P. 1
Ispitni katalog biologija

Ispitni katalog biologija

|Views: 565|Likes:

More info:

Published by: Emilija Vlaisavljević Bacan on Oct 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/29/2013

pdf

text

original

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Ispitni katalog za državnu maturu u škol. god. 2009./2010.

Biologija

rujan 2008.

Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije: Zrinka Pongrac Štimac, mr. sc., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica doc. dr. sc. Ivana Maguire; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Milenko Milović, mr. sc., Medicinska i kemijska škola/Gimnazija A. Vrančića, Šibenik Mirko Ruščić, mr. sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Damir Sirovina, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb. Suradnici: prof. dr. sc. Floriana Bulić-Jakuš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Jugović, prof., konzultant, Institut za društvena istraživanja, Zagreb prof. dr. sc. Biserka Nagy, stručna konzultantica; Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.

Uvod 3 1. Područja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 4
Biologija stanice Mikrobiologija 5 Protoktisti i gljive Botanika 5 Zoologija 6 Biologija čovjeka Genetika i evolucija 7 Ekologija 4 5 6 6

Sadržaj

4

3. Struktura ispita 8 4. Tehnički opis ispita

4.1. Trajanje ispita 9 4.2. Izgled testa i način rješavanja 4.3. Pribor 9

9

9

5. Opis bodovanja

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 10 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 10 6.1. 6.2. 6.3. 9.4.

10

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 10
Primjer Primjer Primjer Primjer zadatka višestrukoga izbora 10 zadatka povezivanja i sređivanja 12 zadatka dopunjavanja 13 zadataka kratkih odgovora 14

7.1. 7.2. 7.3. 7.4.

7. Kako se pripremiti za ispit

Razradba obrazovnih ishoda 16 Pokusi 39 Osobe koje su doprinijele razvoju biologije Oznake i kratice u genetici 44

15

43

Uvod
Biologija je na državnoj maturi izborni predmet. Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u škol. god. 2009./2010.
Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim nastavnim planom i programom1 za Biologiju u gimnazijama.

Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: 1. Područja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 3. Struktura ispita 4. Tehnički opis ispita 5. Opis bodovanja 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 7. Kako se pripremiti za ispit.

U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja, odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti, pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati.
Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojašnjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka, način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. U šestome poglavlju nalaze se primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za pristupnike s teškoćama opisane su u dodatku kataloga. Dodatno, uz Ispitni katalog za državnu maturu iz Biologije bit će objavljen ogledni primjer testa, ključ za odgovore i način bodovanja.

1

Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, br. 11, Školske novine, Zagreb, 1995.

1. Područja ispitivanja
Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri pristupnik razumije: • • • • • jedinstvenu molekularnu i staničnu organizaciju kao temelj velike raznolikosti živoga svijeta položaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo značenje za čovjeka položaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo značenje za čovjeka veliku raznolikost biljnoga svijeta i važnost biljaka za održanje života na Zemlji veliku raznolikost životinjskoga svijeta te može objasniti ulogu životinja u biosferi i u životu čovjeka • osnove građe i funkcije ljudskoga organizma te može primijeniti stečena znanja s ciljem odgovornoga ponašanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih ljudi • osnovna načela nasljeđivanja i zajedničko podrijetlo i razvoj živoga svijeta • odnose u biosferi te može analizirati posljedice djelovanja čovjeka na nju. Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika provjerava se, dakle, u sljedećim područjima: – biologija stanice – mikrobiologija – protoktista i gljive – botanika – zoologija – biologija čovjeka – genetika i evolucija – ekologija.

2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati, razumjeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.

2.1. Biologija stanice
Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno može: • definirati biologiju kao znanost, opisati glavne etape i metode istraživanja u biologiji te analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka • objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele otkriću stanice i razvoju biologije • objasniti kemijski sastav živih bića te osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima • razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i životinjske)

Mikrobiologija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama • opisati glavne dijelove prokariotske stanice. staničnog disanja i vrenja (na razini opće jednadžbe) i objas niti njihove uloge za živa bića • objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma. objasniti njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota • analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka • opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama. 2. Protoktista i gljive Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi • navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi • navesti osobine i značenje lišaja • navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama.3. 2.4.2.• opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu ulogu u životnome ciklusu višestaničnoga organizma • analizirati procese fotosinteze. 2. Botanika Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • navesti zajedničke osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela • razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine • razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu • analizirati razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka • analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka • analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske • objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci • analizirati značenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese • objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih čimbenika na te procese .

sustava organa za kretanje . 2.spolnoga sustava .probavnoga sustava . ulogu i način rada glavnih organa i organskih sustava čovjeka: .osjetilnoga i živčanoga sustava • analizirati značenje pojedinih organa i organskih sustava u održanju homeostaze organizma • navesti glavne poremećaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka • analizirati čimbenike i ponašanja koji unaprjeđuju zdravlje čovjeka od onih koji ga narušavaju. Zoologija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • • • • • • • navesti zajedničke osobine životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina razvrstati opće poznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije životinja s načinom života analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije životinja tijekom evolucije analizirati značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka objasniti posebnosti faune Hrvatske opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite. 2.sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekućina .dišnoga sustava .metaboličkoga sustava . građu.7.imunološkoga sustava .• analizirati gibanja biljaka.srca i krvožilnoga sustava .6. Biologija čovjeka Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva • objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav i ulogu krvi • objasniti smještaj u tijelu.5.endokrinoga sustava . Genetika i evolucija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose • objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena . 2.

Ekologija Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno može: • • • • • • objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati njihove međuodnose analizirati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša analizirati odnose između živih bića u biocenozi (biotički čimbenici) objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu). prokariota i eukariota analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće uzroke i posljedice objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti objasniti osnovna načela i etape kemijske i biološke evolucije analizirati glavne dokaze evolucije objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskoga procesa • objasniti evoluciju čovjeka. 2.8. .• • • • • • • objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa.

UDIO U ISPITU 15 % 10 % 10 10 10 15 15 15 % % % % % % Prva ispitna cjelina sadrži 40 zadataka zatvorenoga tipa. Struktura druge ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA 64 BROJ BODOVA 64 UDIO U UKUPNOM BROJU BODOVA 50 % Zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora 2 Navedeni postotci odražavaju ciljane udjele pojedinih sadržaja s dopuštenim odstupanjem ± 5 %. Struktura prve ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA 32 8 BROJ BODOVA 32 32 Zadatci višestrukoga izbora Zadatci povezivanja i sređivanja UDIO U UKUPNOME BROJU BODOVA 25 % 25 % Druga ispitna cjelina sadrži 16 'grozdova' zadataka. Tablica 2. . Udjeli područja ispitivanja PODRUČJE ISPITIVANJA Biologija stanice Mikrobiologija Protoktisti i gljive Botanika Zoologija Biologija čovjeka Genetika i evolucija Ekologija Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina. U tablici 3. Struktura ispita Udjeli područja ispitivanja u ispitu iz Biologije prikazani su u tablici 12. pružen je prikaz strukture druge ispitne cjeline.3. Tablica 3. Tablica 1. U tablici 2. pružen je prikaz strukture prve ispitne cjeline. Svaki se 'grozd' sastoji od 4 međusobno povezana zadatka otvorenoga tipa.

list za koncept i list za odgovore. Pristupnik može sam rasporediti vrijeme za rješavanje prvoga djela ispita.ncvvo. Tehnički opis ispita 4. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način zabilježavanja točnih odgovora.3. Slova točnih odgovora označavaju se znakom X. Trajanje ispita Ispit iz Biologije je pisani ispit i traje ukupno 120 minuta bez stanke. Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkih odgovora) pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora na za to predviđeno mjesto naznačeno u uputi za rješavanje. 4. otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitnih knjižica. uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Dodatno. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti tijekom rješavanja testa. Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora i povezivanja i sređivanja) pristupnici rješavaju označavanjem slova točnoga/točnih odgovora među ponuđenima. Ukoliko pristupnik označi više od traženoga broja odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka). Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.1. 4. odnosno drugoga dijela ispita. Pribor Dopušteni pribor na ispitu iz Biologije su kemijske olovke plave ili crne boje. . taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što je među označenima i točan odgovor.2.hr).4. Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze dvije ispitne knjižice.

Opis bodovanja Ukupan broj bodova je 128. TAC CAC AUA . Primjer zadatka višestrukoga izbora Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). točan odgovor te način bodovanja. osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan. crteža ili grafičkoga prikaza. skice. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora. odnosno na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sređivanja) u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. 6. Dio molekule DNA sadrži sljedeći niz baza: ATG CTG TAT. a netočan 0 bodova. obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka.1. UAC GUC AUA B. U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan. 5.5. AUG CUG UAU D. Uspješnim rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 64 boda.1. Koje će antikodone imati molekule tRNA koje će prilikom translacije toga niza doći na ribosom? A. Vrjednovanje prve ispitne cjeline Svaki točno označen odgovor (na zadatak. AUC CTG UTU C. Uspješnim rješavanjem druge ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 64 boda. Vrjednovanje druge ispitne cjeline Svaki točno upisan odgovor u drugoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Ponuđeni zadatci uz tekst pitanja mogu sadržavati i uvodni sadržaj u obliku kraćega teksta. Točan odgovor donosi 1 bod.2. 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovome poglavlju nalaze se primjeri zadataka. 5.

pojmova ili događaja od kojih je samo jedan odgovor točan.razaranje biljnih tkiva TOČAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojima se štetni utjecaji mogu smanjiti (ekologija) BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora . Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora. Koji redoslijed procesa rezultira štetnim posljedicama kiselih kiša? A. izgaranje ugljena .padanje kiselih kiša razaranje biljnih tkiva .kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida .kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida . pojmova ili događaja.izgaranje ugljena .oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .razaranje biljnih tkiva C. Učenicima su ponuđena četiri odgovora.kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida . Točan odgovor donosi 1 bod.izgaranje ugljena . izgaranje ugljena . koji sadrže različite redoslijede podataka.padanje kiselih kiša . a netočan 0 bodova. oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .razaranje biljnih tkiva D.TOČAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku građu i mehanizam djelovanja gena (genetika) BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora Zadatcima višestrukoga izbora ispituje se i poznavanje redosljeda određenih podataka. oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .oslobađanje sumpornoga dioksida u atmosferu .padanje kiselih kiša .padanje kiselih kiša . U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan.kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida B.

