You are on page 1of 19

KAKO RAZVITI DISANJE KAO TEMELJ PJEVANJA

Najvea ovjekova potreba je zrak. Ne postoji vea potreba nego ona za kisikom. Oduzmi ovjeku opskrbu kiskom i odmah e se poeti boriti/naprezati. Uskrati mu zrak vie od nekoliko minuta i ovjek umire. Svaka fizika radnja ovisi o zraku i o nainu kako diemo. Onda nije ni udno da bilo koja studija o pjevanju poinje ovim kljunim elementom.

DISANJE KAO ELEMENT PJEVANJA

1. Motor vokalnog procesa Udisaj je temelj na kojem se zasniva pjevanje i ispravno disanje je osnova dobrog pjevanja. Ono snabdjeva energiju za fonaciju, rezonancu i artikulaciju. Bez disanja ni jedan drugi element pjevanja ne bi funkcionirao. Moda je u ovom opaanju bio poetak koncepta o udisaju kao podrki pjevanja.

2. Podrano pjevanje Za udisaj se moe rei da podraava pjevanje zato to je sine qua non izgovaranja glasova. Pojam podrka je uobiajen u skoro svakoj metodi poduavanja, ali tono razumijevanje esto nedostaje, vjerojatno zato to je podrka psiholoki pojam koji opisuje iroki opseg osjeaja. Podrka je osjeaj osloboene energije, pogotovo u gornjem abdomenu i okolo grudnog koa. Vie od samog znaenja potiska udisaja i toka udisaja je ono koje obuhvaa i otpor u larinksu/grlu koji balansira otputenu energiju u grudnom kou. Nepodrani ton moe imati premalo potiska udisaja, previe toka udisaja, premalo otpora glasnica, premalo otpora miia abdomena ili grudnog koa ili nepravilnu ravnoteu nekih od njih. Podrka ovisi o miinoj napetosti suprotnih miia. U pjevanju miii udisanja moraju se odupirati miiima izdisanja ili e dah nekontrolirano pobjei. Takav otpor stvara osjeaj napetosti tj. podrke u grudnom kou, u abdomenu i kriima. Pritisak se stvara u grudnom kou koji potiskuje u svim smjerovima, ba kao u automobilskoj gumi. to je jaa miina napetost to je jaa podrka. Koordinacija miia udisanja i izdisanja kontrolira koliinu isputenog daha, njegovu snagu i tok. Pritisak daha moe biti usporeen s voltaom elektriciteta tj. koliinom snage koja se koristi. Tok moe biti spor ili brz, ravnomjeran ili neravnomjeran, legato or staccato i puno drugih varijacija.

Kontrola pritiska daha i toka daha pridonosi glasnoi, boji glasa i intenzitetu vokalnog tona, ovisno o njegovoj koordinaciji s glasnicama. Produkt voltae pomonene s amperaom je vataa tj. koliina odraenog rada. Ba kao to elektrokompanije opskrbljuju i kontroliraju odgovarajuu voltau i amperau u kunoj struji da bi proizvele odgovarajuu vatau u sijalicama i kunim paparatim, mi prilagoavamo pritisak daha i tok daha prema otporu glasnica za mnotvo tonova. Isto tako, kao to elektrokompanije su odluile da je 220 volta sa 15 ampera bolje nego 110 volta sa 30 ampera da proizvedu 3300 watta u klima ureajima, mi poveavamo pritisak daha i smanjujemo tok daha da bi postigli bolji, jai ton.

VANOST PRAVILNOG DISANJA

1. Kako pripremiti vokalni aparat Svakog svog studenta pitam Koliko je vano pravilno disanje jednom pjevau? Stalno dobivam iste odgovore Da mu pomognu otpjevati dugu reenicu. Na to ja odgovaram Ne. Ispravno disanje priprema vokalni mehanizam za pjevanje. Disanje otvara glasnice i duboko disanje otvara grlo, sputa larinks/grkljan i die velum/mekano nepce. Mogunost pjevanja dugih reenica je zadnji, ako ne i najmanje vaan, razlog za vjebanje pravilnog disanja. Veina publike iz zapadnog svijeta vie cijeni onaj zvuk koji zahtjeva to je vie mogue prostora u farinksu/drijelu mjesto iznad glasnica i iza jezika. Veina slikovitih pridjeva, kao to su topao, taman, dubok, bogat i tako dalje, opisuje tonove koji dolaze iz uveanog farinksa/drijela. Prema tome naa zapadnjaka vjeba disanja trenira miie farinksa da se ire i zadre taj prostor to irim. Pri opisu faringealne pozicije studentu uvijek govorim da larinks/grkljan mora biti nisko, velum/mekano nepce visoko, grlo iroko i jezik prema naprijed da bi se napravio veliki prostor za bogat ton. Pozicija larinksa/grkljan i veluma/mekog nepca je suprotna jedna drugoj i te dvije radnje sputanja larinksa i dizanja veluma dogaaju se istovremeno. Gdje jedan uitelj naglaava niski larinks, a drugi visoki velum, oboje trae isti rezultat veliki farinks/drijelo.

2. Kako spustiti larinks/grkljan Larinks bi trebao biti potaknut na sputanje indirektnim nainima. Ne bi trebao biti gurnut prema dolje povlaenjem jezika unazad, kao kod gutanja, niti stiskanjem brade prema prsima. Navedene radnje izazivaju takozvani uleknuti grkljan koji je sa sviakim pravom omraen od veine uitelja.

