Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Ispitni katalog za dravnu maturu u kol. god. 2009./2010.

Biologija

rujan 2008.

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije: Zrinka Pongrac timac, mr. sc., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica doc. dr. sc. Ivana Maguire; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu Milenko Milovi, mr. sc., Medicinska i kemijska kola/Gimnazija A. Vrania, ibenik Mirko Rui, mr. sc., Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu Damir Sirovina, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb. Suradnici: prof. dr. sc. Floriana Buli-Jaku, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Jugovi, prof., konzultant, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb prof. dr. sc. Biserka Nagy, struna konzultantica; Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.

Uvod 3 1. Podruja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 4

Biologija stanice Mikrobiologija 5 Protoktisti i gljive Botanika 5 Zoologija 6 Biologija ovjeka Genetika i evolucija 7 Ekologija 4 5 6 6

Sadraj

3. Struktura ispita 8 4. Tehniki opis ispita

4.1. Trajanje ispita 9 4.2. Izgled testa i nain rjeavanja 4.3. Pribor 9

5. Opis bodovanja

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 10 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 10 6.1. 6.2. 6.3. 9.4.

10

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 10

Primjer Primjer Primjer Primjer zadatka viestrukoga izbora 10 zadatka povezivanja i sreivanja 12 zadatka dopunjavanja 13 zadataka kratkih odgovora 14

7.1. 7.2. 7.3. 7.4.

7. Kako se pripremiti za ispit

Razradba obrazovnih ishoda 16 Pokusi 39 Osobe koje su doprinijele razvoju biologije Oznake i kratice u genetici 44

15

43

Uvod
Biologija je na dravnoj maturi izborni predmet. Ispitni katalog za dravnu maturu iz Biologije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u kol. god. 2009./2010.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu. Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim nastavnim planom i programom1 za Biologiju u gimnazijama.

Ispitni katalog sadri ova poglavlja: 1. Podruja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 3. Struktura ispita 4. Tehniki opis ispita 5. Opis bodovanja 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 7. Kako se pripremiti za ispit.

U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai odgovor na pitanje to se ispituje. U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja, odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka, nain provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. U estome poglavlju nalaze se primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. Mogunosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za pristupnike s tekoama opisane su u dodatku kataloga. Dodatno, uz Ispitni katalog za dravnu maturu iz Biologije bit e objavljen ogledni primjer testa, klju za odgovore i nain bodovanja.

Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 11, kolske novine, Zagreb, 1995.

1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri pristupnik razumije: jedinstvenu molekularnu i staninu organizaciju kao temelj velike raznolikosti ivoga svijeta poloaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo znaenje za ovjeka poloaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo znaenje za ovjeka veliku raznolikost biljnoga svijeta i vanost biljaka za odranje ivota na Zemlji veliku raznolikost ivotinjskoga svijeta te moe objasniti ulogu ivotinja u biosferi i u ivotu ovjeka osnove grae i funkcije ljudskoga organizma te moe primijeniti steena znanja s ciljem odgovornoga ponaanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih ljudi osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i razvoj ivoga svijeta odnose u biosferi te moe analizirati posljedice djelovanja ovjeka na nju. Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika provjerava se, dakle, u sljedeim podrujima: biologija stanice mikrobiologija protoktista i gljive botanika zoologija biologija ovjeka genetika i evolucija ekologija.

2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.

2.1. Biologija stanice

Podrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno moe: definirati biologiju kao znanost, opisati glavne etape i metode istraivanja u biologiji te analizirati znaenje biolokih otkria za ivot ovjeka objasniti uloge osoba koje su znaajno pridonijele otkriu stanice i razvoju biologije objasniti kemijski sastav ivih bia te osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti grau i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)

 opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu ulogu u ivotnome ciklusu viestaninoga organizma analizirati procese fotosinteze, staninog disanja i vrenja (na razini ope jednadbe) i objas niti njihove uloge za iva bia objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju viestaninoga organizma.

2.2. Mikrobiologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti mehanizam umnoavanja virusa u ivim stanicama opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama.

2.3. Protoktista i gljive

Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi navesti osobine i znaenje liaja navesti znaenje protoktista i gljiva za ovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama.

2.4. Botanika
Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: navesti zajednike osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela razvrstati ope poznate biljne vrste u pripadajue glavne skupine razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavravanje njihove grae i uloge s prilagoavanjem ivotu na kopnu analizirati razlike u ivotnim ciklusima razliitih skupina biljaka analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci analizirati znaenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekolokih imbenika na te procese objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih imbenika na te procese

 analizirati gibanja biljaka.

2.5. Zoologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: navesti zajednike osobine ivotinja te analizirati osobitosti glavnih skupina razvrstati ope poznate ivotinjske vrste u pripadajue glavne skupine analizirati povezanost tjelesne grae i funkcije ivotinja s nainom ivota analizirati uslonjavanje tjelesne grae i funkcije ivotinja tijekom evolucije analizirati znaenje glavnih skupina ivotinja u biosferi i ivotu ovjeka objasniti posebnosti faune Hrvatske opisati razloge ugroenosti ivotinja i potrebne mjere zatite.

2.6. Biologija ovjeka

Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: objasniti kemijski sastav tijela ovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva objasniti sastav tjelesnih tekuina te analizirati sastav i ulogu krvi objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada glavnih organa i organskih sustava ovjeka: - srca i krvoilnoga sustava - dinoga sustava - imunolokoga sustava - probavnoga sustava - metabolikoga sustava - sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekuina - sustava organa za kretanje - endokrinoga sustava - spolnoga sustava - osjetilnoga i ivanoga sustava analizirati znaenje pojedinih organa i organskih sustava u odranju homeostaze organizma navesti glavne poremeaje i bolesti organa i organskih sustava ovjeka analizirati imbenike i ponaanja koji unaprjeuju zdravlje ovjeka od onih koji ga naruavaju.

2.7. Genetika i evolucija

Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: objasniti osnovne genetike pojmove i analizirati njihove meuodnose objasniti kemijsku grau i mehanizam djelovanja gena

objasniti i usporediti grau i organizaciju nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota analizirati znaenje mejoze i krianja za nasljeivanje navesti vrste promjena genotipa te objasniti mogue uzroke i posljedice objasniti mogunosti primjene genetike na razliitim podrujima ljudske djelatnosti objasniti osnovna naela i etape kemijske i bioloke evolucije analizirati glavne dokaze evolucije objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretake sile evolucijskoga procesa objasniti evoluciju ovjeka.

2.8. Ekologija
Podrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: objasniti osnovne ekoloke pojmove i analizirati njihove meuodnose analizirati odnose izmeu ivih bia i abiotikih imbenika okolia analizirati odnose izmeu ivih bia u biocenozi (biotiki imbenici) objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruenje tvari i protjecanje energije u ekosustavu analizirati tetne utjecaje ovjeka na biosferu te mjere kojima se tetni utjecaji mogu smanjiti (odrivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu).

3. Struktura ispita
Udjeli podruja ispitivanja u ispitu iz Biologije prikazani su u tablici 12.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja

PODRUJE ISPITIVANJA Biologija stanice Mikrobiologija Protoktisti i gljive Botanika Zoologija Biologija ovjeka Genetika i evolucija Ekologija Ispit iz Biologije sastoji se od dviju cjelina.

UDIO U ISPITU 15 % 10 % 10 10 10 15 15 15 % % % % % %

Prva ispitna cjelina sadri 40 zadataka zatvorenoga tipa. U tablici 2. pruen je prikaz strukture prve ispitne cjeline.
Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline

VRSTA ZADATAKA

BROJ ZADATAKA 32 8

BROJ BODOVA 32 32

Zadatci viestrukoga izbora Zadatci povezivanja i sreivanja

UDIO U UKUPNOME BROJU BODOVA 25 % 25 %

Druga ispitna cjelina sadri 16 'grozdova' zadataka. Svaki se 'grozd' sastoji od 4 meusobno povezana zadatka otvorenoga tipa. U tablici 3. pruen je prikaz strukture druge ispitne cjeline.
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline

VRSTA ZADATAKA

BROJ ZADATAKA 64

BROJ BODOVA 64

UDIO U UKUPNOM BROJU BODOVA 50 %

Zadatci dopunjavanja i zadatci kratkih odgovora

2 Navedeni postotci odraavaju ciljane udjele pojedinih sadraja s doputenim odstupanjem 5 %.

4. Tehniki opis ispita

4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Biologije je pisani ispit i traje ukupno 120 minuta bez stanke. Pristupnik moe sam rasporediti vrijeme za rjeavanje prvoga djela ispita, odnosno drugoga dijela ispita. Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz dravnu maturu te na mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

4.2. Izgled testa i nain rjeavanja

Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze dvije ispitne knjiice, list za koncept i list za odgovore. Od pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute koje e slijediti tijekom rjeavanja testa, otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitnih knjiica. Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznaen i nain zabiljeavanja tonih odgovora. Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora i povezivanja i sreivanja) pristupnici rjeavaju oznaavanjem slova tonoga/tonih odgovora meu ponuenima. Slova tonih odgovora oznaavaju se znakom X. Ukoliko pristupnik oznai vie od traenoga broja odgovora za pojedini zadatak (odnosno dio zadatka), taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to to je meu oznaenima i toan odgovor. Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja i kratkih odgovora) pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora na za to predvieno mjesto naznaeno u uputi za rjeavanje.

4.3. Pribor
Doputeni pribor na ispitu iz Biologije su kemijske olovke plave ili crne boje.

5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 128.

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline

Svaki tono oznaen odgovor (na zadatak, odnosno na dio zadatka u zadatcima povezivanja i sreivanja) u prvoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Uspjenim rjeavanjem prve ispitne cjeline pristupnik moe ostvariti maksimalno 64 boda.

5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline

Svaki tono upisan odgovor u drugoj ispitnoj cjelini donosi jedan bod. Uspjenim rjeavanjem druge ispitne cjeline pristupnik moe ostvariti maksimalno 64 boda.

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem

U ovome poglavlju nalaze se primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.

6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora

Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih odgovora od kojih je jedan toan. Ponueni zadatci uz tekst pitanja mogu sadravati i uvodni sadraj u obliku kraega teksta, skice, crtea ili grafikoga prikaza. U sljedeem zadatku samo je jedan odgovor toan. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obiljeiti znakom X samo jedan od etiriju ponuenih odgovora. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan 0 bodova. Dio molekule DNA sadri sljedei niz baza: ATG CTG TAT. Koje e antikodone imati molekule tRNA koje e prilikom translacije toga niza doi na ribosom? A. UAC GUC AUA B. AUC CTG UTU C. AUG CUG UAU D. TAC CAC AUA

TOAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: objasniti kemijsku grau i mehanizam djelovanja gena (genetika) BODOVANJE: 1 bod toan odgovor 0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno vie odgovora

Zadatcima viestrukoga izbora ispituje se i poznavanje redosljeda odreenih podataka, pojmova ili dogaaja. Uenicima su ponuena etiri odgovora, koji sadre razliite redoslijede podataka, pojmova ili dogaaja od kojih je samo jedan odgovor toan.