četiriju čestica pitanja te šest čestica odgovora. U sljedećem zadatku svakomu pojmu u lijevome stupcu možete pridružiti samo jedan pojam iz desnoga stupca. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja Zadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). Endokrinim žlijezdama pridružite odgovarajući hormon. štitnjača 2. timozin B. D. A. inzulin D.svi netočni odgovori ili ukoliko je označeno više odgovora za sve čestice pitanja . OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu. hipofiza A. adrenalin C. 1. građu.jedan točan odgovor 0 bodova . B. tiroksin F. 3. E. srž nadbubrežne žlijezde 4.2. Na listu za odgovore uz broj koji označava pojam u lijevome stupcu obilježite znakom X slovo točnoga odgovora iz desnoga stupca. prsna žlijezda 3. ulogu i način rada endokrinoga sustava BODOVANJE: 4 boda – svi točni odgovori 3 boda . 4. testosteron TOČNI ODGOVORI: 1. 2.6. a potpuno riješen zadatak donosi 4 boda. oksitocin E. osnove (pitanja). Svako točno povezivanje donosi 1 bod.tri točna odgovora 2 boda – dva točna odgovora 1 bod .

porast tlaka u prsnome košu UDISAJ IZDISAJ TOČNI ODGOVORI: Slika B. za UDISAJ: A. a koji pri izdisaju. građu.6. Slika prikazuje obujam prsnoga koša pri disanju. za IZDISAJ: C. spuštanje (stezanje) ošita B.3. A. U ispitu iz Biologije zadatci dopunjavanja su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. B. OBRAZOVNI ISHOD: objasnite smještaj u tijelu. B. Odredite koji se od navedenih pokreta zbivaju pri udisaju. Primjer zadatka dopunjavanja U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na za to predviđeno mjesto. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite odgovor na za to predviđeno mjesto. U sljedećim zadatcima dopunite rečenicu i tablicu slovima koja nedostaju. Točno riješen zadatak donosi 1 bod što je posebno naznačeno u svakome zadatku. Slika ___ prikazuje izdisaj. ulogu i način rada dišnoga sustava BODOVANJE: 1 bod – za svaki točan odgovor (ukupno 4 boda) 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora . U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. U prazna polja u tablici upišite slova kojima su označeni. porast volumena u prsnome košu C. A.

podvilične OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smještaj u tijelu. U ispitu iz Biologije zadatci kratkih odgovora su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. maltoza. podušne. građu. Primjer zadataka kratkih odgovora Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti. podjezične. škrob. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite svoj odgovor na za to predviđeno mjesto. Na sljedeće zadatke odgovorite riječju ili jednostavnom rečenicom. ___________________ ___________________ ___________________ ___________________ TOČAN ODGOVOR: ptijalin ili α – amilaza.9. Koji je enzim prisutan u slini? Koju tvar iz kruha razgrađuje taj enzim? Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom? Navedite tri skupine žlijezda slinovnica. ubrzo osjetite slatkast okus koji se mijenja zbog djelovanja enzima. Točno riješeno potpitanje donosi 1 bod što je posebno naznačeno u svakom zadatku.4. ulogu i način rada probavnoga sustava BODOVANJE: 1 bod – svaki točan odgovor (ukupno 4) 0 bodova – netočan odgovor ili izostanak odgovora . Kad žvačete komad kruha.

. M. M. G. N. Zagreb. 2004.. Krsnik-Rasol. Meštrov. za 2. I. Kalafatić. Mihaljević... Jelenić. T. Bartolić. Erben. Školska knjiga. 1998. M. ali od pristupnika se ne će tražiti da u odgovorima navodi latinske nazive vrsta. Biologija 3 – Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja – udžbenik za treći razred gimnazije.. Kerovac. M.. 3. Praktikum biologije stanice. Krajačić. 2001. Zagreb. Dolenec. Springer. Regula.. Popis literature napisan je po razredima i sadrži propisane udžbenike i ostalu literaturu koja se rabi u nastavi Biologije u gimnazijama. 1997. Za 1. D. M. Šeparović Markota. Slijepčević. I. 4. Ekologija – udžbenik biologije za četvrti razred gimnazije. M. J. Zagreb. 3. Z. ekologija. 2. Biologija 2 – Monera. Profil. Biologija 4 – Genetika. Popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja pristupnicima može služiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja. Z. M. Kako se pripremiti za ispit Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita iz Biologije na državnoj maturi uz pomoć ispitnih specifikacija i propisanih udžbenika iz Biologije koje su rabili u dosadašnjem školovanju. za 3. Profil.. Veček Šimunović.. Biologija 4 – Genetika. Školska knjiga. P. gljive. Biologija 2 – Životinjski svijet – udžbenik za drugi razred gimnazije.. R. protisti. Zagreb.. razred: 1.. Ruščić. V. Zagreb. O.. Zagreb. 2. Pevalek-Kozlina. S. 2003. Šverko. Pavlica.. B. Od molekule do organizma – udžbenik za prvi razred gimnazije. protisti. 2004. Antolić. Habdija. Profil. Školska knjiga. 2003. ekologija – udžbenik za četvrti razred gimnazije. Bačić. U tekstu koji slijedi ponuđena je i razradba svakoga obrazovnoga . Zagreb. M.. za 4. M.. evolucija – udžbenik za četvrti razred gimnazije. Školska knjiga. Od molekule do organizma – udžbenik za prvi razred gimnazije. Papeš.. gljive i biljke – udžbenik za drugi razred gimnazije. Raznolikost živoga svijeta – udžbenik za drugi razred gimnazije.. Zagreb.. Profil. S. 2001. biljke – udžbenik za drugi razred gimnazije. 2. 2002. 4. Z.... Balabanić. U ispitu iz Biologije rabit će se latinski nazivi opće poznatih vrsta (npr. M. evolucija. Krajačić.. razred: 1. razred: 1. Profil. Escherichia coli).. Mayr Radonić. 2. Životni procesi – udžbenik za treći razred gimnazije. 1997. Monere. Genetika i evolucija – udžbenik za četvrti razred gimnazije. Zagreb. I... razred: 1.7. Zagreb. 2004. Školska knjiga. Školska knjiga. Zagreb.. Zagreb. 2003. M.. O. Springer. Ternjej. 3. Pavletić. Zagreb. 2004. Marković. Profil. Z.. Profil..

Stoga je stručna radna skupina odlučila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko temeljnih pokusa koji se mogu praktično izvesti u bilo kojoj školi3. 7.osmisliti plan istraživanja i provesti samostalni projekt . Dodatno. Navedene su i oznake i kratice koje pristupnici trebaju koristiti pri rješavanju zadataka iz genetike S obzirom da uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost sa načinom ispitivanja pristupnicima se savjetuje: • proučavanje opisa ispitnih cjelina te primjera zadataka • rješavanje oglednoga primjerka testa.navesti zajedničke osobine živih bića .definirati biologiju kao znanost koja proučava život . mogu i trebaju upoznati učenici na nastavi Biologije.prepoznati osnovne korake u znanstvenom istraživanju .ishoda kako bi pristupnicima bilo jasnije što pojedini obrazovni ishod podrazumijeva.podijeliti živa bića u pet carstava .razlikovati osnovne sistematske kategorije i smjestiti čovjeka u osnovne sistematske kategorije 3 Napomena: Ispit iz Biologije ne sadrži praktični dio.opisati značaj biologije pri proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti • opisati glavne etape i metode istraživanja u biologiji • analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka • objasniti uloge osoba koje su značajno pridonijele otkriću stanice i razvoju biologije • razlikovati organizacijske razine živoga svijeta . u tekstu koji slijedi navedene su najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i zaslužne su za razvoj biologije.1. Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se velikim dijelom temelji na promatranju i uočavanju prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti pomoću različitih metoda. Razradba obrazovnih ishoda 7. Neke postupke koje rabe znanstvenici.1.opisati znanstvene metode straživanja . Biologija stanice OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno ne će se ispitivati • definirati biologiju . .1. njihovo izvođenje i razumijevanje.raščlaniti organizacijske razine živih bića . ali će se u ponekom zadatku naći pitanja koja ispituju poznavanje rezultata navedenih pokusa.

aktivno .objasniti značenje vode za održavanje života (sveukupnoga i osobnoga) . polisaharide.opisati model tekućeg mozaika .opisati značenje enzima za kemijske reakcije u živim bićima .opisati ugljik kao središnji atom u organskim molekulama .navesti da su sva živa bića izgrađena iz kemijskih (biogenih) elemenata .razjasniti da živu i neživu prirodu izgrađuju isti kemijski elementi .objasniti kako se većina stanica proučava mikroskopom .usporediti načine prolaska tvari kroz membranu (pasivno.navesti uzroke raznolikosti bjelančevina kao preduvjeta biološke raznolikosti • objasniti osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima . škrob) . obilježavanje radioizotopima .analizirati ulogu masti i ulja.opisati otkriće mikroskopa (van Leeuwenhoek) .objasniti zajednička svojstva lipida i objasniti njihovu netopljivost u vodi .navesti da je Robert Hook prvi upotrijebio pojam „stanica“ .opisati građu i objasniti ulogu stanične membrane .objasniti da su nukleinske kiseline složeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar stanice • razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti građu i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i životinjske) .stanično frakcioniranje.objasniti kako enzimi ubrzavaju kemijske reakcije .odrediti osnovna obilježja građe i funkcije pojedinih organela i staničnih struktura . (celuloza.objasniti međusobni odnos monomera i polimera .objasniti replikaciju DNA i njezino značenje . hitin.opisati značenje zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani .analizirati najčešće ugljikohidrate: monosaharide.poznavati osnovna pravila mikroskopiranja .objasniti organizaciju eukariotske stanice .opisati osnovnu građu svjetlosnog mikroskopa i ulogu glavnih dijelova . Schwann) .razlikovati endocitozu i egzocitozu .opisati strukturu aminokiselina i peptidne veze .usporediti građu stanice prokariota i eukariota .navesti osnovnu podjelu ugljikohidrata .objasniti proces endosimbioze kao mogući način postanka stanice eukariota . glikogen.opisati građu i ulogu staničnih organela (biljnih i životinjskih) .definirati staničnu teoriju (Schleiden. fosfolipida i steroida . ulogu i primjer .razlikovati . disaharide.razlikovati građu i funkcije biljne i životinjske stanice .razlikovati pojmove neživoj prirodi hidrofilno i hidrofobno .primijeniti znanje o steroidima na primjerima iz svakodnevnoga života .Na/K crpka) .za svaku skupinu makromolekula navesti osnovnu građevnu jedinicu.navesti temeljno značenje centralne dogme molekularne biologije (DNA –RNA – proteini) .razlikovati tri tipa RNA i njihove uloge .razlikovati organske od anorganskih molekula .usporediti osnovnu građu i princip rada elektronskog mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom .opisati osnovnu građevnu jedinicu nukleinskih kiselina .• objasniti kemijski sastav živih bića .razlikovati DNA i RNA .objasniti da je voda najzastupljenije otapalo elemente u živoj i .

opisati tijek mejoze .objasniti energetsku ulogu ATP-a . .uočiti značaj diferencijacije stanica u pogledu stvaranja tkiva. mezoderm.prepoznati temeljne značajke mejoze: 1.objasniti da se mitoza odvija samo u dijelu stanica odrasloga višestaničnoga organizma .objasniti da se nekontrolirane mitoze odvijaju u tumorskom tkivu • analizirati procese fotosinteze.razlikovati funkciju mitoze i mejoze u višestaničnom organizmu (biljka i životinja) . staničnoga disanja i vrenja (na razini opće jednadžbe) i objasniti njihove uloge za živa bića • objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnoga organizma . S.poznavati dijelove s građom kromosoma interfaze: G1.objasniti stanično disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije (na razini opće jednadžbe staničnoga disanja) .• opisati stanične diobe (mitozu i mejozu) te objasniti njihovu ulogu u životnom ciklusu višestaničnoga organizma .navesti da su broj. endoderm . organa i višestaničnoga organizma .objasniti proces fotosinteze u biljci (na razini opće jednadžbe fotosinteze) .odrediti metabolizam kao skup svih biokemijskih procesa u stanici .opisati tijek mitoze .navesti zametne listiće: ektoderm.objasniti brazdanje i gastrulaciju u životinjskih organizama . G2 građa i oblik kromosoma stalni i karakteristični za vrstu . redukcija broja kromosoma u gametama i 2.objasniti zašto je redukcijska dioba preduvjet za oplodnju (biljka i životinja) .opisati životni ciklus stanice . rekombinacija roditeljskih kromosoma .povezati znanje o DNA .

