PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH GRAANSKO PRAVO SKRIPTA WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.

COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM I -UVOD 1. POJAM GRA.ANSKOG PRAVA Granansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila urenuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, inidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv granansko pravo potie iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. Menutim, staro rimsko ius civile i

moderno granansko pravo su pojmovi razliitog sadr aja. Te i te naziva granansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadr aju samih odnosa. Prema tome, jedino granansko pravo mo e u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreneni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je

izvr io ve Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na polo aj dr ave, a privatno ono koje se tie koristi pojedinaca. Bitno je istai da je granansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, ve je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je zapoeo proces sadr ajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u

teoriji nazivalo ope privatno pravo ili ope granansko pravo. U privatno pravo danas, osim grananskog prava, spadaju i trgovako pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadr aj tog prava i prirodu odnosa koje urenuje. Ono urenuje uglavnom imovinsku za titu neimovinske sfere ovjeka. 3. NAELA GRA.ANSKOG PRAVA Posebno karakteristina su

4 naela grananskog prava: 1. Naelo dispozitivnosti. Naelo dispozitivnosti znai da grananskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka (npr. razbijanjem tuneg prozora nastaje odgovornosta za tetu,bez obzira da li je uinitelj imao ili nemao namjeru zasnovati grananskopravni odnos odgovornosti za tetu). Na podruju obveznog prava ovo naelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva:

slobodu svakog uesnika u prometu da se odlui da li e ui u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrnivanja oblika i sadr aja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrnuje ope granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoraiti. Pri tome se koriste razne pravne kategorije kao barijere-npr. javni poredak,dobri obiaji,imperativni propisi,pravila morala. Kao primjer ogranienja

slobode u zasnivanju obveznih odnosa mogu nam poslu iti oni obvezni odnosi koji nastaju mimo stranake volje.Za te odnose se ka e da su nastali po sili zakona.Takav je sluaj odgovornosti za tetu. U stvarnom pravu naelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom kori tenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima (npr. pravo vlasni ta). U nasljednom pravu naelo dispozitivnosti izra ava se

u slobodi oporunog raspolaganja. 2. Ravnopravnost stranaka. Polo aj stranaka u grananskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije tj. podrenivanja jedne stranke drugoj koja je karakteristina za upravno pravo. 3. Imovinska sankcija. Sankcija je tetna posljedica koja pogana onoga ko se ne dr i narenenja ili zabrane izra ene u pravnoj normi. Sankcija je takoner posljedica koja sti e onoga ko ne izvr i obavezu koju

je preuzeo stupanjem u grananskopravni odnos. Sankcije su u grananskom pravu bile u poetku line (du niko ropstvo)., a danas je sankica imovinska a ne osobna (npr. naruimo taksi u 12 sati jer trebamo otputovati u 12:30 a taksi ne done na vrijeme ili uop te ne done.Taksist nije ispunio obavezu, ali ne mo e zbog toga u zatvor.Ako smo zbog 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM -2njegove krivnje pretrpjeli tetu mo emo ga tu iti za naknadu tete.Sankcija nije pogodila osobu-taksistu ve njegovu imovinu). 4. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih grananskih prava. Subjektivno granansko pravo je ovla tenje koje nastaje za uesnika konkretnog grananskopravnog odnosa na osnovu normi grananskog prava u objektivnom smislu. Mogunost prometa subjektivnih imovinskih prava

postoji jedino u grananskom pravu, uz odrenene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna grananska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo). Npr. pravni odnos kupoprodaje-kupac je ovla ten tra iti od prodavca izruenje stvari a to njegovo ovla tenje naziva se kupevo subjektivno pravo. Kupac mo e dobrovoljnim sporazumom prenijeti svoje pravo na treu osobu.

Prometnost subjektivnih grananskih prava je posljedica razmjene robe na tr i tu.Kolanje stvari u prometu odra ava se kao prijenos prava. U upravnom pravu ne postoji promet prava-tu postoji sistem delegacije tj.prijenos nadle nostis jednog upravnog tijela na drugo ali prijenos nadle nosti ne obavlja se u oblasti prometa prava. 4. SISTEM GRA.ANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema grananskog prava: institucijski i

pandektni. Institucijski sistem potie iz rimskog prava. Gaj u Institucijama ka e da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res stvari) i tu be (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajuim za granansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemakom Grananskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opi dio, obvezno pravo,

stvarno pravo, porodino pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opi dio grananskog prava sadr i skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima grananskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se urenuju odnosi izmenu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se urenuju oni dru tveni

odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovla tena da od druge stranke (du nik) tra i izvr enje neke inidbe, a ona je du na tu inidbu izvr iti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe (ostavitelja) urenuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRA.ANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA Granansko pravo trgovako

pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistika varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovakog od grananskog prava. Monistika varijanta zadr ava jedinstvenost grananskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. Granansko pravo porodino pravo. Izmenu grananskog i porodinog prava postoje slinosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama

urenivanja tih odnosa. Slinost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. Priroda ostalih odnosa je menusobno potpuno razliita. U porodinom pravu urenuju se lini odnosi, a imovinski odnosi su podreneni ostvarenju linih prava. Metodolo ka slinost je u naelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i naelu ravnopravnosti subjekata, a razlike su neprometnost porodinih subjektivnih prava i odsustvo

imovinske sankcije u porodinom pravu. 3 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Granansko pravo radno pravo. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio grananskog prava. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o slu bi (locatio conductio operarum). -3Granansko pravo upravno pravo. Metode, odnosno naela upravnog prava suprotni su onima grananskog prava. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije menu strankama, u

upravnom pravu va i naelo subordinacije, umjesto naela prometnosti naelo neprometnosti i delegacije nadle nosti, umjesto imovinske sankcije preovladava lina sankcija. U upravnom pravu preovladavaju kogentne, a u grananskom dispozitivne norme. Granansko pravo menunarodno privatno pravo. Menunarodno privatno pravo urenuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi sa tzv.menunarodnim obilje jem. Npr.ugovor o prodaji zakljue 2 dr avljanina razliitih zemalja na

teritoriji tree dr ave. Postavlja se pitanje koje e nacionalno granansko pravo biti primijenjeno u konkretnom sluaju. Taj zadatak rje ava menunarodno privatno pravo pomou tzv.kolizijskih pravila. Naziv menunarodno to pravo nije dobilo zato to je zaista menunarodno, ve zato to urenuje privatnopravne odnose sa menunarodnim obilje jima. Ono je unutra nje pravo dr ave. II -IZVORI GRA.ANSKOG PRAVA 1. POJAM

I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su razliiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila. U nauci o izvorima poznata je podjela na dr avne i dru tvene izvore prava. Za dr avni izvor je karakteristino da je formalni tvorac prava ustavom odreneni zakonodavni organ. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis, posebno zakon. Norma je heteromna,

odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat. Za dru tveni izvor ili tzv.autonomno pravo karakteristini su samonormiranje menusobnih odnosa i akcija lanova odrenenih asocijacija. Norma je autonomna, odnosno oni koji stvaraju normu u naelu su i njeni adresati. Izvori grananskog prava su: 1. propisi, 2. pravni obiaji, 3. sudska praksa i 4. pravna nauka. 1. PROPISI Propis

sadr i napisano pravno pravilo. Menu propisima postoji rang koji odrenuje njihov menusobni odnos. Rangiranje propisa ja posebno znaajno u sluaju sadr ajnog sukoba dva propisa. Najznaajniji propisi su: ustav i zakon. Ustavi sadr e relativno mali broj odredaba grananskog prava, ali one imaju prvorazredan znaaj. Ustavom se urenuju temelji pravnog, politikog i ekonomskog sistema odrenene dru tvene zajednice. Zakoni. Pod zakonom

se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani nain, a koji sadr i apstraktno, ope pravno pravilo. Zakon je naje i i najuobiajeniji pravni izvor. Svaki zakon je propis, ali svaki propis ne mora biti zakon. Propis je i svaki podzakonski akt. Za na e granansko pravo karakteristino je da ono nije u cjelini ureneno novim zakonima. Retroaktivnost

propisa. U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca va i relativno jer mo e odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna. On ne 4 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM mo e po vlastitoj odluci primjeniti propis unazad. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje poku avaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa. -41. Prema teoriji steenih prava, propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijenali steena prava pravnih subjekata. 2. Menutim, zbog sporne prirode steenih prava Roubier je postavio novu, tzv.modernu teoriju prema

kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku, ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije ve proizvele. Npr. ako je raniji propis odrenivao da se poslovna sposobnost stie sa 18 godina, a kasniji podi e granicu na 21 godinu, osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu

imaju 20 godina bi po klasinoj teoriji steenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje, dok bi po modernoj teoriji izgubili poslovnu sposobnost, ali bi pravni poslovi koje su zakljuili nakon navr ene 18.godine bili i dalje valjani. 2. PRAVNI OBIAJI Pravni obiaji su pravila pona anja koja su se formirala u dru tvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrnenog shvatanja, a zakonski im

je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. Pravni obiaj kao izvor prava mora sadr avati 2 elementa: a) materijalni, koji pokazuje da je dru tvena praksa koja se manifestuje kao vr enje ili nevr enje odrenenih radnji dovoljno gusta, stalna i jednolina; b) psiholo ki (opinio iuris sive necessitatis), tj.uvjerenje da se radi o opeobaveznom pravilu pona anja. Iz

navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih obiaja: 1. Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer va e samo onda ako ih zakon priznaje; 2. Pravni obiaji su supsidijarni pravni izvor, tj. u obzir dolaze samo ako odreneni odnos nije u cjelini normiran propisom, a pravni obiaj nije protivan naelima na kojima se zasniva pravni poredak odrenene zajednice. Pravni obiaji

su izvor na eg grananskog prava Na podruju obveznih odnosa primjenjuju se kao dopunski izvor obveznog prava,posebno trgovakog prava tzv.trgovaki obiaji. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednaavanja poslovne prakse uesnika u pravnom prometu. Uzanse mogu biti: 1. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se opim uzansama. 2. Ako

se primjenjuju na promet samo pojedine vrste robe ili usluga radi se o posebnim uzansama. Osnovno naelo obveznog prava: Uzanse se primjenjuju na obvezne odnose ako su uesnici u tim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti propzilazi da su njihovu primjenu htjeli. Trgovaki obiaji tj.uzanse ne smiju biti protivni kongentnim propisima a ako su suprotni dispozitivnim

propisima primjenjivat e se odredbe ZOO osim ako je primjena uzansi izriita. 3. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se dono enje vi e saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira opeobavezna pravna norma. Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana.

5 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Sudski presedan je sudska odluka koja je podignuta na rang opeg pravila i progla ena je kao obrazac za rje avanje slinih sluajeva (postoji u anglosaksonskim zemljama ne postoji kod nas). Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona, ve odluka vi eg suda djeluje na ni i sud samo snagom svoje uvjerljivosti, te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednaavanje sudske

prakse. -54. PRAVNA NAUKA (znanost) Pravna nauka je takoner samo indirektan izvor prava. Studije,lanci tj. znanstvena djela u kojima se teoretski obranuju pravni problemi imaju veliko znaenje za razvoj pravne nauke.Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti, ali se sudija u konkretnom sluaju ne mo e pozvati na neko nauno djelo kao na zakon.

III -GRA.ANSKOPRAVNI ODNOS 1, 2. POJAM I POSTANAK GRA.ANSKOPRAVNOG ODNOSA Grananskopravni odnos je dru tveni odnos koji je urenen pravnim pravilima grananskog prava. U prvom redu se javlja kao faktiki, materijalni dru tveni odnos. Prije nego o se odreneni materijalni odnos uope formira,potrebno je da se u dru tvenom ivotu pojave neke injenice za koje se ve e postanak materijalnog

dru tvenog odnosa (npr. potrebno je da razbijem tuni prozor pa da se uslijed te injenice zasnuje odnos odgovornosti za tetu). Materijalni dru tveni odnos postaje grananskopravnim odnosom u trenutku kada ga granansko pravo prizna i uredi. Time se stvara mogunost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. Pretvaranjem faktikih dru tveno-ekonomskih odnosa u grananskopravne odnose omoguava se privredno kretanje. Izmenu

dru tveno-ekonomskih odnosa sa jedne i grananskih prava sa druge strane, postoji uzajamno djelovanje. Dru tveni odnosi daju grananskom pravu sadr aj, a granansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku. To znai da se dru tveno-ekonomski odnosi putem pravne norme pretvaraju u grananskopravne odnose,im se dogode neke injenice koje izazivaju formiranje dru tvenih odnosa odrenenog sadr aja. 3. PRAVNE INJENICE Pravne injenice su injenice

za koje pravo ve e postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava. Pravne injenice se dijele: s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog grananskopravnog odnosa. a) VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne injenice se dijele

u 2 osnovne vrste: prirodni doganaji i ljudske radnje. 1. Prirodni doganaji postaju pravne injenice kada pravo za njih ve e pravne uinke. To su npr. ronenje, smrt,protek vremena. Prirodni doganaji za koje pravo ve e pravne uinke nazivaju se pravnim doganajima. 2. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni uinci. Ljudske radnje dijele se na:

a) Dopu tene ljudske radnje (pravne radnje ili pravna djelovanja)-menu pravnim radnjama najva niji je pravni posao. To je oitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih uinaka. Takvi uinci su postanak, promjena ili prestanak grananskopravnog odnosa. 6 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM b) Nedopu tene ili protupravne radnje (delikti tj.grananski delikti). Delikti su nedopu tene ili protupravne ljudske radnje uz koju norme grananskog prava i mimo volje poinioca ve u postanak odnosa odgovornosti za tetu. U grananskom pravu radi se o grananskim deliktima, za razliku od krivinih. -6b) VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S

obzirom na funkciju, pravne injenice se mogu javljati kao: pretpostavka, pravna osnova, presumpcija i fikcija. a) Pretpostavka je pravna injenica koja je zaista kao injenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao odreneni grananskopravni odnos. Npr.ako je neko zaista umro, tada je ta pravna injenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva (da se

podsjetimo, za nasljednopravni odnos je potrebno postajanje ovih injenica: smrt ostavitelja,imovina, ivi nasljednici u asu smrti ostavitelja,da su nasljednici sposobni da naslijede,oporuka u korist odrenenog nasljednika) Dakle, dok u obinom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se ne to dogodilo ili ne, u grananskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva injenica koja se sigurno dogodila i ije postojanje se uvijek

mo e dokazati. Pretpostavka ima funkciju da povezuje granansko-pravni odnos sa stvarnim dru tveno-ekonomskim odnosom. (injenino stanje-skup svih injenica koje grananskopravnog odnosa) su potrebne za nastanak nekog b) Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se ve e postanak, promjena ili prestanak subjektivnih grananskih prava. Naime, subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke. Da bi se ta pretpostavka

za koju je povezano subjektivno granansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa, ona se naziva pravnom osnovom. Prema tome, svaka pravna osnova je pretpostavka, ali svaka pretpostavka nije pravna osnova. Pravna osnova je ona centralna pravna injenica oko koje se grupi u sve ostale potrebne pravne injenice.Pravni subjekt kada dokazuje svoje subjektivno pravo mora uvijek dokazati

postojanje pravne osnove kao injenice iz koje izvodi to svoje subjektivno pravo. Pravna osnova se uvijek mora dokazati. Npr, pretpostavke za oporuno nasljenivanje su:

smrt ostavitelja,imovina, ivi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja, sposobnost nasljednika za nasljenivanje,oporuka u korist odrenenog nasljednika. Npr. nasljednik svoje pravo izvodi iz injenice da postoji testament u njegovu korist,ako nema testamenta,tada svoje pravo

da naslijedi ostavitelja izvodi iz injenice da je ostavitelj brani drug,da je njegov krvni srodnik ili njegov usvojenik Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odrenenog nasljednika na nasljedstvo oigledno je postojanje testamenta u njegovu korist. c) Presumpcija je pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne doka e suprotno. Kao presumpcija se mo e tretirati samo

ona pravna injenica koju je propis odredio. Takva injenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris) ili oboriva presumpcija. 1. Kod pravne ili oborive presumpcije nikad se ne dokazuje ono to se presumbira. Uvijek se dokazuje ono o je presumpciji protivno. Ona se uvijek mo e oboriti protudokazom. Pravna presumpcija je suprotnost tzv.faktikoj presumpciji gdje sudac slobodnim logikim zakljuivanjem iz

jedne poznate I dokazane injenice izvodi zakljuak da je istinita i neka druga injenica. 2. Osim pravne presumpcije koja se uvijek mo e oboriti dokazom, postoji i tzv.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). Neoboriva presumpcija znai da se neka injenica smatra po propisu kao dokazana, a 7 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM protivdokaz uope nije dozvoljen . Primjer neoborive presumpcije je npr.poznavanje stanja u zemlji nim knjigama, tj. smatra se da je svakome stanje u Z.K. poznato I niko se ne mo e opravdati da nije znao za postojanje nekog prava koje je upisano u Z.K. *Za to se ta presumpcija zove praesumptio juris et de jure i za to

protudokaz nije mogu? *Kod neoborive presumpcije (praesumptio juris et de jure) ne radi se samo o tome da se neka injenica uzima kao dokazana, nego se uzima kao dokazano I samo pravo koje se iz te -7injenice izvodi.Zbog toga u takvim tano odrenenim sluajevima pravo ne dopu ta izvonenje protudokaza. Fikcija je pravna

injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. I za fikciju va i naelo da se ne mo e fingirati svaka pravna injenica, ve samo ona za koju propis to dozvoli. Primjer: Testamentarno nasljenivanje. Pretpostavka

je da nasljednik mora biti iv u asu smrti ostavitelja. Prema tome,dijete zaeto a jo neroneno ne bi moglo biti nasljednik svog oca koji je umro prije nego mu se dijete rodilo.Tu imamo fikciju- onaj ko e se roditi dr i se da je ve ronen . Npr. Isto je tako poznata fikcija poznavanja objavljenih pravnih propisa.I za fikciju vrijedi naelo da se

ne mo e fingirati svaka pravna injenica, nego samo ona za koju propis to odredi. IV -SUBJEKTI GRA.ANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. Za pravni subjekt esto se koristi izraz osoba (lice). Za pravni subjekt karakteristino je da se pojavljuje kao uesnik u granansko-pravnim odnosima. Menutim, ne pojavljuje se

samo ovjek pojedinac nego se pojavljuju i razne dru tvene tvorevine. Zato se javlja potreba da se i neke dru tvene tvorevine pretvore u pravne subjekte. Pravni subjekt mo e biti: fizika osoba i pravna osoba. 1. Fizika osoba postoji kada se kao pravni subjekt tj. nositelj prava i obaveza javlja ljudko bie tj. iv ovjek; 2. Pravna osoba postoji kada se

kao pravni subjekt pojavljuje dru tvena tvorevina. Pravni subjekt mora imati dva svojstva (da bi mogao biti uesnik u granansk.pravnim odnosima): 1. pravna sposobnost 2. poslovna sposobnost PRAVNA, POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost, on bi prestao

biti pravnim subjektom (ovjek bi sa pravnog gledi ta postao stvar, a pravna osoba bi prestala postojati). Primjer je administrativni akt kojim se zabranjuje neka organizacija znai oduzimanje pravne sposobnosti toj organizaciji. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim aktivitetom tj. vlastitim oitovanjima volje stiu prava i obaveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati

poslovnu sposobnost niti jednak stepen poslovne sposobnosti. Za poslovnu sposobnost se tra i pravno relevantna volja pravnog subjekta. Pravno relevantna volja je volja koju pravo uva ava tj. u onom momentu kada ju je pravni subjekt oitovao. Za pravne poslove I ostale pravne radnje kao to su napu tanje stvari tra i se poslovna sposobnost. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni du nosti,

to su svojstva.Razlika izmenu svojstava I prava je u tome da se osoba mo e odrei svojih subjektivnih prava ali se ne 8 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM mo e odrei svojih svojstava. Fizikoj osobi se ne mo e oduzeti pravna sposobnost ali joj se mo e oduzeti poslovna sposobnost (to je tzv. li enje poslovne sposobnosti). Deliktna sposobnost (uraunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. Dok se za poslovnu sposobnost tra i pravno relevantna volja -8pravnog subjekta,

za deliktnu sposobnost tra i se odreneni stepen svijesti (mogunost samoopredjeljenja). Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. Npr. I te ki alkoholiar mo e kada je trijezan biti svjestan da ne smije razbijati tune prozore. Za protupravne radnje dovoljna je uraunljivost pravnog subjekta. A. FIZIKA OSOBA POJAM, POSTANAK I PRESTANAK FIZIKE OSOBE Fizika (prirodna) osoba

je iv ovjek kao subjekt prava. Svaki ovjek je pravni subjekt tj. nositelj prava I obaveza, a uroneno mu je svojstvo pravna sposobnost. ovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje ali i ne mora (robovlasni tvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti). * Postanak fizike osobe Fizika osoba postaje ronenjem.

To znai da dijete im se rodi, dobiva pravnu sposobnost tj.postaje nositelj prava i obaveza.Dovoljno je da dijete pokazuje znakove ivota i porod mora biti zavr en. Ako je dijete bilo roneno ivo pa umre, ono je bilo na jedan trenutak pravni subjekt. To je dovoljno da izazove znaajne posljedice u nasljednom pravu. Ponekad se ukazuje potreba da se neronenom djetetu

sauvaju neka prava. Dijete u majinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. Kod nasciturusa se slu imo fikcijom onaj ko e se roditi uzima se kao da je ve ronen . Pri tome se mora voditi rauna o slijedeem: 1. Fikcija mora ii u korist nasciturusa; 2. Dijete se zaista mora roditi ivo. Ako done do abortusa ili se dijete

rodi mrtvo, otpadaju sve pravne posljedice fikcije. *Prestanak fizike osobe Fizika osoba prestaje smru. Smrt znai i prestanak pravne sposobnosti fizike osobe. U sluaju da se ne zna da li je osoba ije pravne odnose treba razrije iti iva ili mrtva, pravo se slu i presumpcijom smrti koja se u na em pravu pojavljuje u vidu progla enja nestale osobe umrlom. Dakle,

ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizike osobe. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIKE OSOBE Fizika osoba stie pravnu sposobnost ronenjem a gubi je smru.Pravna sposobnost se ne mo e oduzeti fizikoj osobi.Osnovna funkcija pravne sposobnosti je u tome da se pomou nje subjekti mogu ukljuiti u prometno zbivanje. Poslovna sposobnost ima osnovnu funkciju u za titi

pravnih subjekata.Poslovna sposobnost je svojstvo da se svjesnim oitovanjem volje proizvode pravni uinci,ali se to ne mo e u jednakoj mjeri dopustiti svakoj fizikoj osobi.Postoji razlika menu ljudima kao to je dob. Npr. Ne mogu se voljne dispozicije djeteta i odraslog ovjeka jednako tretirati, a isto se tako oitovanja volje normalnog I du evno bolesnog ovjeka ne mogu izjednaiti.S obzirom na to,

pokazuje se potreba da se kod nekih fizikih osoba oitovanje volje usmjereno na sticanje prava I obaveza prizna potpuno a da se kod nekih uinak ne prizna-to se posti e gradacijom-stepenovanjem poslovne sposobnosti. 9 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Poslovna sposobnost fizike osobe ima 3 stepena: puna i ograniena poslovna sposobnost, te poslovna nesposobnost. a) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stie se po na em pravu sa navr enom 18.godinom ivota. Osobe koje su navr ile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zakljuili brak). Punoljetna osoba mo e sama sklapati pravne poslove. b)

Ograniena ili djelomina poslovna sposobnost. Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ogranienom poslovnom sposobno u va e tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te -9osobe. Pravni posao koji sklapa osoba ograniene poslovne sposobnosti zove se epavi pravni posao (negotium claudicans)-posao kao da epadok zakonski zastupnik ne da odobrenje. c) Potpuna poslovna nesposobnost. Osobe koje su potpuno nesposobne

ne mogu uope same sklapati pravne poslove, ve to za njih ine njihovi zakonski zastupnici. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlani od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno li ene poslovne sposobnosti, a usljed zakonom odrenenih razloga. Deliktna sposobnost nastupa sa navr enom 14.godinom ivota. Maloljetnik koji je navr io 14 godina potpuno je deliktno

sposoban ako je du evno zdrav. Du evno zdravlje se presumira. Maloljetnik izmenu 7 i 14 godina ivota nije deliktno sposoban, ali e iznimno biti ako se doka e da je pri injenju grananskog delikta bio sposoban za rasunivanje. B. PRAVNA (JURISTIKA OSOBA) Pravna osoba je dru tvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. To znai da pravni

poredak mo e nekoj dru tvenoj tvorevini priznati svojstvo pravnog subjekta tj.nositelja prava I obaveza iako je ta tvorevina potpuno razliita od ovjeka tj. od fizike osobe. Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu, a dijelom na germanskom i drugim obiajnim pravima evropskog kontinenta. OSNOVNE PRAVNE

TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 1. Teorija fikcije. Prema ovoj teoriji, dru tvene tvorevine nisu personae, jer nisu bia koja imaju vlastitu volju. Tu se samo zami lja da persona postoji, dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva juristikom osobom. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti. Teorija fikcije danas se naziva klasinom teorijom, jer su sve ostale

teorije nastale kao plod kritikih osvrta na tu teoriju. 2. Potvrdne teorije: a) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojeom kolektivnom osobom, koja je ivi organizam, kao i ovjek. Taj pravac, koji kolektiv vi e psihologizira, ve e se uz Zitelmann-a. Osnovna zasluga organske teorije je u tome to je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. Krupan nedostatak joj je to je

poistovijetila organizam i organizaciju. b) Teorija pravne realnosti prihvaena je i razranena od strane francuske civilistike doktrine. Ova teorija pravne ili tehnike realnosti nagla ava 2 osnovna naela:

da treba priznati postojanje pravne osobe ak i u sluaju zakonske utnje, uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi; da treba priznati sva prava pravnoj osobi, aki

preko zakonskog teksta, ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. 10 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM c) Teorija ustanove ili institucije. Po ovoj teoriji, iji je autor Hauriou, pravna ustanova je dru tvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odrenene ideje. Kolektiv postaje ustanova i automatski stie pravnu sposobnost im postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva. Teorija ne mo e pru iti pravni kriterij

koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. 3. Odrine teorije a) Teorija namjenske imovine. Brinz je poeo uiti da prava ne pripadaju samo nekome, ve da mogu pripadati i za ne to. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. To su imovinske mase bez subjekta, ali sa odrenenim ciljem.

Umjesto pravne osobe, -10Brinz je postavio teoriju o namjenskoj imovini . Obzirom da je i teoretski neodr ivo uenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta, smatra se da Brinz nije ni ta doprinio nauci o pravnoj osobi. b) Teorija destinatora, iji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina

namijenjena. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmenu vlasni tva u ekonomskom i pravnom smislu. c) Teorija kolektivnog vlasni tva. Njen autor, francuski teoretiar Planiol, do ao je na ideju da pravna osoba ne postoji, odnosno da je potpuno nepotrebna, te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasni tva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom.

e) Druge odrine teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uope. Budui da njima ne treba nikakav pravni subjekt, u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen. 4. Teorija realne egzistencije mo e se postaviti ako se kao rezultat opih napora nauke, legislative i prakse poku a izvui

ono zajedniko. Supstrat osobnosti mo e biti ivo ljudsko tijelo i u tom sluaju se pravni subjekt javlja kao fizika osoba. Menutim, supstrat osobnosti mo e biti odreneni skup pojedinaca ili odrenena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba. U prvom sluaju radi se o korporaciji, a u drugom o zavodu ili zakladi. Subjektivitet fizikih i pravnih osoba je jedinstven.

POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka dru tvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 1. Dru tvena tvorevina mora imati trajnu i vrstu organizaciju, prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo; 2. Organizacija mora imati zasebnu imovinu, odvojenu od imovine lanova; 3. Mora dobiti pravnu sposobnost (subjektiviteta).

Postoje tri sistema u pogledu pretpostavki potrebnih da neka tvorevina dobije pravnu sposobnost: Po sistemu slobodnog udru ivanja, pravna osoba nastaje organiziranjem, to se vidi iz statuta. Nadle nom dr avnom organu mora se podnijeti prijava. Ako cilj pravne osobe nije u skladu sa postojeim poretkom,mora se donijeti rje enje kojim se zabranjuje rad toj pravnoj osobi.Prijava nema konstitutivni karakter. Po sistemu

normativnog akta dru tvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na dva naina: *direktno propisom (i to singularnom odredbom) kojim se osniva tano odrenena pravna osoba (npr.jedinicew lokalne samouprave); *posebnim propisima kojim se odrenuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka tvorevina postala pravna osoba. Pravna sposobnost stie se tek registracijom. Menutim, 11 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM nadle ni organ ispituje da li su ispunjene po zakonu odrenene pretpostavke, a ako jesu mora izvr iti registraciju.

Po sistemu koncesije, dru tvena tvorevina dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa-odobrenjem. Taj akt (tj.odobrenje) daje se po diskrecionoj ocjeni (jedinice lokalne samouprave stiu pravnu sposobnost direktno propisom, a jedino je dr ava ve samim svojim postojanjem

pravna osoba). Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. -11PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizike osobe ira je od pravne sposobnosti pravne osobe.

Fizika osoba mo e biti nositelj svih subjektivnih prava I obaveza koje predvina objektivno pravo, a obim prava I obaveza koje ima neka pravna osoba ovisi o cilju koji ta

pravna osoba treba postii; Za fiziku osobu se ka e da ima opu pravnu sposobnost, a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost. Fizika osoba djeluje u okviru onoga to nije zabranjeno, a pravna osoba u okviru onoga to joj je odreneno. Pravna osoba ima svoj cilj a za njegovo postizanje mora se nu no javiti kao nositelj odrenenih

prava i obaveza.Pravna osoba se nu no pojavljuje kao pravni subjekt sa posebnom pravnom sposobnosti. Postavlja se pitanje: Kako se odrenuje ta posebna pravna sposobnost? Ona se odrenuje statutom pravne osobe. U statutu je izra ena tzv.statika volja pravne osobe. Tu se odrenuje cilj, odnosno svrha pravne osobe, a time i obim pravne sposobnosti. Statut ili ugovor o osnivanju nu no sadr i i

unutra nju organizaciju pravne osobe, kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. Statut ili ugovor pravne osobe mora imati odredbe o tijelima koji omoguuju da se odrenena pravna osoba ukopa kao subjekt u dinamiku grananskopravnih odnosa. Statut, odnosno ugovor, mora predvidjeti i lanska prava, odnosno odrenena prava korisnika. Budui da je u statutu izra ena volja pravne osobe, on uvijek ima

oblik, a esto i snagu pravnih propisa. Isto va i i za ugovor o osnivanju pravne osobe. POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Danas prevladava mi ljenje da pravna osoba mo e biti ne samo nosilac prava I obaveza nego mo e ta prava i obaveze samostalno sticati I prenositi. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim oitovanjem volje stiu prava I

preuzimaju obaveze. Postavlja se pitanje: Kako pravna osoba mo e izraziti svoju volju? Statut ili ugovor je jedan od naina na koji pravna osoba izra ava svoju volju-statika volja. Ali pravna osoba mora imati mogunost izraziti i svoju tzv. dinamiku volju-to je volja koju treba pravni subjekt izraziti prilikom konkretnog disponiranja svojim pravima i obavezama. Pravna osoba svoju dinamiku volju izra ava preko

svojih organa. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. Tijelo ili organ je fizika osoba ili skup fizikih osoba preko kojih pravna osoba izra ava svoju vollju. Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe. Tijelo pravne osobe ne smije se poistovjeivati sa zastupnikom. Radnja

zastupnika je njegova vlastita radnja koju on poduzima u ime i za raun zastupanog, a radnja tijela je radnja same pravne osobe (npr.akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt, ve akt fakulteta). 12 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Ako sa stanovi ta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fiziku i pravnu osobu, dolazimo do slijedeih zakljuaka:

Kod fizike osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno. Kod pravne je suprotan sluaj tj. Pravna osoba u trenutku kada dobiva pravnu sposobnost postaje istovremeno i potpuno poslovno sposobna; Za fiziku osobu je karakteristino stepenovanje

poslovne sposobnosti, za pravnu ne. Za fiziku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti, koje je karakteristino za pravne osobe. -12DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Kao to fizika osoba mo e povrijediti ugovornu I zakonsku obavezu te poiniti tzv. grananski delikt tako isto i pravna osoba mo e poiniti te vrste tetnih radnji. Ako se tra i krivica, krivica pravne

osobe prosunivae se po krivici njenih organa. Ako je organ pravne osobe fizika osoba, za krivicu se tra i uraunljivost. Ako je organ pravne osobe kolektiv, postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom sluaju. Npr. odgovornost eljeznica,tramvaja,nuklearnih elektrana. Postoji odgovornost gdje se tra i krivnja kao i odgovornost za tetu bez krivnje. VRSTE PRAVNIH OSOBA

Postoje etiri osnovne vrste pravnih osoba: 1. pravne osobe javnog prava 2. pravne osobe privatnog prava 3. korporacije 4. zaklade. 1. Javne osobe su one koje ostvaruju javne ciljeve i interese. Finansiraju se iz sredstava dr avnog prorauna, osnivanje, kontrola i upravljenje od strane dr ave, javna ovla tenja i dr. Pravne osobe javnog prava su: dr ava,jedinice lokalne samouprave i uprave,razliite

ustanove koje dobivaju sredstva iz dr avnog prorauna,javna preduzea i dr. 2. Privatne osobe se one koje slijede privatne ciljeve i interese. Pravne osobe privatnog prava su: trgovaka dru tva, udru enja granana i sl. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vr i se prema tzv.supstratu pravne osobnosti. 3. Korporacija je organizirani kolektiv fizikih osoba koji je samostalan pravni subjekt razliit

od pojedinaca koji su lanovi korporacije. Ona ima svoju imovinu ali u osnovi pravne osobnosti (supstratu) nije te i te na imovinskoj masi nego na skupu fizikih osoba. Korporacija mora imati svoje lanstvo. Odnos lanova prema korporaciji i obratno urenen je njenim Statutom, kojeg donose sami lanovi. Imovina korporacije je razliita od imovine lanova, a slu i bilo lanovima bilo svrsi odrenenoj u

Statutu. Za korporaciju je karakteristino da se njen identitet ne mijenja promjenom lanova. Zbog toga lan neke korporacije mo e stupati u grananskopravne odnose sa svojom korporacijom. Tipine korporacije su dioniarska ili akcionarska dru tva. 4. Zaklada je za odrenenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost. Zakladom upravljaju fizike osobe, ali je dominantni element supstrata njene pravne

osobnosti upravo sama imovinska masa. Zaklada se osniva aktom dr avne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizika ili pravna osoba. To je pravni posao posebne vrste jer se njime nakon odobrenja upravne vlasti stvara novi pravni subjekt (samostalna zaklada). Nalog oporuitelja njime se ostavlja dio ili cijela ostavina ve 13 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM postojeoj pravnoj osobi, da je koristi za ostvarenje neke dopu tene svrhe npr. za zbrinjavanje ili kolovanje siroadi. Takva oporuna odredba je nalog ili modus, a imovinska masa koja je u la u imovinu postojee pravne osobe je tzv. nesamostalna zaklada. Nesamostalna zaklada nije pravna osoba. U praksi je vrlo te ko odrediti da li neka pravna osoba spada

u korporaciju ili zakladu, jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova. U takvom sluaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju. FONDACIJA se razlikuje od zaklade po tome to se osniva za razdoblje ne du e od 5 godina (menutim,po novom pravu nema razlike izmenu fondacije i zaklade). Zaklada mo e biti

osnovana za razliite, opekorisne i dobrovoljne svrhe. Svrha se odrenuje aktom zakladnika. Prihodi koje ostvaruje zaklada mogu biti namjenjeni odrenenom krugu fizikih osoba. (npr. iz prihoda raznih stipendijalnih zaklada daju stipendije studentima-amerika sveuili ta). -13Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u na em pravu, mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971; 1971.-1988.godine i period nakon 1988.godine.

U periodu do 1971.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na dru tvene i grananske pravne osobe. Dru tvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt ija je ekonomska baza iskljuivo u dru tvenom vlasni tvu. Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasni tva. Bile su nosioci prava kori tenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava. Najva nije dru tvene pravne osobe tog perioda

su: dr ava, politiko teritorijalne jedinice, odnosno DPZ i radne organizacije. Grananske pravne osobe su dru tvene tvorevine ija je ekonomska osnova u grananskom vlasni tvu. U ovom periodu bile su marginalnog znaaja i tretirane su kao relikt pro losti. U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatno u, jer im bi ta djelatnost pre la odrenenu granicu, automatski bi njihova imovina postala dru tvenom. U grananske

pravne osobe ubrajane su: vjerske organizacije, razliite zaklade ili zadu bine, te udru enja granana. Period 1971.-1988.godine je period o ivotvorenja koncepcije udru enog rada. Normativnu osnovu ine Ustavni amandmani iz 1971, Ustav SFRJ iz 1974.godine i Zakon o udru enom radu iz 1976.godine. U ovom periodu do lo je do znaajnih promjena u definiciji, supstratu i organizacijskim oblicima dru tvenih pravnih osoba. Dru tvena pravna

osoba definirana je kao ona dru tvena tvorevina koja svoje ciljeve mo e ostvariti samo anga ovanjem sredstava u dru tvenom vlasni tvu. Temeljni oblik organizacije dru tvenih pravnih osoba su bile Organizacije udru enog rada (OOUR, RO, SOUR), Samoupravne interesne zajednice, DPO, DPZ i dru tvene organizacije. Period nakon 1988.godine poinje radikalnim promjenama u dru tveno-ekonomskom i pravnom poretku. Normativna podloga data je amandmanima na Ustav

SFRJ i Zakonom o poduzeima (ZOP) iz 1988.godine. Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzee, koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka, odnosno dobiti. ZOP razlikuje etiri tipa poduzea: 1.Dru tveno poduzee, koje posluje sredstvima u dru tvenom vlasni tvu; 2.Zadru no poduzee, koje posluje sredstvima u zadru nom vlasni tvu; 3.Mje ovito poduzee, koje posluje

sredstvima u dru tvenom, zadru nom i vlasni tvu fizikih lica; 4.Privatno poduzee, koje posluje sredstvima u privatnom vlasni tvu, tj.vlasni tvu fizikih osoba i grananskih pravnih osoba. PRESTANAK PRAVNE OSOBE 14 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Pravna osoba nije neka trajna i vjena kategorija. Ona mo e prestati postojati kao i pravni subjekt. Pravna osoba je samo ona tvorevina koja ima odreneno organizacijsko jedinstvo, imovinu, priznanje pravne sposobnosti od pravnog poretka, te sve te pretpostavke moraju postojati zajedno, te ako nestane jedne od ove tri pretpostavke mora prestati i pravna osoba.

Osim toga, pravna osoba mo e prestati:

propisom tj. mora prestati postojati, jer bi njeno dalje postojanje bilo protupravno; aktom dr avne vlasti (zabranom)-radi se o prestanku pravne osobe povlaenjem odobrenja koje je bilo potrebno za egzistenciju pravne osobe; postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana-pravna osoba prestaje ako je bila kreirana radi postizanja tog cilja, jer bi

njeno dalje postojanje bilo bezpredmetno; smanjenjem broja lanova ispod odrenenog broja koji je npr. predvinen statutom pravne osobe; -14odlukom lanova koji je sastavljaju;

nestankom imetka pravne osobe; steajem. Pravna osoba nad kojom se provodi steaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rje enja o zakljuenju steajnog postupka. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe

rje avaju se u postupku likvidacije. Likvidacija je postupak u kojem se razrje avaju imovinskopravni odnosi pravne osobe koja treba da prestane postojati kao samostalni pravni subjekt. Nakon okonanja postupka likvidacije pravna osoba se bri e iz registra koji se void za takvu vrstu pravne osobe. V -GRA.ANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. POJAM SUBJEKTIVNOG GRA.ANSKOG PRAVA Najpoznatiji poku aji definiranja subjektivnog

prava su: Teorija volje njemakog pravnika Windscheida, prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana mo volje, pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. Iheringova teorija interesa, prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno za tien interes. Interes je uvijek neka korist ili dobro u naj irem smislu rijei. Voljno-interesna teorija, koja predstavlja sintezu prethodnih, je najprihvaenija. Prema ovoj teoriji,

subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena mo volje, odnosno pravna mo u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. Pojam pravna mo podrazumijeva ovla tenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati. Na bazi ovih gledi ta mo e se dati slijedea definicija: Subjektivno granansko pravo su ovla tenja koja pravnom subjektu u odrenenom grananskopravnom odnosu priznaju norme

objektivnog grananskog prava. 2. RAZLIKA IZME.U PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU Granansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se urenuju odreneni dru tveni odnosi. Granansko pravo u prvom redu bira koje e od dru tvenih odnosa pretvoriti u grananskopravne odnose, te odrenuje injenice koje su potrebne za formiranje odrenenog grananskopravnog odnosa. Iz toga utvrnuje koja ovla tenja

imaju subjekti u odrenenom odnosu te koje obaveze i du nosti preuzimaju na sebe u takvom odnosu. Postavlja se pitanje: Kakva je norma grananskog prava? Norma objektivnog prava zahvata sve sastavne elemente odrenenog pravnog odnosa, a jedan od tih elemenata koje zahvata norma jesu ovla tenja koja ima subjekt u pravnom odnosu. Skup tih ovla tenja to ih 15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM norma objektivnog prava priznaje subjektima u odrenenom grananskopravnom odnosu naziva se subjektivno imovinsko pravo. Da se ovla tenja to ih priznaje objektivno pravo u odrenenom grananskopravnom odnosu ve u uz pravni subjekt, naziva se skup tih ovla tenja subjektivnim pravom. To znai da subjektivno pravo mora imati svog nositelja. Dakle, nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta. Nasuprot

tome, objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac. Postavlja se pitanje: Izlazi li subjektivno pravo iz objektivnog prava? Subjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni elemenat objektivnog prava, nego kao sadr ajni elemenat grananskopravnog odnosa. Subjektivno pravo se kao sastavni elemenat pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. Ta realnost je pravna

osnova. Norma objektivnog prava ne stvara ovla tenja nego ta ovla tenja izviru iz pravne osnove a norma ih samo priznaje ili ne priznaje. -15Na primjer zakon o nasljenivanju odrenuje da se naslijediti mo e po testamentu. Postavlja se pitanje: da li u nekom konkretnom sluaju B izvodi svoje pravo da naslijedi C iz apstraktne norme iz lana 6. ZN

ili iz injenice da je C nainio testament u korist B. Rje enje: Ovla tenje B izlazi iz testamenta a testament je kao pravnu osnovu priznala norma objektivnog prava.Priznala je ovla tenje koje iz te osnove izlazi. 4. FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRA.ANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izra avamo menusobni odnos pravnih subjekata u odrenenom grananskopravnom odnosu. Subjektivnom grananskom pravu jednog subjekta odgovara

obaveza drugog subjekta. Preko subjektivnih grananskih prava izra avamo dru tveni odnos (A-B) ali izra avamo i faktiki odnos koji postoji izmenu subjekta i objekta u pravnom odnosu. Bez subjektivnih prava te ko bismo mogli konstruisati pojam imovine. 5. SADR AJ SUBJEKTIVNOG GRA.ANSKOG PRAVA 1. Pripadanje i ovla tenje. Subjektivnim pravom se u prvom redu pravno izra ava odreneni dru tveni odnos izmenu subjekta prava a istovremeno

se izra ava i onaj faktiki odnos koji postoji izmenu subjekta i objekta u pravnom odnosu Sa stanovi ta objekta, veza izmenu subjekta i objekta grananskopravnog odnosa. Gledajui sa stajali ta objekta ta se veza izra ava pripadanjem objekta subjektu. Sa stanovi ta subjekta, ta veza se izra ava putem ovla tenja. Ovla tenjem se pravno izra ava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar grananskopravnog odnosa. Tako je npr.

pravo vlasni tva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovla tenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odrenene stvari. Vlasnik mo e sa svojom stvari raditi sve osim onoga to je propisima zabranjeno. Najtipinija vlasnika ovla tenja su posjedovanje, upotreba, kori tenje i raspolaganje. Ali sva ta ovla tenja stvaraju samo jedno subjetivno pravo. Zato npr. ako si neko svojata slu nost puta preko tuneg zemlji ta, vlasnik nee

tu iti zbog smetanja upotrebe nego e dii tu bu zbog smetanja prava vlasni tva. Postoje i takvi pravni odnosi u kojima subjekt ima samo jedno ovla tenje koje ini subjektivno pravo. Npr. posudimo li od nekog sat,mo emo ga upotrijebiti ali ga ne mo emo prodati ili uni titi jer smo ovla teni samo na prisvajanje jednog svojstva stvari. Ovla tenje koje pripada subjektu pokazuje da on ne to

mo e uiniti, ali ne zato to ima volju nego zato to mu to objektivno pravo dopu ta ili jami. To znai da pravni subjekt ne mora sam vr iti ta ovla tenja, nego za njega to mo e uiniti i neko drugi. Zato i dijete koje ima pravno relevantnu volju mo e imati subjektivna prava 2. Interes. Smisao ovla tenja ne treba tra iti samo u njegovom

pravnom povezivanju sa subjektom kao nosiocem unutar pravnog odnosa. Smisao ovla tenja treba potra iti i u 16 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM njegovom cilju. Kada ovla tenja posmatramo sa stanovi ta cilja, u ovla tenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta. Npr. Posudimo li od svog prijatelja bicikl, tada na temelju ugovora o posudbi dobivam ovla tenje da se na biciklu vozim. Realizovanje odrenenog interesa nije ni ta drugo nego prisvajanje odrenenog svojstva objekta od strane subjekta. Smisao ovla tenja se najbolje

pokazuje kada ga realiziram, a realiziram ga zbog toga da time ostvarim svoj ekonomski interes. -165. ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogunost da se od drugoga tra i injenje ili propu tanje koje istovremeno znai ostvarivanje na eg subjektivnog prava. Subjektivno pravo treba posmatrati u okviru pravnog odnosa. Subjektivnom pravu osobe A odgovara du nost osobe B.