Duboko disanje je pravilna metoda sputanja larinksa. Kad je prsna kost podignuta prema naprijed i grudni ko je proiren, larinks se sputa bez napetosti jezika, grla i vilice zbog sternotiroidnih miia koji su povezani sa sternumom (prsna kost) i donjih dijelom larinksa. Ako sternum ostane prema van i grudni ko ostane proiren larinks e ostati nisko ak i ako se pjeva uzlazna ljestvica. Suprotno miiima za duboko disanje koji sputaju larinks nalaze se miii za gutanje koji ga vuku gore. Zato ti duboko diemo samo svjesnim trudom, a gutamo puno puta dnevno, miii koji sputaju larinks su slabiji od onih koji ga diu. Miii za gutanje tj. miii jezika, lako pomiu larinks gore dolje. Miii disanja moraju biti ojaani tokom dueg vremena da bi mogli drati larinks sputenim. Samo nakon due vokalne studije i vjebe student moe oekivati da e moi na neodreeno vrijeme drati larinks u pravilnoj poziciji za pjevanje, ali rezultati su vrijedni truda. Student moe osjetiti sputanje larinksa tako da vrh prsta lagano osloni na vrh svoje Adamove jabuice dok grlo miruje, i onda duboko udahne. Prvo mu dam da osjeti moj larinks dok diem. Dok je larinks u niskoj pozicji otpjevam vokalizu tako da moe vidjeti da se larinks ne mie prema gore s uzlaznom ljestvicom. Onda mu kaem da sad pokua osjetiti vlastitu poziciju larinksa i otpjeva istu vokalizu. Tako postaje svjesan jednog od najvanijih zadataka u uenju pjevanja. Svako toliko, student postane tako zadubljen u pozicioniranje larinksa da ga moram omesti . Takva koncentracija nije pogodna za pravilne tehnike pjevanja zato to se student ne moe koncentrirati na druge jednako potrebne tehnike. Kada student postane pretjerano svjestan bilo kojeg oblika uenja pjevanja, on obino zaboravlja druge vane dijelove. Prije nekoliko godina uio sam zajedno s jednim dobrim pjevaem koji je imao naviku da stavlja svoju ruku na larinks prije svakog nastupa. Pitao sam ga zato to radi i rekao mi je da provjerava da li mu je larinks sputen. Sloio se da bi taj pokret bio udan za vrijeme javnog nastupa ali mu je bilo strano teko rijeiti se te navike. Nakon dugo vremena, kad vie nije koristio taj manirizam, primjetio sam da, kad je pod stresom, pomie ruku desetak centimetara, skoro kao refleksno pomicanje koljena kad ga se lupi po pateli. Ovake navike teko umiru.

3. Kako podii meko nepce/velum Velum, ili meko nepce, moe se vidjeti na stranjem dijelu grla te moe biti prepoznato zbog uvule/resice koja visi s njega. Ako student nije svjesan svog vlastitog mekog nepca, traim od njega da pogleda u moja usta i moje svjesno dizanje i sputanje uvule. Onda mu pokaem ton koji proizlazi ako je velum prenisko. Nazalnost koja time rezultira student moda ne smatra mrskom, ali kad mu demonstriram kvalitetu tona s dignutim nepcem, on uje razliku.

Pokuavam uvjeriti studenta da iako nazalni ton zvui kao da bi mogao izletiti, vie je zvonkosti i prijenosa kod manje nazalnog tona zbog obogaenih visokih gornjih tonova.

Otkrivanje mekog nepca. Na poetku je teko studentu osjetiti svoje meko nepce. Ako ima nazalni glas dok govori, najee je toliko priviknut na to da ne moe prepoznati tu nazalnost. Neke od vjebi koje koristim za nisko meko nepce ovise o pravilnim navikama disanja i niskom larinksu. Druge su posebno osmiljene kako bi podigle velum. Meutim, ne volim skretati nepotrebnu panju na meko nepce jer moe izazvati krutost u tom predjelu koja je kontraproduktivna.

Disanje na nos ili usta. Budui da se nepce sputa kad udiu na nos studenti me esto pitaju da li da diu samo na usta da bi zadrali uzdignuto nepce. Ja im kaem da diu na nos za vrijeme duge pauze i kad se kreu pozornicom jer je nos posebno opremljen da filtrira strane estice iz zraka i da ga zagrije. Za vrijeme kratkih pauza i izmeu reenica studenti bi trebali disati na usta zato to je to efikasniji nain da se udahne puno zraka u kratkom vremenu i pomae pripremiti vokalni instrument. Ova priprema bi se trebala dogoditi odmah nakon dugog udisaja na nos. Zadnjih par grama zraka smije se udahnuti na usta. Upozoravam studente na konstantno disanje na usta jer ono ima sklonost isuiti velum i farinks/drijelo. ak i najbolji glasovi imaju problema ako je velum suh. Jednu subotu sam sluao prijenos iz Metropolitan Opere i slavni tenor Richard Tucker pjevaoje Des Grieux iz Manon Lescaut. Kada je u prvom inu zapoeo pjevati ariju zvuao je kao da ima vokalnih problema, ali kasnije, tokom prijenosa, je prekrasno pjevao, kao i uvijek. Nekoliko mjeseci nakon toga priali smo o toj izvedbi i on je spomenuo ariju iz prvog ina. Gospodin Tucker je rekao da su u trenutku njegovog izlaska na scenu neki radnici otvorili velika vrata prema cesti i da je nalet hladnog vjetra osuio njegovo grlo i meko nepce. Bez mogunosti da se oporavi morao je izai na scenu i otpjevati tu teku ariju. To je bio jedini put da nije dobio aplauz na kraju arije. Nakon to je uspio rehidratizirati grlo, gospodin Tucker je otpjevao kako to inae radi i ovacije koje je dobio su bile mjeavina divljenja njegovom glasu i olakanja da je njegova ranija potekoa pri pjevanju bila kratkoga vijeka.

4. Kako proiriti grlo Duboko disanje dozvoljava grlu da se iri dok se larinks sputa, a velum die. To je automatska reakcija, kao to to moe biti vieno pri zijevanju ili uzdahu. Pjevaev zadatak je da dri grlo otvorenim dok pjeva. Prirodna sklonost grla je da se zatvori ili opusti pri izdisaju tako da je pjevanje s otvorenim grlom umjetno nametnuta procedura.

Na neki nain grlo je najvaniji rezonator zato to je prvi otvor kroz koji fonirani zvuk mora proi. Ako grlo nije otvoreno ne postoji nita to usta i nos mogu napraviti da savladaju rezultirajuu plitkou tona. Budui da su glavni miii grla konstriktori koji se koriste za gutanje, teko je nauiti miie za irenje kako da zadre grlo otvorenim. Tako je veina naeg poetnog posla kao uitelja napravljena tako da se suprotstavlja sklonosti grla da se zatvori. Primjetio sam da kad grlo ostane otvoreno pjeva na poetku ima trubasti osjeaj ili da je kvaliteta tona priguena. Taj novi zvuk je moda teko prihvatiti tako da ga uvijek isponova moram uvjeravati da prigueno zvui samo iznutra. esto koristim diktafon da mu pokaem pravu kvalitetu tona koji stvara. Trubasti osjeaj obino brzo proe kad se studen t privikne na novi osjeaj proirenog farinksa.

