u tom smilsu kao I svaki drugi postupak du nika. Do pobijanja mo e doæi .

ako su se uz opæe. te rok za podizanje tu be. ispunile i posebne pretpostavke koje se tièu: vrste pravnog posla koja se pobija. Razlikuju se 4 vrste paulijanske tu be: . odrenene subjektivne okolnosti na strani du nika ili protivnika pobijanja. Tu ba kojom se pobija radnja du nika na tetu vjerovnika naziva se Paulijanska tu ba (actio Pauliana).

Naknadno saznanje ne kodi (malae fides .namjera du nika da poduzetom radnjom o teti vjerovnika. Posebna pretpostavka za ovu tu bu je consilium fraudis. tj.1. pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme. ostvario je oba elementa namjere. Dolozna paulijanska tu ba (actio Pauliana dolosa). Namjeru èine znanje i volja. Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje. Ako du nik zna da æe svojim raspolaganjem tetiti vjerovniku.

Osim consilium fraudis-a. Kulpozna paulijanska tu ba (actio Pauliana culposa) podi e .superveniens non nocet). pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bilo poznato da du nik zna da zakljuèenjem pravnog posla teti vjerovniku. Tu ba se podi e u roku od godine dana od poduzimanja. da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. 2. odnosno propu tanja radnje.

Radi se o obiènoj nepa nji (culpa levis).se kad du nik nije znao. zavisi prvenstveno od moguænosti dokazivanja posebnih pretpostavki . ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem teti vjerovniku. Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane. To je sluèaj kad du nik nije postupio sa pa njom koja se u prometu zahtijeva. a koja æe se paulijana upotrijebiti u konkretnom sluèaju.

Kulpozna paulijana je predvinena za pobijanje naplatnih pravnih poslova I raspolaganja. a na tetu vjerovnika.(tj.namjere ili nepa nje du nika). Rok za podizanje ove tu be je godina dana od poduzimanja radnje. -493. Mora se . Porodièna paulijanska tu ba (actio Pauliana familiaria) predvinena je za sluèaj kad du nik zakljuèi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog braènog druga ili srodnika.

ili o srodnicima po tazbini do 4. Krug osoba za koje vrijedi ova pretpostavka zovu se sumnjiva obitelj . Prezumira se da je braènom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi teta vjerovniku. ili do 4.stepena poboène linije. Presumpcija je oboriva.stepena. Ostale pretpostavke porodiène pauliane su: naplatan pravni posao i rok podizanja .raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji.

Rok podizanja je jedna godina od dana poduzimanja radnje. 50 WWW.COM .od 3 godine.BH-PRAVNICI.

odricanje od nasljedstva itd). Od pobijanja su iskljuèeni uobièajeni pokloni.WWW. ako su srazmjerni materijalnim moguænostima du nika. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja.COM 4. beskamatni zajam. jer se neoborivo prezumira da su du nik . Kvazipaulijanska tu ba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova besplatnih raspolaganja u korist treæeg lica (npr.ugovor o darovanju.BH-PRAVNICI. nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti.

i osoba u èiju korist je raspolaganje uèinjeno. odnosno osoba u èiju korist je radnja poduzeta. Osoba sa kojom je zakljuèen pravni posao. 2. Univerzalni slijednici te osobe (nasljednici ili npr. Singularni slijednici . Pasivno legitimirani kod paulijanskih tu bi su: 1. znali da se nanosi teta vjerovniku.nova pravna osoba nastala spajanjem postojeæih) 3. Rok podno enja kvazipaulijane je 3 godine.

Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom.te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odrenena korist). Tu eni protiv kojeg je podignuta paulijanska tu ba mo e izbjeæi pobijanje ako ispuni du nikovu obavezu prema vjerovniku. U nekim se sluèajevima osim tu bom pobijanje mo e izvr iti I . tu ba se mo e podiæi bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao mo e pobijati.

prigovorom I to npr. U oba sluèaja se svodi u obavezu na povrat u prija nje stanje (restitucija) i odgovornost . ako treæi tu i du nika na predaju darovane stvari. POSLJEDICE PONI TENJA (pobojnog pravnog posla) Nema znaèajnih razlika u posljedicama poni tenja ni tavog pravnog posla i onih koji nastaju poni tenjem pobojnog pravnog posla. vjerovnik mo e ustati prigovorom protiv tu benog zahtjeva.

Kako se vr i restitucija? Kako se obraèunava ta naknada? 1.za tetu. Posljedice u oba sluèaja nastupaju ex tunc tj. Razlika u odnosu na restituciju kod ni tavih poslova je u tome to kod pobojnih nije predvinena moguænost oduzimanja datog ili primljenog u korist opæine. Ako done do poni tenja pobojnog posla. ima se . od zakljuèenja pravnog posla.

mora se dati odgovarajuæa naknada u novcu prema cijenama u vrijeme vraæanja tj. dono enja sudske odluke. Kod pobojnih poslova nije predvinena moguænost oduzimanja datog ili primljenog u korist opæine.izvr iti vraæanje (restitucija) onog to je u izvr enju tog posla ispunjeno a ako to nije moguæe ili se priroda onog to je ispunjeno protivi vraæanju. Pobojnost je ustanovljena za za titu interesa .

nego mo e tra iti vraæanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. Izuzetak od potpune restitucije predvinen je u sluèaju da pravni posao bude poni ten zbog ogranièene poslovne sposobnosti.stranaka u poslu. Takone se mo e tra iti povrat onoga . U tom sluèaju suugovaratelj ogranièeno poslovno sposobne osobe nema pravo na potpunu restituciju.

to je namjerno uni teno ili otuneno. Odgovornost postoji u nekim sluèajevima kad ugovaratelj na èijoj je . pod uslovom da nije znao niti je morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. Druga posljedica pobojnosti je odgovornost za tetu. -502. Ko odgovara za naknadu tete?Ugovoratelj na èijoj je strani uzrok pobojnosti odgovara svom saugovaratelju za tetu koju trpi zbog poni tenja ugovora.

COM .Kod zablude druga svjesna strana ima pravo tra iti naknadu tete bez obzira to strana koja je u zabludi nije kriva za 51 WWW.BH-PRAVNICI.strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora.

WWW.BH-PRAVNICI. Ogranièeno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu poni tenje ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog saugovaratelja da je poslovno sposobna.COM svoju zabludu. KO I U KOJEM ROKU MO E TRA ITI PONI TENJE POBOJNOG PRAVNOG POSLA? Ko bi mogao pobijati pravni posao? Krug osoba ovla tenih na tra enje poni tenja pobojnog pravnog posla je u i .

b) iznimno i neke treæe osobe. Od stranaka poni tenje mo e tra iti ona u èijem interesu je pobojnost ustanovljena.u odnosu na ni tavost: a) stranke u poslu. Poni tenje pravnog posla zbog ogranièene poslovne sposobnost mo e tra iti zakonski zastupnik poslovno ogranièene osobe ali I sama ta osoba nakon to stekne punu poslovnu sposobnost. zablude I prevare poni tenje mo e . Zbog prijetnje.

u zabludi ili zbog prevare zakljuèila pravni posao. Kod prekomjernog o teæenja poni tenje mo e tra iti o teæena strana.tra iti osoba koja je pod prijetnjom. Rokovi za poni tenje pobojnog pravnog posla: Poni tenje pobojnog pravnog posla mo e se tra iti u roku od 1 godine od saznanja za razlog pobojnosti tj. od prestanka prinude ako je posao zakljuèen pod prijetnjom ili .

rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. a krajnji rok za poni tenje je 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Posebni rokovi za poni tenje pobojnog pravnog posla: Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ogranièene poslovne sposobnosti.prisilom (subjektivni rok). Kod prekomjernog o teæenja predvinen je .

Svi rokovi su prekluzivni. Kako postoji moguænost da se zatra i njegovo poni tenje. druga strana je u .jedinstvaeni objektivni rok od 1 godine raèunajuæi od dana sklapanja pravnog posla. U vremenu od sklapanja pravnog posla pa do isteka roka za njegovo poni tenje posao proizvodi pravne uèinke kao I svaki valjan posao. pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poni tenje.

Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne izjasni ili izjavi da ne ostaje pri poslu smatrat æe . napominjuæi da æe se u protivnom posao smatrati poni tenim.neizvjesnosti u pogledu pravne sudbine posla. ZOO je dao ovla tenje saugovaratelju strane koja ima pravo tra iti poni tenje posla da zatra i da se u zakonskom roku izjasni da li ostaje pri poslu ili ne.

se da jeposao poni ten. tada se poziva zakonski zastupnik da u roku od 30 dana se izjasni da li odobrava taj posao ili ne. a ako ga u tom roku ne odobri. smatra se da je odobrenje uskraæeno. Ako je pravni posao sklopljen s osobom sa ogranièenom poslovnom sposobno æu bez odobrenja zakonskog zastupnika. KONVALIDACIJA Konvalidacija je .

-511. Ni tavi pravni poslovi u naèelu ne mogu konvalidirati.ZOO ka e: Ni tav ugovor ne postaje valjan kad . uz ispunjenje zakonom utvrnenih pretpostavki.osna enje nevaljanih pravnih poslova. tj. Treba razlikovati ni tave od pobojnih pravnih poslova jer moguænost konvalidacije nije jednaka za ove oblike nevaljanosti. U izuzetnim sluèajevima konvalidacija je moguæa. sluèaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan.

BH-PRAVNICI.zabrana ili neki driugi uzrok ni tavosti otpadne Ali izuzetno ni tavi pravni poslovi mogu konvalidirati ako se ispune neke pretpostavke: a) da je zabrana manjeg znaèenja 52 WWW.COM .

WWW.COM b) da je posao izvr en (zakon ka e da se u ovom sluèaju ni tavost ne mo e isticati to znaèi da se posao osna uje konvalidira). b) da takav zahtjev podnese u roku . 2.BH-PRAVNICI. Zelena ki pravni posao æe konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: a) da o teæeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravièan iznos.

Da li pobojni pravni poslovi mogu konvalidirati? 3. c) da sud udovolji tom zahtjevu. posebno one u èijem interesu je pobojnost ustanovljena. Ona odluèuje da li æe se koristiti pravom . Pobojni pravni poslovi za razliku od ni tavih. Moguænost konvalidacije zavisi od pona anja stranaka. a udovoljiæe mu ako je to moguæe.od 5 godina od sklapanja posla. mogu konvalidirati.

ili u zakonskom roku ne podigne tu bu na poni tenje. kad joj odricanje unaprijed nije dopu teno).poni tenja posla ili ne. pravni posao æe konvalidirati. Ako se odrekne tog prava na poni tenje (osim u sluèaju prekomjernog o teæenja tj. zakonski . Isto vrijedi i u sluèaju nepodizanja tu be na poni tenje od strane drugih ovla tenika na poni taj ako i nisu ugovorne strane (nadle no dr avno tijelo.

Pobojan posao æe zbog ogranièene poslovne sposobnosti konvalidirati i u sluèaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u menuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. a kod .zastupnik). npr. kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo. Moguænost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane.

KONVERZIJA Kad ni tav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla. menu strankama æe va iti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem . one u èijem interesu pobojnost nije ustanovljena.sluèajeva prekomjernog o teæenja ako saugovaratelj o teæene strane ponudi dopunu do prave vrijednosti tj. iznimno æe moguænost konvalidacije ovisiti o volji druge strane tj.

b) ako se konverzijom posti e cilj koje su stranke namjeravale .koji su stranke eljele postiæi i ako se mo e smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ni tavost sklopljenog posla. Takvo pretvaranje ni tavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. Konverzija je moguæa: a) ako ni tav posao sadr i pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla.

Tu je moguæa konverzija mjeniènog u obièni zajam. Konverzijom se naèelno spa avaju pravni poslovi koje stranke zakljuèe zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. Npr. stranke su htjele zakljuèiti mjenièni zajam ali u mjenici nisu unijele sve bitne sastojke. c) ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale za ni tavost sklopljenog pravnog posla. a mjenica æe .postiæi prvobitnim poslom.

COM .imati znaèaj priznanice ili zadu nice. -52VIII STICANJE I GUBITAK PRAVA a) STICANJE PRAVA 53 WWW.BH-PRAVNICI.

WWW. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika.BH-PRAVNICI. Originarno ili izvorno sticanje prava znaèi da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. Ovdje do izra aja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre .COM Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. Mo e biti originarno i derivativno.

-Subjekt koji stièe pravo naziva se pravni slijednik ili successor.potest quam ipse haberet niko ne mo e na drugog prenijeti vi e prava nego to ga sam ima. Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno . Kod derivativnog sticanja prava uvijek imamo dva pravna subjekta: -Subjekt od koga se pravo stièe naziva se pravni prethodnik ili auctor.

Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljenivanjem ili sukcesijom. 1. Translativno sticanje (sukcesija) je derivativno sticanje kod kojeg prednik svoje pravo u cijelom obimu prenosi na svoj sticatelja.sticanje. Koje su vrste .(npr. kad predam ili prodam kupcu radio tada na njega prenosim svoje pravo vlasni ta u cijelom sadr aju i obimu kako sam ga i sam imao).

b) Singularna sukcesija postoji kada novi subject-sticatelj os dosada njeg subjektaprednika stièe samo pojedinaèno . U èasu smrti ostavitelja sva njegova imovinska prava (iobaveze) prelaze na nasljednike. To sticanje se de ava jednim aktom npr. a) Univerzalna (opæa) sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od dosada njeg na novi subjekt.sukcesije? Postoje 2 vrste sukcesije: univerzalna i singularna. kod nasljenivanja za sluèaj smrti.

. vlasni tvo jedne stvari. .pravo (npr. nego na temelju svog dosada njeg prava osniva za sticatelja novo pravo. vlasnik nekretnine osnuje slu nost u korist susjedovog zemlji ta). (npr. b)GUBITAK PRAVA (subjektivnih grananskih prava) Gubitak prava je odvajanje subjektivnog grananskog prava od njegovog nosioca. jednu tra binu) 2. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prednik ne prenosi na sticatelja èitavo svoje pravo.

. a drugi subjekt istovremeno to pravo stièe. U tom sluèaju govorimo o prestanku prava. a) Relativan gubitak prava postoji u sluèaju kad jedan subjekt gubi odreneno subjektivno pravo. b) Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je sluèaj kada jedan subjekt gubi odreneno subjektivno pravo.Gubitak prava mo e biti: relativan i apsolutan. a da da ga drugi subjekt istodobno ne stièe.

U tom sluèaju ne mo e niko drugi steæi pravo vlasni ta jer stvari vi e nema.Prestanak prava je apsolutni gubitak prava. Npr. -53ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva . ako propadne stvar jasno je da je na njoj vlasnik izgubio pravo vlasni tva. U gubitku prava va an je institut zastare. Pravo je propalo za sve subjekte.

(suprotan institut je dosjelost).BH-PRAVNICI.COM .zbog nevr enja sadr aja subjektivnog prava kroz zakonom odreneno vrijeme. 54 WWW.Dosjelost je sticanje prava na temelju vr enja njegovog bitnog sadr aja (posjedovanja) kroz zakonom odreneno vrijeme.

Za zastaru je izra eno da sve ono to je faktièki uklonjeno potpuno zrelo .WWW. a) Kod konstruktivnog djelovanja vremena faktièkji se odnosi pretvaraju u pravne odnose (dosjelost). b) Kod destruktivnog djelovanja vremena pravni se odnosi razaraju (zastara). Vrijeme u pravu mo e djelovati: konstruktivno I destruktivno.COM Kod zastare dolazi do izra aja uticaj vremena na pravne odnose.BH-PRAVNICI.

Niko nam ne brani .da i pravno propadne. niti mogu ugovorom produ iti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreneno propisom. ali s druge strane je smisao zastare da se sada nje za titi protiv pro log. Tek u onom trenutku kad zastara nastupi mogu se stranke odreæi posljedica koje nastupaju sa zastarom. Npr. Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odreæi zastare.

Pravnim se poslom ne mo e odrediti ni da .da platimo zastarjeli dug iako znamo da nas vjerovnik zbog zastare ne mo e sudskim putem prisiliti na plaæanje. Da li bi stranke mogle u ugovoru odrediti kraæe zastarne rokove od onih koji su predvineni propisom? Pravnim se poslom ne mo e odrediti du e ili kraæe vrijeme zastare od onog koje je odreneno zakonom.

Tako npr. pravo vlasni tva . Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. Koja imovinska prava mogu a koja ne mogu zastarjeti? Postoji malo subjektivnih grananskih prava koja zastarjevaju zbog neizvr enja.zastarjevanje neæe teæi za neko vrijeme . Naèelo nedopu tenosti odricanja od zastare: znaèi nedopu tenost odricanja od zastare prije nego to protekne vrijeme predvineno za zastaru.

nikad ne zastarijeva. 20 godina ne izvr avam slu nost kolnog puta moje æe pravo slu nosti zastarjeti mo e zastariti zbog nevr enja (non usu). Da li je moguæe da nema zahtjeva? U naèelo ono to zastarjeva kod subjektivnih prava nije samo pravo nego i moguænost realizacije zahtjeva sudskim putem. a ako npr. ma koliko ga dugo neizvr avali. Naime. kod .

nepodizanje tu be.zastare je moguæe da zastari zahtjev a da samo pravo ostane nedirnuto vremenom.èeku. Po to je zastario zahtjev.ugovor o prevozu eljeznicom . . Propise o zastari sadr e I brojni zakoni npr. te se govori o zastari tu benih zahtjeva. o mjenici. Pretpostavke zastare Pretpostavke zastare su: 1. samo se pravo ne mo e ostvariti tu bom.i dr.

Rok zastare je . *Zastara nastupa kad protekne zakonom odreneno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zahtjevati ispunjenje obaveze. zastara je nastupila istekom posljednjeg dana zakonom odrenenog vremena. Od kada poèinje teèi zastara? *Zastara zapoèinje prvi dana iza dospjelosti (dan dospjelosti tra bine ne uraèunava se) *Zastara zavr ava tj.2 protek zakonom odrenenog vremena zastarnog roka ili roka zastare.

2 i 1 godina.za menusobna potra ivanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga. Trogodi nji zastarni rok va i npr. Opæi zastarni rok je 5 godina (po ZOO). potrta ivanje zakupnine i naknade tete (raèunajuæi od .zakonom odreneno vrijeme nakon kojeg se pravo vi e ne mo e prinudnim putem ostvariti (tu ba se ugasila). Posebni rokovi su 3.

COM .dana kada je o teæenik saznao za naknadu tete i osobu koja je tetu uèinila).BH-PRAVNICI. -5455 WWW.

plin. pa i ona za koja zakon inaæe predvina . odr avanje èistoæe i dimnjaèarske usluge.WWW. zatim RTV pretplatu. vodu. Potra ivanja utvrnena pravomoænom sudskom presudom ili odlukom nadle nog tijela kao i sudskom nagodbom zastaruju za 10 godina.COM Jednogodi nji zastarni rok predvinen je za potra ivanja za domaæinstvima isporuèenu elektriènu energiju.BH-PRAVNICI. kao i potra ivanja za PTT usluge. grijanje.

Razlika izmenu zastare i prekluzije? Prekluzivni rokovi su su strogi zakonski rokovi unutar kojeg stranka mora poduzeti odrenene radnje. Bitna je razlika prema zastarnom roku i u tome to na prekluzivni rok sud pazi po slu benoj du nosti i to kod prekluzivnih . ako neæe da joj se ugasi ne samo zahtjev nego i samo subjektivno pravo.kraæi rok zastare.

Ali kad te okolnosti otpadnu. tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. zastara se nastavlja. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne mo e zapoèeti ili zbog kojih veæ zapoèeta zastara prestaje teæi. tj. Uraèunava se i vrijeme koje je proteklo do èasa zastoja. a . te se proteklo vrijeme uraèunava.rokova nema zastoja ni prekida roka.

Zastara ne teèe: -izmenu braènih drugova.vrijeme zastoja ili mirovanja ne uraèunava se. za vrijeme mobilizacije I rata za potra ivanja osoba na vojnoj du nosti. Okolnosti koje uzrokuju zastoj zastare su predvinenje ZOO. te za vrijeme za koje vjerovniku nije bilo moguæe . tiæenika i staratelja. za vrijeme trajanja radnog odnosa osoba zaposlenih u tunem domaæinstvu za njihova potra ivanja. roditelja i djece.

a proteklo vrijeme se ne uraèunava (vrijeme se gubi). Okolnosti koje izazivaju prekid zastare su: -priznanje duga -podizanje tu be -svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv du nika pred sudom ili drugim nadle nim tijelom. U takvim sluèajevima zastara mo e samo ponovo zapoèeti. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje teæi.da zbog prepreka sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze. .

Zastarom prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze. odnosno zastarjelo pravo se ne mo e prinudno ostvariti putem suda. . Uèinak zastare. osiguranja ili ostavrenja potra ivanja npr.prijava potra ivanja u steèajnom postupku.radi utvrnivanja. prigovor prijeboja. Npr. Posljedice zastare? ta se gubi zastarom? Nastupom zastare na gasi se samo pravo. du nik èiji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti du nik.

Obaveza se od utu ive pretvorila u neutu ivu obavezu. veæ pravo zahtjeva na njeno prinudno izvr enje. Ako du nik nakon proteka zastarnog roka ipak plati dug.Zastarom nije prestao njegov dug nego samo odgovornost za dug. ne prestaje obaveza. ne mo e plaæeno tra iti nazad. Bitno je napomenuti da sud ne vodi raèuna o zastari po slu benoj du nosti. veæ iskljuèivo . Dakle.

Zbog zastare se gasi samo zahtjev a ne i subjektivno pravo tj. sud æe postupiti sa tu bom ne obaziruæi se na zastaru. Norma stvara zahtjev I mo e ga uni titi. subjektivno pravo i zahtjev nemaju isti izvor. Subjektivno pravo izlazi iz pravne osnove a zahtjev izlazi iz pravne norme.na prigovor tu ene strane. Ukoliko tu eni ne istakne prigovor zastare. Ona ne .

BH-PRAVNICI. ne mo e uni titi èinjenicu da sam nekome zaista predao novac na zajam. 56 WWW.stvara pravnu osnovu veæ samo tu èinjenicu ili priznaje ili ne priznaje. Zato je ne mo e ni uni titi. ali mi mo e uskratiti moguænost da taj novac nakon proteka nekog vremena sudskim putem tra im unazad.COM . Norma npr.

b)Stvarno pravo u subjektivnom .BH-PRAVNICI.COM STVARNO PRAVO skup pravnih pravila kojim se urenuju odnosi koji nastaju menu ljudima povodom stvari. Stvarnopravni odnosi su odnosi koji nastaju menu ljudima u pogledu ekonomskog iskori tavanja stvari. a)Stvarno pravo u objektivnom smislu-skup pravnih pravila kojim se urenuju oni odnosi koji nastaju menu ljudima u pogledu neposrednog ekonomskog iskori tavanja stvari.WWW.

Izravan objekt odnosa je èinidba.Po to jse karakteristici stvarni odnos razlikuje od ostalih grananskopravnih odnosa. Stvarnopravnost-objekt stvarnog odnosa daje osnovnu karakteristiku tom osnosu.smislu-su razlièita ovla tenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava.Stvar je neposredno. direktno objekt stvarnopravnog odnosa. Objekt stvarnog prava je stvar. KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA su: 1. a objekt .

b) na drugoj strani se nalaze . Apsolutnost stvarnih prava znaèi da ta prava djeluju protiv svakoga-contra omnes tj.èinidbe mo e biti stvar. stvarna prava po djelovanju moraju biti apsolutna. 2. Stvarno pravni odnos mora imati dvije strane: a) na jednoj strani nositelja stvarnopravnih ovla tenja (subjekt stvarnih prava). Po to se unaprijed ne zna ko æe povrijediti postojeæi stvarnopravni odnos. protiv svih.

Zbog toga se ovla teniku onemoguæuje da stvar na kojoj ima stvarnopravna ovla tenja potra uje od onog kod koga se ona nalazi. 3. Povrijenuju ga na taj naèin da neovla teno done u takvu vezu sa stvari da time onemoguæi ili ogranièi ovla teniku dosada nje vr enje njegovih ovla tenja u pogledu te stvari.druge osobe. jer svaka od njih mo e povrijediti taj odnos. Broj stvarnih .