Ako subjektivno pravo osobe A posmatramo sa gledi ta nositelja du nosti B otkrit emo da subjektivno pravo osobe A prati zahtjev za ostvarenje. Npr. pravo vlasni tva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih, da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasnikih ovla tenja. Pravo vlasni tva u subjektivnom smislu bilo bi bespredmetno kada bi svako mogao vlasnika samovlasno

smetati i kad bi mu svako mogao osporiti obavljenje vlasnikih ovla tenja. Za to npr. mogu u predavaonici pred svim slu ateljima mirno pisati svojom olovkom? Zato to svi slu atelji znaju da ja na toj olovci imam pravo vlasni tva, koji prati pravnom normom zagarantovan zahtjev uperen prema svima da me ne smetaju u upotrebi moje olovke. To znai da imam mogunost da odd

a od svih slu atelja tra im propust tj. svaki mora propustiti ono pona anje ili djelovanje koje bi onemoguilo mirnu upotrebu olovke. Zahtjev koji prati subjektivno pravo odrenuje pona anje obveznika. Ako pona anje obveznika ne odgovara zahtjevu ovla tenika, zahtjev daje mogunost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. U tom sluaju zahtjev dobiva oblik tu be ili prigovora.

Npr. Zajmodavac

ima subjektivno pravo prema zajmoprimcu dam u vrati pozajmljenu svotu. Ali to subjektivno pravo bilo bi bespredmetno kada ga ne bi pratio zahtjev za ostvarenje. U sluaju da zajmoprimac ne vrati dug, mo e zajmodavac svoj zahtjev realizovati u obliku tu be, kojom tra i povrat pozajmljene svote. U tom sluaju zahtjev dobiva oblik tu be.

Npr. Ako odreneno vrijeme posjedujemo

neku pokretnu stvar, pa nas neko tu i vlasnikom tu bom tvrdei da je stvar koju posjedujemo njegova, mo emo ako je posjed zakonit (kvalificiran) i ako je proteklo zakonom propisano vrijeme, na tu beni zahtjev staviti prigovor dovr ene dosjelosti. Mi smo na temelju zakonitog posjeda kroz 3 godine postali vlasnici stvari. U tom sluaju svoj zahtjev koji prati na e subjektivno pravo vlasni tva ostvarujemo

u sluaju tu be protiv prigovora. Mo e li subjektivno pravo postojati bez zahtjeva? Zahtjev nije identian sa subjektivnim pravom, ve je samo njegov pratilac. Pravna norma ne stvara subjektivno granansko pravo, ona ga samo priznaje ili ne priznaje. Ako ga priznaje, daje mu zahtjev pomou kojeg pravni subjekt mo e svoje subjektivno pravo I prinudno ostvariti. Mo e li

biti da nema zahtjeva i u kojem sluaju? (U sluaju zastare) 17 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Zahtjev mo e zastarjeti, a da subjektivno pravo i dalje ostane. Npr. zastarjeli dug mo e se dobrovoljno platiti ali se du nik ne mo e tu bom prisiliti da takav dug plati. Istovremeno, zahtjev nije identian ni sa tu bom, jer se mo e postaviti i u obliku prigovora. 6. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. Apsolutna i relativna. Apsolutna

su ona koja djeluju prema svima (erga omnes). Njih mo e svako povrijediti, ali nositelj apsolutnog prava mo e svoje pravo protiv svakog ostvariti. Kod ovih se prava ne mo e unaprijed tano utvrditi ko ga sve u budunosti mo e povrijediti. Apsolutna prava su: npr.pravo vlasni tva i druga stvarna prava. Relativna subjektivna grananska prava su ona koja djeluju izmenu tano odrenenih stranaka (inter

partes). Tu se unaprijed zna koja strana mo e povrijediti to pravo. Relativna su npr.obvezna prava. Tako se u odnosu zajma pravo zajmodavca mo e povrijediti samo ako zajmoprimac (du nik) na vrijeme ne vrati dug. -172. Prenosiva i neprenosiva. Prenosiva su ona koja se mogu neogranieno prenositi sa jednog na druge pravne subjekte. Najvei broj subjektivnih grananskih prava je prenosiv,

to je posljedica naelaprenosivosti ili prometnosti. Neprenosiva su ona subjektivna grananska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jednog subjekta na drugi. S obzirom da su takva prava usko vezana za osobu njegovog nosioca nazivaju se i strogo osobna (lina) grananska prava. Neprenosiva prava su: npr. osobne slu nosti usus (plodou ivanje), usus fructus (upotreba) i habitatio (stanovanje). 3.

Glavna i sporedna (ili akcesorna) prava. Sporedna (akcesorna) prava postoje kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gran. prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava. Kao sporedna prava naje e se javljaju: zalo no pravo, pravo na ugovorenu kamatu, pravo na ugovornu kaznu, na tro kove, na plodove itd. Kao primjer odnosa glavnog i sporednog prava navodimo odredbu l. 369. ZOO: Sporedna

potra ivanja, ako to su potra ivanja kamata, tro kova, plodova I ugovornekazne, zastaruju kada zastari glavno potra ivanje: . 4. Preobra ajna prava (potestativno pravo,pravna mo). Pod preobra ajnim pravom podrazumijeva se ovla tenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona grananskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. Prema uincima koje izazivaju, preobra ajna prava se mogu podijeliti na:

preobra ajna prava

nastanka grananskopravnog odnosa (npr.prihvat ponude, okupacija itd); preobra ajna prava promjene grananskopravnog odnosa (npr.pravo izbora kod alternativnih obaveza); preobra ajna prava prestanka grananskopravnog odnosa (npr. otkaz ugovora, opoziv punomoi, pravo pobijanja ugovora itd). Preobra ajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora. U pravilu su vezana za prekluzivni rok tj. prestaju ako se ne ostvare u tom roku.

VI -OBJEKTI GRA.ANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti grananskopravnog odnosa su stvari, inidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u same te odnose (grananskopravne odnose). Objekti grananskopravnog odnosa su:

stvari 18 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

inidbe imovina A. STVARI 1. POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu ulima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sada njosti ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti.

U pravnom smislu, nisu stvari: otvoreno more, slobodna atmosfera,

zemljina kugla, budui da te stvari nisu prostorno ograniene, ne javljaju se kao objekt grananskopravnih odnosa; -18U savremenom pravu, iv ovjek nije stvar, nije pravni objekt jer iv ovjek ne mo e biti ni u ijem vlasni tvu, kako je to bilo u periodu ropstva (robovi). Nije stvari ni dijelovi ovjeijeg tijela npr. Na a kosa,brada,brkovi. Nisu stvari niti ptoteze

koje su vrsto I trajno spojene s tijelo npr.most u zubima nije samostalna stvar ve sastavni dio tijela, ali npr. Naoale su samostalna stvar. Postavlja se pitanje: Da li je ovjeiji le stvar u pravnom smislu? Dok se sa stvarima postupa po naelu utiliteta (korisnosti), sa le om se postupa po naelu pijateta (po tovanja). 2. PODJELA STVARI Stvari se prema

razliitim kriterijima mogu podijeliti u razliite grupe. a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. Po ovom kriteriju stvari se dijele na:

Stvari u prometu (res in commercio)-stvari koje su u slobodnom prometu te mogu u njemu

slobodno cirkulisati. Stvari u prometu su stvari na kojima postoji neograniena mogunost sticanja prava vlasni tva, i svih drugih imovinskih prava. Stvar u prometu nije identian pojam sa robom. Roba je pokretna stvar, a stvar u prometu mo e biti i nekretnina. Poznato je da se zemlja ne smatra robom. Stvari ograniene u prometu su stvari iji se promet ograniava iz

odrenenih dru tvenih, ekonomskih, politikih i drugih razloga (npr.lijekovi, oru je, opojne droge, eksplozivi, otrovi itd). Za takve se stvari propisuje poseban re im prometa kojeg karakteri e razne restrikcije, odobrenja I evidencije. Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uope ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr.javni putevi, parkovi itd). Stvari izvan prometa vrlo esto stoje pod

posebnim administrativnim re imom. b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina 1. Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles res immobiles). Pokretne su stvari koje se mogu premje tati u prostoru a da se pri tome ne uni ti njihova bit, odnosno da se time ne promijeni njihova dosada nja struktura. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati polo aj u prostoru

a da im se time ne uni ti bit, odnosno ne promijeni struktura. Na pitanje da 19 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM li je odrenena stvar nekretnina odgovara se pomou kriterija prirodne kvalitete, kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva.

Kriterij prirodne kvalitete. Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemlji ta i sve ono to je sa zemlji tem trajno povezano, bilo mehaniki ili organski (zgrade, instalacije, usjevi itd). Nisu nekretnine razne barake,izlo beni paviljoni,kiosci I dr. Kriterij

pertinencije. Po ovom kriteriju, nekretninom se smatra ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Pretinencija je pripadak neke druge stvari.Pertinencija se smatra nekretninom ako slu i njenim ekonomskim svrhama. Npr. traktor, plug, kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatraju se nekretninama kao i samo dobro. Pertinencija je nekretnina po namjeni, to znai da je vlasnik nekretnine odredio da

odrenena pokretna stvar trajno slu i ekonomskoj svrsi te nekretnine. -19Kriterij posebnih ciljeva. Po ovom kriteriju, odrenena pokretna stvar se smatra nekretninom zato to je tako odreneno propisom. Pravni re im za brodove i avione vrlo je slian onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre sline zemlji nim knjigama i stvarnih prava na njima). Razlika izmenu pokretnih i nepokretnih stvari?

-za pokretne i nepokretne stvari postoje razliiti pravni re imi u pogledu sticanja vlasni tva i ostalih stvarnih prava. -nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu, to ne va i za pokretne stvari. -zalo no pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od zalo nog prava na pokretnim stvarima koje se zove runi zalog (pignus). 2. Zamjenjive

i nezamjenjive stvari (res fungibiles res non fungibiles). Zamjenjive su stvari koje se u prometu odrenuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Tu spadaju npr.bra no, eer, vino, cement itd. Zamjenjive stvari zovu se i generine (genus=rod). Time se nagla ava da je u prometu bespredmetno razlikovanje pojedinih individua unutar vrste (npr.zrno p enice). Po to individualitet nije va an, to je jednaka koliina

istovrsnih stvari jednaka drugoj koliini istovrsnih stvari i zamjenjiva s njom. Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odrenenim individualiziranim osobinama. Oznaavaju se i terminom species (npr.odrenena umjetnika slika ili na zimski kaput). Npr. Kada odemo u pozori te I predamo kaput u garedrobu, po zavr etku predstave ne elimo nazad bilo kakav kaput nego samo svoj.

Kod pitanja da li se u konkretnom sluaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odluan kriterij prirodne kvalitete, ve se uzima u obzir i volja stranaka. Razlika izmenu genius (zamjenjive) i speacies (nezamjenjive) stvari? -ova razlika posebno dolazi do izra aja u obveznom pravu, u sluaju propasti stvari

Ako je du nik du an predate nezamjenjivu

stvar (species) tj. tano odrenenu stvar,tada u sluaju da stvar propadne-obaveza se gasi (ako je stvari propala zbog okolnosti zbog koje ne odgovara) A ako je stvar propala njegovom krivicom, dotada nja obaveza se pretvara u odgovornost za tetu; Ako je objekat inidbe zamjenjiva stvar (genus), obveza se ne gasi propa u stvari, jer genus ne propada (genus non perit). Ako

su objekt inidbe zemjenjive tj. generike stvari koje se uzimaju iz mase tih stvari, obaveza e prestati kad propadne cijela ta masa. 3. Potro ne i nepotro ne stvari (res consumptibiles res non consumptibiles). Potro ne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uni tavaju ili im se vidljivo smanji 20 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM supstanca. Kod potro nosti va na je prva jednokratna upotreba.Nepotro ne su stvari koje se ne uni tavaju prvom normalnom upotrebom, niti im se vidljivo smanjuje supstanca. Potro ne stvari su obino i zamjenjive, ali ne mora uvijek biti tako. Npr.ronendanska torta je potro na, ali nezamjenjiva stvar. Obrnuto, zamjenjive stvari mogu istovremeno biti nepotro ne (npr.igla). Kod odrenivanja da li je odrenena

stvar potro na ili ne, ne odluuje samo objektivni kriterij ve esto i volja stranaka: one mogu potro nu stvar tretirati kao nepotro nu. Va nost diobe na potro ne I nepotro ne stvari: Ovo razlikovanje znaajno je kod pravnih institute preko kojih se omoguuje upotreba ili kori tenje tune stvari uz obavezu vraanja te stvari. Npr. U posudbu ili uvanje-mogu se dati

samo nepotro ne stvari. 4. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles res non divisibiles). Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na vi e istovrsnih dijelova, a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina. Djeljive stvari su npr.zemlji ta,ploa okolade. Ova klasifikacija posebno je znaajna kod suvlasni tva

i -20obveza sa vi e vjerovnika i vi e du nika. Nedjeljive su stvari ijom bi se podjelom uni tila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr. iva ivotinja, dijamant itd). Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari ija podjela je propisom zabranjena. Naini podjele (diobe) stvari Postoje 3 naina podjele (diobe) stvari:

fizika dioba

znai da se stvar mo e mehanikim putem podijeliti na dijelove. Takva je dioba primjenjiva kod pokretnih stvari. geometrijska dioba se primjenjuje kod zemlji ta, koje se linijama dijeli na vi e parcela. Ovdje se postavlja pitanje: Da li su zgrade kao nekretnine djeljive? Zgrade se mogu podijeliti vertikalno I horizontalno. Menutim oni pravni sistemi koji stoje na naelu: superficies solo credit -da

sve to je sa zemlji tem povezano postaje vlasni tvo onog kome pripada zemlja, ne dopu taju horizontalnu diobu. Ta prava ne dopu taju da vlasnik zemlji ta bude jedna osoba a vlasnik zgrade na tom zemlji tu druga osoba. civilna dioba je podjela po vrijednosti, tj.kod podjele nedjeljive stvari (npr. ivu ivotinju) stvar se proda pa se njena cijena podijeli. Znaaj klasifikacije stvari na

djeljive i nedjeljive posebno je izra en: -kod razvrgavanja suvlasnike zajednice tj. diobe suvlasni tva; -u obveznom pravu, nedjeljivost stvari izaziva postanak tzv. razdijeljenih obaveza koje se mogu ispuniti na poseban nain I uz posebne uvjete. c) Odnos izmenu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po obinom i prometnom shvatanju ine jedinstvo. Nazivaju se jedinstvanim stvarima. Jednostavne

stvari javljaju se kao prirodna, organska cjelina (npr.kamen, biljka, ivotinja itd)., ali jadnostavna stvar mo e biti i rezultat ljudskog rada (tkanine,arak papira) Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu, na nain da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fiziku egzistenciju. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima. Ovdje

spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost, ali zadr avaju fiziko postojanje. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne mo e odvojiti, a da se time cijela stvar ne uni ti (npr.armaturna ipka u betonskom stubu). Ovakva sastavljena stvar 21 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu mogua posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizikog postojanja zadr avaju i odrenenu samostalnost (npr.toak na automobilu). Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari mogua su zasebna prava koja nisu identina sa pravom na

cijeloj stvari (npr.toak posunen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasni tvo). Razlika izmenu jednostavne stvari i sastavljene stvari sa nesamostalnim dijelovima? Posebno dolazi do izra aja kod mehanike diobe (rastavljanja) stvari.

Ako mehaniki rastavimo jednostavnu stvar, dobivamo dijelove iste vrste kojoj pripada i sama stvar (npr. Ako razre emo tkaninu dobijemo komade iste tkanine); Ako mehaniki rastavimo

sastavljenu stvar dobit emo dijelove druge vrste (npr. Kod zgrade emo dobiti eljezne ipke, cigle) Neemo dobiti dijelove koji sami za sebe predstavljaju zgradu, jer smo samu zgradu uni tili. -21PRIPADAK ILI PERTINENCIJA Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odrenena da tajno slu i ekonomskoj svrsi neke glavne stvari, a da pri tome ne postane njen sastavni

dio. Pertinencija je samostalna stvar koja se nalazi u odnosu podrenenosti prema glavnoj stvari. Podrenenost pertinencije se oituje u ekonomskom pogledu, u tome to ekonomsku svrhu cjeline odrenuje glavna stvar, a u pravnom pogledu podrenenost se oituje u tome to pertinencija slijedi pravnu sudbinu glavne stvari. Karakteristike pertinencije su: 1. Ona je samostalna, ali sporedna stvar koja pretpostavlja

postojanje gotove stvari (npr. Ko ni etui pertinencija je pera); 2. Ima elemenat trajnosti tj. pertinencija trajno slu i svrsi glavne stvari (npr.klju i brava). Zato npr. no kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma. 3. Trea karakteristika pertinencije je u vezi sa njenim postankom i opstankom; U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element. Kod

pretvaranja neke stvari u pertinenciju odluujuu ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari, koji odrenuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). Menutim, vlasnik pertinencijom mo e uiniti samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element). Samovoljne pertinencije omoguuju ograniavanje volje vlasnika prometnim shvaanjem. One bi se sastojale u tome da neko proglasi pertinencijom onu

stvar koja se u propmetu ne smatra pertinencijom. Npr. Ne mo e se bicikl proglasiti pertinencijom limuzine ili ki obran pertinencijom ormara. Pertinencija je u pravilu pokretna stvar, ali pertinenciju mogu imati i pokretnine i nekretnine npr. vedrica i bunar. Znaaj pertinencije je u tome to ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale). Ako se eli da pertinencija ne bude

obuhvaena pravnim poslom, to se mora izriito naznaiti. Razlika izmenu pertinencije i sasmostalnog sastavnog dijela?

Pertinencija je sporedna stvar koja pretpostavlja postojanje gotove glavne stvari (ko ni etui je pertinencija nalivpera), a samostalni sastavni dio je neophodan za itavu stvar jer bez tog dijela stvar nije potpuno gotova stvar (npr. kola bez kotaa); Kod pertinencije

fizika veza sa glavnom stvari niti je potrebna niti je dovoljna da neku stvar uini pertinencijom (npr. gudalo i violina), a samostalni sastavni dio se redovno nalazi u fizikoj vezi sa itavom stvari); 22 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM PLODOVI (fructus) Plodovi (fructus) su proizvodi koji na odreneni nain nastaju od neke stvari, a odreneni su da se odvoje od same stvari. To su prinosi koji se javljaju redovno i periodino, pri tome ne umanjujui vrijednost same plodonosne stvari. S obzirom na nain postanka, plodovi se dijele u 3 kategorije: a)

Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez ue a ljudskog rada (npr.divlje voe, samonikla trava itd). Takoner I neorganski proizvodi smatraju se plodom iako se njihovim kori tenjem umanjuje supstancija stvari (pijesak,kamenje, ljunak); b) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz ue e ljudskog rada i prirode (npr.plod plemenite voke). Industrijske plodove ne treba

poistovjeivati sa industrijskim proizvodima robom. c) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr.zajamnina, zakupnina, kamate itd). -22Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: a) Fructus pendentes (visei plodovi) su plodovi koji jo nisu odvojeni od plodonosne stvari. Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari.

Npr. Jabuke na stablu. b) Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari-matice koji su time postali samostalne stvari. c) Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari, ve su i pobrani. d) Fructus consumpti (potro eni), fructus non consumpti (nepotro eni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi). Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati,

a to nije uinjeno. Ovo razlikovanje znaajno je kod vraanja plodonosne stvari vlasniku., a obim vraanja plodova ovisi o tome da li je bio savjestan ili nesavjestan. Va no je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. Vlasnik stie vlasni tvo (prirodnih i industrijskih) plodova ve samom separacijom. Isto va i za savjesnog posjednika, uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasni tvo stiu

tek percepcijom. Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele. Vlasni tvo civilnih plodova stie se dosjelo u i percepcijom. Pravilo je da ovla tenik mo e od du nika tra iti izruenje civilnih plodova nakon dospjeslosti npr. Ne mo emo tra iti da nam banka za ulo enu glavnicu plati kamatu za 10 godina unaprijed. Ukupnost stvari (universitas rerum). Pod ukupno u stvari

podrazumijeva se skup fiziki samostalnih i menusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajednikom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednikim nazivom (npr.stado ovaca, roj pela, biblioteka itd).

Kod ukupnosti stvari nema odnosa glavne i sporedne stvari-stvari su menusobno u istom odnosu te su i fiziki samostalne; Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina,

ve su to samo pojedine stvari unutar skupine. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari. To je skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemoguava normalnu upotrebu cjeline (npr. ah, par cipela, karte za igranje itd). Va nost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u sluaju 23 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM obveza na predaju stvari. Npr. ako naruimo biblioteku od 200 knjiga, a dobijemo samo 100, isporuilac je obavezu izvr io nepotpuno. Menutim, ako naruimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela, isporuilac uope nije izvr io obavezu. Novac i procjenjivost stvari Novac nam slu i kao mjerilo vrijednosti i mjerilo cijene. Novac kao mjerilo

vrijednosti omoguuje da se objekti grananskopravnih odnosa izraze u njegovom novanom ekvivalentu. Cijena je vrijednost stvari izra ena u novanom obliku. Procjenjivost stvari je mogunost da se stvari svedu na svoj novani ekvivalent. Shodno tome, procjenjive stvari (res aestimabiles) su one ija se vrijednost mo e izraziti novanim ekvivalentom. Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novani ekvivalent

(npr.pramen kose, gruda zemlje itd). -23S obzirom na procjenjivost stvari, u grananskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 1. Redovna cijena (pretium ordinarium). Pod redovnom cijenom stvari, koja se esto naziva i tr i nom cijenom, podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost. Procjenjuje se po uobiajenom kriteriju u prometu. 2. Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna

vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. 3. Afekciona cijena (pretium affectionis). Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Tu se kod procjene uzima u obzir samo vrijednost koju odrenena stvar ima za odreneni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili

vezu sa drugim subjektima. Ove vrste cijena posebno dolaze do izra aja kod odgovornosti za tetu, odnosno kod naknade tete. B. INIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1. POJAM INIDBE inidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je du nik na osnovu obaveznog odnosa du an izvr iti vjerovniku. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa, inidba je objekat obaveznopravnih

odnosa. Obveznopravni odnos ne dovodi odmah do stvarnopravnog uinka nego je taj uinak odgonen u budunosti. Npr. kada kupim nekretninu nisam odmah njen vlasnik nego imam samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mi izvr i inidbu tj. da mi izrui nekretninu u posjed, a to se ne dogana u asu zakljuenja ugovora. 2. KARAKTERISTIKE INIDBE Da bi se neka

radnja ili propu tanje smatralo inidbom, mora imati slijedee pravne karakteristike (svojstva): 1. inidba mora biti ljudska radnja. Djelovanje koje potie od elementarne sile, ivotinje ili automata nije inidba. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika tj. osobe koja se slu i automatom. 24 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 2. inidba mora imati imovinski karakter. Imovinski karakter inidbe znai da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno oituje u promjeni imovinske mase jedne ili obje stranke. Direktno se imovinski karakter inidbe pokazuje u onom sluaju kada du nikova radnja nneposredno izaziva promjene u imovinskoj masi vjerovnika (npr. obaveza da se preda stvar). Indirektno se imovinski karakter inidbe

vidi npr. u sluaju kada inidba slu i za zadovoljavanje neke kulturne potrebe (npr. pozori te Sarajevo preuzelo obavezu da sedmino daje besplatne karte studentima, te je to obaveza koja se odnosi na imovinsku inidbu, jer bi u suprotnom studenti morali platiti te karte). Imovinski karakter imaju i one inidbe koje izazivaju direktno promjene u imovini, ali se sama obaveza zbog povrede

pretvara u odgovornost za tetu (npr. susjed koji svira klavir obave e se svom susjedu da u odreneno doba nee svirati da bi ovaj mogao imati svoj mir, ali ako je taj susjed ipak svirao, ovaj ga mo e tu iti za naknadu tete koju je pretrpio). 3. inidba mora biti mogua. Pod moguno u inidbe podrazumjeva se da pozitivna Ili negativna radnja mora

biti objektivno mogua. Ono to je objektivno nemogue je ono to niko ne mo e izvr iti-ne mo e uop te biti sadr aj obaveze. Za to je obaveza s objektivno nemoguom inidbom pravno nevaljana tj. obaveza nijeni nastala npr. neko se obave e da e za 2 minute pretrati relaciju Skenderija-Ilid a. (posljedice nemogunosti inidbe?) *Obaveza ne nastaje ako je inidba u trenutku sklapanja pravnog posla

bila objektivno nemogua. To je tzv.prvobitna nemogunost inidbe. Postavlja se pitanje: ta se de ava ako je prvobitna nemogunost inidbe naknadno otpala tj. ako je inidba postala mogua? Obaveza se ne pretvara u valjanu, ne konvalidira ako je prvobitna nemogunost inidbe naknadno otpala. Izuzetak : Iznimno e obaveza nastati ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom

a inidba koja je u poetku bila nemogua postane mogua prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka. Ako je prvobitno mogua inidba postala nemogua bez krivice du nika, obaveza se gasi. U suprotnom sluaju ako je postala nemogua njegovom krivljom, pretvara se u odgovornost za tetu. *Subjektivna nemogunost inidbe znai da je inidba nemogua samo za odreneni subjekat.

Subjektivna nemogunost ne ukida obavezu, ve je pod odrenenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu. 4. inidba mora biti pravno dopu tena, tj. ako se njen sadr aj ne protivi ustavom utvrnenim naelima dru tvenog urenenja, prisilnim propisima niti moralu dru tva. inidba mo e biti objektivno mogua ali uprkos tome pravno nedopu tena npr. kupoprodaja stvari van prometa. ( ta je pravno nedopu tena inidba?

Ona koja je protivna ustavu,propisima i moralu) 5. inidba mora biti odrenena ili barem odrediva. inidba je odrenena kada je u svim pojedinostima tano oznaena, individualizirana. Kod odrenene inidbe tano se zna obaveza du nika I pravo vjerovnika (npr.du nik je obavezan 1.08. predate vjerovniku trkaeg konja Jelenka, ili plaanje novane svote u iznosu od 50 KM). inidba je odrediva

kada u samom postanku obaveze nije tano odrenena, ali pravni posao sadr i podatke pomou kojih se ona mo e odrediti ili su stranke ostavile treoj osobi da je odredi. Menu odredive inidbe spadaju:

alternativne (objekt su istoimenih obaveza) fakultativne (objekt su istoimenih obaveza) generike inidbe su one kod kojih je sadr aj tj. objekt inidbe odrenen samo

po vrsti (genus-rod). Du nik se oslobana obaveze davanjem odrenene stvari unutar vrste (npr. neko je du an predate 100 kg p enice).Tu imamo primjer generike inidbe. Tu pravo izbora ima du nik, on je obavezan da preda 100 kg p enice srednje kakvoe bez obzira na tip p enice. 25 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 3. SADR AJ INIDBE Sadr aj inidbe mo e se svesti na 4 tipina klasina izraza: a) Davanje (dare) je inidba davanja stvari. Pod tim se podrazumijeva da je du nik vjerovniku du an pribaviti vlasni tvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari. Kod inidbe davanja objekat inidbe je uvijek stvar (npr. prodavateljeva obaveza da se preda stvar kupcu

ili du nikova obaveza da osnuje zalo no pravo u korist vjerovnika uvijek je inidba koja se oznaava sa dare). Svaka se predaja stvari ne mo e podveesti pod inidbu davanja. Menutim, dati i predati nisu pravno isti pojmovi. inidba iji sadr aj nije prenos nekog stvarnog prava ve npr.detencije ili posjeda, nije inidba na dare, nego facere (injenje). Danas se novana inidba ne

smatra inidbom dadvanja zamjenjivih stvari, ve inidbom vrijednosti. -25b) injenje (facere). To je inidba rada, tj. inidba koja se ispunjava tro enjem radne snage uz pomo mehanikih sredstava ili bez njihove pomoi Objekt ove inidbe mo e biti funkcija rada (npr.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr.naslikati portret). Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u slu bi, a na rezultatu

rada ugovori o djelu. c) Propu tanje (non facere neinjenje). Pod propu tanjem se podrazumijeva neizvr avanje odrenenih radnji od strane obveznika koje bi on inae mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu. Uvijek se pod propu tanjem podrazumijeva propu tanje vlastite radnje. Npr. obaveza da u odreneno doba dana neu svirati klavir kao objekat ima inidbu propu tanja (neinjenja). d) Trpljenje (pati) je nespreavanje

tune radnje koju bismo bili ovla teni sprijeiti da nismo u obveznom odnosu. Trpjeti se mo e samo tuna radnja. (npr.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko na eg zemlji ta, objekat na e obaveze je inidba trpljenja). C. IMOVINA 1. VI EZNANOST POJMA IMOVINE Imovina je kategorija koja je stvorena u okvirima i na bazi robne privrede. Pojam imovine ima nekoliko znaenja: ekonomsko, pravno

i knjigovodstveno. a) IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odrenenom subjektu. Imovinska masa ili imetak je skup svih ekonomskih dobara koja pripadaju i slu e ovjeku za zadovoljavanje njegovih potreba. Da bi ovjek odr ao vlastiti ivot mora imati neka materijalna sredstva koja mu omoguavaju odr anje. b) IMOVINA KAO

PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem. *Postavlja se pitanje: kako stvari ulaze u imovinu? Stvari ulaze u imovinu u obliku prava koja ima odreneni subjekt na stvarima prema drugim subjektima Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka. Imovinska masa odrenenog subjekta ulazi u njegovu imovinu u

obliku raznih subjektivnih prava koja ima taj subjekt na pojedinim 26 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM dijelovima mase (npr. U obliku prava vlasni ta,slu nosti,u ivanja). Npr. sat kao materijalna stvar nije dio imovine, ve dio imovinske mase nekog subjekta. Menutim, pravo vlasni tva na tom satu je dio imovine tog subjekta. Dakle, sat je u ao u imovinu u obliku prava vlasni tva koje pomenuti subjekt ima na njemu. *U imovinu ulaze i ona subjektivna prava koja

se ne odnose direktno na stvari tj. direktno na dijelove imovinske mase (npr. kada neko u imovinskoj masi menu ostalim stvarima ima odrenen novac, taj novac se u njegovoj imovini javlja kao pravo vlasni tva nad tim novcem. Menutim ako ta osoba taj novac posudi nekome, to unai da je time nestalo I pravo vlasni tva nad tim novce., te je umjesto

prava vlasni tva se pojavilo novo pravo-pravo potra ivanja upereno protiv te osobe. Tu se javlja pravo na inidbu tj. inidbu osobe koja mora vratiti dug). *Ni inidba ne ulazi direktno u imovinu subjekta. inidba ulazi u imovinu subjekta u obliku prava na inidbu koju ima vjerovnik prema du niku. *Postavlja se pitanje: ta je sa obavezama i da li su

one dio imovine? Obaveze nisu samostalan dio imovine, ve su one teret na pojedinim subjektivnim grananskim pravima. To istovremeno znai da ima obaveza koje uope niti kao teret ne ulaze u imovinu. Obaveza je teret subjektivnog prava ili teret imovine. -26*Imovina nije skup bilo kakvih prava. Imovina obuhvata skup subjektivnih imovinskih prava jednog nositelja,

tj. iz imovine moramo iskuljuiti sva ona subjektivna prava koja nemaju imovinski karakter. Npr. aktivno I pasivno birako pravo koje ima punoljetan grananin nije dio njegove imovine. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovla tenika koji je izra en na odreneni nain. Objekat na koji se odnose subjektivna grananska prava redovno se mo e izraziti i u novanom ekvivalentu, to omoguava promet

subjektivnih grananskih prava. c). IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija je skup subjektivnih prava I obaveza predstavljenih jednim nositeljem. Imovina se sastoji od dva samostalna sastavna dijela:

prava, koja predstavljaju aktivu, i obaveza, koje prestavljaju pasivu. Oba elementa su pravno izjednaena te bi se imovina mogla shvatiti kao ukupnost pasive.

Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine. To bi znailo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. Menutim, imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna. Takav predznak mo e imati samo onaj dio imovine koji se mo e svesti na novani ekvivalent, a time izraziti na kontu potra ivanja odnosno dugovanja. Knjigovodstveni

pojam imovine ima svoj smisao, ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom. 2. FUNKCIJE IMOVINE Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. Menutim, vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine du nika ne mo e ii tako daleko da se od du nika stvori subjekat bez imovine. Funkcije imovine su: Jamstvena (garantna) funkcija

znai da imovina du nika pru a jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potra ivanja. Ovu funkciju mo emo razumjeti ako pove emo imovinu i imovinsku masu. Vjerovnik e se namiriti iz predmeta koji ine du nikovu imovinsku masu. Vjerovnik se mo e namiriti iz potra ivanja koja njegov du nik ima prema treim osobama.Da 27 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM bi se znalo koji predmeti ine du nikov imetak, mora se znati koja prava nad njima ima du nik Imovinska masa je materijalna podloga imovine. Menutim, ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomou imovine, jer pravno samo du nikova imovina mo e vjerovniku slu iti kao jamstvo za namirenje potra ivanja. Olak anje prometa znai da pomou imovine

omoguava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina kolaju u prometu. Upravo zbog te funkcije imovina se mo e pojaviti kao objekat grananskopravnih odnosa. Bez te kategorije imovine ne mo e se uop te zamisliti nasljedno pravo. U sluaju smrti fizika osoba prestaje postojati kao pravni subjekt, ime njegova imovina prelazi na nasljednike. Primjeri su: preuzimanje imovine sklapanjem ugovora o ustupanju

i raspodjeli imovine za ivota, ugovor o do ivotnom izdr avanju, kao i darovanje imovine. Neko mo e darovati svoju imovinu ali od budue samo polovicu. Time se onemoguuje subjektima da se potpuno li e imovine. -273. KARAKTERISTIKE IMOVINE Karakteristike imovine su: jedinstvenost (jedinstvo) imovine i identitet imovine 1. Jedinstvenost ili jedinstvo imovine je temeljna karakteristika imovine. Jedinstvenost

imovine znai da pravni subjekt mo e imati samo jednu imovinu. Nosilac imovine ne mo e svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe, pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni re im. Kada bi se to dozvolilo, vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe mo e i smije namiriti. Menutim, pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju

pojedini fondovi koji slu e postizanju posebnih ciljeva, ne dirajui time u osnovne funkcije imovine. Menutim, takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno, ve je njihovo postojanje predvineno propisom. Npr. brani drugovi imaju posebnu i zajedniku imovinu. Ali prema vjerovnicima imovina branog druga je jedinstvena iako se sastoji od posebne imovine I udjela u zajednikoj imovini. *Jedan od elemenata koji omoguuju odrenivanje

imovine kao objekta grananskopravnih odnosa jest njeno jedinstvo koje se izra ava pomou jednog nositelja-to je tzv. vanjski element sa gledi ta samog nositelja. Tzv. unutra nji element je tzv. identitet imovine-koji omoguava utvrnivanje odrenenosti imovine kao objekta. 2. Identitet imovine znai da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi, maker pojedini dijelovi iz nje izlazili a drugi u nju ulazili tj. bez obzira

na promjene pojedinih njenih dijelova. Identitet imovine omoguava njenom nosiocu aktivno ue e u prometu. Nosilac mo e neprestano mijenjati sastav imovine: jedna prava mo e sticati a druga gubiti, a da uprkos tome sa pravnog gledi ta njegova imovina ostaje ista. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine. Npr. vjerovnik koji ima potra ivanje prema du niku se ne bi nikada namirio iz njegove

imovine kada bi ona stalno mijenjala svoj identitet. Uprkos promjenama imovina jednog nositelja ostaje ista. VII -PRAVNI POSLOVI 1. POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je oitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih uinaka, menu kojima su najva niji postanak, promjena ili prestanak nekog 28 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM grananskopravnog odnosa. Pravni posao je iri pojam od ugovora. Svaki ugovor je pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor . Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1. Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze. Namjera stranaka je usmjerena na postanak obaveze; 2. U takvim ugovorima je do maksimuma izra eno naelo stranake dispozitivnosti ili naelo

autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos, a slobodnom voljom se odrenuje i njegov sadr aj); 3. Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. Menutim, na podruju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori, ve i poslovi za gotovo-kod takvih ugovora stranke ne zasnivaju obaveze nego je njihova namjera usmjerena na izmjenu inidbe i protivinidbe (npr.realna kupoprodaja), kao i poslovi raspolaganja kojima stranke ne

zasnivaju obaveze, ne izmjenjuju se inidbe, nego stranke na odreneni nain raspola u svojim subjektivnim pravima, a pri tome ne done u pitanje promjena identiteta postojeeg obveznog odnosa (npr.cesija). Menu pravnim odnosima naje i su oni odnosi u koje ljudi stupaju sklapajui razliite pravne poslove. U pravnim poslovima naj ire je izra eno naelo stranake dispozitivnosti. -28Po to je pravni posao stranako

oitovanje volje to znai da se kao stranke mogu u pravnom poslu pojaviti bilo fizike bilo pravne osobe. Prema tome, bitno je napomenuti da naelo stranake ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast. Zato npr.izdavanje upravnog akta, dono enje presude i sl, nisu pravni poslovi. Ali kada opina zakljui ugovor sa zidarskim majstorom

za popravak zgrade opine, tada se opina ne javlja kao vlast nego kao ravnopravni sudionik u pravnom poslu. Da li su stranke htjele sklopiti pravni posao? Kada sklapaju odreneni pravni posao, stranke ele postii odreneni uinak. Taj se uinak oituje kao osnivanje, promjena ili ukidanje nekog pravnog odnosa. Taj se uinak odra ava kao osnivanje, promjena ili prestanak nekog

subjektivnog prava. Menutim, odrenene uinke za odrenena oitovanja volje ve e sam pravni poredak, tako da e uinci nastupiti bez obzira na volju stranaka. Npr. prilikom realne kupoprodaje prodava na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari, bez obzira da li je znao za takav uinak kupoprodaje. Dakle, pri sklapanju pravnog posla nastaje uinak koje su stranke htjele postii, ali automatski

i svi drugi uinci koje pravni poredak ve e za takav pravni posao. Zato se ne ispituje jesu li stranke htjele neki uinak, nego da li su htjele sklopiti neki pravni posao. Pravni uinak koji stranke ele postii odrenenim pravnim poslom mora biti dozvoljen. Zbog toga delikt nije pravni posao. Delikt je protupravna radnja,radnja koja je zabranjena. Menutim, delikt

izaziva postanak grananskopravnog odnosa odgovornosti za tetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa, dok je kod pravnog posla upravo stranaka volja mjerodavna za postanak pravnog posla. Ako neko namjerno ubije ovjeka najbla a sankcija je zatvor a imovinskopravna posljedica je du nost uzdr avanja onih koje je ubijeni bio du an izdr avati. 2. VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima

se ustalio sadr aj i pravnotehniki naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipinim pravnim poslovima. Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipini pravni poslovi. Ovisno od kriterija, pravne poslove mo emo podijeliti na slijedee skupine: a) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi. Jednostrani nastaju oitovanjem volje samo jedne strane.Taj pravni posao je ponuda kad stigne prihvatiocu. (npr.testament). Dvostrani pravni

poslovi (ugovori) nastaju saglasnim oitovanjem volje dviju stranaka, koji stoje 29 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM jedna nasuprot drugoj. Menu ugovorima su najva niji obavezni (obligacijski) ugovori. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odrenenu inidbu (npr.zajam, kupoprodaja, najam itd). Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe:

jednostranoobavezujui ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik, a druga

samo du nik (npr.posudba); dvostranoobavezujui ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i du nik (npr.kupoprodaja). b) Pravni poslovi menu ivima (inter vivos) i pravni poslovi za sluaj smrti (mortis causa). Kod pravnih poslova menu ivima (inter vivos) pravni uinak nastupa jo za ivota stranaka (npr. posudba,darovanje), a kod pravnih poslova za sluaj smrti

(mortis causa) uinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao (npr. darovanje za sluaj smrti). c) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi. Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za inidbu tra i protuinidba (npr. kupoprodaja,zamjena). Nije va no da li se protuinidba daje u novcu ili ne (npr.naplatni pravni posao je i zamjena, jer se kod

zamjene daje stvar za stvar). Va no je da se za inidbu daje protuinidba. Kod besplatnih pravnih poslova za inidbu se ne tra i protuinidba (npr.darovanje). -29- ta je kauza? d) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi. Kauzalni pravni poslovi su oni kod kojih je kauza (pravno oblikovana ekonomska svrha koja se pravnim poslom eli postii) naznaena kao bitan elemenat

pravnog posla. Kauzalni pravni posao je npr. posudba knjige-ekonomska svrha je itanje knjige, a pravno oblikovana svrha je pravo na besplatnu upotrebu knjige. Apstraktni pravni posao je onaj kod kojeg se cilj posla ne vidi iz samog posla (kauza je nevidljiva). Npr. mjenini posao. Ako imamo mjenicu mi ne vidimo iz te ispraveza to se mjenini du nik obavezao mjeninom vjerovniku. Samo

znamo da du nik mora platiti odrenenu svotu novca, ali iz same mjenice ne vidimo da li njegova obaveza za plaanje potie iz kupoprodaje, zajma, najma. e) Formalni i neformalni pravni poslovi. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odrenen bilo propisom ili po odredbi stranaka. Neformalni pravni poslovi su oni za koje oblik nije odrenen. To

je pravni posao sklopljen u usmenom obliku. Oblici ili forma pravnih poslova? Ko propisuje formu? (Zakon tj. propis ili volja stranaka) Koji se ciljevi posti u propisivanjem forme? (radi dokaza,upisa u registar) 3. ELEMENTI SADR AJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadr aj pravnog posla i to: 1. Bitni sastojci pravnog

posla (essentialia negotii) su oni sastojci koji su nu ni za odrenen tip nekog pravnog posla. Bitni sastojci odreneni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim, za razliku od subjektivno bitnih, odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima. Npr.kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i cijena. Bitni sastoji ine minimalan sadr aj pravnog posla.