5. Jezik prema naprijed Poloaj jezika je isto povezan s disanjem i konani je oblik otvorenog grla. esto je poloaj jezika stvar oko kojeg se uitelji pjevanja ne slau, ali ini se da se diskusija vrti oko poloaja vrha jezika. Veina uitelja se slae da bi stranji dio jezika trebao biti prema prema naprijed tako da epiglotis ne upada u laringofarinks. Prije sam spomenuo da zijevanje sugerira osjeaj otvorenog farinksa. Na poetku zijevanja jezik je ispruen ravno u ustima i oputen, ali kako zijevanje napreduje tako se jezik ili grbi ili skvrava unazad prema grlu te se zidovi farinksa ukrute. Tako da ja ne koristim puno vjeba sa zijevanjem za vrijeme lekcije jer je jezik obino previe poaknut unazad, pogotovo na kraju zijevanja. Uzdah glasan ili bezglasan ini se kao puno bolja vjeba od zijevanja. Za vrijeme uzdaha grlo ostaje otvoreno i jezik je oputen. Glasan uzdah je dobar primjer fonacije s otvorenim grlom. Isto tako psihologija uzdaha je korisnija za budno, fokusirano pjevanje od zijevanja. Uzdisanje je reakcija na zadovoljstvo i dobro stanje due i tako se predaje kao pozitivni pristup poduavanju i pjevanju. Jezik je jako vaan dio pjevanja pa e ponovo biti obraen u poglavljima o fonaciji, rezonanci i artikulaciji. Tada e biti i predloene vjebe za jezik. Dovljno je rei da u svrhu disanja jezik mora tiho ostati van grla. *** RAZNI NAINI DISANJA Meni se svia poduavanje disanja tako da ga podijelim na njegove razliite fizike oblike. Kroz razumijevanje vlastite grae/stasa, studentu je lake postii koordinaciju potrebnu za pravilno disanje. Meutim, opisivanje razliitih naina disanja je na neki nain kao odvajanje pojedinih faza hodanja. Priati o koljenastom hodu ili zglobnom hodu ne iskljuuje uporabu i koljena i skonog

zgloba pri hodu. Naravno, bilo bi nemogue hodati bez uporabe i koljena i skonog zgloba. Isto je kao i kod disanja. Ne moemo disati bez zajednikog koritenja interkostalnih miia, oita/dijafragme i abdomena. Gledano s druge strane, pomae nam ako odvojimo pojedine faze disanja kako bi se mogli koncentrirati na odreeni dio tijela.

1. Torakalno/prsno disanje Po definiciji svi naini disanja su torakalni, tj. iz prsita, jer se zrak udie u plua, koja se u potpunosti nalaze u toraksu. Meutim, koristei taj izraz student se fokusira samo na grudni ko i sternum/prsnu kost. Novom studentu obino zapoinjem lekciju s objanjenjem da bi se prsna kost trebala pomaknuti to dalje od kime. Budui da je sternum pod kutom, pokret se osjeti odozdola gdje se rebra hvataju na solarnom pleksusu. Kod dubokog disanja prsna se kost pomie prema gore i prema naprijed, kao to je prikazano u dijagramu. Taj je pokret u potpunosti mehaniki i skeletni tj. sternum se moe pomicati prema van bilo da pjeva udie, izdie ili zadrava dah. Budui da nije potreban za disanje takav je pokret sternuma moda bolje gledati kao dio pravilnog dranja za pjevanje, a ne za disanje.

Ilustracija 2.1. Pokret sternuma Sternum moe ostati na istom mjestu jednom kad se pomaknuo prema naprijed. Pokret prema unutra i prema dolje nije potreban za izdisanje i veina pjevaa uoe da njihovi miii za disanje bolje funkcioniraju ako im se sternum ne mie gore, dolje sa svakim udahom. Za drati sternum to dalje od kime potrebna je vjeba. S vremenom student se navikne na dranje i vie nije svjestan irenja grudnog koa.

2. Interkostalno/meurebreno disanje Pojmovi interkostalno i torakalno disanje se esto naizmjence koriste. Interkostalni miii su dobili ime po svojoj povezanosti s rebrima, tako da se interkostalno disanje moe jo nazvati rebreno disanje. Vanjski interkostalno miii povlae grudni ko prema van i tu ga zadravaju. Dajui na taj nain vie mjesta pluima kad se napune zrakom. Rebra nisu ta koja uzrokuju irenje plua i plua se mogu stisnuti prilikom izdisaja bez da se rebra spuste. Tako da pokretanje grudnog koa moe biti smatrano mehanikim i skeletanim. Ako interkostalni miii vrsto pridravaju grudni ko epigastrij moe bolje kontrolirati dijafragmu. Ako rebra nisu dovoljno ukruena abdominalni miii e ih povui unutra, smanjujui veliinu toraksa.

Unutranji interkostalni miii sputaju grudni ko u njegovu normalnu poziciju odmaranja. Ti se miii isto tako opiru pokretu rebara prema van i na taj nain ga dre na mjestu da bi zadrali oslonac. Sklopovi interkostalnih ivaca antagoniziraju jedni druge i najbolje ih je ojaati vjebama koje proiruju grudni ko i dre ga vrsto, kao to su nie opisane vjebe. Sloeni sustav miia koji pomie sternum, grudni ko i gorni dio prsa je presloen da bih se njime bavio u lekciji. Objasnim da interkostalni miii ire grudni ko i dre ga osim za vrijeme duge pauze kada se rebra povlae u normalniju/prirodniju poziciju. Vjerujem da se najbolje disanje moe postii kad se rebra ne miu van, unutra nego ostanu na mjestu. Funkcionalno,l empirijsko objanjenje kao ovo obino zadovolji studenta.