porodica.objasniti pojmove . pili). .povezati umnožavanje virusa s mehanizmom izazivanja bolesti .objasniti važnost .svrstavanje u sistematske kategorije • opisati glavne dijelove prokariotske stanice.opisati raznolikost bakterija prema tipu ishrane: autotrofne (kemoi fotosintetske).opisati osnovnu građu diobe bakterija prokariotske stanice1 . pasmina.razlikovati plazmid koji pripadaju u carstvo od nukleoida Monera .razlikovati viruse virusi na granici živoga prema tipu i neživoga svijeta nukleinske kiseline .opisati kako se uzgajaju bakterije i zašto su važni sterilni uvjeti .navesti organizme .navesti primjere .podrijetlo virusa .povezati pojavu „cvjetanja’’ kopnenih voda i mora s cijanobakterijama .analizirati principe raspodjele živog svijeta u 5 carstava .7.opisati ulogu cijanobakterija za život bakterija u na Zemlji4 kruženju dušika u prirodi .navesti podjelu preživljavaju bakterija prema obliku nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa . konjugacija.opisati pojam mlijeka ili kupusa „patogenost’’ i navesti .povezati veliku . objasniti njihovu ulogu i razmnožavanje prokariota .opisati osnovnu građu i prema domadaru virusa na primjeru TMV i bakteriofaga .prepoznati .objasniti vrenje „simbiont’’ i „parazit’’ ili fermentaciju na na primjeru E.razlikovanje bakterija prema tipu.objasniti način . coli primjeru kiseljenja .objasniti što su putove ulaska bakterija antibiotici i opisati u organizam njihovu ulogu . Mikrobiologija OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno • analizirati razlike između virusa i živih bića te objasniti mehanizam umnožavanja virusa u živim stanicama važno vrijedno ne će se ispitivati .navesti ulogu pojedinih endosporu kao dijelova prokariotske oblik u kojem stanice2 bakterije .prepoznati vrstu biološku raznolikost s kao osnovnu evolucijskim razvojem i sistematsku prilagodbama kategoriju organizama na različite tipove staništa .1. broju i položaju nitaste tvorevine bakterija (bičevi. heterotrofne (saprofitske i parazitske)3 .objasniti zašto su . razred i carstvo više siste matske kategorije • objasniti biološku raznolikost i sistematsku podjelu živoga svijeta . koljeno (odjeljak).jednadžbe vrenja korisne uloge i primjene bakterija u biosferi i u životu čovjeka .nabrojati načine izmjene gena u bakterija (transformacija. razred.2.opisati umnožavanje virusa (na primjeru bakteriofaga) . sorta.prepoznati da je podvrsta (odlika. rasa) niža kategorija od vrste. a da su rod.usporediti građu bakterija i cijanobakterija .prepoznati značenje dvojnog nazivlja za lakše snalaženje u biološkoj raznolikosti .povijesni razvoj bakteriologije • analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u životu čovjeka .satelitne RNA . transdukcija) . red.

stanična stijenka.navesti da virusi mogu izazvati i tumore – na primjeru spolno prenosivog HPV .objasniti na primjerima preventivno cijepljenje (protiv npr.razlikovati građu . ribosomi. kozmopoliti i pioniri vegetacije 5 streptokokna angina (penicilin). hripavca.nabrojati najčešće i najopasnije viroze kod ljudi i životinja (npr.načine liječenja zaražavanja HIV-om viroza . sterilizacija .• opisati načine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama . rezervne tvari. velikih boginja) .opisati preventivne mjere protiv zaraznih bolesti6 .viroze u biljaka i viroida i priona i navesti životinja bolesti koje uzrokuju Dodatna pojašnjenja 1 uočiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam 2 nukleoid ili bakterijski kromosom. bjesnoća. saprofitske: bacil sijena i bakterije koje uzrokuju vrenje. gripa. prokuhavanje. TBC. omotač ili kapsula.) te objasniti načine zaštite . parazitske: uzročnik TBC-a 4 skupina organizama koja može provoditi fotosintezu i nitrofiksaciju. tetanus. gonoreja. fotosintetske: purpurne bakterije.opisati način . pasterizacija. sifilis.navesti neke bakterijske bolesti5 . akne. prehlada. gripe. citoplazma. upala pluća (bakterijska ili virusna) 6 higijenske navike: pranje ruku... stanična membrana. bičevi 3 kemosintetske: nitrifikacijske bakterije. AIDS.

označiti lišaje kao „pionire vegetacije’’ .3.građa bičeva i trepetljike kitridijale .poznavati morfološku raznolikost lišaja (korasti.navesti ulogu i osobine protista1 značaj autotrofnih . odnosno sa životinjama .navesti tipične predstavnike mješinarki i stapčarki5 .prepoznati otrovne (zelena pupavka.detalji skupina svjetlećih i zlatnožutih bičaša .navesti značajke gljiva koje ih povezuju s biljkama.navesti primjenu gljiva u zdravstvu (penicilin).razlikovati tipove plastida po kojima se imenuju alge4 . bukovača. smrčak) • navesti osobine i značenje lišaja .navesti parazitske oblike gljiva (kandida) .opisati vegetativno razmnožavanje lišajeva .rasplodni organi (sporangiofori i zoosporangiji) peronospora i plijesni sluznjače .razmnožavanje lišajeva soredijima navesti značenje protoktista i gljiva za čovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama . poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi – hranidbena vrijednost) . listasti) .podrijetlo heterotrofnih protista .definirati pojam “indikator onečišćenja” na primjeru morske salate .detaljno razmnožavanje mješinarki i stapčarki .izmjena generacija u sluznjača . mikrobiologiji (agar) i gospodarstvu . ludara) i neotrovne vrste gljiva iz skupine stapčarki (vrganj. grmasti.navesti štetno djelovanje otrovnih gljiva na probavni i živčani sustav i stanični metabolizam i način hitne pomoći pri trovanju7 . industriji (kvaščeve gljivice).navesti tipične (fitoplanktonskih) predstavnike i heterotrofnih autotrofnih protista te (zooplanktonskih) opisati njihovu građu i protista u način života2 hranidbenim . muhara.opisati lišaj kao .detaljna slojevita građa lišaja (anatomska građa) .navesti zajedničke .objasniti štetnost srdoboljne amebe i trihomonasa za čovjekovo zdravlje navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi .1.usporediti načine razmnožavanja mješinarki i stapčarki (oblik sporangija.povezati svjetlucanje mora s fitoplanktonom (vrsta: Noctiluca miliaris) .7.ciklus razmnožavanja plazmodija .proces probave kod trepetljikaša .objasniti heterotrofnih protista razmnožavanje i opisati njihovu građu i zelenih algi na način života3 primjeru morske salate . pečurka.opisati posljedice širenja algi –pridošlica u Jadranu (kaulerpe) .objasniti kako se poznavanje životnih ciklusa patogenih protista može upotrijebiti u kontroli njihova širenja (na primjeru malarije) ne će se ispitivati .opisati važnost gljiva u simbiozi6 . vrsta i broj spora) .građa tijela i razmnožavanje kremenjašica . produkata fotosinteze i rezervnih tvari svih autotrofnih protista osim euglene i zelenih algi .podjela stapčarki navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi . Protoktista i gljive OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno .navesti tipične lancima predstavnike .konjugacija trepetljikaša .navesti značenje algi u prehrani.ostali tipovi fotosintetskih pigmenata.prepoznati lišajeve simbiozu mješinarki i kao indikatore stapčarki s modrozelenim čistoće zraka i ili zelenim algama njihovo značenje u medicini (islandski lišaj) .

hitna medicinska pomoć . volvoks. kremenjašice. bičaši – trihomonas.Dodatna pojašnjenja 1 jednostanični eukariotski organizmi i višestanični organizmi koji nemaju definirana tkiva 2 Zeleni bičaši (euglena). zelenu plijesan. truskovci – plazmodij. sjemenke orhideja). simbioza gljiva i životinja (gljive i mravi) 7 puno vode. smeđe (jadranski bračić) i crvene (litotamnij) alge 3 praživotinje: korjenonošci – amebe i krednjaci. feoplasti. niže gljive – algašice (peronospora i sive plijesni) 4 kloroplasti. trepetljikaši – papučica. bukovača. muhara 6 mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korijenovih dlačica. morska salata). rodoplasti 5 mješinarke: kvaščeve gljivice. aktivni ugljen. spirogira. zelena pupavka. zelene (kišna alga. stapčarke: vrganj.

objasniti bolju prilagođenost kritosjemenjača životnim uvjetima u odnosu na golosjemenjače .opisati životni ciklus paprati . opisati građu i navesti uloge tvornog i provodnog tkiva .i makrosporogenezu i dvostruku oplodnju kod golosjemenjača • analizirati značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka • analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske .označiti mahovine kao sedrotvorce . Botanika OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno ne će se ispitivati • navesti zajedničke osobine i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela .opisati građu mahovina .razvoj biljaka kroz geološka doba • razvrstati opće poznate biljne vrste u pripadajuće glavne skupine • razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavršavanje njihove građe i uloge s prilagođavanjem životu na kopnu .objasniti uloge biljnih organa – korijena.navesti evolucijske prednosti papratnjača u odnosu na mahovine .analizirati značenje kritosjemenjača u životu ljudi .mikro.opisati prilagodbe na različite načine oprašivanja i rasprostiranja sjemenki .objasniti što su godovi povezanost zelenih algi sa stablašicama (klorofil.razlikovati vrste plodova i način rasprostranjivanja .1.usporediti golosjemenjače i kritosjemenjače .na primjeru životnog ciklusa bora razlikovati osnovne značajke razmnožavanja golosjemenjača4 .veza predstavnike papratnjača heterospornosti .usporediti značajke jednosupnica i dvosupnica .objasniti životni ciklus • analizirati kritosjemenjača razlike u životnim ciklusima različitih skupina biljaka .navesti značenje papratnjača za čovjeka . ljekovite i začinske biljke u flori Hrvatske9 .opisati raznolikost papratnjača s golosjemenjača daljnjim razvojem kopnenih biljaka .razlikovati cvijet i cvat .opisati primjere preobrazbe vegetativnih organa5 .opisati oblike vegetativnog razmnožavanja2 .7. ploda i sjemenke .navesti biljna tkiva. stabljike i lista . jestive.navesti glavne predstavnike flore7 .objasniti životni ciklus mahovina – izmjenu generacija .objasniti .objasniti prilagodbe biljaka na kopnene uvjete života1 . škrob) .uloga mahovina u nastanku tresetišta .razlikovati glavne .podatci o vegetaciji karbona .4.izmjenu generacija3 .navesti glavne značajke i tipove vegetacije Hrvatske .navesti zaštićene.opisati građu i ulogu cvijeta.prepoznati dijelove cvijeta kritosjemenjača .navesti endemične i rijetke biljke hrvatske flore8 .procijeniti ekonomsku i ekološku važnost golosjemenjača6 .navesti podjelu biljnog carstva .mogući tijek evolucije u pojavi sjemenog zametka .opisati značaj cikasa i ginka u filogeniji golosjemenjača .