U sljedeem zadatku samo je jedan odgovor toan. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obiljeiti znakom X samo jedan od etiriju ponuenih odgovora. Toan odgovor donosi 1 bod, a netoan 0 bodova. Koji redoslijed procesa rezultira tetnim posljedicama kiselih kia? A. oslobaanje sumpornoga dioksida u atmosferu - izgaranje ugljena - padanje kiselih kia razaranje biljnih tkiva - kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida B. oslobaanje sumpornoga dioksida u atmosferu - kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida - izgaranje ugljena - padanje kiselih kia - razaranje biljnih tkiva C. izgaranje ugljena - oslobaanje sumpornoga dioksida u atmosferu - kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida - padanje kiselih kia - razaranje biljnih tkiva D. izgaranje ugljena - kondezacija vodene pare i sumpornoga dioksida - oslobaanje sumpornoga dioksida u atmosferu - padanje kiselih kia - razaranje biljnih tkiva

TOAN ODGOVOR: C OBRAZOVNI ISHOD: analizirati tetne utjecaje ovjeka na biosferu te mjere kojima se tetni utjecaji mogu smanjiti (ekologija) BODOVANJE: 1 bod toan odgovor 0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno vie odgovora

6.2. Primjer zadatka povezivanja i sreivanja

Zadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja), etiriju estica pitanja te est estica odgovora. U sljedeem zadatku svakomu pojmu u lijevome stupcu moete pridruiti samo jedan pojam iz desnoga stupca. Na listu za odgovore uz broj koji oznaava pojam u lijevome stupcu obiljeite znakom X slovo tonoga odgovora iz desnoga stupca. Svako tono povezivanje donosi 1 bod, a potpuno rijeen zadatak donosi 4 boda. Endokrinim lijezdama pridruite odgovarajui hormon. 1. titnjaa 2. prsna lijezda 3. sr nadbubrene lijezde 4. hipofiza A. timozin B. adrenalin C. inzulin D. oksitocin E. tiroksin F. testosteron

TONI ODGOVORI: 1. E, 2. A, 3. B, 4. D. OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada endokrinoga sustava BODOVANJE: 4 boda svi toni odgovori 3 boda - tri tona odgovora 2 boda dva tona odgovora 1 bod - jedan toan odgovor 0 bodova - svi netoni odgovori ili ukoliko je oznaeno vie odgovora za sve estice pitanja

6.3. Primjer zadatka dopunjavanja

U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti zadanu reenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na za to predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je nain rjeavanja zadatka. U ispitu iz Biologije zadatci dopunjavanja su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. U sljedeim zadatcima dopunite reenicu i tablicu slovima koja nedostaju. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite odgovor na za to predvieno mjesto. Tono rijeen zadatak donosi 1 bod to je posebno naznaeno u svakome zadatku. Slika prikazuje obujam prsnoga koa pri disanju.

A. Slika ___ prikazuje izdisaj.

B.

Odredite koji se od navedenih pokreta zbivaju pri udisaju, a koji pri izdisaju. U prazna polja u tablici upiite slova kojima su oznaeni. A. sputanje (stezanje) oita B. porast volumena u prsnome kou C. porast tlaka u prsnome kou

UDISAJ

IZDISAJ

TONI ODGOVORI: Slika B, za UDISAJ: A, B, za IZDISAJ: C. OBRAZOVNI ISHOD: objasnite smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada dinoga sustava BODOVANJE: 1 bod za svaki toan odgovor (ukupno 4 boda) 0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

9.4. Primjer zadataka kratkih odgovora

Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba odgovoriti. U ispitu iz Biologije zadatci kratkih odgovora su u 'grozdovima' od po 4 zadatka. Na sljedee zadatke odgovorite rijeju ili jednostavnom reenicom. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite svoj odgovor na za to predvieno mjesto. Tono rijeeno potpitanje donosi 1 bod to je posebno naznaeno u svakom zadatku. Kad vaete komad kruha, ubrzo osjetite slatkast okus koji se mijenja zbog djelovanja enzima.

Koji je enzim prisutan u slini? Koju tvar iz kruha razgrauje taj enzim? Koji jednostavniji spojevi nastaju tom razgradnjom? Navedite tri skupine lijezda slinovnica.

___________________ ___________________ ___________________ ___________________

TOAN ODGOVOR: ptijalin ili amilaza; krob; maltoza; podune, podjezine, podviline OBRAZOVNI ISHOD: objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada probavnoga sustava BODOVANJE: 1 bod svaki toan odgovor (ukupno 4) 0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

7. Kako se pripremiti za ispit

Pristupnici se mogu pripremiti za polaganje ispita iz Biologije na dravnoj maturi uz pomo ispitnih specifikacija i propisanih udbenika iz Biologije koje su rabili u dosadanjem kolovanju. Popis literature napisan je po razredima i sadri propisane udbenike i ostalu literaturu koja se rabi u nastavi Biologije u gimnazijama. Za 1. razred: 1. Antoli, M., Rui, M., Praktikum biologije stanice, kolska knjiga, Zagreb, 2002. 2. Krsnik-Rasol, M., Krajai, M., Od molekule do organizma udbenik za prvi razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2003. 3. verko, V., Od molekule do organizma udbenik za prvi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 1997. za 2. razred: 1. Dolenec, Z., Bartoli, G., Markovi, N., Biologija 2 ivotinjski svijet udbenik za drugi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2001. 2. Mayr Radoni, M., Veek imunovi, S., eparovi Markota, Z., Biologija 2 Monera, protisti, gljive, biljke udbenik za drugi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2001. 3. Pavleti, Z., Habdija, I., Monere, protisti, gljive i biljke udbenik za drugi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2004. 4. Bai, T., Erben, R., Krajai, M., Raznolikost ivoga svijeta udbenik za drugi razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2003. za 3. razred: 1. Springer, O. P., Pevalek-Kozlina, B., Biologija 3 Fiziologija ovjeka i fiziologija bilja udbenik za trei razred gimnazije, Profil, Zagreb, 1997. 2. Regula, I., Slijepevi, M., ivotni procesi udbenik za trei razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2003. za 4. razred: 1. Pavlica, M., Balabani, J., Genetika i evolucija udbenik za etvrti razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2004. 2. Metrov, M., Ekologija udbenik biologije za etvrti razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Jeleni, S., Kerovac, M., Ternjej, I., Mihaljevi, Z., Biologija 4 Genetika, ekologija, evolucija udbenik za etvrti razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2004. 4. Springer, O., Pape, D., Kalafati, M., Biologija 4 Genetika, evolucija, ekologija udbenik za etvrti razred gimnazije, Profil, Zagreb, 1998. U ispitu iz Biologije rabit e se latinski nazivi ope poznatih vrsta (npr. Escherichia coli), ali od pristupnika se ne e traiti da u odgovorima navodi latinske nazive vrsta. Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja. U tekstu koji slijedi ponuena je i razradba svakoga obrazovnoga

ishoda kako bi pristupnicima bilo jasnije to pojedini obrazovni ishod podrazumijeva. Biologija je egzaktna prirodna znanost koja se velikim dijelom temelji na promatranju i uoavanju prirodnih pojava koje zatim nastoji opisati i objasniti pomou razliitih metoda. Neke postupke koje rabe znanstvenici, mogu i trebaju upoznati uenici na nastavi Biologije. Stoga je struna radna skupina odluila u Ispitni katalog iz Biologije uvrstiti nekoliko temeljnih pokusa koji se mogu praktino izvesti u bilo kojoj koli3. Dodatno, u tekstu koji slijedi navedene su najvanije osobe poznate po svojim istraivanjima na podruju biologije i zaslune su za razvoj biologije. Navedene su i oznake i kratice koje pristupnici trebaju koristiti pri rjeavanju zadataka iz genetike S obzirom da uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost sa nainom ispitivanja pristupnicima se savjetuje: prouavanje opisa ispitnih cjelina te primjera zadataka rjeavanje oglednoga primjerka testa.

7.1. Razradba obrazovnih ishoda

7.1.1. Biologija stanice
OBRAZOVNI ISHOD

TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nuno

vano vrijedno ne e se ispitivati

definirati biologiju

- definirati biologiju kao znanost koja prouava ivot - navesti zajednike osobine ivih bia - opisati znanstvene metode straivanja - prepoznati osnovne korake u znanstvenom istraivanju - osmisliti plan istraivanja i provesti samostalni projekt - opisati znaaj biologije pri proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti

opisati glavne etape i metode istraivanja u biologiji analizirati znaenje biolokih otkria za ivot ovjeka objasniti uloge osoba koje su znaajno pridonijele otkriu stanice i razvoju biologije razlikovati organizacijske razine ivoga svijeta

- podijeliti iva bia u pet carstava - ralaniti organizacijske razine ivih bia

- razlikovati osnovne sistematske kategorije i smjestiti ovjeka u osnovne sistematske kategorije

3 Napomena: Ispit iz Biologije ne sadri praktini dio, ali e se u ponekom zadatku nai pitanja koja ispituju poznavanje rezultata navedenih pokusa, njihovo izvoenje i razumijevanje.

 objasniti kemijski sastav ivih bia

- navesti da su sva iva bia izgraena iz kemijskih (biogenih) elemenata - razjasniti da ivu i neivu prirodu izgrauju isti kemijski elementi

- razlikovati - objasniti da je voda najzastupljenije otapalo elemente u ivoj i - razlikovati pojmove neivoj prirodi hidrofilno i hidrofobno - objasniti znaenje vode za odravanje ivota (sveukupnoga i osobnoga) - opisati ugljik kao sredinji atom u organskim molekulama - analizirati ulogu masti i ulja, fosfolipida i steroida - opisati strukturu aminokiselina i peptidne veze - opisati znaenje enzima za kemijske reakcije u ivim biima - opisati osnovnu graevnu jedinicu nukleinskih kiselina - objasniti replikaciju DNA i njezino znaenje - razlikovati DNA i RNA - razlikovati tri tipa RNA i njihove uloge - navesti temeljno znaenje centralne dogme molekularne biologije (DNA RNA proteini) - objasniti kako se veina stanica prouava mikroskopom - definirati staninu teoriju (Schleiden, Schwann) - opisati model tekueg mozaika - usporediti naine prolaska tvari kroz membranu (pasivno, aktivno - Na/K crpka) - razlikovati endocitozu i egzocitozu - analizirati najee ugljikohidrate: monosaharide, disaharide, polisaharide, (celuloza, hitin, glikogen, krob) - opisati znaenje zasienih i nezasienih masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani - primijeniti znanje o steroidima na primjerima iz svakodnevnoga ivota - navesti uzroke raznolikosti bjelanevina kao preduvjeta bioloke raznolikosti

objasniti osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima

- razlikovati organske od anorganskih molekula - objasniti meusobni odnos monomera i polimera - za svaku skupinu makromolekula navesti osnovnu graevnu jedinicu, ulogu i primjer - navesti osnovnu podjelu ugljikohidrata - objasniti zajednika svojstva lipida i objasniti njihovu netopljivost u vodi - objasniti kako enzimi ubrzavaju kemijske reakcije - objasniti da su nukleinske kiseline sloeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar stanice

razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti grau i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)

- usporediti grau stanice prokariota i eukariota - objasniti organizaciju eukariotske stanice - opisati grau i ulogu staninih organela (biljnih i ivotinjskih) - razlikovati grau i funkcije biljne i ivotinjske stanice - opisati grau i objasniti ulogu stanine membrane - odrediti osnovna obiljeja grae i funkcije pojedinih organela i staninih struktura