3. Klavikularno disanje Studenta uvijek upoznajem s ovim oblikom disanja u isto vrijeme kad i sa torakalnim i interkostalnim. Kao i sa njima, pojam klavikularno disanje fokusira studenta na dio kostura gornji dio prsa- koji se moe pomicati nevezano bez obzira na disanje. Kao drugi pojam za visokogrudno disanje , klavikularno disanje je u nemilosti, i to sa svakim pravom. Radiklani pokret gornjeg dijela prsa ne prua nikakvu pomo pri pjevanju i predstavlja puno problema, kao to je pomicanje larinksa iz pozicije, odvraanje pravile potpore, nekontroliranje isputanje daha i ometanju faringealne rezonance zbog skraivanja vrata. U pravilnom disanju ne bi trebalo biti skoro nikakvog osjeaja pokretanja u klavikulama. Kako se sternum mie od kime, gornji dio prsa se die i postoji sklonost da se ramena pomaknu prema gore ili prema van. Sudjelovanje miia sternokleidomastoideusa je nepotrebno i trebalo bi se oduprijeti dranjem vrata i glave u oputenom stanju. Ramena bi se trebalo poticati da ostanu ravna i jednako udaljena od sternuma i kime. Dok se prsa diu u ramenima ne bi trebalo biti osjeaja ukoenosti niti bi prsa smjela biti toliko visoko da je disanje oteano. Obino student u zrcalu vidi da je pravilno dranje za pjevanje isto tako fiziki privlano. Vrhovi ramena su dovoljno pomaknuta unazad da uklone bilo koju naznaku nemarnog dranja, ali se lopatice ne dodiruju i u njima nema osjeaja napetosti. West point podupira je ekstremni primjer torakalnog i klavikularnog pokreta. To nije dobar model za pjevae zbog prisutne rigidnosti. U vojnikom dranju postoji sklonost uvlaenju abdomena, povlaenja brade, savijanju vrata, i nita od toga ne pridonosi dobrom pjevanju. Teenageri spremno prihvaaju proirena prsa jer postoji neto muevno u tom dranju. Gledano s druge strane, djevojke se ne prilagoavaju tako lako zbog dodatne teine novorazvijenih grudi. Djevojke esto nerado prihvaaju dranje koje se ini da izbacuje prsa prema van. Ovdje nam opet zrcalo

pomae da im pokae da to dranje ni priblino ne izgleda pretjerano kako se ini. Dosta je djevojaka reklo Moja majka je rekla da bih trebala ovako stajati i kad ne pjevam. Pa im i ja kaem Dobro, sluaj svoju mamu i stani uspravno kao dama.

4. Dijafragmalno disanje Svako disanje je dijafragmalno. Micanje zraka u i iz plua nije mogue bez djelovanja dijafragme. Iako ima svu tu veliinu i vanost za pjevanje dijafragmu je jako teko osjetiti. Dijafragma je praktiki skrivela u grudnom kou i moe se nai jedino pritiskanjem prstiju ispod donjih rebara. Za tako veliki mii dijafragma u stvari ima relativno malo senzora, zbog ega je teko biti svjestan njenog kretanja osim micanja abdominalnih miia. Zbog toga su neki stari uitelji naizmjence priali o dijafragmalnom i abdominalnom disanju. Tako da je veina vjebi koje se kasnije spominju napravljena tako da ojaaju dijafragmu zajedno s okolnim miiima. Mislim da je vano studentu objasniti da se dijafragma savija/napree i stie pri udisanju, a oputa se pri izdisanju. To savijanje izaziva djelomini vakum u pluima i zrak navre u plua da popuni prazninu. Postoji skroz drugaiji osjeaj kod normalne miine energije udisanja i one kontrolirane koja je potrebna za pjevanje. Radnja dijafragme moe biti usporeena s bicepsom koji se savija/napree da bi dignu ruku i podlakticu. Jednom kad je savinut biceps ne moe nazad gurnuti ruku i podlakticu prema dolje. Mora postojati suprotni mii triceps koji povlai ruku prema dolje dok se biceps oputa. Koordinacija tih miia odreuje koliko se sporo ili brzo ruka die i sputa. Isto tako vanjske snage, kao da li je u ruci uteg, pomau odluiti koliko je povezane snage potrebno u svakom miiu da izvri svoj zadani zadatak. Na ovaj isti nain dijafragma mora biti u koordinaciji s okolnim miiima da bi disanje bilo uinkovito. Budui da se dijafrgma oputa pri izdisaju ne moe sama vriti silu nad zrakom koji izlazi. Zrak koji izlazi kontrolira druga grupa miia. Kako se to dogaa bit e objanjeno u sljedeim pasusima. 5. Abdominalno disanje Sloena grupa snanih miia gornjeg abdomena epigastrij je povezana na takav nain vri jaki utjecaj na dijafragmu, pogotovo da joj dozvoljava lagano i ujednaeno oputanje. Pri pravilnom disanju epigastrij se pomie prema van pri udisaju i relativno se vrsto dri pri izdisaju. Ovi miii se mogu lagano povui prema unutra pri izdisaju, ali se ne bi smjeli namjerno/svjesno uvlaiti. Stari koncept pankostalnog disanja tj. guranje ili istiskivanje zraka, ne pridonosi kvaliteti koja se u dananje vrijeme openito poduava, zbog napetosti koja nastaje u vokalnom mehanizmu i sklonosti da se larinks podigne.

Da bih izbjegao osjeaj uvlaenja epigastrija pokuavam koristiti lagani pritisak prema van. Epigastrij se u stvari ne pomie prema van dok pjevam, ali ta pomisao pomae da prevaziem sklonost da se brzo povue prema unutra. Dok je gornji abdomen na mjestu, donji se abdomen postepeno povlai unutra pridonosei dobroj/pravilnoj kontroli daha. Abdominalno disanje moe biti poduavano na najoitiji nain jer student moe i vidjeti i osjetiti miie epigastrija dok se pomiu. On izravno moe nadzirati epigastrij i nauiti kako ga precizno regulirati. Nadalje, student se bolje povezuje s novim konceptom abdominalnog disanja jer su rezultati brzi i direkto proporcionalni promjenama koje on primjenjuje na svoje miie.