noduli .enzimi u sekundarnim reakcijama .analizirati fotosintezu kod biljaka suhih staništa (sukulente) . difuzija) . svjetlost.definicija slobodne energije .brojčani iznosi turgora i osmotskog tlaka u biljnoj stanici .objasniti značaj minerala za život biljaka (Mg.deprsteniranje i povaljenice .usporediti fotosintezu s kemosintezom .reakcije redukcije N2 i redukcije NO3 .Casparijeva pruga .opisati prijenos asimilata .Traubeova stanica .objasniti otvaranja puči .rubisko .utvrditi tipove biljaka prema pH vrijednostima tla s primjerima11 .minerali i posljedice njihova nedostatka i suviška .kemijska struktura klorofila .vodni potencijal .brojčane vrijednosti vidljive svjetlosti .opisati provođenje vode kroz biljku i povezati s korijenovim tlakom i transpiracijom .objasniti heterotrofnu ishranu11 . O.protumačiti mehanizme primanja vode u biljci (osmoza. bubrenje.jednadžba osmotskog tlaka . temperatura i CO2) . zeleni) . P) za razvitak biljke . N.razlikovati transpiraciju od gutacije .objasniti anatomsku • analizirati građu lista značenje procesa vezanih uz izmjenu .povezati strukturu vode s njezinom ulogom u biljnom organizmu10 .• objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci .objasniti plazmolizu i deplazmolizu .objasniti proces fotosinteze tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na te procese .navesti potrebne biogene elemente (C.opisati finu strukturu kloroplasta i povezati ih s fotosintezom .leghemoglobin . H.dijelove vidljivog spektra (plavi.fotosustavi I i II.raščlaniti fotosintezu i opisati reakcije na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov ciklus) .analizirati utjecaj vanjskih čimbenika na intezitet fotosinteze (voda. Fe) i navesti posljedice njihova nedostatka .fotorespiracija dodatni mehanizam vezanja CO2 (C4 biljke i CAM biljke) . crveni. njihove valne dužine i povezanosti .postotci zastupljenosti mineralnih elemenata u tlu .reakcije fuzije H2 u He .objasniti građu i smještaj puči .

. višnja. dud. trn. lovor.florigen • analizirati gibanja biljaka . šljiva. mikoriza (neke orhideje). maslačak. endivija).na primjerima opisati diferencijacije biljke dormanciju u biljaka i (klijanje sjemenki. hrast.objasniti djelovanje . suncokret. kesten. lipa.objasniti značaj gibanja za biljke i navesti koji podražaji potiču ta gibanja .cirkadijarni ritmovi . slana tla – mrižica. smokva.detaljniji opis hormona i njihovog djelovanja . papratnjače: poljska preslica. tisa. jagoda. dubrovačka zečina. blitva. carska begonija 3 uočiti redukciju gametofita 4 uočiti daljnju redukciju gametofita 5 korijen: repasti korijen. ljekovita kadulja. stabljika – vrba. a noću zatvaranje. ljiljan. reznice. kockavica.razlikovati tipove gibanja13 Dodatna pojašnjenja 1 napredak sporofita. organomotorna gibanja (tropizmi .usporediti različito svjetlosti) djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka (auksini i etilen) povezati s vršnim i . voće: jabuka.prirođena.šiške . zračno korijenje. ekološka: crnogorične šume 7 mahovine: obični vlasak. kohezija. kupus. biljke mesožderke – autotrofne (rosika.opisati vernalizaciju na . razvoj tkiva i organa. turgorska gibanja (pucanje ploda štrcalice) .strujanje plazme). list – afrička ljubica. zaštićene vrste: paprat – gospin vlasak. perunika.povezati stanično vanjskih i disanje i fotosintezu unutarnjih . (temperatura. stabljika: vitica. podzemna stabljika – luk. njen prekid – stratifikacija stvaranje cvijeta i ploda) . golosjemenjače: bor. jednosupnice: luk. bazična tla – pšenica. kamilica. kukuruz. vilina kosa). gingko. rogač. šumarice. sklapanje liski mimoze). kapilarnost. jestive: žitarice (ječam. hrvatska sibireja. grah. vrčonoša) 12 (kisela tla – kesten. ljekovite biljke: metvica. božikovina 9 povrće (kupus. trska 8 endemične vrste: velebitska degenija. otvaranje cvjetova danju. efedrin iz kositrenice. simbioza (mahunarke i bakterije). sjemenka 2 korijen – šljiva.opisati vrenja i . začinske biljke: ružmarin. kultura tkiva) intezitet i trajanje .navesti i opisati načine ekoloških čimbenika uzgoja biljaka na rast i razvitak vegetativnim putem biljaka (kloniranje. lješnjak. proizvodnja papira.somatski embriji . potpuni nametnici volovod.klice sjemenke s diferencijacijom u različite stanice. list: vitica.usporediti stanično uvjete u kojima se disanje i vrenje po količini odvijaju dobivene energije .objasniti biološku • objasniti oksidaciju na temelju osnovne etape i shematskog prikaza procese na (anaerobni dio – kojima se temelji glikoliza. ciklama. blitva.tumefaciens – Ti plazmid . petrovac) 13 lokomotorna (taksije -plivanje spermatozoida. brakteja 6 ekonomska: građevinarstvo – drvo. majčina dušica. nastije-otvaranje cvjetova tulipana pri povišenim temperaturama.objasniti proces rasta i . hrvatski karanfil. bagrem.gibanje organa biljke prema sili teže. tisa. sibirska perunika. gibanja u stanicama .detaljni postanak tkiva i organa .objasniti djelovanje primjeru dvogodišnje biljnih hormona kao biljke kupusa regulatora rasta biljaka . kaćuni (orhideje). smreka. jagoda. prisilna dormancija . mrkva. čempres.fitokrom i njegovi oblici . adhezija) 11 saprofiti (metanske bakterije). trn. zob. hortikultura.nazive koenzima detaljnije reakcije vrenja . ribiz. jelenak. kadulja. hrvatska vučja stopa. bosiljak.objasniti mogućnost čimbenika na te rasta biljaka tijekom cijeloga života i procese . kritosjemenjače – dvosupnice: bukva. bujad. hrvatska perunika.detaljne reakcije staničnog disanja . farmaceutska industrija – iglice za sirupe protiv kašlja.jednadžba dišnog koeficijenta . aerobni dio: razvitak biljaka te Krebsov ciklus i dišni lanac) objasniti utjecaj . krumpir. tkiva i organe . pitomi kesten. kamilica. peršin. paraziti (polunametnici – imela. trave: pšenica. jela. pšenica) 10 (topljivost tvari. smola.tumori i bakterija A. krški runolist.opisati kako nastaju bočnim meristemima izrasline .veza asimetrične diobe biljnih stanica .

povezati razlike u tjelesnoj organizaciji životinja s podjelom u 5 skupina: spužve.detaljna podjela vodozemaca .navesti glavne skupine beskolutićavaca2 . gmazovi.razlikovati svitkoglavce i kralježnjake kao najvažnije skupine svitkovaca .povezati osobine čovjeka s njegovom pripadnošću sisavcima primatima . vodozemci.prepoznati kopljaču kao nižeg svitkovca koji ima svitak i škržno ždrijelo tijekom cijeloga života .nabrojati zajedničke osobine kralježnjaka6 .beznošci (indijski rijač) .opisati ulogu životinja osobine u biosferi1 životinja te analizirati osobitosti glavnih skupina • razvrstati opće poznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine . opisati građu i navesti uloge vrijedno .navesti glavne skupine člankonožaca: rakovi. mnogokolutićavci.uočiti veliku raznolikost kukaca u biosferi i znati prepoznati neke najvažnije predstavnike11 .navesti specifične osobine zmija. mravi i termiti .prepoznati glavne predstavnike žarnjaka3 .navesti nekoliko predstavnika rakova (jastog. sišu mlijeko) .1. beskolutićavci.detaljna podjela ptica .navesti glavne značajke ptica po kojima se razlikuju od ostalih kralježnjaka .latinski nazivi vrsta . malokolutićavci i svitkovci .opisati glavne osobine mnogokolutićavaca . školjkaši i glavonošci i prepoznati najvažnije predstavnike4 .navesti životinjska tkiva.nabrojati zajedničke osobine beskolutićavaca9 . rakovica) .prepoznavati važnije predstavnike bodljikaša10 .navesti bodljikaše kao najpoznatiju skupinu malokolutićavaca . škorpioni.7.razlikovati pojmove: beskralježnjaci i kralježnjaci .5. ptice i sisavci .objasniti po čemu su spužve najjednostavnija skupina višestaničnih životinja .razlikovati niže sisavce od pravih sisavaca .detaljna sistematika riba .nabrojati osobine sisavaca po kojima se razlikuju od drugih kralježnjaka (dlaka. hlap.poznavati zadružne kukce: pčele.navesti glavne skupine i predstavnike gmazova8 . prug.navesti glavne skupine mekušaca: puževi. Zoologija OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno .detaljna podjela sisavaca .razlikovati glavne skupine kralježnjaka: ribe.navesti glavne skupine i predstavnike vodozemaca7 .razlikovati kolutićavce i člankonošce5 . kukci i stonoge .detaljna podjela gmazova . škamp. pauci. krpelji.razlikovati ptice selice i ptice stanarice ne će se ispitivati . kornjača i krokodila .navesti zajedničke • navesti osobine životinja zajedničke .

