Dijagnostika antropolokih obiljeja uenika treih razreda razredne nastave UVOD Ouvanje i unapreenje tjelesnog i mentalnog zdravlja postaje

imperativ vremena u kojem ivimo, a kad su u pitanju djeca, onda to dobiva posebnu teinu. Primjerena tjelesna aktivnost je nezamjenjivo sredstvo u borbi za unapreenje i zatitu zdravlja, tjelesnog razvoja, razvoja osobina i sposobnosti, usvajanja motorikih znanja, poboljanja motorikih dostignua, a istodobno je jedno od vanih sredstava duhovnog razvoja (Findak, 1999.). Poznavanjem karakteristika uenika, uitelj planiranjem i programiranjem te izvoenjem nastave pokuava poboljati odnosno mijenjati antropoloki status uenika. Uitelj mora imati spoznaje da je svaki uenik za sebe individua, a jedna grupa uenika razlikuje se od druge grupe. Planiranjem i programiranjem uitelj unaprijed mora predvidjeti odnosno znati kako e realizirati odgojno obrazovni rad sa uenikom kao individuom odnosno sa grupom uenika tijekom kolske godine. Prva etapa tematskog planiranja je eksplicitno definirati cilj i zadatke, a dijagnostika antropolokih obiljeja uenika osnovni je preduvjet da bi se nastava tjelesne i zdravstvene kulture provodila planski, racionalno i organizirano. Antropoloka obiljeja su organizirani sustav svih osobina, sposobnosti i motorikih znanja i njihove meusobne relacije. Pod antropoloka obiljeja ubrajaju se antropometrijske karakteristike, motorike, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, konativne osobine i socijalni status. Poznavanje antropolokih osobitosti pojedinih dobnih i spolnih skupina uenika/sportaa/vjebaa rekreativaca i temeljnih pokazatelja njihovog zdravlja preduvjet je sigurnog, kvalitetnog i svrhovitog rada u kineziolokoj edukaciji, sportu i rekreaciji (Miigoj, Durakovi 2009). Dijagnostika antropolokih obiljeja uope, a posebno motorikih sposobnosti, nije smatrala svrhom samoj sebi niti se provodila tek da se utvrdi stanje. Temeljni je cilj bio dobivene podatke uporabiti kao osnov za to egzaktnije programiranje procesa vjebanja i ocjenjivanje postignutog stupnja razvoja motorikih sposobnosti, kako u kolstvu tako i u sportu ( Mrakovi, 1996). Zato provodimo dijagnostiku antropolokog statusa? Dijagnosticiranje stanja je temeljni i nezaobilazni preduvjet osmiljavanja daljnjih procedura bilo kojeg procesa (Neljak). U edukaciji dijagnostiku antropolokog statusa provodimo da bi spoznali individualne karakteristike djece i mladei, razlike unutar razreda (grupe), razlike izmeu regija, razlike izmeu sportaa i nesportaa, upoznali trend razvoja- logitudinalno ili transverzalno, preciznije planirati i programirati nastavni i izvan nastavni proces, kontrolirati uinke nastavnog ili izvan nastavnog procesa, educirali uenike, nastavnike i roditelje. Cilj ovog rada je dijagnosticiranje antropolokim obiljejima uenika treih razreda koji su ukljueni u redovitu nastavu. S obzirom na cilj rada, mogu se postaviti sljedee hipoteze: H1: u prostoru antropolokih obiljeja grupa uenika treih razreda ne postoji statistiki znaajna razlika. H2: u prostoru antropolokih obiljeja grupa uenika treih razreda i NORMI ne postoji statistiki znaajna razlika. METODE ISTRAIVANJA Uzorak ispitanika sastavljen je od 104 uenika treih razreda osnovne kole. Uenici su razvrstani u etiri skupine na nain da prvu ine uenici 3A razreda, drugu skupinu ine uenici 3B razreda, treu skupinu ine uenici 3C razreda i etvrtu skupinu ine uenici 3D razreda. Ispitanici su bili ukljueni u redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture i izmjereni s 11 mjera i testova za procjenu antropolokih obiljeja (Mrakovi,M., Findak, V., Gagro, I., Juras, V., Reljki, J. 1986.) Antropometrijska obiljeja ispitanika utvrena su mjerenjem: tjelesne visine (ATV), tjelesne teine (ATT), opsega podlaktice (AOP) i nabora nadlaktice (ANN). Motorike sposobnosti izmjeren su testovima: taping rukom (MTR), skok u dalj s mjesta (MSD), podizanje trupa (MPT), pretklon raznono (MPR), poligon natrake