6. Leno disanje Jedan od naina/oblika disanja koji je postao poznatiji i vaniji u zadnje vrijeme je upotreba lenih miia. Ovi teki, tanjurasti miii pruaju veliki izvor snage i podrke za duboko disanje ba kao kod dizanja tekih predmeta. Ba kao to je i dizanje s pravilno uspravnim i napetim leima uinkovitije od dizanja samo upotrebom adbominalnih miia, tako i pjevako disanje moe biti poboljano upotrebom lenih miia da bi se umanjilo naprezanje epigastrija. Miii donjeg dijela lea su posebno prikladni za pruanje otpora pri povlaenju tokom izdisaja. Kada su leni miii pravino napeti oni omoguavaju epigastriju da bude fleksibilniji i neovisan. Nauiti kako koristiti lene miie nije lako kao poboljati abdominalno disanje. Primarna funkcija lenih miia je da kostur dri ravnim i ne savijaju se voljno pri disanju kao to to ini epigastrij. Budui da su to miii koji openito funkcioniraju kontraktirajui se teko ih je istrenirati da se ire i dre grudni ko kao to to rade interkostalni (miii). Pri uinkovitom disanju leni se miii ire zajedno s interkostalnima da bi pomogli zadrati grudni ko prema van. Na taj nain oni su suprotni u odnosu na potezanje rebara od strane epigastrija i pomau pri ravnomjernom oputanju dijafragme. Miii lea moraju biti uravnoteeni s prsima, rebrima i abdomenu. Dobra je vjeba tako da osjetimo irenje lenih miia dok zadravamo sternum i grudni ko prema van. Za irenje lea nije potrebo pogrbiti ramena prema naprijed jer bi ti primoralo sternum i grudni ko da se spuste. Niti bi lopatice smjele striti van dok se lea ire. U pravilno dranju pjevaa lopatice su ravne, ali se ne dodiruju. Klavikuli ostaju horizontalno, a vrhovi ramena su jednako udaljeni od sternuma i kime. Zbog potekoe pri treniranju lenih miia student treba posebne vjebe osmiljene da bi promicale osjeaj irenja lea. Nekoliko tih vjebi opisane su u sljedeim poglavljima gdje diskutiram specifine probleme.

Svi oblici disanja torakalni, interkostalni, klavikularni, dijafragmalni, abdominalni i leni moraju biti kombinirani za uinkovito disanje za pjevanje. Ba kao to koljeno i skoni zglob moraju suraivati pri hodanju, razliiti dijelovi disanja moraju zajedno raditi. Kad oni to ine, uravnoteena napetost proizvodi simetrini stav koji je i ucinkovit i privlaan.

PRIMJER LEKCIJE DISANJA Nakon to sam objasnio vrste disanja i razliite dijelove tijela koji su ukljueni, promatram uenika kako die dok pjeva jednostavnu vjebu. U prvom inu disanja mogu vidjeti koliko on ve zna o disanju moda je ve imao lekcije iz pjevanja i koliko pojmova u ga morati nauiti. Ako jo nije uio pjevanje i ne zna nita o pjevakom disanju, poinjem s skeletalnim aspektima i aspektima dranja (posture). Openito, mislim na prva tri naina disanja torakalno, interkostalno i klavikularno kao jedinicu. Sternum se pomie prema van, prsa se pomiu prema gore i grudni ko se iri. Pokazujem studentima da je taj pokret mehaniki tako da im demonstriram da ja mogu proiriti rebra i prsa dok priam, tako da ne ometaju udisaj i izdisaj.

Razvijanje dranja (posture) Ako on, pogotovo ona, ima potekoa pri dizanju toraksa u svoju pravilnu poziciju, kaem mu/joj da stane uz zid pokuavajui da ga dodiruje glavom, ramenima, leima, stranjicom, nogama i petama. Oito je da je ovo udna poza za pjevanje, ali stvara osjeaj dranja koji je bolji za pjevanje od normalnog, neformalnog dranja. Kaem mu da ponovo otpjeva ljestvicu ili vokalizu stojei uz zid. Moda nee bolje pjevati, ali poinje razvijati svjesnost koja je potrebna za daljnje lekcije. Nakon nekoliko ljestvica, zamolim ga da se odmakne od zida i zadri dranje. Veina se studenata malo pogrbi kad se odmakne od zida, ali njihovo je dranje bolje nego prije. Ako je mogue, postavljam zrcalo tako da se nalazi nasuprot mjesta gdje stoje uz zid tako da mogu vidjeti da im dranje nije ukoeno kao to im se ini. Kada se odmaknu od zida mogu vidjeti da li im dranje ostaje isto ili su se pogrbili.

Opipavanje epigastrija Kada student pone koristiti pravilno dranje, kaem mu da jednu ruku stavi na gornji dio prsa a drugu na svoj epigastrij. Dok pjeva vokalizu, pitam ga da li ima ikakvog pokreta. elim da student osjeti kako se pomie njegov

epigastrij, ali ne i gornji dio prsa. Ako ne osjeti nikakav pokret kaem mu da duboko udahne i da preuvelia pokretanje adbomena. Veina studenata ima potekoe pri pomicanja epigastrija prema van, pogotovo sportai. Njihovi se miii ine tako krutim kao da se ne mogu istegnuti. Ponekad ne postoji dobro razumijevanje abdominalnog pomicanja pa dozvolim studentima da stave svoje ruke na moja prsa i trbuh dok im pokazujem o emu priam. Nakon nekoliko vjebi disanja nastavljam s vokalizama dok student dri svoje ruke na svojim prsima i trbuhu. Vano je povezati treniranje miia za disanje s pjevanjem tako da student razmilja o svom krajnjem cilju. Od poetka on ui da je disanje element pjevanja i da je drugaije od bilo koje druge metode koju e nauiti.