U odrenivanju stvarnopravnog karaktera nekom pravu . S druge strane. same stranke ne mogu sporazumno stvoriti neko novo stvarno pravo ako ono nije propisima odreneno kao stvarno pravo.prava odrenen je propisom (zatvoren krug-numerus clausus)-odrenen ili zatvoren krug stvarnih prava znaèi to da stranke ne mogu samovoljno nekom pravu poreæi stvarnopravni karakter ako je to pravo odreneno propisom kao stvarno pravo.

ne vrijedi naèelo stranaèke dispozitivnosti. OBLICI STVARNIH PRAVA 1. Jedino zakonodavac mo e neko pravo proglasiti za stvarno. zalo no pravo 4. pravo slu nosti 3. Stvarna prava se mogu podijeliti na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasni tva) b) Stvarna prava . pravo vlasni tva 2. stvarni tereti Novija stvarna prava su: pravo kori tenja i pravo raspolaganja.

Ovisno o elementu èovjekove volje i konstrukciji posjeda mo e se razlikovati dvije vrste odnosa: 57 .na tunoj stvari ili sektorska prava (pravo slu nosti. stvarni tereti. zalo no pravo. te pravo granenja) I POSJED Odnos èovjek-stvar Posjedom ne nazivamo svaki odnos izmenu èovjeka i stvari. Posjedom se naziva samo odrenen tip takvih faktièkih odnosa.

WWW.BH-PRAVNICI.COM .

a da on tog odnosa nije ni svjestan npr. neko namjerno ili zabunom stavi u na u torbu neku knjigu.WWW. te mi uzmemo torbu i ponemo. Izmenu nas i knjige ne postoji nikakav odnos. èovjek se faktièki nalazi u odnosu prema stvari.COM a) Mehanièki odnos-kod mehanièkog odnosa.BH-PRAVNICI. -2b) Detencija znaèi dr anje stvari s voljom .

Dakle. U tom sluèaju postoji odnos izmenu nas i pisma. mi dr imo stvar s voljom da je dr imo za drugog. Razlikuje . Npr.da se stvar odr i (obièno za drugog). prijatelj nam da pismo da ga predamo u po tu. faktièki dr imo ali ne kao svoje nego kao tune. c) Posjed je faktièki odnos izmenu èovjeka i stvari. Mi to pismo stvarno.

Poznate se dvije konstrukcije posjeda: 1) Rimska ili subjektivistièka konstrukcija posjeda. prema kojoj su osnovni elementi posjeda: corpus posessionis objektivni elemenat shvaæen kao faktièko dr anje stvari. animus posidendi subjektivni elemenat ili volja da se stvar dr i za sebe kao svoju. Posjed stvari se defini e kao dr anje stvari s voljom .se od detencije ovisno o konstrukciji posjeda.

2) Germanska ili objektivistièka (moderna konstrukcija posjeda) prema kojoj animus posidendi vi e ne ulazi u konstrukciju posjeda.da se dr i kao svoja. Detencija je dr anje stvari + volja da se stvar dr i. Posjed . Razlika od detencije je u tom voljnom elementu. dok je posjed detencija + volja da se stvar dr i kao svoja. te je dovoljan samo corpus. za sebe.

*Posjed stvari je faktièka vlast na stvari.stvari ima svaka osoba koja vr i faktièku vlast na stvari bilo osobno ili preko druge osobe kojoj je stvar dala temeljem odrenenog pravnog posla. Koja faktièka stanja nisu posjed? Posjed nije jedino moguæe faktièko stanje: Ima faktièkih stanja koja nisu posjed. Posjed se od njih razlikuje po tome to .

Posjedovnom tu bom se mo e postiæi najvi e samo to da se . uprkos za titi koja mu se pru a. Posjed.pravo daje za titu upravo tom faktièkom stanju koje se zove posjed. ne pretvara se u pravno. u posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu na posjed. nego o èinjenici posljednjeg mirnog posjeda i o èinu smetanja. Ba zbog toga to posjed nije pravo.

Pitanje prava na posjed se mo e nakon parnice smetanja posjeda konaèno rije iti u redovnoj vlasnièkoj parnici gdje se ispituje koja je od stranaka u sporu ovla tena posjedovati stvar tj. posjedovnom parnicom se nastali spor rje ava apsolutno i definitivno.uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. pita se: ko ima pravo na posjed? *Posjed . Buduæi da posjed nije pravo.

fizièke i pravne osobe Za sticanje posjeda se ne tra i posjedovna volja. Posjed mogu sticati sve fizièke osobe na svim onim stvarima .je faktièko stanje za tiæeno pravom. SUBJEKTI POSJEDA Subjekti prava mogu biti i subjekti posjeda tj. tako da posjed mogu sticati i one fizièke osobe koje imaju ogranièenu poslovnu sposobnost pa i poslovno nesposobne osobe.

slaboumni) posjed stièu njihovi zakonski zastupnici. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se javiti stvari i prava.na kojima po svojim psihofizièkim sposobnostima mogu ostvariti i odr avati faktièku vlast. Te osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktièku vlast na stvari ili odrenenoj stvari (djeca. Ali sve stvari i prava ne mogu biti objekti posjeda: Mogu .

-Posjedovati se mogu samo sada nje stvari.BH-PRAVNICI. Sada enje stvari mogu postati objekti 58 WWW.se posjedovati sve stvari i prava koja su u prometu. Buduæe stvari ne mogu biti objekti posjeda jer se na njima ne mo e izvr avati nikakva faktièka vlast.COM .

mogu se posjedovati one stvari na kojima se mo e steæi pravo vlasni tva.BH-PRAVNICI. mo e se posjedovati i indeks mada on nije stvar koja bi kolala u prometu.COM posjeda samo ako su istovremeno u prometu. Znaèi. -3-Objektom posjeda mogu biti i prava. Ali npr. ne .WWW. Ali ne mogu sva prava biti objektom posjeda npr.

osobno vr i faktièku vlast nad stvari.mo e se posjedovati pravo glasa tj. Posredan posjed ima osoba koja faktièku . biraèko pravo ili ne mogu se posjedovati statusna prava npr. braèno pravo. To znaèi da se mogu posjedovati neprometna i neimovinska prava. roditeljsko pravo. Neposredan i posredan posjed Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno. VRSTE POSJEDA 1.

kojoj je po osnovu plodou ivanja. zakupa èuvanja. Samostalan i nesamostalan posjed (ili izvedeni posjed) Samostalan je . neposrednim posjednikom postaje zakuporpimac. 2. Npr. posudbe ili drugog pravnog posla data stvar u neposredan posjed. ugovora o kori tenju stana.vlast na stvari vr i preko druge osobe. kad vlasnik svoju stvar da u zakup. a on ostaje i dalje posred ni posjednik.

plodou ivatelja. depozitara. Npr. Nesamostalan je onaj posjed kod kojeg se faktièka vlast vr i na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika. posjed zakupca. Samostalan posjed mo e biti neposredan i posredan. Naziva se i vlasnièkim ili vlastitim posjedom.posjed kad faktièku vlast na stvari vr i vlasnik stvari. Nesamostalan posjed mo e biti i neposredan (npr. zakupac ima faktièku vlast na stvari) i posredan .

suvlasnici koji su zajednièku stvar dali u zakup treæem.(kad zakupac da zakupljenu stvar u podzakup). Vi e posrednih posjednika takoner mogu biti suposjednici npr. Individualan posjed i suposjed Individualan je posjed kad samo jedna osoba ima vlast na stvari i pravu. Suposjed postoji kad vi e osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu. Posjedovanje stvari se mo e . 3.

Pri tome je neva no da li se faktièka . Vrste posjeda s obzirom na objekt posjeda-posjed stvari i posjed prava a) Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno ili posredno vr i faktièku vlast na stvari.menu suposjednicima organizovati tako da faktièku stvar vr e svi zajedno jedan za ostale ili sukcesivno. Posjed stvari je vr enje faktièke vlasti na stvari. 4.

posjed lopova na ukradenoj stvari). Faktièka vlast postoji i onda kad se ima svakodnevna. realna moguænost faktièkog raspolaganja stvarju. depozita i sl. Npr. ako se nalazimo na ulici.) ili se vr enje faktièke stvari ne zasniva ni na kakvom subjektivnom pravu (npr. na predavanju ili .vlast vr i na temelju prava vlasni tva ili nekog drugog stvarnog prava ili nekog obvezno-pravnog odnosa (zakupa.

ako je zbog poplave jedno vrijeme nemoguæe doæi do zemlji ta.bilo gdje drugo. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijeèen vr iti faktièku vlast na stvari neovisno o volji npr. ne prestajemo biti posjednici stvari koje se nalaze u na em stanu. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba koja vr i faktièku vlast na stvari postoje dva izuzetka: -u .

jednom je odrekao posjed, iako se radi o faktièkom vr enju stvari -u drugom prizano posjed, bez obzira na nepostojanje faktièke vlasti na stvari Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sliènog odnosa ili u domaæinstvu vr e faktièku vlast na stvari za drugu osobu a du ne su postupiti po uputama te druge osobe npr. kuæna pomoænica,

konobar,vozaè tuneg kamiona. Oni su puki detentori stvari (ili pomoænik u posjedu i posjedovanju). 59 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Drugi je izuzetak kojim se odrenuje da nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja bez obzira na to kada je stekao faktièku vlast na stvari (nasljednièki posjed). Posljedice ovog izuzetka je da nasljednik stièe pravo na posjedovnu za titu veæ u èasu smrti ostavitelja, iako æe tek kasnije steæi faktièku vlast na stvari. Tabularni posjed ima sliènosti

sa nasljednièkim posjedom jer je i on idealan a ne efektivan. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u Z.K kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema -4faktièke vlasti. Otuda naziv tabularni ili zemlji noknji ni posjed. Npr. kad osoba koja je upisana kao vlasnik zemlji ta u Z.K. ima i faktièku vlast na stvari, a to je pravilo,

pojam tabularnog posjeda je suvi an. b) Posjed prava ima svaka osoba koja je izvr avala bitni sadr aj nekog prava i manifestovala volju da ga izvr ava za sebe kao svoje pravo. Izvr avanje sadr aja nekog prava znaèi da za posjed prava nije bilo potrebno da istovremeno postoji pravni odnos iz kojeg bi rezultirao posjed prava. Objektom posjeda prava su mogla biti

samo ona grananska prava èiji se sadr aj izvr ava trajanjem npr. pravo slu nosti, realni tereti i pravo kori tenja stana ili druge stvari po osnovu najma i zakupa. Jedan jedini sluèaj posjeda prava je posjed prava stvarne slu nosti. *Posjed prava stvarne slu nosti ima osoba koja faktièki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadr aju te slu nosti. Posjed prava je faktièko vr enje

sadr aja nekog prava. Ima mi ljenja da bi posjed prava trebalo priznati i u nekim drugim sluèajevima kao npr. za pravo upotrebe el. energije, toplotne energije, plina, telefona i sl. U tim sluèajevima je posjed stvari nedovoljan. Postoji dvojba radi li se tu uvijek o stavrima u grananskopravnom smislu, a upitno je vr i li faktièku vlast potro aè ili isporuèitelj

energije koji je u svako doba mo e reducirati ili iskljuèiti. 5. Vrste posjeda s obzirom na kvalitetu (tj. dioba sadr ajno jedinstvenog posjeda) tj. prema posebnim kvalitetama koje se odnose na: a) osnovu sticanja b) naèin sticanja c) subjektivne elemente u osobi samog posjednika S obzirom na naznaèene kvalitete, razlikuju se: a) zakonit i nezakonit posjed, b)

istinit i neistinit posjed i c) savjestan i nesavjestan posjed a) Zakonit i nezakonit posjed Zakonit posjed je onaj koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Kao osnove za sticanje zakonitog posjeda su one koje se tra e za sticanje prava vlasni tva, a to su: a) pravni poslovi b) odluke dr avnih tijela vlasti c) neke druge èinjenice

koje se mogu dogoditi da bi se zasnovalo vlasni tvo kao npr. okupacija, odvajanje plodova i dr. Ulogu pravne osnove mo emo objasniti na jednom primjeru, npr. tipièna i najèe æa osnova je pravni posao i to ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Sam titulus jo ne daje posjed stvari ili prava veæ samo pravo na posjed. Pravo na

posjed ima onaj ko ima titulus ili naslov sticanja. npr. A kupi bicikl od B. Na temelju same kupovine A nije postao posjednik bicikla. Iz ugovora o kupoprodaji A stièe pravo da od B tra i izruèenje bicikla u posjed. U ovom sluèaju kupovinaje samo pravna osnova, naslov ili titulus za sticanje posjeda. Kada B preda bicikl A on postaje zakonit

posjednik jer se njegov posjed zasniva na valjanoj pravnoj osnovi tj. na ugovoru o kupoprodaji. Posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je portrebna za sticanje prava vlasni tva i ako nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja . 60 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Znaèi osim valjanje pravne osnove za zakonitost posjeda potreban je pravilan naèin sticanja npr. tradicija, predaja stvari. Npr. A je kupio bicikl od B a ovaj je odbio da mu preda u posjed. A umjesto da tu i B done kod njega i uzme bicikl tj. nezakonito, tako da iako A ima valjanu pravnu osnovu, on æe

postati time nezakonit posjednik. Za zakonitost posjeda potrebno je:

valjana pravna osnova pravilan naèin sticanja -5Nezakonit posjed je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Sam titulus (naslov) jo ne daje posjed, veæ samo pravo na posjed. Pravo na posjed mo e se ostvariti na naèin dopu ten zakonom. U tom sluèaju

je posjed zakonit. Npr. A je postao posjednik stvari na temelju sudske odluke o razvrgnuæu zajednice. A je zakonit posjednik. Kasnije ta sudska odluka bude ukinuta. A se od zakonitog posjednika pretvara u nezakonitog. b) Istinit i neistinit posjed Istinit posjed je onaj koji je steèen na pravilan naèin, a naèin ili modus sticanja mora biti

dopu ten npr. tradicija. Neistinit ili viciozan posjed je onaj koji je steèen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi,clam i precario).

Silom (vi) je steèen onaj posjed do kojeg je posjednik do ao protiv volje dosada njeg posjednika upotrebljavajuæi pri tome fizièku silu ili psihièku prisilu. U ovom sluèaju se radi o direktnoj primjeni sile kod sticanja posjeda. Posjed se

mo e steæi silom ili na indirektan naèin. Ako je posjednik do ao u posjed jednostaranim zaposjednuæem stvari ili prava (ne potajno) a dosada nji se posjednik nije pri tome protivio zato to za njega nije zano, takav je posjed steèen silom te je nezakonit. Takvo sticanje mo e biti savjesno i nesavjesno. Nesavjesno æe sticanje biti u sluèaju kada sticatelj zna da je

stvar koju samostalno uzima tuna. Ali sticatelj mo e silom oduzeti i stvar za koju smatra da je njegova npr. kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavaè oklijeva da mu je preda. U tom sluèaju nezakonit posjednik je savjestan. Posjednik kojem je njegov posjed silom oduzet mo e odmah silom vratiti svoj posjed. To jesluèaj samopomoæi i ne predstavlja smetanje posjeda.

kod kojeg se posjed stièe kriomice. na izmoljen naèin (praecario modo) stièe se posjed u onom sluèaju kada neko nastoji samovlasno .Prevarom (clam) je steèen onaj posjed do kojeg je do lo izazivanjem ili odr avanjem dosada njeg posjednika u zabludi. da dosada nji posjednik ne sazna za samovlasno oduzeæe posjeda npr. krana. Tu spada i tzv. potajno sticanje tj. Zloupotrebom povjerenja tj.

pretvoriti u trajno pravo tj. trajno stanje ono to mu je dato samo iz usluge. Da bismo ovo razumjeli trebammo sagledati prekarij. Prekarij je ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj strani neku stvar na besplatnu upotrebu do opoziva. Npr. predam prijatelju bicikl, da se na njemu vozi sve dok meni ne zatreba. Ako ja zatra im povrat bicikla a

on mi ne vrati tada govorimo o sticanju posjeda zloupotrebom povjerenja ili na izmoljen naèin. Takav je posjed neistinit ili viciozan, a zove se jo prekaristièki posjed, jer je nastao samovlasnom i nedopu tenom transformacijom prekarija. c) Savjestan (po ten) i nesavjestan (nepo ten) posjed Savjestan (po ten) posjed postoji ako posjednik ne zna ili ne mo e znati da stvar koju posjeduje

nije njegova. Nesavjestan (nepo ten) je onaj posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjestan posjednik se zove jo i posjednikom u dobroj vjeri (bona fidei possesor) a nesavjestan posjednikom u zloj vjeri (malae fidei possesor). Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne kvalitete posjeda a zakonitost i istinitost su objektivne kvalitete posjeda. 61

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Zakonit posjed mo e biti savjestan i nesavjestan npr. ako od lopova kupim ukradenu stvar ja sam zakonit posjednik ali sam i istinit jer sam do stvari do ao tradicijom. A ako sam znao da je stvar ukraden , postajem nesavjestan posjednik. Nezakonit posjed mo e biti savjestan i nesavjestan npr. kupim stvar od poslovno nesposobne osobe npr. rasipnika,

a znam da mu je oduzeta poslovna sposobnost. Pravni posao je apsolutno ni tav pa sam prema tome nezakonit posjednik, jer pravna osnova ne postoji ali ipak mogu biti savjestan jer sam znao da stvar koju kupujem je doista vlasni tvo prodavaèa. -6Za svakog se posjednika pretpostavlja da je savjestan. Onaj ko tvrdi da neko nije savjestan mora

to i dokazati. Savjesnost i nesavjesnost posjeda pravne osobe se prosunuje prema savjesnosti tj. nesavjesnosti njenih organa koji su ovla teni da je zastupaju. Kriterij savjesnosti posjeda stvari je znanje tj. moguænost znanja posjednika za pravo vlasni tva na stvari. Kvalitetu savjesnog posjeda ima samo onaj posjednik koji ne zna ili ne mo e znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Na temelju

tog kriterija posjednici koji imaju pravo posjedovati stvar, jer im je vlasnik ili druga osoba dala stvar u neposredni posjed po osnovu plodou ivanja, ugovora o kori tenju stana, zakupa, posudbe-ne mogu biti savjesni posjednici, jer im je poznato da time nisu stekli pravo vlasni tva na stvari. Jedna od najva nijih posljedica je da oni ne mogu dosjelo æu postati vlasnicima stvari. Kriterije savjesnoti

je znanje tj. moguænost znanja posjednika za pravo posjedovanja stvari. Pravo posjedovati stvar samo je jedno od vlasnièkih ovla tenja, vr enje kojeg vlasnik mo e prenijeti na drugoga zakupca, depozitara, plodou ivatelja. Prema kriteriju znanja ili moguænosti znanja posjednika za pravo posjedovanja stvari ne bi zakupac, ostavoprimatelj, plodou ivatelj uvijek bio nesavjesni posjednik stvari, nego samo onda kada zna ili bi iz okolnosti mogao

znati da mu pripada pravo na posjed. Kvalificirani posjed je posjed koji ima sve tri pozitivne kvalitete tj. da je istovremeno zakonit, istinit i savjestan. STICANJE I GUBITAK POSJEDA a) Posjed stvari. Posjed je faktièko tj. èinjenièno stanje, a èinjenièno stanje se ne stièe nego poèinje i prestaje. Posjed se mo e steæi: originarno i derivativno (nije identièno sa

originarnim i derivativnim sticanjem prava). 1. Originarno sticanje posjeda stvari (aperhenzija)-znaèi sticanje mimo volje ili protiv volje dosada njeg posjednika tj. sticanje bez obzira na prednika. Za originarno sticanje posjeda stvari potrebno je izvr iti jednostrani fizièki akt kojim se dolazi do faktièke vlasti na stvari. Taj fizièki akt zove se aperhenzija. Aperhenzija je svaki akt kojim se zadobiva faktièka

vlast na stvari. Npr. savjesni posjednik domaæe ivotinje stièe posjed mladunèeta veæ samom separacijom. Tu nije potrebno neposredno fizièko uzimanje veæ je dovoljno i posredno uèe æe. A s druge strane, postoje sluèajevi gdje posredan fizièki zahvat nije dovoljan veæ je potreban i lièni akt sticatelja npr. krivolovac postavi zamku, a samim hvatanjem ivotinje on ne postaje jo posjednik, to postaje

kad uhvaæenu ivotinju doista i uzme. Kod nekretnina posjed se stièe na originaran naèin tako da se stupi u zemlji te. Stupanje na zemlji te je izjadnaèeno sa fizièkim zahvatom na pokretnini. Grotius je rekao: Posjed pokretnina se stièe rukama, a nekretnina nogama . Ali samo stupanje na nekretninu nije dovolno da se steken posjed. Ponekad je potrebno da se zemlji te omeni, ogradi,

obilje i. Originarno sticanje posjeda imamo sluèaj kod samovlasnog protupravnog oduzimanja tuneg posjeda. Kod oduzimanja posjeda moraju se ispuniti dvije pretpostavke:

aktom oduzimanja mora sticatelju omoguæiti faktièko raspolaganje stvarju dosada njem posjedniku mora aktom oduzimanja biti onemoguæeno faktièko raspolaganje stvarju. 1. Derivativno sticanje posjeda stvari (tradicija)-znaèi sticanje posjeda s voljom dosada njeg posjednika. Kod takvog sticanja posjeda sama stvar

mora biti u neèijem 62 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM posjedu. Zato se kod derivativnog sticanja radi o prenosu posjeda. Naèin ili modus na koji se u ovom sluèaju stièe posjed zove se tradicija. Tradicija je prenos posjeda od dosada njeg na novog posjednika. Tradicijom se prenose pravni uèinci vezani za èinjenicu posjeda.Skup pravnih uèinaka vezanih za èinjenicu posjeda zove se pravo posjeda. Tradicija kao oblik prenosa

posjeda, razvijala se uporedo sa razvojem prometa. Postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. fizièka predaja iz ruke u ruku 2. predaja znacima ili simbolièka tradicija 3. tradicija oèitovanjem (tradicija kratkom rukom i constitutum posesorium) 4. tradicija transportom -71. Fizièka predaja iz ruke u ruku-je najèe æa vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. Fizièka se predaja

sastoji u predaji stvari iz ruke u ruku. Ali dovoljno je da se sticatelju omoguæi faktièko raspolaganje stvarju, a ta mu moguænost nije pru ena posredstvom nekog simbola nego stvarnim stavljanjem stvari u takav polo aj da sticatelj mo e nad njom vr iti faktièku vlast npr. kada po tar ubaci pismo u sanduèiæ izvr ena je fizièka predaja stvari pa i ako nismo prisutni. Poseban

. sa uzvisine poka em sticatelju svoju parcelu i dopustim mu da sam stavi stvar u posjed. 2. Predaja znacima ili simbolièka tradicija je vrsta tradicije kod koje se prenos posjeda obavlja pomoæu oruna. predaja dugom rukom gdje sticatelj s dopu tenjem prenositelja sam stavlja u posjed npr. isprava. znakova. Tu prenositelj ne mora sam fizièki zahvatiti stvar.oblik fizièke predaje je tzv.

Kod simbolièke tradicije se postavljaju dva osnovna pitanja: 1.izdvajanjem stvari i sl. Ali simbolièka tradicija dolazi u obzir kod onih pokretnih stvari koje su prostorno udaljene . Kod kojih se stvari uop te mo e prenijeti posjed putem simbolièke tradicije? 2. Koliko ima oblika simbolièke tradicije? Simbolièka tradicija dolazi u obzir kod onih stvari koje se mogu predati iz ruke u ruku.

na stoèarskoj pijaci trgovac na kupljenom grlu stavi svoj znak. pa sama ta prostorna udaljenost sprjeèava da se izvr i predaja iz ruke u ruku.i od prenositelja i od sticatelja.Ponekad se de ava da je porebno izvr iti prenos posjeda a da sticatelj ne mora odmah stvar osnijeti sa sobom npr. 3. Tradicija oèitovanjem javlja se u dva oblika: a) .