(MPN) i izdraj u visu zgibom (MIV). Funkcionalne sposobnosti provjerene su testom aerobne izdrljivosti, tranje 3 minute (F3). Dijagnosticiranje antropolokim obiljejima uenika treih razreda provedena je na nain da su prvo prikazati originalni rezultati, deskriptivni pokazatelji grupe, prikazani standardizirani rezultati testova koji su kondenzirani putem aritmetike sredine i silazno sortirani od najboljeg do najloijeg rezultata. Grafiki je prikazan antropoloki profil tri najbolja uenika u razredu. Analiza razlika rezultata cijele grupe provedena je na nain da je napravljen t-test za nezavisne uzorke izmeu sva etiri razreda, Pearsonovim koeficijentom korelacije provjerena je povezanost rezultata, a grafiki napravljena usporedba rezultata sva etiri razreda s prosjenim vrijednostima Republike Hrvatske. REZULTATI I RASPRAVA U Tablici 1. Prikazani su originalni rezultati antropolokih obiljeja uenika 3 A razreda. Uvidom u rezultate moe se vidjeti da je 26 uenika izmjereno s 11 mjera i testova za procjenu antropolokih obiljeja. Tablica 1. Antropoloka obiljeja 3 A razreda- originalni rezultati
1 ATV 1302,000 1370,000 1395,000 1280,000 1348,000 1319,000 1353,000 1264,000 1427,000 1278,000 1386,000 1278,000 1378,000 1451,000 1340,000 1243,000 1264,000 1395,000 1387,000 1317,000 1341,000 1362,000 1329,000 1246,000 1430,000 1400,000 2 ATT 220,000 300,000 405,000 235,000 355,000 240,000 380,000 240,000 375,000 240,000 360,000 200,000 295,000 350,000 360,000 180,000 245,000 335,000 350,000 270,000 265,000 280,000 250,000 190,000 370,000 300,000 3 AOP 170,000 185,000 218,000 170,000 192,000 176,000 217,000 175,000 206,000 178,000 200,000 161,000 180,000 202,000 208,000 185,000 174,000 205,000 195,000 184,000 183,000 182,000 184,000 165,000 205,000 182,000 4 ANN 4,000 7,000 19,000 8,000 17,000 5,000 14,000 9,000 14,000 4,000 11,000 6,000 10,000 7,000 19,000 5,000 8,000 16,000 9,000 8,000 9,000 12,000 7,000 6,000 10,000 7,000 5 MTR 13,000 16,000 15,000 18,000 16,000 18,000 18,000 16,000 15,000 16,000 15,000 20,000 10,000 18,000 18,000 18,000 18,000 15,000 18,000 18,000 16,000 16,000 19,000 16,000 18,000 18,000 6 MSD 130,000 150,000 128,000 147,000 133,000 133,000 151,000 125,000 135,000 158,000 155,000 165,000 158,000 173,000 130,000 172,000 140,000 126,000 125,000 140,000 150,000 170,000 170,000 120,000 145,000 170,000 7 MPR 40,000 35,000 40,000 39,000 42,000 39,000 40,000 45,000 39,000 28,000 35,000 37,000 43,000 38,000 39,000 31,000 23,000 26,000 25,000 35,000 30,000 30,000 28,000 40,000 38,000 42,000 8 MPN 156,000 296,000 304,000 216,000 340,000 163,000 162,000 220,000 315,000 181,000 209,000 197,000 237,000 163,000 258,000 149,000 200,000 200,000 186,000 183,000 238,000 198,000 140,000 139,000 249,000 154,000 9 MIV 45,000 13,000 6,000 11,000 5,000 18,000 16,000 27,000 10,000 24,000 16,000 26,000 15,000 40,000 10,000 23,000 12,000 11,000 11,000 26,000 13,000 11,000 35,000 56,000 11,000 24,000 10 MPT 31,000 15,000 25,000 15,000 16,000 16,000 37,000 30,000 33,000 30,000 32,000 32,000 25,000 32,000 34,000 37,000 40,000 35,000 32,000 36,000 36,000 30,000 34,000 29,000 29,000 31,000 11 F3 635,000 610,000 490,000 520,000 575,000 595,000 560,000 490,000 560,000 640,000 535,000 610,000 520,000 615,000 515,000 620,000 545,000 501,000 549,000 566,000 560,000 555,000 515,000 525,000 545,000 607,000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Osnovni statistiki parametri ispitanika 3A razreda Tablica 2. moe se vidjeti da je distribucija vrijednosti podataka normalna. Navedena tvrdnja temelji se na injenici da vrijednosti mjera asimetrije krivulje i izduenosti krivulje ne variraju znaajno od graninih odstupanja. U tablici se mogu vidjeti i aritmetika sredina, minimalni, maksimalni rezultat i standardna devijacija za 11 varijabli antropolokih obiljeja Tablica 2. Deskriptivni pokazatelji antropolokih obiljeja 3A razreda

Deskriptivni pokazatelji antropolokih obilje ja 3A razreda Variable ATV ATT AOP ANN MTR MSD MPR MPN MIV MPT F3
broj uenika aritmetika sredina minimalni rezultatat maksimalni standardna rezultat dev ijacija asimetrija distribucije izduenost distribucije

26 1341,654 26 291,923 26 187,769 26 9,654 26 16,615 26 146,115 26 35,654 26 209,731 26 19,808 26 29,692 26 559,923

1243,000 180,000 161,000 4,000 10,000 120,000 23,000 139,000 5,000 15,000 490,000

1451,000 405,000 218,000 19,000 20,000 173,000 45,000 340,000 56,000 40,000 640,000

59,52340 65,94053 15,71320 4,40856 2,07994 17,02546 6,08567 56,11599 12,57941 7,05844 44,86506

-0,04743 0,01669 0,35480 0,86718 -1,31822 0,20407 -0,62763 0,84714 1,38551 -1,09762 0,22064

-0,97758 -1,25106 -0,75538 -0,15099 2,90451 -1,29695 -0,71300 -0,05862 1,65444 0,42211 -1,02067