- opisati otkrie mikroskopa (van Leeuwenhoek) - opisati osnovnu grau svjetlosnog mikroskopa i ulogu glavnih dijelova - poznavati osnovna pravila mikroskopiranja - navesti da je Robert Hook prvi upotrijebio pojam stanica - usporediti osnovnu grau i princip rada elektronskog mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom - objasniti proces endosimbioze kao mogui nain postanka stanice eukariota

- stanino frakcioniranje, obiljeavanje radioizotopima

 opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) te objasniti njihovu ulogu u ivotnom ciklusu viestaninoga organizma

- povezati znanje o DNA - poznavati dijelove s graom kromosoma interfaze: G1, S, - navesti da su broj, G2 graa i oblik kromosoma stalni i karakteristini za vrstu - opisati ivotni ciklus stanice - opisati tijek mitoze - objasniti da se mitoza odvija samo u dijelu stanica odrasloga viestaninoga organizma - opisati tijek mejoze - prepoznati temeljne znaajke mejoze: 1. redukcija broja kromosoma u gametama i 2. rekombinacija roditeljskih kromosoma - odrediti metabolizam kao skup svih biokemijskih procesa u stanici - objasniti proces fotosinteze u biljci (na razini ope jednadbe fotosinteze) - objasniti stanino disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije (na razini ope jednadbe staninoga disanja) - objasniti energetsku ulogu ATP-a - razlikovati funkciju mitoze i mejoze u viestaninom organizmu (biljka i ivotinja) - objasniti zato je redukcijska dioba preduvjet za oplodnju (biljka i ivotinja) - objasniti brazdanje i gastrulaciju u ivotinjskih organizama - uoiti znaaj diferencijacije stanica u pogledu stvaranja tkiva, organa i viestaninoga organizma

- objasniti da se nekontrolirane mitoze odvijaju u tumorskom tkivu

analizirati procese fotosinteze, staninoga disanja i vrenja (na razini ope jednadbe) i objasniti njihove uloge za iva bia

objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju viestaninoga organizma

- navesti zametne listie: ektoderm, mezoderm, endoderm

7.1.2. Mikrobiologija
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nuno
analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti mehanizam umnoavanja virusa u ivim stanicama vano vrijedno ne e se ispitivati
- satelitne RNA - podrijetlo virusa

- objasniti zato su - razlikovati viruse virusi na granici ivoga prema tipu i neivoga svijeta nukleinske kiseline - opisati osnovnu grau i prema domadaru virusa na primjeru TMV i bakteriofaga - opisati umnoavanje virusa (na primjeru bakteriofaga) - povezati umnoavanje virusa s mehanizmom izazivanja bolesti - povezati veliku - prepoznati vrstu bioloku raznolikost s kao osnovnu evolucijskim razvojem i sistematsku prilagodbama kategoriju organizama na razliite tipove stanita - prepoznati znaenje dvojnog nazivlja za lake snalaenje u biolokoj raznolikosti - analizirati principe raspodjele ivog svijeta u 5 carstava - navesti organizme - razlikovati plazmid koji pripadaju u carstvo od nukleoida Monera - objasniti nain - opisati osnovnu grau diobe bakterija prokariotske stanice1 - prepoznati - navesti ulogu pojedinih endosporu kao dijelova prokariotske oblik u kojem stanice2 bakterije - navesti podjelu preivljavaju bakterija prema obliku nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa - opisati raznolikost bakterija prema tipu ishrane: autotrofne (kemoi fotosintetske); heterotrofne (saprofitske i parazitske)3 - objasniti pojmove - objasniti vrenje simbiont i parazit ili fermentaciju na na primjeru E. coli primjeru kiseljenja - opisati pojam mlijeka ili kupusa patogenost i navesti - objasniti to su putove ulaska bakterija antibiotici i opisati u organizam njihovu ulogu - objasniti vanost - opisati ulogu cijanobakterija za ivot bakterija u na Zemlji4 kruenju duika u prirodi - prepoznati da je podvrsta (odlika, sorta; pasmina, rasa) nia kategorija od vrste, a da su rod, porodica, red, razred, koljeno (odjeljak), razred i carstvo vie siste matske kategorije

objasniti bioloku raznolikost i sistematsku podjelu ivoga svijeta

- svrstavanje u sistematske kategorije

opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota

- nabrojati naine izmjene gena u bakterija (transformacija, konjugacija, transdukcija) - opisati kako se uzgajaju bakterije i zato su vani sterilni uvjeti

- razlikovanje bakterija prema tipu, broju i poloaju nitaste tvorevine bakterija (bievi, pili). - povijesni razvoj bakteriologije

analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka

- navesti primjere - jednadbe vrenja korisne uloge i primjene bakterija u biosferi i u ivotu ovjeka - usporediti grau bakterija i cijanobakterija - povezati pojavu cvjetanja kopnenih voda i mora s cijanobakterijama

 opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama

- nabrojati najee i najopasnije viroze kod ljudi i ivotinja (npr. prehlada, gripa, bjesnoa, AIDS...) te objasniti naine zatite - navesti neke bakterijske bolesti5 - opisati preventivne mjere protiv zaraznih bolesti6

- objasniti na primjerima preventivno cijepljenje (protiv npr. gripe, hripavca, velikih boginja) - navesti da virusi mogu izazvati i tumore na primjeru spolno prenosivog HPV

- opisati nain - naine lijeenja zaraavanja HIV-om viroza - razlikovati grau - viroze u biljaka i viroida i priona i navesti ivotinja bolesti koje uzrokuju

Dodatna pojanjenja 1 uoiti da je prokariotska stanica ujedno i organizam 2 nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari, stanina membrana, stanina stijenka, omota ili kapsula, bievi 3 kemosintetske: nitrifikacijske bakterije; fotosintetske: purpurne bakterije; saprofitske: bacil sijena i bakterije koje uzrokuju vrenje; parazitske: uzronik TBC-a 4 skupina organizama koja moe provoditi fotosintezu i nitrofiksaciju; kozmopoliti i pioniri vegetacije 5 streptokokna angina (penicilin), TBC, gonoreja, sifilis, akne, tetanus, upala plua (bakterijska ili virusna) 6 higijenske navike: pranje ruku, prokuhavanje; pasterizacija, sterilizacija

7.1.3. Protoktista i gljive

OBRAZOVNI ISHOD

TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nuno

vano vrijedno
- opisati posljedice irenja algi pridolica u Jadranu (kaulerpe) - definirati pojam indikator oneienja na primjeru morske salate - povezati svjetlucanje mora s fitoplanktonom (vrsta: Noctiluca miliaris) - razlikovati tipove plastida po kojima se imenuju alge4 - objasniti kako se poznavanje ivotnih ciklusa patogenih protista moe upotrijebiti u kontroli njihova irenja (na primjeru malarije)

ne e se ispitivati
- detalji skupina svjetleih i zlatnoutih biaa - graa tijela i razmnoavanje kremenjaica - ostali tipovi fotosintetskih pigmenata, produkata fotosinteze i rezervnih tvari svih autotrofnih protista osim euglene i zelenih algi - proces probave kod trepetljikaa - konjugacija trepetljikaa - ciklus razmnoavanja plazmodija - podrijetlo heterotrofnih protista - izmjena generacija u sluznjaa - graa bieva i trepetljike kitridijale - rasplodni organi (sporangiofori i zoosporangiji) peronospora i plijesni sluznjae - detaljno razmnoavanje mjeinarki i staparki - podjela staparki

navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi

- navesti zajednike - navesti ulogu i osobine protista1 znaaj autotrofnih - navesti tipine (fitoplanktonskih) predstavnike i heterotrofnih autotrofnih protista te (zooplanktonskih) opisati njihovu grau i protista u nain ivota2 hranidbenim - navesti tipine lancima predstavnike - objasniti heterotrofnih protista razmnoavanje i opisati njihovu grau i zelenih algi na nain ivota3 primjeru morske salate - navesti znaenje algi u prehrani, mikrobiologiji (agar) i gospodarstvu - objasniti tetnost srdoboljne amebe i trihomonasa za ovjekovo zdravlje

navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi

- navesti znaajke gljiva koje ih povezuju s biljkama, odnosno sa ivotinjama - navesti tipine predstavnike mjeinarki i staparki5

- opisati vanost gljiva u simbiozi6 - usporediti naine razmnoavanja mjeinarki i staparki (oblik sporangija, vrsta i broj spora)

- prepoznati otrovne (zelena pupavka, muhara, ludara) i neotrovne vrste gljiva iz skupine staparki (vrganj, peurka, bukovaa, smrak)

navesti osobine i znaenje liaja

- opisati liaj kao - prepoznati liajeve simbiozu mjeinarki i kao indikatore staparki s modrozelenim istoe zraka i ili zelenim algama njihovo znaenje u medicini (islandski liaj) - navesti parazitske oblike gljiva (kandida)

- poznavati morfoloku raznolikost liaja (korasti, grmasti, listasti) - oznaiti liaje kao pionire vegetacije - opisati vegetativno razmnoavanje liajeva - navesti primjenu gljiva u zdravstvu (penicilin), industriji (kvaeve gljivice), poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi hranidbena vrijednost) - navesti tetno djelovanje otrovnih gljiva na probavni i ivani sustav i stanini metabolizam i nain hitne pomoi pri trovanju7

- detaljna slojevita graa liaja (anatomska graa) - razmnoavanje liajeva soredijima

navesti znaenje protoktista i gljiva za ovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama

Dodatna pojanjenja 1 jednostanini eukariotski organizmi i viestanini organizmi koji nemaju definirana tkiva 2 Zeleni biai (euglena), kremenjaice, zelene (kina alga, volvoks, spirogira, morska salata), smee (jadranski brai) i crvene (litotamnij) alge 3 praivotinje: korjenonoci amebe i krednjaci; biai trihomonas; trepetljikai papuica; truskovci plazmodij; nie gljive algaice (peronospora i sive plijesni) 4 kloroplasti, feoplasti, rodoplasti 5 mjeinarke: kvaeve gljivice, zelenu plijesan; staparke: vrganj, bukovaa, zelena pupavka, muhara 6 mikoriza (zamjena i/ili nadopuna korijenovih dlaica, sjemenke orhideja), simbioza gljiva i ivotinja (gljive i mravi) 7 puno vode, aktivni ugljen, hitna medicinska pomo

7.1.4. Botanika
OBRAZOVNI ISHOD
TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD? nuno vano vrijedno ne e se ispitivati

navesti zajednike osobine i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela

- navesti podjelu biljnog carstva - objasniti uloge biljnih organa korijena, stabljike i lista - objasniti prilagodbe biljaka na kopnene uvjete ivota1

- objasniti - objasniti to su godovi povezanost zelenih algi sa stablaicama (klorofil, krob) - navesti biljna tkiva, opisati grau i navesti uloge tvornog i provodnog tkiva - opisati grau mahovina - navesti evolucijske prednosti papratnjaa u odnosu na mahovine - opisati prilagodbe na razliite naine opraivanja i rasprostiranja sjemenki - razlikovati glavne - veza predstavnike papratnjaa heterospornosti - opisati raznolikost papratnjaa s golosjemenjaa daljnjim razvojem kopnenih biljaka - podatci o vegetaciji karbona - mogui tijek evolucije u pojavi sjemenog zametka - razvoj biljaka kroz geoloka doba

razvrstati ope poznate biljne vrste u pripadajue glavne skupine razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavravanje njihove grae i uloge s prilagoavanjem ivotu na kopnu