Traditio brevi manu-tradicija kratkom rukom b) Traditio posesiorum a) Traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom)-prijenos posjeda se vr i tako da se dosada nji detentor sporazumno sa posjednikom. prijatelj æe od detentora postati posjednik. predaja . od detentora pretvara u posjednika npr. Dovoljno je sporazumno oèitovanje. ako se s prijateljem kojem sam posudio bicikl na neko vrijeme sporazumim da mu taj bicikl prodam.

jer prijatelj dr i stvar u detenciji od trenutka posudbe. konobar zaposlen u tunem restoranu kupi od vlasnika konobarsko odjelo u kojem obavlja svoj svakodnevni posao. On vi e nije detentor tuneg nego posjenik svog odjela. . Tradiciju kratkom rukom imamo kad detentor sporazumom s dosada njim posjednikom postaje posjednik stvari a da pri tome nije potrebna fizièka predaja stvari npr.stvari nije potrebna.

vlasnik kuæe koji je ujedno njen posjednik (stanuje u kuæi) proda kuæu drugome da se sporazume da æe sada nji vlasnik ostati u kuæi kao najmoprimac.b) Constitutum posesorium. moguæ je samo za prijenos posjeda od posjednika na . tj. (suprotan je od tradicije brevi manu)-ovdje dosada nji posjednik gubi animus a zadr ava stvar ubuduæe kao detentor npr. Constitutum posesorum dolazi u obzir.

pa u istoj radnji poène raditi.datentora npr. Prije i poslije prodaje. Biv i je vlasnik od posjednika postao detentor. vlasnik proda zemlji te i potom ga uzme u zakup od novog vlasnika. on je neposredni . Npr. Constitutum posesorum nije moguæ kao prenos posjeda izmenu neposrednog i posrednog posjednika. vlasnik zanatske radnje otka e obrt i proda svom radniku sav alat i urenaje.

a razlika je samo u tome to je prije prodaje imao posjed kao vlasnik a poslije prodaje kao zakupac stvari. 63 WWW.posjednik.COM .BH-PRAVNICI.

prenos posjeda izvr en onog èasa kad je prenositelj predao stvari na transport ili je prenos posjeda izvr en onog èasa kad je sticatelj prenio stvari. Predaja se smatra izvr enom uruèenjem stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu (stranke mogu ugovorom drugaèije odrediti). Tradicija transportom-kod ove se tradicije postavlja pitanje da li je tradicija tj.WWW.BH-PRAVNICI.COM 4. STICANJE POSREDNOG .

POSJEDA STVARI Moguæe je derivativno i originarno sticanje ovog (posrednog) posjeda: 1. ex lege ili odlukom dr avnog organa vlasti. Pravnim se poslom stièe posredni posjed npr. kada neko kupi stvar koja se nalazi u zakupu. gdje kupac kao vlasnik vr i faktièku . Posredni posjed se stièe derivativno prijenosom tog pojeda s jedne na drugu osobu pravnim poslom.

Kupac stvari je postao posrednim posjednikom a prodavatelj je ostao neposredni posjednik prodatog stana. Posredni posjed se stièe prenosom ugovora (np. . O zakupu. ostavi) i nasljenivanjem posrednog -8posjednika. kada prednik zadr ava dosada nji neposredni posjed a sticatelj postaje posredni posjednik stvari. Derivativno sticanje je moguæe i u konstitutivnom obliku npr. najmu.vlast na stvari posredno preko zakupca kao neposrednog posjednika.

kad .2. prila enje pje ice preko dvori ta -negativna tj.. POSJED PRAVA STVARNE SLU NOSTI .ima ga osoba koja se faktièki koristi nekretninom druge osobe u obimu koji odgovara sadr aju te slu nosti. Originarno sticanje posrednog posjeda moguæe je jedino preko zastupnika. samo onda kad je zastupnik stekao posjed originarno. Po sadr aju stvarna slu nost mo e biti: -afirmativna npr..

Posjed prava stvarne slu nost mo e se steæi: originarno (izvorno) i derivativno (izvedeno): a) Originarno (izvorno) se stièe posjed prava afirmativne stvarne slu nosti.vlasnik poslu nog dobra ne smije na svojo jnekretnini èiniti to bi inaèe smio npr. da ne bi susjedu zaklonio vidik. podizati zgradu iznad odrenene visine. prela enje preko neèije livade. samovlasnim otpoèinjenjem vr enja njenog sadr aja npr. pregonom .

Posjed prava negativne stvarne slu nosti stièe se izvorno zabranom vlasniku tj. posjedniku poslu nog dobra da se njime koristi na odrenen naèin npr. te ne mo e biti pretpostavka . da otvori prozor prema susjedu a on se tome pokori. **Originarno steèen posjed prava stvarne slu nosti je viciozan. Ovaj naèin originarnog stivanja nije dopu ten.stoke preko tune njive. te to predstavlja smetanje posjeda.

ali treba imati na umu da se *na temelju pravnog posla u pisanom obliku i upisom . vr i uz privolu vlasnika ili posjednika poslu nog dobra.sticanja prava stvarne slu nosti dospjelo æu. afirmativan ili negativan. ali mo e biti i u pismenom obliku. b) Derivativno (izvedeno) se stièe posjed prava stvarne slu nosti kad se njegov sadr aj. Oblik oèitovanja volje æe biti usmeni pravni posao.

smatramo da je za sve vrijeme do opoziva nastao posjed prava stvarne slu nosti. Ako bi do opoziva pro lo 20 godina.u zemlji ne knjige stièe pravo stvarne slu nosti. Ako je odobrenje dato do opoziva. ne bi posjednik prava stvarne slu nosti dospjelo æu stekao pravo stvarne slu nosti jer je ta moguænost zakonom iskljuèena. Derivativno se posjed prava stvarne slu nosti stièe tradicijom i nasljenivanjem .

GUBITAK POSJEDA Posjed se gubi kad posjednik prestane vr iti faktièku vlast na stvari. Ne smatra se gubitkom posjeda ako je posjednik privremeno sprijeèen vr iti faktièku vlast na stvari neovisno o svojoj volji npr. zbog potresa vlasti zabrane kori tenje kuæe dok se ne ispita njena sposobnost .povlasnog dobra u korist kojeg je postao posjed prava stvarne slu nosti.

COM .BH-PRAVNICI. Gubitak posjeda mo e biti: 64 WWW.za stanovanje.

COM 1. napu tanje ili oduzimanje stvari. Takav gubitak se javlja kod prenosa posjeda. propast. 2. apsolutan-to je svaki gubitak posjeda kad dosada nji posjednik gubi posjed a neko drugi ga ne stièe npr. relativan gubitak posjeda je kad ga dosada nji posjednik gubi a istovremeno ga neko drugi stièe.BH-PRAVNICI. *Posredan posjed stvari apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda a .WWW.

posjednika poslu nog dobra. kao to su zakup.kojim je u vezi ili prestankom grananskopravnog osnosa na temelju kojeg je nastaom. posudba i dr. *Posjed prava stvarne slu nosti prestaje prestankom vr enja njenog sadr aja-to je apsolutni prestanak do kojeg mo e doæi voljom posjednika prava stvarne slu nosti ali i sprjeèavanjem njenog vr enja od strane vèasnika tj. Do relativnog prestanka posjeda prava stvarne slu nosti .

Postoje dvije grupe pravnih uèinaka posjeda: -uèinci stvarnopravnog karaktera -uèinci obveznopravnog karaktera a) Postoje tri skupine uèinaka stvarnopravnog karaktera: .dolazi prenosom posjeda povlasnog dobra na drugu osobu èime istovremeno prelazi i posjed pravate slu nosti na novog posjednika povlasnog dobra. -9PRAVNI UÈINCI POSJEDA Skup pravnih uèinaka posjeda naziva se pravom posjeda.

presumira se da .uèinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: -kao modus ili naèin sticanja prava vlasni tva i zalo nog prava na nekretninama. -kao pretpostavka sticanja prava vlasni tva i prava stvarne slu nosti dosjelo æu uèinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava npr. -pri sticanju prava vlasni tva od posjednika koji nije vlasnik stvari.

Pojedinosti se razmatraju u vezi sa publicijanskom tu bom. .je zakonit. uèinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pravne za tite. b) uèinci obveznopravnog karaktera. su: prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku. odgovornost posjednika stvari za njome prouzrokovanu tetu. istinit i savjestan posjednik individualno odrenene stvari vlasnik te stvari-naziva se presumiranim vlasnikom stvari.

I posjednik koji je posjed stekao silom. U na em se pravnom sistemu titi svaki posjed. Svaki posjednik stvari i prava neovisno da li se radi o neposrednom ili posrednom posjedniku ima pravo na za titu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda.ZA TITA POSJEDA Najva niji pravni uèinak posjeda je njegova za tita u sluèaju samovlasnog i protupravnog smetanja. potajno i zloupotrebom povjerenja .

Ali i ta uskrata posjedovne za tite je ogranièena na rok od 30 dana od dana saznanja za smetanje tj.(viciozni posjenik) ima pravo na za titu. osim prema osobi od koje je na takav naèin do ao do posjeda. *Na koji naèin se mo e oduzeti posjed? Smetanje posjeda je uznemiravanje ili oduzimanje . na rok od godinu dana od uèinjenog smetanja.

posjeda. bez ovla tenja koje bi se temeljilo na zakonu. Oduzimanje posjeda predstavlja potpuni prestanak faktièke vlasti dosada njeg posjednika i uspostavu faktièke vlasti od strane oduzimatelja. moraju biti izvr ena neovla teno. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i pona anja kojima se faktièka vlast posjedniku ogranièava. Oba oblika smetanja posjeda-uznemiravanje i oduzimanje. ometa i osporava. to znaèi da su izvr ena bez pristanka posjednika tj. odluci .

COM .suda ili drugog nadle nog tijela. Smetanje posjeda nije ni ta drugo do samovlasno mijenjanje posjedovnog stanja.BH-PRAVNICI. 65 WWW.

U obzir dolaze svi oblici oèitovanja volje.BH-PRAVNICI. pod uslovom da je posjednik svoju volju izrazio slobodno. kao i konkludentne radnje. -Neæe imati karakter smetanja posjeda oduzimanje stvari posjedniku ili uznemiravanje njegovog posjeda ako su izvr eni u postupku pljenidbe .WWW.COM Nije smetanje posjeda: -Mijenjanje posjedovnog stanja do kojeg je do lo sa pristankom posjednika nije smetanje posjeda.

nu noj odbrani i dr. ako posjedovnik kojem je prepu tena stvar na upotrebu tu stvar po opozivu ne vrati). -Nije smetanje posjeda ako neko zahvati u neèiji posjed dopu ten zakonom npr.ili delo acije po osnovu pravomoæne presude. -fizièki -10-verbalno (samo pod . Èin smetanja posjeda mo e se vr iti: -èinjenjem -neèinjenjem (npr. u krajnjoj nu di.

Oblici za tite posjeda su: a) samopomoæ b) sudska za tita a) Samopomoæ-pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan naèin odbije neovla teno smetanje posjeda.uslovom da je rijeèima izra en aprijetnja takvog stepena i ozbiljnosti da je posjednik opravdano potpuno ili djelimièno odustao od vr enja faktièke vlast na stvari). Posjednik se mo e koristiti samopomoæi protiv .

svakog onog ko ga neovla teno uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo. jer bi sudska za tita kasno stigla -da naèin vr enja samopomoæi odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. to podrazumjeva da poduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preæi granicu koju nala e . -da je samopomoæ nu na. Samopomoæ se koristi pod uslovom: -da je opasnost od smetanja posjeda neposredna.

b) Sudska za tita se ostvaruje tu bom zbog smetanja posjeda ili posjedovnom tu bom. Tu itelj ili aktivno legitimisani mo e biti: samo onaj koji je do èasa smetanja bio posljednji mirni posjednik. . a godinu dana od uèinjenog smetanja.svrha njihovog poduzimanja. Pravo na samopomoæ se gasi 30 dana od dana saznanja za smetanje i poèinitelja smetanja.

Tu eni ili pasivno legitimisani mo e biti: onaj koji je sam izvr io èin smetanja tj. onaj u èijem interesu je poèinjeno smetanje. oduzeo posjed ili na bilo koji drugi naèin ga smetao. onaj ko je dao nalog za smetanje.neposredni i posredni posjednik prema treæima i menusobno. a on . te takoner i nasljednièki posjednik.

a A o tome ne obavijesti kom iju te pokupi svo sijeno. A po alje kosca na svoju livadu.se od toga nije ogradio. neposredni posjednik u sluèaju smetanja posrednog posjednika (npr. a on pokosi 1 metar susjedovog zemlji ta. posredni posjednik koji je izvr io èin smetanja prema neposrednom posjedniku (npr. A mo e biti tu en zbog smetanja posjeda). najmodavac .

ali postavlja se pitanje mo e li biti pasivno legitimisan neposredni posjednik koji je smetao 66 WWW. Nastao je spor.COM .BH-PRAVNICI.izbaci iz stana stvari najmoprimca.

COM posrednog npr. Dioba je u klasifikaciji: povreda ugovora o najmu ili smetanje posjeda.BH-PRAVNICI. tu eni je neposredni posjednik u sluèaju smetanja posrednog posjednika). suposjednik koji samovlasno potpuno . najmoprimac sobe poène samovlasno koristiti kuhinju u tom stanu.WWW. te u izboru postupka : redovnog ili sumarnog posjedovnog? Tu æe postojati posjedovna za tita te pasivno legitimisani tj.

naredne godine. A je 1. Boris se . a najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja npr.03. a B je to saznao tek 1. ukrao B auto.se mora podignuti u roku od 30 dana od dana kada je tu itelj saznao za smetanje i za poèinitelja.03. Tu ba za za titu posjeda..ili djelimièno pro iri svoju faktièku vlast na tetu ostalih suposjednika..

Sud pru a za titu prema poslejdnjem stanju posjeda i nastalom smetanju. Dokaz le i na strani tu itelja. pri èemu nije od uticaja pravo na .ne mo e koristiti posjedovnom tu bom jer je pro la jedna godina od nastalog smetanja. On-tu itelj mora dokazati èinjenicu da je bio posljednji mirni posjednik i mora dokazati èin smetanja. Stvarautomobil se mo e vratiti samo vlasnièkom tu bom.

Kao prigovore mo e navesti: . -11Tu beni zahtjev glasi: a) da se utvrdi da je tu eni poèinio smetanje tu iteljevog posjeda. Odbrana tu enog-pasivno legitimisanog Tu eni-pasivno legitimisani se mo e braniti stavljenjem prigovora.posjed. pravna osnova posjeda i savjesnost posjeda. b) da se uspostavi prija nje posjedovno stanje. c) da se zabrani ponovo takvo ili slièno smetanje.

pomanjkanje protupravnosti -npr. pomanjkanje pasivne legitimacije -tvrdi da nije izvr io èin smetanja. sudski organ je izvr io delo aciju na . pomanjkanje animusa turbandi -tvrdi da uopæe nije bio svjestan da èini smetanje-bio je pijan kad je legao u tu iteljevu p enicu. niti je dao nalog niti je odobrio korist.pomanjkanje aktivne legitimacije -tvrdi da tu itelj uopæe nije bio posjednik.

. vicioznost posjeda-tu eni tvrdi da je tu itelj prema njemu viciozni posjednik i da nije izvr io smetanje posjeda samovlasno vraæajuæi sebi posjed stvari.temelju pravomoæne i izvr ne sudske presude. Jedino na tu okolnost sud pazi po slu benoj du nosti-ex oficio. Sud u postupku smetanja posjeda ne raspravlja pitanje prava na posjed npr. protek prekluzivnog roka-tu eni tvrdi da je tu itelj proma io rok.

apsorbira postupak zbog smetanja posjeda. Iznimno je dopu teno istaknuti petitorni prigovor prava na posjed. Odluka . To æe biti sluèaj kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravomoæno okonèan postupak kojim se tu enom priznalo pravo vlasni tva na spornoj stvari.pravo vlasni tva. Tu vrijedi naèelo da petitorni postupak èini suvi nim tj. veæ iskljuèivo posljednje stanje posjeda i èin smetanja.

odrediti povrat oduzetog posjeda ili . jer jo uvijek i nakon dovr ene parnice zbog smetanja posjeda postoji moguænost da se spor drugaèije rije i u vlasnièkoj parnici. Rje enje je konaèno. Time se hoæe naglasiti da spor nije i pravno rije en. Sud æe rje enjem zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novèane kazne tj.suda Parnica zbog smetanja posjeda ne zavr ava se presudom nego rje enjem.

odrediti druge mjere potrebne za za titu od daljeg smetanja.COM . Ako tu eni ponovo izvr i isto ili slièno smetanje posjeda. 67 WWW. neæe se voditi novi postupak veæ æe se na temelju ranijeg rje enja izdati novo rje enje o izvr enju i izvr iti uspostava prija enjeg posjedovnog stanja.BH-PRAVNICI.

WWW.BH-PRAVNICI.COM Privremena naredba je sudsko rje enje koje se donosi prije okonèanja parnice zbog smetanja posjeda. Takvim se rje enjem u hitnim sluèajevima titi posjedovno stanje nastalo poslije smetanja ili se smjesta narenuje povrat u prija nje stanje. Ali time se ne utièe na konaèan ishod parnice npr. nakon razvoda braka, biv i braèni drugovi ostanu stanovati u istom stanu. Jednog

dana biv i mu ne pusti enu u stan. ena ne mo e na ulici èekati ishod parnice zbog smetanja posjeda prava sukori tenja stana, nego æe od suda tra iti da hitno izda tzv. privremenu mjeru kojom se ona vraæa u stan. II PRAVO VLASNI TVA Pod vlasni tvom u ekonomskom smislu podrazumjeva se dru tveni odnos izra en u èinjenici pripadanja neke

stvari odrenenom subjektu. Vlasni tvo se (u rimskom pravu) shavatalo kao potpuna i iskljuèiva vlast na tjelesnoj stvari, koju su svi du ni po tovati. Pravo vlasni ta se mo e definisati kao subjektivno pravo i pravni odnos: a) Kao subjektivno pravo, pravo vlasni tva je skup maksimalnih ovla tenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. b) Kao pravni odnos, pravo vlasni tva je dru tveno-ekonomski odnos

pretvoren u pravni odnos, u kojem snagom pravne norme odrenena stvar u cijelosti pripada odrenenom pravnom subjektu. -12KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNI TVA su:

jedinstvenost iskljuèivost maksimalna dispozitivnost jednovrsnost prava vlasni tva rekadentnost prava vlasni tva a) Jedinstvenost prava vlasni tva-sa gledi ta subjekta jedinstvenost se oèituje u tome da skup vlasnièkih ovla tenja je uvijek vezan za

jednog subjekta. Ako se pojavi vi e subjekata kao nositelji vlasnièkih ovla tenja (suvlasni tvo), sve se te osobe tretiraju kao jedna osoba. Izmenu njih se vlasni tvo ne dijeli po sadr aju. Sadr aj prava vlasni tva jedinstvena je cjelina iako se sastoji od vi e ovla tenja; b) Maksimalna dispozitivnost ili apsolutnost-time se izra ava da jedino pravo vlasni tva obuhvata cjelokupnost ovla tenja koja se odnose na ekonomsko iskori tavanje

stvari. Jedino vlasnik mo e potpuno raspolagati sa stvarju, poslovima inter vivos (menu ivim) i mortus causa. Ponekad se ta karakteristika zove apsolutnost. c) Iskljuèivost znaèi da vlasnik na temelju svog subjektivnog prava mo e svakom onemoguæiti bilo kakav uticaj na objekt svog vlasni tva. To je onaj poznati monopol privatnog vlasni tva tj. prava vlasni tva; d) Jednovrsnost prava vlasni tva znaèi da postoji samo

jedna vrsta prava vlasni tva (u feudalizmu su postojale dvije-vrhovno i koristovno); e) Rekadentnost (elastiènost) prava vlasni tva-ova se karakteristika zove i elastiènost. Rekadentnost znaèi da se pravo vlasni tva automatski vraæa u svoj prvobitni obim èim otpadnu ogranièenja koja su na njemu postojala npr. prestankom uzufrukta vlasnik ima ovla tenje kori tenja stvari, jer nije potrebno da mu se to ovla tenje uspostavi nekim posebnim

aktom. SADR AJ PRAVA VLASNI TVA U sadr aju prava vlasni tva mora doæi do izra aja dru tveni i faktièki odnos. a) Pod dru tvenim odnosom u pravu vlasni tva podrazumjeva se odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na stvar. Dru tveni odnos u pravu vlasni tva registruje se stepenom iskljuèivosti. U svakom se pravnom sistemu odrenuje koliko, kako i kada mo e vlasnik iskljuèiti

druge osobe od uticaja na objekt vlasni tva. 68 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM b) Faktièki odnos u pravu vlasni tva je odnos vlasnika prema stvari izra en pomoæu ovla tenja koja pripadaju subjektu na odrenenom objektu. Taj se faktièki odnos u svim moguæim detencijama prava vlasni tva osobito isticao. Tipièna ovla tenja u sadr aju prava vlasni tva su: -posjed -upotreba -kori tenje -raspolaganje Neplodonosna stvar se upotrebljava a plodonosna koristi. Ne misli

se samo na prirodne tj. industrijske, nego i na civilne plodove. Raspolaganje se javlja u dva oblika: -faktièko raspolaganje-sastoji se u tome da se povodom stvari ne zasniva neki pravni odnos (uni tenje, kori tenje); -pravno raspolaganje stvarju-sastoji se u disponiranju subjektivnim pravom koje postoji u pogledu stvari. Takvo se raspolaganje ostvaruje u okviru razlièitih pravnih poslova. OGRANIÈENJA PRAVA VLASNI TVA

Postoje tri ogranièenja prava vlasni tva: zabrana zloupotrebe prava,zabrana tetnih imisija i moguænost eksproprijacije. -13Ogranièenja prava vlasni tva u na em pravu su:

zabrana zloupotrebe prava vlasni tva susjedska prava imisije a) Zabrana zloupotrebe prava vlasni tva-smisao subjektivnih imovinskih prava nije u njihovom pripadanju odrenenom subjektu, nego u izvr avanju njihovog sadr aja. Postupanju nositelja prava, koje

se zasniva na presumpciji slobode tj. da mu je dopu teno sve to nije zabranjeno-a suprotna presumpcija je-sve je zabranjenjo osim onog to je izrièito dopu teno, potrebno je postaviti granice. Postoje dvije vrste zloupotrebe prava vlasni tva: a) Institucionalna-vr enje prava suprotno cilju koji je zakonom uspostavljen ili poznat. Vr enjem prava su se pre li okviri jednog instituta tj. isntituta prava vlasni tva; b) Individualna-vr enje

prava nije iza lo izvan okvira samog instituta ali i u tim institucionalnim okvirima predstavlja povredu nekog moralnog pravila, najèe æe savjesnosti i po tenja. Zloupotreba prava vlasni tva se mo e gledati kao tetna radnja. Najtipièniji primjer je ikana-poèinitelj nema nikakve koristi od vr enja svog prava ali ga vr i iskljuèivo samo zato da nekome nanese odrenenu tetu npt. A je u svom

vrtu izradio sna nu vjetrenjaèu koja nije nièemu slu ila ali je stalno raskivala krov susjedove kuæe. b) Susjedska prava predstavljaju ogranièenja prava vlasni tva nad nekretninama koja su nastala radi urenenja susjedskih odnosa. Susjedska prava su:

susjed ima pravo da pobere plodove koji su sa njegove voæke pali na zemlji te njegovog susjeda. Mo e uæi u susjedovo zemlji te

da popravi svoju zgradu, a odgovara za o teæenja koja je pri tome uèinio; susjed ima pravo da grane koje vise sa susjedovog zemlji ta na njegovo zemlji te posjeèe i time stièe vlasni tvo nad njima. Mo e s njih pobrati i plodove; u naseljenim mjestima postoji du nost podizanja ograde sa desne strane od glavnog ulaza u nekretninu; 69 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

vlasnik zemlji ta ne smije na svom zemlji tu kopati tako da bi zbog toga susjedno zemlji te ili zgrada izgubila upori te. Ako mora kopati, du an je pobrinuti se za uèvr æenje susjedovog objekta. c) Imisije su uticaju koji plinovite, krute ili tekuæe tvari, to dolaze sa jedne nekretnine, imaju na kori tenje susjednih nepokretnosti. Imitent mo e biti svaki ekonomski

nositelj prava slu nosti. nositelj prava granenja i dr. Tu itelj-aktivno legitimisani mo e biti svaki o teæenik. a to je ovla tenik iz onog pravnog odnosa u okviru kojeg se nekretnina koristi npr. Ekonomskim vlasnikom stvari smatramo svaki subjekt koji je u situaciji da za sebe prisvaja bilo koje svojstvo stvari. Imisije se dijele na: . O teæenik mo e biti vlasnik nekretnine.vlasnik stvari.

b) Indirektne imisije su one kod kojih je susjedovo zemlji te sluèajno ili djelovanjem prirodne sile. zbog zraènog . npr. baca smeæe sa svog prozora direktno na susjedovo dvori te ili vrt. Direktne imisije su zabranjene.a) Direktne imisije su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da krute. neko izljeva vodu. plinovite ili tekuæe supstance dospiju na susjedovo zemlji te npr.

pritiska dim iz susjedovog dimnjaka zadr i se nad dvori tem drugog susjeda. ili zbog prirode imisivnog izvora (buka. b) neuobièajene. Indirektne imisije se dijele na: a) uobièajene. . plinovi) izlo eno smetnjama koje potièu od radnji na susjednom zemlji tu. Osnovni kriterij razgranièenja je uobièajenost kori tenja s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine i s obzirom na mjesne prilike. koje su dopu tene.

koje su nedopu tene. tvornici ili bolnici s obzirom na jaèinu buke koja se mora tolerisati. Za tetu . Nije svejedni radi li se o stanu. Neuobièajene su sve one imisije kojima se ote ava kori tenje drugih nekretnina preko mjere koja je uobièajena s obzirom na vrstu i namjenu -14nekretnine i mjesne prilike ili kojim ase uzrokuje znatnija teta.