U Tablici 3. prikazani su standardizirani rezultati antropolokih obiljeja 3A razreda. Prije kondenzacije rezultata varijabla poligon natrake (MPN) koja je obrnuto skalirana pomnoena je sa -1 odnosno promijenjen je predznak. Varijabla poligon natrake (MPN) je obrnuto skalirana jer najmanja numerika vrijednost predstavlja najbolji rezultat. Kondenzacija rezultata Tablica 4. napravljena je na osnovu aritmetike sredine 11 varijabli. Silazno sortiranje uenika Tablica 5., Slika 1. po izraunatoj prosjenoj z-vrijednosti ukazuju da najbolja tri uenika u 3 A razredu uenik 14 z-vrijednosti aritmetike sredine 11 varijabli od 0,87. Drugi je uenik 7 z-vrijednosti aritmetike sredine 11 varijabli od o,69 i trei uenik broj 26 z-vrijednosti aritmetike sredine 11 varijabli od 0,52. Z-vrijednosti aritmetike sredine 11 varijabli ukazuju da 12 uenika imaju rezultate iznad prosjeka, a 14 uenika ispod prosjeka. Tablica3. Standardizirani rezultati antropolokih obiljeja 3A razreda
1 ATV -0,666 0,476 0,896 -1,036 0,107 -0,381 0,191 -1,305 1,434 -1,069 0,745 -1,069 0,611 1,837 -0,028 -1,657 -1,305 0,896 0,762 -0,414 -0,011 0,342 -0,213 -1,607 1,484 0,980 2 ATT -1,091 0,122 1,715 -0,863 0,957 -0,787 1,336 -0,787 1,260 -0,787 1,032 -1,394 0,047 0,881 1,032 -1,697 -0,712 0,653 0,881 -0,332 -0,408 -0,181 -0,636 -1,546 1,184 0,122 3 AOP -1,131 -0,176 1,924 -1,131 0,269 -0,749 1,860 -0,813 1,160 -0,622 0,778 -1,704 -0,494 0,906 1,288 -0,176 -0,876 1,097 0,460 -0,240 -0,304 -0,367 -0,240 -1,449 1,097 -0,367 4 ANN -1,282 -0,602 2,120 -0,375 1,666 -1,056 0,986 -0,148 0,986 -1,282 0,305 -0,829 0,079 -0,602 2,120 -1,056 -0,375 1,440 -0,148 -0,375 -0,148 0,532 -0,602 -0,829 0,079 -0,602 5 MTR -1,738 -0,296 -0,777 0,666 -0,296 0,666 0,666 -0,296 -0,777 -0,296 -0,777 1,627 -3,181 0,666 0,666 0,666 0,666 -0,777 0,666 0,666 -0,296 -0,296 1,146 -0,296 0,666 0,666 6 MSD -0,947 0,228 -1,064 0,052 -0,770 -0,770 0,287 -1,240 -0,653 0,698 0,522 1,109 0,698 1,579 -0,947 1,520 -0,359 -1,181 -1,240 -0,359 0,228 1,403 1,403 -1,534 -0,066 1,403 7 MPR 0,714 -0,107 0,714 0,550 1,043 0,550 0,714 1,536 0,550 -1,258 -0,107 0,221 1,207 0,386 0,550 -0,765 -2,079 -1,586 -1,751 -0,107 -0,929 -0,929 -1,258 0,714 0,386 1,043 8 MPN 0,947 -1,537 -1,680 -0,112 -2,321 0,833 0,851 -0,183 -1,876 0,512 0,013 0,227 -0,486 0,833 -0,860 1,082 0,173 0,173 0,423 0,476 -0,504 0,209 1,243 1,260 -0,700 0,993 9 MIV 2,003 -0,541 -1,098 -0,700 -1,177 -0,144 -0,303 0,572 -0,780 0,333 -0,303 0,492 -0,382 1,605 -0,780 0,254 -0,621 -0,700 -0,700 0,492 -0,541 -0,700 1,208 2,877 -0,700 0,333 10 MPT 0,185 -2,082 -0,665 -2,082 -1,940 -1,940 1,035 0,044 0,469 0,044 0,327 0,327 -0,665 0,327 0,610 1,035 1,460 0,752 0,327 0,894 0,894 0,044 0,610 -0,098 -0,098 0,185 11 F3 1,673 1,116 -1,559 -0,890 0,336 0,782 0,002 -1,559 0,002 1,785 -0,556 1,116 -0,890 1,228 -1,001 1,339 -0,333 -1,313 -0,243 0,135 0,002 -0,110 -1,001 -0,778 -0,333 1,049

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Tablica 4. Kondenzacija rezultata

Tablica 5. Silazno sortirani rezultati

1
aritmetike sredine v arijabli 1-11

1 -0,121137325 2 -0,308925543 3 0,0479561992 4 -0,538279304 5 -0,193323842 6 -0,272379213 7 0,693139039 8 -0,379952231 9 0,161341602 10 -0,176618891 11 0,180057718 12 0,011289701 13 -0,314258695 14 0,8767728 15 0,240949705 16 0,0495331157 17 -0,396395767 18 -0,0497661254 19 -0,0513122492 20 0,0758852176 21 -0,183425125 22 -0,0048466043 23 0,151015905 24 -0,29868369 25 0,272564608 26 0,527798996

1 aritmetike sredine varijabli 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 0,8767728 0,693139039 0,527798996 0,272564608 0,240949705 0,180057718 0,161341602 0,151015905 0,0758852176 0,0495331157 0,0479561992 0,011289701 -0,0048466043 -0,0497661254 -0,0513122492 -0,121137325 -0,176618891 -0,183425125 -0,193323842 -0,272379213 -0,29868369 -0,308925543 -0,314258695 -0,379952231 -0,396395767 -0,538279304

2 uenik 14 7 26 25 15 11 9 23 20 16 3 12 22 18 19 1 10 21 5 6 24 2 13 8 17 4

Slika 1. Grafiki prikaz z-vrijednosti silazno sortirani

Mean Plot of aritmetike sredine varijabli grouped by uenik Spreadsheet12 2v*52c 1,0 0,8 0,6

aritmetike sredine varijabli

0,4 0,2 0,0 -0,2 -0,4 -0,6 14 7 26 15 9 20 3 22 19 10 5 24 13 17 25 11 23 16 12 18 1 21 6 2 8 4 uenik Mean Mean0,95 Conf. Interval