Bitni sastojci zajma su obaveza na predaju zamjenjivih stvari u vlasni tvo zajmoprimcu s obavezom da on kasnije vrati istu koliinu i kakvou. 2. Prirodni sastojci (naturalia negotii) su oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odrenenog pravnog posla. Prirodni sastojci ine pro iren sadr aj pravnog posla. To znai da bez prirodnih sastojaka pravni posao mo e

opstati. Prirodni sastojci pravnog posla se odrenuju propisom, te stranke moraju takve sastojke izriito iskljuiti ako ne ele da oni vrijede u pravnom poslu koji su zakljuile. U suprotnom, prirodni elementi va e po sili zakona (npr. kupoprodaja ima 30 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM svoje prirodne sastojke, a menu njima je najpoznatija odgovornost prodavaa za mane prodate stvari). Propisi kojim se odrenuju prirodni sastojci pravnog posla spadaju u ius dispositivum. Dispozitivni propisi pru aju mogunost da stranke svoje menusobne odnose urede drugaije nego to je to predvidio propis. 3. Nuzgredni sastojci (accidentalia negotii) su takvi sastojci koji vrijede samo

ako ih stranke izriito ugovore. Nuzgredni sastojci se nikad ne podrazumjevaju. Pravni posao mo e postojati bez nuzgrednih i prirodnih, a bez bitnih ne mo e. Pri odrenivanju sadr aja pravnog posla strankama se pru a mogunost da one po svojoj volji putem nuzgrednih sastojaka modificiraju oadr aj odrenenog pravnog posla. Ali svojim uglavcima stranke ne smiju dirati u bitne sastojke i ne smiju nuzgrednim

uglavcima prei granicu mogunosti I dopustivosti. Nuzgredni sastojci su: uvjet, rok i namet. 4. UVJET (CONDICIO) Uvjet je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom stranke uinak pravnog posla ine zavisnim od neke budue i neizvjesne okolnosti. Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako njegov nastanak i prestanak zavisi od neizvjesne injenjice Ova odredba nije tana, jer prema njoj je

uvjet neizvjesna injienica. -30Neizvjesnost mo e biti objektivna i subjektivna, stavljena u pro lost ili u budunost. Kao uvjet mo e biti postavljena samo okolnost koja je objektivno neizvjesna (subjektivna neizvjesnost dovoljna je zaokladu). Objektivno neizvjesna okolnost mo e biti samo budua okolnost. Uvjet nije neizvjesna injenica, nego budua i neizvjesna okolnost. Za uvjet je karakteristino da je to odredba

koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. Kada bi se uvjet odrenivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu, takva odredba ne bi bila uvjet ve pretpostavka. Propis ne mo e odrediti da se neki posao mora sklopiti pod uvjetom. 5. VRSTE UVJETA Najtipinije vrste uvjeta su slijedee: Temeljna podjela je na: suspenzivne (odgodne) i

rezolutivne (raskidne) uvjete. a) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgana uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Ako se uvjet ispuni, uinak pravnog posla nastaje tj. nastaje predvineni pravni posao. Ako se izjalovi tj. ne ispuni do uinka pravnog posla uope nee ni doi. Primjer: dat u ti knjigu ako polo i ispit ili prodajem

ti auto ako se u roku od 8 dana ne nane bolji kupac. b) Rezolutivni (raskidni) uvjet raskida (uni tava) uinak pravnog posla u asu kad nastupi ona budua ili neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet. To je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah, ali je trajanje uinka zavisno od ispunjenja uvjeta. Ukoliko se ispuni rezolutivni

uvjet, uinak pravnog posla prestaje, a ako se raskidni uvjet izjalovi uinak pravnog posla ostat e trajan. Primjer: dajem ti knjigu ali ako padne na ispitu treba mi je vratiti (ista se okolnost mo e postaviti i kao rezolutivni i kao suspenzivni uvjet. Konstrukcija uvjeta ovisi o stranakim eljama i namjerama). c)Afirmativan je uvjet koji tra i da se ne to

dogodi, tj. da done do nastupa budue i neizvjesne okolnosti. Tim nastupom se mijenja dosada nje stanje. Primjer: ako ode u inostranstvo, ako se o eni . Dogodi li se ili nastane ta budua okolnost ka e se daje afirmativni uvjer ispunjen. d) Negativan je uvjet koji tra i da se ne to ne dogodi, tj. da ne nastupi budua i neizvjesna okolnost. Negativni

uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost nee 31 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM nastupiti. Negativni uvjeti su: ako se o eni , ako ne ode u inostranstvo. Za pitanje da li je uvjet afirmativan ili negativan odluno je treba li se neka okolnost dogositi ili ne dogoditi. e) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisna o volji uvjetno ovla tenog. Uvjetno ovla teni

treba ne to poduzeti, uraditi jer se ispunjenje potestativnog uvjeta sastoji u injenju ili propu tanju uvjetno ovla tenog. (Primjer: ako sutra otputuje ) f) Kazualni uvjet je onaj ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom doganaju ili o volji nekog treeg. Ispunjenje kauzalnog uvjeta ovisi o sluaju, odnosno ispunjenje je izvan volje ovla tenika. Primjer: ako bude lijepo vrijeme, ako Ivan done nama.

g) Mikstni ili mje oviti je uvjet ije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovla tenog i o sluaju. Gore navedeni uvjeti su pravi uvjeti tj. gdje postoji budua i neizvjesna okolnost. Nepravi uvjeti su oni ako okolnost nije istovremeno budua i neizvjesna, ako nedostaje samo jedan od tih elemenata. Nepravi uvjeti su: a) Nu ni uvjet

je onaj kod koga je okolnost koja se treba dogoditi budua, ali ne i neizvjesna (npr. ako NN umre). Uprkos budunosti sigurno je da e okolnost nastupiti. Pravni posao sklopljen pod nu nim suspenzivni uvjetom je valjan, jer je bezuvjetan. Posao sklopljen pod -31nu nim rezolutivnim uvjetom postaje nevaljan jer tu stranke ne ele da njihov posao proizvede

pravne uinke. Primjer: dajem ti auto ali treba mi ga vratiti ako sutra osvane. b) Pravni uvjet (condicio iuris) nije uvjet nego samo jadna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa. Primjer: kupit u ti auto pod uslovom da odgovara za tetu koju njime uini . c) Nemogui uvjet je onaj koji se ne

mo e ostvariti ni fiziki niti pravno. Ovdje je va an trenutak sklapanja pravnog posla. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio mogu, pa tek kasnije postao nemogu, smatra se da se uvjet izjalovio. To je va no jer postojanje nemogueg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla mo e izazvati ni tavnost samog posla. Primjer: ako prstom dotakne sunce (fizika nemogunost) ili ako kupi

atlantski okean (pravna nemogunost). d) Nedopu teni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrnenim naelima dru tvenog urenenja ili prisilnim propisima. e) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu dru tva, a takav je uvjet u na em pravu I nedopu ten. Nedopu teni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednaeni sa nemoguim uvjetima. Ni tav je ugovor kojem je dodan nedopu ten

ili nemoralan uvjet bez obzira da li je suspenzivan ili rezolutivan . Nemoralan uvjet izaziva nulitet posla. 6. DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: 1. vrijeme pendencije 2. drugo razdoblje nastupa kad se uvjet ispuni ili izjalovi tj. ispunjenje uvjeta U svakom od tih razdoblja drugaije se ispoljavaju uinci suspenzivnih uvjeta a drugaije

rezolutivnih uvjeta. 1. Vrijeme pendencije poinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni, odnosno izjalovi. To je vrijeme neizvjesnosti, kada uvjet visi (condicio pendet). Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom, tada je nastao pravni posao ali je odgonen njegov uinak. Za vrijeme pendencije ne nastaju glavni uinci pravnog posla.Menutim, uvjetno optereeni ima i za

vrijeme pendencije neke obaveze, koje proizilaze iz postojeeg pravnog stanja. Pravno stanje predstavlja 32 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM situaciju koju pravo uzima u obzir mada jo nisu nastale sve pretpostavke potrebne da se formira potpuni pravni odnos. Najva nija obaveza sastoji se u tome da uvjetno optereeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujeenja uvjeta. Sva raspolaganja uvjetno optereenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana, ali su izvr ena pod uvjetom.

To znai da e sva raspolaganja prestati va iti u trenutku ispunjenja uvjeta. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno optereenog u vrijeme pendencije do lo do o teenja stvari, uvjetno optereeni odgovara za tetu koja je nastala njegovom krivicom. Pozicija uvjetno ovla tenog prelazi i na njegove nasljednike. Menutim, to pravilo ne va i doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod

suspenzivnim uvjetom. U takvom sluaju, ako uvjetno ovla teni umre u vrijeme pendencije, njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto.

Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom, djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta. Uinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije. 2. Ispunjenje uvjeta. Uvjet je ispunjen (conditio existit) kada se

dogodila tj. kad je nastala ona okolnost koja je bila predvinena u dispoziciji. Ispunjenje uvjeta znai kraj pendencije. Ali uvjet je odluen samo kad se dogodila ona budua i neizvjesna okolnost nego i onda kad se izjalovio tj. kad je sigurno da se vi e nee ispuniti (conditio deficit). -32*Afirmativni uvjet se ispunio kad je nastao onaj doganaj koji

je bio predvinen kao uvjet. Ako takav doganaj nije nastupio a sigurno je da I nee nastupiti, afirmativni uvjet se izjalovio. *Negativni uvjet se ispunio ako nije nastao doganaj koji je bio predvinen kao uvjet a postalo je sigurno da se nee ni dogoditi. Ako se doganaj zbio, tada se negativni uvjet izjalovio. *Ispunjenjem suspenzivnog uvjeta automatski nastaju uinci sklopljenog

pravnog posla. To znai da onaj ko je pod suspenzivnim uvjetom prenio vlasni tvo, prestaje ispunjenjem uvjeta biti vlasnik. Takoner, padaju sve raspolo be to ih je eventualno uinio za vrijeme pendencije. Ko se pod suspenzivnim uvjetom obavezao, postaje ispunjenjem uvjeta pravi du nik kojeg protivna strana mo e tu iti na izvr enje inidbe. Niko ne mo e podii tu bu na ispunjenje suspenzivnog uvjeta, te se

suspenzivni uvjet razlikuje od naloga uvjet odgana a ne sili, dok nalog ne odgana ali sili . Ako se suspenzivni uvjet izjalovio ne mogu vi e nastati nikakvi uinci pravnog posla. Izjalovljenjem suspenzivnog uvjeta nastaje stanje kao da pravni posao uope nije bio sklopljen. *Ispunjenjem rezolutivnog uvjeta prestaju uinci pravnog posla. Ispunjenje rezolutivnog uvjeta ima stvarnopravni uinak. Ali ako je trei kao

sticatelj bio po ten tada se od njega ne mo e tra iti povrat radi za tite naela po tenja ili povjerenja u prometu. Ako se rezolutivni uvjet osujet ili izjalovi, tada uinci pravnog posla postaju trajni, jer je oigledno da vi e zbog uvjeta nee doi do raskida pravnog posla. Djeluje li nastup uvjeta (suspenzivnog ili rezolutivnog) ex nunc tj. od asa kad se uvjet

ispunio ili ex tunc tj. od momenta u kojem je sklopljen sam pravni posao??? Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim (odgodnim uvjetom), pa se uvjetu udovolji, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proizilazi ne to drugo. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim (raskidnim) uvjetom, ugovor prestaje va iti kad se

uvjetu udovolji . Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete. To su u su tini pravni poslovi s ijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao. Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani. 33 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 7. ROK (DIES) *Rokovi se za razliku od uvjeta mogu odrenivati i propisom i ne javljaju se iskljuivo kod pravnih poslova Rok je nuzgredna odredba pravnog posla kojom se uinak pravnog posla ograniava vremenom, tj.uinak nastaje tek od odrenenog vremena ili pak traje do odrenenog vremena. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na:

poetne (dies a quo) Poetni rokovi (npr. od 01.01.2001... ) slini su suspenzivnim uvjetima jer se uinak pravnog posla odgana. zavr ne (dies ad quam) rokove. Zavr ni rokovi (npr. do 01.01.2002 slini su

rezolutivnim uvjetima jer uinak pravnog posla prestaje istekom roka. Razlika izmenu roka i uvjeta je u tome to rok ne

sadr i element neizvjesnosti. Ovaj element poslu io je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i slo ene. a) Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. Odreneni su kalendarski (dies certus an, certus quando), tj. kao dan za koji je sigurno da e se dogoditi i kad e se dogoditi, npr.01.10.2001. b) Slo eni rokovi su

oni koji u sebi sadr e element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom). Zbog the neizvjesnosti smatraju se uvjetima. Na uinak pravnog posla djeluju kao uvjeti. Slo eni rokovi mogu biti odreneni na nekoliko naina:

Kao dan za koji je izvjesno da e se dogoditi, ali nije izvjesno kada (npr: kad se kao

rok odredi dan neije smrti za koju je nedvojbeno da e nastupiti ali se ne zna kada ); -33Kao dan za koji je neizvjesno hoe li se dogoditi, ali se zna, ako se dogodi kada e se dogoditi (npr: kada roditelji obeaju djetetu auto na njegov 25.ronendan ne zna se da li e ga do ivjeti, ali ako

ga do ivi datum je poznat); Kao dan za koji je neizvjesno ihoe li se i kada e se dogoditi. (npr: kada zavr i fakultet dobit e auto ) 8. NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju namee izvr enje neke du nosti. Znamo da su besplatni pravni poslovi oni kod kojih se za

inidbu ne tra i protuinidba. Iako je nalog neka du nost, neki teret koji se namee sticatelju ipak ta du nost ne pretavra besplatni pravni posao u naplatni. To znai da nalog nema karakter protuinidbe. To se najbolje vidi u sluaju ako je nalog narenen u korist davatelja nego u korist samog primatelja ali I u korist neke trea osobe ili u javne

svrhe. Nalog se mo e dodati: 1. besplatnim pravnim poslovima menu ivima.Najtipiniji besplatni pravni posao je darovanje. Po to je besplatni pravni posao mo e mu se dodati nalog kao nuzgredna odredba. Time dobivamo darovanje s nalogom. Darovanje s nalogom imamo u sluaju: dajem ti 3000 KM ako ode mjesec dana na oporavak, ako darovani to prihvati imamo posla

s darovanjem s nalogom kod kojeg nalog ide u korist primatelja. Tu se najbolje vidi da nalog nema karakter protuinidbe; Neplatnim pravnim poslovima ne mo e se dati nalog. 2. oporuci ili pravnim poslovima za sluaj smrti-npr. Oporuitelj mo e opteretiti nekom du no u osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. Neko npr. Ostavlja prijatelju vinograd ali mu namee du nost dam u podigne

spomenik. ta se de ava ako primatelj ne ispuni nalog? Mogua su dva rje enja: 34 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM *ako onaj koji je s besplatnom namjenom dao nalog hoe da muse se njegov nalog zaista ispuni jer je mo da dat u interesu nekog treeg-mo e tu iti na ispunjenje naloga; *mogue je da se zbog neispunjenja naloga zatra i vraanje onog to je primatelju dato.To je est sluaj kod darovanja s nalogom. Neispunjenje naloga djeluje kao nastup raskidnog

uvjeta (rezolutivnog). 10. OBLIK OITOVANJA VOLJE Pod oblikom oitovanja volje podrazumijevaju se razliiti oblici i razliite mogunosti u kojima unutra nja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije. Oblici oitovanja volje su: *usmeno *pismeno *oitovanje volje znacina *oitovanje volje konkludentnim radnjama * utnja Izravni oblici oitovanja volje (direktna oitovanja) su: 1) Usmeno oitovanje

volje. Pod usmenim oitovanjem podrazumijeva se oitovanje pomou ive izgovorene rijei (viva vox). Usmeno oitovanje volje je naje i i najuobiajniji oblik oitovanja volje. Npr.Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemstvu -34uinio pismeno, to znai da ako je potrebno da stranke sklope pravni posao u pismenom obliku to je samo propisima odreneno.

2) Pismeno oitovanje volje. Pod pismenim oitovanjem volje podrazumijeva se oitovanje dato pomou pisanih rijei (scriptura), bez obzira na materijal na kome je pisano, sredstvo kojim se pisalo, te vrstu pisma i jezika na kome se izra avalo. Pisano oitovanje ne mora biti vlastoruno napisano ali mora biti vlastoruno potpisano (ali od tog pravila postoji izuzetak u ZN: Oporuka je

pravovaljana ako ju je oporuitelj napisao svojom rukom I ako ju je potpisao ). *Potpis mora biti vlastoruan, stavlja se na kraju ili ispod teksta. Redovno se sastoji od imena i prezimena. *Paraf se, kao skraeni oblik vlastorunog potpisa, takoner vrlo esto susree, posebno u uredskom poslovanju. Bitno je napomenuti da se ugovori grananskog prava ne potpisuju parafom. *Faksimil

je mehaniki otisak vlastorunog potpisa. Po pravilu, faksimil nije dovoljan kao potpis. *Rukoznak je ranije kori ten od strane nepismenih ljudi. Da bi bio punova an, rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda, odnosno drugog organa. Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta. 3) Oitovanje volje znacima. Kod ovog oitovanja volje tra i se upotreba

openito poznatih i razumljivih znakova, odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje oitovanje pomou znakova. (npr. Kimanje glavnom,kretanje rukom,mimika). Znaci imaju ogranienu upotrebu npr. Obveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. Prihvat se mo e dati I znacima kao npr. pru anje ruke ili kimanje glavom,. Takvim se znacima ne mo e dati ponuda jer se pomoi znakova

ne mo e izraziti potpun sadr aj ugovora. 35 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Neizravni oblici oitovanja volje su: 4) Oitovanje volje konkludentnim radnjama, za razliku od prethodno nabrojanih, spada u indirektna oitovanja volje. Sastoji se u tome da se iz odrenenog pona anja oitovatelja mo e sigurno zakljuiti (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odrenenu volju. *Osoba koja je izvr ila odrenene konkludentne radnje, a ne eli da se

one shvate kao oitovanje volje, mora takvu mogunost izriito iskljuiti (izjavom). Takva izjava zove se protestatio. Dakle, protestatio je izriito oitovanje volje kojim se odrenena osoba unaprijed osigurava od pogre nog shvatanja njenih postupaka. *U i pojam od protestatio je reservatio. To je izjava kojom se stranka ogranuje od toga da se neki njen in shvati kao napu tanje prava. Odrenena osoba uprkos

poduzetoj radnji se rezervira, zadr ava za sebe odreneno pravo. Npr. Vraajui du niku zadu nicu vjerovnik izjavljuje da taj akt ne smije shvatiti kao oprost duga. utnja. Srednjevjekovno pravilo qui tacit consentire videtur (ko uti smatra se da odobrava) ne va i. utnja ponunenog po pravilu ne znai prihvatanje ponude. Postoje 2 izuzetka: 1. Kada je ponuneni u stalnoj

poslovnoj vezi sa ponunaem u pogledu odrenene robe, ako konkretnu ponudu ne eli prihvatiti, ne smije utiti, mora reagovati izriitim odbijanjem. Propusti liizjaviti odbijanje u ostavljenom roku,smatra da je prihvatio ponudu. 2. Osobe koje su se ponudile da izvr avaju naloge druge osobe za obavljanje odrenenih poslova, kao i osobe kod kojih izvr enje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati, pediteri,

posrednici i sl) du ne su izvr iti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. Ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada je ponuda tj. nalog stigao ponunenom. U ugovoru o nalogu je predvinena odgovornost za tetu koju bi nalogodavac mogao pretrpjeti ako nalogoprimac na vrijeme ne obavijesti ga o neprihvaanju naloga. -35*U teoriji se zagovara i trei

izuzetak, prema kome bi se utnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u iskljuivu korist ponunenog (npr.darovanje). Ulpijanova izreka: Ko uti smatra se da pristaje ako se radi o njegovima interesima . 10. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pravni posao je stranako oitovanje volje usmjereno na postizanje po pravu dozvoljenih uinaka. Ali da bi se volja

mogla uva iti, mora se na neki nain I u nekom obliku oitovati. Svaki pravni posao mora imati neki oblik. Oblik je vanjska uoljiva manifestacija, vanjski izraz nekog sadr aja, a svaki pravni posao mora imati neki oblik Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici oitovanja volje u kojima se mo e izraziti potpuni sadr aj pravnog posla. Zbog toga treba pojmovno

razlikovati oblik oitovanja volje od oblika pravnih poslova.Obaveza nastaje zbog sadr aja koji je voljno odrenen a ne zbog oblika u kojem je taj sadr aj izra en. Konsenz nije izraz za oblik ve za sadr aj. Za ugovore te pravne poslove ne tra i se odreneni oblik. Takvi pravni poslovi za koje se unaprijed ne tra i oblik nazivaju se neformalni pravni poslovi. Ako se

za odreneni pravni posao unaprijed tra i odreneni oblik bilo po zakonu ili sporazumom stranaka taj je posao formalan pravni posao. Naje i oblici pravnih poslova su: *usmeni *pisani *sa svjedocima *sa sudjelovanjem nadle nih dr avnih tijela 36 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM a) Usmeni oblik pravnog posla postoji kada su oitovanja volje stranaka data ivom rijeju ili kombinacijom izgovorenih rijei, znakova ili konkludentnih radnji. Primjenjuju se naje e tamo gdje bi uvonenje formalnih pravnih poslova predstavljalo koenje prometa, kao npr. kupovina na tr nici,trgovini, te u sluaju oporuke u izvanrednim prilikama. Usmeni pravni posao bi trebalo smatrati formalnim pravnim

poslom, ako bi usmeni oblik propisom bio odrenen kao obavezan. b) Pisani oblik pravnog posla postoji kada su oitovanja volje stranaka data pomou pisanih rijei. Zahtjev pisanog oblika je ispunjen ako strane izmjenjuju pisma ili se sporazumiju teleprinterom ili nekim drugim sredstvom, koji omoguuju da se sa sigurno u utvrdi sadr aj I davatelj izjave. Sklopljen je u trenutku kada

ga stranke potpi u, tj. da na njega stave svoj rukoznak ovjeren od suda. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpi u jednu ispravu, ili da svaka strana potpi e primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Ako se pojedini primjerci ne sla u, mjerodavan je izvornik, a to je primjerak

koji su stranke potpisale. Ako je potpisano vi e primjeraka, mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da slu i kao izvornik. Ako stranke nisu ni ta odredile, onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrnenim okolnostima prosunuje koji je primjerak mjerodavan. Pravni poslovi koji se sklapaju u pismenom obliku su: ugovor o prenosu prava vlasni tva ili prava kori tenja na zemlji tu il

izgradi, vlastoruna oporuka, ugovor o kupoprodaji itd. c) Pravni posao sklopljen pred svjedocima. Ue e svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne tra i. Menutim, jo uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. Tipian primjer je pisana oporuka pred svjedocima. d) Ue e organa dr avne vlasti kao oblik

pravnih poslova. Ponekad se za punova nost pravnog posla zahtijeva ue e organa vlasti, bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla, bilo nakon ve nainjene pisane isprave o pravnom poslu. Tipini oblici ue a organa dr avne vlasti kod pravnih poslova su: -36Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadle nim organom. Naje i su oni koji se zakljuuju u obliku sudskog zapisnika.

Sklapaju se u sudu pred sucem.Ovakav oblik esto se tra i za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju itati, nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju slu beni sudski jezik. Pored ovog oblika, pravni posao mo e biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom opinske uprave, ukoliko je to predvineno propisom (npr. Ugovor o darovanju

bez prave predaje). Potvrnivanje (ovjeravanje, solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da znaaj javnih isprava. Potvrditi se mo e pravni posao koji je zakljuen u pisanom obliku, zato stranke donose ve gotovu ispravu koju sudac treba ovjeriti..Ovdje sudija ovjerava sam sadr aj isprave, pa potvrnena izjava ima istu va nost kao i javna isprava sastavljena na sudu. Ovjeravanje

potpisa. Ovjeravanjem potpisa potvrnuje se da potpis na nekoj ispravi potie od odrenene osobe. Ovjera potpisa ne znai da se time potvrnuje autentinost sadr aja (teksta) isprave. Ovjeravanje potpisa vr e organi dr avne uprave, javni bilje nici i ovla tene osobe u trgovakom dru tvu, ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. Postoje I drugi oblici npr. Usmeno javno nadmetanje,nadmetanje putem pisanih ponuda itd. Usmeni dodaci

pisanom ugovoru. (Kakav uinak imaju usmeni dodaci pisanom ugovoru I u kojem obliku su dopu tene izmjene I dopune formalnih ugovora?) To ovisi:

Ako je oblik ugovora propisan zakonom, pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku (paritet oblika). Postoje 2 izuzetka od tog pravila, prema kojima e kasnije usmene dopune

formalnom ugovoru biti pravno valjane: 37 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM a) Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne take o kojima u formalnom ugovoru nije ni ta reeno, a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan; b) Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olak avaju obaveze neke ugovorne strane, a oblik je propisan iskljuivo u interesu ugovornih strana.

Ukoliko je

oblik ugovora odrenen voljom stranaka, dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. Kad se radi o istodobnim usmenim pogodbama npr. Ugovara se vi a cijena, a u ispravu u ugovoru se unese ni a cijena kako bi se izbjegla porezna obaveza, pravilo je da neovisno o tome je li piasni oblik odrenen

zakonom ili voljom stranaka vrijedi samo ono to je u tom obliku sadr ano. I tu su predvinena dva izuzetka u kojima e u isto vrijeme usmene pogodbe biti ipak valjane: a) ako se odnose na sporedne take o kojima u formalnom ugovoru nije ni ta reeno a nisu u suprotnosti sa njegovim sadr ajem niti su protivne cilju zbog kojeg je oblik

propisan; b) kad se njima smanjuju ili olak avaju obaveza jedne ili obje strane a oblik je propisan samo u interesu ugovornih strana. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova. (Zbog ega se kod nekih pravnih poslova zahtjeva oblik? Pravno politiki ciljevi propisivanja odrenenog oblika pravnih poslova mogu biti u za titi dru tvenih interesa, u za titi interesa stranaka npr. Da ih

se upozori na posljedica zakljuenja odrenene vrste pravnog posla (mjenica,ugovor o do ivotnom izdr avanju) te zbog sprjeavanja falsifikovanja). Oblik se kod pravnih poslova naje e tra e zbog: * valjanosti, * utu ivosti, * dokazivanja i * upisa u javni registar. a) Valjanost pravnog posla-redovno se oblik tra i za valjanost odrenenog pravnog posla. Posao e biti ni tav ako nije zakljuen

u odrenenom obliku. Npr. Ugovor kojim se prenosi pravo vlasni tva nad nekretninama mora biti sainjen u pismenom obliku. To je oblik ad solemnitatem. -37b) Utu ivost pravnog posla-Ima pravnih poslova koji se mogu zakljuiti u bilo kojem obliku. Ako stranka eli preko suda ostvariti neko pravo iz takvog ugovora to mo e samo uiniti ako je posao zakljuen

u odrenenom obliku npr. darovanje pokretnine bez pravne predaje valjano je u bilo kojem obliku. Darovatelj se mo e prisiliti na predaju samo ako je posao zakljuen u obliku sudskog zapisnika. c) Dokazivanje postojanja pravnog posla-oblik ponekad slu i samo radi lak eg dokazivanja pravnog posla. Npr. zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom obliku. Zadu nica je samo dokazna isprava. To je

oblik ad probationem. d) Upis u javni registar-ako se na temelju pravnog posla hoe izvr iti upis parav u javni registar, tada posao mora biti zakljuen u pismenom obliku. 11. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Objektivno granansko pravove e pravne uinke koje stranke namjeravaju postii pravnim poslom (namjeravani pravni uinci) samo ako su za valjanost tog pravnog posla ispunjene njime

predvinene pretpostavke. Za ugovore te openito za pravne poslove se zahtjevaju neke pretpostavke valjanosti. Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 38 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 1. pravna i poslovna sposobnost subjekata; 2. valjano i saglasno oitovanje volje; 3. mogua, dopu tena, odrenena ili odrediva inidba; 4. dopu tena osnova; 5. forma pravnog posla (ponekad). Ako se bilo koja od navedenih pretpostavki ne ispuni ili se ispune samo u sadr ajno relativnom znaenju (npr. umjesto dopu tene inidba je nedopu tena) pravni posao je nevaljan. Nevaljani pravni

poslovi mogu biti:

ni tavi pobojni. Razlike su u njihovim karakteristikama, razlozima koji ih uzrokuju, krugu osoba koje su ovla tene da ih istiu, roku isticanja i posljedicama koje izazivaju. Bitna razlika izmenu ni tavosti i pobojnosti je u tome to ni tavost djeluje ex tunc a pobojnost ex nunc. Ni tavost se javlja u dva pojmovna oblika: -apsolutna ni tavost (ni tavost

ugovora) -relativna ni tavost (pobojnost) A. NI TAVOST 1. POJAM I KARAKTERISTIKE NI TAVIH PRAVNIH POSLOVA Ni tavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Nazivaju se i apsolutno ni tavim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu ni zakljueni. Svrha im je za tita temeljnih dru tvenih vrijednosti i dru tvenog urenenja izra ena u pravnim i

moralnim normama dru tva. Ni tavost nastupa ex lege, a sud o njoj vodi rauna po slu benoj du nosti (ex officio). Po to ni tavost nastaje na osnovu zakona, sud mo e svojom odlukom samo proglasiti posao ni tavim ako su se za to stekli zakonom predvineni razlozi-deklaratorna odluka. Ni tavost nastaje ex tunc, tj.od trenutka zakljuenja pravnog posla. Ako bi naknadno otpao uzrok ni tavosti, takav pravni posao

ne bi konvalidirao, osim u nekim iznimnim sluajevima predvinenim zakonom. Va no je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ni tavost ugovora koje su zakljuile. -382. RAZLOZI NI TAVOSTI Razlozi ni tavosti su: *poslovna nesposobnost stranaka, *nevaljanost i nesaglasnost oitovanja volje, *nemogunost, nedozvoljenost, neodrenenost odnosno neodredivost inidbe, *nepostojanje ili nedopu tenost osnove, te *ponekad nedostatak potrebne forme (oblika)

a) Poslovna nesposobnost stranaka. Od fizikih osoba poslovno su nesposobne maloljetne osobe (osim onih koje zakljue brak prije punoljetstva) i punoljetne osobe li ene poslovne sposobnosti. Pravni poslovi koje zakljue ove osobe bit e ni tavi. Izuzetak su maloljetnici sa navr enih 15 godina ivota koji su stupili u radni odnos. Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom. *Pravni

poslovi koji sklapaju pravne osobe bit e ni tavi ako su sklopljeni izvan okvira njihove pravne sposobnosti.Savjesna strana koja nije znala niti je morala znati za to i koja je sklopila ni tav ugovor ima pravo na naknadu tete koju je pretrpjela sklapanjem takvog ugovora. *Ni tav e biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zakljui bez saglasnosti odrenenog organa u pravnoj

osobi, ukoliko je ta saglasnost predvinena statutom ili ugovorom 39 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM pravne osobe i upisana u sudski registar. Ako ni ta drugo nije upisano u sudski registar, saglasnost se mo e dati prethodno, nakladno i istodobno. Naknadan saglasnost djeluje retroaktivno ako nije drugaije ugovoreno. Ugovorna strana poziva pravnu osobu, da u odrenenom se roku izjasni da li daje saglasnost ili ne. Ako to ne uini pretpostavlja se da saglasnost

nije data. U sluaju ni tavosti zbog davanja saglasnosti savjesna ugovorna strana ima pravo na novanu naknadu. b) Nevaljanost i nesaglasnost oitovanja volje. Nevaljano je svako oitovanje volje koje nije uinjeno ozbiljno I slobodno, te ako postoje drugi oblici nesaglasnosti izmenu volje I oitovanja I ako oitovanja ugovornih strana nisu menusobno saglasna. Svi oblici nevaljanog oitovanja obuhvaeni su irim

pojmom koji se naziva mane volje. Dakle, pod manama volje podrazumijevaju se sluajevi nesklada izmenu volje i oitovanja. Nesklad mo e biti svjestan i nesvjestan. a) Svjestan nesklad izmenu volje i oitovanja postoji u sluajevima kada stranka namjerno oituje ne to to u stvari nee. Stranka je potpuno svjesna da njena volja nije u skladu sa datima oitovanjem. Sluajevi ovog nesklada su:

sluajevi kolskog primjera, ale, simulacije, prijetnje i mentalne rezervacije. b) Nesvjestan nesklad postoji u sluajevima kada stranka nesvjesno oituje ono to u stvari ne eli. Tipini sluajevi ovog nesklada su: zabluda, neznanje, nesporazum i prevara. Sve nabrojane mane volje, osim mentalne rezervacije, izazivaju nevaljanost pravnih poslova. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmenu volje i oitovanja kad jedna strana

prilikom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju ne to to ona u stvari nee, a druga strana za to ne zna. Postavlja se pitanje: Da li je uop te nastao pravni posao I mo e li on proizvesti normalne pravne uinke? Pravni posao je nastao I izaziva svoje pravne uinke jer se na mentalnu rezervaciju odnosi pravilo ko zna ili mora

znati posljedice svog oitovanja, ne mo e htjeti oitovanje bez posljedice . Primjer mentalne rezervacije mo e poslu iti dra ba (uesnik u dra bi mora kupiti ono to je oitovao da hoe I ne mo e pravdati time da nije htio kupiti tu stvar).U ovakvim sluajevima iz potrebe za tite interesa treih lica i sigurnosti pravnog prometa, kao va ee e se uzeti ono to je oitovano.

-39Ni tavost pravnih poslova uzrokuju slijedee mane volje: 1. kolski primjer i ala. Radi se o tzv. svjesnom neskladu izmenu volje i oitovanja data npr. u kazali noj predstavi-kada neko svjesno oituje ono to ne eli. Pravni posao sklopljen u tim situacijama smatraju se ni tavim. Ipak, posao sklopljen u ali mo e biti valjan ako jedna od ugovornih

strana opravdano shvati posao ozbiljnim (npr. kada neko eli da umiri svoje bolesno cdijete ka e prijatelju da mu kupi skupu igraku, to ovaj ozbiljno shvati, a na kraju je ovaj prema propisima o nalogu morao prijatelju naknaditi tro ak bez obzira to se alio); 2. Simulacija. Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova. To je takoner oblik svjesnog nesklada izmenu

volje I oitovanja, jer stranke ne ele pravni posao koji sklapaju. Simulacija mo e biti: apsolutna i relativna. a) Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju prividnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa, prevare treeg lica ili u neku drugu svrhu. Dakle, kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao, a uistinu ne ele nikakav pravni posao. (npr. prividna prodaja stvari prijatelju ili ronaku

radi prikrate vjerovnika ili prividno otunenje nekretnine radi sticanja nekog prava). Prividni pravni posao nema uinka menu strankama. Postavlja se pitanje: Mo e li simulirani pravni posao nekada biti valjan? Prema treim osobama ovaj prividni pravni 40 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM posao proizvodi pravne uinke pod uslovom da je trea osoba bila svjesna, to znai da nije znala niti je morala znati za prividnost posla. Stranke se u sluaju kada bi trea osoba stekla neko pravo iz takvog posla ne mogu pozivati na prividnost posla. Svrha je ove odredbe da se za titi povjerenje u promet. b) Relativna

simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. Npr. stranke prividno zakljue ugovor o darovanju umjesto kupoprodajni ugovor da bi izbjegle primjenu propisa o plaanju poreza. Radi se o dva ugovora: jedan prividno zakljuen prema vani kojeg stranke ne ele, a drugi prikriveni koji stranke ele. Prividni posao naziva se simuliranim, a prikriveni disimuliranim

poslom. Simulirani posao je ni tav, a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. Postavlja se pitanje: da li stranke uop te ele neki pravni posao? (stranke ele disimulirani tj. prikriveni pravni posao). Kada je disimulirani pravni posao valjan? Valjan je pod uslovom kada su ispunjene sve potrebne pretpostavke. 3. Nesporazum (dissensus). Za nastanak valjanog

ugovora potrebno je i saglasni oitovanje volje ugovornih strana. Ako ugovorne strane vjeruju da su saglasne a menu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora koji sklapaju ili o osnovi ili predmetu obaveza, tada se smatra da ugovor nije ni nastao. Takav je ugovor nepostojei, ne proizvodi pravne uinke te nema razlike u odnosu na ni tave ugovore.Nesporazum mo e biti o prirodi

ugovora koji se sklapa, o osnovi, ili o predmetu obveze (inidbi). Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojeim. Ne proizvodi pravne uinke. Nesporazum o prirodi ugovora imamo npr. kada neko izjavi da posunuje knjigu nekoj osobi, a ova osoba to smatra kao darovanje. Nesporazum o inidbi i predmetu obaveze postojat e npr. kad najmodavac dr i da ugovara sedminu a

najmoprimac mjesenu najamninu pri sklapanju ugovora o najmu stana. Nemogunost, nedopu tenost, neodrenenost ili neodredivost inidbe Kad je predmet obaveze nemogu, nedopu ten, neodrenen ili neodrediv, ugovor je ni tav . a) Nemogunost inidbe (predmeta obaveze) je razlog ni tavosti pravnog posla ako je inidba bila objektivno nemogua u vrijeme zakljuenja posla (impossibilium nulla obligatio est). *Pod objektivnom nemoguno u inidbe se misli na

radnju koju niko ne mo e izvr iti. Ako se neko obavezao na takvu radnju posao bi bio ni tav jer vrijedi-ni tava je obaveza na nemogue. Ni tav je posao sklopljen pod nemoguim odgodnim uvjetom. Nemogui raskidni uvjet ne utie na valjanost pravnog posla. -40*Subjektivna nemogunost inidbe u vrijeme zakljuenja pravnog posla ne izaziva njegovu ni tavost, nego izaziva samo odgovornost du nika

za neispunjenje preuzete obaveze. Subjektivno nemogua je inidba koja se u stvari mo e izvr iti, ali je ne mo e izvr iti osoba koja se na to obavezala npr. zidar se obave e na izgradnju kue, ali zbog odrenenog neiskustva u gradnji ne uspije izvr iti taj posao. Naime, ako je inidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila mogua, pa kasnije postane nemogua (tzv.

nakanadna nemogunost) to nee izazvati ni tavost posla. Naknadna nemogunost znai ne izaziva ni tavost posla. Du nik e u tom sluaju odgovarati za tetu ako je nemogunost nastupila njegovom krivicom. U suprotnom, obaveza prestaje. *Pravna nemogunost inidbe postoji npr. kupoprodaja stvari izvan prometa. Pravna nemogunost je obuhvaena pojmom nedopu tenosti. b) Nedopu tenost inidbe postoji ako je ona protivna ustavom utvrnenim naelima

dru tvenog urenenja, prisilnim propisima i moralu dru tva. Pravni posao takvog sadr aja je ni tav. Ni tavost pravnog posla nastupit e i zbog nedopu tenosti uvjeta bilo odgodnog ili raskidnog. Uvjet je nedopu ten u sluaju da je protivan ustavu,prisilnim propisima i moralu dru tva. U okviru pojma nedopu tenosti razlikuju se: zabranjeni, nemoralni i zelena ki pravni poslovi. 41 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zabranjeni pravni poslovi su pravni poslovi protivni zakonskim normama, nemoralni su protivni moralnim normama odrenene dru tvene zajednice. Npr. Ugovori koji se odnose na stvari izvan prometa, ugovore o nasljedstvu i dr. Zabranjeni pravni poslovi su ni tavi osim ako cilj povrijenenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u odrenenom sluaju ne propisuje

ne to drugo. Npr. Ako je sklapanje nekog ugovora zabranjeno samo jednoj strani (npr. Prodaja robe nako isteka radnog vremena), ugovor ostaje na snazi, a strana koja je povrijedila zakonsku obavezu snosit e posljedice kao to su odgovornost za prekr aj ili privredni prijestup. Ni tavost se ne mo e isticati, ako je zabrana bila manjeg znaaja a ugovor je izvr en . Nemoralni pravni

poslovi su pravni poslovi koji se protive normama odrenene dru tvene zajednice. Npr. ni tav je i protivan moralu ugovor o zajmu koji je dat radi hazardiranja pa je saglasno tome odbijen zahtjev za povrat zajma. Zelena ki pravni poslovi. Zelena kim se smatra ugovor u kome neko koristei se stanjem nu de ili te kim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom ugovori za sene

ili nekog treeg korist koja je u oiglednom nesrazmjeru sa onim to je on drugom dao ili uinio ili se obavezao dati ili uiniti. Zelena ki ugovor je u su tini vrsta nemoralnog ugovora. Npr. zelena ki je ugovor o do ivotnom izdr avanju u uslovima kada je bilo izvjesno da nastupa smrt primatelja izdr avanja, da bi se iskori tavanjem tune nevolje postigla neka imovinska korist.