To znaèi da se u sluèaju imisija ne nadoknanuje integralna teta. Vlasnik.od imisionih radnji se odgovara samo ako je znatnija. od suda se ne mo e tra iti otklanjanje izvora . osim du nosti da se uzdr ava od imisionih radnji i nadoknadi tetu. Ako imitent ima odobrenje nadle nog tijela da obavlja opæu djelatnost. ima du nost da otkloni uzroke koji potièu od njegove nekretnine.

nego samo naknada tete. SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNI TVA a) Subjektom prava vlasni tva mo e biti svaki pravni subjekt tj.tetnih imisija. Npr. Strane fizièke i pravne osobe mogu biti nositelji prava vlasni tva nad nekretninama uz uslov reciprociteta. vlasnici zemlji ta blizu tvornice cementa. fizièka i pravna osoba. ne mogu tra iti zabranu rada tvornice nego samo naknadu tete. .

Ako ne obavljaju djelatnost u zemlji. U pogledu vlasni tva na pokretninama strani subjekti su izjednaèeni sa domaæim. b) Objekt prava vlasni tva su stvari. moraju imati saglasnost nadle nog ministarstva. Strane fizièke osobe uz uslov reciprociteta mogu biti nositelji prava vlasni tva nad nekretninama koje su stekli nasljenivanjem. Objektom . Pravo vlasni tva ne mo e postojati bez subjekta ali mo e postojati stvar koja nema vlasnika.

b) Suvlasni tvo je vlasni tvo vi e osoba na istoj fizièki nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno (idelano) odreneni. OBLICI PRAVA VLASNI TVA Oblici prava vlasni tva su: individualno vlasni tvo i suvlasni tvo. U ivotu se ne dogana . a) Individualno vlasni tvo postoji kad je nositelj vlasnièkih ovla tenja samo jedan subjekt.prava vlasni tva mogu biti sve stvari osim onih koje su u prometu.

COM .BH-PRAVNICI. Jedna realno nepodjeljena stvar mo e pripadati nekolicini osoba na taj 70 WWW. kako da se uredi menusobni odnos subjekata u sluèaju kada se oni pojavljuju kao vlasnici jedne iste fizièki nepodjeljene stvari.uvijek da jedna ista stvar mo e pripadati samo jednom subjektu. Tada dolazimo do instituta suvlasni tva tj.

BH-PRAVNICI.COM naèin da se pravo vlasni tva na toj stvari podijeli izmenu tih osoba. Dio svakog vlasnika naziva se alikvotni dio.WWW. Ali po to se na samoj stvari ne vidi da je pravo vlasni tva na noj podjeljeno. Kako se dobiva taj alikvotni dio? Alikvotni dio se dobiva na taj naèin da se pravo . takva se dioba naziva idealnom diobom.

Svaki je od suvlasnika istodobno suvlasnik cijele stvari i svakog njenog dijela. 1/3. trojica su vlasnici automobila tj. Ako bi zajednièka . Ako se neka stvar nalazi u suvlasni tvu. nijedan od vlasnika ne mo e reæi ili tvrditi da je on iskljuèivi vlasnik bilo kojeg realnog dijela stvari.vlasni tva na cijeloj stvari uzima kao jedno cijelo npr. ali samo na alikvotnom dijelu.

Comunio pro diviso nije poseban oblik prava vlasni tva nego odrenena vrsta susjedskog odnosa dva ili vi e individualnih vlasnika. na bi se radilo o suvlasni tvu nego o comunio pro diviso. Da li je pravo vlasni tva izmenu suvlasnika podjeljeno po obimu ili sadr aju? Obim .stvar bila relano podjeljena tako da svakoj od vi e osoba pripada fizièki odvojeni dio.

suvlasni tva predstavljan je skupom svih moguæih ovla tenja. ali samo u velièini svoje kvote. kori tenje. Kod obima se pita koliko ovla tenja postoji. raspolaganje). Suvlasnik A ima istovremeno i upotrebu i kori tenje i raspolaganje ali samo u . Sadr aj suvlasni tva predstavljan je pojedinim ovla tenjima (upotreba. Svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnièka ovla tenja. Izmenu suvlasnika vlasni tvo je podjeljeno po obimu an ne po sadr aju.

.1/3. Suvlasni tvom se izmenu suvlasnika stvara zajednica. rada ne bismo vi e imali suvlasni tvo nego razdjeljeno vlasni tvo. ta bi se desilo? Kada bi vlasni tvo izmenu suvlasnika bilo podjeljeno po sadr aju tj. tako da bi jednom pripadalo kori tenje a drugom raspolaganje. Nemoguænost diobe vlasni tva po sadr aju spa ava se jedinstvenost vlasni tva u sluèaju suvlasni tva. Kada bi vlasni tvo izmenu suvlasnika bilo podjeljeno po sadr aju.

-15Kako nastaje suvlasni tvo? Suvlasni tvo mo e nastati: pravnim poslom odlukom dr avnog organa na temelju zakona Pravni posao kojim nastaje suvlasni tvo mo e biti ugovor ili oporuka. Oporukom nastaje suvlasni tvo ako .a ta zajednica nije posebna pravna osoba. Ugovorom æe nastati suvlasni tvo kad npr. dvije ili vi e osoba kupe jednu stvar.

oporuèitelj ostavi jednu stvar u nasljedstvo ili kao legat dvjema ili veæem broju osoba. Na osnovu zakona suvlasni tvo nastaje kad nastupe odrenene èinjenice za koje zakonska norma ve e nastanak . Odlukom tijela dr avne vlasti nastaje suvlasni tvo kad npr. upravno tijelo svojom odlukom dodijeli dvjema osobama zemlji te u postupku komasacije ili sud rje enjem utvrdi udio braènih drugova u zajednièkoj imovini.

mije anje stvari. Comunio incidens je suvlasni tvo koje nastaje mimo volje suvlasnika. izrastanje drveta na meni i drugim sluèajevima kada se ex lege pretpostavlja suvlasni tvo. treba imati na umu: -polo aj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar.suvlasni tva. PRAVNI POLO AJ SUVLASNIKA U SUVLASNIÈKOJ ZAJEDNICI U vezi polo aja suvlasnika u suvlasnièkoj zajednici. prerada stvari. a to mo e biti zakonsko nasljenivanje. .

COM .-polo aj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio.BH-PRAVNICI. 1) Polo aj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar (Kako se vlasnik pona a prema cijeloj stvari?) Vlasnièka ovla tenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu 71 WWW.

Svaki suvlasnik je u iskljuèivom vr enju vlasnièkih prava u pogledu cijele stvari ogranièen pravom drugih suvlasnika.BH-PRAVNICI. pojavila bi se djelotvornost naèela rekadentnosti prava vlasni tva. To znaèi da u sluèaju kada jedan suvlasnik derelikvira (napusti) svoj dio. Ako bi otpalo pravo jednog suvlasnika.COM njegovog alikvotnog dijela.WWW. taj napu teni dio se prièvr èuje drugim suvlasnicima. Naèelo rekadentnosti omoguæava da .

pojedinaèni suvlasnik derelikvira jednu kvotu svog prava jer mu se ona odmah ipso iure vraæa. ovla tenje tititi cijelu stvar prema treæim. Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari: pravo na diobu ( to dovodi do prestanka suvlasni tva). podizanje posjedovnih i vlasnièkih tu bi tra iti polaganje raèuna pravo na korist od svog alikvotnog .

upravljanja i odr avanja stvari. ali samo u obimu svog alikvotnog dijela.dijela. Kod suposjeda . Prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar su: pravo na posjed pravo na upravljanje a) Pravo na posjed-kod suvlasni tva je svaki suvlasnik ovla ten za posjed zajednièke stvari. Kod suvlasni tva mo emo govoriti samo o suposjedu. te je du an snositi tro kove kori tenja.

vr e posjed sukcesivno (npr. -16Posjed zajednièke stvari se mo e vr iti na nekoliko naèina: svi suvlasnici vr e posjed zajednièki kad je to moguæe (posjed zajednièkog dvori ta).je posjedovna volja pojedinog suposjednika upravljena na uèestvovanje u vr enju faktièke vlasti u svoje ime ali amo u obimu alikvotnog dijela. 10 dana je auto kod jednog a .

Akt izvanrednog i redovnog upravljanja? Suvlasnici imaju pravo zajednièki upravljati stvarju.10 kod drugog). jedan je u posjedu cijele kuæe). a prema tome treba razlikovati: poslove . jedan suposjednik vr i posjed za sve (npr. posjed vr i neko treæi za sve suposjednike b) Pravo na upravljanje-organizacija vr enja vlasnièkih ovla tenja u sluèaju suvlasni tva zove se upravljanje zajednièkom stvarju.

redovnog upravljanja poslove izvanrednog upravljanja Za poslove redovnog upravljanja zajednièkom stvarju potrebna je saglasnost suvlasnika èiji dijelovi zajedno èine vi e od polovice vrijednosti stvari. odr avanje s manjim popravkama stvari i sl. U poslove izvanrednog upravljanj ulaze svi oni poslovi koji prema uju . Poslovi redovnog upravljanja su: ubiranje plodova. Za poduzimanje poslova izvanrednog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

a to su: otunenje zajednièke stvari.okvire redovnog upravljanja. veæi popravci. Suvlasnici mogu povjeriti upravljanje treæoj osobi o èemu se trebaju usaglasiti (ili jedan ili nekoliko suvlasnika). promjena namjene stvari. 2) Pravni polo aj suvlasnika u pogledu njegovog alikvotnog dijela (Kako se suvlasnici pona aju prema svom alikvotnom dijelu?) Svaki je suvlasnik u pogledu svog alikvotnog dijela potpuni vlasnik tog . zasnivanje slu nosti.

a drugi suvlasnici nemaju pravo prvootkupa. Za raspolaganje alikvotnim dijelom. Svaki suvlasnik mo e potpuno samostalno upravljati svojim idealnim dijelom. jedino ako je to ureneno zakonom. Mo e prodati svoj alikvotni dio. suvlasnik ne treba nikakvu saglasnost ostalih suvlanika. Svaki suvlasnik mo e svoj alikvotni dio 72 WWW.COM .BH-PRAVNICI.dijela.

Mo e na njemu zasnovati personalnu salu nost.BH-PRAVNICI.WWW. Vremensko trajanje suvlasnièke zajednice ovisi o volji svakog pojedinog suvlasnika. Svaki suvlasnik po zakonu mo e tra iti diobu. To znaèi da svaki suvlasnik bez .COM opteretiti. a osnovati realnu slu nost i otuniti realni dio mogu svi suvlasnici zajedno. RAZVRGNUÆE SUVLASNIÈKE ZAJEDNICE (DIOBA) Suvlasni tvo nije trajna i raskidiva zajednica.

obzira na velièinu svog suvlasnièkog dijela mo e zahtijevati diobu. Suvlasnik ima pravo u svako vrijeme zahtijevati diobu zajednièke stvari. Ugovor kojim bi . osim u veijeme u koje bi ta dioba bila na tetu drugih suvlasnika-za tu diobu ka emo da je zatra ena u nevrijeme npr. jedan suvlasnik livade zatra i diobu u vrijeme kada je livada zbog poplave pod vodom.

Suvlasnik mo e tra iti diobu. njemu se ne mo e narediti da tra i diobu. Pravo na diobu ne mo e zastarjeti. Kod razvrgnuæa suvlasnièke zajednice razlikujemo dvije vrste diobe (Koje su vrste diobe?): Dobrovoljnu diobu-suvlasnici sporazumno odrenuju naèin diobe a .se neki suvlasnik trajno odrekao prava na diobu je ni tav. ali ne mo e biti tu en da tra i diobu.

Sporazum se zakljuèuje u pismenom obliku. o tome odluèuje sud.u sluèaju da se ne mo e postiæi sporazum. Sudska dioba-sud æe odrediti da se dioba izvr i prodajom stvari ali samo ako je fizièka dioba nemoguæa ili je moguæa uz znatno smanjenje vrijednost stvari. -17ZAJEDNIÈKO ILI SKUPNO VLASNI TVO Zajednièko (skupno) vlasni tvo je pravo vlasni tva vi e osoba na .

te se uprkos zajednici nisu formirali kao posebni pravni . ali su odredivi. Osnovne karakteristike zajednièkog (skupnog) vlasni tva su: Osobe koje uèestvuju u zajednièkom vlasni tvu zadr avaju svoj individualni subjektivitet.istoj stvari po udjelima koji nisu odreneni (ni realno ni idealno). kada su njihovi udjeli odredivi ali nisu odreneni. Zajednièko vlasni tvo kao vlasni tvo na nepodjeljenoj stvari .

Ali ako udjeli pojedinih subjekata nisu odreneni oni su ipak odredivi. Po to kod zajednièkog vlasni tva udjeli nisu odreneni. a ako se odrede postaje suvlasni tvo. a to znaèi da vlasni tvo nije podjeljeno niti po sadr aju niti po obimu (kao kod suvlasni tva). Kod zajednièkog vlasni tva udjeli pojedinih subjekata nisu unaprijed odreneni. tada pojedini sudionik .subjekt (nisu osnovali posebnu pravn uosobu).

ne mo e raspolagati svojim udjelom. a stvarju kod zajednièkog vlasni tva mogu raspolagati samo sudionici zajedno i sporazumno. nakon èeka nastaje suvlasni tvo. Svaki sudionik ima pravo na vlasnièke i posjedovne tu be prema treæim osobama. Ali kod suvlasni tva suvlasnik mo e raspolagati sa suvlasnièkim dijelom. Svaki sudionik ima pravo zahtijevati diobu zajednièkog vlasni tva. koja se sastoji u odrenivanju udjela u njemu. .

COM .Oblici zajednièkog vlasni tva javlja se u tri oblika: Kuæna zadruga Zajednièka imovina braènih drugova Nasljednièka zajednica 73 WWW.BH-PRAVNICI.

b) Zajednièka imovina braènih drugova podrazumjeva se imovina koju braèni drugovi steknu . odr anje ivota. Kuæne zadruge su bile radnei imovinske zajednice èlanova jedne ili vi e obitelji sa specifiènom organizacijom i zajednièkom imovinom.BH-PRAVNICI.WWW.COM a) Kuæna zadruga-je vlasnièko pravni oblik imovinske organizacije zajednièkog vlasni tva. u kojoj osnovnu jezgru èini zajednièko vlasni tvo nekretnina. Osnovni element zadruge je ekonomska nu da.

zajednièka imovina je skup subjektivnih imovinskih prava. Vlastita ili posebna imovina je ona imovina koju braèni drug ima u èasu zakljuèenja braka i koju stekne za trajanja braka na neki drugi naèin.radom za vrijeme trajanja braène zajednice kao i ona koja potièe iz imovine. a ne radom. zajednièka imovina je skup ekonomskih . a u ekonomskom smislu. U pravnom smislu.

dobara koja pripadaju braènim drugovima. pravo slu nosti. . Obvezna prava koja ulaze u imovinu su razlièita potra ivanja. Pravo vlasni tva u zajednièkoj imovini braènih drugova mo e biti nekretnine i pokretnine. Stvarna prava koja ulaze u imovinu su: pravo vlasni tva. ta ulazi u sastav zajednièke imovine? U sastav zajednièke imovine ulaze: sva stvarna i obvazna prava. zalo no pravo i realni tereti.

K. Zarade braènog druga . ali ako bude upisan samo jedan braèni drug. ta nekretnina ne gubi karakter objekta zajednièkog vlasni tva. plodovi posebne imovine ako su nastali radom braènih drugova i dr. U zajednièku imovinu ulaze pokretne i nepokretne stvari. i novac steèen radom. naturalni (industrijski) plodovi iz zajednièke imovine. u Z.U pogledu nekretnina. se upisuju kao vlasnici oba braèna druga.

Dioba se provodi sporazumno ili putem suda.mo e biti njegovom posebnom imovinom. te se treba zakljuèiti ugovor i ovjeriti potpise. te se uzima u obzir svaki oblik doprinosa. a sporazum od diobi mora biti u pismenom obliku. Dioba zajednièke imovine se sastoji u utvrnivanju udjela svakog supru nika. Kriterij za utvrnivanje udjela je doprinos braènog druga nastanku i uveæanju zajednièke imovine. .

sve do diobe ostavine. na koje su kao nasljednike odrenenog ostavitelja pre la imovinska prava i obaveze koje saèinjavaju ostavinu tog konkretnog ostavitelja. Nasljednik postaje èlan -18nasljednièke zajednice u èasu smrti ostavitelja. Kasnije pronaneni i naknadno utvrneni nasljednici èlanovi su nasljednièke zajednice ex tunc tj.c) Nasljednièka zajednica kao oblik zajednièkog vlasni tva predstavlja skup osoba. od èasa otvaranja .

Nasljednièka zajednica nastaje po sili zakona tj. ex lege. postavlja se pitanje: da li postojanje nasljednièkih kvota ne ru i strukturu zajednièkog vlasni tva? Nasljednièke kvote ne moraju biti poznate u .nasljena. Pretpostavke za nastanak nasljednièke zajednice su: Otvaranje nasljedstva Postojanje vi e nasljednika Po to je zajednièko vlasni tvo oblik prava vlasni tva kod kojih udjeli nisu odreneni ali su odredivi.

Ali velièina nasljednièke kvote ne mora . mo e se naknadno pojaviti oporuka ili se veæ postojeæa oporuka mo e proglasiti neva eæom. sigurno je da nekog ostavitelja nasljenuju samo njegova èetiri iva potomka. neki nasljednik nije uopæe poznat.èasu otvaranja nasljedstva npr. Nasljednièka kvota je 1. mo da æe se neki od nasljednika odreæi nasljedstva. Ako nasljednièke kvote moraju biti poznate i utvrnene npr.

STICANJE PRAVA VLASNI TVA Subjektivna prava tj.znaèiti da æe upravo toliki biti i suvlasnièki dio jednog nasljednika na stvari iz ostavinske mase. Sticatelj postaje vlasnikom neovisno od . 1) Originarno (izvorno) sticanje prava vlasni tva znaèi da sticatelj svoje pravo vlasni tva ne zasniva na pravu vlasni tva prednika. konkretno pravo vlasni tva se mogu steæi originarno i derivativno.

prava vlasni tva koje je na toj stvari imao prednik (npr. okupacija).BH-PRAVNICI. Originarno se stièe pravo vlasni tva na stvari koja uop te nema vlasnika. 74 WWW.COM . nièija je ili napu tena (npr. dosjelost).

Za .COM Originarna sticanja prava vlasni tva su: Stvaranje nove stvari Spajanje Mje anje Granenje na tunem zemlji tu Odvajanje plodova Dosjelost Sticanje od nevlasnika Okupacija a) Dosjelost je sticanje prava vlasni tva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreneno vrijeme.WWW. Dosjelo æu se stvarno. faktièko stanje pretvara u pravno.BH-PRAVNICI.

Sposobnost stvari-stvari na kojima se ne mo e steæi pravo vlasni tva nisu sposobne ni za dosjelost. osim ako postoje neka ogranièenja npr.sticanje vlasni tva dosjelo æu potrebno je da se ispune neke pretpostavke: Sposobnost sticatelja (uzukapienta)-svaka osoba je sposobna da stièe vlasni tvo dosjelo æu. zemljoradnik ne mo e ni dosjelo æu steæi vlasni tvo nekretnine iznad maksimuma ako je on propisima ustanovljen. .

Onaj ko se poziva na dosjelost. Tabularni .Posjed odrenene kvalitete-posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (po ten). Neprekidnost posjeda unutar tih dvaju èasova presumira se. mora biti u stanju dokazati da je bio u posjedu u èasu kad je dosjelost zapoèela i kad je dovr ena. mora se stvarno izvr avati te mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. efektivan tj.

Vrijeme dosjelosti je odreneno zakonom-za dosjelost je potrebno da proteèe zakonom odreneno vrijeme koje se zove rok dosjelosti. izvanredna dosjelost za koju se tra i savjestan .posjed nije efektivan i ne mo e poslu iti kao pretpostavka dosjelosti. -19Vrste dosjelosti Postoje dvije vrste dosjelosti: redovna dosjelost za koju se tra i kvalificiran posjed (savjestan.zakonit i istinit).

to znaèi da za pitanje da li je dosjelost redovna ili izvanredna zavisi od kvaliteta posjeda. Za redovnu dosjelost se tra i: sposobnost osobe sposobnost stvari kvalificiran posjed odreneno vrijeme Kvalificiran posjed je onaj koji . a) Redovna dosjelost je sticanje prava vlasni tva na temelju kvalificiranog posjeda kroz zakonom odreneno vrijeme.posjed.

zakonit i istinit nije postao vlasnikom veæ u trenutku kad mu je stvar predana u posjed? Nije postao zato jer je njegov prednik tj.je savjestan. Postavlja se pitanje: Za to posjednik koji je savjestan. Za pokretnine rok dosjelosti je 3 godine. zakonit i istinit. a za nekretnine je rok od . onaj od kojeg je stekao stvar nije bio vlasnik stvari.

BH-PRAVNICI. U vrijeme potrebno za redovnu dosjelost uraèunava se i vrijeme za koje su prethodnici sada njeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. rok dosjelosti poèinje teèi onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari. Vrijeme potrebno za dosjelost tj.10 godina.COM . 75 WWW. a zavr ava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

a za pokretnine 10 godina. Izvanredna dosjelost omoguæava da se pravno stanje uskladi sa faktièkim kao npr. Onome ko dosjeda na osnovu savjesnog . Za nekretnine rok dosjelosti je 20 godina. u sluèaju kada savjesni posjednik ne mo e dokazati pravnu osnovu sticanja.BH-PRAVNICI.WWW.COM b) Izvanredna dosjelost je sticanje prava vlasni tva na temelju savjesnog posjeda kroz zakonom odreneno vrijeme.

posjeda uraèunat æe se i vrijeme dosjelosti njegovog prednika. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti ja nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne mo e zapoèeti . kada je kvalificirani posjednik. ako je i on bio savjestan posjednik. Pretpostavka savjesnosti koja se tra i za uraèunavanje je ispunjena i onda kada je prednik i vi e nego savjestan posjednik tj.

Ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost dalje normalno teèe. Poremeæaji u toku dosjelosti mogu dobiti oblik tzv.ili veæ zapoèeta dosjelost prestaje teèi. a vrijeme koje je proteklo do zastoja uraèunava se. zastoja ili . Dosjelo æu se mo e steæi pravo vlasni tva na stvari. ako uz ostale pretpostavke potrebne za dosjelost ne postoje nikakvi poremeæaji u samom toku vremena potrebnog za dosjelost.

Okolnosti koje uzrokuju zastoj dosjelosti su: braèna veza (izmenu braènih drugova dosjelost ne teèe). Na zastoj i prekid dosjelosti upuæuje na odgovarajuæu primjenu odredaba o prekidu i zastoju zastarjelosti potra ivanja. slu bena odsutnost osoba protiv kojih teèe dosjelost prestanak rada u . odnosi roditelja i djece. dok traje roditeljsko pravo.pak oblik prekida dosjelosti.

sudu Dosjelost se ne obustavlja ako je osoba protiv koje dosjelost teèe maloljetnik ili je ta osoba izgubila poslovnu sposobnost. . U tom sluèaju se dosjelost ne mo e zavr iti dok ne pronu 2 godine od kada je osoba dobila zakonskog zastupnika ili je postala poslovno sposobna. -20Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne mo e zapoèeti.

a zapoèeta dosjelost ne samo to prestaje teèi nego i do tada proteklo vrijeme propada tako da dosjelost mo e samo ponovo zapoèeti kad takve okolnosti otpadnu. podizanje vlasnièke . Oklonosti koje uzrokuju prekid dosjelosti su: gubitak posjeda saznanje nesavjesnosti (za dosjelost se tra i da kroz èitavo vrijeme uzukapijent bude savjesni posjednik). priznanje tuneg vlasni tva stvari.

vlasni tvo se mo e steæi samo od vlasnika.tu be (ali u sluèaju podizanja vlasnièke tu be dosjelost se prekida pod pretpostavkom da je parnica uredno nastavljena i da ju je posjednik izgubio). Postoje tri sluèaja u kojima se mo e steæi pravo vlasni tva direktno od . b) Sticanje prava vlasni tva od nevlasnika U prometu je izgraneno naèelo za tite po tenog sticatelja stvari tj.

najam). 76 .nevlasnika. od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na temelju pravnog posla koji nije osnova za pribavljanje prava vlasni tva (posudba. te vlasnikom postaje: onaj koji stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari. depozit. onaj koji stvar stekne na javnoj prodaji.