Uvidom u grafiki prikaz antropolokog profila 3 najbolja uenika Slika 2., primjetne su razlike u testovnim vrijednostima tri najbolja uenika. U morfolokim obiljejima uenika broj 14. tjelesna visina, teine i opseg podlaktice iznad prosjeka a ispod prosjeka nabor nadlaktice. Motorike karakteristike, brzina pokreta, fleksibilnosti i repetitivna snaga iznad

prosjeka a ima visoke vrijednosti u testovima eksplozivnoj snazi, koordinacija, statikoj snazi ruku i ramenog pojasa. Uenik ima i visoku vrijednost aerobnih sposobnosti. Preporuka bi bila da se uenik bavi rukometom. Uenik br. 7 u morfolokim obiljejima visine tijela je u prosjeku grupe , teine, koni nabor i opsega podlaktice vrijednosti su dosta visoko iznad grupe. U svim motorikim karakteristikama je iznad prosjeka, osim test statike snage. Funkcionalne sposobnosti su u prosjeku. Preporuka bi bila da se uenik bavi rvanjem. Uenik br. 26 Iznad prosjeka je u visini, teini u prosjeku grupe a konom naboru nadlaktice, opsega podlaktice ispod prosjeka. U svim motorikim karakteristikama je iznad prosjeka a osobito u varijablama eksplozivne snage fleksibilnost i koordinacije. Aerobna izdrljivost je iznad prosjeka. Preporuka bi bila da se uenik bavi gimnastikom. Slika 2. Grafiki prikaz antropolokog profila 3 najbolja uenika Antropoloki profil uenika 14,7,3 3 A razreda
2.000 1.500 1.000 uenik 14 0.500 0.000 ATV ATT AOP ANN MTR MSD MPR MPN MIV MPT F3 -0.500 -1.000 uenik 7 uenik 3

U slikama od 9. do 19. Prikazane su usporedbe Normi i 3A, 3B, 3C i 3D razreda u varijablama antropolokih obiljeja. Ve letiminim uvidom u rezultate usporedbe uenika treih razreda i normi primjetne su razlike. U 3 A razredu u morfolokim obiljejima vidljivo je da u varijablama ATV -visine i ATT-teine uenici su ispod prosjeka ali u AOP-opsegu podlaktice i ANN-konom naboru iznad prosjeka. U varijablama motorikih sposobnosti uenici su ispod norme osim u varijabli MPT podizanje trupa i varijabli funkcionalne sposobnosti F3 tranje 3 minute. 3B razred u morfolokim obiljejima uenici su u svim varijablama iznad prosjeka. U motorikim sposobnostima iznad prosjeka su u varijablama MTR- taping rukom, MPR- pretklon raznono, MIV- izdraj u visu. U prosjeku ili ispod prosjeka su u varijablama MSD -skok u dalj, MPN- poligon natrake i MPT- podizanje trupa. Funkcionalne sposobnosti su iznad prosjeka. Razred 3C u morfolokim obiljejima ispod prosjeka su uenici u svim varijablama osim u ANN konom naboru koji je u prosjeku. Kod motorikih sposobnosti uenici su ispod prosjeka u svim varijablama osim varijable MPR-pretklon raznono koji je izrazito visok. U funkcionalnim sposobnostima uenici su neto iznad Norme. 3 D razred u morfolokim obiljejima u varijabli ATV-visina tijela je iznad vrijednosti Normi, a u drugim varijablama ispod prosjeka. U motorikim sposobnostima iznad prosjeka su u svim varijablama, osim varijable MPN- poligon natrake i varijabli funkcionalne sposobnosti F3- tranje tri minute.

Slika 9. Grafiki prikaz tjelesne visine ATV- tjelesna visina

1370 1360 1350 1340 1330 1320 norma A razred B razred C razred D razred

Slika 10. Grafiki prikaz tjelesne teine ATT- tjelesna teina

320 310 300 290 280 N norme A razred B razred C razred D razred

Slika 11. Grafiki prikaz opsega podlaktice AOP- opseg podlaktice

190 N norma 188 186 184 182 A razred B razred C razred D razred

Slika 12. Grafiki prikaz konog nabora ANN- koni nabor

12 10 8 6 4 2 0 N norma A razred B razred C razred D razred

Slika 13. Grafiki prikaz tapinga rukom MTR- taping rukom

19 18 17 16 15 N norma A razred B razred C razred D razred

Slika 14. Grafiki prikaz skoka u dalj MSD -skok u dalj

160 150 140 130 N norma A razred B razred C razred D razred

Slika 15. Grafiki prikaz pretklona raznono MPR- pretklon raznono

42 40 38 36 34 32 N norma A razred B razrd C razred D razred

Slika 16. Grafiki prikaz poligona natrake MPN- poligon natrake

225 220 215 210 205 200 195 190 N norma A razred B razred C razred D razred

Slika 17. Grafiki prikaz izdraj u visu MIV izdraj u visu

40 30 20 10 0 N norma A razred B razred C razred D razred

Slika 18. Grafiki prikaz podizanje trupa MPT- podizanje trupa

40 30 20 10 0 N norma A razred B razred C razred D razred

Slika 19. Grafiki prikaz tranje 3 minute F3- tranje 3 minute

600 400 200 0 N norma A razred B razred C razred D razred

T-testom za nezavisne za uzorke Tablica 21- 26. utvrdili smo statistiki znaajne razlike artimetike sredine dviju grupa u jednoj varijabli. U morfolokim karakteristikama statistiki znaajna razlika postoji u varijabli ANN koni nabor izmeu razreda 3B i 4D, 3C i 3D razreda. Do statistiki znaajne razlike dolo to 3 D razred ima najmanji koni nabor. U motorikim sposobnostima statistiki znaajne razlike su u razredima 3A-3B u varijablaam MTR- taping rukom, MPR-pretklon raznono i MIV-izdraj u visu . U razredima 3A i 3D statistiki znaajna razlika je u varijabli MIV- izdraj u visu. U razlici razreda 3B i 3C u varijabli MPR -pretklon raznono. Razredi 3B i 3C razlikuju se u varijablama MPR- pretklon raznono i MPT- podizanje trupa. Razred 3C i 3D statistiki znaajno se razlikuju u varijablama MSD- skok u dalj i MPT- podizanje trupa. U varijabli F3- tranje 3 minute statistiki znaajna razlika je u razredima 3A i 3D, 3B i 3D, 3Ci 3D. Uvidom u rezultate statistiki znaajna razlika u morfolokim karakteristikama nastala je utjecajem potkonog masnog tkiva, a kod motorikih sposobnosti pod utjecajem statike, repetitivne i eksplozivne snage, fleksibilnosti i brzine pokreta ruku. Statistiki znaajna razlika je i u aerobnim sposobnostima uenika.