Zelena ki ugovor je ni tav. ZOO predvina mogunost da taj ugovor ostane na snazi ako o teenik u roku od 15 dana od njegovog sklapanja podnese sudu zahtjev za smanjenje obaveze na pravian iznos a sud tome udovolji. U tom sluaju ugovor sa odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. c) Neodrenenost ili neodredivost inidbe. Pravni posao e biti ni tav ako je inidba neodrenena

ili neodrediva. Neodrenena inidba postoji ako poslom nije predvineno dovoljno pojedinosti za njenu realizaciju, pa du nik ne zna pouzdano ta treba izvr iti vjerovniku. Posao bi bio valjan ako bi inidba bila odrediva tj. Ako bi posao sadr avao podatke pomou kojih bi se mogla odrediti ili su strane ostavile treoj osobi da je odredi. Ako takvih podataka nema ili trea osoba

nee ili ne mo e odrediti inidbu, pravni posao je ni tav. Ni tavost pravnog posla izaziva neodrediva inidba. Ima nekih sluajeva gdje ugovor ostaje na snazi uprkos tome to inidba nije nije ugovorom ni odrenena ni odrediva. To su sluajevi gdje ZOO izravno propisuje nain odrenivanja inidbe ili prepu ta sudu da je odredi. To se obino odnosi na novane inidbe (npr. kada

ugovorom o prodaju u privredi cijena nije odrenena niti ima dovoljno podataka s kojim bi se ona mogla odrediti, kupac je du an platiti cijenu koju je prodava redovno naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a ka dove nema-razumnu cijenu). -41Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora a ako se ona ne mo e utvrditi

onda cijenu koju utvrnuje sud prema okolnostima sluaja. d) Nepostojanje i nedopu tenost osnove. Svaka ugovorna strana mora biti dopu tenu osnovu. Osnova je nedopu tena ako je protivna ustavu, propisima i moralu dru tva. Ako osnova ne postoji ili je nedopu tena ugovor je ni tav .. U na oj teoriji preovladavaju objektivna gledi ta o osnovi, kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom. *Osnova je

pravni cilj kome stranke te e i koji je isti kod iste vrste ugovora, tj. kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis). Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane. Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari, a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom uini neka usluga ili korist (intentio liberalis, animus donandi).

Kod kupoprodaje ekonomska svrha je sticanje stvari a osnova je pravno oblikovana ta ista svrha je sticanje prava vlasni tva. Osnova je uvijek 42 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM jednaka za odreneni ugovor. Odrenena je strogim propisom to iskuljuuje mogunost da stranke na tome ta izmjene. *Kauza je pravno izra ena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvr enjem ugovornih obaveza, ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava. U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana, odnosno uvijek jednaka za odreneni ugovor. Odrenena je strogim propisom (ius strictum). Mora

postojati u svakom ugovoru, ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznaava izriito. Menutim, kauza se ne mo e prezumirati, odnosno mora postojati, to znai da se mo e dokazati. *Na objektivni pojam kauze nadovezuje se subjektivni element dozvoljena osnova-to nije objektivizirana svrha, ve najjaa, najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zakljui ugovor i preuzme obavezu. Ona osnovna pobuda prestaje biti

motiv jer se na njegovom temelju formirala predod ba o svrsi I ta je predod ba o svrsi postala sadr aj ugovora. Time se rodila osnova ili subjektivna svrha. Subjektivna svrha ne mora biti naznaena izriito. Dakle, kod pravnih poslova openito, a posebno kod ugovora, moraju se razlikovati 3 elementa: 1. pravna osnova, 2. kauza ili objektivna svrha ugovora,

3. osnova ili subjektivna svrha ugovora. d) Nedostatak potrebne forme (oblika). ZOO usvaja naelo neformalnost, to znai da se odreneni oblik samo izuzetno tra i kao pretpostavka valjanosti. Oblik (forma) se za valjanost pravnog posla tra i samo u izuzetnim sluajevima:

ako je to propisom predvineno (zakon to izriito propisuje) ako su se stranke sporazumjele da poseban oblik

bude uvjet valjanosti njihova ugovora U spomenutim sluajevima nedostatak oblika uzrokuje ni tavost ugovora. ZOO predvina i mogunost konvalidacije ugovora koji nije zakljuen u obliku koji se tra i za njegovu valjanost. Ugovor za ije se sklapanje tra i pisani oblik smatra se pravovaljanim iako nije zakljuen u tom obliku ako su ugovorne strane izvr ile u cijelosti obaveze koje iz njega nastaju. Ta

mogunost je data samo ako iz cilja radi kojeg je oblik propisan oito ne proizilazi ni ta drugo. -42DJELOMINA NI TAVOST Pravni posao mo e biti djelimino ni tav. Ni tavost neke odredbe ne povlai ni tavost cijelog ugovora. Korisno se tetnim ne kvari vrijedi samo u sluaju kada ugovor mo e opstati bez te ni tave odredbe, a odredba nije bila

ni uvjet ugovora, ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. (npr. nije rijedak sluaj da odrenena osoba sklapa ugovor o zajmu zato da bi kao zalo ni vjerovnik postala vlasnik zalo ene stvari). Iako je ta odredba bila glavna pobuda ugovora ZOO odrenuje: Ni tava je ona odredba ugovora o zalogu da e zalo ena stvar prei u vlasni tvo vjerovnika ako njegovo potra ivanje

ne bude namireno u cijelosti . Ugovor e ostati na snazi i u onom sluaju kad je ni tava odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora ako je ni tavost ustanovljena da bi ugovor bio oslobonen te odredbe vrijedio bez ne. 43 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM POSLJEDICE NI TAVOSTI Ni tav pravni posao ne proizvodi nikakve pravne uinke -ta konstatacija je valjana samo ako je rije o uincima koje bi pravni posao proizveo da je bio valjan (namjeravani pravni uinci). Pravne uinke koje zakon nadovezuje na nevaljane pravne poslove nazivamo pravnim posljedicama nevaljanosti. Pravne posljedice ni tavih pravnih poslova sastoje se u pravima, du nostima

i odgovornosti stranaka koje su ga zakljuile te ovla tenjima suda u vezi sa ostvarenjem tih prava i du nosti. Pravne posljedice ni tavosti su: obaveza restitucije (povrat u prija lje stanje), oduzimanje predmeta inidbe u korist opine i odgovornost za tetu. 1. Obaveza restitucije (restitutio in integrum), tj. povrat u prija nje stanje je osnovna du nost ugovornih strana u sluaju ni tavosti ugovora

I to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve to je primila po osnovu takvog ugovora. Ako povrat nije mogu (npr. Podana stvar je potro ena) ili se priroda onoga to je ispunjeno protivi vraanju (npr.izvr ena je neka usluga), mora se dati odgovarajua naknada u novcu prema cijenama u vrijeme dono enja sudske odluke. Ako su stranke sklopile ni tav ugovor

a jo nisu otpoele sa njegovim izvr enjem, imaju pravo odbiti izvr enje njime preuzetih obaveza, a ako se radi o jednostrano obavezujuem ugovoru, du nik nije du an preuzetu obavezu po osnou tog ugovora. Kada strane nemaju pravo na restituciju-povrat? Ako je ugovor ni tav jer je protivan ustavu I prisilnim propisima, sud mo e (ali i ne mora) odbiti u cjelini ili djelimino zahtjev

nesavjesne strane, a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ni tavosti., za vraanjem onog to je drugoj strain dala. Ne treba slu ati onog ko se poziva na svoje nepo tenje . 2. Oduzimanje predmeta inidbe u korist opine-u tom sluaju sud odrenuje da druga strana preda opini u kojoj ima boravi te tj.prebivali te,

sve to je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla. Pri odluivanju o odbijanju zahtjeva na povrat datog I oduzimanju primljenog u korist opine, sud e voditi rauna o savjesnosti jedne tj. obiju strana, o znaaju dru tvenih interesa koji se ugro avaju te o moralnim shvatanjima dru tva. 3. Odgovornost za tetu pripada onoj strani koja je kriva za sklapanje ni tavog pravnog posla.

Du nost naknade tete ne postoji ako se doka e da je strana koja trpi tetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ni tavosti. Tu bi bilo mjesta naknadi tete koju je savjesna strana pretrpjela poduzimajui razliite radnje u uvjerenju da je ugovor valjan (tzv. negativni pogodbeni interes). Ovdje se zahtjev na naknadu tete ne temelji na povredi ugovorne obaveze jer obaveze

nema. Ovdje se radi o istom grananskom deliktu, a naknada je odrenena granicom koristi koju bi stranka imala od ugovora da je valjan (tzv. pozitivni pogodbeni interes). -43KO I U KOJEM ROKU MO E ISTICATI NI TAVOST? Svaka zainteresirana osoba mo e se pozivati na ni tavost, dakle ugovorne strane i trea lica, od kojih prvenstveno javni tu ilac i pravobranilac.

Vrijeme isticanja nije ogranieno, a pravo na isticanje ni tavosti se ne gasi. Sud pazi na ni tavost po slu benoj du nosti-ex officio. Mo e li se na ni tavost pozvati i ona ugovorna strana koja je svjesno sklopila ni tav ugovor (tj. Koja je u vrijeme njegovog zakljuenja znala ili je morala znati da je ugovor nedopu ten, nemoralan)? Ovdje treba razlikovati mogunost isticanja

ni tavosti od prava na povrat onog to je dato u izvr enju ni tavog ugovora. *ZOO ne uskrauje mogunost isticanja ni tavosti ni nesavjesnoj ugovornoj strain ali to se tie prava na povrat, sud se ovla uje da mo e odbiti u cjelini ili djelimino zahtjev 44 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM nesavjesne strane za vraanje onog to je drugoj strain dala, a mo e odluiti da druga strana ono to je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda opini na ijem teritoriju ima prebivali te ili sjedi te. Rok za isticanje ni tavosti? Vrijeme isticanja ni tavosti nije ogranieno (tj. neogranieno je). Pravo na isticanje ni tavosti se ne gasi. B. POBOJNOST

Pobojni pravni poslovi Pobojni (relativno ni tavi) pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani ali se mogu iz propisima predvinenih razloga i u predvinenom roku poni titi (pobijati). Ako protekne rok za njihovo poni tenje, pobojni pravni poslovi konvalidiraju. Ako pobojan posao bude poni ten,posljedice poni tenja nastupaju ex tunc, to znai od dana zakljuenja (kao i kod ni tavih). Sud ne pazi

na pobojnost po slu benoj du nosti, ve na zahtjev strane u ijem interesu je pobojnost ustanovljena. Pobojnost se kao sankcija nevaljanosti , ustanovljava u svrhu za tite interesa ugovornih strana, a ne opih dru tvenih interesa kao kod ni tavih pravnih poslova. Pobojnost ne nastupa ex lege (po sili zakona). Mora se podii tu ba na pobijanje, tzv.querella nullitatis. (na zahtjev stranke). RAZLOZI

POBOJNOSTI Ugovor je pobojan kada ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovom sklapanju bilo mana u pogledu volja strana, te kad je to odredbama ZOO ili posebnim propisom odreneno . Mane volje uvijek izazivaju pobojnost pravnog posla, ali to nije tano jer neke kao to su simulacija, ala, nesporazum izazivaju ni tavost ugovora. Razlozi pobojnosti su:

Ograniena poslovna sposobnost Mane volje: prijatnja,zabluda i prevara a) Ograniena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u sluaju kada ogranieno sposobna osoba zakljui pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika, a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. Ograniena poslovna sposobnost nee izazvati pobojnost pravnog posla, ako je on zakljuen sa odobrenjem zakonskog zastupnika ili kad se to

odobrenje uop te ne tra i (npr. kada se djeca sa 15 godina nalaze u random odnosu te mogu raspolagati svojim dohotkom). Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost, ili ako ga je ogranieno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30

dana od dana saznanja za pomenute injenice. Menutim, ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka, pravo na odustanak se gasi. Osim odustajanja, suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru. Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. -44-

b) Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja, zabluda i prevara. *Prijetnja kao razlog pobojnosti postoji kada jedna strana, ili trea osoba, predoavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane, zbog ega ona zakljui odreneni pravni posao. Strana koja je zakljuila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tra iti poni tenje, ali pri tome mora dokazati: a) da

je prijetnja postojala prije ili u vrijeme zakljuenja posla; b) da je prijetnja bila nedopu tena; c) da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzronoj vezi sa sklapanjem posla ije se poni tenje tra i. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom 45 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM opasno u ugro en ivot, tijelo ili neko drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe (drugo znaajno dobro je npr. ast,ugled,imovina,zaposlenje). Oitovanje iznuneno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmenu volje i oitovanja. Razlikuje se dvije vrste prijetnje: prijetnja kao tzv. psihika prisila (vis compulsiva) i fizika sila (vis absoluta) koja podrazumijeva izvr avanje akta nasilja nad

nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznunivanja oitovanja volje (npr. neko primora drugog da potpi e ugovor nasilnim vonenjem njegove ruke pri potpisivanju). Valjanim se smatra samo ono oitovanje koje je uinjeno: *slobodno i ozbiljno. *oitovanje iznuneno stavljanjem u izgled nekog zla tj. nasilja *oitovanje iznuneno upotrebom sile je nevaljano *mane volje kao razlog pobojnosti ugovora openito. Pravo zahtijevati poni tenje

pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznavanja za razlog pobojnosti tj. od prestanka prinude. *Zabluda (error) je pogre na predod ba o nekoj okolnosti. ovjek mo e imati pogre nu predod bu o raznim okolnostima-pravnim pravilima, injenicama, stanjima,pravnim poslovima. Razlikuje se vi e vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris), zabluda o injenicama (error facti), zabluda u motivu (error in motivo)

itd. Zabluda u pravu se po pravilu ne uva ava, kao ni zabluda u motivu, dok se zabluda o injenicama uva ava. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmenu volje i oitovanja. Zabluda se smatra manom volje jer volja izjavljena zbog zablude nije u skladu sa pravom, unutra njom voljom subjekta. U naelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se

odnosi na njegove sastavne elemente, a iznimno i na motive koji su bili odluni za preuzimanje obaveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla mo e se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 razliite vrste zablude, mada je razlika menu njima vrlo te ko ustanovljiva. Pravnoposlovna zabluda mo e se podijeliti na 2 vrste:

a) Zabluda u oitovanju je nesvjesni nesklad izmenu volje I oitovanja, jar je oitovatelj izjavio ne to to ne odgovara njenoj pravoj volji tj. oitovao je ono to oitovati nije htio. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u oitovanju: u jednom sluaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno oitovanje, a naravno ni sadr aj tog akta. U

drugom sluaju stranka je htjela sam akt oitovanja, ali nije htjela sadr aj koji je tim aktom izjavila. Npr. oitovatelj mo e biti u zabludi ve u samom aktu kojim daje oitovanje, ako od dva originala ugovora potpi e onaj primjerak koji je htio poderati jer mu klauzule u tom ugovoru nisu odgovarale. b) Poslovna zabluda u u em smislu postoji kad

oitovatelj oituje ono to je htio oitovati. U ovom sluaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmenu volje i oitovanja, ve je volja stvorena i oitovana zato to je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla. -45Koja zabluda uzrokuje pobojnost pravnog posla? *Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla, mora biti bitna i

neskrivljena. Strana koja je u zabludi mo e tra iti poni tenje ugovora tj. pravnog posla zbog bitne zablude osim ako pri sklapanju posla nije postupila s pa njom koja se u prometu zahtjeva.Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti mora biti bitna i neskrivljena. *Bitnost zablude 46 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Bitnost zablude. Centralni problem kod odrenivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. Prema klasinom shvatanju, koje zastupaju Savigny i Zitelmann, kriterij razlikovanja je subjektivni (psiholo ki). Bitna zabluda je ona bez koje se posao uope ne bi zakljuio, odnosno da je stranka znala injenicu za koju je bila u zabludi, ne bi ni sklopila ugovor.

Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: a) bitna svojstva predmeta misli se na predmet koji je objekat inidbe davanja; b) osobu sa kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona); c) okolnosti koje se po

obiajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odluujuim, a strana koja je u zabludi inae ne bi sklopila posao takvog sadr aja; d) pobudu (motive) koja je bila odluna za preuzimanje obaveze. Ovo se iskljuivo odnosi na besplatne pravne poslove. a) Pod bitnim svojstvima predmeta-misli se na bitna svojstva stvari kao objekta inidbe davanja. Npr. neko je uvjeren

da kupuje originalnu sliku ali se radi o la noj. Bitna su ona svojstva koja individualiziraju neku stvar i utiu na volju stranke da zakljui ugovor. b) Zabluda o osobi s kojom se sklapa pravni posao bitna je jedino ako se ugovor zakljuuje s obzirom na tu osobu tj.ako su za drugu ugovornu stranu bitni identitet i odrenene osobine suugovaratelja. To

se posebno odnosi na besplatne ugovore npr. darovanje. Neplatni se ugovori ne sklapaju s obzirom na odrenenu osobu ali i tu je mogue da osobine saugovaratelja budu bitne drugoj strain. Npr. kod ugovora o granenju sa odrenenim izvonaem, ugovor o prodaji robe na kredit, ugovor o djelu sa odrenenim slikarom. c) Bitna e biti zabluda koja se odnosi na okolnosti

koje se po ustaljenim shvaanjima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlunim. Strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila ugovor takvog sadr aja. Ovo odrenenje bitnosti zablude ima znaaj generalne klauzule, koja sadr i dva kriterija: -objektivni, po kojem e zabluda biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se po shvaanjima u prometu smatraju odlunim (zabluda o objektivno

bitnoj okolnosti); -subjektivni, po kojem e zabluda biti bitna ako obuhvata okolnosti koje sup o namjeri stranaka bile prisutne za zakljuenje pravnog posla (zabluda o subjektivno bitnoj okolnosti); Primjeri bitne zablude su: -bitna zabluda prema prometnim shvaanjima razvijenim u trgovini rabljenim vozilima bit e npr. godina proizvodnje, dok se zabluda o modelu ne shvata bitnom; -zabluda o obraunu

se smatra bitnom kad npr. izvona radova izvr i pogre an obraun na svoju tetu. Uprkos tome mo e tra iti naknadu osim ako je gre ku sam skrivio. d) Zabluda o motivu. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. Kod zablude o motivu ne pita se ta stranka hoe nego za to hoe. Da li je zabluda o motivu bitna zabluda

tj. da li e biti uzrokom pobojnosti pravnog posla? *Zabluda o motivu e biti uzrokom pobojnosti pravnog posla u sluaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna, tj.ako je bila odluujua za preuzimanje obaveze (npr. neko daruje skupocjenog psa svom prijatelju vjerujui da je on ljubitelj pasa, a nije). -46Neskrivljenost zablude? Neskrivljenost zablude.

ta znai da je zabluda neskrivljena? * Zabluda je neskrivljena ako je stranka koja je u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pa njom koja se zahtijeva u prometu. Ako nije postupila sa takvom pa njom, nee moi tra iti poni tenje pravnog posla makar zabluda u kojoj se nalazi predstavlja bitnu zabludu. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pa nja dobrog privrednika, a u

ostalim pa nja dobrog domaina. Dovoljna je obina nepa nja da ugovaratelj koji je upao u zabludu ostane jusristiki paraliziran.Prema opeusvojenom modernom konceptu zablude, uope se ne 47 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjei zabludu da je upotrijebio obinu pa nju. U njemakoj teoriji se smatra da uope nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji ak i u sluaju grube nepa nje. Uinak zablude *Uz

pretpostavku da je bitna i neskrivljena, zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. Izuzetak je sluaj kada je druga ugovorna strana spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije ni bilo. Kada je u pitanju odnos izmenu volje i oitovanja u smislu pravnih uinaka, razlikuju se 3 teorije: a) Teorija oitovanja, prema kojoj je va no ono to se oitovalo. Prema ovoj

teoriji, pravni posao zakljuen u zabludi bio bi valjan. Danas je ova teorija uglavnom napu tena. b) Teorija volje, prema kojoj je bitno ono to se htjelo, a ne ono to se oitovalo. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. Prete no se prihvata u nasljednom pravu. Kod nas va i teorija povjerenja: Menutim prema * Teorija povjerenja,

koja va i na podruju stvarnog i obveznog prava, podrazumijeva da se uva ava ono to je oitovano, a tek u sluaju spora se ispituje i uva ava ono to se htjelo . Dakle, kod zablude e se uva iti prava volja stranke ukoliko se doka e da je zabluda bitna i neskrivljena. U protivnom vrijedit e ono to je oitovano. U kojem se

sluaju ugovorna strana ipak nee moi pozivati na zabludu? *U jednom se sluaju ugovorna strana nee moi pozivati na zabludu iako je ona bitna i ineskrivljena. To e biti sluaj kad je druga ugovorna strana spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo. Npr. neko kupi TV antenu uvjeren da e ostavriti dobar prijem, menutim u tome ne

uspije. On nee moi tra iti poni tenje ugovora zbog zablude o bitnom svojstvu ako je druga strana spremna da mu isporui odgovarajuu antenu. Ako zbog zablude done do poni tenja ugovora, druga ugovorna strana, ako je bila svjesna (znala je ili je morala znati za zabludu svog saugovaratelja) ima pravo tra iti naknadu pretrpljene tete, bez obzira na to da li

je on kriv ili nije za svoju zabludu. Pretpostavka pobijanja posla prema ZOO je neskrivljenost. Ne dopu ta pobijanje ugovora protiv volje saugovaratelja. Strana koja je u zabludi ne mo e se na nju pozvati ako je druga strana spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo . Postavlja se pitanje: Koji ugovor? *Ako se radi o bitnoj zabludi tada strana

ne bi uop te zakljuila odreneni pravni posao da nije bila u zabludi. Da nije bilo zablude ne bi bilo ni pravnog posla. Strana koja je u zabludi nije u ravnopravnom polo aju prema saugovaratelju:

realizacija pobojnosti nije u rukama onog ko je u zabludi. Na njegovoj strani je samo inicijativa, a glavna odluka je u rukama njegovog saugovaratelja.

Pobijanja nema ako je protustranka spremna izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo; -47strana koja je u zabludi mo e se nai u situaciji gdje je ex lege (po sili zakona) obavezna prihvatiti ponudu. Npr. U sluaju nekih promjenjenih okolnosti kada strana koja je u zabludi nije vi e osobno zainteresovana za ponudu. Protivnoj strani se daje mogunost da

ne prigovori pobijanju ili da stavi prigovor spremnosti na sadr aj ugovora kako ga je ugovaratelj prvobitno zamislio. Daje se mogunost da se strana protiv koje je pobijanje usmjereno-obe teti. U sluaju zablude, druga savjesna strana ima pravo tra iti naknadu tete bez obzira to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. Obaveza naknade tete 48 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM ne nastaje ako je o teenom razlog pobojnosti bio poznat ili ako ga je nije poznavao zbog nemarnosti.

Saugovaratelj koji je nepo ten je u boljoj poziciji od onog koji je u zabludi bez svojekrivnje. Zbog bitne zablude ugovor mo e pobijati strana koja nije kriva za svoju zabludu ali u tom sluaju mora nadoknaditi negativnu

pogodbeni interes svom saugovaratelju. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmenu volje i oitovanja ima iste uinke kao i zabluda. *Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane, ili je odr ava u zabludi, a sa namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. Naziva se jo izazvanom zabludom ili kvalificiranom zabludom tj. lukavstvom. Mo e se uiniti

kako aktivnim pona anjem (npr. prodajom pozlaene narukvice uvjeri kupca dam u prodaje zlatnu), tako i pasivnim dr anjem (svjesnim propu tanjem da drugu stranu upozori na zabludu). Ne smatraju se prevarom npr. reklama I drugi oblici pretjerane hvale neke robe ako su uobiajeni u prometu I ne uzimaju se suvi e ozbiljno. Stranka koja je prevarom navedena na zakljuenje pravnog posla ima pravo

zatra iti njegovo poni tenje i naknadu tete, pri emu se ne tra i bitnost zablude. Mo e li se ugovor poni titi ako je prevaru uinila trea osoba? Prevara od treeg? *Mo e, ako je saugovaratelj prevarene strane u vrijeme sklapanja ugovora znao ili je morao znati za prevaru. Ako se radi o besplatnom ugovoru a prevaru je uinila trea osoba, poni tenje se

mo e tra iti bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili je morala znati za prevaru. Povreda naela jednake vrijednosti inidbi. Naelo jednake vrijednosti inidbi (davanja, prestacija) je jedno od osnovnih naela obveznog prava, koje su stranke du ne po tovati prilikom sklapanja naplatnih ugovora. Smisao naela je da se osigura maksimalna

ekvivalentnost vrijednosti inidbe i protuinidbe, odnosno da odstupanja od tog naela ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. Posljedice naru avanja naela ekvivalentnosti inidbi, zavisno od intenziteta naru avanja, mogu biti: * ni tavost ugovora (npr. zelena ki ugovor) * mogunost raskida ugovora (npr. kod odgovornosti za materijalne I pravne nedostatke ispunjenja); * pobojnost ugovora, (npr. kod prekomjernog o teenja) a nastaje kad u vrijeme

sklapanja naplatnog pravnog posla postoji oiti nerazmjer izmenu inidbe I protuinidbe. Pravne radnje du nika na tetu vjerovnika. Svaki vjerovnik ije potra ivanje je dospjelo za isplatu, ima pravo pobijati radnju svog du nika koja je poduzeta na tetu vjerovnika, odnosno ako zbog njenog izvr enja du nik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potra ivanja. To je tzv.pobijanje izvan steaja. Ope pretpostavke za uspje no pobijanje

su: a) dospjelost vjerovnikovog potra ivanja i b) izvr enje pravne radnje du nika na tetu vjerovnika. -48a) Dospjelost potra ivanja na isplatu-potra ivanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovla ten zahtijevati njegovo ispunjenje, a ako je novana od trenutka kad je ovla ten zahtjevati njenu isplatu. Nije bila dovoljna dospjelost tra bine ve se uz to tra ila I njena izvr nost

tj. da je bezuspje no proveden postupak prinudne naplate. b) Pravna radnja na tetu vjerovnika Pravna radnja je irok pojam. O pobijanju du nikovih radnji, pod radnjom se misli na pravne poslove, jednostrane i dvostrane, naplatne besplatne te i propu tanja. Pod propu tanjem se misli na ona zbog kojih je du nik izgubio neko materijalno pravo ili je za njega nastala neka materijalna obaveza.

Od ugovora 49 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM naje e su to: besplatni ugovori kao npr. darovanje i beskamatni zajam, od jednostranih pravnih poslova besplatnog karaktera je odricanje od nasljedstva. Naplatni ugovori su npr. pravne radnje kojim se preuzimaju obaveze, zasniva zalo no pravo, prenosi pravo vlasni tva I dr. Od propu tanja istiemo: neisticanje prigovora zastare, neprijavljivanje tra bine u steajnu masu, ne podizanje mjeninog protesta i sl.

Za pravnu radnju tj. pravni posao bitno je da rezultira smanjenjem du nikove imovine u korist tree osobe u tolikoj mjeri da onemoguuje namirenje vjerovnikovog potra ivanja. Smatra se da je radnja koju je poduzeo du nik na tetu vjerovnika, ako zbog njenog izvr enja du nik nema dovoljno sredstava za ispunjenje potra ivanja tj. ako zbog izvr enja poduzete radnje du nik postaje insolventan. Kako dokazati insolventnost?

najlak e i najuvjerljivije bezuspje nim namirenjem u izvr nom postupku. Dovoljna e biti I izjava du nika u tom smilsu kao I svaki drugi postupak du nika, I svaka injenica kojom se mo e dokazati uzrona veza izmenu pravne radnje du nika I njegove insolventnosti. Za pravnu radnju koja se pobija, bitno je da zbog nje du nik postaje insolventan. Do pobijanja mo e doi

ako su se uz ope, ispunile i posebne pretpostavke koje se tiu:

vrste pravnog posla koja se pobija, odrenene subjektivne okolnosti na strani du nika ili protivnika pobijanja, te rok za podizanje tu be. Tu ba kojom se pobija radnja du nika na tetu vjerovnika naziva se Paulijanska tu ba (actio Pauliana). Razlikuju se 4 vrste paulijanske tu be:

1. Dolozna paulijanska tu ba (actio Pauliana dolosa). Posebna pretpostavka za ovu tu bu je consilium fraudis, tj.namjera du nika da poduzetom radnjom o teti vjerovnika. Namjeru ine znanje i volja. Ako du nik zna da e svojim raspolaganjem tetiti vjerovniku, pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme, ostvario je oba elementa namjere. Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje. Naknadno saznanje ne kodi (malae fides

superveniens non nocet). Osim consilium fraudis-a, pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bilo poznato da du nik zna da zakljuenjem pravnog posla teti vjerovniku; da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Tu ba se podi e u roku od godine dana od poduzimanja, odnosno propu tanja radnje. 2. Kulpozna paulijanska tu ba (actio Pauliana culposa) podi e

se kad du nik nije znao, ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem teti vjerovniku. To je sluaj kad du nik nije postupio sa pa njom koja se u prometu zahtijeva. Radi se o obinoj nepa nji (culpa levis). Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane, a koja e se paulijana upotrijebiti u konkretnom sluaju, zavisi prvenstveno od mogunosti dokazivanja posebnih pretpostavki

(tj.namjere ili nepa nje du nika). Kulpozna paulijana je predvinena za pobijanje naplatnih pravnih poslova I raspolaganja. Rok za podizanje ove tu be je godina dana od poduzimanja radnje. -493. Porodina paulijanska tu ba (actio Pauliana familiaria) predvinena je za sluaj kad du nik zakljui pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika, a na tetu vjerovnika. Mora se

raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji, ili do 4.stepena pobone linije, ili o srodnicima po tazbini do 4.stepena. Prezumira se da je branom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi teta vjerovniku. Presumpcija je oboriva. Krug osoba za koje vrijedi ova pretpostavka zovu se sumnjiva obitelj . Ostale pretpostavke porodine pauliane su: naplatan pravni posao i rok podizanja

od 3 godine. Rok podizanja je jedna godina od dana poduzimanja radnje. 50 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 4. Kvazipaulijanska tu ba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova besplatnih raspolaganja u korist treeg lica (npr.ugovor o darovanju, beskamatni zajam, odricanje od nasljedstva itd). Od pobijanja su iskljueni uobiajeni pokloni, nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti, ako su srazmjerni materijalnim mogunostima du nika. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja, jer se neoborivo prezumira da su du nik

i osoba u iju korist je raspolaganje uinjeno, znali da se nanosi teta vjerovniku. Rok podno enja kvazipaulijane je 3 godine. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tu bi su: 1. Osoba sa kojom je zakljuen pravni posao, odnosno osoba u iju korist je radnja poduzeta; 2. Univerzalni slijednici te osobe (nasljednici ili npr.nova pravna osoba nastala spajanjem postojeih) 3. Singularni slijednici

te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odrenena korist). Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom, tu ba se mo e podii bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao mo e pobijati. Tu eni protiv kojeg je podignuta paulijanska tu ba mo e izbjei pobijanje ako ispuni du nikovu obavezu prema vjerovniku. U nekim se sluajevima osim tu bom pobijanje mo e izvr iti I

prigovorom I to npr. ako trei tu i du nika na predaju darovane stvari, vjerovnik mo e ustati prigovorom protiv tu benog zahtjeva. POSLJEDICE PONI TENJA (pobojnog pravnog posla) Nema znaajnih razlika u posljedicama poni tenja ni tavog pravnog posla i onih koji nastaju poni tenjem pobojnog pravnog posla. U oba sluaja se svodi u obavezu na povrat u prija nje stanje (restitucija) i odgovornost

za tetu. Posljedice u oba sluaja nastupaju ex tunc tj. od zakljuenja pravnog posla. Razlika u odnosu na restituciju kod ni tavih poslova je u tome to kod pobojnih nije predvinena mogunost oduzimanja datog ili primljenog u korist opine. Kako se vr i restitucija? Kako se obraunava ta naknada? 1. Ako done do poni tenja pobojnog posla, ima se

izvr iti vraanje (restitucija) onog to je u izvr enju tog posla ispunjeno a ako to nije mogue ili se priroda onog to je ispunjeno protivi vraanju, mora se dati odgovarajua naknada u novcu prema cijenama u vrijeme vraanja tj. dono enja sudske odluke. Kod pobojnih poslova nije predvinena mogunost oduzimanja datog ili primljenog u korist opine. Pobojnost je ustanovljena za za titu interesa

stranaka u poslu. Izuzetak od potpune restitucije predvinen je u sluaju da pravni posao bude poni ten zbog ograniene poslovne sposobnosti. U tom sluaju suugovaratelj ogranieno poslovno sposobne osobe nema pravo na potpunu restituciju, nego mo e tra iti vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. Takone se mo e tra iti povrat onoga

to je namjerno uni teno ili otuneno. -502. Druga posljedica pobojnosti je odgovornost za tetu. Ko odgovara za naknadu tete?Ugovoratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovara svom saugovaratelju za tetu koju trpi zbog poni tenja ugovora, pod uslovom da nije znao niti je morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. Odgovornost postoji u nekim sluajevima kad ugovaratelj na ijoj je

strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora.Kod zablude druga svjesna strana ima pravo tra iti naknadu tete bez obzira to strana koja je u zabludi nije kriva za 51 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM svoju zabludu. Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu poni tenje ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog saugovaratelja da je poslovno sposobna. KO I U KOJEM ROKU MO E TRA ITI PONI TENJE POBOJNOG PRAVNOG POSLA? Ko bi mogao pobijati pravni posao? Krug osoba ovla tenih na tra enje poni tenja pobojnog pravnog posla je u i

u odnosu na ni tavost: a) stranke u poslu, b) iznimno i neke tree osobe. Od stranaka poni tenje mo e tra iti ona u ijem interesu je pobojnost ustanovljena. Poni tenje pravnog posla zbog ograniene poslovne sposobnost mo e tra iti zakonski zastupnik poslovno ograniene osobe ali I sama ta osoba nakon to stekne punu poslovnu sposobnost. Zbog prijetnje, zablude I prevare poni tenje mo e

tra iti osoba koja je pod prijetnjom, u zabludi ili zbog prevare zakljuila pravni posao. Kod prekomjernog o teenja poni tenje mo e tra iti o teena strana. Rokovi za poni tenje pobojnog pravnog posla: Poni tenje pobojnog pravnog posla mo e se tra iti u roku od 1 godine od saznanja za razlog pobojnosti tj. od prestanka prinude ako je posao zakljuen pod prijetnjom ili

prisilom (subjektivni rok), a krajnji rok za poni tenje je 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Posebni rokovi za poni tenje pobojnog pravnog posla: Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograniene poslovne sposobnosti, rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. Kod prekomjernog o teenja predvinen je

jedinstvaeni objektivni rok od 1 godine raunajui od dana sklapanja pravnog posla. Svi rokovi su prekluzivni, pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poni tenje. U vremenu od sklapanja pravnog posla pa do isteka roka za njegovo poni tenje posao proizvodi pravne uinke kao I svaki valjan posao. Kako postoji mogunost da se zatra i njegovo poni tenje, druga strana je u

neizvjesnosti u pogledu pravne sudbine posla. ZOO je dao ovla tenje saugovaratelju strane koja ima pravo tra iti poni tenje posla da zatra i da se u zakonskom roku izjasni da li ostaje pri poslu ili ne, napominjui da e se u protivnom posao smatrati poni tenim. Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne izjasni ili izjavi da ne ostaje pri poslu smatrat e

se da jeposao poni ten. Ako je pravni posao sklopljen s osobom sa ogranienom poslovnom sposobno u bez odobrenja zakonskog zastupnika, tada se poziva zakonski zastupnik da u roku od 30 dana se izjasni da li odobrava taj posao ili ne, a ako ga u tom roku ne odobri, smatra se da je odobrenje uskraeno. KONVALIDACIJA Konvalidacija je

osna enje nevaljanih pravnih poslova, tj. sluaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. U izuzetnim sluajevima konvalidacija je mogua, uz ispunjenje zakonom utvrnenih pretpostavki. Treba razlikovati ni tave od pobojnih pravnih poslova jer mogunost konvalidacije nije jednaka za ove oblike nevaljanosti. -511. Ni tavi pravni poslovi u naelu ne mogu konvalidirati.ZOO ka e: Ni tav ugovor ne postaje valjan kad

zabrana ili neki driugi uzrok ni tavosti otpadne Ali izuzetno ni tavi pravni poslovi mogu konvalidirati ako se ispune neke pretpostavke: a) da je zabrana manjeg znaenja 52 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM b) da je posao izvr en (zakon ka e da se u ovom sluaju ni tavost ne mo e isticati to znai da se posao osna uje konvalidira). 2. Zelena ki pravni posao e konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: a) da o teeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian iznos; b) da takav zahtjev podnese u roku

od 5 godina od sklapanja posla; c) da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljie mu ako je to mogue. Da li pobojni pravni poslovi mogu konvalidirati? 3. Pobojni pravni poslovi za razliku od ni tavih, mogu konvalidirati. Mogunost konvalidacije zavisi od pona anja stranaka, posebno one u ijem interesu je pobojnost ustanovljena. Ona odluuje da li e se koristiti pravom

poni tenja posla ili ne. Ako se odrekne tog prava na poni tenje (osim u sluaju prekomjernog o teenja tj. kad joj odricanje unaprijed nije dopu teno), ili u zakonskom roku ne podigne tu bu na poni tenje, pravni posao e konvalidirati. Isto vrijedi i u sluaju nepodizanja tu be na poni tenje od strane drugih ovla tenika na poni taj ako i nisu ugovorne strane (nadle no dr avno tijelo, zakonski

zastupnik). Pobojan posao e zbog ograniene poslovne sposobnosti konvalidirati i u sluaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u menuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. Mogunost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane, npr. kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvr iti ugovor kao da zablude nije bilo, a kod

sluajeva prekomjernog o teenja ako saugovaratelj o teene strane ponudi dopunu do prave vrijednosti tj. iznimno e mogunost konvalidacije ovisiti o volji druge strane tj. one u ijem interesu pobojnost nije ustanovljena. KONVERZIJA Kad ni tav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla, menu strankama e va iti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem

koji su stranke eljele postii i ako se mo e smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ni tavost sklopljenog posla. Takvo pretvaranje ni tavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. Konverzija je mogua: a) ako ni tav posao sadr i pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla; b) ako se konverzijom posti e cilj koje su stranke namjeravale

postii prvobitnim poslom; c) ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale za ni tavost sklopljenog pravnog posla; Konverzijom se naelno spa avaju pravni poslovi koje stranke zakljue zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. Npr. stranke su htjele zakljuiti mjenini zajam ali u mjenici nisu unijele sve bitne sastojke. Tu je mogua konverzija mjeninog u obini zajam, a mjenica e

imati znaaj priznanice ili zadu nice. -52VIII STICANJE I GUBITAK PRAVA a) STICANJE PRAVA 53 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. Mo e biti originarno i derivativno. Originarno ili izvorno sticanje prava znai da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika. Ovdje do izra aja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre

potest quam ipse haberet

niko ne mo e na drugog prenijeti vi e prava nego to ga sam ima. Kod derivativnog sticanja prava uvijek imamo dva pravna subjekta: -Subjekt od koga se pravo stie naziva se pravni prethodnik ili auctor, -Subjekt koji stie pravo naziva se pravni slijednik ili successor. Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno

sticanje. 1. Translativno sticanje (sukcesija) je derivativno sticanje kod kojeg prednik svoje pravo u cijelom obimu prenosi na svoj sticatelja.(npr. kad predam ili prodam kupcu radio tada na njega prenosim svoje pravo vlasni ta u cijelom sadr aju i obimu kako sam ga i sam imao). Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljenivanjem ili sukcesijom. Koje su vrste

sukcesije? Postoje 2 vrste sukcesije: univerzalna i singularna. a) Univerzalna (opa) sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od dosada njeg na novi subjekt. To sticanje se de ava jednim aktom npr. kod nasljenivanja za sluaj smrti. U asu smrti ostavitelja sva njegova imovinska prava (iobaveze) prelaze na nasljednike. b) Singularna sukcesija postoji kada novi subject-sticatelj os dosada njeg subjektaprednika stie samo pojedinano

pravo (npr. vlasni tvo jedne stvari, jednu tra binu) 2. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prednik ne prenosi na sticatelja itavo svoje pravo, nego na temelju svog dosada njeg prava osniva za sticatelja novo pravo.. (npr. vlasnik nekretnine osnuje slu nost u korist susjedovog zemlji ta). b)GUBITAK PRAVA (subjektivnih grananskih prava) Gubitak prava je odvajanje subjektivnog grananskog prava od njegovog nosioca.

Gubitak prava mo e biti: relativan i apsolutan. a) Relativan gubitak prava postoji u sluaju kad jedan subjekt gubi odreneno subjektivno pravo, a drugi subjekt istovremeno to pravo stie. b) Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je sluaj kada jedan subjekt gubi odreneno subjektivno pravo, a da da ga drugi subjekt istodobno ne stie. U tom sluaju govorimo o prestanku prava.

Prestanak prava je apsolutni gubitak prava. Pravo je propalo za sve subjekte. Npr. ako propadne stvar jasno je da je na njoj vlasnik izgubio pravo vlasni tva. U tom sluaju ne mo e niko drugi stei pravo vlasni ta jer stvari vi e nema. U gubitku prava va an je institut zastare. -53ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva

zbog nevr enja sadr aja subjektivnog prava kroz zakonom odreneno vrijeme. (suprotan institut je dosjelost).Dosjelost je sticanje prava na temelju vr enja njegovog bitnog sadr aja (posjedovanja) kroz zakonom odreneno vrijeme. 54 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Kod zastare dolazi do izra aja uticaj vremena na pravne odnose. Vrijeme u pravu mo e djelovati: konstruktivno I destruktivno. a) Kod konstruktivnog djelovanja vremena faktikji se odnosi pretvaraju u pravne odnose (dosjelost); b) Kod destruktivnog djelovanja vremena pravni se odnosi razaraju (zastara). Za zastaru je izra eno da sve ono to je faktiki uklonjeno potpuno zrelo

da i pravno propadne, ali s druge strane je smisao zastare da se sada nje za titi protiv pro log. Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom produ iti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreneno propisom. Tek u onom trenutku kad zastara nastupi mogu se stranke odrei posljedica koje nastupaju sa zastarom. Npr. Niko nam ne brani

da platimo zastarjeli dug iako znamo da nas vjerovnik zbog zastare ne mo e sudskim putem prisiliti na plaanje. Da li bi stranke mogle u ugovoru odrediti krae zastarne rokove od onih koji su predvineni propisom? Pravnim se poslom ne mo e odrediti du e ili krae vrijeme zastare od onog koje je odreneno zakonom. Pravnim se poslom ne mo e odrediti ni da

zastarjevanje nee tei za neko vrijeme . Naelo nedopu tenosti odricanja od zastare: znai nedopu tenost odricanja od zastare prije nego to protekne vrijeme predvineno za zastaru. Koja imovinska prava mogu a koja ne mogu zastarjeti? Postoji malo subjektivnih grananskih prava koja zastarjevaju zbog neizvr enja. Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. Tako npr. pravo vlasni tva

nikad ne zastarijeva, ma koliko ga dugo neizvr avali, a ako npr. 20 godina ne izvr avam slu nost kolnog puta moje e pravo slu nosti zastarjeti mo e zastariti zbog nevr enja (non usu). Da li je mogue da nema zahtjeva? U naelo ono to zastarjeva kod subjektivnih prava nije samo pravo nego i mogunost realizacije zahtjeva sudskim putem. Naime, kod

zastare je mogue da zastari zahtjev a da samo pravo ostane nedirnuto vremenom. Po to je zastario zahtjev, samo se pravo ne mo e ostvariti tu bom, te se govori o zastari tu benih zahtjeva. Propise o zastari sadr e I brojni zakoni npr. o mjenici,eku,ugovor o prevozu eljeznicom .i dr. Pretpostavke zastare Pretpostavke zastare su: 1. nepodizanje tu be;

2 protek zakonom odrenenog vremena zastarnog roka ili roka zastare. *Zastara nastupa kad protekne zakonom odreneno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zahtjevati ispunjenje obaveze. Od kada poinje tei zastara? *Zastara zapoinje prvi dana iza dospjelosti (dan dospjelosti tra bine ne uraunava se) *Zastara zavr ava tj. zastara je nastupila istekom posljednjeg dana zakonom odrenenog vremena. Rok zastare je

zakonom odreneno vrijeme nakon kojeg se pravo vi e ne mo e prinudnim putem ostvariti (tu ba se ugasila).