WWW.BH-PRAVNICI.COM .

tj.BH-PRAVNICI. da bi sticatelj postao vlasnik. moraju se ispuniti neke pretpostavke.COM Sticatelj postaje vlasnikom stvari. Ako vlasnikom ne postaje svaki sticatelj. i to: sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri).WWW. Da bi se steklo pravo vlasni tva. a savjestan je onaj sticatelj koji ne zna ili ne mora znati . makar otunivatelj nije bio vlasnik.

Postoji novina. a ne otunivatelja jer otunivatelj u pravilu i nije u dobroj vjeri. ako ta stvar za njega . dobra vjera sticatelja. stvar mora biti pokretna. pravni posao mora biti naplatan U svim sluèajevima. gdje prija nji vlasnik stvari ima pravo da od savjesnog sticatelja tra i povrat stvari. tra i se savjesnost tj.da stvar koju stièe nije vlasni tvo otunivatelja.

ali moraju se ispuniti jo dvije pretpostavke: da se savjesnom sticatelju dadne naknada po posljednjoj cijeni. Prija nji vlasnik mora dokazati da stvar ima posebno znaèenje za njega. zlatni sat kao nagrada za osvojeno I mjesto).ima posebno znaèenje (npr. da se zahtjev za povrat stvari postavi u roku od 1 godine od sticanja prava vlasni tva na .

steæi æe pravo vlasni tva nove stvari u tri sluèaja: ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom.toj stvari. izradi novu stvar. ugovora o djelu. ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu nekog pravnog posla npr. ako . c) Stvaranje nove stvari-preradba (specificatio) Onaj ko preradi tj.

Ako su vrijednosti rada i materijala jednake. ali samo uz pretpostavku da je bio savjestan (da nije znao niti je mirao znati da je materijal tuni i da ga nije ovla ten uportrijebiti) i da je vrijednost rada veæa od vrijednosti materijala.od tuneg materijala izradi novu stvar. -21d) Spajanje ili mije anje (sjedinjenje)-commixio U ivotu se . nastaje suvlasni tvo.

svaki æe vlasnik uzeti svoju stvar. Ko æe postati vlasnikom novonastale stvari? To se pitanje postavlja ako se te pomje ane stvari ne mogu razdvojiti.dogana da se stvari mimo volje njihovih vlasnika spoje ili pomije aju i tako nastaje nova stvar npr. . tuna stakla se umetnu u vlastiti okvir za naoèale. A ako se mogu razdvojiti bez veæe tete.

vlasnik vrijednije stvari stièe pravo vlasni tva nad novom.Kada se stièe pravo vlasni tva spajanjem ili mije anjem? Ako od dvije spojene ili pomje ane stvari. koje se vi e ne mogu razdvojiti jedna ima veæu vrijednost u odnosu na drugu. s tim da je du an osobi koja je izgubila svoju stvar nadoknaditi njenu vrijednost. Ako su te dvije stvari .

tu nastaje suvlasni tvo srazmjerno vrijednosti koje su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mije anja. savjestan vlasnik ima pravo izbora zahtjevati u roku od godine dana od spajanja ili mije anja stvari. da mu nova stavr u cijelosti pripadne u vlasni tvo ili u istom roku tra iti da nova stavr .pribli no jednake vrijednosti. Ako je pri tome neki od vlasnika bio nesavjestan.

COM .pripadne u vlasni tvo nesavjesnog posjednika. s tim da mu on nadoknadi vrijednost njegove stvari. e) Odvajanje plodova (separatio) 77 WWW.BH-PRAVNICI.

BH-PRAVNICI. Ali postoji izuzetak od tog naèela.WWW. Odvajanjem.COM Pravo vlasni tva se originarno mo e steæi i odvajanjem plodova od matiène stvari. Do odvajanja. u . plodovi su sastavni dio matiène stvari te pripadaju njenom vlasniku. plodovi postaju samostalne stvari te se na njima mo e steæi pravo vlasni tva. Naèelo je da pravo vlasni tva na odvojenim plodovima pripada vlasniku matiène stvari .

kojem savjesni posjednik. na osnovu ugovora o zakupu stièe pravo vlasni tva na plodovima koje odbaci stvar koju posjeduje u èasu njegova odvajanja i nije ih du an predati vlasniku matiène . plodou ivatelj i zakupac stvari koja daje plodove stièe pravo vlasni tva na plodovima u trenutku njihovog odvajanja. Ako neko posjeduje tunu stvar kao savjesni posjednik ili kao nositelj prava slu nosti plodou ivanja tj.

Pod napu tenom (derelikviranom) se smatra stvar za koju njen vlasnik na nedvojben naèin izrazi volju da je ne eli vi e posjedovati (npr.stvari. izgubljene ili sakrivene. neko proèita novine i baci ih u travu). . f) Okupacija Okupacija je uzimanje napu tene pokretne stvari u posjed s namjerom da se prisvoji. Nisu napu tene stvari ako su negdje zaboravljene.

pravo vlasni tva okupacijom mo e steæi svaki pravni subjekt. Okupacijom se mo e steæi vlasni tvo samo na napu tenim stvarima. b) Vezana okupacija tj.Napu tanje stvari je akt vlasnièkog raspolaganja stvarju koji za posljedicu ima prestanak prava vlasni tva. Postoje dvije vrste okupacije: a) Slobodna okupacija tj. okupacija po . Zato pravno relevantna volja za napu tanjem stvari mo e izraziti samo poslovno sposobna osoba.

Za derivativno sticanje prava vlasni tva potrebne su tri pretpostavke: a) vlasni tvo prednika b) titulus ili . koja je dopu tena samo odrenenim fizièkim i pravnim osobama. 2) Derivativno sticanje prava vlasni tva Derivativno sticanje prava vlasni tva je ono sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasni tva izvodi iz prava prednika. onima o vanenju potonulih stvari iz mora).posebnim propisima (npr.

. Vlasni tvo prednikaje prva pretpostavka za derivativno sticanje vlasni tva. Ako se radi o sticanju prava vlasni tva nad nekretninama potrebno je da onaj koji prenosi vlasni tvo i sam bude u Z.K.naslov sticanja c) modus ili naèin sticanja -22a) Vlasni tvo prednika Ovdje vrijedi poznato naèelo da: niko ne mo e na drugog prenijeti vi e prava nego to ga sam ima .

mo e biti ili jednostrani pravni posao (npr. . oporuka) ili dvostrani pravni posao (npr. Pravni posao koji mo e poslu iti kao pravna osnova ili titulus za sticanje vlasni tva.knjigama upisan kao vlasnik nekretnine-to je tzv. b) Titulus ili naslov sticanja Titulus nije ni ta drugo do pravni posao u kojem je do lo do izra aja stranaèka volja da se prenese vlasni tvo. knji ni prednik sticatelja.

Znaèi sa ugovorom se dobiva samo obvezno pravo na èinidbu. Za prijenos .ugovor). a s tim zakljuèenjem ugovora jo nismo postali vlasnici auta. koju nam je du an izvr iti du nik. Titulus ili naslov sticanja prava vlasni tva mora biti objektivno valjani pravni posao.zakljuèimo kupoprodajni ugovor o autu. Njegovor izruèenje tra imo iz naslova kupoprodaje. Samim obveznopravnim ugovorom jo se ne stièe vlasni tvo npr.

zamjena. poslovna sposobnost stranaka). jer mu nedostaje neka pretpostavka (npr. putativni titul tj.vlasni tva nije dovoljan samo tzv. sticanje vlasni tva. onaj pravni posao za koji stranke smatraju da je valjan. ali on po propisu nije valjan. Titulus mora istovremeno biti i kauzalni pravni posao. ekonomska svrha. . To mogu biti samo oni poslovi kojima je sama kauza. Takvi poslovi su npr.

darovanje.kupoprodaja. c) Modus ili naèin sticanja 78 WWW.COM .BH-PRAVNICI.

pravo vlasni tva na pokretnoj stvari stièe se predajom te stvari u posjed sticatelju. a) Modus ili naèin sticanja prava vlasni tva pokretnina Na temelju pravnog posla.BH-PRAVNICI.COM Kod naèina sticanja treba paziti da li se radi o sticanju vlasni tva pokretnina ili nekretnina.WWW.Kod pokretnina jadini pravilan naèin sticanja je tradicija. Tradicija kao modus ili naèin sticanja vlasni tva .

je prenos posjeda koji je izvr en u namjeri da se prenese ili stekne vlasni tvo stvari. dolaze u obzir sve vrste tradicije: tradicija iz ruke u ruku simbolièka tradicija tradicija transportom . Tradicija je èvrsto povezana sa titulusom. Kod naèina sticanja prava vlasni tva. a izvr enjem se obveznopravni posao pretvara u stvarnopravni. jer on spada u izvr enje ugovora.

je . vlasni tvo se ne stièe u trenutku predaje stvari. nego u trenutku zakljuèenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasni tva. pravo vlasni tva na pokretnoj stvari se stièe predajom stvari ali to ne va i kod tradicije oèitovanjem. Na temelju pravnog posla.a kod tradicije oèitovanjem ne va i predaja stvari. Kod tradicije iz ruke u ruku. Kod te tri vrste tradicije.

ostavi tu stvar i dalje u posjedu kod svog prednika po nekoj drugoj osnovi (npr. depozit). .kada se pokretna stvar nalazi u posjedu sticatelja po nekoj pravnoj osnovi (zakup. pravo vlasni tva prelazi na sticatelja u èasu zakljuèenja ugovora sa dosada njim vlasnikom na temelju kojeg se prenosi vlasni tvo (kupoprodaja). Constitutum possesiorum je drugi sluèaj. kad sticatelj prava vlasni tva pokretnine.prvi sluèaj.

Va nost tradicije posebno se pokazuje . Cessio vindicationis. pravo vlasni tva prelazi na sticatelja u trenutku zakljuèenja pravnog posla. kad se pokretnina nalazi u posjedu treæe osobe.mje alicu mu da u zakup). U tom se sluèaju pravo vlasni tva stièe u trenutku zakljuèenja pravnog posla o prijenosu vlasni tva. treæi sluèaj. kojim mu je prednik prenio pravo zahtijevati povrat te stvari od treæeg.

a ne onaj kome je prvom prodana. Koja je od tih osoba postala vlasnik? Ako vlasnik otuni pokretnu stvar dvojici. -23Pretpostavke za derivativno sticanje prava vlasni tva na pokretninama su: vlasni tvo sticatelja .kad jedan vlasnik otuni pokretnu stvar dvjema razlièitim osobama i to jednoj iza druge. tada pravo vlasni tva stièe onaj kome je stvar prvome predana.

pravna osnova ili titulus tradicija (kao modus) Izuzetak su brodovi i avioni kod kojih je modus ili naèin derivativnog sticanja vlasni tva. pravo vlasni tva nad nekretninama se stièe upisom . registar civilnih brodova. uknji ba u upisnik brodova tj. b) Modus ili naèin sticanja prava vlasni tva nad nekretninama Kad se pravo vlasni tva stièe na temelju pravnog posla.

uknji ba prava vlasni tva u Z. potrebno je: upis tj. u korist sticatelja-to znaèi da sama fizièka predaja nije dovoljna za . u korist sticatelja vlasni tvo prednika pravna osnova (pravni posao-pismena isprava) Upis tj.u javnu knjigu ili na drugi odgovarajuæi naèin odrenen zakonom. uknji ba prava vlasni tva u Z.K. Za derivativno sticanje prava vlasni tva nad nekretninama.K.

ali s druge strane fizièka predaja nije ni potrebna za sticanje vlasni tva.COM .BH-PRAVNICI.sticanje vlasni tva. Upis nije samo formalni akt koji bi se sastojao u tome 79 WWW.

stranke moraju sklopiti pravni . prije nego to se pristupi upisu. prednik je onaj koji otunuje nekretninu te je doista upisan veæ kao vlasnik nekretnine u Z. Pravna osnova tj.K.WWW. Upis je samo zakonom odreneni naèin derivativnog sticanja vlasni tva. Vlasni tvo prednika tj.BH-PRAVNICI.COM da se pravo vlasni tva na nekoj nekretnini uknji i u neèiju korist.

sam pravni posao koji slu i kao osnova. porebne su tri pretpostavke: Zemlji noknji na isprava Sudska dozvola . Kod derivativnog sticanja prava vlasni tva. ako titulus. mora biti zakljuèen u pismenom obliku.posao kojem je cilj prenos prava vlasni tva. kao naèin sticanja. To znaèi da se postojanje pravne osnove potrebne za derivativno sticanje vlasni tva dokazuje pismenom ispravom. Za upis.

-u ispravi mnora biti taèno odrenena pravna osnova (ugovor o prodaji). koje bi oslabile njenu vjerodostojnost. za valjanost isprave. ni ta se ne smije brisati. pisati. Za upis tj. a ako ima . potrebne su slijedeæe opæe pretpostavke: -isprava mora biti javna i javno ovjerena (potpis prodavatelja). -isprava ne smije imati vidljivih mana.Izvr enje upisa a) Isprava (zemlji noknji na isprava) .

ukida. -isprave moraju biti potpisane. -klauzula intabulandi-izrièita izjava onog èije se pravo prenosi.vi e listova moraju biti sa iveni. -osobe koje uèestvuju u pravnom poslu moraju biti taèno oznaèene. Posebne pretpostavke za valjanost isprave su: -taèna oznaka zemlji ta (prava) u pogledu kojeg treba izvr iti uknji bu. Ta se izjava daje veæ u samoj temeljnoj ispravi ali mo e biti data . optereæuje.

U svakom sluèaju potpis otunivatelja mora biti ovjeren u sudu. knjige.K. Molbi treba prilo iti izvornu ispravu. -24Naèelo . To je opæinski sud kod kojeg se vode Z.u posebnoj iospravi.K sudu da mu dopusti upis. b) Dozvola za upis (sudska dozvola) Sticatelj podnosi molbu Z. Mjesno je nadle an sud u èijem podruèju je nekretnina.

sud donosi rje enje o dozvoli uknji be. Ako nema nikakvih zapreka. Kad je podnesak stigao u Z. ured-sud. knjigama. c) Izvr enje upisa Na temelju pismenog naloga vr i .K.K.prvenstvenog reda-znaèi da se uèinak jednog upisa u odnosu prema drugom ravna po èasu u kojem je molba stigla u Z.K. on se pregleda i usporenuje sa stanjem Z. ured.

Dvostruka prodaja nekretnina-ako se desi da vlasnik zemlji ta prvo proda zemlji te jednom pa poslije drugom.K. Ali u praksi. kasniji kupac stièe vlasni tvo . Time je izvr eno derivativno sticanje prava vlasni tva na nekretninama koje su upisane u Z.K.se upis (u sluèaju vlasni tva-uknji ba) prava vlasni tva u Z. u korist sticatelja. vlasnikom zemlji ta postat æe onaj koji je prvi zatra io uknji bu.

onda ako nije znao da je zemlji te prodano i predano u posjed drugom kupcu. PRESTANAK PRAVA VLASNI TVA Pravo vlasni tva prestaje: 80 WWW.BH-PRAVNICI.COM .

jer prestaje samo u odnosu na tu osobu. tj. stvar je napu tena kad vlasnik izrazi volju da je ne eli vi e posjedovati-to je apsolutni prestanak prava vlasni tva c) propa æu stvari. b) napu tanjem stvari-derelikcija tj. na ostacima stvari vlasni tvo ne prestaje (apsolutni .BH-PRAVNICI.WWW.COM a) kad druga osoba stekne pravo vlasni tva na istoj stvari-to je relativni prestanak prava vlasni tva.

c) postoji i treæa vrsta tu be u kojoj se . b) ako je neko na drugi naèin zahvatio u vlasnikovo pravo. vlasnik se slu i reivindikacijom (rei vindicatio).prestanak prava vlasni tva). ali mu tu stvar nije oduzeo. ZA TITA PRAVA VLASNI TVA Postoje dvije tipiène vlasnièke tu be: a) ako neko vlasniku oduzme stvar. vlasnik se slu i negatornom tu bom (actio negatoria).

u toj tu bi se utvrnuje jaèe pravo na posjed. tu itelj nastupa kao vlasnik. Pravo na podno enje reivindikacije ne zastarjeva.za tu itelja pretpostavlja da je vlasnik tj. . a) Reivindikacija (rei vindicatio) je tu ba kojom vlasnik neposjednik tra i od posjednika povrat individualno odrenene stvari. Napomena: u reivindikaciji i negatornoj tu bi. a ta tu ba je publicijanska tu ba (actio publiciana).

on mora u tu bi dokazati svoje pravo vlasni tva na stvari. Po to u reivindikaciji tu itelj nastupa kao vlasnik. Tu itelj mora dokazati: Vlasni tvo stvari.Tu itelj (aktivno legitimisani) mo e biti samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Dokazati svoje pravo vlasni tva znaèi dokazati postojanje onih pravnih èinjenica ili pretpostavki . U vlasnièkoj parnici teret dokaza le i na tu itelju.

koje bi bile potrebne za sticanje prava vlasni tva. kod dosjelosti-trajanje posjeda i potrebnu kvalitetu posjeda). treba dokazati: pravnu osnovu (titulus) sticanja. Ako se radi o derivativnom sticanju. modus (naèin) sticanja i vlasni tvo prednika Najte e je kod reivindikacije izvesti dokaz . Ako se radi o originarnom sticanju treba dokazati sve one èinjenice koje su potrebne da se vlasni tvo stekne originarno (npr.

nalazi u faktièkoj vlasti tu enog. -25Tu itelj dokazuje identitet stvari. ovaj se dokaz naziva navolski dokaz . Tu itelj dokazuje da se stvar koju tra i . Zbog svoje te ine.vlasni tva prednika. Ako je prednik stekao vlasni tvo derivativno treba iæi tako daleko dok se ne nane onaj menu prednicima koji je vlasni tvo stekao originarno. To znaèi da mora dokazati da .

ona stvar koja se nalazi kod tu enog. dok su generièke iskljuèene jer je njihov identitet nemoguæe fokazati npr. u onom sluèaju kad su novèanice pohranjene na odreneno mjesto.ona stvar za koju tvrdi da je njegova. Ovom tu bom mo e se zahtijevati samo povrat individualno odrenene stvari (species). U vlasnièkoj parnici tu itelj mora dokazati: svoje vlasni tvo tu iteljevu .

mora u tu bi taèno naznaèiti tu beni zahtjev ili petit. Tu eni ili pasivno legitimisani je neposredni posjednik stvari. te mora udovoljiti tu benom zahtjevu i vlasniku vratiti stvar. povrat stvari. Zahtjev glasi na izruèenje tj.faktièku vlast na stvari identitet stvari Osnovni tu beni zahtjev u reivindikaciji Kada vlasnik podi e reivindikaciju. U kakvom stanju treba . Posjednik nema pravo na stvar.

COM .vratiti stvar? To ovisi da li je tu eni savjestan ili nesavjestan posjednik.BH-PRAVNICI. 81 WWW.

BH-PRAVNICI.COM Savjestan ili po teni posjednik je onaj koji iz opravdanih razloga smatra da stvar koju posjeduje je njegova.WWW. Savjesni posjenik nije du an platiti za kori tenje te stvari niti je du an odgovarati za propast stvari. To znaèi da savjesni posjenik mora vratiti vlasniku stvar u onakvom . Za njega va i naèelo da on za faktièka raspolaganja nikome ne odgovara.

On treba vratiti stvar u onom stanju u kakvom se na la u èasu zasnivanja posjeda nad . Potro enu ili uni tenu stvar savjesni posjenik ne mora vratiti niti mora nadokanaditi vrijednost. te odgovara za faktièka raspolaganja stvarju. Nesavjestan ili nepo teni posjednik je onaj koji zna ili mora znati da je stvar koju posjeduje njegova.stanju u kakvom se nalazi u èasu tu be.

Taj posjednik mora nadokanaditi vlasniku i vrijednost stvari ili mu nadokanditi razliku u vrijednosti za koliko je stvar upotrebom vrijednost izgubila. Takoner je du an nadokanditi tetu nastalu propa æu ili o teæenjem. Savjesni posjednik stièe pravo vlasni tva naturalnih .njom. Naturalni plodovi Neubrane plodove savjesni posjednik zajedno sa stvarju treba predati vlasniku. Sporedni tu beni zahtjev u pogledu plodova 1.

te one koje je propustio ubrati. 2.plodova u èasu odvajanja. Civilni plodovi Savjesni posjednik zadr ava . Vlasnik nema pravo na naknadu za te plodove. Du an je nadokanaditi vrijednost plodova koje je potro io. otunio. uni tio. ali vlasnik ima pravo odbiti vrijednost plodova od iznosa nu nih i korisnih tro kova koje zatra i savjesni posjednik. Nesavjesni posjednik du an je vlasniku stvari predati sve plodove.

Plodovi koji su za vrijeme trajanja savjesnog posjeda dospjeli ali ih posjednik prije vraæanja stvari nije ubrao pripadaju vlasniku.civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani. najamnina na godinu dana unaprijed). Nesavjesni posjednik treba vratiti vlasniku sve civilne plodove bez obzira na to da li ih . Nedospjele a ubrane olodove savjesni posjednik mora predati vlasniku (npr.

postavlja se pitanje: ta æe biti sa tro kovima koje su u menuvremenu imali na stvari? Da li je vlasnik du an posjedniku nadoknaditi tro kove? Tu treba paziti da li se radi o savjesnom ili nesavjesnom posjedniku i o kakvim se tro kovima .je ubrao ili ne. Protuzahtjev posjednika u pogledu tro kova Kada savjestan ili nesavjestan posjednik mora vratiti stvar vlasniku.

tro kovi ishrane ili lijeèenja ivotinje.radi. -26Razlikuje se tri vrste tro kova: 1. Savjesni posjednik ima pravo na nakandu nu nih tro kova i to za vrijeme . Bez njih bi stvar potpuno ili djelimièno propala. plaæanje poreza. Nu ni tro kovi su tro kovi koji su nu ni za samoodr avanje stvari. Ti tro kovi su npr. izdaci za osposobljavanje stvari za redovnu funkciju.

.posjedovanja stvari. da zadr i stvar dok mu se ne naknade nu ni tro kovi. Rok zastare potra ivanja nu nih tro kova od strane savjesnog posjednika je 3 godine od dana predaje stvari. Pravo retencije ili zadr anja je preavo dato savjesnom posjedniku . Nesavjesni posjednik ima pravo na naknadu nu nih tro kova ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

Kod pitanja naknade korisnih tro kova. ima .Rok zastare za potra ivanje nu nih tro kova od strane nesavjesnog posjednika je 3 godine od dana predaje stvari. 2. treba napraviti razliku izmenu savjesnog i nesavjesnog posjednika stvari. Savjesni posjednik mo e tra iti naknadu korisnih tro kova u mjeri u kojoj se vrijednost stvari poveæava tj. Korisni tro kovi su oni tro kovi kojima se objektivno poveæava vrijednost stvari.

pravo na naknadu korisnih tro kova po objektivnom 82 WWW.COM .BH-PRAVNICI.

Savjesni posjenik ne mo e dobiti vi e nego to je ulo io.BH-PRAVNICI.WWW. Nesavjesni posjednik ima pravo na naknadu korisnih tro kova samo ako su korisni osobito za vlasnika. Ako je savjesni posjenik uèinio na stvari korisne tro kove. Nesavjesnom posjedniku se korisni .COM kriteriju. ima pravo tra iti naknadu tog iznosa koliko je stvar objektivno tj. prema prometnim kriterijima dobila na vrijednosti.

Kod takvog posjenika se ne pita da li je zbog ulo enih korisnih tro kova zaista objektivno uveæana vrijednost stvari. On nema u svakom sluèaju pravo na naknadu korisnih tro kova. nego se gleda da li je zbog tih tro kova nastala korist za samog vlasnika stvari.tro kovi nadokannuju po subjektivnom kriteriju. Luksuzni tro kovi su tro kovi koje je posjenik uèinio radi . 3.

Izuzetak postoji kada se luksuzni tro kovi nadoknanuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima poveæana vrijednost stvari (tu se primjenjuje re im predvinen za korisne tro kove). ius tolendi (pravo odno enja) . Za luksuzne tro kove vrijedi naèelo da se oni ne nadoknanuju ni savjsenom ni nesavjesnom posjedniku. priznaje se savjesnom i nesavjesnom posjeniku tzv.svog zadovoljstva ili uljep avanja stvari. U pogledu luksuznih tro kova.