ZAKLJUAK Provedena je dijagnostika antropolokih obiljeja na uzorku 104 uenika treih razreda osnovne kole. U tu svrhu ispitanici su izmjereni s 11 standardnih varijabli za procjenu antropolokih obiljeja. Provedena dijagnostika antropolokih obiljeja ukazuje za ovaj uzorak sljedee: Odbacuju se hipoteze H1 i H2 jer postoji statistiki znaajne razlike u antropolokim obiljejima grupa uenika i grupa uenika i Normi. Deskriptivni pokazatelji ukazuju da iako se radi o istom uzrastu uenika da postoje razlike u varijablama unutar etiri grupe i da pri planiranju i programiranju moramo uvaiti specifinosti grupe. Standardiziranim rezultatima koji su kondenzirani putem aritmetike sredine 11 varijabli i silazno sortirani ukazuju na rezultate z-vrijednosti uenika, gdje smo dobili broj uenika s boljim odnosno loijim rezultatima. Moe se vidjeti najbolji uenici u 3A razredu su uenici br. 14,7 i 26, u 3B razredu uenici 20, 22 i 18, u 3C razredu 18,1 i 19, 3D razredu 7, 5 i 10. Grafikim prikazom vidljivi su uenici koji su iznad prosjeka grupe ili ispod prosjeka. Antropolokim profilom uenika mogu se vidjeti morfoloke karakteristike, motorike i funkcionalne sposobnosti uenika u odnosu na grupu. Na osnovu antropolokog profila uenika moe se formirati nastavni plan i program uenika odnosno grupe, usmjeriti uenika u odgovarajui kolski sport ili roditeljima prikazati razvoj uenika. Preporuka za najbolje uenika bila je prema sportovima koji se nalaze unutar kolskog sporta. Usporednim vrijednostima Normi i etiri razreda u antropolokim obiljejima analizirale su se razlike u pojedinim varijablama. Analizom razlika t-testom za nezavisne uzorke dolo se do spoznaje u kojim varijablama se statistiki znaajno razlikuju dva razreda. Pearsenovim koeficijentom korelacije dolo se do spoznaje o statistikoj povezanosti dvije varijable. Dijagnostika 104 uenika, usporedba razreda i Normi sprovedena je u cilju ukazivanja dijagnoze i razlika izmeu grupa da bi se one uvaile pri izradi kvalitetnog nastavnog plana i programa etiri grupe koje smo dijagnosticirali.

LITERATURA 1. Findak,V., ( 1989) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga Zagreb 2. Findak, V., Metiko. D., Mrakovi, M. (1992) Kinezioloki prirunik za uitelje Zagreb: Hrvatsko-pedagoki knjievni zbor i fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 3. Findak, V., Metiko. D., Mrakovi, M.,Neljak, B., (1996) Primijenjena kineziologija u kolstvu , Zagreb: Hrvatsko-pedagoki knjievni zbor i fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 4. Matkovi, B., (1996) Funkcionalna dijagnostika U zborniku: III konferencije o sportu Ape-jadran, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, str. 269. Zagreb 5. Miigoj-Durakovi, M., (2009) Kinantropologija, Kinezioloki fakultet u Zagrebu 6. Marjeta Miigoj-Durakovi, Zijad Durakovi (2007) Antropoloke i zdravstvene pretpostavke rada u kineziolokoj edukaciji, sportu i rekreaciji U: Findak, V. (ur.) Zbornik radova 116. ljetne kole Kineziologa RH, Pore, 2007., (str. 55-62). Pore: Hrvatski kinezioloki savez. 7. Mrakovi, M., (1996) Dijagnostika motorikih sposobnosti uenika sportaa U zborniku: III konferencije o sportu Ape-jadran, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, str. 169. Zagreb

5.2. Opis varijabli U istraivanju je koriteno 11 varijabli za mjerenje antropolokih obiljeja, odnosno po jedan instrument za svako obiljeje. Sve varijable obuhvaaju najbolje indikatore pojedinog obiljeja i mogue ih je primjenjivati tijekom cijelog kolovanja za oba spola. "Antropoloka obiljeja su organizirani i meusobno povezani sustavi osobina, sposobnosti i motorikih znanja. To su antropometrijske osobitosti, motorike, funkcionalne i kognitivne sposobnosti, konativne osobine i socijalno status." (Prskalo, 2001.: 73) Za to toniju procjenu ostvarivanja ciljeva i zadaa tjelesne i zdravstvene kulture, kao i efekata rada u tom odgojno-obrazovnom podruju, od osobite je vanosti praenje i provjeravanje antropolokih obiljeja uenika, koja su izmjerena i u ovom istraivanju. Poetak vrednovanja antropolokih obiljeja predstavlja inicijalno provjeravanje. Praenje i provjeravanje tranzitivnih stanja antropolokih obiljeja uenika treba provoditi tranzitivnim provjeravanjima, odnosno tijekom cijele kolske godine. Bez sustavne provjere tranzitivnih stanja ne moe se dobiti kvalitetan uvid u njihovu transformaciju, ne moe se adekvatno upravljati transformacijskim procesima, provoditi korekcija programa ili intervencija u programiranju procesa tjelesnog vjebanja, a ne dobiva se niti povratna informacija o oekivanim i eljenim uincima rada uitelja i uenika. (Findak, 2001.) Bitno je provjeravanja provoditi u vremenskim razmacima koji su u postojeim uvjetima dovoljni za promjenu stanja pojedinih antropolokih obiljeja. Uitelji samostalno i ovisno o situaciji odluuju hoe li tranzitivna provjeravanja provoditi jedanput mjeseno, svakih nekoliko mjeseci ili rjee, ali obveza je da provjeravanja budu na poetku kolske godine, kako bi se utvrdilo inicijalno stanje, te na kraju kolske godine da se utvrdi finalno stanje, odnosno pomaci antropolokih obiljeja uenika. U sklopu ovog istraivanja obuhvaene su: a) antropometrijske (morfoloke) znaajke, b) motorike sposobnosti, c) funkcionalne sposobnosti. 5.2.1. Antropometrijske (morfoloke) znaajke Morfoloke karakteristike ljudskog tijela odavno su predmet praenja i istraivanja, a velika pozornost im se posveivala jo od vremena Hipokrata. Prije tisuu godina javljaju se