Opipavanje lea i slabina Kada se pjevaev epigastrij pone pomicati na, po meni, zadovoljavajui nain, kaem ueniku da stavi ruke na svoje slabine tako da su palevi sprijeda, a prsti straga. Ponovo pjevamo vokalize i on tako saznaje da li mu se slabine i lea pomiu. Najee se ne pomiu pa za to nudim vjebu koja e potaknuti te dijelove da se ire. Dok opipava svoje slabine i kria, zamolim studenta da stane uspravno sa to veim razmakom izmeu niih rebara i kuka. Tako izbjegavamo skolnost grbljenju kad se ui leno disanje. Moda mu i kaem da stane na prste. Kombiniramo vjebe disanja i vokalizedok god student ne osjeti neku vrstu irenja u leima. Do tada e proi bar pola sata, ako ne i vie, i naa prva lekcija je gotova. Openita zamisao koju pokuavam zadrati u prvom planu ovakve lekcije je da je pretpostavka pjevakog disanja pomicanje miia. Sve su vjebe osmiljene da bi miie disanja pomaknule iz normalne, uobiajene pozicije. Ova je zamisao vana jer su kruti miii koji se ne miu tetni dobrom pjevanju.

Koritenje predaha za disanje Jo jedna vana zamisao je ta da su ljestvice i arpeggi koje student pjeva osmiljene kako bi razvile njegovo disanje kao i kvalitetu i lakou tona. Predasi u vokalizama su jednako vani kao i note jer su namijenjeni kako bi koordinirali kraj jedne reenice i poetak druge s udisanjem ritma izmeu njih. Kada pijanist svira akorde s vokalizama, molim ga da svira ravnomjeran tempo tokom predaha kako bi pjeva nauio tu koordinaciju. Tako disanje postaje sastavni dio vokalne linije i pjevakog iskustva. Ja pokuavam povezati disanje s odreenim sportom kojim se pjeva bavi. Ako igra baseball neka zamisli da dri palicu. Miini pokret prije zamaha je skoro kao osjeaj dizanja u pjevakom disanju. Ne moe zamisliti da mu se prsa

sputaju dok zamahuje palicom, nita vie nego to bi trebao osjetiti sputanje dok dri notu. Ista analogija vrijedi za serviranje u tenisu, plivanje, pucanje golf loptice i veinu drugih sportova. Gimnastika isto potrebuje daj osjeaj podizanja. Miii su spremni ali ne i kruti, sinkroniziraju se s dahom da bi pripremili tijelo za zadani zadatak. U tjednima koji slijede student i ja emo raditi na razliitim vjebama disanja za jaanje respiratornih miia. Pokuavam nai vjebe koje najbolje odgovaraju studentovim slabim tokama. Uz treninge disanja u studiju, preporuam i program fizike aktivnosti koji e pomoi studentu da ostane zdravim. Fizika sposobnost tj. kondicija vana je za dobro pjevanje i ja sve svoje studente savjetujem da se dre takvog reima. *** SIMPTOMI NEPRAVILNOG DISANJA 1. Dizanje ramena Zajednika greka meu mladim pjevaima je dizanje ramena dok pjevaju. Uzrok tome je bio ranije opisan u dijelu o klavikularnom disanju. Kaem studentima da isprue ruke i dlanove okrenu prema dolje dok diu. Ako im se ramena podiu sa svakim udisajem ruke e im osjetiti trzaj. Promatranje svojih ruku i gledanje u ogledalo su dva naina kako studenti postanu svjesni te nepravilne metode disanja. Ako se lekcije iz pjevanja poduavaju u razredu, lanovi grupe mogu promatrati jedni druge, ak staviti ruke jedni drugima na ramena kako bi si pomogli s oputanjem miia vrata i glave.

2. Koritenje grla u svojstu ventila U poglavlju o fonaciji vidjet emo da se glasnice mogu smatrati ventilom na vrhu dunika. Taj koncept nije od koristi pri poduavanju pjevanja. Svjesno koritenja grla kao ventila kako bi se prekinuo tok zraka iz plua otvara put mnogim problemima od kojih najgori moe izazvati oteenje glasnica. ujan simptom takvog koritenja grla je glasni udah ili dahtanje. Kada je grlo pravilno otvoreno tada nema apsolutno nikakvog zvuka udisanja ni na nos ni na usta. Uim svoje studente kako da tiho diu jer je uinkovitije. U manje vremena vie se daha moe uvui u plua. Isto tako, beumni udah bolje priprema glas i manja je mogunost da posui grlo. Drae mi je studenti diu polako osim kada muzika reenica zahtjeva hvatanje daha. Studenti koji diu u kratkim trzajevima ne ine se da na vrijeme pripreme tijelo za pravilno pjevanje. Glasovni mehanizmi im nisu pripremljeni, grla im nisu otvorena i tako dalje. Isto tako postoji psiholoki aspekt urenja, straha, tjeskobe i drugih ivanih problema pri hvatanju daha. Uobiajeni protuotrov za strah i tjeskobu je polagano, duboko disanje. Stoga

mi se svia da studenti vjebaju malo preventivne medicine u svojim nastupima. Inzistiram li da tiho diu za vrijeme njihove lekcije bit e skloniji da tako diu i za vrijeme svojih javnih nastupa.

3. Kruti miii disanja Obino kad student pravilno die moe se vidjeti da se neki od njegovih miia pomiu. Disanje je radnja miia u pokretu, a duboko disanje bi trebalo uzrokovati uoljivo pomicanje abdominalnih i lenih miia. Neke od vjebi koje pomau epigastriju da se pomie unutra i van su (1) leanje na podu i disanje s tekom knjigom na trbuhu, (2) stajanje uz klavir i guranje trbuha prema van tako da vas trbuh odgurne od klavira, (3) uvlaenje trbuha da izgleda to tanje mogue, a onda napuhavanje trbuha da izgleda to deblje mogue, i (4) druge varijante ovih vjebi koje uitelj moe izmisliti da bi postigao isti cilj. Najvaniji koncept ovih vjebi je da e konstantni pritisak na miie uzrokovati njihovo blagotvorno istezanje. Bilo koja vjeba koja kanjava miie udarcima ili primjenom brzih i trzajnih napinjanja pogoduje iskrivljenju, a moe izazvati i modrice ili neke druge ozljede. Takve vjebe nee istegnuti miie, dakle ne bi popravile pitanje krutosti.