Prigovori tu enog u reivindikaciji Tu eni ili pasivno legitimisani mo e staviti tri vrste prigovora: a) prigovori koji . Ako su luksuzni tro kovi za vlasnika stvari teta. nesavjesni posjenik mora nadoknaditi takvu tetu povratom u prija enje stanje. mo e od nje odvojiti bez njenog o teæenja. samo ako je ono to je uèinjeno ili ugraneno radi zadovoljstva ili uljep avanja stvari.tj. pogor anje stvari.

c) prigovori koji tu iteljev zahtjev zaustavljaju tj.tu iteljev zahtjev negiraju. b) prigovori koji tu iteljev zahtjev ukidaju (to je tzv. exceptio rei venditae ac traditice). odganaju b) Actio negatoria je vlasnièka tu ba koju vlasnik posjenik mo e podiæi protiv svakog onog koji ga neosnovano uznemirava na drugi naèin a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Kao uznemiravanje .

tako da vlasnik mo e za uznemiravanje . svojatanje nekog prava na vlasnikovoj stvari. Koje su dvije varijante ove tu be? (actio negatoria i actio negatoria publitiana). ali i svaka druga pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnika smeta ili ogranièava u vr enju prava vlasni tva. Kod nekretnina su to razne emisije.se javlja npr. Ova tu ba je slièna sa tu bom zbog smetanja posjeda.

morat æe æe se poslu iti negatorijom jer ona ne zastarjeva.bez oduzimanja stvari birati izmenu jedne i druge. Ali ako su mu pro li kratki prekluzivni rokovi za posjedovnu tu bu. . jer ova tu ba ne zastarjeva! Tu itelj ili aktivno legitimisani je vlasnik stvari. U kojem se roku podi e ova tu ba? Nema roka. Ali njom se mo e poslu iti i kvalificirani posjednik.

kvalificirani posjenik i èin uznemiravanja.te bi to bila-actio negatoria publitiana. te on mora dokazati da je vlasnik tj. a kod nekretnina èinjenicu da je kao vlasnik upisan u Z. -27Kod negatorije je tu itelj vlasnik i posjenik. Teret dokaza le i na tu itelju. .K. Kod pokretnina tu itelj æe dokazati svoj naturali posjed. zato je dovoljno da doka e svoj posjed.

Tu eni æe morati pokazati pravo koje si svojata. upisa prava vlasni tva na svom imenu. Tu itelj ne mora dokazati da tu enom ne pripada pravo koje si svojata.K. -onaj po èijem je . Tu itelj mora dokazati èin uznemiravanja koji mora biti protupravan i trajno smetati. Tu eni ili pasivno legitimisani je onaj koji je: -izvr io èin uznemiravanja tj.Tabularni posjed je èinjenica Z. smetanja.

83 WWW. Kao sporedni zahtjev je zahtjev na naknadu tete.BH-PRAVNICI.COM .nalogu je smetanje izvr eno. -onaj koji je tu korist naknadno odobrio Tu beni zahtjev ili petit kod negatorije je upravljen na prestanak uznemiravanja i na propu tanje daljeg uznemiravanja.

COM c) Actio publiciana je tu ba kojom kvalificirani posjednik tra i povrat stvari od posjenika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi.BH-PRAVNICI. Tu itelj ili aktivno legitimisani u publicijanskoj tu bi je kvalificirani posjenik koji je izgubio posjed stvari. Tu itelj mora dokazati sve one elemente .WWW. Publicijanskom tu bom se titi jaèe pravo na posjed.

a pravna osnova mora biti objektivno valjana. a posjed ne smije biti steèen na viciozan naèin. zakonito. Dokazati istinitost posjeda znaèi dokazati da je posjed steèen na pravilan naèin tj. Tu itelj mora dokazati: -zakonitost ili istinitost posjeda -da se ta stvar nalazi u posjedu tu enog -identitet stvari Dokazati zakonitost posjeda znaèi dokazati pravnu osnovu sticanja.koje ga èine kvalificiranim posjenikom. .

Tu eni ili pasivno legitimisani je sada nji posjednik stvari. Najjaèe pravo na posjed ima vlasnik stvari. pa onda kvalificirani posjenik protiv . U parnici æe pobijediti onaj ko mo e dokazati jaèe pravo na posjed. Tu beni zahtjev ili petit glasi da je tu eni du an predati stvar tu itelju. Ovom tu bom se mo e poslu iti i vlasnik stvari koji neæe ili ne mo e dokazati vlasni tvo prednika.

U tom sluèaju parnicu dobija onaj èiji je posjed pravno jaèi ili onaj ko ima jaèe pravo na posjed. a to je posjenik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je . Jaèe pravo na posjed ima onaj ko ima jaèu pravnu osnovu. a tu eni je to sada.svakog ko nije kvalificirani psojenik. Tu itelj je bio kvalificirani posjenik.

ukidaju ili zaustavljaju tu beni zahtjev PUBLICIJANSKA tu ba ne zastarjeva!!! ZEMLJI NE KNJIGE su javni registri koje vode opæinsko sudovi . Tu eni ili pasivno legitimisani se mo e odbraniti odrenenim prigovorima: a) prigovor prava vlasni tva (dokazati da je on vlasnik stvari).U te se knjige upisuju .stvar stekao besplatno. b) prigovor jaèeg ili jednako jakog posjeda c) prigovori koji negiraju.

-omoguæuju i pru aju pravnu sigurnost u prometu nekretnina te se zbog toga i vode kod sudova Sastav zemlji ne knjige: a) Glavna knjiga . te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama.nekretnine i stvarn aprava na tim nekretninama. -osiguravaju zakonom predvinen naèin sticanja stvarnih prava na nekretninama. Zadatak zemlji nih knjiga: -slu e jedinstvenoj evidenciji nekretnina i stvarnih prava na njima.

Gl. ulo ak se sastoji od tri lista: list A (posjedovnica).tu se upisuju nekretnine i stvarna prava nad njima. Knjiga se sastoji od Z. b) Zbirka isprava u nju se hronolo ki stavljaju originali ili ovjerene prepisi svih onih isprava na . Z.K.K. list B (vlastovnica) i list C (teretovnica).K: tijelo). ulo aka (to je dio knjige koji se odnosi na jedno Z.

sticanje prava vlasni tva na nekretninama.K. Vrste upisa u zemlji nu knjigu Za Z.temelju kojih je izvr en upisu glavnu knjigu. d) Pomoæne knjige registri koji slu e za lak u orijentaciju u glavnoj knjizi. -28c) Zbirka katastarskih planova vodi se posebno za svaku knjigu a slu i za orijentaciju o polo aju i obliku zemlji ta. potreban je pravna .

nasljenivanje i 84 WWW.osnova i naèin sticanja. zakon.COM . Kao pravne osnove su: pravni poslovi.BH-PRAVNICI.

prenosa.BH-PRAVNICI. rje enje o izvla tenju). Naèin sticanja stvarnih prava na nekretninama je upis u Z.K. Postoje tri vrste upisa: -uknji ba (svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja. koji ne . ogranièenja i prestanka prava.COM akt dr avnog tijela vlasti (presuda. Upis je sumarno od nadle nog suda ustanovljenje prava.WWW. pravnih èinjenica i odnosa vezanih za nekretnine i prava na njima.

Klauzula intabulandi-izjava one osobe èije se pravo ogranièava. prenose.Predbilje ba je uvjetan upis. -zabilje ba (upis kojim se evbidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno . -predbilje ba (upis kojim se knji na prava stièu. prenosi na drugu osobu da pristaje na uknji enje prava koje se tra i na osnovu isprave). ogranièavaju. optereèuje. te prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja.zavise ni od kakvog naknadnog postupanja).

K. poslovna nesposobnost). u ivaju javnu vjeru. Naèelo javnosti ima dvije strane: a) Formalna strana znaèi da svako mo e Z.K. razgledati.K. je svakome slobodan i da Z. b) Materijalna . Naèela zemlji noknji nog prava 1) Naèelo javnosti znaèi da uvid u Z. uzimati prepise.relevenatni za raspolaganje knji nim pravom npr. izvatke a da za to ne mora dokazati postojanje nekog pravnog interesa.

K. istinit i potpisan. se uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i u pogledu sadr aja.K. stvarno postoji . Ako se jednom uzme da je sadr aj Z. svako ko postupa po teno mo e sa sigurnos æu uzeti da ono to je upisano u Z.strana znaèi da Z. Praesumptio juris et de iure? 2) Naèelo povjerenja je nu na posljedica materijalne strane neèela javnosti.K.

Poznavanje stanja u Z. a ono to nije upisano da u stvarnosti ne postoji (negativna strana). 3) . niko se ne mo e pozvati na èinjenicu da mu stanje u Z.K. nije poznato. i mora poznavati posjedovno stanje. Postavlja se pitanje: ta sticatelj mora znati? Sticatelj mora poznavati stanje u Z.(pozitivna strana). je praesumptio juris et de jure tj.K.K.

K.Naèelo stvarnosti znaèi da su objekt upisa u Z. nekretnine i stvarna prava na nekretninama. Pokretnine se ne upisuju u Z. brodove ili avione vode se odreneni registri ili upisnici. 4) Naèelo potpunosti zahtjeva da Z. sadr e sve pravno relevantne èinjenice za promet nekretnina kao to . Jednom upisana ta obvezna prava djeluju erga omnes-prema svima poput stvarnih prava.K.K. Za npr.

K. teretima i dr. 6) Naèelo preglednosti je u biti zahtjev da se Z. o osobi vlasnika.su podaci o vrsti i velièini nekretnine. 5) Naèelo specijalnosti ili naèelo odrenenosti znaèi da svaki upis u Z. samostalnu i odrenenu pravnu cjelinu. ustanove i vode tako da se svako mo e lako i brzo obavijestiti o upisanim nekretninama i stvarnim pravima . èini zasebnu.K.

vonenjem glavne knjige i zbirke isprava. -297) Naèelo konsenza nala e da se upisi u Z. Naèelo konsenza poznaje nekoliko izuzetaka prema kojim se upis mo e izvr iti po: slu benoj .K. èije se pravo prenosi.K. ukida ili ogranièava i osobe koja stièe Z. To se posti e sistemom realnih folija.na njima. pravo. knjigu mogu izvr iti samo na temelju saglasnosti osobe.

85 WWW.BH-PRAVNICI.du nosti i na osnovu jednostranog zahtjeva. 9) Naèelo upisa znaèi da se stvarna prava na nekretninama stièu iskljuèivo upisom u Z. 8) Naèelo legaliteta zahtjeva da sud po slu benoj du nosti mora ispitati postojanost zakonom predvinenih pretpostavki upisa u Z.K. Upis ima konstitutivno znaèenje zbog èega se ovo naèelo naziva naèelom konstitutivnog upisa.COM .K.

K. potrebno je evidentirati dan.BH-PRAVNICI. sudu.WWW.COM 10. Naèelo prvenstva ili prioriteta-po ovom naèelu pravni uèinak upisa ravna se prema njegovom prvenstvanom redu. Od dva ili vi e zahtjeva pravni uèinak upisa proizvest æe najranije pristigli zahtjev raniji u vremenu jaèi u pravu . a on prema vremenu (èasu) kad je zahtjev za upis stigao Z. Radi ustanovljavanja reda prvenstva. .

Upisuju se u Z. Pravo na mjesto u redu prvenstva mo e se ustupiti sporazumom izmenu osoba èiji se zahtjevu nalaze u redu prvenstva.K. Podnesci koji stignu u isto vrijeme imaju isti red prvenstva. sa naznakom da imaju isti red prvenstva.sat pa i minutu kad je podnesak sa zahtjevom za upis stigao sudu i to njegovom Z. Ustupanje mo e .K. odjelu.

U pravilu. Ali ni . èija prava stoje izmenu onih koji zamjenjuju mjesta. to æe biti sporazumna zamjena mjesta u redu prvenstva. U tom sluèaju potreban je pristanak ovla tenika. Pristanak ostalih ovla tenika iz prvenstvenog reda nije potreban.biti naplatno ili besplatno. osim kad je pravo koje dolazi naprijed veæeg obima a izmenu njega i prava koje stupa nazad ima drugih ovla tenika.

tada . I 300 KM II 200 KM III 250 KM IV 500 KM Ako ovla tenik na I mjestu ustupa prvenstvo ovla tenika na IV mjestu.u tom sluèaju neæe biti potreban pristanak izmenu ovla tenika ako pravo koje dolazi naprijed dolazi u istom obimu kao i pravo koje stupa nazad. Primjer: Uzmimo da u redu prvenstva ima nekoliko hipoteka na razlièite iznose.

Njihov pristanak neæe biti potreban ako ovla tenik dolazi na I mjesto sa hipotekom na iznos os 300 KM a ne 400 KM. Ovla tenik sa I mjesta dolazi na .je za ustup potreban pristanak ovla tenika II i III mjesta. U tom sluèaju ovla tenik sa 300 KM do ao je na I mjesto a sa preostalih 100 KM bi ostao na IV mjstu.

zalo no pravo i pravo granenja) Stvarna prava na tunoj stvari se ekonomski .IV mjsto. STVARNA PRAVA NA TU. stvarni tereti.OJ STVARI Postoje dvije vrste stvarnih prava: a) stvarna prava na vlastitoj stvari (razlni oblici prava vlasni tva) b) stvarna prava na tunoj stvari (slu nosti. ali bi ispred njegove hipoteke od 300 KM bila hipoteka na 100 KM.

pokazuju kao ogranièenja vlasnikovih ovla tenja. Stvarna prava na tunoj stvari se pokazuju kao tereti prava vlasni tva-nazivaju se jo i sektorska prava. SLU NOSTI Slu nosti su stvarna prava na tunoj stvari na temelju kojih se ovla teniku dopu ta odreneno kori tenje tunom stvari. Slu nosti su samo jedno od postojeæih stvarnih prava, a tu jedinstvenost ne naru ava èinjenica da se slu nosti

javlaju u dva oblika-stvarne i osobne slu nosti. -30Naèela koja va e za sve oblike slu nosti tj. zajednièka naèela slu nosti su:

slu nosti su stvarna prava (za njih va e osnovna naèela i osnovne karakteristike stvarnih prava); slu nosti su stvarna prava na tunoj stvari (nema slu nosti na vlastitoj stvari, a izuzetak je tzv. vlasnièka slu nost npr.

slu nost puta uknji ena u Z.K. ne prestaje samim sjedinjenjem. Slu nost prestaje upisom brisanja); ne mogu postojati slu nosti na èinjenje (optereæena strana na mora ni ta aktivno raditi. Ona mora samo trpjeti tu radnju ili propu tati vlastitu radnju); 86 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

slu nost ne mo e postojati bez slu nosti; slu nosti moraju biti korisne (tj. moraju zadovoljavati neku potrebu); slu nosti se moraju pa njivo izvr avati (tj. moraju se vr iti da se to manje optereæuje poslu no dobro. Slu nosti se ne mogu samostalno pro irivati). Ostvarivanju naèela restrikcije slu i i institut prelaganja slu nosti. Pod prelaganjem slu nosti misli se ne njeno premije tanje

na onaj dio poslu nog dobra, gdje æe uz oèuvanje sadr aja i svrhe zbog kojeg je ustanovljena, biti manje teretna za vlasnika poslu nog dobra (npr. slu nost prolaza premjesti se sa pravca koji predstavlja nepotrebno i preveliko optereæenje poslu nog dobra pravac koji je za vlasnika poslu nog dobra pogodniji a vlasniku povlasnig dobra ne ote ava vr enje slu nosti).

Slu nosti su same

za sebe neprenosive (prenose se samo s gospodujuæim dobrom kod pertinencija, a s poslu nim dobrom kao teret); Slu nosti su (osim uzufrukta) nedjeljiva prava. STVARNE SLU NOSTI Stvarna slu nost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasnig dobra) da za potrebe te nekretnine obavlja odrenene radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslu nog dobra) ili da zahtjeva od vlasnika poslu nog dobra da se

suzdr ava od obavljanja odrenenih radnji koje bi inaèe imao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Stvarna ili realna slu nost pravni je odnos izmenu vlasnika dvije nekretnine, pri èemu je jedna u pravnom polo aju povlasnog dobra a druga u pravnom polo aju poslu nog dobra. Vlasnici povlasnog i poslu nog dobra, moraju biti razlièite osobe. Kod stvarnih slu nosti uvijek se mora raditi o dva dobra.

Stvarna slu nost se osniva u korist svakodnevnog vlasnika jednog dobra, a time se negla ava da su zemlji ne slu nosti vezane za sama dobra. Stvarne slu nosti su stvarna prava, koja jednom osnovana postoje i dalje makar se vlasnici u menuvremenu promijenili. Stvarna slu nost se mo e sastojati u ovla tenju vlasnika povlasnog dobra da se koristi poslu nim dobrom u jednom pravcu ili u ovla tenju

zahtijevati od vlasnika poslu nog dobra da ne obavlja odrenene radnje koje bi inaèe imao pravo obavljati na tom dobru. Stvarne slu nosti moraju biti objektivno korisne-svrha ima je bolje ekonomsko iskori tavanje povlasnog dobra. Dobra povezana sa slu no æu ne moraju biti susjedna. Susjedstvo se ne zahtijeva. Stvarne slu nosti se ne mogu razluèivati od dobra niti prenositi bez dobra za koja su vezana.

Stvarne slu nosti su nedjeljiva prava. One terete cijelo poslu no dobro i vezane su s cijelim povlasnim dobrom. Svaki pojedini suvlasnik ne mo e osnovati slu nost na svom alikvotnom dijelu. Done li do diobe povlasnog dobra, stvarna slu nost ostaje u korist svih njegovih dijelova, ali vlasnik poslu nog dobra mo e zahtijevati da nastane slu nost u pogledu svih onih dijelova èijim potrebama vi e ne

slu i. Na kojim se stvarima javlja stvarna slu nost? (na nekretninama) Objektom slu nosti mogu biti iskljuèivo nekretnine, kao i nekretnine u dru tvenom vlasni tvu. -31Vrste stvarnih slu nosti 1) Prema prirodi i namjeni povlasnog dobra, stvarne slu nosti mogu biti: a) Poljske ili zemlji ne slu nosti su sve one kod kojih je povlasno dobro namjenjeno poljoprivrednom iskori tavanju. Poljske ili zemlji ne

slu nosti su:

Slu nost puta (slu nost staze ili nogostupa (iter), slu nost pogona stoke (aetus) i slu nost kolnika (via); 87 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Slu nost vode (slu nost crpljenja vode iz tuneg bunara, slu nost napajanja stoke i slu nost vodovoda); Slu nost pa e b) Kuæne ili gradske slu nosti su one kod kojih su povlasna dobra zgrade ili zemlji te oko njih. Kuæne ili gradske slu nosti (tzv. pozitivne slu nosti) su: Pravo nasloniti teret svoje zgrade na tunu zgradu Umetnuti gredu svoje

zgrade na tuni zid Otvoriti prozor u tunem zidu zbog svjetla Provoditi dim kroz susjedov dimnjak Negativne slu nosti su: Pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade navi e Pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovla teniku slu nosti oduzelo svjetlo ili vidik; 2) Prema sadr aju prava i obaveza u pravnom odnosu izmenu vlasnika povlasnog i poslu nog dobra, mogu biti

pozitivne (afirmativne) i negativne slu nosti: a) Pozitivne (afirmativne) slu nosti su one kod kojih njihov nosilac ima ovla tenje koristiti se poslu nim dobrom na odrenen naèin a vlasnik poslu nog dobra ima obavezu to trpjeti (npr. prelaziti preko njega, goniti stoku, crpiti vodu); b) Negativne slu nosti su onekod kojih njihov nosilac ima pravo zahtijevati od vlasnika poslu nog dobra da se suzdr i od obavljanja

odrenenih radnji na svom dobru, koje bi inaèe kao vlasnik imao pravo obavljati (npr. da ne podi e zgradu navi e); 3) Dioba na trajne i povremene slu nosti dolazi do izra aja pri sticanju slu nosti dospjelo æu i pri njihovom gubitku neizvr enjem. a) Trajne slu nosti su one koje jednom ustanovljene i ostvarene predstavljaju trajno sticanje za èije izvr enje nije potrebna bilo kakva

daljnja ljudska radnja. Trajne slu nosti su negativne ali mogu biti i pozitivne npr. umetnuti gredu svoje zgrade u tuni zid. b) Povremene slu nosti su one èije se izvr avanje sastoji u ponavljanim radnjama njihova ovla tenika npr. slu nost puta, crpljenja vode. Stvarne slu nosti mogu biti ustanovljene na odreneno vrijeme (privremene) ili za odreneno doba godine (sezonske). OSOBNE SLU NOSTI

Osobne slu nosti su stvarna prava na tunoj stvari na temelju kojih ovla teniku pripada upotreba tune stvari ili kori tenje njom. Ovla tenici osobnih slu nosti mogu biti fizièke i pravne osobe. Osobne slu nosti su neprenosive-one su vezane s osobom ovla tenika. Neprenosivost se odnosi samo na pravo osobne slu nosti to znaèi da se izvr avanje sadr aja prava osobne slu nosti mo e prenositi na drugu osobu. Osobne

Dok stvarne slu nosti omoguæuju bolje ekonomsko iskori tavanje vlastite stvari pomoæu tune stvari. osobne slu nosti imaju svrhu da osobi ovla tenika omoguæuju materijalna sredstva potrebna za ivot i to tako da joj daje pravo upotrebe ili kori tenja tune stvari. Stvarne slu nosti su nedjeljiva .slu nosti su nenasljedive-one utrnjuju smræu njihova ovla tenika osim ako su ustanovljene na odreneno vrijeme-u tom sluèaju prestaju istekom vremena.

Objekti osobnih slu nosti mogu biti pokretne stvari. osobne slu nosti su djeljiva prava npr. suvlasnik mo e osnovati osobnu slu nost na svom idealnom dijelu.prava.BH-PRAVNICI.COM . -32Vrste osobnih slu nosti Osobne slu nosti su: Pravo plodou ivanja (ususfructus) Pravo upotrebe (usus) Pravo stanovanja (habitatio) 88 WWW.

do ivotnog plodou ivanja.WWW.BH-PRAVNICI. Èest sluèaj uzufrukta postoji u obliku tzv. ostavlja nekretnine svojoj djeci. Otac npr.COM a) Pravo plodou ivanja (ususfructus) Pravo plodou ivanja ili usufrukt je stvarno pravo na tunoj stvari. a svojoj eni . koji daje ovla teniku osobne pravo da upotrebljava tunu stvar i crpi njene plodove ne vrijenajuæi bit (supstanciju) stvari i ne mjenjajuæi njenu ekonomsku svrhu.

u pogledu potro nih stvari mo e . Zbog toga objekt plodou ivanja mogu biti samo nepotro ne stvari. Vlasni tvo plodova stièe separacijom.ostavlja na tim nekretninama i pravo do ivotnog u ivanja. Ali plodou ivatelj mora èuvati bit stvari te je vratiti vlasniku kad istekne rok plodou ivanja. Prava i du nosti plodou ivatelja su: Plodou ivatelj ima pravo da tunu stvar upotrebljava i iz nje crpi plodove.

Plodou ivatelj snosi tro kove koji su potrebni da plodovi nastanu. vinograd pretvoriti u livadu) niti smije prodati stvar. te tro kove za redovno odr avanje . nepravi (kvazi) uzufrukt kod kojeg kvaziuzufruktor stièe pravo vlasni tva na stvarima.se zasnovati tzv. Nakon prestanka kvaziuzufrukta. du an je vratiti njegovu vrijednost u novcu. te ne smije samovlasno promijeniti kulturu (npr. Plodou ivatelj ne smije stvari uni titi.

Ako je ulo io korisne i luksuzne tro kove. Uzuarovo . On plaæa i porez. b) Pravo upotrebe (usus) Pravo upotrebe je osobna slu nost s ovla tenjem koristiti tunu stvar za osobne potrebe uzuara i njegove obitelji. Prava i du nosti uzuara su: Uzuar ima pravo kori tenja stvari kao plodou ivatelj. oni mu se nadoknanuju. ne dirajuæi u sadr aj stvari.stvari.

za razliku od plodou ivatelja.pravo je ogranièeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove obitelji. . Ostatak tereta i tro kova snosi uzuar. mora se odreæi upotrebe. Pravo i izvr avanje uzusa se ne mo e prenijeti na drugog. a ako odbije. Vlasnik snosi sve redovne i vandredne tro kove u vezi sa stvarju ali samo do visine koristi koju ima od stvari.

a razlog tome je kriterij osobnih potreba. c) Pravo stanovanja (habitatio) Pravo stanovanja je osobna slu nost s ovla tenjem slu iti se tunom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje. ovisno o tome da li je objekt slu nosti prepu ten habitantu na kori tenje bez ogranièenja ili samo u . Pravo stanovanja kao slu nost mo e biti ustanovljena ili kao plodou ivanje ili kao upotreba.

pravo stanovanja se ne gasi. ako je upisano u Z.granicama njegovih osobnih potreba. Habitant u iva posjedovnu za titu kao neposredan posjednik.K. -33STICANJE PRAVA STVARNE SLU NOSTI Sticanje prava stvarne slu nosti vr i se: . prije prava zalo nih vjerovnika i vjerovnika koji su predlo ili prinudno izvr enje ili je tako ugovoreno izmenu habitanta i kupca. Prodajom objekta habitacije.