prvi pokuaji klasifikacije ljudi u odreene konstitucionalne tipove (Dodig, 1998.), te je jasno da je veliki interes za ove karakteristike ostao tijekom tisuljea, iako su njihove poeljne vrijednosti varirale od vremena do vremena, te su esto bile iskrivljene, a to je nerijetko sluaj i u drutvu 21. stoljea. Dio su antropolokih obiljeja definiranih kao osobina za dinamiku rasta i razvoja te znaajki grae morfolokih obiljeja meu koje pripada rast kostiju u duinu i irinu, miina masa i potkono masno tkivo. Praenje i provjeravanje antropometrijskih znaajki obavlja se pomou etiri varijable: a) tjelesne visine,(ATV) b) tjelesne teine, c) opsega podlaktice, d) konog nabora nadlaktice. Pored toga to se procesima uvjetovanja, ukljuujui i tjelesno vjebanje, ne moe utjecati na promjenu visine, kao to je to sluaj s drugim obiljejima, podaci o tjelesnoj visini vani su i za proraun poeljne tjelesne mase. Za razliku od visine, tjelesna teina ubraja se u ona obiljeja na koja se moe znaajnije utjecati, odnosno poveavati ju ili smanjivati. U regulaciji teine vjebanje ima vrlo znaajnu ulogu, te su zbog toga prijeko potrebna kinezioloka znanja o funkciji i nainu vjebanja. Opsezi kao mjera ukupne mase tijela (kostiju, miia i potkonog masnog tkiva) vrlo su zanimljivi za analizu. Bitno je znati koliko koji element ima ukupni udio u opsegu, pogotovo miina i balastna masa. Poeljno je da miina masa bude uvjetno reeno to vea, a balastna masa to manja. Takve se karakteristike postiu odgovarajuim vjebanjem i to u odgovarajuim intervalima. Potkono masno tkivo ulazi u ona obiljeja na koja se tijekom ivota moe najvie utjecati, a uspjeno se regulira takoer vjebanjem, te prehranom.

5.2.1.1. Tjelesna visina (ATV)

Tjelesna visina je mjera tzv. longitudinalne dimenzionalnosti skeleta (kostura) koja je odgovorna za rast kostiju u duinu. U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture prilikom mjerenja tjelesne visine potrebna nastavna sredstva i pomagala su antropometar ili visinomjer i slika zadatka. Tijekom mjerenja ispitanik (uenik) stoji bos u uspravnom poloaju i na ravnoj, vrstoj podlozi. Glava mu treba biti u takvom poloaju frankfurtska ravan bude horizontalna (frankfurtska ravan oznaava liniju koja spaja donji rub lijeve orbite i gornji rub lijevog vanjskog slunog otvora). Mjerna

naprava treba stajati na vodoravnoj podlozi. Osoba koja vri mjerenje stoji s lijeve strane ispitanika i kontrolirati da antropometar bude postavljen vertikalno i neposredno uzdu lene strane tijela, kao to se vidi iz Slike 1: Mjerenje tjelesne visine. Zatim treba spustiti kliza do tjemena ispitanika i oitati rezultat. Rezultat treba oitati u razini gornje stranice trokutastog proreza prstena klizaa na antropometru ili uobiajeno na visinomjeru. Rezultat se oitava s tonou od 0.1 centimetar ili 0.5 centimetara. Rezultat se upisuje u milimetrima (na primjer /1/3/5/5/, to je 135.5 cm ili /0/9/7/3/, to je 97.3 cm). (Findak i sur., 1996.) Tjelesna visina oznaava se oznakom "ATV", pri emu "A" oznaava da je to antropometrijska karakteristika, "T" tjelesnu, a "V" visinu.

Slika 1: Mjerenje tjelesne visine (Findak i sur., 1992.: 8)

5.2.1.2. Tjelesna teina

Tjelesna se teina tradicionalno smatra standardnim inventarom antropometrijskih mjera koja se upotreblljava za procjenu ukupne mase tijela. Pomagala koja su potrebna za mjerenje tjelesne teine su medicinska decimalna vaga ili kuna vaga na pero koje posjeduje pomini uteg, te slika zadatka. Uenik tijekom mjerenja treba mirno stajati bos, minimalno odjeven, u uspravnom stavu, do potpunog smirenja utega. Treba stati na sredinu vage, dok je vaga na vodoravnoj i vrstoj podlozi, kao to se vidi iz Slike 2: Mjerenje tjelesne teine. Nakon svakog desetog mjerenja potrebno je kontrolirati pokazuje li poloaj kazaljke bez optereenja jo uvijek 0 kilograma. Rezultat se oitava u zaokruenom broju desetih dijelova kilograma, s najmanjom tonou od 0.1 ili 0.5 kilograma. Ako je skala na vagi s najmanjim razdjelom od 0.5 kilograma, tada se oitava rezultat koji odgovara najbliem razdjeljku. (Findak i sur., 1992.) Na primjer teina tijela od 45.5 kg upisuje se kao /4/5/5/, odnosno teina tijela od 36.1 kg upisuje se kao /3/6/1/. Tjelesna teina oznaava se oznakom "ATT", pri emu "A" oznaava da je to antropometrijska karakteristika, "T" tjelesnu, a "T" teinu.
Slika 2: Mjerenje tjelesne teine (Findak i sur., 1992.: 9)