4. Nepravilno otputanje daha Neki studenti nisu u mogunosti zadraati ton bez kolebanja ili gubitka visine tona ak i kad imaju dobar kapacitet plua. Ovaj problem moe biti uzrokovan nepravilnim konceptom disanja. Oni jednostavno ne razumiju to je sve ukljueno u dobro disanje. Nakon to sam objasnio i pokazao studentu nekoliko vjebi on jo uvijek ne moe dobro odrati notu, traim druge uzroke. Ako se prsni ko spusti za vrijeme izdaha, postoji mogunost da su vanjski meurebreni i leni miii preslabi. U tom sluaju velika je vjerojatnost da je i ostatak studentove muskulature slabo razvijen, pa predlaem niz razvojnih vjebi koje bi se trebale prakticirati u periodu od nekoliko tjedana, a ponekad i dulje. Ponekad je uzrok nepravilnom izdahu studentovo agresivno uvlaenje epigastrijuma. U ostalim sluajevima, uzrok su slabi abdominalni miii koji su potrbni za pravilan izlazak daha. Bavei se tim problemom, demonstriram kako je uvlaenje epigastrijuma savren nain da se postigne vokalna produkcija koju ima Marlon Brando u filmu Kum. Iako je to mogu nain za dobiti Oscara za glumu, to nije najbolji nain za pjevanje.

RAZVIJANJE SVIJESTI O MEHANIZMIMA DISANJA

Jedan od temeljnih problema koje sam uoio kod studenata je nedostatak svijesti o naravi mehanizama disanja. Nakon to im objasnim razliite aspekte respiracije, traim od njih da probaju sljedee: 1. Djelomino (parcijalno) sjedenje

Student se stavlja u poloaj za sjedenje, ali mu stranjica ostane oko 8 cm iznad stolice. U ovom poloaju e osjetiti odreenu napetost u miiima oko prsnog koa, abdomena i lea. Podruja napetosti miia moe osjetiti pod prstima, kao to moe osjetiti i unutranju napetost dijafragme. Ako naizmjence nekoliko puta ustane i djelomino sjedne, trebo bi postajati sve svjesniji vanjskih miia koji sudjeluju u disanju. 2. Dranje tekog predmeta u ispruenoj ruci

Ovom se vjebom postie otprilike isto kao i djelominim sjedenjem.. Dranje stolice u ispruenoj ruci stvara napetost u meurebrenim miiima, epigastriju i lenim miiima, ali u drugim omjerima nego kod djelominog sjedenja. Prvi put sam se susreo s vjenom ovog tipa kad sam stajao na vruem teksakom suncu drei puku Garland M-1 U ISPRUENOJ RUCI. Nakon nekog vremena postao sam svjestan svakog miia u tijelu. Naravno, nije neophodno provoditi ovu vjebu na tako ekstreman nain. 3. Izraavanje ugodnog iznenaenja

Udisaj i istovremeno izgovaranje Ah... na nain ugodnog iznenaenja je dobar primjer koordinacije daha i dunika (larinksa) pomou fiziologije. Student zamilja situaciju kad je bio ugodno iznenaen, te e reakcija miia biti automatska. Kao i sa drugim instinktivnim aspektima pjevanja, zadatak uitelja je da pomogne studentu da odri takvu reakciju tako dugo da postane korisna u pjevanju. Ova vjeba je povezana s pjevanjem pomou povratnog daha, o emu e biti vie rijei poslije. 4. Udisaj kroz rupicu

BAVLJENJE SA SLABOM TJELESNOM GRAOM ILI MALENIM VITALNIM KAPACITETOM

Pjeva moe razviti veu prsnu upljinu i vei vitalni kapacitet jaanjem svojih miia prsita. Unutarnje dimenzije grudnog koa mogu se poveati istezanjem i produavanjem interkostalnih miia i miia lea, te ligamenata. Tako poveani kapacitet plua omoguuje veu opskrbu daha, a vea snaga omoguava jai tlak zraka i bolji zrani protok. Sljedee vjebe mogu biti korisne bilo kojem pjevau, bez obzira na tjelsnu grau

1.

Ritmino disanje

Pjeva die u ritmu to je dublje mogue i kontrolira udisaje i izdisaje. Prvo ga zamolim da udahne koliko god moe brojei do 4, a onda da izdahne koliko god moe brojei do 4. I ovo ponavlja nekoliko puta za redom, svaki put pokuavajui udahnuti djeli vie zraka od prethodnog puta. Pri tome ne smije doi do osjeaja nasilnog izdisanja. Student mora nauiti otputati zrak unaprijed odreenom brzinom, otputajui trbunu upljinu (abdomen). Nakon toga, od pjevaa traim da udahne koliko god moe brojei do 8, a onda da izdahne koliko god moe brojei do 8. Zamisao je da udahne i izdahne vei volumen zraka u duljem vremenskom periodu, time poveavajui svoj kapacitet i kontrolu u isto vrijeme. to je due ritmini period disanja, vie e se miii istezati. Kao i kod prethodnih vjebi, to istezanje bi trebalo initi pomou konstantog tlaka, a ne kratkim i otrim trzajima. Ova vjeba se moe proiriti do brojanja do 12 ili do 16 i za udisanje i za izdisanje. Ili se moe izmjeniti tako da su razliita vremena udisaja i izdisaja, npr. udisanje brojei do 2, a izdisanje brojei do 8, itd. Openito, u ovoj fazi treninga ne traim pjevaa da zadrava dah. Takoer, pozorno pratim znakove hiperventilacije. Studen u looj tjelesnoj kondiciji bi se mogao onesvjestiti ako se ne odmori izmeu perioda dubokog disanja.

2.