COM .BH-PRAVNICI.Pravnim poslom 89 WWW.

Ugovor sklapaju vlasnici povlasnog i poslu nog dobra. Ako je poslu no dobro u suvlasni tvu. .COM Odlukom dr avnog organa Dosjelo æi a) Pravni posao kojim se mo e steæi i pravo stvarne slu nosti mo e biti ugovor ili oporuka. Potreban je naime ugovor kao titulus (naslov) i modus tj.WWW. potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ugovor mo e biti naplatan i besplatan.BH-PRAVNICI.

Pravo stvarne slu nosti se stièe upisom u javnu knjigu.K. Oporukom se mo e zasnovati stvarna slu nost u korist dijela nekretnine jadnog na teret dijela drugog nasljednika. te ti dijelovi postaju zasebne nekretnine nakon smrti ostavitelja. I ovdje je potreban upis u Z. b) Odlukom dr avnog tijela stièe se pravo stvarne slu nosti kad .kao naèin sticanja za upis u Z. (zemlji ne knjige).K.

U sluèaju ustanovljenja stvarne slu nosti odlukom dr avnog tijela. vlasnik poslu nog dobra ima pravo na naknadu.je ta moguænost predvinena zakonom.. Sluèaj ustanovljenja stvarne slu nosti odlukom dr avnog tijela . Pravo stvarne slu nosti stiæe se na dan pravomoænosti odluke o njenom ustanovljenju. Odluku o ustanovljenju stvarne slu nosti donosi sud ali to mo e biti i neko drugo dr avno tijelo ako je na to ovla teno.

je otvaranje nu nih prolaza tj. Za sve tete koje nastupaju otvaranjem nu nog prolaza mora se . slu nost puta. Ako je korist koju nu ni prolaz donosi veæa od tete koja se tim prolazom èini. Mo e se na zahtjev zainteresovane strane odlukom suda otvoriti nu ni prolaz uz neke pretpostavke: Ako do nekretnine nema nikakve ili nema dovoljne putne staze.

uz pretpostavku da se vlasnik poslu nog dobra tome nije protivio i ako slu ænost nije . Zakonske slu nosti ili legalni servituti-o njima govorimo kad se izravno zakonom nameæe vlasniku neke stvari odrenena trpljenja ili èinjenja. U tom sluèaju se mo e reæi da se slu nost osniva zakonom. c) Dosjelo æu se stvarna slu nost stièe faktièkim ostvarivanjem slu nosti za vrijeme od 20 godina.dati od teta.

Pravni posao kojim se stièe pravo osobne slu nosti mo e biti ugovor ili oporuka. STICANJE PRAVA OSOBNE SLU NOSTI Pravo osobne slu nosti se stièe pravnim poslom. Posjed prava stvarne slu nosti mora biti istinit. Na stvarima u suvlasni tvu.vr ena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslu nog dobra. osobnu slu nost mo e . silom ili prevarom ili ako slu nost nije ustupljena do opoziva.

PRESTANAK PRAVA SLU NOSTI Prestanak prava stvarne slu nosti moguæe je na nekoliko naèina. odlukom dr avnog tijela ako postane nepotrebna ili prestane razlog njenog osnivanja. Ukidanjem tj. Nevr enjem slu nosti-za vrijeme od 20 godina tj. za 3 godine ako se vlasnik poslu nog dobra protivi njenom izvr enju.zasnovati i svaki suvlasnik na svom alikvotnom dijelu. .

Potrebno je izvr iti upis brisanja u Z. Sporazumom izmenu vlasnika povlasnog ili poslu nog dobra.BH-PRAVNICI. Propa æu stvari-bilo poslu nog bilo povlasnog dobra. Istekom vremena-ako je ustanovljena na odreneno vrijeme. -34 ZA TITA PRAVA SLU NOSTI 90 WWW.K. tek onda pravo slu nosti prestaje.Sjedinjenjem-kada ista osoba postane vlasnikom poslu nog i povlasnog dobra. Odreknuæem-jednostranom izjavom ovla tenikaslu nosti.COM .

.

.COM Instrumenti za tite prava slu nosti su upravljani ne samo protiv vlasnika poslu nog dobra veæ i svakog treæeg. Ovla tenik prava slu nosti mo e se poslu iti nekim od slijedeæe tri tu be: a) Tu ba zbog smetanja posjeda stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili prava. jer je pravo slu nosti stvarno subjektivno pravo koje ima apsolutno djelovanje-prema svima (erga omnes).BH-PRAVNICI.WWW.

b) Tu ba na utvrnenje-vlasnik povlasnog dobra zahtjeva da se prema vlasniku poslu nog dobra utvrdi postojanje prava slu nosti. c) Actio confesoria je tu ba koju podi e ovla tenik .Ovla tenik stvarne slu nosti je posjednik prava stvarne slu nosti a ovla tenik osobne slu nosti je posjednik stvari koja predstavlja poslu no dobro. Podi e se u sluèaju osporavanja ili dovonenja u sumnju prava slu nosti od strane vlasnika poslu nog dobra.

Tu eni ili pasivno legitimisani je vlasnik poslu nog dobra ali i svaka treæa osoba koja ovla tenika sprjeèava ili ometa u vr enju sadr aja prava slu nosti. Tu itelj ili aktivno legitimisani mora dokazati svoje pravo slu nosti i èin smetanja od strane tu enog.prava slu nosti protiv osobe koja ga neosnovano sprjeèava ili ometa u vr enju slu nosti sa zahtjevom da sprjeèavanje ili ometanje prestane. .

Sliènost actio confesorie i actio negatorie? Po vrsti povrede zbog koje se podi e actio confesoria je vrlo slièna sa actio negatoriom-obje tite nositelja subjektivnog prava od uznemiravanja pri ostvarivanju njegovog sadr aja od strane treæih osoba. Vlasnik æe actio negatoriom ustati protiv onih koji ga neosnovano uznemiravaju a ovla tenik slu nosti æe actio confesoriom braniti se od vlasnika poslu nog dobra .

Tim pravom zalo ni vjerovnik dobiva ovla tenje da se namiri iz vrijednosti zalo nog objekta ako du nik po dospjetku ne ispuni preuzetu obavezu. ZALO NO PRAVO Zalo no pravo je stvarno pravo na tunem objektu. Ako vjerovnik ne mo e du nika .ili treæag koji ga neosnovano sprjeèava ili ometa u vr enju slu nosti. Vjerovnik je ovla ten od du nika tra iti ispunjenje du ne èinidbe.

A ako du nik ne izvr i èinidbu. konstatira da je du nik insolventan tj. Ako neki du nik ima vi e vjerovnika oni se ne namiruju prema èasu . da u njegovoj imovinskoj masi nema objekta iz kojeg se mo e namiriti. Mo e se desiti da vjerovnik u onom èasu kada zatra i ispunjenje obaveze. vjerovnik se mo e namiriti iz du nikove imovine.prisiliti da osobno izvr i èinidbu.

nesigurnost u . Pravo namirenja se ne ravna prema èasu postanka zajma. Zalo nom pravu je osnovna svrha paralizirati dvostruku nesigurnost u kojoj se nalazi vjerovnik u pogledu namirenja svoje tra bine. nego æe onaj ko prvi zatra i biti isplaæen-to je naèelo preferencije.postanka obaveze nego prema èasu tra enja izvr enja a time se umanjuju izgledi onih koji su kasnije tra ili izvr enje.

pogledu obima du nikove imovine i u pogledu ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Vjerovnikovo pravo namirenja vrijednosti odrenenih objekata ostaje nedirnuto iako bi ti objekti prestali biti sastavni dio du nikove imovine tj. Time je vjerobnik osiguran od fluktracije du nikove imovine. imovinske mase. Pomoæu zalo nog prava se izdvajaju iz èitave du nikove imovine odreneni objekti iz èije se vrijednosti vjerovnik mo e namiriti. Vjerovnik se .

vi e ne treba bojati zahvata drugih vjerovnika u du nikovu imovinu. Ako ima zalo no pravo na nekom objektu.BH-PRAVNICI. -35 91 WWW. njegov se red namirenja ravna prema èasu osnivanja zalo nog prava. a ne prema èasu tra enja izvr enja ili prema èasu osnivanja same obaveze.COM .

Osobna odgovornost znaèi imovinska odgovornost. trajanje.BH-PRAVNICI. njegov nastanak. Naèelo akcesornosti neovisno o oblicima u kojima se javlja.WWW. NAÈELA ZALO NOG PRAVA 1. ta se odgovornost zove i stvarnom odgovorno æu. . a po to se vjerovnik iz vrijednosti zalo enog objekta.COM Za svako potra ivanje vjerovnik nalazi sigurnost u osobnoj odgovornosti du nika. zalo no pravo je akcesornog karaktera tj.

Postoje dva izuzetka od naèela akcesornosti: Prvi se sastoji u tome da zalo no pravo mo e nastati prije nego je nastalo .prestanak zavise od postojanja potra ivanja èije se namirenje njime osigurava. zalo ni du nik mo e zahtjevati povrat zalo ene pokretne stvari tj. pravni posao iz kojeg potièe potra ivanje osigurano zalogom neveljan. brisanje zalo nog prava na nekretnini. Utvrdi li se da je npr.

Takav primjer imamo kod davanja zaloga za buduæe i uvjetne obaveze. kauciona ili kreditna hipoteka. Zalog za buduæu obavezu zove se kaucioni ili kreditni zalog tj. Ako se daju u zalog gotov novac ili vrijednosni papiri za osiguranje buduæe obaveze govorimo o kauciji. Drugi se izuzetak odnosi na sluèaj kad prestanak potra ivanja ne izaziva .potra ivanje koje se njime osigurava.

zalo no pravo ostaje i zalo ni vjerovnik æe se namiriti iz vrijednosti zalo enog objekta.automatski i prestanak zalo nog prava. Primjer je zastara potra ivanja. a ako bude i potrebno i sudskom prodajom zaloga. Primjer postojanja zalo nog prava i nakon prestanka potra ivanja imamo kod hipoteke. Hipoteka ne prestaje isplatom potra ivanja nego . iako je obaveza zastarjela i ne mo e se vi e ostvariti prinudnim putem.

K. generalna hipoteka.tek njenim brsanjem u Z. 2. Nedopu tena je tzv. zalo no pravo æe postojati iako je potra ivanje namireno. Sve dok se ne izvr i brisanje. Naèelo specijalnosti zalo no pravo se stièe samo na odrenenom objektu. Objekt zaloga mora biti izdvojen iz imovine a potra ivanje odreneno i po osnovi iz koje potièe . iz imovine zalogodavca i samo za odreneno potra ivanje vjerovnika.

zalo ni vjerovnik ne mo e ostvariti neposredno prodajom te stvari. 4.i po visini i sva sporedna potra ivanja (kamate). Odstupanja su tzv. Naèelo oficijalnosti zalo no se pravo ostvaruje iskljuèivo putem suda. Ako mu obaveza ne bude namirena. kaucione hipoteke. Svoje pravo namirenja iz vrijednosti zalo ene stvari. 3. . zahtijevati odluku da mu se stvar proda na javnoj prodaji. mora se obratiti sudu.

S druge strane. zalo no pravo ostaje u nesrazmjernom obimu sve do potpunog namirenja tra bine. a du nik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. u sluèaju djelomiènog podmirenja duga. S jedne strane.Naèelo nedjeljivosti nedjeljivost zalo nog prava oèituje se u osiguravanju cjelokupnog potra ivanja cijelom zalo enom stvarju. . nedjeljivost zalo nog prava znaèi da ono u sluèaju fizièke diobe zalo ene stvari ne prestaje.

veæ nastavlja postojati na dijelovima stvari tj. U sluèaju smanjenja potra ivanja. du nik mo e zahtijevati su avanje zalo nog prava na one stvari i . u sluèaju idealne diobe na svim suvlasnièkim dijelovima. gdje se mo e zahtijevati smanjenje zalo ene svote srazmjerno smanjenju potra ivanja. Obuhvata i neodvojene plodove i druge sastavne dijelove i pripadke stvari. Izuzetak koji dopu ta na e pravo je kod zalaganja gotovog novca.

Subjekti u zalo nopravnom odnosu Subjekti u zalo nopravnom odnosu su: 1.BH-PRAVNICI. zalo ni vjerovnik 2. zalo ni du nik (on ne mora istovremeno biti i osobni du nik) 92 WWW.COM .prava koje po vrijednosti pokrivaju ostatak duga.

Po to je njegovo potra ivanje osigurano zalogom zove se zalo ni vjerovnik. To je ona osoba koja je ovla tena da se namiri iz vrijednosti zalo enog objekta. 2. vlasnik onog objekta kojim se .COM -361. Zalo ni vjerovnik je osoba koja na odrenenom objektu ima zalo no pravo.BH-PRAVNICI. Zalo ni vjerovnik je istovremeno u obveznopravnom odnosu.WWW. Zalo ni du nik je uèesnik zaloga tj.

Hipoteka-zalo no pravo na nekretninama (izuzetno pokretninama-brodovi i avioni). zalo ni du nik je onaj ko je nositelj tog prava. Oblici zalo nog prava Postoje dva oblika zalo nog prava: 1. Ako zalog nije stvar nego pravo. Zalo ni du nik ne mora biti ista ona osoba koja je i osobni du nik. .tra bina osigurava. Pignus ili ruèni zalog zalo no pravo na pokretninama 2.

Ako se zalog nalazi u detenciji vjerovnika radi se o pignusu. nepokretnosti samog objekta zalo nog prava.Objekt zalo nog prava je zalog. Razlika je u tome da li ima zalo ni vjerovnik ili nema detenciju zaloga.Razlike izmenu pignusa i hipoteke? Razlike izmenu pignusa i hipoteke su: Razlika je po kriteriju pokretnosti tj. a ako vjerovnik nema detenciju zaloga .

ako je pravo kao objekt zalo nopravnog odnosa upisano u Z. imamo hipoteku. a ako .radi se o hipoteci. Objekti zalo nog prava Objekti zalo nog prava mogu biti: Pokretne stvari Nepokretne stvari Prava Zalo no pravo na pokretninama je pignus.K. a nad nekretninama hipoteka dok je zalo no pravo na nekom pravu takoner pignus ili hipoteka tj.

Ne mo emo npr. Ima stvari i . Tako da objekt zalo nog prava mora biti stvar u prometu ili pravo koje ima novèanu vrijednost. zalo iti index jer se iz indexa vjerovnik ne mo e direktno namiriti. ako du nik ne ispuni du nu obavezu.nije upisano imamo pignus. Osnovna svrha zalo nog prava jeste da se vjerovnik namiri iz onog objekta koji mu je zalo en.

stipendije. i to zbog: izuzimanjem nekih objekata od zalaganja. Apsolutno izuzete od zalaganja su npr. socijalna pomoæ su u cijelosti . nastoji se du niku osigurati minimum egzistencije. tim putem se nastoji za tititi odreneni javni i dru tveni interesi. Dnevnice. ali su propisom izuzeti od zalaganja.prava koja bi mogla poslu iti kao objekt zalo nog prava. 2/3 liènog dohotka radnika.

alat bez kojeg se zanimanje ne mo e obavljati. Relativno su izuzete od zalaganja tj. a to se odnosi na poljoprivredno zemlji te i zgrade poljoprivrednika u . mogu se samo dobrovoljno ali ne i prinudno prodati: potrebna odjeæa i obuæa.izuzeti od zalaganja. a time i od zalaganja. odrenena zaliha hrane. I kod nekretnina je moguæe da se izuzmu od prinudnog izvr enja.

Objektom zalo nog prava mogu biti i stvari u suvlasni tvu i zajednièkom vlasni tvu.obimu potrebnom za uzdr avanje njega i njegove porodice.COM . ukljuèujuæi kuæu za stanovanje i dvori te. zalo iti se mo e i suvlasnièki dio.BH-PRAVNICI. 93 WWW.

COM -37 Sticanje zalo nog prava Zalo no pravo se stièe na temelju: pravnog posla sudske odluke zakona Ovisno o osnovi sticanja zalo nog prava razlikujemo: dobrovoljno zalo no pravo nu no zalo no pravo Nu no zalo no pravo mo e biti: a) Prisilno zalo no pravo je ono kod kojeg je osnova sticanja sudska .BH-PRAVNICI.WWW.

b) Zakonsko zalo no pravo je ono kod kojeg je osnova jedna ili vi e pravnih èinjenica predvinenih zakonom kao pretpostavka sticanja zalo nog prava.odluka ili odluka nekog drugog tijela dr avne vlasti. odluka nekog drugog tijela vlasti. Menu njima ne mo e biti pravni posao ili odluka suda tj. Da bi se steklo zalo no pravo na tunem objektu potrebna je osnova (titulus) i .

Ugovor o zalogu je ugovor kojim se obvjezuje du nik ili neko treæi (zalogodavac) prema vjerovniku (zalogoprimcu) . Osnova sticanja je ugovor o zalogu.naèin sticanja (modus) Sticanje zalo nog prava na pokretninama (pignus) Zalo nog prava na pokretninama. mo e biti: dobrovoljno nu no zakonsko a) Dobrovoljno zalo no pravo na pokretninama stièe se predajom stvari u vjerovnikov posjed.

Zalogodavac mora biti vlasnik stvari tj. mora imati sposobnost za raspolaganje stvarju koju daje u zalog. ako mu potra ivanje bude isplaæeno o dospjelosti.predati mu neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasni tva. Izuzetno mo e biti nevlasnik . da bi se prije svih ostalih vjerovnika mogao naplatiti. a vjerovnik se obavezuje primljenu stvar èuvati i nakon prestanka svog potra ivanja vratiti zalogodavcu.

b) Nu no zalo no pravo se pojavljuje kao prisilno sudsko zalo no pravo. Valjanost tog ugovora nije uvjetovana odrenenim oblikom pa stoga mo æe biti zakljuèen i usmeno. Zapljenjene stvari mogu ostati . Sudsko se zalo no pravo osniva upisom stvari u sudski pljenidbeni zapisnik u izvr nom postupku.ako se od njega zbog povjerenja u promet mo e steæi pravo vlasni tva. Ugovor o zalogu je konsenzualan.

Obilje avaju se markicama. c) Zakonsko zalo no pravo osnovano je onog èasa kad se dogode odrenene èinjenice za koje propis ve e postanak zalo nog prava. Postoje tri sluèaja zakonskog zalo nog prava: zalo no pravo najmodavca . Takva èinjenica ne smije biti ni ugovor ni odluka vlasti.u posjedu izvr enika. Zapljenjene stvari se mogu polo iti u sud i predati èuvaru. peèatom itd.

otpremnici. pa tek na osnovu presude tra iti prodaju stvari. On mo e tra iti da mu se plati najamnina. radi osiguranja najamnine. da samovlasno sprijeèi izno enje stvari iz najamnog objekta. zalo no pravo koje imaju komisionari.na stvarima najmoprimca. javna . To se zalo no pravo osniva u momentu uno enja stvari u najamni objekt a prestaje u èasu izno enja. Najmodavac ima pravo prekluzije tj.

94 WWW.skladi ta. a radi osiguranja potra ivanja.COM . zalo no pravo vlasnika poljoprivrednog zemlji ta na ivotinjama i drugim predmetima kojima je poèinjena poljska teta. prevoznici na stvarima koja su objekt istoimenih ugovora.BH-PRAVNICI.

prije vjerovnika koji na njoj nemaju zalo no pravo.BH-PRAVNICI. nepokretna stvar mo e biti optereæena pravom zaloga u korist vjerovnika koji je ovla ten tra iti namirenje svog potra ivanja iz vrijednosti te nekretnine. a i prije vjerovnika koji su na njoj stekli zalo no pravo poslije njega bez obzirana .WWW.COM -38Sticanje zalo nog prava na nekretninama-HIPOTEKA Radi osiguranja nekog potra ivanja.

Na osnovu èega mo e nastati hipoteka? Za osnivanje hipoteke potrebna je: pravna osnova tj. . tijelo jednog vlasnika. èitavo Z. Zalo no pravo na nekretninama zove se hipoteka.K. pravni posao.promjenu vlasnika optereæene stvari. te mora postojati i valjana tra bina za koju se daje osiguranje u obliku hipoteke. Objekt zalo nog prava je nekretnina tj.

a izuzetak je zakonska hipoteka. Postoje tri vrste hipoteke: ugovorna hipoteka sudska hipoteka zakonska hipoteka a) Dobrovoljno zalo no pravo na nekretnini (ugovorna hipoteka) stièe se na temelju ugovora kojim se zalogodavac obavezuje na odrenenoj nekretnini zasnovati hipoteku .K. kod koje upis nije potreban.sudska odluka zakon Samo zalo no pravo na nekretninama stièe se upisom u Z.

ugovor o prodaji nekretnine s obroènim plaæanjem cijene. Ugovor o hipoteci se zakljuèuje u pismenom obliku. ugovor o zajmu ili kreditu. Hipotekarni vjerovnik ne dobiva . Dovoljna je i odrenena klauzula u ugovoru kojom se ustanovljava vjerovnikovo potra ivanje npr. Potrebno je naznaèiti osnovu iz koje potièe hipotekom osigurano potra ivanje i njegovu visinu izra enu u novcu.u korist vjerovnika-to je ugovorna hipoteka.

nego prema èasu zatra enog upisa u Z. prema èasu nastanka hipoteke. tj. tijelo ne bi bilo . nego hipotekom dobiva pravo da se namiri prodajom zalo ene nekretnine.posjed nekretnine.K. Redoslijed menu njima se ravna prema redu prvenstva koji se ne raèuna prema èasu osnivanja tra bine. Ako jedno Z. ta je pravo prvenstva u hipoteci? Ista nekretnina mo e biti zalo ena nekolicini vjerovnika.K.

Pristanak vlasnika nije potreban za upis. simultana ili zajednièka hipoteka. mo e se za istu tra binu zalo iti vi e Z. Kad odluka suda postane izvr na.K. .K. tijela istog vlasnika-to je tzv. zalo no pravo se stièe upisom u Z. b) Prisilno zalo no pravo na nekretnini (sudska hipoteka) stièe se na temelju sudske odluke kojom je poznato vjerovnikovo potra ivanje.dovoljno za namirenje tra bine.

Ako je na nekretnini veæ upisano zalo no pravo u Z.K. c) Zakonska hipoteka stièe se u trenutku ispunjenja zakonom predvinenih pretpostavki. prisilno se zalo no pravo stièe naduknji bom.Ako nekretnina nije upisana u Z. ili drugu javnu knjigu nije potreban. Prisilno zalo no pravo na nekretnini se zove sudska hipoteka.. Upis u Z.K. zalo no pravo se stièe pljenidbenim popisom. Hipoteka ..K.

95 . Hipotekarni vjerovnik mo e tra iti da sud nalo i hipotekarnom du niku da se suzdr i od takvih radnji. mo e tra iti prisilnu naplatu potra ivanja prije njegove dosjelosti.se mo e prenijeti na drugog samo zajedno sa prijenosom potra ivanja koje je na njoj. Hipotekarni du nik ne smije smanjivati vrijednost zalo ene nekretnine ili na drugi naèin pogor avati njeno stanje. a ako to ne uèini.

BH-PRAVNICI.COM .WWW.

COM -39Sticanje zalo nog prava na pravima Sticanje zalo nog prava na pravima.BH-PRAVNICI. mo e biti: Dobrovoljno zalo no pravo na pravu Prisilno zalo no pravo na pravu Zakonsko zalo no pravo na pravu a) Dobrovoljno zalo no pravo na nekom pravu stièe se prenosom potra ivanja nekog drugog prava na zalo nog vjerovnika. Ugovor o zalogu potra ivanja .WWW.

Ako je potra ivanje na vrijednosnom papiru. zalo no pravo se stièe prodajom papira zalogoprimcu kad se radi o vrijednosnom papiru na donositelja tj. Poslije obavijesti du nikov du nik mora platiti samo novom zalo nom vjerovniku kao cesionaru. Zalo no pravo na potra ivanju stièe se prenosom obavijesti du nikovog du nika o izvr enoj cesiji u svrhu zalaganja.je cesija ili ustup potra ivanja. zalo nim indosamentom i prodajom papira .

kad se radi o vrijednosnom paipru po naredbi. . Tu imamo sluèaj naduknji be ili nadhipoteke. sama hipoteka mo e biti objekt zalo nog prava. Npr. stièe se zalo no pravo kao i na nekretninama. Na pravima koja su upisana u Z. Zalo ni vjerovnik za neki svoj dug zalo i ne samo tra binu koju ima prema prvom du niku nego zajedno sa njom zalo i i hipoteku.K.