5.2.1.3. Opseg podlaktice Opseg podlaktice se uz tjelesnu teinu upotrebljava kao drugi valjani indikator za procjenu mase tijela. Pomagala koja su potrebna za mjerenje opsega podlaktice ine centimetarska vrpca i slika zadatka. Prilikom mjerenja uenik treba stajati uspravno, s rukama oputenim niz tijelo. Mjerna traka obavije se oko gornje treine lijeve podlaktice, popreno na os podlaktice, kao to se vidi iz Slike 3: Mjerenje opsega podlaktice. Mjeri se na mjestu najveeg opsega, a prije oitavanja rezultata savjetuje se isprobati na nekoliko mjesta. Rezultat se oitava s tonou od 0.1 centimetar, a upisuje se u ukupnom broju milimetara. (Findak i sur., 1996.) Na primjer

ako je opseg podlaktice 15.9 cm, upisuje se /1/5/9/. Opseg podlaktice oznaava se oznakom "AOP", pri emu "A" oznaava da je to antropometrijska karakteristika, "O" opseg, a "P" podlakticu.

Slika 3: Mjerenje opsega podlaktice (Findak i sur., 1992.: 10)

5.2.1.4. Koni nabor nadlaktice Koni nabor nadlaktice je indikator koliine masti u organizmu i svrha mu je provjeriti dimenziju potkonog masnog tkiva. Prilikom mjerenja konog nabora nadlaktice potreban je kaliper, ureen tako da je pritisak na kou 10 g/mm, mjerna ljestvica oznaena u milimetrima, te slika zadatka. Tijekom mjerenja uenik stoji uspravno, rukama oputenim niz tijelo. Osoba koja vri mjerenje kaiprstom i palcem lijeve ruke uzduno odigne nabor na stranjoj strani lijeve nadlaktice (nad mukim tricepsom) na mjestu koje odgovara gornjoj treini distance izmeu akromiona i vrha olekraona. Koni nabor se prihvati krakovima kalipera, pazei da se ne zahvati i miino tkivo, kako prikazuje Slika 4: Mjerenje konog nabora nadlaktice. Rezultat se oitava dvije sekunde nakon to je krakovima kalipera uhvaen koni nabor masnog tkiva,

jer u sluaju dueg vremenskog intervala vrhovi kalopera klize i rezultat ne mora biti toan. Mjeri se tri puta, a srednja vrijednost uzima se kao konana. Rezultat se oitava s tonou od 1 milimetar i upisuje se u milimetrima. (Findak i sur., 1996.) Upisuje se samo srednji rezultat, na primjer ukoliko je izmjereno 6 mm, 7 mm i 8 mm, tada se upisuje /0/7/. Koni nabor nadlaktice oznaava se oznakom "ANN", pri emu "A" oznaava da je to antropometrijska karakteristika, "N" nabor, a "N" nadlakticu.

Slika 4: Mjerenje konog nabora nadlaktice (Findak i sur., 1992.: 11)

5.2.1.5. Utjecaj kineziolokih podraaja na antropometrijske znaajke Rast i razvoj djeteta su podvrgnuti biolokim zakonitostima i utjecaju okoline, a tu injenicu treba adekvatno iskoristiti. Djeji organizam se lako mijenja pod utjecajem okoline, pa kaemo da je plastian. Kosti djeteta su meke nego u odraslog ovjeka jer je udio vode u njima vei, a udio mineralnih tvari manji. Zbog toga ee dolazi do prijeloma kostiju kod odraslih ljudi nego kod djece. Rast i razvoj kostiju vezan je za rad miia. Udio miia u tjelesnoj masi raste od 23 % u novoroeneta, 27 % u djeteta predkolske dobi, 33 % poetkom puberteta do 43 % u odrasla ovjeka. (Prskalo, 2001.) Miii opruai su posebno vani za pravilno dranje tijela, te njihova nerazvijenost nasuprot brzom rastu u visinu u periodima djejeg razvoja esto izaziva nepravilno dranje i poremeaje kraljenice. Kvalitetno optereenje djejeg tijela adekvatnim vjebama potie povoljniji odnos izmeu miine mase, kotane mase i potkonog masnog tkiva. Poeljni odnos miine mase prema ostalim komponentama sastava tijela iznosi 40/60 %. Poeljan odnos ne znai uvijek ekstremno smanjenje potkonog masnog tkiva i poveanje aktivne tjelesne mase. U dananjem drutvu pod utjecajem razliitih medija stvara se averzija ve prema nazivu "potkono masno tkivo", jer u svijetu u kojem su imperativi apsolutna mravost i neuhranjenost dolazi do krivih zakljuaka da je masno tkivo potpuno nepotrebno, beskorisno i tetno. Uslijed toga nastaju brojne bolesti i poremeaji kao to su anoreksija, bulimija i slino. Takve pojave se naalost ne javljaju samo u adolescenciji i odrasloj dobi, nego su sve ee u pubertetu, pa ak i prije nego pubertet zapone. Masno tkivo ima znaajnu ulogu u spolnom razvoju djevojaka u periodu neposredno prije i tijekom adolescencije. Prosjena vrijednost kod djece od est do osam godina za djeake iznosi od 13 do 15%, a za djevojice od 16 do 18%. Nasuprot neuhranjenosti, sve je vie i pretile djece i ljudi, pa moemo zakljuiti kako je nepravilan nain ivota uzrok brojnih problema u djetinjstvu i odrasloj dobi, a spas treba potraiti u sportu i rekreaciji, te pravilnoj prehrani i oputanju. 5.2.2. Motorike sposobnosti Motorike sposobnosti su dio antropolokih obiljeja koji se odnosi na razinu razvijenosti osnovnih kretnih latentnih dimenzija ovjeka. One sudjeluju u rjeavanju i