Opi zastarni rok je 5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3, 2 i 1 godina. Trogodi nji zastarni rok va i npr.za menusobna potra ivanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga, potrta ivanje zakupnine i naknade tete (raunajui od

dana kada je o teenik saznao za naknadu tete i osobu koja je tetu uinila). -5455 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Jednogodi nji zastarni rok predvinen je za potra ivanja za domainstvima isporuenu elektrinu energiju, grijanje, plin, vodu, odr avanje istoe i dimnjaarske usluge, zatim RTV pretplatu, kao i potra ivanja za PTT usluge. Potra ivanja utvrnena pravomonom sudskom presudom ili odlukom nadle nog tijela kao i sudskom nagodbom zastaruju za 10 godina, pa i ona za koja zakon inae predvina

krai rok zastare. Razlika izmenu zastare i prekluzije? Prekluzivni rokovi su su strogi zakonski rokovi unutar kojeg stranka mora poduzeti odrenene radnje, ako nee da joj se ugasi ne samo zahtjev nego i samo subjektivno pravo. Bitna je razlika prema zastarnom roku i u tome to na prekluzivni rok sud pazi po slu benoj du nosti i to kod prekluzivnih

rokova nema zastoja ni prekida roka. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne mo e zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei, tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Ali kad te okolnosti otpadnu, zastara se nastavlja, tj. te se proteklo vrijeme uraunava. Uraunava se i vrijeme koje je proteklo do asa zastoja, a

vrijeme zastoja ili mirovanja ne uraunava se. Okolnosti koje uzrokuju zastoj zastare su predvinenje ZOO. Zastara ne tee: -izmenu branih drugova, roditelja i djece, tienika i staratelja, za vrijeme mobilizacije I rata za potra ivanja osoba na vojnoj du nosti, za vrijeme trajanja radnog odnosa osoba zaposlenih u tunem domainstvu za njihova potra ivanja, te za vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue

da zbog prepreka sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo vrijeme se ne uraunava (vrijeme se gubi). U takvim sluajevima zastara mo e samo ponovo zapoeti. Okolnosti koje izazivaju prekid zastare su: -priznanje duga -podizanje tu be -svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv du nika pred sudom ili drugim nadle nim tijelom,

radi utvrnivanja, osiguranja ili ostavrenja potra ivanja npr. prigovor prijeboja,prijava potra ivanja u steajnom postupku. Uinak zastare. Posljedice zastare? ta se gubi zastarom? Nastupom zastare na gasi se samo pravo. Zastarom prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze, odnosno zastarjelo pravo se ne mo e prinudno ostvariti putem suda. Npr. du nik iji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti du nik.

Zastarom nije prestao njegov dug nego samo odgovornost za dug. Ako du nik nakon proteka zastarnog roka ipak plati dug, ne mo e plaeno tra iti nazad. Obaveza se od utu ive pretvorila u neutu ivu obavezu. Dakle, ne prestaje obaveza, ve pravo zahtjeva na njeno prinudno izvr enje. Bitno je napomenuti da sud ne vodi rauna o zastari po slu benoj du nosti, ve iskljuivo

na prigovor tu ene strane. Ukoliko tu eni ne istakne prigovor zastare, sud e postupiti sa tu bom ne obazirui se na zastaru. Zbog zastare se gasi samo zahtjev a ne i subjektivno pravo tj. subjektivno pravo i zahtjev nemaju isti izvor. Subjektivno pravo izlazi iz pravne osnove a zahtjev izlazi iz pravne norme. Norma stvara zahtjev I mo e ga uni titi. Ona ne

stvara pravnu osnovu ve samo tu injenicu ili priznaje ili ne priznaje. Zato je ne mo e ni uni titi. Norma npr. ne mo e uni titi injenicu da sam nekome zaista predao novac na zajam, ali mi mo e uskratiti mogunost da taj novac nakon proteka nekog vremena sudskim putem tra im unazad. 56 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM STVARNO PRAVO skup pravnih pravila kojim se urenuju odnosi koji nastaju menu ljudima povodom stvari. Stvarnopravni odnosi su odnosi koji nastaju menu ljudima u pogledu ekonomskog iskori tavanja stvari. a)Stvarno pravo u objektivnom smislu-skup pravnih pravila kojim se urenuju oni odnosi koji nastaju menu ljudima u pogledu neposrednog ekonomskog iskori tavanja stvari. b)Stvarno pravo u subjektivnom

smislu-su razliita ovla tenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA su: 1. Stvarnopravnost-objekt stvarnog odnosa daje osnovnu karakteristiku tom osnosu.Po to jse karakteristici stvarni odnos razlikuje od ostalih grananskopravnih odnosa. Objekt stvarnog prava je stvar.Stvar je neposredno, direktno objekt stvarnopravnog odnosa. Izravan objekt odnosa je inidba, a objekt

inidbe mo e biti stvar; 2. Apsolutnost stvarnih prava znai da ta prava djeluju protiv svakoga-contra omnes tj. protiv svih. Po to se unaprijed ne zna ko e povrijediti postojei stvarnopravni odnos, stvarna prava po djelovanju moraju biti apsolutna. Stvarno pravni odnos mora imati dvije strane: a) na jednoj strani nositelja stvarnopravnih ovla tenja (subjekt stvarnih prava); b) na drugoj strani se nalaze

druge osobe, jer svaka od njih mo e povrijediti taj odnos. Povrijenuju ga na taj nain da neovla teno done u takvu vezu sa stvari da time onemogui ili ogranii ovla teniku dosada nje vr enje njegovih ovla tenja u pogledu te stvari. Zbog toga se ovla teniku onemoguuje da stvar na kojoj ima stvarnopravna ovla tenja potra uje od onog kod koga se ona nalazi; 3. Broj stvarnih

prava odrenen je propisom (zatvoren krug-numerus clausus)-odrenen ili zatvoren krug stvarnih prava znai to da stranke ne mogu samovoljno nekom pravu porei stvarnopravni karakter ako je to pravo odreneno propisom kao stvarno pravo. S druge strane, same stranke ne mogu sporazumno stvoriti neko novo stvarno pravo ako ono nije propisima odreneno kao stvarno pravo. U odrenivanju stvarnopravnog karaktera nekom pravu

ne vrijedi naelo stranake dispozitivnosti. Jedino zakonodavac mo e neko pravo proglasiti za stvarno. OBLICI STVARNIH PRAVA 1. pravo vlasni tva 2. pravo slu nosti 3. zalo no pravo 4. stvarni tereti Novija stvarna prava su: pravo kori tenja i pravo raspolaganja. Stvarna prava se mogu podijeliti na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasni tva) b) Stvarna prava

na tunoj stvari ili sektorska prava (pravo slu nosti, zalo no pravo, stvarni tereti, te pravo granenja) I POSJED Odnos ovjek-stvar Posjedom ne nazivamo svaki odnos izmenu ovjeka i stvari. Posjedom se naziva samo odrenen tip takvih faktikih odnosa. Ovisno o elementu ovjekove volje i konstrukciji posjeda mo e se razlikovati dvije vrste odnosa: 57

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM a) Mehaniki odnos-kod mehanikog odnosa, ovjek se faktiki nalazi u odnosu prema stvari, a da on tog odnosa nije ni svjestan npr. neko namjerno ili zabunom stavi u na u torbu neku knjigu, te mi uzmemo torbu i ponemo. Izmenu nas i knjige ne postoji nikakav odnos. -2b) Detencija znai dr anje stvari s voljom

da se stvar odr i (obino za drugog). Npr. prijatelj nam da pismo da ga predamo u po tu. U tom sluaju postoji odnos izmenu nas i pisma. Mi to pismo stvarno, faktiki dr imo ali ne kao svoje nego kao tune. Dakle, mi dr imo stvar s voljom da je dr imo za drugog. c) Posjed je faktiki odnos izmenu ovjeka i stvari. Razlikuje

se od detencije ovisno o konstrukciji posjeda. Poznate se dvije konstrukcije posjeda: 1) Rimska ili subjektivistika konstrukcija posjeda, prema kojoj su osnovni elementi posjeda:

corpus posessionis objektivni elemenat shvaen kao faktiko dr anje stvari; animus posidendi subjektivni elemenat ili volja da se stvar dr i za sebe kao svoju. Posjed stvari se defini e kao dr anje stvari s voljom

da se dr i kao svoja, za sebe. Razlika od detencije je u tom voljnom elementu. Detencija je dr anje stvari + volja da se stvar dr i, dok je posjed detencija + volja da se stvar dr i kao svoja. 2) Germanska ili objektivistika (moderna konstrukcija posjeda) prema kojoj animus posidendi vi e ne ulazi u konstrukciju posjeda, te je dovoljan samo corpus. Posjed

stvari ima svaka osoba koja vr i faktiku vlast na stvari bilo osobno ili preko druge osobe kojoj je stvar dala temeljem odrenenog pravnog posla. *Posjed stvari je faktika vlast na stvari. Koja faktika stanja nisu posjed? Posjed nije jedino mogue faktiko stanje: Ima faktikih stanja koja nisu posjed. Posjed se od njih razlikuje po tome to

pravo daje za titu upravo tom faktikom stanju koje se zove posjed. Posjed, uprkos za titi koja mu se pru a, ne pretvara se u pravno. Ba zbog toga to posjed nije pravo, u posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu na posjed, nego o injenici posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja. Posjedovnom tu bom se mo e postii najvi e samo to da se

uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. Budui da posjed nije pravo, posjedovnom parnicom se nastali spor rje ava apsolutno i definitivno. Pitanje prava na posjed se mo e nakon parnice smetanja posjeda konano rije iti u redovnoj vlasnikoj parnici gdje se ispituje koja je od stranaka u sporu ovla tena posjedovati stvar tj. pita se: ko ima pravo na posjed? *Posjed

je faktiko stanje za tieno pravom. SUBJEKTI POSJEDA Subjekti prava mogu biti i subjekti posjeda tj. fizike i pravne osobe Za sticanje posjeda se ne tra i posjedovna volja, tako da posjed mogu sticati i one fizike osobe koje imaju ogranienu poslovnu sposobnost pa i poslovno nesposobne osobe. Posjed mogu sticati sve fizike osobe na svim onim stvarima

na kojima po svojim psihofizikim sposobnostima mogu ostvariti i odr avati faktiku vlast. Te osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktiku vlast na stvari ili odrenenoj stvari (djeca, slaboumni) posjed stiu njihovi zakonski zastupnici. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se javiti stvari i prava. Ali sve stvari i prava ne mogu biti objekti posjeda: Mogu

se posjedovati sve stvari i prava koja su u prometu. -Posjedovati se mogu samo sada nje stvari. Budue stvari ne mogu biti objekti posjeda jer se na njima ne mo e izvr avati nikakva faktika vlast. Sada enje stvari mogu postati objekti 58 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM posjeda samo ako su istovremeno u prometu. Ali npr. mo e se posjedovati i indeks mada on nije stvar koja bi kolala u prometu. Znai, mogu se posjedovati one stvari na kojima se mo e stei pravo vlasni tva. -3-Objektom posjeda mogu biti i prava. Ali ne mogu sva prava biti objektom posjeda npr. ne

mo e se posjedovati pravo glasa tj. birako pravo ili ne mogu se posjedovati statusna prava npr. brano pravo, roditeljsko pravo. To znai da se mogu posjedovati neprometna i neimovinska prava. VRSTE POSJEDA 1. Neposredan i posredan posjed Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno, osobno vr i faktiku vlast nad stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktiku

vlast na stvari vr i preko druge osobe, kojoj je po osnovu plodou ivanja, ugovora o kori tenju stana, zakupa uvanja, posudbe ili drugog pravnog posla data stvar u neposredan posjed. Npr. kad vlasnik svoju stvar da u zakup, neposrednim posjednikom postaje zakuporpimac, a on ostaje i dalje posred ni posjednik. 2. Samostalan i nesamostalan posjed (ili izvedeni posjed) Samostalan je

posjed kad faktiku vlast na stvari vr i vlasnik stvari. Naziva se i vlasnikim ili vlastitim posjedom. Samostalan posjed mo e biti neposredan i posredan. Nesamostalan je onaj posjed kod kojeg se faktika vlast vr i na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika. Npr. posjed zakupca, depozitara,plodou ivatelja. Nesamostalan posjed mo e biti i neposredan (npr. zakupac ima faktiku vlast na stvari) i posredan

(kad zakupac da zakupljenu stvar u podzakup). 3. Individualan posjed i suposjed Individualan je posjed kad samo jedna osoba ima vlast na stvari i pravu. Suposjed postoji kad vi e osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu. Vi e posrednih posjednika takoner mogu biti suposjednici npr. suvlasnici koji su zajedniku stvar dali u zakup treem. Posjedovanje stvari se mo e

menu suposjednicima organizovati tako da faktiku stvar vr e svi zajedno jedan za ostale ili sukcesivno. 4. Vrste posjeda s obzirom na objekt posjeda-posjed stvari i posjed prava a) Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno ili posredno vr i faktiku vlast na stvari. Posjed stvari je vr enje faktike vlasti na stvari. Pri tome je neva no da li se faktika

vlast vr i na temelju prava vlasni tva ili nekog drugog stvarnog prava ili nekog obvezno-pravnog odnosa (zakupa, depozita i sl.) ili se vr enje faktike stvari ne zasniva ni na kakvom subjektivnom pravu (npr. posjed lopova na ukradenoj stvari). Faktika vlast postoji i onda kad se ima svakodnevna, realna mogunost faktikog raspolaganja stvarju. Npr. ako se nalazimo na ulici, na predavanju ili

bilo gdje drugo, ne prestajemo biti posjednici stvari koje se nalaze u na em stanu. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijeen vr iti faktiku vlast na stvari neovisno o volji npr. ako je zbog poplave jedno vrijeme nemogue doi do zemlji ta. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba koja vr i faktiku vlast na stvari postoje dva izuzetka: -u

jednom je odrekao posjed, iako se radi o faktikom vr enju stvari -u drugom prizano posjed, bez obzira na nepostojanje faktike vlasti na stvari Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vr e faktiku vlast na stvari za drugu osobu a du ne su postupiti po uputama te druge osobe npr. kuna pomonica,

konobar,voza tuneg kamiona. Oni su puki detentori stvari (ili pomonik u posjedu i posjedovanju). 59 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Drugi je izuzetak kojim se odrenuje da nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja bez obzira na to kada je stekao faktiku vlast na stvari (nasljedniki posjed). Posljedice ovog izuzetka je da nasljednik stie pravo na posjedovnu za titu ve u asu smrti ostavitelja, iako e tek kasnije stei faktiku vlast na stvari. Tabularni posjed ima slinosti

sa nasljednikim posjedom jer je i on idealan a ne efektivan. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u Z.K kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema -4faktike vlasti. Otuda naziv tabularni ili zemlji noknji ni posjed. Npr. kad osoba koja je upisana kao vlasnik zemlji ta u Z.K. ima i faktiku vlast na stvari, a to je pravilo,

pojam tabularnog posjeda je suvi an. b) Posjed prava ima svaka osoba koja je izvr avala bitni sadr aj nekog prava i manifestovala volju da ga izvr ava za sebe kao svoje pravo. Izvr avanje sadr aja nekog prava znai da za posjed prava nije bilo potrebno da istovremeno postoji pravni odnos iz kojeg bi rezultirao posjed prava. Objektom posjeda prava su mogla biti

samo ona grananska prava iji se sadr aj izvr ava trajanjem npr. pravo slu nosti, realni tereti i pravo kori tenja stana ili druge stvari po osnovu najma i zakupa. Jedan jedini sluaj posjeda prava je posjed prava stvarne slu nosti. *Posjed prava stvarne slu nosti ima osoba koja faktiki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadr aju te slu nosti. Posjed prava je faktiko vr enje

sadr aja nekog prava. Ima mi ljenja da bi posjed prava trebalo priznati i u nekim drugim sluajevima kao npr. za pravo upotrebe el. energije, toplotne energije, plina, telefona i sl. U tim sluajevima je posjed stvari nedovoljan. Postoji dvojba radi li se tu uvijek o stavrima u grananskopravnom smislu, a upitno je vr i li faktiku vlast potro a ili isporuitelj

energije koji je u svako doba mo e reducirati ili iskljuiti. 5. Vrste posjeda s obzirom na kvalitetu (tj. dioba sadr ajno jedinstvenog posjeda) tj. prema posebnim kvalitetama koje se odnose na: a) osnovu sticanja b) nain sticanja c) subjektivne elemente u osobi samog posjednika S obzirom na naznaene kvalitete, razlikuju se: a) zakonit i nezakonit posjed, b)

istinit i neistinit posjed i c) savjestan i nesavjestan posjed a) Zakonit i nezakonit posjed Zakonit posjed je onaj koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Kao osnove za sticanje zakonitog posjeda su one koje se tra e za sticanje prava vlasni tva, a to su: a) pravni poslovi b) odluke dr avnih tijela vlasti c) neke druge injenice

koje se mogu dogoditi da bi se zasnovalo vlasni tvo kao npr. okupacija, odvajanje plodova i dr. Ulogu pravne osnove mo emo objasniti na jednom primjeru, npr. tipina i naje a osnova je pravni posao i to ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Sam titulus jo ne daje posjed stvari ili prava ve samo pravo na posjed. Pravo na

posjed ima onaj ko ima titulus ili naslov sticanja. npr. A kupi bicikl od B. Na temelju same kupovine A nije postao posjednik bicikla. Iz ugovora o kupoprodaji A stie pravo da od B tra i izruenje bicikla u posjed. U ovom sluaju kupovinaje samo pravna osnova, naslov ili titulus za sticanje posjeda. Kada B preda bicikl A on postaje zakonit

posjednik jer se njegov posjed zasniva na valjanoj pravnoj osnovi tj. na ugovoru o kupoprodaji. Posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je portrebna za sticanje prava vlasni tva i ako nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja . 60 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Znai osim valjanje pravne osnove za zakonitost posjeda potreban je pravilan nain sticanja npr. tradicija, predaja stvari. Npr. A je kupio bicikl od B a ovaj je odbio da mu preda u posjed. A umjesto da tu i B done kod njega i uzme bicikl tj. nezakonito, tako da iako A ima valjanu pravnu osnovu, on e

postati time nezakonit posjednik. Za zakonitost posjeda potrebno je:

valjana pravna osnova pravilan nain sticanja -5Nezakonit posjed je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Sam titulus (naslov) jo ne daje posjed, ve samo pravo na posjed. Pravo na posjed mo e se ostvariti na nain dopu ten zakonom. U tom sluaju

je posjed zakonit. Npr. A je postao posjednik stvari na temelju sudske odluke o razvrgnuu zajednice. A je zakonit posjednik. Kasnije ta sudska odluka bude ukinuta. A se od zakonitog posjednika pretvara u nezakonitog. b) Istinit i neistinit posjed Istinit posjed je onaj koji je steen na pravilan nain, a nain ili modus sticanja mora biti

dopu ten npr. tradicija. Neistinit ili viciozan posjed je onaj koji je steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi,clam i precario).

Silom (vi) je steen onaj posjed do kojeg je posjednik do ao protiv volje dosada njeg posjednika upotrebljavajui pri tome fiziku silu ili psihiku prisilu. U ovom sluaju se radi o direktnoj primjeni sile kod sticanja posjeda. Posjed se

mo e stei silom ili na indirektan nain. Ako je posjednik do ao u posjed jednostaranim zaposjednuem stvari ili prava (ne potajno) a dosada nji se posjednik nije pri tome protivio zato to za njega nije zano, takav je posjed steen silom te je nezakonit. Takvo sticanje mo e biti savjesno i nesavjesno. Nesavjesno e sticanje biti u sluaju kada sticatelj zna da je

stvar koju samostalno uzima tuna. Ali sticatelj mo e silom oduzeti i stvar za koju smatra da je njegova npr. kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodava oklijeva da mu je preda. U tom sluaju nezakonit posjednik je savjestan. Posjednik kojem je njegov posjed silom oduzet mo e odmah silom vratiti svoj posjed. To jesluaj samopomoi i ne predstavlja smetanje posjeda.

Prevarom (clam) je steen onaj posjed do kojeg je do lo izazivanjem ili odr avanjem dosada njeg posjednika u zabludi. Tu spada i tzv. potajno sticanje tj. kod kojeg se posjed stie kriomice, da dosada nji posjednik ne sazna za samovlasno oduzee posjeda npr. krana. Zloupotrebom povjerenja tj. na izmoljen nain (praecario modo) stie se posjed u onom sluaju kada neko nastoji samovlasno

pretvoriti u trajno pravo tj. trajno stanje ono to mu je dato samo iz usluge. Da bismo ovo razumjeli trebammo sagledati prekarij. Prekarij je ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj strani neku stvar na besplatnu upotrebu do opoziva. Npr. predam prijatelju bicikl, da se na njemu vozi sve dok meni ne zatreba. Ako ja zatra im povrat bicikla a

on mi ne vrati tada govorimo o sticanju posjeda zloupotrebom povjerenja ili na izmoljen nain. Takav je posjed neistinit ili viciozan, a zove se jo prekaristiki posjed, jer je nastao samovlasnom i nedopu tenom transformacijom prekarija. c) Savjestan (po ten) i nesavjestan (nepo ten) posjed Savjestan (po ten) posjed postoji ako posjednik ne zna ili ne mo e znati da stvar koju posjeduje

nije njegova. Nesavjestan (nepo ten) je onaj posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjestan posjednik se zove jo i posjednikom u dobroj vjeri (bona fidei possesor) a nesavjestan posjednikom u zloj vjeri (malae fidei possesor). Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne kvalitete posjeda a zakonitost i istinitost su objektivne kvalitete posjeda. 61

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Zakonit posjed mo e biti savjestan i nesavjestan npr. ako od lopova kupim ukradenu stvar ja sam zakonit posjednik ali sam i istinit jer sam do stvari do ao tradicijom. A ako sam znao da je stvar ukraden , postajem nesavjestan posjednik. Nezakonit posjed mo e biti savjestan i nesavjestan npr. kupim stvar od poslovno nesposobne osobe npr. rasipnika,

a znam da mu je oduzeta poslovna sposobnost. Pravni posao je apsolutno ni tav pa sam prema tome nezakonit posjednik, jer pravna osnova ne postoji ali ipak mogu biti savjestan jer sam znao da stvar koju kupujem je doista vlasni tvo prodavaa. -6Za svakog se posjednika pretpostavlja da je savjestan. Onaj ko tvrdi da neko nije savjestan mora

to i dokazati. Savjesnost i nesavjesnost posjeda pravne osobe se prosunuje prema savjesnosti tj. nesavjesnosti njenih organa koji su ovla teni da je zastupaju. Kriterij savjesnosti posjeda stvari je znanje tj. mogunost znanja posjednika za pravo vlasni tva na stvari. Kvalitetu savjesnog posjeda ima samo onaj posjednik koji ne zna ili ne mo e znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Na temelju

tog kriterija posjednici koji imaju pravo posjedovati stvar, jer im je vlasnik ili druga osoba dala stvar u neposredni posjed po osnovu plodou ivanja, ugovora o kori tenju stana, zakupa, posudbe-ne mogu biti savjesni posjednici, jer im je poznato da time nisu stekli pravo vlasni tva na stvari. Jedna od najva nijih posljedica je da oni ne mogu dosjelo u postati vlasnicima stvari. Kriterije savjesnoti

je znanje tj. mogunost znanja posjednika za pravo posjedovanja stvari. Pravo posjedovati stvar samo je jedno od vlasnikih ovla tenja, vr enje kojeg vlasnik mo e prenijeti na drugoga zakupca, depozitara, plodou ivatelja. Prema kriteriju znanja ili mogunosti znanja posjednika za pravo posjedovanja stvari ne bi zakupac, ostavoprimatelj, plodou ivatelj uvijek bio nesavjesni posjednik stvari, nego samo onda kada zna ili bi iz okolnosti mogao

znati da mu pripada pravo na posjed. Kvalificirani posjed je posjed koji ima sve tri pozitivne kvalitete tj. da je istovremeno zakonit, istinit i savjestan. STICANJE I GUBITAK POSJEDA a) Posjed stvari. Posjed je faktiko tj. injenino stanje, a injenino stanje se ne stie nego poinje i prestaje. Posjed se mo e stei: originarno i derivativno (nije identino sa

originarnim i derivativnim sticanjem prava). 1. Originarno sticanje posjeda stvari (aperhenzija)-znai sticanje mimo volje ili protiv volje dosada njeg posjednika tj. sticanje bez obzira na prednika. Za originarno sticanje posjeda stvari potrebno je izvr iti jednostrani fiziki akt kojim se dolazi do faktike vlasti na stvari. Taj fiziki akt zove se aperhenzija. Aperhenzija je svaki akt kojim se zadobiva faktika

vlast na stvari. Npr. savjesni posjednik domae ivotinje stie posjed mladuneta ve samom separacijom. Tu nije potrebno neposredno fiziko uzimanje ve je dovoljno i posredno ue e. A s druge strane, postoje sluajevi gdje posredan fiziki zahvat nije dovoljan ve je potreban i lini akt sticatelja npr. krivolovac postavi zamku, a samim hvatanjem ivotinje on ne postaje jo posjednik, to postaje

kad uhvaenu ivotinju doista i uzme. Kod nekretnina posjed se stie na originaran nain tako da se stupi u zemlji te. Stupanje na zemlji te je izjadnaeno sa fizikim zahvatom na pokretnini. Grotius je rekao: Posjed pokretnina se stie rukama, a nekretnina nogama . Ali samo stupanje na nekretninu nije dovolno da se steken posjed. Ponekad je potrebno da se zemlji te omeni, ogradi,

obilje i. Originarno sticanje posjeda imamo sluaj kod samovlasnog protupravnog oduzimanja tuneg posjeda. Kod oduzimanja posjeda moraju se ispuniti dvije pretpostavke:

aktom oduzimanja mora sticatelju omoguiti faktiko raspolaganje stvarju dosada njem posjedniku mora aktom oduzimanja biti onemogueno faktiko raspolaganje stvarju. 1. Derivativno sticanje posjeda stvari (tradicija)-znai sticanje posjeda s voljom dosada njeg posjednika. Kod takvog sticanja posjeda sama stvar

mora biti u neijem 62 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM posjedu. Zato se kod derivativnog sticanja radi o prenosu posjeda. Nain ili modus na koji se u ovom sluaju stie posjed zove se tradicija. Tradicija je prenos posjeda od dosada njeg na novog posjednika. Tradicijom se prenose pravni uinci vezani za injenicu posjeda.Skup pravnih uinaka vezanih za injenicu posjeda zove se pravo posjeda. Tradicija kao oblik prenosa

posjeda, razvijala se uporedo sa razvojem prometa. Postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. fizika predaja iz ruke u ruku 2. predaja znacima ili simbolika tradicija 3. tradicija oitovanjem (tradicija kratkom rukom i constitutum posesorium) 4. tradicija transportom -71. Fizika predaja iz ruke u ruku-je naje a vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. Fizika se predaja

sastoji u predaji stvari iz ruke u ruku. Ali dovoljno je da se sticatelju omogui faktiko raspolaganje stvarju, a ta mu mogunost nije pru ena posredstvom nekog simbola nego stvarnim stavljanjem stvari u takav polo aj da sticatelj mo e nad njom vr iti faktiku vlast npr. kada po tar ubaci pismo u sandui izvr ena je fizika predaja stvari pa i ako nismo prisutni. Poseban

oblik fizike predaje je tzv. predaja dugom rukom gdje sticatelj s dopu tenjem prenositelja sam stavlja u posjed npr. sa uzvisine poka em sticatelju svoju parcelu i dopustim mu da sam stavi stvar u posjed. Tu prenositelj ne mora sam fiziki zahvatiti stvar. 2. Predaja znacima ili simbolika tradicija je vrsta tradicije kod koje se prenos posjeda obavlja pomou oruna, znakova, isprava,

izdvajanjem stvari i sl. Kod simbolike tradicije se postavljaju dva osnovna pitanja: 1. Kod kojih se stvari uop te mo e prenijeti posjed putem simbolike tradicije? 2. Koliko ima oblika simbolike tradicije? Simbolika tradicija dolazi u obzir kod onih stvari koje se mogu predati iz ruke u ruku. Ali simbolika tradicija dolazi u obzir kod onih pokretnih stvari koje su prostorno udaljene

i od prenositelja i od sticatelja, pa sama ta prostorna udaljenost sprjeava da se izvr i predaja iz ruke u ruku.Ponekad se de ava da je porebno izvr iti prenos posjeda a da sticatelj ne mora odmah stvar osnijeti sa sobom npr. na stoarskoj pijaci trgovac na kupljenom grlu stavi svoj znak. 3. Tradicija oitovanjem javlja se u dva oblika: a)

Traditio brevi manu-tradicija kratkom rukom b) Traditio posesiorum a) Traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom)-prijenos posjeda se vr i tako da se dosada nji detentor sporazumno sa posjednikom, od detentora pretvara u posjednika npr. ako se s prijateljem kojem sam posudio bicikl na neko vrijeme sporazumim da mu taj bicikl prodam, prijatelj e od detentora postati posjednik. Dovoljno je sporazumno oitovanje, predaja

stvari nije potrebna, jer prijatelj dr i stvar u detenciji od trenutka posudbe. Tradiciju kratkom rukom imamo kad detentor sporazumom s dosada njim posjednikom postaje posjednik stvari a da pri tome nije potrebna fizika predaja stvari npr. konobar zaposlen u tunem restoranu kupi od vlasnika konobarsko odjelo u kojem obavlja svoj svakodnevni posao. On vi e nije detentor tuneg nego posjenik svog odjela.

b) Constitutum posesorium, (suprotan je od tradicije brevi manu)-ovdje dosada nji posjednik gubi animus a zadr ava stvar ubudue kao detentor npr. vlasnik kue koji je ujedno njen posjednik (stanuje u kui) proda kuu drugome da se sporazume da e sada nji vlasnik ostati u kui kao najmoprimac. Constitutum posesorum dolazi u obzir, tj. mogu je samo za prijenos posjeda od posjednika na

datentora npr. vlasnik zanatske radnje otka e obrt i proda svom radniku sav alat i urenaje, pa u istoj radnji pone raditi. Biv i je vlasnik od posjednika postao detentor. Constitutum posesorum nije mogu kao prenos posjeda izmenu neposrednog i posrednog posjednika. Npr. vlasnik proda zemlji te i potom ga uzme u zakup od novog vlasnika. Prije i poslije prodaje, on je neposredni

posjednik, a razlika je samo u tome to je prije prodaje imao posjed kao vlasnik a poslije prodaje kao zakupac stvari. 63 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 4. Tradicija transportom-kod ove se tradicije postavlja pitanje da li je tradicija tj. prenos posjeda izvr en onog asa kad je prenositelj predao stvari na transport ili je prenos posjeda izvr en onog asa kad je sticatelj prenio stvari. Predaja se smatra izvr enom uruenjem stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu (stranke mogu ugovorom drugaije odrediti). STICANJE POSREDNOG

POSJEDA STVARI Mogue je derivativno i originarno sticanje ovog (posrednog) posjeda: 1. Posredni posjed se stie derivativno prijenosom tog pojeda s jedne na drugu osobu pravnim poslom, ex lege ili odlukom dr avnog organa vlasti. Pravnim se poslom stie posredni posjed npr. kada neko kupi stvar koja se nalazi u zakupu, gdje kupac kao vlasnik vr i faktiku

vlast na stvari posredno preko zakupca kao neposrednog posjednika. Posredni posjed se stie prenosom ugovora (np. O zakupu, najmu, ostavi) i nasljenivanjem posrednog -8posjednika. Derivativno sticanje je mogue i u konstitutivnom obliku npr. kada prednik zadr ava dosada nji neposredni posjed a sticatelj postaje posredni posjednik stvari. Kupac stvari je postao posrednim posjednikom a prodavatelj je ostao neposredni posjednik prodatog stana.

2. Originarno sticanje posrednog posjeda mogue je jedino preko zastupnika, samo onda kad je zastupnik stekao posjed originarno. POSJED PRAVA STVARNE SLU NOSTI ...ima ga osoba koja se faktiki koristi nekretninom druge osobe u obimu koji odgovara sadr aju te slu nosti. Po sadr aju stvarna slu nost mo e biti: -afirmativna npr. prila enje pje ice preko dvori ta -negativna tj. kad

vlasnik poslu nog dobra ne smije na svojo jnekretnini initi to bi inae smio npr. podizati zgradu iznad odrenene visine, da ne bi susjedu zaklonio vidik. Posjed prava stvarne slu nost mo e se stei: originarno (izvorno) i derivativno (izvedeno): a) Originarno (izvorno) se stie posjed prava afirmativne stvarne slu nosti, samovlasnim otpoinjenjem vr enja njenog sadr aja npr. prela enje preko neije livade, pregonom

stoke preko tune njive. Posjed prava negativne stvarne slu nosti stie se izvorno zabranom vlasniku tj. posjedniku poslu nog dobra da se njime koristi na odrenen nain npr. da otvori prozor prema susjedu a on se tome pokori. Ovaj nain originarnog stivanja nije dopu ten, te to predstavlja smetanje posjeda. **Originarno steen posjed prava stvarne slu nosti je viciozan, te ne mo e biti pretpostavka

sticanja prava stvarne slu nosti dospjelo u. b) Derivativno (izvedeno) se stie posjed prava stvarne slu nosti kad se njegov sadr aj, afirmativan ili negativan, vr i uz privolu vlasnika ili posjednika poslu nog dobra. Oblik oitovanja volje e biti usmeni pravni posao, ali mo e biti i u pismenom obliku, ali treba imati na umu da se *na temelju pravnog posla u pisanom obliku i upisom

u zemlji ne knjige stie pravo stvarne slu nosti. Ako je odobrenje dato do opoziva, smatramo da je za sve vrijeme do opoziva nastao posjed prava stvarne slu nosti. Ako bi do opoziva pro lo 20 godina, ne bi posjednik prava stvarne slu nosti dospjelo u stekao pravo stvarne slu nosti jer je ta mogunost zakonom iskljuena. Derivativno se posjed prava stvarne slu nosti stie tradicijom i nasljenivanjem

povlasnog dobra u korist kojeg je postao posjed prava stvarne slu nosti. GUBITAK POSJEDA Posjed se gubi kad posjednik prestane vr iti faktiku vlast na stvari. Ne smatra se gubitkom posjeda ako je posjednik privremeno sprijeen vr iti faktiku vlast na stvari neovisno o svojoj volji npr. zbog potresa vlasti zabrane kori tenje kue dok se ne ispita njena sposobnost

za stanovanje. Gubitak posjeda mo e biti: 64 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 1. apsolutan-to je svaki gubitak posjeda kad dosada nji posjednik gubi posjed a neko drugi ga ne stie npr. propast, napu tanje ili oduzimanje stvari. 2. relativan gubitak posjeda je kad ga dosada nji posjednik gubi a istovremeno ga neko drugi stie. Takav gubitak se javlja kod prenosa posjeda. *Posredan posjed stvari apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda a

kojim je u vezi ili prestankom grananskopravnog osnosa na temelju kojeg je nastaom, kao to su zakup, posudba i dr. *Posjed prava stvarne slu nosti prestaje prestankom vr enja njenog sadr aja-to je apsolutni prestanak do kojeg mo e doi voljom posjednika prava stvarne slu nosti ali i sprjeavanjem njenog vr enja od strane vasnika tj. posjednika poslu nog dobra. Do relativnog prestanka posjeda prava stvarne slu nosti

dolazi prenosom posjeda povlasnog dobra na drugu osobu ime istovremeno prelazi i posjed pravate slu nosti na novog posjednika povlasnog dobra. -9PRAVNI UINCI POSJEDA Skup pravnih uinaka posjeda naziva se pravom posjeda. Postoje dvije grupe pravnih uinaka posjeda: -uinci stvarnopravnog karaktera -uinci obveznopravnog karaktera a) Postoje tri skupine uinaka stvarnopravnog karaktera:

uinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: -kao modus ili nain sticanja prava vlasni tva i zalo nog prava na nekretninama; -pri sticanju prava vlasni tva od posjednika koji nije vlasnik stvari; -kao pretpostavka sticanja prava vlasni tva i prava stvarne slu nosti dosjelo u uinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava npr. presumira se da

je zakonit, istinit i savjestan posjednik individualno odrenene stvari vlasnik te stvari-naziva se presumiranim vlasnikom stvari. Pojedinosti se razmatraju u vezi sa publicijanskom tu bom; uinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pravne za tite. b) uinci obveznopravnog karaktera, su: prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku; odgovornost posjednika stvari za njome prouzrokovanu tetu.