- usporediti golosjemenjae i kritosjemenjae - objasniti bolju prilagoenost kritosjemenjaa ivotnim uvjetima u odnosu na golosjemenjae - opisati grau i ulogu cvijeta, ploda i sjemenke

- objasniti ivotni ciklus analizirati kritosjemenjaa razlike u ivotnim ciklusima razliitih skupina biljaka

- opisati oblike vegetativnog razmnoavanja2 - prepoznati dijelove cvijeta kritosjemenjaa - razlikovati cvijet i cvat - razlikovati vrste plodova i nain rasprostranjivanja - usporediti znaajke jednosupnica i dvosupnica

- objasniti ivotni ciklus mahovina izmjenu generacija - oznaiti mahovine kao sedrotvorce - opisati ivotni ciklus paprati - izmjenu generacija3 - na primjeru ivotnog ciklusa bora razlikovati osnovne znaajke razmnoavanja golosjemenjaa4 - opisati znaaj cikasa i ginka u filogeniji golosjemenjaa - opisati primjere preobrazbe vegetativnih organa5 - navesti znaenje papratnjaa za ovjeka - procijeniti ekonomsku i ekoloku vanost golosjemenjaa6 - navesti zatiene, jestive, ljekovite i zainske biljke u flori Hrvatske9

- mikro- i makrosporogenezu i dvostruku oplodnju kod golosjemenjaa

analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske
- navesti glavne predstavnike flore7 - navesti glavne znaajke i tipove vegetacije Hrvatske

- analizirati znaenje kritosjemenjaa u ivotu ljudi

- uloga mahovina u nastanku tresetita

- navesti endemine i rijetke biljke hrvatske flore8

 objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci

- povezati strukturu vode s njezinom ulogom u biljnom organizmu10 - protumaiti mehanizme primanja vode u biljci (osmoza, bubrenje, difuzija) - opisati provoenje vode kroz biljku i povezati s korijenovim tlakom i transpiracijom

- objasniti grau i smjetaj pui

- objasniti otvaranja pui - objasniti plazmolizu i deplazmolizu - razlikovati transpiraciju od gutacije

- definicija slobodne energije - vodni potencijal - Traubeova stanica - jednadba osmotskog tlaka - brojani iznosi turgora i osmotskog tlaka u biljnoj stanici - Casparijeva pruga

- objasniti anatomsku analizirati grau lista znaenje procesa vezanih uz izmjenu - objasniti proces fotosinteze tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekolokih imbenika na te procese

- navesti potrebne biogene elemente (C, H, O, N, P) za razvitak biljke - opisati finu strukturu kloroplasta i povezati ih s fotosintezom - ralaniti fotosintezu i opisati reakcije na svjetlu i reakcije u tami (Calvinov ciklus) - opisati prijenos asimilata - objasniti heterotrofnu ishranu11

- objasniti znaaj minerala za ivot biljaka (Mg, Fe) i navesti posljedice njihova nedostatka - utvrditi tipove biljaka prema pH vrijednostima tla s primjerima11 - usporediti fotosintezu s kemosintezom - analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2)

- postotci zastupljenosti mineralnih elemenata u tlu - minerali i posljedice njihova nedostatka i suvika - noduli - reakcije redukcije N2 i redukcije NO3 - leghemoglobin - brojane vrijednosti vidljive svjetlosti - reakcije fuzije H2 u He - fotosustavi I i II, njihove valne duine i povezanosti - dijelove vidljivog spektra (plavi, crveni, zeleni) - kemijska struktura klorofila - analizirati fotosintezu kod biljaka suhih stanita (sukulente) - enzimi u sekundarnim reakcijama - rubisko - fotorespiracija dodatni mehanizam vezanja CO2 (C4 biljke i CAM biljke) - deprsteniranje i povaljenice

- objasniti bioloku objasniti oksidaciju na temelju osnovne etape i shematskog prikaza procese na (anaerobni dio kojima se temelji glikoliza; aerobni dio: razvitak biljaka te Krebsov ciklus i dini lanac) objasniti utjecaj - povezati stanino vanjskih i disanje i fotosintezu unutarnjih - objasniti mogunost imbenika na te rasta biljaka tijekom cijeloga ivota i procese

- opisati vrenja i - usporediti stanino uvjete u kojima se disanje i vrenje po koliini odvijaju dobivene energije - objasniti djelovanje - navesti i opisati naine ekolokih imbenika uzgoja biljaka na rast i razvitak vegetativnim putem biljaka (kloniranje, reznice, (temperatura, kultura tkiva) intezitet i trajanje - usporediti razliito svjetlosti) djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka (auksini i etilen) povezati s vrnim i - opisati kako nastaju bonim meristemima izrasline - ike - objasniti proces rasta i - na primjerima opisati diferencijacije biljke dormanciju u biljaka i (klijanje sjemenki, njen prekid stratifikacija stvaranje cvijeta i ploda) - opisati vernalizaciju na - objasniti djelovanje primjeru dvogodinje biljnih hormona kao biljke kupusa regulatora rasta biljaka

- detaljne reakcije staninog disanja - nazive koenzima detaljnije reakcije vrenja - jednadba dinog koeficijenta - detaljni postanak tkiva i organa - somatski embriji - veza asimetrine diobe biljnih stanica - klice sjemenke s diferencijacijom u razliite stanice, tkiva i organe - tumori i bakterija A.tumefaciens Ti plazmid - detaljniji opis hormona i njihovog djelovanja - priroena, prisilna dormancija - fitokrom i njegovi oblici - cirkadijarni ritmovi - florigen

analizirati gibanja biljaka

- objasniti znaaj gibanja za biljke i navesti koji podraaji potiu ta gibanja

- razlikovati tipove gibanja13

Dodatna pojanjenja 1 napredak sporofita, razvoj tkiva i organa, sjemenka 2 korijen ljiva; stabljika vrba, jagoda; podzemna stabljika luk, krumpir, perunika; list afrika ljubica, carska begonija 3 uoiti redukciju gametofita 4 uoiti daljnju redukciju gametofita 5 korijen: repasti korijen, zrano korijenje; stabljika: vitica, trn; list: vitica, trn, brakteja 6 ekonomska: graevinarstvo drvo; proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija iglice za sirupe protiv kalja, efedrin iz kositrenice, gingko; hortikultura; ekoloka: crnogorine ume 7 mahovine: obini vlasak; papratnjae: poljska preslica, bujad, jelenak; golosjemenjae: bor, jela, smreka, empres, tisa; kritosjemenjae dvosupnice: bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva, kadulja, kamilica, suncokret, maslaak; jednosupnice: luk, ljiljan, trave: penica, kukuruz, zob, trska 8 endemine vrste: velebitska degenija, hrvatska sibireja, dubrovaka zeina, hrvatska perunika, krki runolist, hrvatski karanfil; zatiene vrste: paprat gospin vlasak; sibirska perunika, kockavica, kauni (orhideje), tisa, hrvatska vuja stopa, ciklama, umarice, boikovina 9 povre (kupus, blitva, grah, endivija); voe: jabuka, vinja, ljiva, jagoda, ribiz, smokva, roga, dud, pitomi kesten, ljenjak; ljekovite biljke: metvica, majina duica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; zainske biljke: rumarin, lovor, perin, bosiljak; jestive: itarice (jeam, penica) 10 (topljivost tvari, kapilarnost, kohezija, adhezija) 11 saprofiti (metanske bakterije), paraziti (polunametnici imela, potpuni nametnici volovod, vilina kosa), simbioza (mahunarke i bakterije), mikoriza (neke orhideje), biljke mesoderke autotrofne (rosika, vronoa) 12 (kisela tla kesten; bazina tla penica, blitva; slana tla mriica, petrovac) 13 lokomotorna (taksije -plivanje spermatozoida, gibanja u stanicama - strujanje plazme), organomotorna gibanja (tropizmi - gibanje organa biljke prema sili tee, nastije-otvaranje cvjetova tulipana pri povienim temperaturama, otvaranje cvjetova danju, a nou zatvaranje, sklapanje liski mimoze), turgorska gibanja (pucanje ploda trcalice)

7.1.5. Zoologija
OBRAZOVNI ISHOD

TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?

nuno vano
- navesti ivotinjska tkiva, opisati grau i navesti uloge

vrijedno
- povezati razlike u tjelesnoj organizaciji ivotinja s podjelom u 5 skupina: spuve, beskolutiavci, mnogokolutiavci, malokolutiavci i svitkovci - uoiti veliku raznolikost kukaca u biosferi i znati prepoznati neke najvanije predstavnike11 - poznavati zadrune kukce: pele, mravi i termiti - navesti nekoliko predstavnika rakova (jastog, hlap, prug, kamp, rakovica) - razlikovati ptice selice i ptice stanarice

ne e se ispitivati

- navesti zajednike navesti osobine ivotinja zajednike - opisati ulogu ivotinja osobine u biosferi1 ivotinja te analizirati osobitosti glavnih skupina

razvrstati ope poznate ivotinjske vrste u pripadajue glavne skupine

- objasniti po emu su spuve najjednostavnija skupina viestaninih ivotinja - navesti glavne skupine beskolutiavaca2 - prepoznati glavne predstavnike arnjaka3 - navesti glavne skupine mekuaca: puevi, koljkai i glavonoci i prepoznati najvanije predstavnike4 - razlikovati kolutiavce i lankonoce5 - navesti glavne skupine lankonoaca: rakovi, pauci, korpioni, krpelji, kukci i stonoge - navesti bodljikae kao najpoznatiju skupinu malokolutiavaca - razlikovati pojmove: beskraljenjaci i kraljenjaci - nabrojati zajednike osobine kraljenjaka6 - razlikovati glavne skupine kraljenjaka: ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci - navesti glavne skupine i predstavnike vodozemaca7 - navesti glavne skupine i predstavnike gmazova8 - navesti glavne znaajke ptica po kojima se razlikuju od ostalih kraljenjaka - nabrojati osobine sisavaca po kojima se razlikuju od drugih kraljenjaka (dlaka, siu mlijeko) - razlikovati nie sisavce od pravih sisavaca - povezati osobine ovjeka s njegovom pripadnou sisavcima primatima

- nabrojati zajednike osobine beskolutiavaca9 - opisati glavne osobine mnogokolutiavaca - prepoznavati vanije predstavnike bodljikaa10 - razlikovati svitkoglavce i kraljenjake kao najvanije skupine svitkovaca - prepoznati kopljau kao nieg svitkovca koji ima svitak i krno drijelo tijekom cijeloga ivota - navesti specifine osobine zmija, kornjaa i krokodila

- detaljna sistematika riba - detaljna podjela vodozemaca - beznoci (indijski rija) - detaljna podjela gmazova - detaljna podjela ptica - detaljna podjela sisavaca - latinski nazivi vrsta

 analizirati povezanost tjelesne grae i funkcije ivotinja s nainom ivota

- navesti stanita i nain ivota arnjaka - navesti stanita i nain ivota mekuaca - opisati grau kolutiavca12 - opisati vanjsku grau lankonoaca na primjeru kukca - uoiti da su rakovi prilagoeni za ivot u vodi, a ostali lankonoci za ivot na kopnu - navesti krno drijelo i svitak kao glavne zajednike osobine svitkovaca - opisati vanjsku i unutranju grau riba - razlikovati ribe prema grai kostura13