opisati osnovnu građu spužve .nazivi organa za izlučivanje (protonefridiji.uočiti da s pojavom pluća dolazi do razdvajanja malog i velikog krvotoka .objasniti prednosti homeotermnih životinja u odnosu na poikilotermne . uho) .navesti zajedničke osobine gmazova i ptica koje ukazuju na zajedničko podrijetlo . metanefridiji.razlikovati otvoreni i zatvoreni krvotok .uočiti da su rakovi prilagođeni za život u vodi. pelagijal) .osnove građe i način života kopljače • analizirati usložnjavanje tjelesne građe i funkcije životinja tijekom evolucije .opisati u građu morskog ježinca16 .povezati složenost tjelesne građe i tjelesne simetrije s načinom života i stupnjem pokretljivosti na primjeru ribe i vlasulje . tuljani) .detaljna građa svih skupina beskolutićavaca .navesti staništa i način života žarnjaka .opisati osnove vanjske građe i smještaj najvažnijih organa sisavca .objasniti prilagodbe riba za život u vodi (koža.opisati izmjenu nespolne (polip) i spolne (meduza) generacije žarnjaka na primjeru ušatog klobuka .opisati osnovnu građu gmazova na primjeru gušterice .uočiti da većina ptica pripada grebenkama.zaključiti da su glavonošci najrazvijenija skupina mekušaca .navesti druge predstavnike kolutićavaca: cjevaš i pjeskulja (u moru).detaljna građa kolutićavaca .analizirati prilagodbe nametničkih beskolutićavaca na nametnički način života14 .opisati faze u životnom ciklusu žabe .kružnouste . antenalne žlijezde. škrge.navesti prilagodbe u tjelesnoj građi i funkciji koje su omogućile pojavu homeotermnosti kod ptica i sisavaca .navesti škržno ždrijelo i svitak kao glavne zajedničke osobine svitkovaca .povezati pojavu selidbe ptica s manjkom hrane u staništu tijekom zime . kitovi.detalji životnih ciklusa nametničkih životinja s nazivima ličinačkih stadija: miracidiji.objasniti razlike u građi udova kao prilagodbe za različite načine kretanja na različitim podlogama .usporediti brojnost i raznolikost današnjih gmazova sa svijetom gmazova u prošlosti (mezozoik) .objasniti pojavu kolutićavosti.prepoznati da su šišmiši sisavci prilagođeni za letenje .razlikovati ribe prema građi kostura13 . kukci) . cerkarije.povezati pojavu mitarenja s promjenama temperature u okolišu .uočiti pojavu presvlačenja kod nekih skupina člankonožaca (rakovi.objasniti zajedničko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice ...opisati prilagodbe ptica za letenje18 . stopalo .objasniti razliku između „plave” i „bijele” ribe s obzirom na način ishrane i stanište (bental.napredak u tjelesnoj organizaciji u odnosu na plošnjake .• analizirati povezanost tjelesne građe i funkcije životinja s načinom života .nastanak pojedinog sustava (oko. mozak i osjetila) kao napredak u prilagodbi za život na kopnu .objasniti razlike u građi zubala kao prilagodbe na različite načine ishrane19 .objasniti da su mekušci najrazvijeniji beskolutićavci15 . pijavice (u kopnenim vodama) . a ostali člankonošci za život na kopnu .) .svojstva peripatusa kao živog fosila .povezati zmije i beznožne guštere (sljepić i blavor) s četveronožnim pretcima .navesti staništa i način života mekušaca .pojava partenogeneze kod vodenbuhe . a manji dio bezgrebenkama (noj) .detaljno Hadžijeva i Haeckelova teorija o postanku višestaničnih životinja . .objasniti evolucijsko značenje panožica . i sl.povezati evoluciju žiroglavaca i svitkovaca (škržno ždrijelo i potpora glavice) .opisati vanjsku građu člankonožaca na primjeru kukca .detaljna podjela kukaca .opisati vanjsku i unutrašnju građu riba .uočiti prilagodbe čovječje ribice za život u podzemnim vodama17 .analizirati prilagodbe vodozemaca za život u vodi i na kopnu (žaba) .opisati neke specifične osobine pauka (mreže) i škorpiona (otrovna bodlja) po kojima se razlikuju od ostalih člankonožaca .razlikovati spolno i nespolno razmnožavanje spužvi .plaštenjaci .navesti zajedničke osobine mekušaca plašt.objasniti nastanak višestaničnih životinja od jednostaničnih .prepoznati da su sisavci kopnene životinje od kojih su se neki naknadno prilagodili za život u vodi (dupini. srce) .nazivi ličinki .povezati pojednostavljenje tjelesne građe malokolutićavaca s načinom života .objasniti usložnjavanje građe organa i organskih sustava kralježnjaka (srce. probavilo.prepoznati da su se prvi sisavci mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazovi) .opisati građu vodozemaca na primjeru žabe . pluća.razlikovati potpunu od nepotpune preobrazbe kukaca – vretence i leptir .opisati građu kolutićavca12 . vanjska ljuštura.objasniti značenje resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kralježnjaka . zatvorenog krvotoka i začetka nogu kao značajnog napretka u organizaciji tijela kolutićavaca .opisati osnovnu građu žarnjaka na primjeru hidre .navesti prilagodbe člankonožaca (na primjeru kukaca) za život na kopnu .prepoznati prohodno probavilo oblića . peraje.uočiti prilagodbe gmazova za kopneni način života .

navesti značenje sisavaca za čovjeka25 .objasniti štetne posljedice upotrebe insekticida .prepoznati tradiciju koraljarstva na otoku Zlarinu . naročito grabljivica i močvarica27 ..analizirati uzroke ugroženosti opstanka nekih sisavaca u Hrvatskoj28 • objasniti posebnosti faune Hrvatske • opisati razloge ugroženosti životinja i potrebne mjere zaštite .objasniti značenje gujavica za povećavanje plodnosti tla .izdvojiti crnu udovicu kao našeg otrovnog pauka .navesti naše otrovne zmije: poskoka i riđovku te znati što poduzeti kod zmijskog ugriza .objasniti da su školjkaši filtratori24 .označiti krpelje kao nametnike na životinjama i čovjeku i prenosnike uzročnika bolesti (virusnog encefalitisa) .poznavati tradiciju spužvarstva na Jadranu (Krapanj) .analizirati uzroke ugroženosti opstanka ptica.razlikovati pojmove • analizirati nametnik (parazit) i značenje glavnih skupina domadar . prstaci . mesojedi.prepoznati ekonomsko značenje uzgojenih ptica (peradarstvo) .uočiti da je opstanak većine gmazova u Hrvatskoj ugrožen pa su zakonom zaštićeni .analizirati korisnu i štetnu ulogu kukaca u biosferi i životu čovjeka22 .navesti neke zaštićene vrste vodozemaca u Hrvatskoj26 .objasniti glavne načine izbjegavanja zaražavanja (nametnički kolutićavci)21 .prepoznati neke zaštićene vrste u Hrvatskoj: periska.navesti značenje ptica u biosferi (potrošači – biljojedi.objasniti značenje riba kao potrošača u lancima prehrane u vodenim ekosustavima .opisati vanjsku oplodnju riba i vanjski embrionalni razvitak . strvinari) .prepoznati važnosti mekušaca u ishrani ljudi te shvatiti značenje uzgoja školjkaša kao zamjena izlovljavanju .razlikovati glavne životinja u predstavnike biosferi i životu nametničkih čovjeka beskolutićavaca opasnih za čovjeka20 .prepoznati značenje riba u prehrani ljudi te važnost uzgoja riba23 .

riječne (šaran.Detaljna pojašnjenja 1 potrošači – biljojedi. poskok) i gušteri (zidna gušterica. proizvodnja meda. sove. obadi. oprašivanje biljaka. višeslojna koža. zvjezdače. nekolutićavo tijelo. dupin. sirovine za industriju 26 čovječja ribica. daždevnjak čovječja ribica) 8 krokodili (nilski krokodil). za izlučivanje. štetna ulogu kukaca kao nametnika (biljne i štitaste uši. trakavice). jelenak. buhe. zmije (bjelouška. zmijače. medvjed. muhe) 23 primjeri uzgoja u Hrvatskoj – pastrva. metilji. biljojedi – preživači. anaerobija. lubanja – mozak. rode. bumbari. riđovka. vidra. pjevice i močvarice . vjeverica. glavonožci: sipa. glavata želva). lignja. štuka) 14 zaštitna kutikula.čaplje. divokoza. koštunjače: morske (srdela. goveđa i pasja) i oblići (dječja glista i trihina) 21 uz pomoć slika životnih ciklusa dječje gliste. vuk. komarci. svejedi 20 metilji (ovčji metilj). kornjače (barska kornjača. kravosas. bogomoljke. žaba krastača. zelena žaba. ušati klobuk 4 puževi: vinogradnjak. ris. šišmiši . tuna 24 akumuliraju mikroorganizme i štetne spojeve iz mora – opasnost od trovanja 25 kućni ljubimci. moruzgva. dagnja. kornjaši (hrušt. mesojedi. šuplje kosti i zračni mjehuri. škarpina). buhe) i prenosilaca bolesti (komarci. leptiri. zubatac. raže. uši. mesojedi i svejedi 2 plošnjaci (virnjaci. vlasulja. vodenjaci. ose. zelembać. rasprostranjivanje sjemenki. hobotnica 5 jednakomjernu kolutićavost kolutićavaca od nejednakomjerne kod člankonožaca 6 kralježnica. macaklini) 9 imaju tkiva i organe. depigmentirano tijelo 18 perje. nema pravih organa za pokretanje 10 ježinci. sokolovi. pčele. som. greben prsne kosti i letni mišići 19 glodavci. žličarka 28 sredozemna medvjedica. trihine i ehinokoka 22 korisna ulogu kukaca: hrana drugim životinjama. redukcija tjelesne građe 15 imaju optjecajni i dišni sustav 16 vodožilni sustav i kožni skelet 17 zakržljale oči. trpovi 11 skakavci. šaran. gatalinka. koralji. školjkaši: bezupka. trakavice (svinjska. organi za kretanje 7 bezrepci (gatalinka. zatvoreni optjecajni sustav) 13 hrskavičnjače: morski psi. vretenca 12 na primjeru gujavice: kolutićav raspored dijelova organskih sustava (živčani. žuti mukač) i repaši (vodenjaci. mukači 27 grabljivice . balavci. mišićni. vodencvjetovi. muhe. hrana. mravi. tuna. žarnjaci. komarci. bubamara). lubin.orlovi. pastrva. proizvodnja velike količine jajašaca. oblići i mekušci 3 hidra. škrge – pluća. jastrebovi.

6.razlikovati glavna krvotvorna tkiva i organe .objasniti ulogu hemoglobina u prijenosu kisika i ugljikovog(IV) oksida .prepoznati utjecaj živčanog sustava na krvožilni sustav1 .razlikovati osnovnu .proces hematopoeze i međustadiji u procesu diferencijacije krvnih tjelešaca .nabrajanje svih minerala . građu.kemosenzitivna područja .respiratorni volumen .analizirati ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i pluća • objasniti smještaj u tijelu.tlakovi u plućima (brojčane vrijednosti) .poznavati dijelove dišnog sustava i njihov položaj u tijelu čovjeka .hematokrit .objasniti izmjenu tvari između kapilara i tkiva .objasniti važnost održavanja osmotske ravnoteže u organizmu važno vrijedno .poznavanje zastupljenosti pojedinih minerala u postotcima .mikroskopski preparat krvi .vrste kolesterola i lipoproteina .1. hemoliza .objasniti povezanost plućnog i staničnog disanja . ulogu i način rada dišnoga sustava .7.usporediti tlakove u krvnim žilama .shema zgrušavanja krvi .poznavati kemijski sastav tijela čovjeka ne će se ispitivati .Biologija čovjeka OBRAZOVNI ISHOD • objasniti kemijski sastav tijela čovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva • objasniti sastav tjelesnih tekućina te analizirati sastav i uloge krvi ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno .opisati smještaj srca u čovjeka .površina pluća (brojčano) .promjer alveola .bolesti krvotvornih organa .saturacija hemoglobinom .usporedba disanja i krvotoka prije i nakon rođenja . limfopenija .detaljna struktura hemoglobina .biorazgradnja hemoglobina u jetri .opisati sastav i ulogu limfe • objasniti smještaj u tijelu.navesti podjelu i uloge leukocita .objasniti ABO i Rh sustav krvnih grupa .analiza EKG-a .objasniti mehanizam izmjene plinova u plućima te između krvi i stanica .poznavanje različitih tipova anemija .povezati Rh sustav s hemolitičkom bolesti novorođenčadi .objasniti mehaniku i regulaciju disanja . leukocitoza.navesti osnovne sastojke krvi .navesti glavne simptome anemije .visinska bolest .povezati nedostatak hemoglobina s anemijom .regulacija disanja .objasniti ulogu trombocita .poznavati pojam: sedimentacija .prepoznati značenje krvi u liječenju (transfuzija) .povezati građu dišnih organa s njihovim ulogama .povezati osnovnu građu srca s ulogom .objasniti pojmove: aglutinacija.objasniti razliku plazme i seruma . ulogu i način rada srca i krvožilnoga sustava .građa i broj krvnih tjelešaca .leukopenija.uzročnici zaraznih bolesti koji se prenose vodom .analiza krvi .vanjska i unutarnja respiracija . građu.objasniti ulogu malog građu i ulogu arterija i velikog optoka krvi i vena .