ZA TITA POSJEDA Najva niji pravni uinak posjeda je njegova za tita u sluaju samovlasnog i protupravnog smetanja. U na em se pravnom sistemu titi svaki posjed. Svaki posjednik stvari i prava neovisno da li se radi o neposrednom ili posrednom posjedniku ima pravo na za titu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda. I posjednik koji je posjed stekao silom, potajno i zloupotrebom povjerenja

(viciozni posjenik) ima pravo na za titu, osim prema osobi od koje je na takav nain do ao do posjeda. Ali i ta uskrata posjedovne za tite je ograniena na rok od 30 dana od dana saznanja za smetanje tj. na rok od godinu dana od uinjenog smetanja. *Na koji nain se mo e oduzeti posjed? Smetanje posjeda je uznemiravanje ili oduzimanje

posjeda. Oduzimanje posjeda predstavlja potpuni prestanak faktike vlasti dosada njeg posjednika i uspostavu faktike vlasti od strane oduzimatelja. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i pona anja kojima se faktika vlast posjedniku ograniava, ometa i osporava. Oba oblika smetanja posjeda-uznemiravanje i oduzimanje, moraju biti izvr ena neovla teno, to znai da su izvr ena bez pristanka posjednika tj. bez ovla tenja koje bi se temeljilo na zakonu, odluci

suda ili drugog nadle nog tijela. Smetanje posjeda nije ni ta drugo do samovlasno mijenjanje posjedovnog stanja. 65 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Nije smetanje posjeda: -Mijenjanje posjedovnog stanja do kojeg je do lo sa pristankom posjednika nije smetanje posjeda, pod uslovom da je posjednik svoju volju izrazio slobodno. U obzir dolaze svi oblici oitovanja volje, kao i konkludentne radnje. -Nee imati karakter smetanja posjeda oduzimanje stvari posjedniku ili uznemiravanje njegovog posjeda ako su izvr eni u postupku pljenidbe

ili delo acije po osnovu pravomone presude. -Nije smetanje posjeda ako neko zahvati u neiji posjed dopu ten zakonom npr. u krajnjoj nu di, nu noj odbrani i dr. in smetanja posjeda mo e se vr iti: -injenjem -neinjenjem (npr. ako posjedovnik kojem je prepu tena stvar na upotrebu tu stvar po opozivu ne vrati); -fiziki -10-verbalno (samo pod

uslovom da je rijeima izra en aprijetnja takvog stepena i ozbiljnosti da je posjednik opravdano potpuno ili djelimino odustao od vr enja faktike vlast na stvari); Oblici za tite posjeda su: a) samopomo b) sudska za tita a) Samopomo-pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan nain odbije neovla teno smetanje posjeda. Posjednik se mo e koristiti samopomoi protiv

svakog onog ko ga neovla teno uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo. Samopomo se koristi pod uslovom: -da je opasnost od smetanja posjeda neposredna; -da je samopomo nu na, jer bi sudska za tita kasno stigla -da nain vr enja samopomoi odgovara prilikama u kojima postoji opasnost, to podrazumjeva da poduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju prei granicu koju nala e

svrha njihovog poduzimanja. Pravo na samopomo se gasi 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja smetanja, a godinu dana od uinjenog smetanja. b) Sudska za tita se ostvaruje tu bom zbog smetanja posjeda ili posjedovnom tu bom. Tu itelj ili aktivno legitimisani mo e biti:

samo onaj koji je do asa smetanja bio posljednji mirni posjednik,

neposredni i posredni posjednik prema treima i menusobno, te takoner i nasljedniki posjednik. Tu eni ili pasivno legitimisani mo e biti: onaj koji je sam izvr io in smetanja tj. oduzeo posjed ili na bilo koji drugi nain ga smetao; onaj ko je dao nalog za smetanje; onaj u ijem interesu je poinjeno smetanje, a on

se od toga nije ogradio;

posredni posjednik koji je izvr io in smetanja prema neposrednom posjedniku (npr. A po alje kosca na svoju livadu, a on pokosi 1 metar susjedovog zemlji ta, a A o tome ne obavijesti kom iju te pokupi svo sijeno. A mo e biti tu en zbog smetanja posjeda); neposredni posjednik u sluaju smetanja posrednog posjednika (npr. najmodavac

izbaci iz stana stvari najmoprimca. Nastao je spor, ali postavlja se pitanje mo e li biti pasivno legitimisan neposredni posjednik koji je smetao 66 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM posrednog npr. najmoprimac sobe pone samovlasno koristiti kuhinju u tom stanu. Dioba je u klasifikaciji: povreda ugovora o najmu ili smetanje posjeda, te u izboru postupka : redovnog ili sumarnog posjedovnog? Tu e postojati posjedovna za tita te pasivno legitimisani tj. tu eni je neposredni posjednik u sluaju smetanja posrednog posjednika);

suposjednik koji samovlasno potpuno

ili djelimino pro iri svoju faktiku vlast na tetu ostalih suposjednika. Tu ba za za titu posjeda...se mora podignuti u roku od 30 dana od dana kada je tu itelj saznao za smetanje i za poinitelja, a najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja npr. A je 1.03. ukrao B auto, a B je to saznao tek 1.03. naredne godine. Boris se

ne mo e koristiti posjedovnom tu bom jer je pro la jedna godina od nastalog smetanja. Stvarautomobil se mo e vratiti samo vlasnikom tu bom. Dokaz le i na strani tu itelja. On-tu itelj mora dokazati injenicu da je bio posljednji mirni posjednik i mora dokazati in smetanja. Sud pru a za titu prema poslejdnjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri emu nije od uticaja pravo na

posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjeda. -11Tu beni zahtjev glasi: a) da se utvrdi da je tu eni poinio smetanje tu iteljevog posjeda; b) da se uspostavi prija nje posjedovno stanje; c) da se zabrani ponovo takvo ili slino smetanje. Odbrana tu enog-pasivno legitimisanog Tu eni-pasivno legitimisani se mo e braniti stavljenjem prigovora. Kao prigovore mo e navesti:

pomanjkanje aktivne legitimacije -tvrdi da tu itelj uope nije bio posjednik; pomanjkanje pasivne legitimacije -tvrdi da nije izvr io in smetanja, niti je dao nalog niti je odobrio korist; pomanjkanje animusa turbandi -tvrdi da uope nije bio svjestan da ini smetanje-bio je pijan kad je legao u tu iteljevu p enicu; pomanjkanje protupravnosti -npr. sudski organ je izvr io delo aciju na

temelju pravomone i izvr ne sudske presude; protek prekluzivnog roka-tu eni tvrdi da je tu itelj proma io rok. Jedino na tu okolnost sud pazi po slu benoj du nosti-ex oficio; vicioznost posjeda-tu eni tvrdi da je tu itelj prema njemu viciozni posjednik i da nije izvr io smetanje posjeda samovlasno vraajui sebi posjed stvari. Sud u postupku smetanja posjeda ne raspravlja pitanje prava na posjed npr.

pravo vlasni tva, ve iskljuivo posljednje stanje posjeda i in smetanja. Iznimno je dopu teno istaknuti petitorni prigovor prava na posjed. To e biti sluaj kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravomono okonan postupak kojim se tu enom priznalo pravo vlasni tva na spornoj stvari. Tu vrijedi naelo da petitorni postupak ini suvi nim tj. apsorbira postupak zbog smetanja posjeda. Odluka

suda Parnica zbog smetanja posjeda ne zavr ava se presudom nego rje enjem. Rje enje je konano. Time se hoe naglasiti da spor nije i pravno rije en, jer jo uvijek i nakon dovr ene parnice zbog smetanja posjeda postoji mogunost da se spor drugaije rije i u vlasnikoj parnici. Sud e rje enjem zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novane kazne tj. odrediti povrat oduzetog posjeda ili

odrediti druge mjere potrebne za za titu od daljeg smetanja. Ako tu eni ponovo izvr i isto ili slino smetanje posjeda, nee se voditi novi postupak ve e se na temelju ranijeg rje enja izdati novo rje enje o izvr enju i izvr iti uspostava prija enjeg posjedovnog stanja. 67 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Privremena naredba je sudsko rje enje koje se donosi prije okonanja parnice zbog smetanja posjeda. Takvim se rje enjem u hitnim sluajevima titi posjedovno stanje nastalo poslije smetanja ili se smjesta narenuje povrat u prija nje stanje. Ali time se ne utie na konaan ishod parnice npr. nakon razvoda braka, biv i brani drugovi ostanu stanovati u istom stanu. Jednog

dana biv i mu ne pusti enu u stan. ena ne mo e na ulici ekati ishod parnice zbog smetanja posjeda prava sukori tenja stana, nego e od suda tra iti da hitno izda tzv. privremenu mjeru kojom se ona vraa u stan. II PRAVO VLASNI TVA Pod vlasni tvom u ekonomskom smislu podrazumjeva se dru tveni odnos izra en u injenici pripadanja neke

stvari odrenenom subjektu. Vlasni tvo se (u rimskom pravu) shavatalo kao potpuna i iskljuiva vlast na tjelesnoj stvari, koju su svi du ni po tovati. Pravo vlasni ta se mo e definisati kao subjektivno pravo i pravni odnos: a) Kao subjektivno pravo, pravo vlasni tva je skup maksimalnih ovla tenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. b) Kao pravni odnos, pravo vlasni tva je dru tveno-ekonomski odnos

pretvoren u pravni odnos, u kojem snagom pravne norme odrenena stvar u cijelosti pripada odrenenom pravnom subjektu. -12KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNI TVA su:

jedinstvenost iskljuivost maksimalna dispozitivnost jednovrsnost prava vlasni tva rekadentnost prava vlasni tva a) Jedinstvenost prava vlasni tva-sa gledi ta subjekta jedinstvenost se oituje u tome da skup vlasnikih ovla tenja je uvijek vezan za

jednog subjekta. Ako se pojavi vi e subjekata kao nositelji vlasnikih ovla tenja (suvlasni tvo), sve se te osobe tretiraju kao jedna osoba. Izmenu njih se vlasni tvo ne dijeli po sadr aju. Sadr aj prava vlasni tva jedinstvena je cjelina iako se sastoji od vi e ovla tenja; b) Maksimalna dispozitivnost ili apsolutnost-time se izra ava da jedino pravo vlasni tva obuhvata cjelokupnost ovla tenja koja se odnose na ekonomsko iskori tavanje

stvari. Jedino vlasnik mo e potpuno raspolagati sa stvarju, poslovima inter vivos (menu ivim) i mortus causa. Ponekad se ta karakteristika zove apsolutnost. c) Iskljuivost znai da vlasnik na temelju svog subjektivnog prava mo e svakom onemoguiti bilo kakav uticaj na objekt svog vlasni tva. To je onaj poznati monopol privatnog vlasni tva tj. prava vlasni tva; d) Jednovrsnost prava vlasni tva znai da postoji samo

jedna vrsta prava vlasni tva (u feudalizmu su postojale dvije-vrhovno i koristovno); e) Rekadentnost (elastinost) prava vlasni tva-ova se karakteristika zove i elastinost. Rekadentnost znai da se pravo vlasni tva automatski vraa u svoj prvobitni obim im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala npr. prestankom uzufrukta vlasnik ima ovla tenje kori tenja stvari, jer nije potrebno da mu se to ovla tenje uspostavi nekim posebnim

aktom. SADR AJ PRAVA VLASNI TVA U sadr aju prava vlasni tva mora doi do izra aja dru tveni i faktiki odnos. a) Pod dru tvenim odnosom u pravu vlasni tva podrazumjeva se odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na stvar. Dru tveni odnos u pravu vlasni tva registruje se stepenom iskljuivosti. U svakom se pravnom sistemu odrenuje koliko, kako i kada mo e vlasnik iskljuiti

druge osobe od uticaja na objekt vlasni tva. 68 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM b) Faktiki odnos u pravu vlasni tva je odnos vlasnika prema stvari izra en pomou ovla tenja koja pripadaju subjektu na odrenenom objektu. Taj se faktiki odnos u svim moguim detencijama prava vlasni tva osobito isticao. Tipina ovla tenja u sadr aju prava vlasni tva su: -posjed -upotreba -kori tenje -raspolaganje Neplodonosna stvar se upotrebljava a plodonosna koristi. Ne misli

se samo na prirodne tj. industrijske, nego i na civilne plodove. Raspolaganje se javlja u dva oblika: -faktiko raspolaganje-sastoji se u tome da se povodom stvari ne zasniva neki pravni odnos (uni tenje, kori tenje); -pravno raspolaganje stvarju-sastoji se u disponiranju subjektivnim pravom koje postoji u pogledu stvari. Takvo se raspolaganje ostvaruje u okviru razliitih pravnih poslova. OGRANIENJA PRAVA VLASNI TVA

Postoje tri ogranienja prava vlasni tva: zabrana zloupotrebe prava,zabrana tetnih imisija i mogunost eksproprijacije. -13Ogranienja prava vlasni tva u na em pravu su:

zabrana zloupotrebe prava vlasni tva susjedska prava imisije a) Zabrana zloupotrebe prava vlasni tva-smisao subjektivnih imovinskih prava nije u njihovom pripadanju odrenenom subjektu, nego u izvr avanju njihovog sadr aja. Postupanju nositelja prava, koje

se zasniva na presumpciji slobode tj. da mu je dopu teno sve to nije zabranjeno-a suprotna presumpcija je-sve je zabranjenjo osim onog to je izriito dopu teno, potrebno je postaviti granice. Postoje dvije vrste zloupotrebe prava vlasni tva: a) Institucionalna-vr enje prava suprotno cilju koji je zakonom uspostavljen ili poznat. Vr enjem prava su se pre li okviri jednog instituta tj. isntituta prava vlasni tva; b) Individualna-vr enje

prava nije iza lo izvan okvira samog instituta ali i u tim institucionalnim okvirima predstavlja povredu nekog moralnog pravila, naje e savjesnosti i po tenja. Zloupotreba prava vlasni tva se mo e gledati kao tetna radnja. Najtipiniji primjer je ikana-poinitelj nema nikakve koristi od vr enja svog prava ali ga vr i iskljuivo samo zato da nekome nanese odrenenu tetu npt. A je u svom

vrtu izradio sna nu vjetrenjau koja nije niemu slu ila ali je stalno raskivala krov susjedove kue. b) Susjedska prava predstavljaju ogranienja prava vlasni tva nad nekretninama koja su nastala radi urenenja susjedskih odnosa. Susjedska prava su:

susjed ima pravo da pobere plodove koji su sa njegove voke pali na zemlji te njegovog susjeda. Mo e ui u susjedovo zemlji te

da popravi svoju zgradu, a odgovara za o teenja koja je pri tome uinio; susjed ima pravo da grane koje vise sa susjedovog zemlji ta na njegovo zemlji te posjee i time stie vlasni tvo nad njima. Mo e s njih pobrati i plodove; u naseljenim mjestima postoji du nost podizanja ograde sa desne strane od glavnog ulaza u nekretninu; 69 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

vlasnik zemlji ta ne smije na svom zemlji tu kopati tako da bi zbog toga susjedno zemlji te ili zgrada izgubila upori te. Ako mora kopati, du an je pobrinuti se za uvr enje susjedovog objekta. c) Imisije su uticaju koji plinovite, krute ili tekue tvari, to dolaze sa jedne nekretnine, imaju na kori tenje susjednih nepokretnosti. Imitent mo e biti svaki ekonomski

vlasnik stvari. Ekonomskim vlasnikom stvari smatramo svaki subjekt koji je u situaciji da za sebe prisvaja bilo koje svojstvo stvari. O teenik mo e biti vlasnik nekretnine. Tu itelj-aktivno legitimisani mo e biti svaki o teenik, a to je ovla tenik iz onog pravnog odnosa u okviru kojeg se nekretnina koristi npr. nositelj prava slu nosti, nositelj prava granenja i dr. Imisije se dijele na:

a) Direktne imisije su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da krute, plinovite ili tekue supstance dospiju na susjedovo zemlji te npr. neko izljeva vodu, baca smee sa svog prozora direktno na susjedovo dvori te ili vrt. Direktne imisije su zabranjene. b) Indirektne imisije su one kod kojih je susjedovo zemlji te sluajno ili djelovanjem prirodne sile, npr. zbog zranog

pritiska dim iz susjedovog dimnjaka zadr i se nad dvori tem drugog susjeda, ili zbog prirode imisivnog izvora (buka, plinovi) izlo eno smetnjama koje potiu od radnji na susjednom zemlji tu. Indirektne imisije se dijele na: a) uobiajene, koje su dopu tene. Osnovni kriterij razgranienja je uobiajenost kori tenja s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine i s obzirom na mjesne prilike. b) neuobiajene,

koje su nedopu tene. Neuobiajene su sve one imisije kojima se ote ava kori tenje drugih nekretnina preko mjere koja je uobiajena s obzirom na vrstu i namjenu -14nekretnine i mjesne prilike ili kojim ase uzrokuje znatnija teta. Nije svejedni radi li se o stanu, tvornici ili bolnici s obzirom na jainu buke koja se mora tolerisati. Za tetu

od imisionih radnji se odgovara samo ako je znatnija. To znai da se u sluaju imisija ne nadoknanuje integralna teta. Vlasnik, osim du nosti da se uzdr ava od imisionih radnji i nadoknadi tetu, ima du nost da otkloni uzroke koji potiu od njegove nekretnine. Ako imitent ima odobrenje nadle nog tijela da obavlja opu djelatnost, od suda se ne mo e tra iti otklanjanje izvora

tetnih imisija, nego samo naknada tete. Npr. vlasnici zemlji ta blizu tvornice cementa, ne mogu tra iti zabranu rada tvornice nego samo naknadu tete. SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNI TVA a) Subjektom prava vlasni tva mo e biti svaki pravni subjekt tj. fizika i pravna osoba. Strane fizike i pravne osobe mogu biti nositelji prava vlasni tva nad nekretninama uz uslov reciprociteta.

Ako ne obavljaju djelatnost u zemlji, moraju imati saglasnost nadle nog ministarstva. U pogledu vlasni tva na pokretninama strani subjekti su izjednaeni sa domaim. Strane fizike osobe uz uslov reciprociteta mogu biti nositelji prava vlasni tva nad nekretninama koje su stekli nasljenivanjem. Pravo vlasni tva ne mo e postojati bez subjekta ali mo e postojati stvar koja nema vlasnika. b) Objekt prava vlasni tva su stvari. Objektom

prava vlasni tva mogu biti sve stvari osim onih koje su u prometu. OBLICI PRAVA VLASNI TVA Oblici prava vlasni tva su: individualno vlasni tvo i suvlasni tvo. a) Individualno vlasni tvo postoji kad je nositelj vlasnikih ovla tenja samo jedan subjekt. b) Suvlasni tvo je vlasni tvo vi e osoba na istoj fiziki nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno (idelano) odreneni. U ivotu se ne dogana

uvijek da jedna ista stvar mo e pripadati samo jednom subjektu. Tada dolazimo do instituta suvlasni tva tj. kako da se uredi menusobni odnos subjekata u sluaju kada se oni pojavljuju kao vlasnici jedne iste fiziki nepodjeljene stvari. Jedna realno nepodjeljena stvar mo e pripadati nekolicini osoba na taj 70 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM nain da se pravo vlasni tva na toj stvari podijeli izmenu tih osoba. Ali po to se na samoj stvari ne vidi da je pravo vlasni tva na noj podjeljeno, takva se dioba naziva idealnom diobom. Dio svakog vlasnika naziva se alikvotni dio. Kako se dobiva taj alikvotni dio? Alikvotni dio se dobiva na taj nain da se pravo

vlasni tva na cijeloj stvari uzima kao jedno cijelo npr. trojica su vlasnici automobila tj. 1/3. Ako se neka stvar nalazi u suvlasni tvu, nijedan od vlasnika ne mo e rei ili tvrditi da je on iskljuivi vlasnik bilo kojeg realnog dijela stvari. Svaki je od suvlasnika istodobno suvlasnik cijele stvari i svakog njenog dijela, ali samo na alikvotnom dijelu. Ako bi zajednika

stvar bila relano podjeljena tako da svakoj od vi e osoba pripada fiziki odvojeni dio, na bi se radilo o suvlasni tvu nego o comunio pro diviso. Comunio pro diviso nije poseban oblik prava vlasni tva nego odrenena vrsta susjedskog odnosa dva ili vi e individualnih vlasnika. Da li je pravo vlasni tva izmenu suvlasnika podjeljeno po obimu ili sadr aju? Obim

suvlasni tva predstavljan je skupom svih moguih ovla tenja. Kod obima se pita koliko ovla tenja postoji. Sadr aj suvlasni tva predstavljan je pojedinim ovla tenjima (upotreba, kori tenje, raspolaganje). Izmenu suvlasnika vlasni tvo je podjeljeno po obimu an ne po sadr aju. Svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnika ovla tenja, ali samo u veliini svoje kvote. Suvlasnik A ima istovremeno i upotrebu i kori tenje i raspolaganje ali samo u

1/3. Kada bi vlasni tvo izmenu suvlasnika bilo podjeljeno po sadr aju, ta bi se desilo? Kada bi vlasni tvo izmenu suvlasnika bilo podjeljeno po sadr aju tj. tako da bi jednom pripadalo kori tenje a drugom raspolaganje, rada ne bismo vi e imali suvlasni tvo nego razdjeljeno vlasni tvo. Nemogunost diobe vlasni tva po sadr aju spa ava se jedinstvenost vlasni tva u sluaju suvlasni tva. Suvlasni tvom se izmenu suvlasnika stvara zajednica,

a ta zajednica nije posebna pravna osoba. -15Kako nastaje suvlasni tvo? Suvlasni tvo mo e nastati:

pravnim poslom odlukom dr avnog organa na temelju zakona Pravni posao kojim nastaje suvlasni tvo mo e biti ugovor ili oporuka. Ugovorom e nastati suvlasni tvo kad npr. dvije ili vi e osoba kupe jednu stvar. Oporukom nastaje suvlasni tvo ako

oporuitelj ostavi jednu stvar u nasljedstvo ili kao legat dvjema ili veem broju osoba. Odlukom tijela dr avne vlasti nastaje suvlasni tvo kad npr. upravno tijelo svojom odlukom dodijeli dvjema osobama zemlji te u postupku komasacije ili sud rje enjem utvrdi udio branih drugova u zajednikoj imovini. Na osnovu zakona suvlasni tvo nastaje kad nastupe odrenene injenice za koje zakonska norma ve e nastanak

suvlasni tva, a to mo e biti zakonsko nasljenivanje, mije anje stvari, prerada stvari, izrastanje drveta na meni i drugim sluajevima kada se ex lege pretpostavlja suvlasni tvo. Comunio incidens je suvlasni tvo koje nastaje mimo volje suvlasnika. PRAVNI POLO AJ SUVLASNIKA U SUVLASNIKOJ ZAJEDNICI U vezi polo aja suvlasnika u suvlasnikoj zajednici, treba imati na umu: -polo aj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar;

-polo aj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio. 1) Polo aj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar (Kako se vlasnik pona a prema cijeloj stvari?) Vlasnika ovla tenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu 71 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM njegovog alikvotnog dijela. Svaki suvlasnik je u iskljuivom vr enju vlasnikih prava u pogledu cijele stvari ogranien pravom drugih suvlasnika. Ako bi otpalo pravo jednog suvlasnika, pojavila bi se djelotvornost naela rekadentnosti prava vlasni tva. To znai da u sluaju kada jedan suvlasnik derelikvira (napusti) svoj dio, taj napu teni dio se privr uje drugim suvlasnicima. Naelo rekadentnosti omoguava da

pojedinani suvlasnik derelikvira jednu kvotu svog prava jer mu se ona odmah ipso iure vraa. Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari:

pravo na diobu ( to dovodi do prestanka suvlasni tva); ovla tenje tititi cijelu stvar prema treim; podizanje posjedovnih i vlasnikih tu bi tra iti polaganje rauna pravo na korist od svog alikvotnog

dijela, te je du an snositi tro kove kori tenja, upravljanja i odr avanja stvari. Prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar su: pravo na posjed pravo na upravljanje a) Pravo na posjed-kod suvlasni tva je svaki suvlasnik ovla ten za posjed zajednike stvari, ali samo u obimu svog alikvotnog dijela. Kod suvlasni tva mo emo govoriti samo o suposjedu. Kod suposjeda

je posjedovna volja pojedinog suposjednika upravljena na uestvovanje u vr enju faktike vlasti u svoje ime ali amo u obimu alikvotnog dijela. -16Posjed zajednike stvari se mo e vr iti na nekoliko naina:

svi suvlasnici vr e posjed zajedniki kad je to mogue (posjed zajednikog dvori ta); vr e posjed sukcesivno (npr. 10 dana je auto kod jednog a

10 kod drugog); jedan suposjednik vr i posjed za sve (npr. jedan je u posjedu cijele kue); posjed vr i neko trei za sve suposjednike b) Pravo na upravljanje-organizacija vr enja vlasnikih ovla tenja u sluaju suvlasni tva zove se upravljanje zajednikom stvarju. Akt izvanrednog i redovnog upravljanja? Suvlasnici imaju pravo zajedniki upravljati stvarju, a prema tome treba razlikovati:

poslove

redovnog upravljanja poslove izvanrednog upravljanja Za poslove redovnog upravljanja zajednikom stvarju potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vi e od polovice vrijednosti stvari. Poslovi redovnog upravljanja su: ubiranje plodova, odr avanje s manjim popravkama stvari i sl. Za poduzimanje poslova izvanrednog upravljanja potrebna je saglasnost svih suvlasnika. U poslove izvanrednog upravljanj ulaze svi oni poslovi koji prema uju

okvire redovnog upravljanja, a to su: otunenje zajednike stvari, promjena namjene stvari, zasnivanje slu nosti, vei popravci. Suvlasnici mogu povjeriti upravljanje treoj osobi o emu se trebaju usaglasiti (ili jedan ili nekoliko suvlasnika). 2) Pravni polo aj suvlasnika u pogledu njegovog alikvotnog dijela (Kako se suvlasnici pona aju prema svom alikvotnom dijelu?) Svaki je suvlasnik u pogledu svog alikvotnog dijela potpuni vlasnik tog

dijela. Svaki suvlasnik mo e potpuno samostalno upravljati svojim idealnim dijelom. Za raspolaganje alikvotnim dijelom, suvlasnik ne treba nikakvu saglasnost ostalih suvlanika. Mo e prodati svoj alikvotni dio, a drugi suvlasnici nemaju pravo prvootkupa, jedino ako je to ureneno zakonom. Svaki suvlasnik mo e svoj alikvotni dio 72 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM opteretiti. Mo e na njemu zasnovati personalnu salu nost, a osnovati realnu slu nost i otuniti realni dio mogu svi suvlasnici zajedno. RAZVRGNUE SUVLASNIKE ZAJEDNICE (DIOBA) Suvlasni tvo nije trajna i raskidiva zajednica. Svaki suvlasnik po zakonu mo e tra iti diobu. Vremensko trajanje suvlasnike zajednice ovisi o volji svakog pojedinog suvlasnika. To znai da svaki suvlasnik bez

obzira na veliinu svog suvlasnikog dijela mo e zahtijevati diobu. Suvlasnik ima pravo u svako vrijeme zahtijevati diobu zajednike stvari, osim u veijeme u koje bi ta dioba bila na tetu drugih suvlasnika-za tu diobu ka emo da je zatra ena u nevrijeme npr. jedan suvlasnik livade zatra i diobu u vrijeme kada je livada zbog poplave pod vodom. Ugovor kojim bi

se neki suvlasnik trajno odrekao prava na diobu je ni tav. Suvlasnik mo e tra iti diobu, ali ne mo e biti tu en da tra i diobu, njemu se ne mo e narediti da tra i diobu. Pravo na diobu ne mo e zastarjeti. Kod razvrgnua suvlasnike zajednice razlikujemo dvije vrste diobe (Koje su vrste diobe?):

Dobrovoljnu diobu-suvlasnici sporazumno odrenuju nain diobe a

u sluaju da se ne mo e postii sporazum, o tome odluuje sud. Sporazum se zakljuuje u pismenom obliku; Sudska dioba-sud e odrediti da se dioba izvr i prodajom stvari ali samo ako je fizika dioba nemogua ili je mogua uz znatno smanjenje vrijednost stvari. -17ZAJEDNIKO ILI SKUPNO VLASNI TVO Zajedniko (skupno) vlasni tvo je pravo vlasni tva vi e osoba na

istoj stvari po udjelima koji nisu odreneni (ni realno ni idealno), ali su odredivi. Zajedniko vlasni tvo kao vlasni tvo na nepodjeljenoj stvari , kada su njihovi udjeli odredivi ali nisu odreneni. Osnovne karakteristike zajednikog (skupnog) vlasni tva su:

Osobe koje uestvuju u zajednikom vlasni tvu zadr avaju svoj individualni subjektivitet, te se uprkos zajednici nisu formirali kao posebni pravni

subjekt (nisu osnovali posebnu pravn uosobu); Kod zajednikog vlasni tva udjeli pojedinih subjekata nisu unaprijed odreneni, a to znai da vlasni tvo nije podjeljeno niti po sadr aju niti po obimu (kao kod suvlasni tva). Ali ako udjeli pojedinih subjekata nisu odreneni oni su ipak odredivi, a ako se odrede postaje suvlasni tvo; Po to kod zajednikog vlasni tva udjeli nisu odreneni, tada pojedini sudionik

ne mo e raspolagati svojim udjelom. Ali kod suvlasni tva suvlasnik mo e raspolagati sa suvlasnikim dijelom, a stvarju kod zajednikog vlasni tva mogu raspolagati samo sudionici zajedno i sporazumno. Svaki sudionik ima pravo na vlasnike i posjedovne tu be prema treim osobama; Svaki sudionik ima pravo zahtijevati diobu zajednikog vlasni tva, koja se sastoji u odrenivanju udjela u njemu, nakon eka nastaje suvlasni tvo.

Oblici zajednikog vlasni tva javlja se u tri oblika:

Kuna zadruga Zajednika imovina branih drugova Nasljednika zajednica 73 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM a) Kuna zadruga-je vlasniko pravni oblik imovinske organizacije zajednikog vlasni tva. Kune zadruge su bile radnei imovinske zajednice lanova jedne ili vi e obitelji sa specifinom organizacijom i zajednikom imovinom, u kojoj osnovnu jezgru ini zajedniko vlasni tvo nekretnina. Osnovni element zadruge je ekonomska nu da, odr anje ivota; b) Zajednika imovina branih drugova podrazumjeva se imovina koju brani drugovi steknu

radom za vrijeme trajanja brane zajednice kao i ona koja potie iz imovine. Vlastita ili posebna imovina je ona imovina koju brani drug ima u asu zakljuenja braka i koju stekne za trajanja braka na neki drugi nain, a ne radom. U pravnom smislu, zajednika imovina je skup subjektivnih imovinskih prava, a u ekonomskom smislu, zajednika imovina je skup ekonomskih

dobara koja pripadaju branim drugovima. ta ulazi u sastav zajednike imovine? U sastav zajednike imovine ulaze: sva stvarna i obvazna prava. Stvarna prava koja ulaze u imovinu su: pravo vlasni tva, pravo slu nosti, zalo no pravo i realni tereti. Obvezna prava koja ulaze u imovinu su razliita potra ivanja. Pravo vlasni tva u zajednikoj imovini branih drugova mo e biti nekretnine i pokretnine.

U pogledu nekretnina, u Z.K. se upisuju kao vlasnici oba brana druga, ali ako bude upisan samo jedan brani drug, ta nekretnina ne gubi karakter objekta zajednikog vlasni tva. U zajedniku imovinu ulaze pokretne i nepokretne stvari, i novac steen radom, naturalni (industrijski) plodovi iz zajednike imovine, plodovi posebne imovine ako su nastali radom branih drugova i dr. Zarade branog druga

mo e biti njegovom posebnom imovinom, te se treba zakljuiti ugovor i ovjeriti potpise. Dioba zajednike imovine se sastoji u utvrnivanju udjela svakog supru nika. Kriterij za utvrnivanje udjela je doprinos branog druga nastanku i uveanju zajednike imovine, te se uzima u obzir svaki oblik doprinosa. Dioba se provodi sporazumno ili putem suda, a sporazum od diobi mora biti u pismenom obliku.

c) Nasljednika zajednica kao oblik zajednikog vlasni tva predstavlja skup osoba, na koje su kao nasljednike odrenenog ostavitelja pre la imovinska prava i obaveze koje sainjavaju ostavinu tog konkretnog ostavitelja, sve do diobe ostavine. Nasljednik postaje lan -18nasljednike zajednice u asu smrti ostavitelja. Kasnije pronaneni i naknadno utvrneni nasljednici lanovi su nasljednike zajednice ex tunc tj. od asa otvaranja

nasljena. Nasljednika zajednica nastaje po sili zakona tj. ex lege. Pretpostavke za nastanak nasljednike zajednice su:

Otvaranje nasljedstva Postojanje vi e nasljednika Po to je zajedniko vlasni tvo oblik prava vlasni tva kod kojih udjeli nisu odreneni ali su odredivi, postavlja se pitanje: da li postojanje nasljednikih kvota ne ru i strukturu zajednikog vlasni tva? Nasljednike kvote ne moraju biti poznate u

asu otvaranja nasljedstva npr. neki nasljednik nije uope poznat, mo da e se neki od nasljednika odrei nasljedstva, mo e se naknadno pojaviti oporuka ili se ve postojea oporuka mo e proglasiti neva eom. Ako nasljednike kvote moraju biti poznate i utvrnene npr. sigurno je da nekog ostavitelja nasljenuju samo njegova etiri iva potomka. Nasljednika kvota je 1. Ali veliina nasljednike kvote ne mora

znaiti da e upravo toliki biti i suvlasniki dio jednog nasljednika na stvari iz ostavinske mase. STICANJE PRAVA VLASNI TVA Subjektivna prava tj. konkretno pravo vlasni tva se mogu stei originarno i derivativno. 1) Originarno (izvorno) sticanje prava vlasni tva znai da sticatelj svoje pravo vlasni tva ne zasniva na pravu vlasni tva prednika. Sticatelj postaje vlasnikom neovisno od

prava vlasni tva koje je na toj stvari imao prednik (npr. dosjelost). Originarno se stie pravo vlasni tva na stvari koja uop te nema vlasnika, niija je ili napu tena (npr. okupacija). 74 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Originarna sticanja prava vlasni tva su:

Stvaranje nove stvari Spajanje Mje anje Granenje na tunem zemlji tu Odvajanje plodova Dosjelost Sticanje od nevlasnika Okupacija a) Dosjelost je sticanje prava vlasni tva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreneno vrijeme. Dosjelo u se stvarno, faktiko stanje pretvara u pravno. Za

sticanje vlasni tva dosjelo u potrebno je da se ispune neke pretpostavke:

Sposobnost sticatelja (uzukapienta)-svaka osoba je sposobna da stie vlasni tvo dosjelo u, osim ako postoje neka ogranienja npr. zemljoradnik ne mo e ni dosjelo u stei vlasni tvo nekretnine iznad maksimuma ako je on propisima ustanovljen; Sposobnost stvari-stvari na kojima se ne mo e stei pravo vlasni tva nisu sposobne ni za dosjelost;

Posjed odrenene kvalitete-posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (po ten), efektivan tj. mora se stvarno izvr avati te mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Onaj ko se poziva na dosjelost, mora biti u stanju dokazati da je bio u posjedu u asu kad je dosjelost zapoela i kad je dovr ena. Neprekidnost posjeda unutar tih dvaju asova presumira se. Tabularni

posjed nije efektivan i ne mo e poslu iti kao pretpostavka dosjelosti. Vrijeme dosjelosti je odreneno zakonom-za dosjelost je potrebno da protee zakonom odreneno vrijeme koje se zove rok dosjelosti. -19Vrste dosjelosti Postoje dvije vrste dosjelosti:

redovna dosjelost za koju se tra i kvalificiran posjed (savjestan,zakonit i istinit); izvanredna dosjelost za koju se tra i savjestan

posjed; to znai da za pitanje da li je dosjelost redovna ili izvanredna zavisi od kvaliteta posjeda. a) Redovna dosjelost je sticanje prava vlasni tva na temelju kvalificiranog posjeda kroz zakonom odreneno vrijeme. Za redovnu dosjelost se tra i:

sposobnost osobe sposobnost stvari kvalificiran posjed odreneno vrijeme Kvalificiran posjed je onaj koji

je savjestan, zakonit i istinit. Postavlja se pitanje: Za to posjednik koji je savjestan, zakonit i istinit nije postao vlasnikom ve u trenutku kad mu je stvar predana u posjed? Nije postao zato jer je njegov prednik tj. onaj od kojeg je stekao stvar nije bio vlasnik stvari. Za pokretnine rok dosjelosti je 3 godine, a za nekretnine je rok od

10 godina. Vrijeme potrebno za dosjelost tj. rok dosjelosti poinje tei onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavr ava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za redovnu dosjelost uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici sada njeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. 75 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM b) Izvanredna dosjelost je sticanje prava vlasni tva na temelju savjesnog posjeda kroz zakonom odreneno vrijeme. Za nekretnine rok dosjelosti je 20 godina, a za pokretnine 10 godina. Izvanredna dosjelost omoguava da se pravno stanje uskladi sa faktikim kao npr. u sluaju kada savjesni posjednik ne mo e dokazati pravnu osnovu sticanja. Onome ko dosjeda na osnovu savjesnog

posjeda uraunat e se i vrijeme dosjelosti njegovog prednika, ako je i on bio savjestan posjednik. Pretpostavka savjesnosti koja se tra i za uraunavanje je ispunjena i onda kada je prednik i vi e nego savjestan posjednik tj. kada je kvalificirani posjednik. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti ja nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne mo e zapoeti

ili ve zapoeta dosjelost prestaje tei. Ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost dalje normalno tee, a vrijeme koje je proteklo do zastoja uraunava se. Dosjelo u se mo e stei pravo vlasni tva na stvari, ako uz ostale pretpostavke potrebne za dosjelost ne postoje nikakvi poremeaji u samom toku vremena potrebnog za dosjelost. Poremeaji u toku dosjelosti mogu dobiti oblik tzv. zastoja ili

pak oblik prekida dosjelosti. Na zastoj i prekid dosjelosti upuuje na odgovarajuu primjenu odredaba o prekidu i zastoju zastarjelosti potra ivanja. Okolnosti koje uzrokuju zastoj dosjelosti su:

brana veza (izmenu branih drugova dosjelost ne tee); odnosi roditelja i djece, dok traje roditeljsko pravo; slu bena odsutnost osoba protiv kojih tee dosjelost prestanak rada u

sudu Dosjelost se ne obustavlja ako je osoba protiv koje dosjelost tee maloljetnik ili je ta osoba izgubila poslovnu sposobnost. U tom sluaju se dosjelost ne mo e zavr iti dok ne pronu 2 godine od kada je osoba dobila zakonskog zastupnika ili je postala poslovno sposobna. -20Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne mo e zapoeti,

a zapoeta dosjelost ne samo to prestaje tei nego i do tada proteklo vrijeme propada tako da dosjelost mo e samo ponovo zapoeti kad takve okolnosti otpadnu. Oklonosti koje uzrokuju prekid dosjelosti su:

gubitak posjeda saznanje nesavjesnosti (za dosjelost se tra i da kroz itavo vrijeme uzukapijent bude savjesni posjednik); priznanje tuneg vlasni tva stvari; podizanje vlasnike

tu be (ali u sluaju podizanja vlasnike tu be dosjelost se prekida pod pretpostavkom da je parnica uredno nastavljena i da ju je posjednik izgubio); b) Sticanje prava vlasni tva od nevlasnika U prometu je izgraneno naelo za tite po tenog sticatelja stvari tj. vlasni tvo se mo e stei samo od vlasnika. Postoje tri sluaja u kojima se mo e stei pravo vlasni tva direktno od

nevlasnika, te vlasnikom postaje:

onaj koji stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari; od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na temelju pravnog posla koji nije osnova za pribavljanje prava vlasni tva (posudba, depozit, najam); onaj koji stvar stekne na javnoj prodaji. 76

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Sticatelj postaje vlasnikom stvari, makar otunivatelj nije bio vlasnik. Ako vlasnikom ne postaje svaki sticatelj. Da bi se steklo pravo vlasni tva, moraju se ispuniti neke pretpostavke, tj. da bi sticatelj postao vlasnik, i to:

sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri), a savjestan je onaj sticatelj koji ne zna ili ne mora znati

da stvar koju stie nije vlasni tvo otunivatelja; stvar mora biti pokretna; pravni posao mora biti naplatan U svim sluajevima, tra i se savjesnost tj. dobra vjera sticatelja, a ne otunivatelja jer otunivatelj u pravilu i nije u dobroj vjeri. Postoji novina, gdje prija nji vlasnik stvari ima pravo da od savjesnog sticatelja tra i povrat stvari, ako ta stvar za njega

ima posebno znaenje (npr. zlatni sat kao nagrada za osvojeno I mjesto). Prija nji vlasnik mora dokazati da stvar ima posebno znaenje za njega, ali moraju se ispuniti jo dvije pretpostavke:

da se savjesnom sticatelju dadne naknada po posljednjoj cijeni; da se zahtjev za povrat stvari postavi u roku od 1 godine od sticanja prava vlasni tva na

toj stvari. c) Stvaranje nove stvari-preradba (specificatio) Onaj ko preradi tj. izradi novu stvar, stei e pravo vlasni tva nove stvari u tri sluaja:

ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom; ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu nekog pravnog posla npr. ugovora o djelu; ako

od tuneg materijala izradi novu stvar, ali samo uz pretpostavku da je bio savjestan (da nije znao niti je mirao znati da je materijal tuni i da ga nije ovla ten uportrijebiti) i da je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala. Ako su vrijednosti rada i materijala jednake, nastaje suvlasni tvo. -21d) Spajanje ili mije anje (sjedinjenje)-commixio U ivotu se

dogana da se stvari mimo volje njihovih vlasnika spoje ili pomije aju i tako nastaje nova stvar npr. tuna stakla se umetnu u vlastiti okvir za naoale. Ko e postati vlasnikom novonastale stvari? To se pitanje postavlja ako se te pomje ane stvari ne mogu razdvojiti. A ako se mogu razdvojiti bez vee tete, svaki e vlasnik uzeti svoju stvar.

Kada se stie pravo vlasni tva spajanjem ili mije anjem?

Ako od dvije spojene ili pomje ane stvari, koje se vi e ne mogu razdvojiti jedna ima veu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrijednije stvari stie pravo vlasni tva nad novom, s tim da je du an osobi koja je izgubila svoju stvar nadoknaditi njenu vrijednost; Ako su te dvije stvari

pribli no jednake vrijednosti, tu nastaje suvlasni tvo srazmjerno vrijednosti koje su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mije anja. Ako je pri tome neki od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik ima pravo izbora zahtjevati u roku od godine dana od spajanja ili mije anja stvari, da mu nova stavr u cijelosti pripadne u vlasni tvo ili u istom roku tra iti da nova stavr

pripadne u vlasni tvo nesavjesnog posjednika, s tim da mu on nadoknadi vrijednost njegove stvari. e) Odvajanje plodova (separatio) 77 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Pravo vlasni tva se originarno mo e stei i odvajanjem plodova od matine stvari. Do odvajanja, plodovi su sastavni dio matine stvari te pripadaju njenom vlasniku. Odvajanjem, plodovi postaju samostalne stvari te se na njima mo e stei pravo vlasni tva. Naelo je da pravo vlasni tva na odvojenim plodovima pripada vlasniku matine stvari . Ali postoji izuzetak od tog naela, u

kojem savjesni posjednik, plodou ivatelj i zakupac stvari koja daje plodove stie pravo vlasni tva na plodovima u trenutku njihovog odvajanja. Ako neko posjeduje tunu stvar kao savjesni posjednik ili kao nositelj prava slu nosti plodou ivanja tj. na osnovu ugovora o zakupu stie pravo vlasni tva na plodovima koje odbaci stvar koju posjeduje u asu njegova odvajanja i nije ih du an predati vlasniku matine

stvari. f) Okupacija Okupacija je uzimanje napu tene pokretne stvari u posjed s namjerom da se prisvoji. Pod napu tenom (derelikviranom) se smatra stvar za koju njen vlasnik na nedvojben nain izrazi volju da je ne eli vi e posjedovati (npr. neko proita novine i baci ih u travu). Nisu napu tene stvari ako su negdje zaboravljene, izgubljene ili sakrivene.