- opisati osnovnu grau spuve - opisati osnovnu grau arnjaka na primjeru hidre - analizirati prilagodbe nametnikih beskolutiavaca na nametniki nain ivota14 - navesti zajednike osobine mekuaca plat, vanjska ljutura, stopalo - objasniti da su mekuci najrazvijeniji beskolutiavci15 - razlikovati otvoreni i zatvoreni krvotok - razlikovati potpunu od nepotpune preobrazbe kukaca vretence i leptir - opisati grau vodozemaca na primjeru abe - opisati faze u ivotnom ciklusu abe - opisati osnovnu grau gmazova na primjeru guterice - uoiti da veina ptica pripada grebenkama, a manji dio bezgrebenkama (noj) - povezati pojavu selidbe ptica s manjkom hrane u stanitu tijekom zime - opisati osnove vanjske grae i smjetaj najvanijih organa sisavca - povezati sloenost tjelesne grae i tjelesne simetrije s nainom ivota i stupnjem pokretljivosti na primjeru ribe i vlasulje - objasniti evolucijsko znaenje panoica - objasniti pojavu kolutiavosti, zatvorenog krvotoka i zaetka nogu kao znaajnog napretka u organizaciji tijela kolutiavaca - povezati evoluciju iroglavaca i svitkovaca (krno drijelo i potpora glavice) - objasniti uslonjavanje grae organa i organskih sustava kraljenjaka (srce, plua, probavilo, mozak i osjetila) kao napredak u prilagodbi za ivot na kopnu - objasniti prednosti homeotermnih ivotinja u odnosu na poikilotermne - prepoznati da su sisavci kopnene ivotinje od kojih su se neki naknadno prilagodili za ivot u vodi (dupini, kitovi, tuljani) - objasniti razlike u grai udova kao prilagodbe za razliite naine kretanja na razliitim podlogama - objasniti razlike u grai zubala kao prilagodbe na razliite naine ishrane19

- razlikovati spolno i nespolno razmnoavanje spuvi - opisati izmjenu nespolne (polip) i spolne (meduza) generacije arnjaka na primjeru uatog klobuka - navesti druge predstavnike kolutiavaca: cjeva i pjeskulja (u moru), pijavice (u kopnenim vodama) - uoiti pojavu presvlaenja kod nekih skupina lankonoaca (rakovi, kukci) - opisati neke specifine osobine pauka (mree) i korpiona (otrovna bodlja) po kojima se razlikuju od ostalih lankonoaca - opisati u grau morskog jeinca16 - objasniti razliku izmeu plave i bijele ribe s obzirom na nain ishrane i stanite (bental, pelagijal) - uoiti prilagodbe ovjeje ribice za ivot u podzemnim vodama17 - povezati pojavu mitarenja s promjenama temperature u okoliu - prepoznati da su imii sisavci prilagoeni za letenje - zakljuiti da su glavonoci najrazvijenija skupina mekuaca - prepoznati prohodno probavilo oblia - napredak u tjelesnoj organizaciji u odnosu na plonjake - objasniti znaenje resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kraljenjaka - uoiti da s pojavom plua dolazi do razdvajanja malog i velikog krvotoka - usporediti brojnost i raznolikost dananjih gmazova sa svijetom gmazova u prolosti (mezozoik) - povezati zmije i beznone gutere (sljepi i blavor) s etverononim pretcima - objasniti zajedniko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice - navesti zajednike osobine gmazova i ptica koje ukazuju na zajedniko podrijetlo - prepoznati da su se prvi sisavci mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazovi)

- detaljna graa svih skupina beskolutiavaca - detalji ivotnih ciklusa nametnikih ivotinja s nazivima liinakih stadija: miracidiji, cerkarije, i sl. - detaljna graa kolutiavaca - nazivi liinki - nazivi organa za izluivanje (protonefridiji, metanefridiji, antenalne lijezde...) - detaljna podjela kukaca - platenjaci - osnove grae i nain ivota kopljae

analizirati uslonjavanje tjelesne grae i funkcije ivotinja tijekom evolucije

- objasniti nastanak viestaninih ivotinja od jednostaninih - povezati pojednostavljenje tjelesne grae malokolutiavaca s nainom ivota - navesti prilagodbe lankonoaca (na primjeru kukaca) za ivot na kopnu - objasniti prilagodbe riba za ivot u vodi (koa, peraje, krge, srce) - analizirati prilagodbe vodozemaca za ivot u vodi i na kopnu (aba) - uoiti prilagodbe gmazova za kopneni nain ivota - navesti prilagodbe u tjelesnoj grai i funkciji koje su omoguile pojavu homeotermnosti kod ptica i sisavaca - opisati prilagodbe ptica za letenje18

- detaljno Hadijeva i Haeckelova teorija o postanku viestaninih ivotinja - pojava partenogeneze kod vodenbuhe - svojstva peripatusa kao ivog fosila - krunouste - nastanak pojedinog sustava (oko, uho)

- razlikovati pojmove analizirati nametnik (parazit) i znaenje glavnih skupina domadar - razlikovati glavne ivotinja u predstavnike biosferi i ivotu nametnikih ovjeka beskolutiavaca

opasnih za ovjeka20

- objasniti glavne naine izbjegavanja zaraavanja (nametniki kolutiavci)21 - analizirati korisnu i tetnu ulogu kukaca u biosferi i ivotu ovjeka22 - prepoznati znaenje riba u prehrani ljudi te vanost uzgoja riba23 - objasniti znaenje riba kao potroaa u lancima prehrane u vodenim ekosustavima - opisati vanjsku oplodnju riba i vanjski embrionalni razvitak - navesti znaenje ptica u biosferi (potroai biljojedi, mesojedi, strvinari)

- prepoznati ekonomsko znaenje uzgojenih ptica (peradarstvo) - prepoznati vanosti mekuaca u ishrani ljudi te shvatiti znaenje uzgoja koljkaa kao zamjena izlovljavanju - objasniti da su koljkai filtratori24 - objasniti znaenje gujavica za poveavanje plodnosti tla - oznaiti krpelje kao nametnike na ivotinjama i ovjeku i prenosnike uzronika bolesti (virusnog encefalitisa) - navesti znaenje sisavaca za ovjeka25 - poznavati tradiciju spuvarstva na Jadranu (Krapanj) - prepoznati tradiciju koraljarstva na otoku Zlarinu - prepoznati neke zatiene vrste u Hrvatskoj: periska, prstaci - uoiti da je opstanak veine gmazova u Hrvatskoj ugroen pa su zakonom zatieni - izdvojiti crnu udovicu kao naeg otrovnog pauka - navesti neke zatiene vrste vodozemaca u Hrvatskoj26 - navesti nae otrovne zmije: poskoka i riovku te znati to poduzeti kod zmijskog ugriza - objasniti tetne posljedice upotrebe insekticida - analizirati uzroke ugroenosti opstanka ptica, naroito grabljivica i movarica27 - analizirati uzroke ugroenosti opstanka nekih sisavaca u Hrvatskoj28

objasniti posebnosti faune Hrvatske

opisati razloge ugroenosti ivotinja i potrebne mjere zatite

Detaljna pojanjenja 1 potroai biljojedi, mesojedi i svejedi 2 plonjaci (virnjaci, metilji, trakavice), arnjaci, oblii i mekuci 3 hidra, moruzgva, vlasulja, koralji, uati klobuk 4 puevi: vinogradnjak, balavci; koljkai: bezupka, dagnja; glavonoci: sipa, lignja, hobotnica 5 jednakomjernu kolutiavost kolutiavaca od nejednakomjerne kod lankonoaca 6 kraljenica, lubanja mozak, krge plua, vieslojna koa, organi za kretanje 7 bezrepci (gatalinka, zelena aba, aba krastaa, uti muka) i repai (vodenjaci, dadevnjak ovjeja ribica) 8 krokodili (nilski krokodil), kornjae (barska kornjaa, glavata elva), zmije (bjelouka, kravosas, riovka, poskok) i guteri (zidna guterica, zelemba, macaklini) 9 imaju tkiva i organe, nekolutiavo tijelo, nema pravih organa za pokretanje 10 jeinci, zvjezdae, zmijae, trpovi 11 skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjai (hrut, jelenak, bubamara), ose, mravi, bumbari, pele, vodencvjetovi, vretenca 12 na primjeru gujavice: kolutiav raspored dijelova organskih sustava (ivani, miini, za izluivanje, zatvoreni optjecajni sustav) 13 hrskavinjae: morski psi, rae; kotunjae: morske (srdela, tuna, zubatac, karpina); rijene (aran, pastrva, som, tuka) 14 zatitna kutikula, anaerobija, proizvodnja velike koliine jajaaca, redukcija tjelesne grae 15 imaju optjecajni i dini sustav 16 vodoilni sustav i koni skelet 17 zakrljale oi, depigmentirano tijelo 18 perje, uplje kosti i zrani mjehuri, greben prsne kosti i letni miii 19 glodavci, biljojedi preivai, mesojedi, svejedi 20 metilji (ovji metilj), trakavice (svinjska, govea i pasja) i oblii (djeja glista i trihina) 21 uz pomo slika ivotnih ciklusa djeje gliste, trihine i ehinokoka 22 korisna ulogu kukaca: hrana drugim ivotinjama, opraivanje biljaka, rasprostranjivanje sjemenki, proizvodnja meda; tetna ulogu kukaca kao nametnika (biljne i titaste ui, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca bolesti (komarci, ui, muhe) 23 primjeri uzgoja u Hrvatskoj pastrva, aran, lubin, tuna 24 akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz mora opasnost od trovanja 25 kuni ljubimci, hrana, sirovine za industriju 26 ovjeja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai 27 grabljivice - orlovi, jastrebovi, sokolovi, sove; pjevice i movarice - aplje, rode, liarka 28 sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk, ris, divokoza, imii

7.1.6.Biologija ovjeka
OBRAZOVNI ISHOD objasniti kemijski sastav tijela ovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva objasniti sastav tjelesnih tekuina te analizirati sastav i uloge krvi

TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?

nuno
- objasniti vanost odravanja osmotske ravnotee u organizmu

vano

vrijedno
- poznavati kemijski sastav tijela ovjeka

ne e se ispitivati
- poznavanje zastupljenosti pojedinih minerala u postotcima - nabrajanje svih minerala - uzronici zaraznih bolesti koji se prenose vodom - poznavanje razliitih tipova anemija - detaljna struktura hemoglobina - biorazgradnja hemoglobina u jetri - shema zgruavanja krvi - leukopenija, leukocitoza, limfopenija - bolesti krvotvornih organa - hematokrit - graa i broj krvnih tjeleaca - mikroskopski preparat krvi - proces hematopoeze i meustadiji u procesu diferencijacije krvnih tjeleaca - analiza krvi - vrste kolesterola i lipoproteina - analiza EKG-a - usporedba disanja i krvotoka prije i nakon roenja

- navesti osnovne sastojke krvi - navesti glavne simptome anemije - prepoznati znaenje krvi u lijeenju (transfuzija)

- objasniti ulogu hemoglobina u prijenosu kisika i ugljikovog(IV) oksida - navesti podjelu i uloge leukocita - objasniti ABO i Rh sustav krvnih grupa - objasniti ulogu trombocita - objasniti izmjenu tvari izmeu kapilara i tkiva

- povezati nedostatak hemoglobina s anemijom - objasniti razliku plazme i seruma - objasniti pojmove: aglutinacija, hemoliza - povezati Rh sustav s hemolitikom bolesti novoroenadi - poznavati pojam: sedimentacija - opisati sastav i ulogu limfe

objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada srca i krvoilnoga sustava