usporediti ulogu tankog i debelog crijeva . limfa i limfoidni organi (krajnici.princip analize hormona u regulaciji pokazatelja rada nefrona i zdravstvenog stanja regulaciji sastava organizma iz urina tjelesnih tekućina (ADH.razlikovati nespecifični .tipovi T stanica .citokini .navesti osobine i vrste .objasniti građu i funkciju hrskavice . H pruga….razlikovati bazalni i .razlikovati vitamine topljive u mastima i vodi .povezati nastanak • objasniti njezinim ulogama amonijaka i ureje smještaj u .• objasniti smještaj u tijelu.prepoznati ulogu minerala u organizmu3 . građu.latinski nazivi mišića .navesti probavne • objasniti organe i odrediti smještaj u njihov položaj u tijelu tijelu. građu.objasniti značenje nastupaju tijekom živčano-mišićne veze života4 za rad mišića .limfatičke žile.priprema cjepiva . veličinu pojedinih dijelova i položaj kostiju sustava organa za .detaljna građa miofibrila (aktin. aldosteron) .opisati hemodijalizu i nužnost transplantacije kod potpunog zatajivanja rada bubrega (uremija) . .povezati građu ulogu i način rada probavnog organa za probavu s njihovom ulogom sustava . ulogu i način rada metaboličkog sustava . građu.poznavati građu zuba .razlikovati uloge čovjeka oblik. antitijelo i imunološka reakcija .analizirati kostur .) .prepoznati djelovanje ptijalina .sfinkter Oddi kolecistokinin .navesti ulogu s metabolizmom tijelu.razlikovati aktivno i i tkiva imunološkog pasivno stečenu sustava imunost .objasniti promjene u kretanje kosturu koje .detalji građe B i T limfocita .važniji mišići i kosti čovjeka .objasniti ulogu jetre i gušterače u probavi hrane . miozin.opisati građu kosti .prepoznati djelovanje pepsina .objasniti djelovanje (fagociti) i specifični imunološkog sustava (B i T limfociti) na tumor imunitet .navesti putove ulaska antigena u organizam.struktura imunoglobulina .navesti bjelančevine u sastavu miofibrila i njihovu ulogu . ulogu i način rada sustava organa za kretanje .shema metaboličkih radni metabolizam putova . maltaze.povezati osnovnu regulaciju građu nefrona s sastava njegovom ulogom u tjelesnih filtraciji krvne plazme i tekućina stvaranju mokraće • objasniti smještaj u tijelu.prepoznati važnost vitamina i posljedice nedostatka2 .probavni hormoni .razlikovati pojmove antigen.analizirati mehanizam termoregulacije .povezati građu kože s .objasniti uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti .povezati građu mišićne stanice s temeljnim principom mišićne kontrakcije .objasniti regulaciju šećera u krvi . lipaze. melanina u zaštiti od bjelančevina ulogu i način rada sustava za UV zračenja . građu.razlikovati organe . saharaze i ostali .analizirati djelovanje .apoptoza . slezena.povezati brojnost mišićnog tkiva mitohondrija s oslobađanjem energije u mišićnim stanicama .razlikovati sastojke hrane koji su izvor energije u organizmu i koji izgrađuju organizam . građu.objasniti peristaltiku crijeva • objasniti smještaj u tijelu.objasniti ulogu žuči .usporediti mliječno i trajno zubalo čovjeka .enzimi: peptidaze.komplikacije pri transplantaciji . mjesta prepoznavanja te načine sprečavanja ulaska antigena . timus i koštana srž) . ulogu i način rada imunološkog sustava . nukleaze.

raščlaniti faze muškog i ženskog brazdanja.usporediti građu mozga i leđne moždine .poznavati princip nastanka osjeta .razlikovati egzokrine od endokrinih žlijezde .makula. spolnog sustava i implantacije objasniti njihove uloge blastociste i razvoj . građu.navesti endokrine žlijezde i odrediti njihov smještaj u tijelu .navesti hormone pojedinih žlijezda i njihovu ulogu .razlikovati prirođene (sisanje.električna aktivnost mozga i moždani valovi .opisati proces oplodnje .opisati funkcionalnu podjelu kore velikog mozga .poznavati značenje i organskih sustava vode za održavanje života u održanju .opisati akomodaciju oka i objasniti poremećaje u funkciji oka (kratkovidnost i dalekovidnost) .objasniti važnost stalnih pH vrijednosti tjelesnih tekućina .glaukom. očni živac) .navesti dijelove živčanog sustava i objasniti njegovu ulogu . ulogu i način rada osjetilnog i živčanog sustava .odrediti termin te ulogu i osnovnu ovulacije s obzirom na građu posteljice dužinu trajanja menstrualnog ciklusa .objasniti ulogu stimulacijskih/tropnih hormona hipofize .objasniti živčano-hormonsku regulaciju porođaja i dojenja .analizirati ulogu homeostaze bubrega u održavanju organizma homeostaze5 . statoliti . Cortijev organ.uočiti opasnost buke na zdravlje .analizirati refleksnu reakciju .• objasniti smještaj u tijelu.objasniti djelovanje neurotransmitera i ulogu enzima pri njihovoj razgradnji .objasniti mehanizam povratne sprege pri lučenju hormona .opisati građu pužnice i objasniti ulogu pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha .veza hormona i specifičnih receptora (na ili u ciljnim stanicama) • objasniti smještaj u tijelu. ulogu i način rada endokrinog sustava .opisati prijenos svjetlosnih podražaja .perilimfa.opisati dijelove zametka menstrualnog ciklusa .opisati smještaj četiri osnovna okusa na jeziku .objasniti pojam • analizirati homeostaze značenje pojedinih organa . građu.navesti organe .razlikovati vrste živaca i njihove uloge .opisati građu živčane stanice i objasniti ulogu njezinih dijelova . ulogu i način rada spolnog sustava . disanje.povezati fiziološke i psihičke promjene u pubertetu .razlikovati glavne značajke porođajnih doba .opisati tijek trudnoće .opisati osjetilo njuha i prijenos signala do mozga .govor: Wernickeovo i Brokino područje .povezati naboj stanične membrane i aktivni transport iona kroz membranu s nastankom podražaja (depolarizacija – repolarizacija) .objasniti hijerarhijski položaj i ulogu hipofize .policikličko i monocikličko spavanje .pamćenje . endolimfa . alkaloza) . građa labirinta .poznavati položaj organa za ravnotežu .mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije .mozgovni živci i zadaće koje obavljaju . pokrovna membrana. ablacija mrežnice .objasniti značenje sna za normalno funkcioniranje organizma .opisati provođenje živčanog impulsa i procese u sinapsi .ekscitacijski i inhibicijski neuroni .povezati disanje i regulaciju pH (acidoza.objasniti hormonsku regulaciju menstrualnog ciklusa .prepoznati dijelove oka (očna jabučica. kašljanje) od stečenih refleksa (Pavlovljev refleks) .funkcioniranje područja za govor u kori mozga .objasniti značenje dojenja • objasniti smještaj u tijelu. građu.bazilarna membrana.

ekskrecija. C.povezati nastanak nekih bolesti s poremećajima u radu endokrinih žlijezda (gušavost. navesti uzročnika i objasniti načine zaraze i načine zaštite . trichomonas.navesti degenerativne bolesti živčanog sustava (Parkinsonova i Alzheimer multipla .objasniti nastanak karijesa i načine zaštite zuba . B.povezati najčešće bolesti i poremećaje dišnog sustava s rizičnim čimbenicima za zdravlje .navesti bolesti koje se prenose krvlju (AIDS.povezati način života s pojavom visokog tlaka i arteroskleroze .duševne bolesti programa imunizacije djece .opisati dijabetes. Fe.prepoznati pozitivne i negativne utjecaje na srce i krvožilni sustav . uganuća i iščašenja 5 regulacija tjelesnih tekućina. P. regulacija krvnog tlaka i eritropoeze 6 HIV.• navesti glavne poremećaje i bolesti organa i organskih sustava čovjeka • analizirati čimbenike i ponašanja koja unapređuju zdravlje čovjeka i razlikovati ih od onih koji ga narušavaju . hepatitis.prepoznati značenje .objasniti štetnost alkohola .povezati pojavu moždane kapi s rizičnim čimbenicima . hepatitis) . skleroza) Dodatna pojašnjenja 1 regulacija rada srca i širenje/sužavanje krvnih žila 2 vitamini: A.definirati AIDS. herpes. prijelomi. papiloma.objasniti pojavu proljeva i zatvora i osnovu samopomoći .definirati leukemiju . navesti rizične čimbenike za pojavu bolesti i načine liječenja .navesti spolno prenosive bolesti6 . nanizam. chlamydia. sifilis .definirati hemofiliju sustava .navesti metode kontracepcije te objasniti važnost planiranja obitelji . gonoreja.prepoznati važnost transplantacije i doniranja organa . dijabetes) . J 4 rahitis.navesti pravila zdrave prehrane .definirati pojam alergije i navesti najčešće alergene .objasniti pojam ovisnosti te navesti vrste i štetne posljedice . gigantizam. E 3 minerali: Ca.povezati spolno prenosive bolesti s rizičnim ponašanjem .uočiti rizične čimbenike za zdravlje i rad bubrega .tumori živčanog . osteoporoza. D.

navesti uloge plazmida • objasniti i usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa. Y kromosomi) razdvajanja homolognih kromosoma i krosingover . križanje) .objasniti kromosomsku teoriju nasljeđivanja .objasniti pojmove: alel.Barrovo tijelo .izvankromosomsko nasljeđivanje . prokariota i eukariota • analizirati značenje mejoze i križanja za nasljeđivanje .) . modifikacije.povezati neke nasljedne bolesti (hemofilija. daltonizam.razlikovati uzroke varijabilnosti (mutacije.povezati odnos .7.7.definirati mutacije te navesti primjere .definirati genetiku i .povezati pojavu mutacija s malignim oboljenjima i raspraviti o rizičnim čimbenicima i rizičnim ponašanjima .usporediti genske sustave virusa.objasniti genotip i povezati je s drugim fenotip biološkim disciplinama .razlikovati dominantna i recesivna svojstva.primijeniti Mendelove zakone u rješavanju zadataka različitih tipova križanja . dihibridno i intermedijarno križanje . mišićna distrofija) sa smještajem gena na spolnim kromosomima .navesti učestalost štetnih i korisnih mutacija .razlikovati vrste mutacija (gena. građe i broja kromosoma) .analizirati značenje nezavisnog načela određivanja spola (X. bakterija (nukleoid i plazmid!) i eukariota .1. homozigotni i heterozigotni organizmi .metoda određivanja poremećaja spolnih stanica u interfazi • navesti vrste promjena genotipa te objasniti moguće uzroke i posljedice .objasniti pojmove klona i populacije na primjerima iz života ne će se ispitivati . ulogu • objasniti i svojstva nukleinskih kemijsku građu kiselina i mehanizam djelovanja gena .objasniti na primjerima monohibridno.razlikovati i objasniti temeljnu građu. broj i vrste kromosoma te kromosomske garniture . Genetika i evolucija OBRAZOVNI ISHOD • objasniti osnovne genetičke pojmove i analizirati njihove međuodnose ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno važno vrijedno .navesti uzroke mutacija .opisati građu. roditeljsku (parentalnu) generaciju i generaciju potomaka (filijalnu) .objasniti multiple alele i primjeniti na primjerima (nasljeđivanje krvnih grupa i sl.poznavati osnovna .razlikovati pojmove između gena i okoline nasljedne tvari i s oblikovanjem nasljednih svojstava fenotipa . rekombinacije.opisati kako geni upravljaju životnim procesima (biosinteza proteina) .