Napu tanje stvari je akt vlasnikog raspolaganja stvarju koji za posljedicu ima prestanak prava vlasni tva. Zato pravno relevantna volja za napu tanjem stvari mo e izraziti samo poslovno sposobna osoba. Okupacijom se mo e stei vlasni tvo samo na napu tenim stvarima. Postoje dvije vrste okupacije: a) Slobodna okupacija tj. pravo vlasni tva okupacijom mo e stei svaki pravni subjekt; b) Vezana okupacija tj. okupacija po

posebnim propisima (npr. onima o vanenju potonulih stvari iz mora), koja je dopu tena samo odrenenim fizikim i pravnim osobama. 2) Derivativno sticanje prava vlasni tva Derivativno sticanje prava vlasni tva je ono sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasni tva izvodi iz prava prednika. Za derivativno sticanje prava vlasni tva potrebne su tri pretpostavke: a) vlasni tvo prednika b) titulus ili

naslov sticanja c) modus ili nain sticanja -22a) Vlasni tvo prednika Ovdje vrijedi poznato naelo da: niko ne mo e na drugog prenijeti vi e prava nego to ga sam ima . Vlasni tvo prednikaje prva pretpostavka za derivativno sticanje vlasni tva. Ako se radi o sticanju prava vlasni tva nad nekretninama potrebno je da onaj koji prenosi vlasni tvo i sam bude u Z.K.

knjigama upisan kao vlasnik nekretnine-to je tzv. knji ni prednik sticatelja. b) Titulus ili naslov sticanja Titulus nije ni ta drugo do pravni posao u kojem je do lo do izra aja stranaka volja da se prenese vlasni tvo. Pravni posao koji mo e poslu iti kao pravna osnova ili titulus za sticanje vlasni tva, mo e biti ili jednostrani pravni posao (npr. oporuka) ili dvostrani pravni posao (npr.

ugovor). Samim obveznopravnim ugovorom jo se ne stie vlasni tvo npr.zakljuimo kupoprodajni ugovor o autu, a s tim zakljuenjem ugovora jo nismo postali vlasnici auta. Njegovor izruenje tra imo iz naslova kupoprodaje. Znai sa ugovorom se dobiva samo obvezno pravo na inidbu, koju nam je du an izvr iti du nik. Titulus ili naslov sticanja prava vlasni tva mora biti objektivno valjani pravni posao. Za prijenos

vlasni tva nije dovoljan samo tzv. putativni titul tj. onaj pravni posao za koji stranke smatraju da je valjan, ali on po propisu nije valjan, jer mu nedostaje neka pretpostavka (npr. poslovna sposobnost stranaka). Titulus mora istovremeno biti i kauzalni pravni posao. To mogu biti samo oni poslovi kojima je sama kauza, ekonomska svrha, sticanje vlasni tva. Takvi poslovi su npr. zamjena,

kupoprodaja, darovanje. c) Modus ili nain sticanja 78 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Kod naina sticanja treba paziti da li se radi o sticanju vlasni tva pokretnina ili nekretnina. a) Modus ili nain sticanja prava vlasni tva pokretnina Na temelju pravnog posla, pravo vlasni tva na pokretnoj stvari stie se predajom te stvari u posjed sticatelju.Kod pokretnina jadini pravilan nain sticanja je tradicija. Tradicija kao modus ili nain sticanja vlasni tva

je prenos posjeda koji je izvr en u namjeri da se prenese ili stekne vlasni tvo stvari. Tradicija je vrsto povezana sa titulusom, jer on spada u izvr enje ugovora, a izvr enjem se obveznopravni posao pretvara u stvarnopravni. Kod naina sticanja prava vlasni tva, dolaze u obzir sve vrste tradicije:

tradicija iz ruke u ruku simbolika tradicija tradicija transportom

a kod tradicije oitovanjem ne va i predaja stvari. Na temelju pravnog posla, pravo vlasni tva na pokretnoj stvari se stie predajom stvari ali to ne va i kod tradicije oitovanjem. Kod te tri vrste tradicije, vlasni tvo se ne stie u trenutku predaje stvari, nego u trenutku zakljuenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasni tva. Kod tradicije iz ruke u ruku, je

prvi sluaj,kada se pokretna stvar nalazi u posjedu sticatelja po nekoj pravnoj osnovi (zakup, depozit), pravo vlasni tva prelazi na sticatelja u asu zakljuenja ugovora sa dosada njim vlasnikom na temelju kojeg se prenosi vlasni tvo (kupoprodaja). Constitutum possesiorum je drugi sluaj, kad sticatelj prava vlasni tva pokretnine, ostavi tu stvar i dalje u posjedu kod svog prednika po nekoj drugoj osnovi (npr.

mje alicu mu da u zakup). U tom se sluaju pravo vlasni tva stie u trenutku zakljuenja pravnog posla o prijenosu vlasni tva; Cessio vindicationis, trei sluaj, kad se pokretnina nalazi u posjedu tree osobe, pravo vlasni tva prelazi na sticatelja u trenutku zakljuenja pravnog posla, kojim mu je prednik prenio pravo zahtijevati povrat te stvari od treeg. Va nost tradicije posebno se pokazuje

kad jedan vlasnik otuni pokretnu stvar dvjema razliitim osobama i to jednoj iza druge. Koja je od tih osoba postala vlasnik? Ako vlasnik otuni pokretnu stvar dvojici, tada pravo vlasni tva stie onaj kome je stvar prvome predana, a ne onaj kome je prvom prodana. -23Pretpostavke za derivativno sticanje prava vlasni tva na pokretninama su:

vlasni tvo sticatelja

pravna osnova ili titulus tradicija (kao modus) Izuzetak su brodovi i avioni kod kojih je modus ili nain derivativnog sticanja vlasni tva, uknji ba u upisnik brodova tj. registar civilnih brodova. b) Modus ili nain sticanja prava vlasni tva nad nekretninama Kad se pravo vlasni tva stie na temelju pravnog posla, pravo vlasni tva nad nekretninama se stie upisom

u javnu knjigu ili na drugi odgovarajui nain odrenen zakonom. Za derivativno sticanje prava vlasni tva nad nekretninama, potrebno je:

upis tj. uknji ba prava vlasni tva u Z.K. u korist sticatelja vlasni tvo prednika pravna osnova (pravni posao-pismena isprava) Upis tj. uknji ba prava vlasni tva u Z.K. u korist sticatelja-to znai da sama fizika predaja nije dovoljna za

sticanje vlasni tva, ali s druge strane fizika predaja nije ni potrebna za sticanje vlasni tva. Upis nije samo formalni akt koji bi se sastojao u tome 79 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM da se pravo vlasni tva na nekoj nekretnini uknji i u neiju korist. Upis je samo zakonom odreneni nain derivativnog sticanja vlasni tva;

Vlasni tvo prednika tj. prednik je onaj koji otunuje nekretninu te je doista upisan ve kao vlasnik nekretnine u Z.K. Pravna osnova tj. prije nego to se pristupi upisu, stranke moraju sklopiti pravni

posao kojem je cilj prenos prava vlasni tva. Kod derivativnog sticanja prava vlasni tva, sam pravni posao koji slu i kao osnova, ako titulus, mora biti zakljuen u pismenom obliku. To znai da se postojanje pravne osnove potrebne za derivativno sticanje vlasni tva dokazuje pismenom ispravom. Za upis, kao nain sticanja, porebne su tri pretpostavke:

Zemlji noknji na isprava Sudska dozvola

Izvr enje upisa a) Isprava (zemlji noknji na isprava) . Za upis tj. za valjanost isprave, potrebne su slijedee ope pretpostavke: -isprava mora biti javna i javno ovjerena (potpis prodavatelja); -u ispravi mnora biti tano odrenena pravna osnova (ugovor o prodaji); -isprava ne smije imati vidljivih mana, koje bi oslabile njenu vjerodostojnost, ni ta se ne smije brisati, pisati, a ako ima

vi e listova moraju biti sa iveni; -osobe koje uestvuju u pravnom poslu moraju biti tano oznaene; -isprave moraju biti potpisane; Posebne pretpostavke za valjanost isprave su: -tana oznaka zemlji ta (prava) u pogledu kojeg treba izvr iti uknji bu; -klauzula intabulandi-izriita izjava onog ije se pravo prenosi, ukida, optereuje. Ta se izjava daje ve u samoj temeljnoj ispravi ali mo e biti data

u posebnoj iospravi. U svakom sluaju potpis otunivatelja mora biti ovjeren u sudu. b) Dozvola za upis (sudska dozvola) Sticatelj podnosi molbu Z.K sudu da mu dopusti upis. To je opinski sud kod kojeg se vode Z.K. knjige. Mjesno je nadle an sud u ijem podruju je nekretnina. Molbi treba prilo iti izvornu ispravu. -24Naelo

prvenstvenog reda-znai da se uinak jednog upisa u odnosu prema drugom ravna po asu u kojem je molba stigla u Z.K. ured-sud. Kad je podnesak stigao u Z.K. ured, on se pregleda i usporenuje sa stanjem Z.K. knjigama. Ako nema nikakvih zapreka, sud donosi rje enje o dozvoli uknji be. c) Izvr enje upisa Na temelju pismenog naloga vr i

se upis (u sluaju vlasni tva-uknji ba) prava vlasni tva u Z.K. u korist sticatelja. Time je izvr eno derivativno sticanje prava vlasni tva na nekretninama koje su upisane u Z.K. Dvostruka prodaja nekretnina-ako se desi da vlasnik zemlji ta prvo proda zemlji te jednom pa poslije drugom, vlasnikom zemlji ta postat e onaj koji je prvi zatra io uknji bu. Ali u praksi, kasniji kupac stie vlasni tvo

onda ako nije znao da je zemlji te prodano i predano u posjed drugom kupcu. PRESTANAK PRAVA VLASNI TVA Pravo vlasni tva prestaje: 80 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM a) kad druga osoba stekne pravo vlasni tva na istoj stvari-to je relativni prestanak prava vlasni tva, jer prestaje samo u odnosu na tu osobu; b) napu tanjem stvari-derelikcija tj. stvar je napu tena kad vlasnik izrazi volju da je ne eli vi e posjedovati-to je apsolutni prestanak prava vlasni tva c) propa u stvari, tj. na ostacima stvari vlasni tvo ne prestaje (apsolutni

prestanak prava vlasni tva). ZA TITA PRAVA VLASNI TVA Postoje dvije tipine vlasnike tu be: a) ako neko vlasniku oduzme stvar, vlasnik se slu i reivindikacijom (rei vindicatio); b) ako je neko na drugi nain zahvatio u vlasnikovo pravo, ali mu tu stvar nije oduzeo, vlasnik se slu i negatornom tu bom (actio negatoria); c) postoji i trea vrsta tu be u kojoj se

za tu itelja pretpostavlja da je vlasnik tj. u toj tu bi se utvrnuje jae pravo na posjed, a ta tu ba je publicijanska tu ba (actio publiciana). Napomena: u reivindikaciji i negatornoj tu bi, tu itelj nastupa kao vlasnik. a) Reivindikacija (rei vindicatio) je tu ba kojom vlasnik neposjednik tra i od posjednika povrat individualno odrenene stvari. Pravo na podno enje reivindikacije ne zastarjeva.

Tu itelj (aktivno legitimisani) mo e biti samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Po to u reivindikaciji tu itelj nastupa kao vlasnik, on mora u tu bi dokazati svoje pravo vlasni tva na stvari. U vlasnikoj parnici teret dokaza le i na tu itelju. Tu itelj mora dokazati:

Vlasni tvo stvari. Dokazati svoje pravo vlasni tva znai dokazati postojanje onih pravnih injenica ili pretpostavki

koje bi bile potrebne za sticanje prava vlasni tva. Ako se radi o originarnom sticanju treba dokazati sve one injenice koje su potrebne da se vlasni tvo stekne originarno (npr. kod dosjelosti-trajanje posjeda i potrebnu kvalitetu posjeda). Ako se radi o derivativnom sticanju, treba dokazati: pravnu osnovu (titulus) sticanja; modus (nain) sticanja i vlasni tvo prednika Najte e je kod reivindikacije izvesti dokaz

vlasni tva prednika. Ako je prednik stekao vlasni tvo derivativno treba ii tako daleko dok se ne nane onaj menu prednicima koji je vlasni tvo stekao originarno. Zbog svoje te ine, ovaj se dokaz naziva navolski dokaz . Tu itelj dokazuje da se stvar koju tra i , nalazi u faktikoj vlasti tu enog; -25Tu itelj dokazuje identitet stvari. To znai da mora dokazati da

ona stvar za koju tvrdi da je njegova, ona stvar koja se nalazi kod tu enog. Ovom tu bom mo e se zahtijevati samo povrat individualno odrenene stvari (species), dok su generike iskljuene jer je njihov identitet nemogue fokazati npr. u onom sluaju kad su novanice pohranjene na odreneno mjesto. U vlasnikoj parnici tu itelj mora dokazati:

svoje vlasni tvo tu iteljevu

faktiku vlast na stvari identitet stvari Osnovni tu beni zahtjev u reivindikaciji Kada vlasnik podi e reivindikaciju, mora u tu bi tano naznaiti tu beni zahtjev ili petit. Zahtjev glasi na izruenje tj. povrat stvari. Tu eni ili pasivno legitimisani je neposredni posjednik stvari. Posjednik nema pravo na stvar, te mora udovoljiti tu benom zahtjevu i vlasniku vratiti stvar. U kakvom stanju treba

vratiti stvar? To ovisi da li je tu eni savjestan ili nesavjestan posjednik. 81 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Savjestan ili po teni posjednik je onaj koji iz opravdanih razloga smatra da stvar koju posjeduje je njegova. Za njega va i naelo da on za faktika raspolaganja nikome ne odgovara. Savjesni posjenik nije du an platiti za kori tenje te stvari niti je du an odgovarati za propast stvari. To znai da savjesni posjenik mora vratiti vlasniku stvar u onakvom

stanju u kakvom se nalazi u asu tu be. Potro enu ili uni tenu stvar savjesni posjenik ne mora vratiti niti mora nadokanaditi vrijednost. Nesavjestan ili nepo teni posjednik je onaj koji zna ili mora znati da je stvar koju posjeduje njegova, te odgovara za faktika raspolaganja stvarju. On treba vratiti stvar u onom stanju u kakvom se na la u asu zasnivanja posjeda nad

njom. Taj posjednik mora nadokanaditi vlasniku i vrijednost stvari ili mu nadokanditi razliku u vrijednosti za koliko je stvar upotrebom vrijednost izgubila. Takoner je du an nadokanditi tetu nastalu propa u ili o teenjem. Sporedni tu beni zahtjev u pogledu plodova 1. Naturalni plodovi Neubrane plodove savjesni posjednik zajedno sa stvarju treba predati vlasniku. Savjesni posjednik stie pravo vlasni tva naturalnih

plodova u asu odvajanja. Vlasnik nema pravo na naknadu za te plodove, ali vlasnik ima pravo odbiti vrijednost plodova od iznosa nu nih i korisnih tro kova koje zatra i savjesni posjednik. Nesavjesni posjednik du an je vlasniku stvari predati sve plodove. Du an je nadokanaditi vrijednost plodova koje je potro io, otunio, uni tio, te one koje je propustio ubrati. 2. Civilni plodovi Savjesni posjednik zadr ava

civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani. Plodovi koji su za vrijeme trajanja savjesnog posjeda dospjeli ali ih posjednik prije vraanja stvari nije ubrao pripadaju vlasniku. Nedospjele a ubrane olodove savjesni posjednik mora predati vlasniku (npr. najamnina na godinu dana unaprijed). Nesavjesni posjednik treba vratiti vlasniku sve civilne plodove bez obzira na to da li ih

je ubrao ili ne. Protuzahtjev posjednika u pogledu tro kova Kada savjestan ili nesavjestan posjednik mora vratiti stvar vlasniku, postavlja se pitanje: ta e biti sa tro kovima koje su u menuvremenu imali na stvari? Da li je vlasnik du an posjedniku nadoknaditi tro kove? Tu treba paziti da li se radi o savjesnom ili nesavjesnom posjedniku i o kakvim se tro kovima

radi. -26Razlikuje se tri vrste tro kova: 1. Nu ni tro kovi su tro kovi koji su nu ni za samoodr avanje stvari. Bez njih bi stvar potpuno ili djelimino propala. Ti tro kovi su npr. tro kovi ishrane ili lijeenja ivotinje, izdaci za osposobljavanje stvari za redovnu funkciju, plaanje poreza. Savjesni posjednik ima pravo na nakandu nu nih tro kova i to za vrijeme

posjedovanja stvari. Pravo retencije ili zadr anja je preavo dato savjesnom posjedniku , da zadr i stvar dok mu se ne naknade nu ni tro kovi. Rok zastare potra ivanja nu nih tro kova od strane savjesnog posjednika je 3 godine od dana predaje stvari. Nesavjesni posjednik ima pravo na naknadu nu nih tro kova ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

Rok zastare za potra ivanje nu nih tro kova od strane nesavjesnog posjednika je 3 godine od dana predaje stvari. 2. Korisni tro kovi su oni tro kovi kojima se objektivno poveava vrijednost stvari. Kod pitanja naknade korisnih tro kova, treba napraviti razliku izmenu savjesnog i nesavjesnog posjednika stvari. Savjesni posjednik mo e tra iti naknadu korisnih tro kova u mjeri u kojoj se vrijednost stvari poveava tj. ima

pravo na naknadu korisnih tro kova po objektivnom 82 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM kriteriju. Ako je savjesni posjenik uinio na stvari korisne tro kove, ima pravo tra iti naknadu tog iznosa koliko je stvar objektivno tj. prema prometnim kriterijima dobila na vrijednosti. Savjesni posjenik ne mo e dobiti vi e nego to je ulo io. Nesavjesni posjednik ima pravo na naknadu korisnih tro kova samo ako su korisni osobito za vlasnika. Nesavjesnom posjedniku se korisni

tro kovi nadokannuju po subjektivnom kriteriju. On nema u svakom sluaju pravo na naknadu korisnih tro kova. Kod takvog posjenika se ne pita da li je zbog ulo enih korisnih tro kova zaista objektivno uveana vrijednost stvari, nego se gleda da li je zbog tih tro kova nastala korist za samog vlasnika stvari. 3. Luksuzni tro kovi su tro kovi koje je posjenik uinio radi

svog zadovoljstva ili uljep avanja stvari. Za luksuzne tro kove vrijedi naelo da se oni ne nadoknanuju ni savjsenom ni nesavjesnom posjedniku. Izuzetak postoji kada se luksuzni tro kovi nadoknanuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima poveana vrijednost stvari (tu se primjenjuje re im predvinen za korisne tro kove). U pogledu luksuznih tro kova, priznaje se savjesnom i nesavjesnom posjeniku tzv. ius tolendi (pravo odno enja)

tj. samo ako je ono to je uinjeno ili ugraneno radi zadovoljstva ili uljep avanja stvari, mo e od nje odvojiti bez njenog o teenja. Ako su luksuzni tro kovi za vlasnika stvari teta, pogor anje stvari, nesavjesni posjenik mora nadoknaditi takvu tetu povratom u prija enje stanje. Prigovori tu enog u reivindikaciji Tu eni ili pasivno legitimisani mo e staviti tri vrste prigovora: a) prigovori koji

tu iteljev zahtjev negiraju; b) prigovori koji tu iteljev zahtjev ukidaju (to je tzv. exceptio rei venditae ac traditice); c) prigovori koji tu iteljev zahtjev zaustavljaju tj. odganaju b) Actio negatoria je vlasnika tu ba koju vlasnik posjenik mo e podii protiv svakog onog koji ga neosnovano uznemirava na drugi nain a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Kao uznemiravanje

se javlja npr. svojatanje nekog prava na vlasnikovoj stvari, ali i svaka druga pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnika smeta ili ograniava u vr enju prava vlasni tva. Kod nekretnina su to razne emisije. Koje su dvije varijante ove tu be? (actio negatoria i actio negatoria publitiana). Ova tu ba je slina sa tu bom zbog smetanja posjeda, tako da vlasnik mo e za uznemiravanje

bez oduzimanja stvari birati izmenu jedne i druge. Ali ako su mu pro li kratki prekluzivni rokovi za posjedovnu tu bu, morat e e se poslu iti negatorijom jer ona ne zastarjeva. U kojem se roku podi e ova tu ba? Nema roka, jer ova tu ba ne zastarjeva! Tu itelj ili aktivno legitimisani je vlasnik stvari. Ali njom se mo e poslu iti i kvalificirani posjednik,

te bi to bila-actio negatoria publitiana. Teret dokaza le i na tu itelju, te on mora dokazati da je vlasnik tj. kvalificirani posjenik i in uznemiravanja. -27Kod negatorije je tu itelj vlasnik i posjenik, zato je dovoljno da doka e svoj posjed. Kod pokretnina tu itelj e dokazati svoj naturali posjed, a kod nekretnina injenicu da je kao vlasnik upisan u Z.K.

Tabularni posjed je injenica Z.K. upisa prava vlasni tva na svom imenu. Tu itelj mora dokazati in uznemiravanja koji mora biti protupravan i trajno smetati. Tu itelj ne mora dokazati da tu enom ne pripada pravo koje si svojata. Tu eni e morati pokazati pravo koje si svojata. Tu eni ili pasivno legitimisani je onaj koji je: -izvr io in uznemiravanja tj. smetanja, -onaj po ijem je

nalogu je smetanje izvr eno, -onaj koji je tu korist naknadno odobrio Tu beni zahtjev ili petit kod negatorije je upravljen na prestanak uznemiravanja i na propu tanje daljeg uznemiravanja. Kao sporedni zahtjev je zahtjev na naknadu tete. 83 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM c) Actio publiciana je tu ba kojom kvalificirani posjednik tra i povrat stvari od posjenika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. Publicijanskom tu bom se titi jae pravo na posjed. Tu itelj ili aktivno legitimisani u publicijanskoj tu bi je kvalificirani posjenik koji je izgubio posjed stvari. Tu itelj mora dokazati sve one elemente

koje ga ine kvalificiranim posjenikom. Tu itelj mora dokazati: -zakonitost ili istinitost posjeda -da se ta stvar nalazi u posjedu tu enog -identitet stvari Dokazati zakonitost posjeda znai dokazati pravnu osnovu sticanja, a pravna osnova mora biti objektivno valjana. Dokazati istinitost posjeda znai dokazati da je posjed steen na pravilan nain tj. zakonito, a posjed ne smije biti steen na viciozan nain.

Tu eni ili pasivno legitimisani je sada nji posjednik stvari. Tu beni zahtjev ili petit glasi da je tu eni du an predati stvar tu itelju. Ovom tu bom se mo e poslu iti i vlasnik stvari koji nee ili ne mo e dokazati vlasni tvo prednika. U parnici e pobijediti onaj ko mo e dokazati jae pravo na posjed. Najjae pravo na posjed ima vlasnik stvari, pa onda kvalificirani posjenik protiv

svakog ko nije kvalificirani psojenik. Tu itelj je bio kvalificirani posjenik, a tu eni je to sada. U tom sluaju parnicu dobija onaj iji je posjed pravno jai ili onaj ko ima jae pravo na posjed. Jae pravo na posjed ima onaj ko ima jau pravnu osnovu, a to je posjenik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je

stvar stekao besplatno. Tu eni ili pasivno legitimisani se mo e odbraniti odrenenim prigovorima: a) prigovor prava vlasni tva (dokazati da je on vlasnik stvari); b) prigovor jaeg ili jednako jakog posjeda c) prigovori koji negiraju, ukidaju ili zaustavljaju tu beni zahtjev PUBLICIJANSKA tu ba ne zastarjeva!!! ZEMLJI NE KNJIGE su javni registri koje vode opinsko sudovi .U te se knjige upisuju

nekretnine i stvarn aprava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama. Zadatak zemlji nih knjiga: -slu e jedinstvenoj evidenciji nekretnina i stvarnih prava na njima; -osiguravaju zakonom predvinen nain sticanja stvarnih prava na nekretninama; -omoguuju i pru aju pravnu sigurnost u prometu nekretnina te se zbog toga i vode kod sudova Sastav zemlji ne knjige: a) Glavna knjiga

tu se upisuju nekretnine i stvarna prava nad njima. Gl. Knjiga se sastoji od Z.K. ulo aka (to je dio knjige koji se odnosi na jedno Z.K: tijelo). Z.K. ulo ak se sastoji od tri lista: list A (posjedovnica), list B (vlastovnica) i list C (teretovnica). b) Zbirka isprava u nju se hronolo ki stavljaju originali ili ovjerene prepisi svih onih isprava na

temelju kojih je izvr en upisu glavnu knjigu. -28c) Zbirka katastarskih planova vodi se posebno za svaku knjigu a slu i za orijentaciju o polo aju i obliku zemlji ta; d) Pomone knjige registri koji slu e za lak u orijentaciju u glavnoj knjizi. Vrste upisa u zemlji nu knjigu Za Z.K. sticanje prava vlasni tva na nekretninama, potreban je pravna

osnova i nain sticanja. Kao pravne osnove su:

pravni poslovi, zakon, nasljenivanje i 84 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

akt dr avnog tijela vlasti (presuda, rje enje o izvla tenju); Nain sticanja stvarnih prava na nekretninama je upis u Z.K. Upis je sumarno od nadle nog suda ustanovljenje prava, pravnih injenica i odnosa vezanih za nekretnine i prava na njima. Postoje tri vrste upisa: -uknji ba (svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja, prenosa, ogranienja i prestanka prava, koji ne

zavise ni od kakvog naknadnog postupanja); -predbilje ba (upis kojim se knji na prava stiu, prenose, ograniavaju, te prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja.Predbilje ba je uvjetan upis. Klauzula intabulandi-izjava one osobe ije se pravo ograniava, optereuje, prenosi na drugu osobu da pristaje na uknji enje prava koje se tra i na osnovu isprave); -zabilje ba (upis kojim se evbidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno

relevenatni za raspolaganje knji nim pravom npr. poslovna nesposobnost); Naela zemlji noknji nog prava 1) Naelo javnosti znai da uvid u Z.K. je svakome slobodan i da Z.K. u ivaju javnu vjeru. Naelo javnosti ima dvije strane: a) Formalna strana znai da svako mo e Z.K. razgledati, uzimati prepise, izvatke a da za to ne mora dokazati postojanje nekog pravnog interesa. b) Materijalna

strana znai da Z.K. se uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i u pogledu sadr aja. Praesumptio juris et de iure? 2) Naelo povjerenja je nu na posljedica materijalne strane neela javnosti. Ako se jednom uzme da je sadr aj Z.K. istinit i potpisan, svako ko postupa po teno mo e sa sigurnos u uzeti da ono to je upisano u Z.K. stvarno postoji

(pozitivna strana), a ono to nije upisano da u stvarnosti ne postoji (negativna strana). Poznavanje stanja u Z.K. je praesumptio juris et de jure tj. niko se ne mo e pozvati na injenicu da mu stanje u Z.K. nije poznato. Postavlja se pitanje: ta sticatelj mora znati? Sticatelj mora poznavati stanje u Z.K. i mora poznavati posjedovno stanje. 3)

Naelo stvarnosti znai da su objekt upisa u Z.K. nekretnine i stvarna prava na nekretninama. Jednom upisana ta obvezna prava djeluju erga omnes-prema svima poput stvarnih prava. Pokretnine se ne upisuju u Z.K. Za npr. brodove ili avione vode se odreneni registri ili upisnici. 4) Naelo potpunosti zahtjeva da Z.K. sadr e sve pravno relevantne injenice za promet nekretnina kao to

su podaci o vrsti i veliini nekretnine, o osobi vlasnika, teretima i dr. 5) Naelo specijalnosti ili naelo odrenenosti znai da svaki upis u Z.K. ini zasebnu, samostalnu i odrenenu pravnu cjelinu. 6) Naelo preglednosti je u biti zahtjev da se Z.K. ustanove i vode tako da se svako mo e lako i brzo obavijestiti o upisanim nekretninama i stvarnim pravima

na njima. To se posti e sistemom realnih folija, vonenjem glavne knjige i zbirke isprava. -297) Naelo konsenza nala e da se upisi u Z.K. knjigu mogu izvr iti samo na temelju saglasnosti osobe, ije se pravo prenosi, ukida ili ograniava i osobe koja stie Z.K. pravo. Naelo konsenza poznaje nekoliko izuzetaka prema kojim se upis mo e izvr iti po: slu benoj

du nosti i na osnovu jednostranog zahtjeva. 8) Naelo legaliteta zahtjeva da sud po slu benoj du nosti mora ispitati postojanost zakonom predvinenih pretpostavki upisa u Z.K. 9) Naelo upisa znai da se stvarna prava na nekretninama stiu iskljuivo upisom u Z.K. Upis ima konstitutivno znaenje zbog ega se ovo naelo naziva naelom konstitutivnog upisa. 85 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM 10. Naelo prvenstva ili prioriteta-po ovom naelu pravni uinak upisa ravna se prema njegovom prvenstvanom redu, a on prema vremenu (asu) kad je zahtjev za upis stigao Z.K. sudu. Od dva ili vi e zahtjeva pravni uinak upisa proizvest e najranije pristigli zahtjev raniji u vremenu jai u pravu . Radi ustanovljavanja reda prvenstva, potrebno je evidentirati dan,

sat pa i minutu kad je podnesak sa zahtjevom za upis stigao sudu i to njegovom Z.K. odjelu. Podnesci koji stignu u isto vrijeme imaju isti red prvenstva. Upisuju se u Z.K. sa naznakom da imaju isti red prvenstva. Pravo na mjesto u redu prvenstva mo e se ustupiti sporazumom izmenu osoba iji se zahtjevu nalaze u redu prvenstva. Ustupanje mo e

biti naplatno ili besplatno. U pravilu, to e biti sporazumna zamjena mjesta u redu prvenstva. Pristanak ostalih ovla tenika iz prvenstvenog reda nije potreban, osim kad je pravo koje dolazi naprijed veeg obima a izmenu njega i prava koje stupa nazad ima drugih ovla tenika. U tom sluaju potreban je pristanak ovla tenika, ija prava stoje izmenu onih koji zamjenjuju mjesta. Ali ni

u tom sluaju nee biti potreban pristanak izmenu ovla tenika ako pravo koje dolazi naprijed dolazi u istom obimu kao i pravo koje stupa nazad. Primjer: Uzmimo da u redu prvenstva ima nekoliko hipoteka na razliite iznose. I 300 KM II 200 KM III 250 KM IV 500 KM Ako ovla tenik na I mjestu ustupa prvenstvo ovla tenika na IV mjestu, tada

je za ustup potreban pristanak ovla tenika II i III mjesta. Njihov pristanak nee biti potreban ako ovla tenik dolazi na I mjesto sa hipotekom na iznos os 300 KM a ne 400 KM. U tom sluaju ovla tenik sa 300 KM do ao je na I mjesto a sa preostalih 100 KM bi ostao na IV mjstu. Ovla tenik sa I mjesta dolazi na

IV mjsto, ali bi ispred njegove hipoteke od 300 KM bila hipoteka na 100 KM. STVARNA PRAVA NA TU.OJ STVARI Postoje dvije vrste stvarnih prava: a) stvarna prava na vlastitoj stvari (razlni oblici prava vlasni tva) b) stvarna prava na tunoj stvari (slu nosti, stvarni tereti, zalo no pravo i pravo granenja) Stvarna prava na tunoj stvari se ekonomski

pokazuju kao ogranienja vlasnikovih ovla tenja. Stvarna prava na tunoj stvari se pokazuju kao tereti prava vlasni tva-nazivaju se jo i sektorska prava. SLU NOSTI Slu nosti su stvarna prava na tunoj stvari na temelju kojih se ovla teniku dopu ta odreneno kori tenje tunom stvari. Slu nosti su samo jedno od postojeih stvarnih prava, a tu jedinstvenost ne naru ava injenica da se slu nosti

javlaju u dva oblika-stvarne i osobne slu nosti. -30Naela koja va e za sve oblike slu nosti tj. zajednika naela slu nosti su:

slu nosti su stvarna prava (za njih va e osnovna naela i osnovne karakteristike stvarnih prava); slu nosti su stvarna prava na tunoj stvari (nema slu nosti na vlastitoj stvari, a izuzetak je tzv. vlasnika slu nost npr.

slu nost puta uknji ena u Z.K. ne prestaje samim sjedinjenjem. Slu nost prestaje upisom brisanja); ne mogu postojati slu nosti na injenje (optereena strana na mora ni ta aktivno raditi. Ona mora samo trpjeti tu radnju ili propu tati vlastitu radnju); 86 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

slu nost ne mo e postojati bez slu nosti; slu nosti moraju biti korisne (tj. moraju zadovoljavati neku potrebu); slu nosti se moraju pa njivo izvr avati (tj. moraju se vr iti da se to manje optereuje poslu no dobro. Slu nosti se ne mogu samostalno pro irivati). Ostvarivanju naela restrikcije slu i i institut prelaganja slu nosti. Pod prelaganjem slu nosti misli se ne njeno premije tanje

na onaj dio poslu nog dobra, gdje e uz ouvanje sadr aja i svrhe zbog kojeg je ustanovljena, biti manje teretna za vlasnika poslu nog dobra (npr. slu nost prolaza premjesti se sa pravca koji predstavlja nepotrebno i preveliko optereenje poslu nog dobra pravac koji je za vlasnika poslu nog dobra pogodniji a vlasniku povlasnig dobra ne ote ava vr enje slu nosti).

Slu nosti su same

za sebe neprenosive (prenose se samo s gospodujuim dobrom kod pertinencija, a s poslu nim dobrom kao teret); Slu nosti su (osim uzufrukta) nedjeljiva prava. STVARNE SLU NOSTI Stvarna slu nost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasnig dobra) da za potrebe te nekretnine obavlja odrenene radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslu nog dobra) ili da zahtjeva od vlasnika poslu nog dobra da se

suzdr ava od obavljanja odrenenih radnji koje bi inae imao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Stvarna ili realna slu nost pravni je odnos izmenu vlasnika dvije nekretnine, pri emu je jedna u pravnom polo aju povlasnog dobra a druga u pravnom polo aju poslu nog dobra. Vlasnici povlasnog i poslu nog dobra, moraju biti razliite osobe. Kod stvarnih slu nosti uvijek se mora raditi o dva dobra.

Stvarna slu nost se osniva u korist svakodnevnog vlasnika jednog dobra, a time se negla ava da su zemlji ne slu nosti vezane za sama dobra. Stvarne slu nosti su stvarna prava, koja jednom osnovana postoje i dalje makar se vlasnici u menuvremenu promijenili. Stvarna slu nost se mo e sastojati u ovla tenju vlasnika povlasnog dobra da se koristi poslu nim dobrom u jednom pravcu ili u ovla tenju

zahtijevati od vlasnika poslu nog dobra da ne obavlja odrenene radnje koje bi inae imao pravo obavljati na tom dobru. Stvarne slu nosti moraju biti objektivno korisne-svrha ima je bolje ekonomsko iskori tavanje povlasnog dobra. Dobra povezana sa slu no u ne moraju biti susjedna. Susjedstvo se ne zahtijeva. Stvarne slu nosti se ne mogu razluivati od dobra niti prenositi bez dobra za koja su vezana.

Stvarne slu nosti su nedjeljiva prava. One terete cijelo poslu no dobro i vezane su s cijelim povlasnim dobrom. Svaki pojedini suvlasnik ne mo e osnovati slu nost na svom alikvotnom dijelu. Done li do diobe povlasnog dobra, stvarna slu nost ostaje u korist svih njegovih dijelova, ali vlasnik poslu nog dobra mo e zahtijevati da nastane slu nost u pogledu svih onih dijelova ijim potrebama vi e ne

slu i. Na kojim se stvarima javlja stvarna slu nost? (na nekretninama) Objektom slu nosti mogu biti iskljuivo nekretnine, kao i nekretnine u dru tvenom vlasni tvu. -31Vrste stvarnih slu nosti 1) Prema prirodi i namjeni povlasnog dobra, stvarne slu nosti mogu biti: a) Poljske ili zemlji ne slu nosti su sve one kod kojih je povlasno dobro namjenjeno poljoprivrednom iskori tavanju. Poljske ili zemlji ne

slu nosti su:

Slu nost puta (slu nost staze ili nogostupa (iter), slu nost pogona stoke (aetus) i slu nost kolnika (via); 87 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Slu nost vode (slu nost crpljenja vode iz tuneg bunara, slu nost napajanja stoke i slu nost vodovoda); Slu nost pa e b) Kune ili gradske slu nosti su one kod kojih su povlasna dobra zgrade ili zemlji te oko njih. Kune ili gradske slu nosti (tzv. pozitivne slu nosti) su: Pravo nasloniti teret svoje zgrade na tunu zgradu Umetnuti gredu svoje

zgrade na tuni zid Otvoriti prozor u tunem zidu zbog svjetla Provoditi dim kroz susjedov dimnjak Negativne slu nosti su: Pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade navi e Pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovla teniku slu nosti oduzelo svjetlo ili vidik; 2) Prema sadr aju prava i obaveza u pravnom odnosu izmenu vlasnika povlasnog i poslu nog dobra, mogu biti

pozitivne (afirmativne) i negativne slu nosti: a) Pozitivne (afirmativne) slu nosti su one kod kojih njihov nosilac ima ovla tenje koristiti se poslu nim dobrom na odrenen nain a vlasnik poslu nog dobra ima obavezu to trpjeti (npr. prelaziti preko njega, goniti stoku, crpiti vodu); b) Negativne slu nosti su onekod kojih njihov nosilac ima pravo zahtijevati od vlasnika poslu nog dobra da se suzdr i od obavljanja

odrenenih radnji na svom dobru, koje bi inae kao vlasnik imao pravo obavljati (npr. da ne podi e zgradu navi e); 3) Dioba na trajne i povremene slu nosti dolazi do izra aja pri sticanju slu nosti dospjelo u i pri njihovom gubitku neizvr enjem. a) Trajne slu nosti su one koje jednom ustanovljene i ostvarene predstavljaju trajno sticanje za ije izvr enje nije potrebna bilo kakva

daljnja ljudska radnja. Trajne slu nosti su negativne ali mogu biti i pozitivne npr. umetnuti gredu svoje zgrade u tuni zid. b) Povremene slu nosti su one ije se izvr avanje sastoji u ponavljanim radnjama njihova ovla tenika npr. slu nost puta, crpljenja vode. Stvarne slu nosti mogu biti ustanovljene na odreneno vrijeme (privremene) ili za odreneno doba godine (sezonske). OSOBNE SLU NOSTI

Osobne slu nosti su stvarna prava na tunoj stvari na temelju kojih ovla teniku pripada upotreba tune stvari ili kori tenje njom. Ovla tenici osobnih slu nosti mogu biti fizike i pravne osobe. Osobne slu nosti su neprenosive-one su vezane s osobom ovla tenika. Neprenosivost se odnosi samo na pravo osobne slu nosti to znai da se izvr avanje sadr aja prava osobne slu nosti mo e prenositi na drugu osobu. Osobne

slu nosti su nenasljedive-one utrnjuju smru njihova ovla tenika osim ako su ustanovljene na odreneno vrijeme-u tom sluaju prestaju istekom vremena. Dok stvarne slu nosti omoguuju bolje ekonomsko iskori tavanje vlastite stvari pomou tune stvari, osobne slu nosti imaju svrhu da osobi ovla tenika omoguuju materijalna sredstva potrebna za ivot i to tako da joj daje pravo upotrebe ili kori tenja tune stvari. Stvarne slu nosti su nedjeljiva

prava, osobne slu nosti su djeljiva prava npr. suvlasnik mo e osnovati osobnu slu nost na svom idealnom dijelu. Objekti osobnih slu nosti mogu biti pokretne stvari. -32Vrste osobnih slu nosti Osobne slu nosti su:

Pravo plodou ivanja (ususfructus) Pravo upotrebe (usus) Pravo stanovanja (habitatio) 88 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM a) Pravo plodou ivanja (ususfructus) Pravo plodou ivanja ili usufrukt je stvarno pravo na tunoj stvari, koji daje ovla teniku osobne pravo da upotrebljava tunu stvar i crpi njene plodove ne vrijenajui bit (supstanciju) stvari i ne mjenjajui njenu ekonomsku svrhu. est sluaj uzufrukta postoji u obliku tzv. do ivotnog plodou ivanja. Otac npr. ostavlja nekretnine svojoj djeci, a svojoj eni

ostavlja na tim nekretninama i pravo do ivotnog u ivanja. Prava i du nosti plodou ivatelja su:

Plodou ivatelj ima pravo da tunu stvar upotrebljava i iz nje crpi plodove. Vlasni tvo plodova stie separacijom. Ali plodou ivatelj mora uvati bit stvari te je vratiti vlasniku kad istekne rok plodou ivanja. Zbog toga objekt plodou ivanja mogu biti samo nepotro ne stvari; u pogledu potro nih stvari mo e

se zasnovati tzv. nepravi (kvazi) uzufrukt kod kojeg kvaziuzufruktor stie pravo vlasni tva na stvarima. Nakon prestanka kvaziuzufrukta, du an je vratiti njegovu vrijednost u novcu. Plodou ivatelj ne smije stvari uni titi, te ne smije samovlasno promijeniti kulturu (npr. vinograd pretvoriti u livadu) niti smije prodati stvar; Plodou ivatelj snosi tro kove koji su potrebni da plodovi nastanu, te tro kove za redovno odr avanje

stvari. On plaa i porez. Ako je ulo io korisne i luksuzne tro kove, oni mu se nadoknanuju. b) Pravo upotrebe (usus) Pravo upotrebe je osobna slu nost s ovla tenjem koristiti tunu stvar za osobne potrebe uzuara i njegove obitelji, ne dirajui u sadr aj stvari. Prava i du nosti uzuara su:

Uzuar ima pravo kori tenja stvari kao plodou ivatelj; Uzuarovo

pravo je ogranieno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove obitelji; Vlasnik snosi sve redovne i vandredne tro kove u vezi sa stvarju ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak tereta i tro kova snosi uzuar, a ako odbije, mora se odrei upotrebe; Pravo i izvr avanje uzusa se ne mo e prenijeti na drugog, za razliku od plodou ivatelja,

a razlog tome je kriterij osobnih potreba. c) Pravo stanovanja (habitatio) Pravo stanovanja je osobna slu nost s ovla tenjem slu iti se tunom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje.

Pravo stanovanja kao slu nost mo e biti ustanovljena ili kao plodou ivanje ili kao upotreba, ovisno o tome da li je objekt slu nosti prepu ten habitantu na kori tenje bez ogranienja ili samo u

granicama njegovih osobnih potreba; Habitant u iva posjedovnu za titu kao neposredan posjednik; Prodajom objekta habitacije, pravo stanovanja se ne gasi, ako je upisano u Z.K. prije prava zalo nih vjerovnika i vjerovnika koji su predlo ili prinudno izvr enje ili je tako ugovoreno izmenu habitanta i kupca. -33STICANJE PRAVA STVARNE SLU NOSTI Sticanje prava stvarne slu nosti vr i se:

Pravnim poslom 89 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odlukom dr avnog organa Dosjelo i a) Pravni posao kojim se mo e stei i pravo stvarne slu nosti mo e biti ugovor ili oporuka. Ugovor sklapaju vlasnici povlasnog i poslu nog dobra. Ako je poslu no dobro u suvlasni tvu, potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ugovor mo e biti naplatan i besplatan. Potreban je naime ugovor kao titulus (naslov) i modus tj.

kao nain sticanja za upis u Z.K. Pravo stvarne slu nosti se stie upisom u javnu knjigu. (zemlji ne knjige). Oporukom se mo e zasnovati stvarna slu nost u korist dijela nekretnine jadnog na teret dijela drugog nasljednika, te ti dijelovi postaju zasebne nekretnine nakon smrti ostavitelja. I ovdje je potreban upis u Z.K. b) Odlukom dr avnog tijela stie se pravo stvarne slu nosti kad

je ta mogunost predvinena zakonom. Odluku o ustanovljenju stvarne slu nosti donosi sud ali to mo e biti i neko drugo dr avno tijelo ako je na to ovla teno. Pravo stvarne slu nosti stie se na dan pravomonosti odluke o njenom ustanovljenju. U sluaju ustanovljenja stvarne slu nosti odlukom dr avnog tijela, vlasnik poslu nog dobra ima pravo na naknadu.. Sluaj ustanovljenja stvarne slu nosti odlukom dr avnog tijela

je otvaranje nu nih prolaza tj. slu nost puta. Mo e se na zahtjev zainteresovane strane odlukom suda otvoriti nu ni prolaz uz neke pretpostavke:

Ako do nekretnine nema nikakve ili nema dovoljne putne staze; Ako je korist koju nu ni prolaz donosi vea od tete koja se tim prolazom ini. Za sve tete koje nastupaju otvaranjem nu nog prolaza mora se

dati od teta. Zakonske slu nosti ili legalni servituti-o njima govorimo kad se izravno zakonom namee vlasniku neke stvari odrenena trpljenja ili injenja. U tom sluaju se mo e rei da se slu nost osniva zakonom. c) Dosjelo u se stvarna slu nost stie faktikim ostvarivanjem slu nosti za vrijeme od 20 godina, uz pretpostavku da se vlasnik poslu nog dobra tome nije protivio i ako slu nost nije

vr ena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslu nog dobra, silom ili prevarom ili ako slu nost nije ustupljena do opoziva. Posjed prava stvarne slu nosti mora biti istinit. STICANJE PRAVA OSOBNE SLU NOSTI Pravo osobne slu nosti se stie pravnim poslom. Pravni posao kojim se stie pravo osobne slu nosti mo e biti ugovor ili oporuka. Na stvarima u suvlasni tvu, osobnu slu nost mo e

zasnovati i svaki suvlasnik na svom alikvotnom dijelu. PRESTANAK PRAVA SLU NOSTI Prestanak prava stvarne slu nosti mogue je na nekoliko naina;

Nevr enjem slu nosti-za vrijeme od 20 godina tj. za 3 godine ako se vlasnik poslu nog dobra protivi njenom izvr enju; Ukidanjem tj. odlukom dr avnog tijela ako postane nepotrebna ili prestane razlog njenog osnivanja;

Sjedinjenjem-kada ista osoba postane vlasnikom poslu nog i povlasnog dobra; Propa u stvari-bilo poslu nog bilo povlasnog dobra; Odreknuem-jednostranom izjavom ovla tenikaslu nosti; Istekom vremena-ako je ustanovljena na odreneno vrijeme; Sporazumom izmenu vlasnika povlasnog ili poslu nog dobra. Potrebno je izvr iti upis brisanja u Z.K. tek onda pravo slu nosti prestaje. -34 ZA TITA PRAVA SLU NOSTI 90 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Instrumenti za tite prava slu nosti su upravljani ne samo protiv vlasnika poslu nog dobra ve i svakog treeg, jer je pravo slu nosti stvarno subjektivno pravo koje ima apsolutno djelovanje-prema svima (erga omnes). Ovla tenik prava slu nosti mo e se poslu iti nekim od slijedee tri tu be: a) Tu ba zbog smetanja posjeda stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili prava.