- razlikovati osnovnu - objasniti ulogu malog grau i ulogu arterija i velikog optoka krvi i vena - usporediti tlakove u krvnim ilama - opisati smjetaj srca u ovjeka - povezati osnovnu grau srca s ulogom

- razlikovati glavna krvotvorna tkiva i organe - prepoznati utjecaj ivanog sustava na krvoilni sustav1 - analizirati ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i plua

objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada dinoga sustava

- poznavati dijelove dinog sustava i njihov poloaj u tijelu ovjeka - povezati grau dinih organa s njihovim ulogama

- objasniti mehaniku i regulaciju disanja - objasniti mehanizam izmjene plinova u pluima te izmeu krvi i stanica - objasniti povezanost plunog i staninog disanja

- povrina plua (brojano) - promjer alveola - tlakovi u pluima (brojane vrijednosti) - respiratorni volumen - vanjska i unutarnja respiracija - saturacija hemoglobinom - visinska bolest - kemosenzitivna podruja - regulacija disanja

 objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada imunolokog sustava

- razlikovati pojmove antigen, antitijelo i imunoloka reakcija

- razlikovati organe - razlikovati aktivno i i tkiva imunolokog pasivno steenu sustava imunost - razlikovati nespecifini - objasniti djelovanje (fagociti) i specifini imunolokog sustava (B i T limfociti) na tumor imunitet - navesti putove ulaska antigena u organizam, mjesta prepoznavanja te naine spreavanja ulaska antigena

- limfatike ile, limfa i limfoidni organi (krajnici, slezena, timus i kotana sr) - komplikacije pri transplantaciji - detalji grae B i T limfocita - apoptoza - struktura imunoglobulina - tipovi T stanica - citokini - priprema cjepiva - enzimi: peptidaze, nukleaze, lipaze, maltaze, saharaze i ostali - probavni hormoni - sfinkter Oddi kolecistokinin

- navesti probavne objasniti organe i odrediti smjetaj u njihov poloaj u tijelu tijelu, grau, - povezati grau ulogu i nain rada probavnog organa za probavu s njihovom ulogom sustava

- objasniti ulogu jetre i guterae u probavi hrane

- poznavati grau zuba - usporediti mlijeno i trajno zubalo ovjeka - prepoznati djelovanje ptijalina - prepoznati djelovanje pepsina - objasniti ulogu ui - usporediti ulogu tankog i debelog crijeva - objasniti peristaltiku crijeva

objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada metabolikog sustava

- analizirati mehanizam termoregulacije

- razlikovati sastojke hrane koji su izvor energije u organizmu i koji izgrauju organizam - objasniti regulaciju eera u krvi

- razlikovati bazalni i - shema metabolikih radni metabolizam putova - prepoznati vanost vitamina i posljedice nedostatka2 - razlikovati vitamine topljive u mastima i vodi - prepoznati ulogu minerala u organizmu3 - analizirati djelovanje - princip analize hormona u regulaciji pokazatelja rada nefrona i zdravstvenog stanja regulaciji sastava organizma iz urina tjelesnih tekuina (ADH, aldosteron) - opisati hemodijalizu i nunost transplantacije kod potpunog zatajivanja rada bubrega (uremija) - opisati grau kosti - objasniti grau i funkciju hrskavice - objasniti uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti - navesti bjelanevine u sastavu miofibrila i njihovu ulogu - detaljna graa miofibrila (aktin, miozin, H pruga.) - latinski nazivi miia - vaniji miii i kosti ovjeka

- povezati grau koe s - povezati nastanak objasniti njezinim ulogama amonijaka i ureje smjetaj u - navesti ulogu s metabolizmom tijelu, grau, melanina u zatiti od bjelanevina ulogu i nain rada sustava za UV zraenja - povezati osnovnu regulaciju grau nefrona s sastava njegovom ulogom u tjelesnih filtraciji krvne plazme i tekuina stvaranju mokrae

objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada sustava organa za kretanje

- analizirati kostur - razlikovati uloge ovjeka oblik, veliinu pojedinih dijelova i poloaj kostiju sustava organa za - objasniti promjene u kretanje kosturu koje - objasniti znaenje nastupaju tijekom ivano-miine veze ivota4 za rad miia - navesti osobine i vrste - povezati brojnost miinog tkiva mitohondrija s oslobaanjem energije u miinim stanicama - povezati grau miine stanice s temeljnim principom miine kontrakcije

 objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada endokrinog sustava

- navesti endokrine lijezde i odrediti njihov smjetaj u tijelu

- razlikovati egzokrine od endokrinih lijezde - objasniti hijerarhijski poloaj i ulogu hipofize - objasniti ulogu stimulacijskih/tropnih hormona hipofize - objasniti mehanizam povratne sprege pri luenju hormona - navesti hormone pojedinih lijezda i njihovu ulogu - povezati fizioloke i psihike promjene u pubertetu - objasniti hormonsku regulaciju menstrualnog ciklusa - objasniti ivano-hormonsku regulaciju poroaja i dojenja - razlikovati glavne znaajke poroajnih doba

- veza hormona i specifinih receptora (na ili u ciljnim stanicama)

objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada spolnog sustava

- navesti organe - ralaniti faze mukog i enskog brazdanja, spolnog sustava i implantacije objasniti njihove uloge blastociste i razvoj - opisati dijelove zametka menstrualnog ciklusa - opisati tijek trudnoe - odrediti termin te ulogu i osnovnu ovulacije s obzirom na grau posteljice duinu trajanja menstrualnog ciklusa - opisati proces oplodnje - objasniti znaenje dojenja

objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada osjetilnog i ivanog sustava

- navesti dijelove ivanog sustava i objasniti njegovu ulogu - poznavati princip nastanka osjeta - opisati akomodaciju oka i objasniti poremeaje u funkciji oka (kratkovidnost i dalekovidnost)

- opisati grau ivane stanice i objasniti ulogu njezinih dijelova - usporediti grau mozga i lene modine - razlikovati vrste ivaca i njihove uloge - povezati naboj stanine membrane i aktivni transport iona kroz membranu s nastankom podraaja (depolarizacija repolarizacija) - opisati funkcionalnu podjelu kore velikog mozga - opisati grau punice i objasniti ulogu pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha - prepoznati dijelove oka (ona jabuica, oni ivac) - opisati prijenos svjetlosnih podraaja - opisati smjetaj etiri osnovna okusa na jeziku - objasniti vanost stalnih pH vrijednosti tjelesnih tekuina

- opisati provoenje ivanog impulsa i procese u sinapsi - razlikovati priroene (sisanje, disanje, kaljanje) od steenih refleksa (Pavlovljev refleks) - analizirati refleksnu reakciju - objasniti djelovanje neurotransmitera i ulogu enzima pri njihovoj razgradnji - objasniti znaenje sna za normalno funkcioniranje organizma - opisati osjetilo njuha i prijenos signala do mozga - uoiti opasnost buke na zdravlje - poznavati poloaj organa za ravnoteu

- ekscitacijski i inhibicijski neuroni - funkcioniranje podruja za govor u kori mozga - bazilarna membrana, pokrovna membrana, Cortijev organ, graa labirinta - makula, statoliti - perilimfa, endolimfa - mozgovni ivci i zadae koje obavljaju - elektrina aktivnost mozga i modani valovi - mehanizam razlikovanja boja i prostorna percepcije - pamenje - policikliko i monocikliko spavanje - govor: Wernickeovo i Brokino podruje - glaukom, ablacija mrenice

- objasniti pojam analizirati homeostaze znaenje pojedinih organa - poznavati znaenje i organskih sustava vode za odravanje ivota u odranju - analizirati ulogu homeostaze bubrega u odravanju organizma homeostaze5

- povezati disanje i regulaciju pH (acidoza, alkaloza)

 navesti glavne poremeaje i bolesti organa i organskih sustava ovjeka analizirati imbenike i ponaanja koja unapreuju zdravlje ovjeka i razlikovati ih od onih koji ga naruavaju

- prepoznati pozitivne i negativne utjecaje na srce i krvoilni sustav - povezati nain ivota s pojavom visokog tlaka i arteroskleroze - povezati najee bolesti i poremeaje dinog sustava s rizinim imbenicima za zdravlje - definirati AIDS, navesti uzronika i objasniti naine zaraze i naine zatite - definirati pojam alergije i navesti najee alergene - objasniti nastanak karijesa i naine zatite zuba - objasniti tetnost alkohola - objasniti pojavu proljeva i zatvora i osnovu samopomoi - navesti pravila zdrave prehrane - uoiti rizine imbenike za zdravlje i rad bubrega - navesti spolno prenosive bolesti6 - povezati spolno prenosive bolesti s rizinim ponaanjem - navesti metode kontracepcije te objasniti vanost planiranja obitelji - objasniti pojam ovisnosti te navesti vrste i tetne posljedice

- navesti bolesti koje se prenose krvlju (AIDS, hepatitis) - opisati dijabetes, navesti rizine imbenike za pojavu bolesti i naine lijeenja

- definirati leukemiju - tumori ivanog - definirati hemofiliju sustava - prepoznati znaenje - duevne bolesti programa imunizacije djece - prepoznati vanost transplantacije i doniranja organa - povezati nastanak nekih bolesti s poremeajima u radu endokrinih lijezda (guavost, gigantizam, nanizam, dijabetes) - povezati pojavu modane kapi s rizinim imbenicima - navesti degenerativne bolesti ivanog sustava (Parkinsonova i Alzheimer multipla , skleroza)

Dodatna pojanjenja 1 regulacija rada srca i irenje/suavanje krvnih ila 2 vitamini: A, B, C, D, E 3 minerali: Ca, P, Fe, J 4 rahitis, prijelomi, osteoporoza, uganua i iaenja 5 regulacija tjelesnih tekuina, ekskrecija, regulacija krvnog tlaka i eritropoeze 6 HIV, hepatitis, herpes, papiloma, trichomonas, chlamydia, gonoreja, sifilis

7.1.7. Genetika i evolucija

OBRAZOVNI ISHOD objasniti osnovne genetike pojmove i analizirati njihove meuodnose

TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?

nuno vano vrijedno
- objasniti pojmove klona i populacije na primjerima iz ivota

ne e se ispitivati

- definirati genetiku i - objasniti genotip i povezati je s drugim fenotip biolokim disciplinama - povezati odnos - razlikovati pojmove izmeu gena i okoline nasljedne tvari i s oblikovanjem nasljednih svojstava fenotipa

- opisati grau, ulogu objasniti i svojstva nukleinskih kemijsku grau kiselina i mehanizam djelovanja gena - opisati kako geni

upravljaju ivotnim procesima (biosinteza proteina) - razlikovati i objasniti temeljnu grau, broj i vrste kromosoma te kromosomske garniture - usporediti genske sustave virusa, bakterija (nukleoid i plazmid!) i eukariota - navesti uloge plazmida

objasniti i usporediti grau i organizaciju nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota analizirati znaenje mejoze i krianja za nasljeivanje