razlikovati specijacija konvergentnu (morski pas i dupin) i divergentnu (zebe) evoluciju na konkretnim primjerima .prepoznati provodne fosile (amoniti.objasniti nastanak rasa • objasniti evoluciju čovjeka Dodatna pojašnjenja 1 primjena genetičkih otkrića u: uzgoju životinja i biljaka. .objasniti zašto su genetičkog drifta i evolucije mutacija i selekcija izolacijskih mehanizama .razlikovati pojmove: kemijska i biološka evolucija .navesti osnovne .prikazati ukratko postanak Svemira i procijeniti starost Svemira. dokazi iz biogeografije5.opisati osnovne .navesti osnovne . dokazi iz poredbene anatomije6.navesti primjere kromosomskih aberacije u čovjeka (trisomija 21sindrom Down.razlikovati alopatrijsku (gušterice) i simpatrijsku (pšenica) specijaciju na primjerima .44 X0) . prijelazni oblici (praptica.opisati primjenu DNA u citogenetska tehnologiji1 istraživanja) . gingko).primijeniti spoznaje o mutacijama u čovjeka u rješavanju zadataka . Psilophyton). živi fosili (resoperke.usporediti Lamarckovu i postavke darvinizma . trilobiti) • objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskog procesa .navesti glavne etape u razvoju čovjeka8 .objasniti nasljeđivanje metode proučavanja hemofilije pomoću nasljeđivanja u ljudi rodoslovlja (rodoslovlje. razvojni nizovi (konj i ogrc). proizvodnja lijekova (na primjeru inzulina) 2 dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagođenosti organizama na okoliš .objasniti važnost Darwinovu teoriju .definirati pojam evolucija2 .analizirati značajke živoga svijeta u pojedinim geološkim erama7 .navesti dokaze evolucije i objasniti ih na primjerima: fosili i nastanak fosila.opisati Oparinov pokus i objasniti vrijednost koacervatnih kapljica kao modela evolucije .• objasniti mogućnosti primjene genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti .objasniti pojam . Sunčevog sustava i Zemlje .analizirati darvinizam .eoni i epohe (periodi) geološke ere Zemljine prošlosti .sukcesivna evolucija temeljne sile evolucije za evoluciju . dokazi iz molekularne biologije .definirati protobionte4 • objasniti osnovne principe i etape kemijske i biološke evolucije • analizirati glavne dokaze evolucije . Turnerov sindrom . biotehnologiji (genetičko inženjerstvo). dokazi iz poredbene embriologije.definirati primate i raspraviti sistematsku pripadnost čovjeka u primate .opisati Millerov pokus i objasniti kemijsku evoluciju3 .

sinekologija • analizirati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša .definirati pojam ekološka niša i navesti primjere vrijedno .definirati ekologiju . proterozoik: praživotinje. kromanjonac 3 4 7. Homo erectus.navesti primjere prilagodbi stablašica umjerenog područja na preživljavanje hladnog razdoblja godine4 .povezati prilagodbe odvijanje životnih životinja različitim procesa u svjetlosnim uvjetima organizmima3 u okolišu . svjetlo) . Ekologija OBRAZOVNI ISHOD •objasniti osnovne ekološke pojmove i analizirati njihove međuodnose ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nužno . optimum i ekološka valencija ne će se ispitivati . kralježnjaci-ribe i vodozemci. 6 homologni i analogni organi.8. papratnjače.objasniti na primjerima pojmove: ekološki minimum.opisati prilagodbe kopnenih životinja za život na kopnu na primjeru kukaca i kopnenih kralježnjaka .1.objasniti važnost temperature za .razlikovati pojmove biljna zajednica (fitocenoza) i životinjska zajednica (zoocenoza) i navesti primjere .postanak prvih organskih molekula iz anorganskih.autoekologija.povezati mitarenje/ linjanje i zimski san s promjenom temprature u okolišu . anaeroban 5 endemi – naše otočke gušterice i velebitska degenija i relikti – čagalj. neandertalac.razlikovati životinje s nestalnom (poikilotermne) od životinja sa stalnom tjelesnom temperaturom (homeotermne) . preduvjeta za postanak prve stanice mogući prvi oblik života: ‘’jednostaničan’’. kenozoik: čovjek 8 australopitek. sisavci. prvi beskralježnjaci. hrvatska sibirea. povezati s primjerima u prirodi i objasniti njihove međuodnose1 važno . atavizmi 7 pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik: prvi oblici života na Zemlji.razlikovati glavne abiotičke čimbenike (temperatura. ‘’prokariot’’.objasniti prednosti homeotermnih u odnosu na poikilotermne životinje i navesti primjere2 .usporediti prilagodbe biljaka vlažnih staništa i biljaka sušnih staništa na količinu vode i vlage u staništu i navesti po jedan primjer .definirati osnovne ekološke pojmove. rudimenti. trilobiti. mezozoik: stablašice. gmazovi. maksimum. Homo habilis. ptice. heterotrofan. voda i vlaga. paleozoik: alge.

endem i kozmopolit .navesti primjere nektonskih organizama (srdela. morski pas.prepoznati sezonske promjene u biocenozi i povezati s klimatskim promjenama . vegetacija.polusesilni i vagilni organizmi .razlikovati osobine vodenih i kopnenih ekosustava . dupin) .navesti glavne tipove bioma i povezati s klimatskim prilikama područja na kojima se prostiru .razlikovati bentoske organizme prema stupnju pokretljivosti5 .objasniti kako odnosi između jedinki iste vrste utječu na brojnost/ gustoću populacije . nametništvo. predatorstvo) .objasniti pojam . zoogeografija • objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava .biogeografija.• analizirati odnose između živih bića u biocenozi (biotički čimbenici) . letilista alelopatija .povezati djelovanje čovjeka na biocenoze s pojavom sukcesija .na primjeru ptice .oligotrofna.prepoznati šumske biocenoze kao najsloženiji i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza .razlikovati osvijetljeni od neosvijetljenog sloja u vodenim ekosustavima i povezati sa sastavom biocenoza . simbioza.objasniti kako odnosi između jedinki različitih vrsta utječu na brojnost/ gustoću populacija u biocenozi .objasniti značenje planktona u vodenim ekosustavima .povezati horizontalni (geografska širina) i vertikalni (nadmorska visina) raspored biljnog pokrova s klimatskim prilikama .na primjeru jedne šumske biocenoze analizirati slojanje i sastav vrsta . bogomoljke i leptira amenzalizam.na primjeru sisavaca biljojeda (zec. nekton i plankton .objasniti pojavu sukcesije na primjerima zaraštavanja jezera i obnavljanja šume nakon požara . flora.razlikovati glavne biotičke čimbenike (odnosi između živih bića: odnosi razmnožavanja.razlikovati i na primjerima objasniti značenje pojmova: fauna.pojmovi fitomimeza i grabljivice (jastreb) aposemija i jednog predstavnika iz skupine zvijeri (vuk) navesti prilagodbe grabežljivaca . fitogeografija. mimikrije na primjeru antibioza.zone litoralnog pojasa .razlikovati bentos.komenzalizam.prepoznati glavne čimbenike koji utječu na raspored organizama (biocenoza) u moru . areal.navesti načine izražavanja gustoće populacije . srna) navesti prilagodbe plijena za zaštitu od grabežljivaca . eutrofna jezera .razlikovati fitoplankton od zooplanktona .

alfa i beta mezosaprobne i polisaprobne .prepoznati izvore onečišćavanja zraka .razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu .• analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu .procijeniti važnost korištenja tehnološke umjesto pitke vode .analizirati ulogu i ovisnost pojedinih članova hranidbenih lanaca na konkretnim primjerima . prometnih i drugih objekata .objasniti nedostatke monokultura i suvremenih agrotehničkih i agrokemijskih metoda u poljoprivredi .kruženje fosfora i sumpora • analizirati štetne utjecaje čovjeka na biosferu te mjere kojim se štetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu) .objasniti (uz pomoć slike) biogeokemijski ciklus ugljika .povezati onečišćenje zraka s pojavom kiselih kiša i štetnim posljedicama .navesti nekoliko primjera zakonom zaštićenih biljaka9 i životinja10 u Hrvatskoj . energije i sirovina na Zemlji .analizirati prehrambenu piramidu s obzirom na broj i biomasu te količinu energije na pojedinoj prehrambenoj razini .objasniti pojavu efekta staklenika .objasniti zašto su zaštita voda i zraka globalni problem .protumačiti potrebu pročišćavanja otpadnih voda .objasniti značenje ozonskog sloja u atmosferi .prepoznati značenje „Crvene knjige biljnih i životinjskih vrsta” .objasniti posljedice krčenja šuma.povezati onečišćenje zraka s pojavom ozonskih rupa .objasniti važnost poštovanja međunarodnih ugovora o zaštiti prirode i okoliša .navesti nacionalne parkove Hrvatske . tekstil) .objasniti važnost izrade ekološke studije pri gradnji proizvodnih.poznavanje svih kategorija zaštite prirode s primjerima .analizirati akumuliranje štetnih tvari u lancima ishrane .analizirati različite utjecaje na brojnost ljudske populacije . pitke vode. melioracijskih zahvata i onečišćenja voda .objasniti kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu .prepoznati posljedice unošenja stranih vrsta8 .povezati djelovanje čovjeka s promjenama brojnosti i izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta . solarna energija i sl.navesti glavne načine onečišćavanja tla i povezati s posljedicama .podjela voda prema stupnju saprobnosti: oligosaprobne.objasniti pojam održivog razvoja7 . mesojedi i svejedi) .povezati nagli rast ljudske populacije i urbanizaciju s ograničenim izvorima hrane.objasniti ekonomsku i ekološku važnost izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada (papir.objasniti pojam hranidbene mreže .analizirati potrebu zakonske zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i ekosustava u cjelini .objasniti važnost zamjene fosilnih izvora energije alternativnim (vjetar. potrošača i razlagača u ekosustavu . metal. staklo.navesti primjere parkova prirode11 .razlikovati glavne tipove potrošača (biljojedi.objasniti prednosti ekološke proizvodnje hrane .objasniti ulogu i značenje proizvođača.prepoznati štetno djelovanje čovjeka na biosferu6 .) .