Ovla tenik stvarne slu nosti je posjednik prava stvarne slu nosti a ovla tenik osobne slu nosti je posjednik stvari koja predstavlja poslu no dobro. b) Tu ba na utvrnenje-vlasnik povlasnog dobra zahtjeva da se prema vlasniku poslu nog dobra utvrdi postojanje prava slu nosti. Podi e se u sluaju osporavanja ili dovonenja u sumnju prava slu nosti od strane vlasnika poslu nog dobra. c) Actio confesoria je tu ba koju podi e ovla tenik

prava slu nosti protiv osobe koja ga neosnovano sprjeava ili ometa u vr enju slu nosti sa zahtjevom da sprjeavanje ili ometanje prestane. Tu eni ili pasivno legitimisani je vlasnik poslu nog dobra ali i svaka trea osoba koja ovla tenika sprjeava ili ometa u vr enju sadr aja prava slu nosti. Tu itelj ili aktivno legitimisani mora dokazati svoje pravo slu nosti i in smetanja od strane tu enog.

Slinost actio confesorie i actio negatorie? Po vrsti povrede zbog koje se podi e actio confesoria je vrlo slina sa actio negatoriom-obje tite nositelja subjektivnog prava od uznemiravanja pri ostvarivanju njegovog sadr aja od strane treih osoba. Vlasnik e actio negatoriom ustati protiv onih koji ga neosnovano uznemiravaju a ovla tenik slu nosti e actio confesoriom braniti se od vlasnika poslu nog dobra

ili treag koji ga neosnovano sprjeava ili ometa u vr enju slu nosti. ZALO NO PRAVO Zalo no pravo je stvarno pravo na tunem objektu. Tim pravom zalo ni vjerovnik dobiva ovla tenje da se namiri iz vrijednosti zalo nog objekta ako du nik po dospjetku ne ispuni preuzetu obavezu. Vjerovnik je ovla ten od du nika tra iti ispunjenje du ne inidbe. Ako vjerovnik ne mo e du nika

prisiliti da osobno izvr i inidbu. A ako du nik ne izvr i inidbu, vjerovnik se mo e namiriti iz du nikove imovine. Mo e se desiti da vjerovnik u onom asu kada zatra i ispunjenje obaveze, konstatira da je du nik insolventan tj. da u njegovoj imovinskoj masi nema objekta iz kojeg se mo e namiriti. Ako neki du nik ima vi e vjerovnika oni se ne namiruju prema asu

postanka obaveze nego prema asu tra enja izvr enja a time se umanjuju izgledi onih koji su kasnije tra ili izvr enje. Pravo namirenja se ne ravna prema asu postanka zajma, nego e onaj ko prvi zatra i biti isplaen-to je naelo preferencije. Zalo nom pravu je osnovna svrha paralizirati dvostruku nesigurnost u kojoj se nalazi vjerovnik u pogledu namirenja svoje tra bine, nesigurnost u

pogledu obima du nikove imovine i u pogledu ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Pomou zalo nog prava se izdvajaju iz itave du nikove imovine odreneni objekti iz ije se vrijednosti vjerovnik mo e namiriti. Time je vjerobnik osiguran od fluktracije du nikove imovine. Vjerovnikovo pravo namirenja vrijednosti odrenenih objekata ostaje nedirnuto iako bi ti objekti prestali biti sastavni dio du nikove imovine tj. imovinske mase. Vjerovnik se

vi e ne treba bojati zahvata drugih vjerovnika u du nikovu imovinu. Ako ima zalo no pravo na nekom objektu, njegov se red namirenja ravna prema asu osnivanja zalo nog prava, a ne prema asu tra enja izvr enja ili prema asu osnivanja same obaveze. -35 91 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Za svako potra ivanje vjerovnik nalazi sigurnost u osobnoj odgovornosti du nika. Osobna odgovornost znai imovinska odgovornost, a po to se vjerovnik iz vrijednosti zalo enog objekta, ta se odgovornost zove i stvarnom odgovorno u. NAELA ZALO NOG PRAVA 1. Naelo akcesornosti neovisno o oblicima u kojima se javlja, zalo no pravo je akcesornog karaktera tj. njegov nastanak, trajanje,

prestanak zavise od postojanja potra ivanja ije se namirenje njime osigurava. Utvrdi li se da je npr. pravni posao iz kojeg potie potra ivanje osigurano zalogom neveljan, zalo ni du nik mo e zahtjevati povrat zalo ene pokretne stvari tj. brisanje zalo nog prava na nekretnini. Postoje dva izuzetka od naela akcesornosti: Prvi se sastoji u tome da zalo no pravo mo e nastati prije nego je nastalo

potra ivanje koje se njime osigurava. Takav primjer imamo kod davanja zaloga za budue i uvjetne obaveze. Zalog za buduu obavezu zove se kaucioni ili kreditni zalog tj. kauciona ili kreditna hipoteka. Ako se daju u zalog gotov novac ili vrijednosni papiri za osiguranje budue obaveze govorimo o kauciji; Drugi se izuzetak odnosi na sluaj kad prestanak potra ivanja ne izaziva

automatski i prestanak zalo nog prava. Primjer je zastara potra ivanja, iako je obaveza zastarjela i ne mo e se vi e ostvariti prinudnim putem, zalo no pravo ostaje i zalo ni vjerovnik e se namiriti iz vrijednosti zalo enog objekta, a ako bude i potrebno i sudskom prodajom zaloga. Primjer postojanja zalo nog prava i nakon prestanka potra ivanja imamo kod hipoteke. Hipoteka ne prestaje isplatom potra ivanja nego

tek njenim brsanjem u Z.K. Sve dok se ne izvr i brisanje, zalo no pravo e postojati iako je potra ivanje namireno. 2. Naelo specijalnosti zalo no pravo se stie samo na odrenenom objektu, iz imovine zalogodavca i samo za odreneno potra ivanje vjerovnika. Nedopu tena je tzv. generalna hipoteka. Objekt zaloga mora biti izdvojen iz imovine a potra ivanje odreneno i po osnovi iz koje potie

i po visini i sva sporedna potra ivanja (kamate). Odstupanja su tzv. kaucione hipoteke. 3. Naelo oficijalnosti zalo no se pravo ostvaruje iskljuivo putem suda. Svoje pravo namirenja iz vrijednosti zalo ene stvari, zalo ni vjerovnik ne mo e ostvariti neposredno prodajom te stvari. Ako mu obaveza ne bude namirena, mora se obratiti sudu, zahtijevati odluku da mu se stvar proda na javnoj prodaji. 4.

Naelo nedjeljivosti nedjeljivost zalo nog prava oituje se u osiguravanju cjelokupnog potra ivanja cijelom zalo enom stvarju. S jedne strane, u sluaju djelominog podmirenja duga, zalo no pravo ostaje u nesrazmjernom obimu sve do potpunog namirenja tra bine, a du nik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. S druge strane, nedjeljivost zalo nog prava znai da ono u sluaju fizike diobe zalo ene stvari ne prestaje,

ve nastavlja postojati na dijelovima stvari tj. u sluaju idealne diobe na svim suvlasnikim dijelovima. Obuhvata i neodvojene plodove i druge sastavne dijelove i pripadke stvari. Izuzetak koji dopu ta na e pravo je kod zalaganja gotovog novca, gdje se mo e zahtijevati smanjenje zalo ene svote srazmjerno smanjenju potra ivanja. U sluaju smanjenja potra ivanja, du nik mo e zahtijevati su avanje zalo nog prava na one stvari i

prava koje po vrijednosti pokrivaju ostatak duga. Subjekti u zalo nopravnom odnosu Subjekti u zalo nopravnom odnosu su: 1. zalo ni vjerovnik 2. zalo ni du nik (on ne mora istovremeno biti i osobni du nik) 92 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM -361. Zalo ni vjerovnik je osoba koja na odrenenom objektu ima zalo no pravo. To je ona osoba koja je ovla tena da se namiri iz vrijednosti zalo enog objekta. Zalo ni vjerovnik je istovremeno u obveznopravnom odnosu. Po to je njegovo potra ivanje osigurano zalogom zove se zalo ni vjerovnik. 2. Zalo ni du nik je uesnik zaloga tj. vlasnik onog objekta kojim se

tra bina osigurava. Ako zalog nije stvar nego pravo, zalo ni du nik je onaj ko je nositelj tog prava. Zalo ni du nik ne mora biti ista ona osoba koja je i osobni du nik. Oblici zalo nog prava Postoje dva oblika zalo nog prava: 1. Pignus ili runi zalog zalo no pravo na pokretninama 2. Hipoteka-zalo no pravo na nekretninama (izuzetno pokretninama-brodovi i avioni);

Razlike izmenu pignusa i hipoteke? Razlike izmenu pignusa i hipoteke su:

Razlika je po kriteriju pokretnosti tj. nepokretnosti samog objekta zalo nog prava.Objekt zalo nog prava je zalog. Razlika je u tome da li ima zalo ni vjerovnik ili nema detenciju zaloga. Ako se zalog nalazi u detenciji vjerovnika radi se o pignusu, a ako vjerovnik nema detenciju zaloga

radi se o hipoteci. Objekti zalo nog prava Objekti zalo nog prava mogu biti:

Pokretne stvari Nepokretne stvari Prava Zalo no pravo na pokretninama je pignus, a nad nekretninama hipoteka dok je zalo no pravo na nekom pravu takoner pignus ili hipoteka tj. ako je pravo kao objekt zalo nopravnog odnosa upisano u Z.K. imamo hipoteku, a ako

nije upisano imamo pignus. Osnovna svrha zalo nog prava jeste da se vjerovnik namiri iz onog objekta koji mu je zalo en, ako du nik ne ispuni du nu obavezu. Ne mo emo npr. zalo iti index jer se iz indexa vjerovnik ne mo e direktno namiriti. Tako da objekt zalo nog prava mora biti stvar u prometu ili pravo koje ima novanu vrijednost. Ima stvari i

prava koja bi mogla poslu iti kao objekt zalo nog prava, ali su propisom izuzeti od zalaganja, i to zbog:

izuzimanjem nekih objekata od zalaganja, nastoji se du niku osigurati minimum egzistencije; tim putem se nastoji za tititi odreneni javni i dru tveni interesi. Apsolutno izuzete od zalaganja su npr. 2/3 linog dohotka radnika. Dnevnice, stipendije, socijalna pomo su u cijelosti

izuzeti od zalaganja; Relativno su izuzete od zalaganja tj. mogu se samo dobrovoljno ali ne i prinudno prodati: potrebna odjea i obua, alat bez kojeg se zanimanje ne mo e obavljati, odrenena zaliha hrane. I kod nekretnina je mogue da se izuzmu od prinudnog izvr enja, a time i od zalaganja, a to se odnosi na poljoprivredno zemlji te i zgrade poljoprivrednika u

obimu potrebnom za uzdr avanje njega i njegove porodice, ukljuujui kuu za stanovanje i dvori te. Objektom zalo nog prava mogu biti i stvari u suvlasni tvu i zajednikom vlasni tvu, zalo iti se mo e i suvlasniki dio. 93 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM -37 Sticanje zalo nog prava Zalo no pravo se stie na temelju:

pravnog posla sudske odluke zakona Ovisno o osnovi sticanja zalo nog prava razlikujemo: dobrovoljno zalo no pravo nu no zalo no pravo Nu no zalo no pravo mo e biti: a) Prisilno zalo no pravo je ono kod kojeg je osnova sticanja sudska

odluka ili odluka nekog drugog tijela dr avne vlasti; b) Zakonsko zalo no pravo je ono kod kojeg je osnova jedna ili vi e pravnih injenica predvinenih zakonom kao pretpostavka sticanja zalo nog prava. Menu njima ne mo e biti pravni posao ili odluka suda tj. odluka nekog drugog tijela vlasti. Da bi se steklo zalo no pravo na tunem objektu potrebna je osnova (titulus) i

nain sticanja (modus) Sticanje zalo nog prava na pokretninama (pignus) Zalo nog prava na pokretninama, mo e biti:

dobrovoljno nu no zakonsko a) Dobrovoljno zalo no pravo na pokretninama stie se predajom stvari u vjerovnikov posjed. Osnova sticanja je ugovor o zalogu. Ugovor o zalogu je ugovor kojim se obvjezuje du nik ili neko trei (zalogodavac) prema vjerovniku (zalogoprimcu)

predati mu neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasni tva, da bi se prije svih ostalih vjerovnika mogao naplatiti, ako mu potra ivanje bude isplaeno o dospjelosti, a vjerovnik se obavezuje primljenu stvar uvati i nakon prestanka svog potra ivanja vratiti zalogodavcu. Zalogodavac mora biti vlasnik stvari tj. mora imati sposobnost za raspolaganje stvarju koju daje u zalog. Izuzetno mo e biti nevlasnik

ako se od njega zbog povjerenja u promet mo e stei pravo vlasni tva. Ugovor o zalogu je konsenzualan. Valjanost tog ugovora nije uvjetovana odrenenim oblikom pa stoga mo e biti zakljuen i usmeno. b) Nu no zalo no pravo se pojavljuje kao prisilno sudsko zalo no pravo. Sudsko se zalo no pravo osniva upisom stvari u sudski pljenidbeni zapisnik u izvr nom postupku. Zapljenjene stvari mogu ostati

u posjedu izvr enika. Obilje avaju se markicama, peatom itd. Zapljenjene stvari se mogu polo iti u sud i predati uvaru. c) Zakonsko zalo no pravo osnovano je onog asa kad se dogode odrenene injenice za koje propis ve e postanak zalo nog prava. Takva injenica ne smije biti ni ugovor ni odluka vlasti. Postoje tri sluaja zakonskog zalo nog prava:

zalo no pravo najmodavca

na stvarima najmoprimca, radi osiguranja najamnine. To se zalo no pravo osniva u momentu uno enja stvari u najamni objekt a prestaje u asu izno enja. Najmodavac ima pravo prekluzije tj. da samovlasno sprijei izno enje stvari iz najamnog objekta. On mo e tra iti da mu se plati najamnina, pa tek na osnovu presude tra iti prodaju stvari; zalo no pravo koje imaju komisionari, otpremnici, javna

skladi ta, prevoznici na stvarima koja su objekt istoimenih ugovora, a radi osiguranja potra ivanja; zalo no pravo vlasnika poljoprivrednog zemlji ta na ivotinjama i drugim predmetima kojima je poinjena poljska teta. 94 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM -38Sticanje zalo nog prava na nekretninama-HIPOTEKA Radi osiguranja nekog potra ivanja, nepokretna stvar mo e biti optereena pravom zaloga u korist vjerovnika koji je ovla ten tra iti namirenje svog potra ivanja iz vrijednosti te nekretnine, prije vjerovnika koji na njoj nemaju zalo no pravo, a i prije vjerovnika koji su na njoj stekli zalo no pravo poslije njega bez obzirana

promjenu vlasnika optereene stvari. Zalo no pravo na nekretninama zove se hipoteka. Objekt zalo nog prava je nekretnina tj. itavo Z.K. tijelo jednog vlasnika, te mora postojati i valjana tra bina za koju se daje osiguranje u obliku hipoteke. Na osnovu ega mo e nastati hipoteka? Za osnivanje hipoteke potrebna je:

pravna osnova tj. pravni posao;

sudska odluka zakon Samo zalo no pravo na nekretninama stie se upisom u Z.K. a izuzetak je zakonska hipoteka, kod koje upis nije potreban. Postoje tri vrste hipoteke: ugovorna hipoteka sudska hipoteka zakonska hipoteka a) Dobrovoljno zalo no pravo na nekretnini (ugovorna hipoteka) stie se na temelju ugovora kojim se zalogodavac obavezuje na odrenenoj nekretnini zasnovati hipoteku

u korist vjerovnika-to je ugovorna hipoteka. Dovoljna je i odrenena klauzula u ugovoru kojom se ustanovljava vjerovnikovo potra ivanje npr. ugovor o zajmu ili kreditu, ugovor o prodaji nekretnine s obronim plaanjem cijene. Ugovor o hipoteci se zakljuuje u pismenom obliku. Potrebno je naznaiti osnovu iz koje potie hipotekom osigurano potra ivanje i njegovu visinu izra enu u novcu. Hipotekarni vjerovnik ne dobiva

posjed nekretnine, nego hipotekom dobiva pravo da se namiri prodajom zalo ene nekretnine. ta je pravo prvenstva u hipoteci? Ista nekretnina mo e biti zalo ena nekolicini vjerovnika. Redoslijed menu njima se ravna prema redu prvenstva koji se ne rauna prema asu osnivanja tra bine, nego prema asu zatra enog upisa u Z.K. tj. prema asu nastanka hipoteke. Ako jedno Z.K. tijelo ne bi bilo

dovoljno za namirenje tra bine, mo e se za istu tra binu zalo iti vi e Z.K. tijela istog vlasnika-to je tzv. simultana ili zajednika hipoteka. b) Prisilno zalo no pravo na nekretnini (sudska hipoteka) stie se na temelju sudske odluke kojom je poznato vjerovnikovo potra ivanje. Kad odluka suda postane izvr na, zalo no pravo se stie upisom u Z.K. Pristanak vlasnika nije potreban za upis.

Ako nekretnina nije upisana u Z.K., zalo no pravo se stie pljenidbenim popisom. Ako je na nekretnini ve upisano zalo no pravo u Z.K., prisilno se zalo no pravo stie naduknji bom. Prisilno zalo no pravo na nekretnini se zove sudska hipoteka. c) Zakonska hipoteka stie se u trenutku ispunjenja zakonom predvinenih pretpostavki. Upis u Z.K. ili drugu javnu knjigu nije potreban. Hipoteka

se mo e prenijeti na drugog samo zajedno sa prijenosom potra ivanja koje je na njoj. Hipotekarni du nik ne smije smanjivati vrijednost zalo ene nekretnine ili na drugi nain pogor avati njeno stanje. Hipotekarni vjerovnik mo e tra iti da sud nalo i hipotekarnom du niku da se suzdr i od takvih radnji, a ako to ne uini, mo e tra iti prisilnu naplatu potra ivanja prije njegove dosjelosti. 95

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM -39Sticanje zalo nog prava na pravima Sticanje zalo nog prava na pravima, mo e biti:

Dobrovoljno zalo no pravo na pravu Prisilno zalo no pravo na pravu Zakonsko zalo no pravo na pravu a) Dobrovoljno zalo no pravo na nekom pravu stie se prenosom potra ivanja nekog drugog prava na zalo nog vjerovnika. Ugovor o zalogu potra ivanja

je cesija ili ustup potra ivanja. Zalo no pravo na potra ivanju stie se prenosom obavijesti du nikovog du nika o izvr enoj cesiji u svrhu zalaganja. Poslije obavijesti du nikov du nik mora platiti samo novom zalo nom vjerovniku kao cesionaru. Ako je potra ivanje na vrijednosnom papiru, zalo no pravo se stie prodajom papira zalogoprimcu kad se radi o vrijednosnom papiru na donositelja tj. zalo nim indosamentom i prodajom papira

kad se radi o vrijednosnom paipru po naredbi. Na pravima koja su upisana u Z.K. stie se zalo no pravo kao i na nekretninama. Npr. sama hipoteka mo e biti objekt zalo nog prava. Zalo ni vjerovnik za neki svoj dug zalo i ne samo tra binu koju ima prema prvom du niku nego zajedno sa njom zalo i i hipoteku. Tu imamo sluaj naduknji be ili nadhipoteke.

b) Prisilno zalo no pravo na pravu osniva se pljenidbom tra bine. Osniva se zalo no pravo na pravu zabranom du nikovom du niku da plati svom dosada njem vjerovniku. Sud izdaje zabranu i samom zalo nom du niku da nesmije raspolagati tra binom. Sama naplata iz tra bine vr i se nu nom cesijom. c) Zakonsko zalo no pravo na nekom pravu je mogue, ali rijetko u na em pravu.

Nedopu tene (ni tavne) odredbe u zalo nom pravu su:

Nedopu tena je odredba kojom se: vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojem se vjerovniku prepu ta vlasni tvo zaloga ako njegovo potra ivanje ne bude namireno o dospjelosti ; Kod zaloga nekretnina, ni tava je odredba ugovora kojim, Hipotekarni vjerovnik ugovara za sebe pravo, da u sluaju neisplate duga namiri svoje potra ivanje ubiranjem

plodova koje ta nekretnina daje ili iskori tavanje nekretnine na drugi nainto je tzv. antihreza ; Antihreza kod pokretnina je mogua ako zalo ena pokretnina daje plodove, ali nije ugovoreno kome e oni pripasti nakon odvajanja od stvari. Iz istog prihoda od plodova, odbija se od vjerovnikova potra ivanja: tro kovi, kamate i glavnica; Kod zalo nog prava an pokretninama, ni tava je odredba

ugovora kojom se zalo nom vjerovniku daje pravo da mo e po unaprijed odrenenoj cijeni prodati zalo enu stvar ili je zadr ati za sebe. Ova je klauzula dopu tena ako je u zalog data stvar ija je cijena propisana . Ostvarivanje zalo nog prava Koja prava ima hipotekarni povjerilac? Pravilo je da zalo ni vjerovnik zalo no pravo tj. pravo namirenja ostvaruje sudskom prodajom zalo ene stvari-u

tu svrhu mora najprije podignuti tu bu, dobiti izvr ni naslov i zahtjevati od suda da se stvar proda na javnoj prodaji ili po tekuoj cijeni. Ovo pravilo ima neke izuzetke: 96 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kod ugovora u privredi, vjerovnik se nije du an obraati sudu, ve je ovla ten sam prodati stvar, po to je istekao rok od 8 dana od kada je o tom upozorio du nika; Ako bi tro kovi javne prodaje bili vei od vrijednosti zalo ene stvari, sud mo e osluiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde strunjaci

ili da je po istoj cijeni zadr i za sebe; -40Kad je cijena stvari propisana, vjerovnik i du nik se mogu sporazumjeti da vjerovnik po toj cijeni proda stvar ili je po toj cijeni zadr i za sebe. Iz postignute cijene se zalo ni vjerovnik namiruje prije ostalih vjerovnika, za svoje potra ivanje, kamate, tro kove uvanja zalo ene stvari i tro kove neplate potra ivanja.

Ono to eventualno ostane vraa du niku-zalogodavcu. ta se de ava ako ima vi e povjerilaca-vjerovnika? Kada je jedna stvar zalo ena nekolicini vjerovnika, redoslijed isplate njihovih potra ivanja se ravna prema datumu nastanka njihovih zalo nih prava. Tako kod runog zaloga. Kod hipoteke, prvenstveni red se odrenuje prema trenutku kad je zahtjev za upis stigao u Z.K. ured. Svaki od zalo nih vjerovnika ima tzv. ius

offerendi tj. pravo otkupiti potra ivanje zbog kojeg se provodi prodaja i pravo da mu se otkupljeno potra ivanje ustupi. U tom sluaju postupak naplate seobustavlja. Zalo no pravo na pravu se ostvaruje naplatom zalo enog potra ivanja o njegovom dospjetku. Po izvr enoj naplati vjerovnik zadr ava za sebe koliko mu se duguje, a ostatak vraa du niku. Za tita zalo nog prava Za tita zalo nog

prava se ostvaruje odgovarajuim tu bama, ovisno o povrijenenom ovla tenju. Za za titu prava namirenja iz vrijednosti zalo enog objekta, zalo nom vjerovniku stoji kod runog zaloga-pinusa na raspolaganju zalo na tu ba (actio pignetitia) a kod hipoteke zalo na ili hipotekarna tu ba (actio hypotecaria). Upravljaj use protiv zalogodavca sa zahtjevom-petitom, da je du an dopustiti namirenje vjerovnikova potra ivanja prodajom zaloga.Tu eni ili pasivno legitimisani je vlasnik zalo ene stvari,

neovisno o tome da li je istovremeno i zalo ni du nik. Obje tu be su nezastarive. Podlije u zastari: menusobna potra ivanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu tete zbog pogor anja stvari tj. tro kove zbog pogor anja stvari. Rok zastare je 1 godina od dana kad je stvar vraena. Kad je zalo no pravo akcesorno a kada nije supsidijarno? Vlasnik zaloga, ako nije istovremeno i osobni du nik,

nema pravo tra iti da se vjerovnik najprije namori od osobnog du nika. To je razumljivo ako se ima na umu da je zalo no pravo akcesorno tj. pretpostavlja postojanje valjane tra bine koja se osigurava zalogom, ali nije supsidijarno tj. ne tra i se od zalo nog vjerovnika da se mora najprije namiriti od osobnog du nika (koji odgovara cjelokupnom svojom imovinom), pa tek onda od

zalo nog du nika koji odgovara samo zalo enom stvari. Po to je zalo no pravo apsolutno, zalo ni vjerovnik mo e od svakog treeg tra iti predaju zaloga. Tu ba se zove vindicatio pignoris-njome se mo e slu iti samo onaj zalo ni vjerovnik koji ima zalo no pravo na pokretnoj stvari (pignus). Tu ba je slina reivindikaciji. Zalo ni vjerovnik se mo e poslu iti sa jo tu bi: -tu ba zbog smetanja posjeda i -tu ba na

davanje drugog zaloga Prestanak zalo nog prava Zalo no pravo mo e prestati na nekoliko naina:

Prestankom potra ivanja vjerovnika tj. utrnuem duga, to je posljedica akcesorne prirode zalo nog prava. Za vjerovnika nastaje obaveza povrata zalo ene stvari; Odreknuem-za prestanak hipoteke odreknuem potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data od nadle nog organa-suda, koji vodi javnu knjigu u

koju 97 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM je upisana hipoteka. Zalo no pravo na pokretnoj stvari prestaje izjavom o odreknuu, te povrat zalo ene stvari zalogodavcu ako nije ta drugo ugovoreno;

Propa u zaloga dolazi u obzir samo kod pokretnih stvari, a kod nekretnina npr. kod propasti zgrade; Sjedinjenjem vlasnika zalo ene stvari i zalo nog vjerovnika u istoj osobi; Izvr nom prodajom zaloga;

-41 Gubitkom posjeda zalo ene pokretne stvari, ali zalo no pravo nastaje ponovo kad vjerovnik vrati posjed stvari; Zalo no pravo na nekretnini prestaje tek kad se izvr i uknji ba brisanja hipoteke u Z.K. knjigama bez obzira na to to je ve nastupio neki od navesenih razloga prestanka. Pravo stvarnog tereta Pravo stvarnog tereta...je stvarno pravo na tunoj nekretnini s ovla tenjem na

odrenene, u pravilu periodine inidbe, od njenog svakodnevnog vlasnika. Sadr aj inidbe prava stvarnog tereta mora biti u vezi sa plodovima i prihodima te nekretnine na koju se odnosi. Sadr aj inidbe mo e biti odreneno: davanje i injenje. a) inidba davanja (dare) mo e imati oblik: novanog ili naturalnog davanja.

Novano davanje ima za objekt odrenenu svotu novca koja se

daje ili u jednakim vremenskim razmacima, npr. mjeseno, godi nje, te se naziva rentom ili povremeno. Svrha rente je uzdr avanje odrenene osobe, do ivotno ili na odreneno vrijeme. Visina rente bi bila u konstantnom razmjeru sa vrijednosti nekretnine tj. podrazumjeva se primjena klauzule rebus sic stantibus. Naturalno davanje se sastoji u davanju odrenene koliine prirodnih plodova, proizvoda. Ta koliina mo e biti

odrenena alikvotno npr. 1/3 ili 1 uroda ili nominalno npr. 200 kg ita godi nje, 3 metra drveta i dr. inidba naturalnog davanja ne mo e biti odrenena, dovoljno je da je odrediva, to bisamo imali npr. kod naturalnog davanja u svrhu uzdr avanja bez konkretizacije koliine. U tom sluaju kriterij za koliinu davanja bile bi potrebe uzdr avanjg u granicama primljenog uzdr avanja. b)

inidba injenja npr. pru anje skrbi i njege odrenenoj osobi, obrada zemlje, pogreb, odr avanje groba. Periodinost inidbe je jedna od va nijih karakteristika prava stvarnog tereta, to podrazumjeva njeno ponavljanje u vremenu. Obino se ponavlja u pravilnim vremenskim razmacima, ali mo e i drugaija ponavljanja npr. pru anje njege u vrijeme bolesti. Izuzetno, inidba mo e biti jednokratna ali uz neku glavnu preiodinu inicbu npr.

pogreb uz inidbu uzdr avanja. c) Slijedea karakteristika prava stvarnog tereta je u dvostrukoj odgovornosti: stvarnopravnoj odgovornosti i osobnoj odgovornosti svakodnevnog vlasnika optereene nekretnine za ispunjenje du nih inidaba.

Stvarnopravna odgovornost podrazumjeva odgovornost optereenom nekretninom za sadr aj tereta; Osobna odgovornost znai da za dospjele inidbe vlasnik optereene nekretnine odgovara ne samo optereenom nekretninom nego i cjelokupnom

svojom imovinom. Pravo vlasni tva je kriterij za utvrnivanje osobnog du nika-sada nji vlasnik optereene nekretnine uvijek je i osobni du nik. Otunenjem optereene stvari, stvarna i osobna odgovornost za ispunjenje tereta prelazi na novog vlasnika. Za dospjele a neizvr ene inidbe odgovara osobno prija nji vlasnik, a stvarju sada nji vlasnik. Tako nastale inidbe kao tzv. povremena potra ivanja zastaruju za 3 godine od dospjelosti svake pojedine

inidbe. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe, ve samo zajedno s optereenim dobrom. Ali kad je titular prava stvarnog tereta odrenen kao svakodnevni vlasnik odrenene nekretnine (realiter) tada se to pravo mo e prenositi ali samo zajedno sa tom nekretninom. 98 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Karakteristika prava stvarnog tereta je da mu je pravna priroda sporna:

Vladajue mi ljenje je da je ono jedno od stvarnih prava na tunoj stvari s apsolutnim djelovanjem; Ima mi ljenja da je ono po svojoj prirodi realna obaveza tj. obaveza kod koje je du nik odrenen stvarnopravno; Tree mi ljenje je da realni tereti

spajaju u sebi stvarnopravne i obveznopravne elemente. -42Oblici stvarnih tereta 1. Personalni i predijalni stvarni tereti Personalni stvarni tereti su oni kod kojih je osoba ovla tenika odrenena ad personam; Predijalni stvarni tereti su oni kod kojih je ovla tenik vlasnik odrenene nekretnine. 2. Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti Javnopravni su oni realni tereti kojima

je osnova u propisu javnog prava; Privatnopravni su oni kojima je osnova pravni posao. Sticanje prava stvarnog tereta Sticatelj prava stvarnog tereta mogu biti fizike i pravne osobe. Fizike osobe e biti one kojima se na taj nain osiguravaju stalni prihodi, tuna njega ili pomo ili uzdr avanje. Objekt sticanja stvarnog tereta su nekretnine, zemlji ta, zgrade, stanovi, poslovne

prostorije i druge nekretnine. Mogu biti u individualnom vlasni tvu, suvlasni tvu ili zajednikom vlasni tvu. Kao pretpostavke sticanja su potrebne:

Osnova sticanja (titulus) Nain sticanja (modus) Postoje tri osnove sticanja:

Pravni posao (ugovor ili posljednja odredba volje-oporuka) Sudska odluka Zakon a) Najva nija i naje a pravna osnova je pravni posao-ugovor ili odredba posljednje volje-

oporuka. Ugovorom se osniva pravo stvarnog tereta na dva naina:

Posebnom odredbom o otunenju nekretnine i to tzv. pridr aj ili priuzdr aj, jer otunivatelj nekretnine za sebe pridr ava pravo na uzdr avanje ili neke druge periodine inidbe. Tipian primjer takvog ugovora kome je dopu tena klauzula pridr aja je ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota ostavitelja ako se odnosi

na nekretnine. Pri zakljuenju ugovora, ustupitelj nepokretne imovine mo e za sebe ugovoriti do ivotnu rentu ili do ivotno uzdr avanje ili drugu inidbu. Oporukom se osniva pravo stvarnog tereta tako to oporuitelj ostavljajui u korist neke osobe legat uzdr avanja odredi da se to uzdr avanje osigura nad nekretninama iz ostavine u obliku realnog tereta. b) Odlukom suda pravo stvarnog tereta mo e se osnovati

izuzetno npr. u sluaju da se dio nekretnine ustanovi uz prisatanak svih diobnika, pravo uzdr avanja u korist samo jedne osobe. c) Na osnovu zakona stvarni tereti ne nastaju izravno. Nain sticanja (modus) prava stvarnog tereta je upis u Z.K., a upis ima kjonstitutivno znaenje. 99 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Prestanak i za tita prava stvarnog tereta Za prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se pravila o prestanku prava slu nosti s tim da je uvijek potrebno izvr iti upis brisanja u Z.K. Prestanak prava stvarnog tereta se razlikuje od gubitka zahtjeva na ostvarenje pojedinih dospjelih inidaba zbog zastare. Zastarni rok je 3 godine. -43Pravo

stvarnog tereta se titi prejudiciolnim i petitornim tu bama. Prejudicijelnom tu bom zahtjeva se utvrnivanje postojanja prava stvarnog tereta. Petitornom tu bom se zahtjeva ostvarenje inidaba koje ine sadr aj prava stvarnog tereta. Petitorne tu be mogu biti:

Osobne petitorne tu be koje su upravljene na prija njeg vlasnika neke nekretnine sa zahtjevom na ispunjenje inidba dospjelih u vrijeme dok je on bio vlasnik

stvari; Stvarnopravne petitorne tu be podi u se protiv sada njeg vlasnika optereene nekretnine sa zahtjevom da je du an anmiriti dospjele inidbe optereene nekretnine. Pravo granenja ...je stvarno pravo na tunoj stvari, sadr aj kojeg je ovla tenje izgraditi i imati u vlasni tvu granevinu na tunem zemlji tu. Pravo granenja je blisko pravu stvarne slu nosti. Vlasnik zemlji ta je du an trpjeti izgradnju i postojanje tune zgrade

na svom zemlji tu. Razlika je u irini sadr aja-pravo granenja sadr i osim prava kori tenja tune stvari jo i pravo vlasni tva na objektu izgranenom na tunem zemlji tu. Razlika je u tome to je titular prava granenja uvijek odrenen personaliter a titular prava stvarne slu nosti realiter, to znai u korist svakodobnog vlasnika odrenene nekretnine. Pravo granenja bi po tome bilo bli e pravu osobne

slu nosti, ali od njega se pravo granenja razlikuje po svojoj prenosivosti, to je kod prava osobne slu nosti iskljueno. Pravo granenja za razliku od osobne slu nosti dopu ta diranje u sadr aj stvari. Sadr aj i karakteristike prava granenja Postoje dva sadr aja prava granenja:

Zakonski sadr aj, koji je oskudan i svodi se na konstitutivne elemente prava granenja-pravo

izgradnje i dr anja u vlasni tvu granevine na tunem zemlji tu, pravo kori tenja zgrade i preno enja prava kori tenja zemlji ta i dr. Ugovorni sadr aj, njime su obuhvaena pitanja koja se osnose na periodinu naknadu vlasniku zemlji ta, vrstu, veliinu, nain granenja zgrade ili druge granevine, obavezni rok izgradnje, uvjeti i ogranienja, sno enje tereta na granevini i zemlji te, trajanje prava granenja itd. Ako se

eli osigurati stvarnopravni uinak, pravo granenja potrebno je upisati u Z.K. Pravo granenja se zasniva na odreneno vrijeme. Karakteristike prava granenja su: prometnost i nasljedivost;

Mo e se otuniti, opteretiti i zalo iti Ako je zgrada ili druga granevina sagranena, pravo granenja i pravo vlasni tva zgrade kreu se u prometu kao jedinstvena cjelina; Zasnivanje hipoteke mo e se

ugovorom uvjetovati saglasno u vlasnika zemlji ta Prometnost i nasljedivost prava granenja mogu biti ugovorno i zakonski ograniene npr. da se mo e otuniti samo odrenenom krugu osoba ili da se ugovore pravo prvokupa u korist vlasnika zemlji ta. Sticanje, prestanak i za tita prava granenja **Sticatelji prava granenja mogu biti fizike i pravne osobe. Pravo granenja mogu zasnovati samo vlasnici

zemlji ta, a ne i neki drugi ovla tenici kao npr. uzufruktuar ili zakupac. 100 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Pravo granenja se stie derivativnim putem, te su potrebni osnova i nain sticanja (titulus i modus). Osnova sticanja (titulus) je pravni posao tj. ugovor sticatelja prava granenja s vlasnikom zemlji ta. Blizak je kupoprodajnom ugovoru s obronom otplatom cijene s tim da je umjesto cijene imamo periodinu naknadu vlasniku zemlji ta. Nain sticanja (modus) je upis u Z.K.

**Pravo granenja prestaje na nekoliko naina:

Istekom roka na koji je osnovano. S prestankom prava granenja prestaje i pravo vlasni tva na granevini koja postaje sastavni dio zemlji ta, to znai da vlasnik zemlji ta postaje njen vlasnik. Vlasnik zemlji ta u tom sluaju duguje odrenenu minimalnu naknadu za granevinu iji se iznos unaprijed utvrnuje ugovorom. -44Umjesto toga stranke

mogu ugovarati obavezu nositelja prava granenja da po njegovom prestanku ukloni granevinu;

Odricanjem pravo granenja prestaje, zato to je potreban pristanak vlasnika zemlji ta., te se mo e govoriti o sporazumnom prestanku; Sjedinjenjem takoner mo e prestati pravo granenja. Pravo granenja ne prestaje: Smru njegova nositelja, ve prelazi na njegove nasljednike; Propa u granevine, jer u tom sluaju

njegov ovla tenik ima pravo izgraditi novi objekt. **U za titi prava granenja, mogu se koristiti one tu be kojima se titi pravo vlasni tva. Titular prava granenja u iva takoner i posjedovnu za titu, kao posjednik granevine i zemlji ta na kojem je podignuta granevina. Pravo granenja u na em pravu? (u na em pravu: Pravo kori tenja radi granenja) Ne postoji, nego je predvineno

da se grananima i grananskim pravnim osobama dati pravo kori tenja na neizgranenom zemlji tu radi izgradnje objekta na kojem mogu imati pravo vlasni tva. Za sticabnje prava kori tenja radi izgradnje potrebni su: osnova i nain sticanja tj. titulus i modus, pri emu je:

Osnova sticanja (titulus) odluka opine o darovanju granevinskog zemlji ta na kori tenje i ugovor izmenu opine i

sticatelja; Nain sticanja (modus) je upis tog prava u Z.K. Pravo kori tenja radi izgradnje se sticalo uz naknadu. Moglo se prenosti samo s preno enjem prava vlasni tva na zgradi, a samo za sebe se nije moglo prenositi na branog druga, potomke, roditelje, usvojenike i usvojitelje. Izgradnjom objekta, pravo kori tenja se transforni e u pravo kori tenja izgranenog granevinskog zemlji ta, dok objekt na

njemu postoji-naziva se trajnim pravom kori tenja. Pravo kori tenja prestaje ako njegov korisnik ne izgradi objekt u predvinenom roku ili u tom roku ne izvede vee radove. Pravo granenja nije mogue kreirati voljom stranaka nego samo zakonom. Pravo zadr anja (pridr aja) je ovla tenje vjerovnika da du niku stvar, koja se nalazi u rukama zadr i dok mu naknadi isplaeno potra ivanje. Temeljna funkcija

ovog prava je ojaati vjerovnikov polo aj pdiholo kim pritiskom na du nika da svoju obavezu na vijeme i u potpunosti izvr i. Instrument tog pritiska jest ovla tenje vjerovniku da du nikovu stvar zadr i sve dok mu du nik ne isplati njegovo potra ivanje. Vjerovnik ili retinent ima pravo osim ovla tenja da zadr i du nikovu stvar ima ovla tenje naplatiti se iz njene vrijednosti na isti nain kao i

zalo ni vjerovnik. Pravo zadr anja je ovla tenje vjerovnika da du nikovu stvar koja se nalzi u njegovim rukama zadr i do isplate potra ivanja te da se ako isplata izostane, naplati iz njene vrijednosti. Pravo zadr anja se razlikuje od zalo nog prava? Pravo zadr anja je slino zalo nom pravu, ali postoje neke razlike, i to: 101 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pravo zadr anja prestaje gubitkom faktike vlasti na stvari, dok zalo no pravo ne prestaje; Pravo zadr anja je neprenosivo, dok je zalo nop ravo prenosivo; Pravo zadr anja nastaje ex lege, a zalo no pravo ugovorom. Pretpostavke nastanka prava zadr anja Kljuni elementi prava zadr anja su:

Stvar Potra ivanje -45a) Stvar..objektom prava

zadr anja mogu biti sve pokretne i nepokretne stvari u prometu, te je potrebno da stvar ima odrenenu vrijednost koja se mo e prodati na tr i tu. Ne mogu biti objektom prava zadr anja one stvari koje su iz du nikova posjeda iza le protiv njegove volje, kao i stvari koje su vjerovniku predate na uvanje i posudbu. Stvari dobivene kao punomo od strane du nika ne

mogu biti objektom prava zadr anja; b) Potra ivanje...mora biti dospjelo tj. da je nastupio trenutak od kojeg vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. Izuzetno, vjerovnik ima pravo zadr anja i za svoje nedospjelo potra ivanje, ako je du nik postao nesposoban za plaanje. Nasposobnost plaanja nastupa zbog prezadu enosti ili nelikvidnosti. Takvo pravo zadr anja se zove pravo zadr anja u nu di ili nevolji. Potra ivanje mora biti

utu ivo, to znai da naplata potra ivanja iz zastarjelih obaveza ne mo e biti osigurana pravom retencije. Ostvarivanje prava zadr anja Pravo zadr anja ima u svom sadr aju dva ovla tenja:

Zadr ati du nikovu stvar Naplatiti se iz vrijednosti zadr ane stvari Ovla tenje da se stvar zadr i se ostvaruje tako da se neprekidno sve do isplate izvr nava faktika vlast

na stvari. Gubitkom faktike vlasti na stvari gubi se i pravo zadr anja; Ovla tenje na naplatu zadr ane stvari ima vjerovnik-retinent, ako i zalo ni vjerovnik. Ali prije nego to pristupi ostvarenju naplate du an je o svojoj namjeri obavijestiti du nika. Prestanak prava zadr anja Pravo zadr anja prestaje:

Isplatom potra ivanja, oprostom duga, kompenzacijom, novacijom Sjedinjenjem Gubitkom faktike vlasti

na stvari te napu tanjem stvari i dobrovoljno vraanje stvari du niku. Pravo zadr anja ne prestaje ako u menuvremenu nastupi zastara potra ivanja jar se ono uzima kao razlog prekida zastare. 102 WWW.BH-PRAVNICI.COM