- objasniti kromosomsku teoriju nasljeivanja

- poznavati osnovna - analizirati znaenje nezavisnog naela odreivanja spola (X, Y kromosomi) razdvajanja homolognih kromosoma i krosingover - razlikovati dominantna i recesivna svojstva, roditeljsku (parentalnu) generaciju i generaciju potomaka (filijalnu) - objasniti pojmove: alel, homozigotni i heterozigotni organizmi - objasniti na primjerima monohibridno, dihibridno i intermedijarno krianje - primijeniti Mendelove zakone u rjeavanju zadataka razliitih tipova krianja - objasniti multiple alele i primjeniti na primjerima (nasljeivanje krvnih grupa i sl.) - definirati mutacije te navesti primjere - razlikovati vrste mutacija (gena, grae i broja kromosoma) - navesti uzroke mutacija - navesti uestalost tetnih i korisnih mutacija - razlikovati uzroke varijabilnosti (mutacije, modifikacije, rekombinacije, krianje) - povezati neke nasljedne bolesti (hemofilija, daltonizam, miina distrofija) sa smjetajem gena na spolnim kromosomima - povezati pojavu mutacija s malignim oboljenjima i raspraviti o rizinim imbenicima i rizinim ponaanjima

- izvankromosomsko nasljeivanje - Barrovo tijelo - metoda odreivanja poremeaja spolnih stanica u interfazi

navesti vrste promjena genotipa te objasniti mogue uzroke i posljedice

 objasniti mogunosti primjene genetike na razliitim podrujima ljudske djelatnosti

- opisati osnovne - objasniti nasljeivanje metode prouavanja hemofilije pomou nasljeivanja u ljudi rodoslovlja (rodoslovlje, - opisati primjenu DNA u citogenetska tehnologiji1 istraivanja) - primijeniti spoznaje o mutacijama u ovjeka u rjeavanju zadataka - navesti primjere kromosomskih aberacije u ovjeka (trisomija 21sindrom Down, Turnerov sindrom - 44 X0) - definirati pojam evolucija2 - razlikovati pojmove: kemijska i bioloka evolucija - opisati Millerov pokus i objasniti kemijsku evoluciju3 - opisati Oparinov pokus i objasniti vrijednost koacervatnih kapljica kao modela evolucije - prikazati ukratko postanak Svemira i procijeniti starost Svemira, Sunevog sustava i Zemlje - definirati protobionte4

objasniti osnovne principe i etape kemijske i bioloke evolucije analizirati glavne dokaze evolucije

- navesti dokaze evolucije i objasniti ih na primjerima: fosili i nastanak fosila; prijelazni oblici (praptica, Psilophyton); ivi fosili (resoperke, gingko); razvojni nizovi (konj i ogrc); dokazi iz biogeografije5; dokazi iz poredbene anatomije6; dokazi iz poredbene embriologije; dokazi iz molekularne biologije

- navesti osnovne - eoni i epohe (periodi) geoloke ere Zemljine prolosti - analizirati znaajke ivoga svijeta u pojedinim geolokim erama7 - prepoznati provodne fosile (amoniti, trilobiti)

objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretake sile evolucijskog procesa

- navesti osnovne - analizirati darvinizam - usporediti Lamarckovu i postavke darvinizma - objasniti vanost Darwinovu teoriju - objasniti zato su genetikog drifta i evolucije mutacija i selekcija izolacijskih mehanizama - sukcesivna evolucija temeljne sile evolucije za evoluciju - objasniti pojam - razlikovati specijacija konvergentnu (morski pas i dupin) i divergentnu (zebe) evoluciju na konkretnim primjerima - razlikovati alopatrijsku (guterice) i simpatrijsku (penica) specijaciju na primjerima - definirati primate i raspraviti sistematsku pripadnost ovjeka u primate - navesti glavne etape u razvoju ovjeka8 - objasniti nastanak rasa

objasniti evoluciju ovjeka

Dodatna pojanjenja 1 primjena genetikih otkria u: uzgoju ivotinja i biljaka, biotehnologiji (genetiko inenjerstvo); proizvodnja lijekova (na primjeru inzulina) 2 dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagoenosti organizama na okoli

postanak prvih organskih molekula iz anorganskih; preduvjeta za postanak prve stanice mogui prvi oblik ivota: jednostanian, prokariot, heterotrofan, anaeroban 5 endemi nae otoke guterice i velebitska degenija i relikti agalj, hrvatska sibirea; 6 homologni i analogni organi, rudimenti, atavizmi 7 pojavljivanje pojedinih skupina: arheozoik: prvi oblici ivota na Zemlji; proterozoik: praivotinje, prvi beskraljenjaci; paleozoik: alge, papratnjae, trilobiti, kraljenjaci-ribe i vodozemci; mezozoik: stablaice, gmazovi, ptice, sisavci; kenozoik: ovjek 8 australopitek, Homo habilis, Homo erectus, neandertalac, kromanjonac
3 4

7.1.8. Ekologija
OBRAZOVNI ISHOD objasniti osnovne ekoloke pojmove i analizirati njihove meuodnose

TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?

nuno
- definirati ekologiju - definirati osnovne ekoloke pojmove, povezati s primjerima u prirodi i objasniti njihove meuodnose1

vano
- definirati pojam ekoloka nia i navesti primjere

vrijedno
- razlikovati pojmove biljna zajednica (fitocenoza) i ivotinjska zajednica (zoocenoza) i navesti primjere - objasniti na primjerima pojmove: ekoloki minimum, maksimum, optimum i ekoloka valencija

ne e se ispitivati
- autoekologija, sinekologija

analizirati odnose izmeu ivih bia i abiotikih imbenika okolia

- razlikovati glavne abiotike imbenike (temperatura, voda i vlaga, svjetlo) - razlikovati ivotinje s nestalnom (poikilotermne) od ivotinja sa stalnom tjelesnom temperaturom (homeotermne) - objasniti prednosti homeotermnih u odnosu na poikilotermne ivotinje i navesti primjere2

- objasniti vanost temperature za - povezati prilagodbe odvijanje ivotnih ivotinja razliitim procesa u svjetlosnim uvjetima organizmima3 u okoliu - navesti primjere prilagodbi stablaica umjerenog podruja na preivljavanje hladnog razdoblja godine4 - povezati mitarenje/ linjanje i zimski san s promjenom temprature u okoliu - usporediti prilagodbe biljaka vlanih stanita i biljaka sunih stanita na koliinu vode i vlage u stanitu i navesti po jedan primjer - opisati prilagodbe kopnenih ivotinja za ivot na kopnu na primjeru kukaca i kopnenih kraljenjaka

 analizirati odnose izmeu ivih bia u biocenozi (biotiki imbenici)

- razlikovati glavne biotike imbenike (odnosi izmeu ivih bia: odnosi razmnoavanja, simbioza, nametnitvo, predatorstvo)

- objasniti kako odnosi izmeu jedinki razliitih vrsta utjeu na brojnost/ gustou populacija u biocenozi

- objasniti pojam - komenzalizam, mimikrije na primjeru antibioza, bogomoljke i leptira amenzalizam, letilista alelopatija - na primjeru ptice - pojmovi fitomimeza i grabljivice (jastreb) aposemija i jednog predstavnika iz skupine zvijeri (vuk) navesti prilagodbe grabeljivaca - na primjeru sisavaca biljojeda (zec, srna) navesti prilagodbe plijena za zatitu od grabeljivaca - navesti naine izraavanja gustoe populacije - objasniti kako odnosi izmeu jedinki iste vrste utjeu na brojnost/ gustou populacije - razlikovati bentoske organizme prema stupnju pokretljivosti5 - navesti primjere nektonskih organizama (srdela, morski pas, dupin) - prepoznati sezonske promjene u biocenozi i povezati s klimatskim promjenama - navesti glavne tipove bioma i povezati s klimatskim prilikama podruja na kojima se prostiru - povezati horizontalni (geografska irina) i vertikalni (nadmorska visina) raspored biljnog pokrova s klimatskim prilikama - polusesilni i vagilni organizmi - oligotrofna, eutrofna jezera - zone litoralnog pojasa - biogeografija, fitogeografija, zoogeografija

objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava

- razlikovati osobine vodenih i kopnenih ekosustava - razlikovati bentos, nekton i plankton - objasniti znaenje planktona u vodenim ekosustavima - prepoznati umske biocenoze kao najsloeniji i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza

- razlikovati osvijetljeni od neosvijetljenog sloja u vodenim ekosustavima i povezati sa sastavom biocenoza - prepoznati glavne imbenike koji utjeu na raspored organizama (biocenoza) u moru - razlikovati fitoplankton od zooplanktona - na primjeru jedne umske biocenoze analizirati slojanje i sastav vrsta - razlikovati i na primjerima objasniti znaenje pojmova: fauna, flora, vegetacija, areal, endem i kozmopolit - objasniti pojavu sukcesije na primjerima zaratavanja jezera i obnavljanja ume nakon poara - povezati djelovanje ovjeka na biocenoze s pojavom sukcesija

 analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruenje tvari i protjecanje energije u ekosustavu

- objasniti ulogu i znaenje proizvoaa, potroaa i razlagaa u ekosustavu - razlikovati glavne tipove potroaa (biljojedi, mesojedi i svejedi) - analizirati prehrambenu piramidu s obzirom na broj i biomasu te koliinu energije na pojedinoj prehrambenoj razini - objasniti kruenje tvari i protjecanje energije u ekosustavu - prepoznati tetno djelovanje ovjeka na biosferu6 - objasniti pojavu efekta staklenika - povezati oneienje zraka s pojavom kiselih kia i tetnim posljedicama - objasniti znaenje ozonskog sloja u atmosferi - povezati oneienje zraka s pojavom ozonskih rupa - analizirati potrebu zakonske zatite ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta i ekosustava u cjelini - povezati nagli rast ljudske populacije i urbanizaciju s ogranienim izvorima hrane, pitke vode, energije i sirovina na Zemlji

- analizirati ulogu i ovisnost pojedinih lanova hranidbenih lanaca na konkretnim primjerima - objasniti (uz pomo slike) biogeokemijski ciklus ugljika

- objasniti pojam hranidbene mree - razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu

- kruenje fosfora i sumpora

analizirati tetne utjecaje ovjeka na biosferu te mjere kojim se tetni utjecaji mogu smanjiti (odrivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu)

- objasniti posljedice krenja uma, melioracijskih zahvata i oneienja voda - protumaiti potrebu proiavanja otpadnih voda - prepoznati izvore oneiavanja zraka - objasniti vanost zamjene fosilnih izvora energije alternativnim (vjetar, solarna energija i sl.) - navesti glavne naine oneiavanja tla i povezati s posljedicama - objasniti ekonomsku i ekoloku vanost izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada (papir, staklo, metal, tekstil) - objasniti zato su zatita voda i zraka globalni problem - navesti nacionalne parkove Hrvatske

- analizirati akumuliranje tetnih tvari u lancima ishrane - objasniti prednosti ekoloke proizvodnje hrane - procijeniti vanost koritenja tehnoloke umjesto pitke vode - objasniti nedostatke monokultura i suvremenih agrotehnikih i agrokemijskih metoda u poljoprivredi - objasniti pojam odrivog razvoja7 - povezati djelovanje ovjeka s promjenama brojnosti i izumiranjem biljnih i ivotinjskih vrsta - prepoznati posljedice unoenja stranih vrsta8 - prepoznati znaenje Crvene knjige biljnih i ivotinjskih vrsta - objasniti vanost potovanja meunarodnih ugovora o zatiti prirode i okolia - analizirati razliite utjecaje na brojnost ljudske populacije - navesti nekoliko primjera zakonom zatienih biljaka9 i ivotinja10 u Hrvatskoj - navesti primjere parkova prirode11 - objasniti vanost izrade ekoloke studije pri gradnji proizvodnih, prometnih i drugih objekata