kapaljka. vidra. koralji. dubrovačka zečina 10 vuk. a znakom plus (+) ako se pojavi boja. sredozemna medvjedica.Dodatna pojašnjenja populacija. regulacija vodotoka. sjemenka graha. riža.2. Koje od ispitanih tvari sadrže škrob? Po čemu ste to zaključili? Promjena boje (unesite +/-) . trpovi. periska). gomolj krumpira.objasniti da se škrob dokazuje Lugolovom otopinom u namirnicama . isušivanje močvara. preživljavanje u podzemnim organima (trajnice) ili u obliku sjemenke (jednogodišnje biljke) 5 pričvršćeni za podlogu (npr. MATERIJAL I PRIBOR: šećer. kaulerpe u Jadranu 9 visibaba.uočiti promjenu boje .utvrditi dvije vrste škroba (asimilacijski i rezervni škrob) u biljkama . stanište -biotop. neki školjkaši – npr.) 6 krčenje šuma. Vransko jezero 1 2 7. komadić margarina. Petrijeve zdjelice. industrijskih zona.utvrditi prisutnost škroba u namirnicama . kruh. zraka i tla 7 razvoj ljudskog društva uz što manji negativni utjecaj na prirodu 8 primjer mungosa na Mljetu. POSTUPAK: Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve zdjelice. tjestenina. biom i biosfera rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene 3 ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature 4 odbacivanje listova. Dokazivanje prisutnosti škroba CILJEVI POKUSA: . gradnja naselja. velebitska degenija. Reakciju označite znakom minus (-) ako se boja ne promijeni. povećavanje prometa i širenje prometne mreže te onečišćenje vode. REZULTAT: Namirnica: Šećer: Riža: Grah: Krumpir: Tjestenina: Margarin: PITANJA: 1. Lugolova otopina. Pokusi 7. cipal i sl. kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine. slabo pokretni (ježinci.1.opisati nastanak škroba u biljkama.2. ptice grabljivice i močvarice 11 Telaščica. Kopački rit. ciklama. bentoske alge. s velikim radijusom kretanja (pridnene vrste riba – zubatac. Velebit. životna zajednica – biocenoza. spužve). ekosustav.

2. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu štipaljkom iznad plamena. MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira. PITANJA: Što se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem kiselina? Kako nazivamo bjelančevine iz mlijeka? Zašto je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral sadrži mlijeko? Što se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem visokih temperatura? Što može dovesti do denaturacije bjelančevina? 7. a katkad i kristaloidi bjelančevina u obliku kocke. plamenik (ili voštanica).3. alkohol. opažaju se mala zrnca škroba.utvrditi koji su uzroci zgrušavanja ili koagulacije bjelančevina u mlijeku i bjelanjku . Mikroskopsko promatranje leukoplasta CILJ POKUSA: .2. kapaljka.2. POSTUPAK: S krumpirova gomolja odstružite periderm tamne boje i od staničja koje se nalazi ispod njega načinite tanke prereze. opisati njihov oblik i nacrtati ih . MATERIJAL I PRIBOR: epruveta. Zatim na oba kapnite nekoliko kapi octene kiseline i promješajte staklenim štapićem.pronaći i opisati amiloplaste. razrijeđena octena kiselina (može i limunov sok).povezati koagulaciju s denaturacijom bjelančevina. mlijeko. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka. Osim nježnih leukoplasta. bjelanjak. pokrovna i predmetna stakalca.2. drvena štipaljka. 2 satna stakla.7. britvica.navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti .3.2.1. POSTUPAK: 1. jod (ili Lugolova otopina). Dokazivanje koagulacije bjelančevina CILJ POKUSA: . a na drugo malo bjelanjka. mikroskop. Mikroskopsko promatranje plastida 7.promatrati leukoplaste u biljnom materijalu. PITANJA: Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? Gdje se stvaraju škrobna zrnca? . To ponovite i s mlijekom. stakleni štapić.

2.3. MATERIJAL I PRIBOR: mahovina.3. Mikroskopsko promatranje kromoplasta CILJ POKUSA: .navesti bojila u kloroplastima. Mikroskopsko promatranje kloroplasta CILJ POKUSA: . POSTUPAK: Izrežite komadić ploda zrele rajčice. pokrovna i predmetna stakalca. POSTUPAK: S bilo kojeg dijela neke zelene biljke napravite tanki prerez.promatrati kromoplaste u biljnom materijalu. vrlo mladi list šparoge). mikroskop. kapaljka. britvica.3. zgnječite je i malo zgnječene mase razmutite u kapljici vode na predmetnom stakalcu. Načinite sličan preparat s plodom ruže.navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti . pokrovna i predmetna stakalca.2.navesti bojila u kromoplastima. Poklopite pokrovnicom i mikroskopirajte. PITANJA: Mikrosopski usporedi kromoplaste u plodu rajčice i plodu ruže? Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? 7.2. ogulite joj koru. neka alga (npr. stavite ga u kap vode na predmetno stakalce.promatrati kloroplaste u biljnom materijalu. poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirate pod malim i srednjim povećanjem. MATERIJAL I PRIBOR: plod rajčice i plod ruže (može i korijen mrkve. opisati njihov oblik i nacrtati ih . Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. britvica. cvijet i cvat ljekovitog maslačka). pinceta.navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti .7. opisati njihov oblik i nacrtati ih . mikroskop. PITANJA: Usporedite izgled i građu kloroplasta pod svjetlosnim i elektronskim mikroskopom? Koje stanice imaju kloroplaste? Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide? Zašto se kloroplasti mogu samoumnožavati? .

čaša. nož.7.usporediti osmozu i difuziju . POSTUPAK: Idubite korijen mrkve. PITANJA: Što se dogodilo u udubini korijena mrkve? Zašto mrkva gubi čvrstoću? . sol. MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve. Pažljivo stavite korijen u posudu (čašu) s vodom tako da pri postavljanju pokusa voda ne uđe u udubinu. Dokazi osmoze u biljnoj stanici CILJ POKUSA: .2.objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom . Udubinu ispunite solju. Očitajte rezultate nakon pola sata.utvrditi promjene u različitim koncentracijama otopina.4.

– 1882. st.) Carl LINNÉ (1707. st. – 1723. st. spermije.) Robert KOCH (1843. – 1884. usavršio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija otkrio prvi antibiotik (penicilin) otkrio ostatke neandertalaca (krapinskog pračovjeka) na Hušnjakovu brdu pored Krapine ruski biokemičar. – 1910. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije U tablici su kronološki navedene najvažnije osobe poznate po svojim istraživanjima na području biologije i zaslužne su za njezin razvoj.) Matthias SCHLEIDEN (botaničar) i Theodor SCHWANN (zoolog) (18.) teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih mikroorganizama i da su uzročnici zaraznih bolesti i vrenja.) Antony van LEEUWENHOEK (1632. – 1955.) Charles DARWIN (1809. razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokošje kolere.sva su živa bića građena od stanica Gregor Johann MENDEL (1822. STANICA „otac mikroskopa” – usavršio mikroskop i dobio povećanje ~270×.7. prvi promatrao živi jednostanični organizam (mikroorganizme iz usne šupljine. CRICK (1953.) DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomoću vrlo primitivnog mikroskopa. postavio zakone nasljeđivanja utemeljio ekologiju otkrio uzročnika tuberkuloze i kolere. osmislio i razvio PASTERIZACIJU osnivač znanstvene genetike. – 1895. – 1927. st. WATSON i F.) Dragutin GORJANOVIĆ KRAMBERGER (1856. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos OSOBA Robert HOOK (17. OPARIN (1938. povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju nasljeđivanja (=morganizam) Stanly MILLER (1953. iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze složenijih organskih molekula iz jednostavnih) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotički otkrili strukturu i načelo replikacije DNA radio istraživanja na vinskim mušicama. pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi.) J. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije. krvne stanice…) binarna nomenklatura. bjesnoće…). bedrenice.) Ernest HAECKEL (19.3. Tablica 5.) Louis PASTEUR (1822.) Thomas Hunt MORGAN (20. – 1778.) A.) Alexander FLEMING (1881. prvi upotrijebio naziv cellula = lat. osnivač taksonomije ili sistematike STANIČNA TEORIJA .) .

a2 (A1. Dominantne osobine divljeg tipa označavaju se malim slovom s indeksom + (npr sivo-smeđa boja tijela – e+ ). sivo-smeđa e – (ebony) crna boja tijela vg+ – divlji tip. e+ . A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) – aleli za kodominantno svojstvo 7. Nasljeđivanje boje tijela u vinske mušice Kod vinske mušice se dominantna i recesivna svojstva označavaju malim slovima. primjenio genetičke metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama) 7.4.1. Recesivne osobine mutanata označavaju se samo malim slovom (npr crna boja tijela – e). mutant cu+ – divlji tip ravna krila .3. početnim slovom engleskog naziva mutantnog fenotipa.boja divljeg tipa.Milislav DEMEREC (20.4.2.4. Oznake i kratice u genetici U rješavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju koristiti navedene oznake. ravna krila duža od tijela vg – (vestigal wings) zakržljala krila cu – zakrivljena krila.) doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin).4. Oznake za alele A (veliko tiskano slovo) – alel za dominantno svojstvo a (malo tiskano slovo) – alel za recesivno svojstvo a1. st. 7. tj. Oznake za garniture kromosome n – haploidan ili polovičan broj kromosoma 2n – diploidan ili dvostruki broj kromosoma 3n – triploidan broj kromosoma 4n – tetraploidan broj kromosoma 5n – pentaploidan broj kromosoma 2n+1 – trisomija (npr Downov sindrom) 2n-1 – monosomija (npr Turnerov sindrom) 7.

7. HbAHbA – genotip zdrave osobe IAIA ili AA – genotip homozigota krvne grupe A IAI0 ili A0 – genotip heterozigota krvne grupe A IBIB ili BB – genotip homozigota krvne grupe B IBI0 ili BO – genotip heterozigota krvne grupe B IAIB ili AB– genotip koodominantne krvne grupe AB I0I0 ili OO .Rh pozitivna osoba Rh+Rh.divlji tip vinske mušice crvenih očiju XW XW (white eyes)– mutantni tip bijelih očiju XX – ženski spolni par kromosoma (homogametan) XY – muški spolni par kromosoma (heterogametan) Xd – alel za daltonizam. XH – zdravi alel HbSHbS – genotip oboljele osobe.faktor Ptice Spolni kromosom Z u ptica je analogan X kromosomu u ljudi..genotip recesivnog homozigota. krvne grupe 0 Rh+Rh+ .4.Rh pozitivna osoba Rh-Rh.. a W je analogan Y kromosomu. Spolno vezani geni Vinska mušica Čovjek Daltonizam Hemofilija Srpasta anemija Krvne grupe XW+ XW+ .Rh negativna osoba i Rh . ZW – ženski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan) ZZ – muški spolni par kromosoma u ptica (homogametan) ZRW – ženka bijelog perja ZrZr – mužjak crvenog perja ZRZr – mužjak crvenog perja ZRZR – mužjak bijelog perja . XD – zdravi alel Xh – alel za hemofiliju.4.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->