Sud izdaje zabranu i samom zalo nom du niku da nesmije raspolagati tra binom. Sama naplata iz tra bine vr i se nu nom cesijom. Osniva se zalo no pravo na pravu zabranom du nikovom du niku da plati svom dosada njem vjerovniku.b) Prisilno zalo no pravo na pravu osniva se pljenidbom tra bine. ali rijetko u na em pravu. . c) Zakonsko zalo no pravo na nekom pravu je moguæe.

ni tava je odredba ugovora kojim. da u sluèaju neisplate duga namiri svoje potra ivanje ubiranjem . Kod zaloga nekretnina. Hipotekarni vjerovnik ugovara za sebe pravo.Nedopu tene (ni tavne) odredbe u zalo nom pravu su: Nedopu tena je odredba kojom se: vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojem se vjerovniku prepu ta vlasni tvo zaloga ako njegovo potra ivanje ne bude namireno o dospjelosti .

Kod zalo nog prava an pokretninama. odbija se od vjerovnikova potra ivanja: tro kovi. Antihreza kod pokretnina je moguæa ako zalo ena pokretnina daje plodove. ni tava je odredba . kamate i glavnica. Iz èistog prihoda od plodova.plodova koje ta nekretnina daje ili iskori tavanje nekretnine na drugi naèinto je tzv. antihreza . ali nije ugovoreno kome æe oni pripasti nakon odvajanja od stvari.

ugovora kojom se zalo nom vjerovniku daje pravo da mo e po unaprijed odrenenoj cijeni prodati zalo enu stvar ili je zadr ati za sebe. Ostvarivanje zalo nog prava Koja prava ima hipotekarni povjerilac? Pravilo je da zalo ni vjerovnik zalo no pravo tj. Ova je klauzula dopu tena ako je u zalog data stvar èija je cijena propisana . pravo namirenja ostvaruje sudskom prodajom zalo ene stvari-u .

tu svrhu mora najprije podignuti tu bu. Ovo pravilo ima neke izuzetke: 96 WWW.COM . dobiti izvr ni naslov i zahtjevati od suda da se stvar proda na javnoj prodaji ili po tekuæoj cijeni.BH-PRAVNICI.

sud mo e osluèiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde struènjaci . Ako bi tro kovi javne prodaje bili veæi od vrijednosti zalo ene stvari. vjerovnik se nije du an obraæati sudu.BH-PRAVNICI.WWW. po to je istekao rok od 8 dana od kada je o tom upozorio du nika. veæ je ovla ten sam prodati stvar.COM Kod ugovora u privredi.

.ili da je po istoj cijeni zadr i za sebe. Iz postignute cijene se zalo ni vjerovnik namiruje prije ostalih vjerovnika. -40Kad je cijena stvari propisana. za svoje potra ivanje. vjerovnik i du nik se mogu sporazumjeti da vjerovnik po toj cijeni proda stvar ili je po toj cijeni zadr i za sebe. tro kove èuvanja zalo ene stvari i tro kove neplate potra ivanja. kamate.

K.Ono to eventualno ostane vraæa du niku-zalogodavcu. ured. prvenstveni red se odrenuje prema trenutku kad je zahtjev za upis stigao u Z. Tako kod ruènog zaloga. ius . ta se de ava ako ima vi e povjerilaca-vjerovnika? Kada je jedna stvar zalo ena nekolicini vjerovnika. redoslijed isplate njihovih potra ivanja se ravna prema datumu nastanka njihovih zalo nih prava. Kod hipoteke. Svaki od zalo nih vjerovnika ima tzv.

Za tita zalo nog prava Za tita zalo nog . Po izvr enoj naplati vjerovnik zadr ava za sebe koliko mu se duguje. U tom sluèaju postupak naplate seobustavlja. a ostatak vraæa du niku. Zalo no pravo na pravu se ostvaruje naplatom zalo enog potra ivanja o njegovom dospjetku. pravo otkupiti potra ivanje zbog kojeg se provodi prodaja i pravo da mu se otkupljeno potra ivanje ustupi.offerendi tj.

prava se ostvaruje odgovarajuæim tu bama. da je du an dopustiti namirenje vjerovnikova potra ivanja prodajom zaloga. . Za za titu prava namirenja iz vrijednosti zalo enog objekta. Upravljaj use protiv zalogodavca sa zahtjevom-petitom. ovisno o povrijenenom ovla tenju. zalo nom vjerovniku stoji kod ruènog zaloga-pinusa na raspolaganju zalo na tu ba (actio pignetitia) a kod hipoteke zalo na ili hipotekarna tu ba (actio hypotecaria).Tu eni ili pasivno legitimisani je vlasnik zalo ene stvari.

Podlije u zastari: menusobna potra ivanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu tete zbog pogor anja stvari tj. . Kad je zalo no pravo akcesorno a kada nije supsidijarno? Vlasnik zaloga.neovisno o tome da li je istovremeno i zalo ni du nik. Rok zastare je 1 godina od dana kad je stvar vraæena. tro kove zbog pogor anja stvari. Obje tu be su nezastarive. ako nije istovremeno i osobni du nik.

pretpostavlja postojanje valjane tra bine koja se osigurava zalogom. To je razumljivo ako se ima na umu da je zalo no pravo akcesorno tj.nema pravo tra iti da se vjerovnik najprije namori od osobnog du nika. ali nije supsidijarno tj. pa tek onda od . ne tra i se od zalo nog vjerovnika da se mora najprije namiriti od osobnog du nika (koji odgovara cjelokupnom svojom imovinom).

zalo nog du nika koji odgovara samo zalo enom stvari. Tu ba je slièna reivindikaciji. Tu ba se zove vindicatio pignoris-njome se mo e slu iti samo onaj zalo ni vjerovnik koji ima zalo no pravo na pokretnoj stvari (pignus). Po to je zalo no pravo apsolutno. zalo ni vjerovnik mo e od svakog treæeg tra iti predaju zaloga. Zalo ni vjerovnik se mo e poslu iti sa jo tu bi: -tu ba zbog smetanja posjeda i -tu ba na .

Odreknuæem-za prestanak hipoteke odreknuæem potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data od nadle nog organa-suda.davanje drugog zaloga Prestanak zalo nog prava Zalo no pravo mo e prestati na nekoliko naèina: Prestankom potra ivanja vjerovnika tj. utrnuæem duga. to je posljedica akcesorne prirode zalo nog prava. koji vodi javnu knjigu u . Za vjerovnika nastaje obaveza povrata zalo ene stvari.

BH-PRAVNICI.COM .koju 97 WWW.

Sjedinjenjem vlasnika zalo ene stvari i zalo nog vjerovnika u istoj osobi.BH-PRAVNICI. a kod nekretnina npr. te povrat zalo ene stvari zalogodavcu ako nije ta drugo ugovoreno. Zalo no pravo na pokretnoj stvari prestaje izjavom o odreknuæu. Propa æu zaloga dolazi u obzir samo kod pokretnih stvari. Izvr nom prodajom zaloga.COM je upisana hipoteka. .WWW. kod propasti zgrade.

knjigama bez obzira na to to je veæ nastupio neki od navesenih razloga prestanka. Pravo stvarnog tereta Pravo stvarnog tereta.-41 Gubitkom posjeda zalo ene pokretne stvari. Zalo no pravo na nekretnini prestaje tek kad se izvr i uknji ba brisanja hipoteke u Z. ali zalo no pravo nastaje ponovo kad vjerovnik vrati posjed stvari.je stvarno pravo na tunoj nekretnini s ovla tenjem na ..K..

a) Èinidba davanja (dare) mo e imati oblik: novèanog ili naturalnog davanja. u pravilu periodiène èinidbe. Sadr aj èinidbe mo e biti odreneno: davanje i èinjenje. Sadr aj èinidbe prava stvarnog tereta mora biti u vezi sa plodovima i prihodima te nekretnine na koju se odnosi. Novèano davanje ima za objekt odrenenu svotu novca koja se . od njenog svakodnevnog vlasnika.odrenene.

podrazumjeva se primjena klauzule rebus sic stantibus. te se naziva rentom ili povremeno. Svrha rente je uzdr avanje odrenene osobe. proizvoda. Ta kolièina mo e biti .daje ili u jednakim vremenskim razmacima. Naturalno davanje se sastoji u davanju odrenene kolièine prirodnih plodova. mjeseèno. npr. godi nje. Visina rente bi bila u konstantnom razmjeru sa vrijednosti nekretnine tj. do ivotno ili na odreneno vrijeme.

Èinidba naturalnog davanja ne mo e biti odrenena. to bisamo imali npr. 3 metra drveta i dr. dovoljno je da je odrediva. U tom sluèaju kriterij za kolièinu davanja bile bi potrebe uzdr avanjg u granicama primljenog uzdr avanja.odrenena alikvotno npr. b) . kod naturalnog davanja u svrhu uzdr avanja bez konkretizacije kolièine. 1/3 ili 1 uroda ili nominalno npr. 200 kg ita godi nje.

to podrazumjeva njeno ponavljanje u vremenu. . pogreb. pru anje skrbi i njege odrenenoj osobi. Obièno se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima. Periodiènost èinidbe je jedna od va nijih karakteristika prava stvarnog tereta. èinidba mo e biti jednokratna ali uz neku glavnu preiodiènu èinicbu npr. pru anje njege u vrijeme bolesti.Èinidba èinjenja npr. obrada zemlje. odr avanje groba. Izuzetno. ali mo e i drugaèija ponavljanja npr.

pogreb uz èinidbu uzdr avanja. Osobna odgovornost znaèi da za dospjele èinidbe vlasnik optereæene nekretnine odgovara ne samo optereæenom nekretninom nego i cjelokupnom . Stvarnopravna odgovornost podrazumjeva odgovornost optereæenom nekretninom za sadr aj tereta. c) Slijedeæa karakteristika prava stvarnog tereta je u dvostrukoj odgovornosti: stvarnopravnoj odgovornosti i osobnoj odgovornosti svakodnevnog vlasnika optereæene nekretnine za ispunjenje du nih èinidaba.

Otunenjem optereæene stvari. Pravo vlasni tva je kriterij za utvrnivanje osobnog du nika-sada nji vlasnik optereæene nekretnine uvijek je i osobni du nik.svojom imovinom. a stvarju sada nji vlasnik. povremena potra ivanja zastaruju za 3 godine od dospjelosti svake pojedine . Za dospjele a neizvr ene èinidbe odgovara osobno prija nji vlasnik. Tako nastale èinidbe kao tzv. stvarna i osobna odgovornost za ispunjenje tereta prelazi na novog vlasnika.

Ali kad je titular prava stvarnog tereta odrenen kao svakodnevni vlasnik odrenene nekretnine (realiter) tada se to pravo mo e prenositi ali samo zajedno sa tom nekretninom. 98 WWW. veæ samo zajedno s optereæenim dobrom. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe.COM .BH-PRAVNICI.èinidbe.

Ima mi ljenja da je ono po svojoj prirodi realna obaveza tj.BH-PRAVNICI.WWW.COM Karakteristika prava stvarnog tereta je da mu je pravna priroda sporna: Vladajuæe mi ljenje je da je ono jedno od stvarnih prava na tunoj stvari s apsolutnim djelovanjem. obaveza kod koje je du nik odrenen stvarnopravno. Treæe mi ljenje je da realni tereti .

Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti Javnopravni su oni realni tereti kojima . Predijalni stvarni tereti su oni kod kojih je ovla tenik vlasnik odrenene nekretnine. -42Oblici stvarnih tereta 1. 2.spajaju u sebi stvarnopravne i obveznopravne elemente. Personalni i predijalni stvarni tereti Personalni stvarni tereti su oni kod kojih je osoba ovla tenika odrenena ad personam.

Sticanje prava stvarnog tereta Sticatelj prava stvarnog tereta mogu biti fizièke i pravne osobe. Privatnopravni su oni kojima je osnova pravni posao. tuna njega ili pomoæ ili uzdr avanje. zemlji ta. Fizièke osobe æe biti one kojima se na taj naèin osiguravaju stalni prihodi. zgrade. poslovne . stanovi.je osnova u propisu javnog prava. Objekt sticanja stvarnog tereta su nekretnine.

Kao pretpostavke sticanja su potrebne: Osnova sticanja (titulus) Naèin sticanja (modus) Postoje tri osnove sticanja: Pravni posao (ugovor ili posljednja odredba volje-oporuka) Sudska odluka Zakon a) Najva nija i najèe æa pravna osnova je pravni posao-ugovor ili odredba posljednje volje- . suvlasni tvu ili zajednièkom vlasni tvu. Mogu biti u individualnom vlasni tvu.prostorije i druge nekretnine.

Ugovorom se osniva pravo stvarnog tereta na dva naèina: Posebnom odredbom o otunenju nekretnine i to tzv. pridr aj ili priuzdr aj. jer otunivatelj nekretnine za sebe pridr ava pravo na uzdr avanje ili neke druge periodiène èinidbe.oporuka. Tipièan primjer takvog ugovora kome je dopu tena klauzula pridr aja je ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota ostavitelja ako se odnosi .

b) Odlukom suda pravo stvarnog tereta mo e se osnovati . ustupitelj nepokretne imovine mo e za sebe ugovoriti do ivotnu rentu ili do ivotno uzdr avanje ili drugu èinidbu.na nekretnine. Pri zakljuèenju ugovora. Oporukom se osniva pravo stvarnog tereta tako to oporuèitelj ostavljajuæi u korist neke osobe legat uzdr avanja odredi da se to uzdr avanje osigura nad nekretninama iz ostavine u obliku realnog tereta.

COM .K. u sluèaju da se dio nekretnine ustanovi uz prisatanak svih diobnika. c) Na osnovu zakona stvarni tereti ne nastaju izravno.BH-PRAVNICI. Naèin sticanja (modus) prava stvarnog tereta je upis u Z. 99 WWW. pravo uzdr avanja u korist samo jedne osobe.. a upis ima kjonstitutivno znaèenje.izuzetno npr.

K.COM Prestanak i za tita prava stvarnog tereta Za prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se pravila o prestanku prava slu nosti s tim da je uvijek potrebno izvr iti upis brisanja u Z. Prestanak prava stvarnog tereta se razlikuje od gubitka zahtjeva na ostvarenje pojedinih dospjelih èinidaba zbog zastare.WWW.BH-PRAVNICI. -43Pravo . Zastarni rok je 3 godine.

Prejudicijelnom tu bom zahtjeva se utvrnivanje postojanja prava stvarnog tereta. Petitornom tu bom se zahtjeva ostvarenje èinidaba koje èine sadr aj prava stvarnog tereta.stvarnog tereta se titi prejudiciolnim i petitornim tu bama. Petitorne tu be mogu biti: Osobne petitorne tu be koje su upravljene na prija njeg vlasnika neke nekretnine sa zahtjevom na ispunjenje èinidba dospjelih u vrijeme dok je on bio vlasnik .

.stvari. sadr aj kojeg je ovla tenje izgraditi i imati u vlasni tvu granevinu na tunem zemlji tu. Stvarnopravne petitorne tu be podi u se protiv sada njeg vlasnika optereæene nekretnine sa zahtjevom da je du an anmiriti dospjele èinidbe optereæene nekretnine.je stvarno pravo na tunoj stvari. Pravo granenja je blisko pravu stvarne slu nosti. Pravo granenja .. Vlasnik zemlji ta je du an trpjeti izgradnju i postojanje tune zgrade .

Pravo granenja bi po tome bilo bli e pravu osobne .na svom zemlji tu. to znaèi u korist svakodobnog vlasnika odrenene nekretnine. Razlika je u irini sadr aja-pravo granenja sadr i osim prava kori tenja tune stvari jo i pravo vlasni tva na objektu izgranenom na tunem zemlji tu. Razlika je u tome to je titular prava granenja uvijek odrenen personaliter a titular prava stvarne slu nosti realiter.

koji je oskudan i svodi se na konstitutivne elemente prava granenja-pravo . to je kod prava osobne slu nosti iskljuèeno. Pravo granenja za razliku od osobne slu nosti dopu ta diranje u sadr aj stvari. Sadr aj i karakteristike prava granenja Postoje dva sadr aja prava granenja: Zakonski sadr aj.slu nosti. ali od njega se pravo granenja razlikuje po svojoj prenosivosti.

uvjeti i ogranièenja. trajanje prava granenja itd. obavezni rok izgradnje. sno enje tereta na granevini i zemlji te. pravo kori tenja zgrade i preno enja prava kori tenja zemlji ta i dr.izgradnje i dr anja u vlasni tvu granevine na tunem zemlji tu. Ako se . njime su obuhvaæena pitanja koja se osnose na periodiènu naknadu vlasniku zemlji ta. velièinu. naèin granenja zgrade ili druge granevine. Ugovorni sadr aj. vrstu.

pravo granenja i pravo vlasni tva zgrade kreæu se u prometu kao jedinstvena cjelina. Mo e se otuniti.eli osigurati stvarnopravni uèinak. opteretiti i zalo iti Ako je zgrada ili druga granevina sagranena. pravo granenja potrebno je upisati u Z.K. Pravo granenja se zasniva na odreneno vrijeme. Karakteristike prava granenja su: prometnost i nasljedivost. Zasnivanje hipoteke mo e se .

prestanak i za tita prava granenja **Sticatelji prava granenja mogu biti fizièke i pravne osobe. Pravo granenja mogu zasnovati samo vlasnici . da se mo e otuniti samo odrenenom krugu osoba ili da se ugovore pravo prvokupa u korist vlasnika zemlji ta. Sticanje.ugovorom uvjetovati saglasno æu vlasnika zemlji ta Prometnost i nasljedivost prava granenja mogu biti ugovorno i zakonski ogranièene npr.

BH-PRAVNICI.zemlji ta. uzufruktuar ili zakupac.COM . a ne i neki drugi ovla tenici kao npr. 100 WWW.

BH-PRAVNICI. Naèin sticanja (modus) je upis u Z. Osnova sticanja (titulus) je pravni posao tj. . Blizak je kupoprodajnom ugovoru s obroènom otplatom cijene s tim da je umjesto cijene imamo periodiènu naknadu vlasniku zemlji ta. ugovor sticatelja prava granenja s vlasnikom zemlji ta.WWW.COM Pravo granenja se stièe derivativnim putem.K. te su potrebni osnova i naèin sticanja (titulus i modus).

S prestankom prava granenja prestaje i pravo vlasni tva na granevini koja postaje sastavni dio zemlji ta.**Pravo granenja prestaje na nekoliko naèina: Istekom roka na koji je osnovano. -44Umjesto toga stranke . to znaèi da vlasnik zemlji ta postaje njen vlasnik. Vlasnik zemlji ta u tom sluèaju duguje odrenenu minimalnu naknadu za granevinu èiji se iznos unaprijed utvrnuje ugovorom.

. zato to je potreban pristanak vlasnika zemlji ta. Odricanjem pravo granenja prestaje. Pravo granenja ne prestaje: Smræu njegova nositelja. jer u tom sluèaju .mogu ugovarati obavezu nositelja prava granenja da po njegovom prestanku ukloni granevinu. veæ prelazi na njegove nasljednike. Sjedinjenjem takoner mo e prestati pravo granenja. Propa æu granevine. te se mo e govoriti o sporazumnom prestanku.

nego je predvineno . Pravo granenja u na em pravu? (u na em pravu: Pravo kori tenja radi granenja) Ne postoji. **U za titi prava granenja. mogu se koristiti one tu be kojima se titi pravo vlasni tva. kao posjednik granevine i zemlji ta na kojem je podignuta granevina. Titular prava granenja u iva takoner i posjedovnu za titu.njegov ovla tenik ima pravo izgraditi novi objekt.

Za sticabnje prava kori tenja radi izgradnje potrebni su: osnova i naèin sticanja tj. pri èemu je: Osnova sticanja (titulus) odluka opæine o darovanju granevinskog zemlji ta na kori tenje i ugovor izmenu opæine i .da se grananima i grananskim pravnim osobama dati pravo kori tenja na neizgranenom zemlji tu radi izgradnje objekta na kojem mogu imati pravo vlasni tva. titulus i modus.

potomke. Izgradnjom objekta. roditelje.K. pravo kori tenja se transforni e u pravo kori tenja izgranenog granevinskog zemlji ta. Moglo se prenosti samo s preno enjem prava vlasni tva na zgradi. usvojenike i usvojitelje. dok objekt na . a samo za sebe se nije moglo prenositi na braènog druga.sticatelja. Pravo kori tenja radi izgradnje se sticalo uz naknadu. Naèin sticanja (modus) je upis tog prava u Z.

Pravo granenja nije moguæe kreirati voljom stranaka nego samo zakonom.njemu postoji-naziva se trajnim pravom kori tenja. Pravo zadr anja (pridr aja) je ovla tenje vjerovnika da du niku stvar. Temeljna funkcija . koja se nalazi u rukama zadr i dok mu naknadi isplaæeno potra ivanje. Pravo kori tenja prestaje ako njegov korisnik ne izgradi objekt u predvinenom roku ili u tom roku ne izvede veæe radove.

Vjerovnik ili retinent ima pravo osim ovla tenja da zadr i du nikovu stvar ima ovla tenje naplatiti se iz njene vrijednosti na isti naèin kao i .ovog prava je ojaèati vjerovnikov polo aj pdiholo kim pritiskom na du nika da svoju obavezu na vijeme i u potpunosti izvr i. Instrument tog pritiska jest ovla tenje vjerovniku da du nikovu stvar zadr i sve dok mu du nik ne isplati njegovo potra ivanje.

zalo ni vjerovnik.BH-PRAVNICI. Pravo zadr anja je ovla tenje vjerovnika da du nikovu stvar koja se nalzi u njegovim rukama zadr i do isplate potra ivanja te da se ako isplata izostane.COM . i to: 101 WWW. ali postoje neke razlike. Pravo zadr anja se razlikuje od zalo nog prava? Pravo zadr anja je slièno zalo nom pravu. naplati iz njene vrijednosti.

a zalo no pravo ugovorom.. dok zalo no pravo ne prestaje. Pretpostavke nastanka prava zadr anja Kljuèni elementi prava zadr anja su: Stvar Potra ivanje -45a) Stvar.BH-PRAVNICI.WWW. dok je zalo nop ravo prenosivo. Pravo zadr anja je neprenosivo. Pravo zadr anja nastaje ex lege.COM Pravo zadr anja prestaje gubitkom faktièke vlasti na stvari.objektom prava .

zadr anja mogu biti sve pokretne i nepokretne stvari u prometu. te je potrebno da stvar ima odrenenu vrijednost koja se mo e prodati na tr i tu. Stvari dobivene kao punomoæ od strane du nika ne . kao i stvari koje su vjerovniku predate na èuvanje i posudbu. Ne mogu biti objektom prava zadr anja one stvari koje su iz du nikova posjeda iza le protiv njegove volje.

mora biti dospjelo tj. b) Potra ivanje. vjerovnik ima pravo zadr anja i za svoje nedospjelo potra ivanje. Izuzetno. Takvo pravo zadr anja se zove pravo zadr anja u nu di ili nevolji. Potra ivanje mora biti . da je nastupio trenutak od kojeg vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje obaveze.mogu biti objektom prava zadr anja.. ako je du nik postao nesposoban za plaæanje. Nasposobnost plaæanja nastupa zbog prezadu enosti ili nelikvidnosti..

to znaèi da naplata potra ivanja iz zastarjelih obaveza ne mo e biti osigurana pravom retencije. Ostvarivanje prava zadr anja Pravo zadr anja ima u svom sadr aju dva ovla tenja: Zadr ati du nikovu stvar Naplatiti se iz vrijednosti zadr ane stvari Ovla tenje da se stvar zadr i se ostvaruje tako da se neprekidno sve do isplate izvr nava faktièka vlast .utu ivo.

kompenzacijom. Gubitkom faktièke vlasti na stvari gubi se i pravo zadr anja. Ali prije nego to pristupi ostvarenju naplate du an je o svojoj namjeri obavijestiti du nika. ako i zalo ni vjerovnik. oprostom duga.na stvari. Prestanak prava zadr anja Pravo zadr anja prestaje: Isplatom potra ivanja. novacijom Sjedinjenjem Gubitkom faktièke vlasti . Ovla tenje na naplatu zadr ane stvari ima vjerovnik-retinent.

BH-PRAVNICI. 102 WWW.na stvari te napu tanjem stvari i dobrovoljno vraæanje stvari du niku. Pravo zadr anja ne prestaje ako u menuvremenu nastupi zastara potra ivanja jar se ono uzima kao razlog prekida zastare.COM .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->