Zadravanje daha

Ova vjeba se moe kombinirati s prethodnom, nakon to student donekle povea svoj vitalni kapacitet. Zamisao ove vjebe je da se zadravanjem velike koliine zraka miii odravaju napeti i istegnuti. Ovo je vano jer veliki miii mogu ojaati kako stezanjem tako i savijanjem. Dranje miia istegnutima svaki

put po jednu minutu e pojaati njihovu rastezljivost i gipkost. S druge strane, jedna minuta je prilino dugako vrijeme za dranje daha. Ponekad studentima oko prsa labavo privrstim komad pree za pletenje i traim od njih da dre prsa rastegnuta kako prea ne bi pala na tlo. Ako student opusti prsnu upljinu, prea e pasti. Ovakve vjebe su dokazano dobar sport za muke studente koji ponosno muki ire prsa. Vjebe bi mogle posluiti i djevojakama, kad ne bi postojao problem fiziolokog aspekta isprsivanja enskih grudi. Raditi na irenju prsnog koa se moe i izvan vokalnog studija. Kao mladi pjevai vjebali smo duboko disanje sjedei na predavanjima i hodajui po kampusu. Ovakav postupak nam je u kratkom roku postao uobiajen. Moglo bi vam se uiniti da je zadravanje zraka u suprotnosti sa konceptom pjevanja pomou povratnog daha. Meutim, postoje vjebe koje nazivamo korisnima, u opreci sa vjebama za nastup, ija je svrha razvoj snage ili tehnike, a ne koriste se na koncertima. Zadravanje daha pomae poveanju veliine prsa i njihove snage i zbog toga je korisno, bez obzira na to to ne zadravamo dah za vrijeme pjevanja.

3.

Pjevanje s proirenim pluima

Gore spomenute vjebe ukljuujem u pjevanje to je prije mogue. Smatram da student treba povezati sve to se radi u studiju sa pjevanjem, te ga traim da pjeva mjesto da izdahuje u tiini brojei do 4 ili do 8. Obino moe dulje pjevati nego ispuhivati zrak. Takoer, student moe pjevati vokalize ili pjesme s uzicom labavo privrenom za prsa. Nauit e hodati po studiju dok pjeva i istovremeno dri plua proirena tako da uzica ne padne. Moja su saznanja da ak i najmanji i najslabiji pjeva moe poboljati svoj vitalni kapacitet koristei navedene vjebe.

POVEAVANJE DULJINE GLAZBENE FRAZE

Primarni razlog zato je dobro disanje vano je dobra kvaliteta zvuka, a drugi vaan razlog je poveanje duljine glazbene fraze koji student moe postii. Nakon odreenog perioda koritenja vjebi disanja, student e otkriti da je u stanju pjevati dulje glazbene fraze. Meutim, postoji jo nekoliko dodatnih prijedloga koji pomau u svladavanju duljih fraza.

1.

Poinjanje na kraju i rad unazad

Jo kao student sam nauio da iako miii nemaju mozak, imaju pamenje. Pa mi se uinilo da ih moda mogu nauiti da zapamte osjeaj kad uspijem zavriti izraz sa sauvanim dahom. Nauio sam kako regulirati tempo disanja kod dugakih fraza pjevajui zadnjih par nota nekoliko puta, a tada radei unazad dodavanjem po par novih nota svaki sljedei put, pjevam do kraja fraze s vie nego dovoljno daha. Ako je izraz dosta dugaak, moda ga neu biti u stanju izvesti od prve jer je potrebno odreeno vrijeme kako bi se utrnirali miii. Meutim, nakon odreenog vremena, miii naue kako pjevati odreenu frazu i dobiju snagu da to ine bez veeg naprezanja. Ovakav pristup nalazim vrlo korisnim u dugakim ali brzim slijedovima tonova, kao i kod sporih, zadranih nota.

2.

Dijeljenje fraze na frakcije

Nakon rada na dugakoj frazi od kraja unazad, pjevam ju u cjelosti nekoliko puta kako bih vidio u kojoj toki je izala polovica moga daha, dvije treine, tri etvrtine, itd. Onda te male frakcije biljeim u partituru nekoliko nota iza ovih toaka tako da pokuam otpjevati malo dulje sa polovicom daha, dvije treine, itd. Za vrijeme nastupa frakcije su mi poredane tako da kad doem do , ostala mi je polovica daha, ali sam gotov s vie od polovice cijele fraze. Kako prolazim ostale frakcije, znam tono koliko mi je daha ostalo i gdje se tono nalazim u frazi, te mogu zavriti cijelu frazu s jo neto slobodnog daha. Nikada ne planiram frazu koja zavrava sa zadnjim dijeliem daha. Uvijek ostane neto daha u priuvi jer se grlo zatvara u trenutku izlaska zadnje koliine zraka, a to nije dobro za pjevanje.

3.

Rastavljanje dugakih baroknih fraza

Uvjeren sam da nije bilo predvieno da se neke fraze u arijama iz doba baroka otpjevaju u jednom dahu. Ili se u ariji nalazi sekcija za zbor, kao u npr. Bachovoj Christ lag in Todesbanden, ili je skladatelj predvidio da e pjeva frazu rastaviti u manje grupe. Kao to je to sluaj i sa ukraavanjem u baroknom pjevaanju, razdvajanje fraze je preputeno pjevau. Sljedei primjeri ilustriraju Handelovo rastavljanje fraza u dvije slavne arije. Prvi notni redak u Ilustraciji 2.2 pokazuje kako je napisao kratke odmore izmeu sekvenci kako bi naznaio stil izvedbe. U drugom notnom retku note su povezane, a sekvence se mogu odvojiti kratkim dahovima, ako izvoa tako eli. Vezanje nota ne iskljuuje rastavljanje fraza. Nije neophodno da se cijela fraza otpjeva u jednom jedinom dahu, niti je potrebno zavriti originalnu rije i ubacivati kratke tekstove u svaku sekvencu u stilu srednjovjekovnog tropa. Publika u doba baroka je oito bila naviknuta na takvo rastavljanje rijei.

Ako je fraza studentu predugaka, traim udisaje izmeu sekvenci. U Ilustraciji 2.3 udisaji se mogu uzimati na mjestima osminki koje su ovezane s etvrtinkama, ili na mjestu treeg takta polovinki oznaenih tokama. Naravno, moja sugestija nije da student udie na svakom moguem mjestu, nego samo tamo gdje je potrebno. Udisanje izmeu sekvenci se ini posebno prikladnim u Bachovim arijama jer su krajevi njegovih fraza jako esto smjeteni na kratke slogove, te nova fraza poinje bez mjesta za udah. Inae, tempo bi morao biti toliko brz da udah nije potreban, ali onda bi velianstvenost i stil djela bili izgubljeni. Vjerojatno je bilo pjevaa u Bachovo doba koji su mogli izv

You might also like