- podjela voda prema stupnju saprobnosti: oligosaprobne, alfa i beta mezosaprobne i polisaprobne - poznavanje svih kategorija zatite prirode s primjerima

Dodatna pojanjenja populacija, ivotna zajednica biocenoza, stanite -biotop, ekosustav, biom i biosfera rasprostranjenost na Zemlji i sezonske promjene 3 ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature 4 odbacivanje listova, preivljavanje u podzemnim organima (trajnice) ili u obliku sjemenke (jednogodinje biljke) 5 privreni za podlogu (npr. bentoske alge, koralji, spuve); slabo pokretni (jeinci, trpovi, neki koljkai npr. periska); s velikim radijusom kretanja (pridnene vrste riba zubatac, cipal i sl.) 6 krenje uma, isuivanje movara, regulacija vodotoka, gradnja naselja, industrijskih zona, poveavanje prometa i irenje prometne mree te oneienje vode, zraka i tla 7 razvoj ljudskog drutva uz to manji negativni utjecaj na prirodu 8 primjer mungosa na Mljetu, kaulerpe u Jadranu 9 visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovaka zeina 10 vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice i movarice 11 Telaica, Velebit, Kopaki rit, Vransko jezero
1 2

7.2. Pokusi
7.2.1. Dokazivanje prisutnosti kroba
CILJEVI POKUSA: - utvrditi dvije vrste kroba (asimilacijski i rezervni krob) u biljkama - utvrditi prisutnost kroba u namirnicama - objasniti da se krob dokazuje Lugolovom otopinom u namirnicama - uoiti promjenu boje - opisati nastanak kroba u biljkama. MATERIJAL I PRIBOR: eer, ria, sjemenka graha, gomolj krumpira, tjestenina, kruh, komadi margarina, Lugolova otopina, kapaljka, Petrijeve zdjelice. POSTUPAK: Navedeni materijal rasporedite na poklopcu Petrijeve zdjelice, kapnite nekoliko kapi Lugolove otopine. Reakciju oznaite znakom minus (-) ako se boja ne promijeni, a znakom plus (+) ako se pojavi boja. REZULTAT: Namirnica: eer: Ria: Grah: Krumpir: Tjestenina: Margarin: PITANJA: 1. Koje od ispitanih tvari sadre krob? Po emu ste to zakljuili? Promjena boje (unesite +/-)

7.2.2. Dokazivanje koagulacije bjelanevina

CILJ POKUSA: - utvrditi koji su uzroci zgruavanja ili koagulacije bjelanevina u mlijeku i bjelanjku - povezati koagulaciju s denaturacijom bjelanevina. MATERIJAL I PRIBOR: epruveta, drvena tipaljka, 2 satna stakla, kapaljka, stakleni tapi, plamenik (ili votanica), bjelanjak, mlijeko, razrijeena octena kiselina (moe i limunov sok). POSTUPAK: 1. Na jedno satno stakalce stavite malo mlijeka, a na drugo malo bjelanjka. Zatim na oba kapnite nekoliko kapi octene kiseline i promjeajte staklenim tapiem. 2. U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga drei epruvetu tipaljkom iznad plamena. To ponovite i s mlijekom. PITANJA: to se dogodilo s mlijekom i bjelanjkom djelovanjem kiselina? Kako nazivamo bjelanevine iz mlijeka? Zato je mlijeko visokovrijedna namirnica? Koji mineral sadri mlijeko? to se dogodilo s bjelanjkom i mlijekom djelovanjem visokih temperatura? to moe dovesti do denaturacije bjelanevina?

7.2.3. Mikroskopsko promatranje plastida

7.2.3.1. Mikroskopsko promatranje leukoplasta CILJ POKUSA: - promatrati leukoplaste u biljnom materijalu, opisati njihov oblik i nacrtati ih - navesti biljne dijelove u kojima se nalaze leukoplasti - pronai i opisati amiloplaste. MATERIJAL I PRIBOR: gomolj krumpira, jod (ili Lugolova otopina), alkohol, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop, britvica. POSTUPAK: S krumpirova gomolja odstruite periderm tamne boje i od stanija koje se nalazi ispod njega nainite tanke prereze. Osim njenih leukoplasta, opaaju se mala zrnca kroba, a katkad i kristaloidi bjelanevina u obliku kocke. PITANJA: Mogu li leukoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? Gdje se stvaraju krobna zrnca?

7.2.3.2. Mikroskopsko promatranje kromoplasta CILJ POKUSA: - promatrati kromoplaste u biljnom materijalu, opisati njihov oblik i nacrtati ih - navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kromoplasti - navesti bojila u kromoplastima. MATERIJAL I PRIBOR: plod rajice i plod rue (moe i korijen mrkve, cvijet i cvat ljekovitog maslaka), britvica, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop. POSTUPAK: Izreite komadi ploda zrele rajice, ogulite joj koru, zgnjeite je i malo zgnjeene mase razmutite u kapljici vode na predmetnom stakalcu. Poklopite pokrovnicom i mikroskopirajte. Nainite slian preparat s plodom rue. PITANJA: Mikrosopski usporedi kromoplaste u plodu rajice i plodu rue? Mogu li kromoplasti prelaziti u druge plastide? U kojim uvjetima? 7.2.3.3. Mikroskopsko promatranje kloroplasta CILJ POKUSA: - promatrati kloroplaste u biljnom materijalu, opisati njihov oblik i nacrtati ih - navesti biljne dijelove u kojima se nalaze kloroplasti - navesti bojila u kloroplastima. MATERIJAL I PRIBOR: mahovina, neka alga (npr. Spirogira) ili bilo koji zeleni dio biljke (npr. vrlo mladi list paroge), britvica, pinceta, kapaljka, pokrovna i predmetna stakalca, mikroskop. POSTUPAK: S bilo kojeg dijela neke zelene biljke napravite tanki prerez, stavite ga u kap vode na predmetno stakalce, poklopite pokrovnim stakalcem i mikroskopirate pod malim i srednjim poveanjem. PITANJA: Usporedite izgled i grau kloroplasta pod svjetlosnim i elektronskim mikroskopom? Koje stanice imaju kloroplaste? Mogu li kloroplasti prelaziti u druge plastide? Zato se kloroplasti mogu samoumnoavati?

7.2.4. Dokazi osmoze u biljnoj stanici CILJ POKUSA: - usporediti osmozu i difuziju - objasniti osmozu na temelju pokusa s mrkvom - utvrditi promjene u razliitim koncentracijama otopina. MATERIJAL I PRIBOR: korijen mrkve, no, aa, sol. POSTUPAK: Idubite korijen mrkve. Paljivo stavite korijen u posudu (au) s vodom tako da pri postavljanju pokusa voda ne ue u udubinu. Udubinu ispunite solju. Oitajte rezultate nakon pola sata. PITANJA: to se dogodilo u udubini korijena mrkve? Zato mrkva gubi vrstou?

7.3. Osobe koje su doprinijele razvoju biologije

U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe poznate po svojim istraivanjima na podruju biologije i zaslune su za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije.
Tablica 5. Osobe znaajne za razvoj biologije i njihov doprinos

OSOBA Robert HOOK (17. st.) Antony van LEEUWENHOEK (1632. 1723.) Carl LINN (1707. 1778.) Matthias SCHLEIDEN (botaniar) i Theodor SCHWANN (zoolog) (18. st.) Charles DARWIN (1809. 1882.) Louis PASTEUR (1822. 1895.)

DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomou vrlo primitivnog mikroskopa; prvi upotrijebio naziv cellula = lat. STANICA otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270; prvi promatrao ivi jednostanini organizam (mikroorganizme iz usne upljine, spermije, krvne stanice) binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike STANINA TEORIJA - sva su iva bia graena od stanica

Gregor Johann MENDEL (1822. 1884.) Ernest HAECKEL (19. st.) Robert KOCH (1843. 1910.) Alexander FLEMING (1881. 1955.) Dragutin GORJANOVI KRAMBERGER (1856. 1927.) A. OPARIN (1938.)

teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih mikroorganizama i da su uzronici zaraznih bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice, bjesnoe); osmislio i razvio PASTERIZACIJU osniva znanstvene genetike; postavio zakone nasljeivanja utemeljio ekologiju otkrio uzronika tuberkuloze i kolere, usavrio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija otkrio prvi antibiotik (penicilin) otkrio ostatke neandertalaca (krapinskog praovjeka) na Hunjakovu brdu pored Krapine ruski biokemiar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze sloenijih organskih molekula iz jednostavnih) pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotiki otkrili strukturu i naelo replikacije DNA radio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju nasljeivanja (=morganizam)

Stanly MILLER (1953.) J. WATSON i F. CRICK (1953.) Thomas Hunt MORGAN (20. st.)

Milislav DEMEREC (20. st.)

doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin), primjenio genetike metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)

7.4. Oznake i kratice u genetici

U rjeavanju zadataka iz genetike pristupnici trebaju koristiti navedene oznake.

7.4.1. Oznake za alele

A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo a1, a2 (A1, A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) aleli za kodominantno svojstvo

7.4.2. Oznake za garniture kromosome

n haploidan ili polovian broj kromosoma 2n diploidan ili dvostruki broj kromosoma 3n triploidan broj kromosoma 4n tetraploidan broj kromosoma 5n pentaploidan broj kromosoma 2n+1 trisomija (npr Downov sindrom) 2n-1 monosomija (npr Turnerov sindrom)

7.4.3. Nasljeivanje boje tijela u vinske muice

Kod vinske muice se dominantna i recesivna svojstva oznaavaju malim slovima, tj. poetnim slovom engleskog naziva mutantnog fenotipa. Dominantne osobine divljeg tipa oznaavaju se malim slovom s indeksom + (npr sivo-smea boja tijela e+ ). Recesivne osobine mutanata oznaavaju se samo malim slovom (npr crna boja tijela e). e+ - boja divljeg tipa, sivo-smea e (ebony) crna boja tijela vg+ divlji tip, ravna krila dua od tijela vg (vestigal wings) zakrljala krila cu zakrivljena krila, mutant cu+ divlji tip ravna krila

7.4.4. Spolno vezani geni

Vinska muica ovjek Daltonizam Hemofilija Srpasta anemija Krvne grupe XW+ XW+ - divlji tip vinske muice crvenih oiju XW XW (white eyes) mutantni tip bijelih oiju XX enski spolni par kromosoma (homogametan) XY muki spolni par kromosoma (heterogametan) Xd alel za daltonizam; XD zdravi alel Xh alel za hemofiliju, XH zdravi alel HbSHbS genotip oboljele osobe; HbAHbA genotip zdrave osobe IAIA ili AA genotip homozigota krvne grupe A IAI0 ili A0 genotip heterozigota krvne grupe A IBIB ili BB genotip homozigota krvne grupe B IBI0 ili BO genotip heterozigota krvne grupe B IAIB ili AB genotip koodominantne krvne grupe AB I0I0 ili OO - genotip recesivnog homozigota, krvne grupe 0 Rh+Rh+ - Rh pozitivna osoba Rh+Rh- - Rh pozitivna osoba Rh-Rh- - Rh negativna osoba

Rh - faktor

Ptice Spolni kromosom Z u ptica je analogan X kromosomu u ljudi, a W je analogan Y kromosomu.

ZW enski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan) ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan) ZRW enka bijelog perja ZrZr mujak crvenog perja ZRZr mujak crvenog perja ZRZR mujak bijelog perja