izvoenju motorikih zadataka i uvjetuju uspjeno kretanje, bez obzira na to jesu li steene treningom ili nisu. Odgovorne su za praktiki beskonaan broj manifestnih motorikih reakcija, te se mogu izmjeriti i opisati. Istraivanjima motorikog segmenta antropolokog statusa ovjeka utvreno je da se motorike sposobnosti ne moe priblino odrediti jednom dimenzijom, odnosno jednim faktorom, ve se govori o multidimenzionalnom pristupu. Svaka motorika sposobnost regulirana je odgovarajuim mehanizmima sredinjeg ivanog sustava koji njome upravljaju, te su vie ili manje povezane s drugim ljudskim sposobnostima. (Peji, 2005.) Utvreno je postojanje veeg broja razliitih tzv. primarnih motorikih sposobnosti koje se uobiajeno nazivaju brzina, koordinacija, ravnotea, eksplozivna snaga, repetitivna snaga, statika snaga, fleksibilnost i preciznost. Sve ove sposobnosti su vrlo bitne za razvoj ostalih osobina i sposobnosti. Ako se motorike sposobnosti ne razvijaju do razine koju je objektivno mogue postii s obzirom na genetsku limitiranost, postoji velika vjerojatnost da e takav pojedinac imati problema u djelotvornom obavljanju svakodnevnih zadataka. Takoer se nee poticati razvoj ostalih osobina i sposobnosti s kojima su motorike sposobnosti povezane. Praenje i provjeravanje motorikih sposobnosti u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se pomou est varijabli: 1. brzina - taping rukom, 2. eksplozivna snaga - skok u dalj s mjesta, 3. koordinacija - poligon natrake, 4. repetitivna snaga - podizanje trupa iz leanja pogrenim nogama, 5. fleksibilnost - pretklon raznono, 6. statika snaga - izdraj u visu zgibom.

5.2.2.1. Taping rukom Svrha ove vjebe je procjena brzine pokreta. "Brzina je sposobnost izvoenja velike frekvencije pokreta u to kraem vremenu ili izvoenje jednog pokreta to je mogue bre u odreenim uvjetima." (Peji, 2005.) Motorika brzina je gotovo u potpunosti genetiki uvjetovana (oko .95). Prije izvoenja ove vjebe na dasku izraenu od iverice zalijepe se dvije okrugle drvene ploe, debljine do 5 mm i promjera 20 cm. Pri tome centar svake okrugle ploe od centra druge ploe mora biti udaljen 81 cm, odnosno rub svake ploe od ruba druge ploe moraju biti udaljeni 61 cm. Tako izraeno pomagalo postavlja se na kolsku klupu

prilagoenu uzrastu uenika, odnosno kolska klupa treba biti takva da njezina radna ploha bude u razini dna prsne kosti uenika. Stolica takoer treba biti prilagoena ueniku, a potreban je i zaporni sat, odnosno toperica te slika zadatka. Prilikom izvoenja vjebe uenik sjedne na stolicu i podvue noge pod stol. Denjaci lijevu ruku polau na sredinu daske, a desnu na okruglu plou, krino preko lijeve ruke. Na znak "sad" uenik poinje desnom rukom naizmjenino dodirivati ploe to je bre mogue, kao to prikazuje Slika 5: Mjerenje tapinga rukom. Ljevaci postupaju obrnuto, odnosno desnu ruku polau na sredinu daske, a lijevom naizmjenino dodiruju ploe. Svaki naizmjenini dodir obiju ploa broji se kao jedan (1). Osoba koja mjeri broji svaki drugi dodir po onoj ploi od koje je uenik zapoeo s izvoenjem vjebe, te to vrijedi jedan bod. Izvoenje vjebe traje 15 sekundi. Rezultat koji se upisuje je broj uspjenih, odnosno dvostrukih dodira u zadanom vremenu. Ne broje se pokuaji u kojima nisu dotaknute obje ploe. Na primjer 35 dodira upisije se /3/5/. Taping rukom oznaava se oznakom "MTR", pri emu "M" oznaava da je to motorika sposobnost, "T" taping, a "R" rukom.

Slika 5: Mjerenje tapinga rukom (Findak i sur., 1992.: 13)

5.2.2.2. Skok u dalj s mjesta "Svrha skoka u dalj s mjesta je procjena eksplozivne snage koja oznaava sposobnost aktiviranja maksimalnoga broja motorikih jedinica u jedinici vremena pri realizaciji

jednostavnih motorikih struktura s konstantnim otporom ili s otporom proporcionalnim masi tijela." (Findak i sur., 1996.: 20) Prilikom mjerenja skoka u dalj s mjesta u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture potrebna pomagala su: dvije strunjae meusobno spojene u duini, kreda, magnezij, metalna metarska traka, ravnalo u obliku slova "T", odskona daska te slika zadatka. Mjerenje se izvodi tako da se uenik (ispitanik) sunono odrazi s kraja obrnuto postavljene odskone daske i najdalje to je mogue sunono doskoi na strunjau, kako prikazuje Slika 6: Mjerenje skoka u dalj s mjesta. Zamasi rukama i podizanje na prste doputeni su prije odraza. Nije doputen dvostruki odraz, a ispitanik skae bos. Ispitanik skae tri puta zaredom, a najdui skok se upisuje. Razdaljina od crte odraza do najblieg traga na doskoitu mjeri se metarskom trakom. Ukoliko otisci stopala nisu dovoljno vidljivi, potrebno je pete uenika namazati magnezijem. Skokove koji su izvedeni nepravilno treba ponoviti. Pri tome odskoite i doskoite svakako trebaju biti u istoj ravnini, a mjesto odraza oznai se crtom, odnosno samoljepljivom trakom. Ukoliko postoji mogunost, dobro je postaviti mjernu traku od 0 do 300 cm uz doskoite, te je na taj nain jednostavnije oitavati duinu skoka. (Findak i sur., 1992.) Rezultat se upisuje u centimetrima, na primjer skok od 78 cm upisuje se /0/7/8/. Skok u dalj s mjesta oznaava se oznakom "MSD", pri emu "M" oznaava da je to motorika sposobnost, "S" skok, a "D" u dalj.

Slika 6: Mjerenje skoka u dalj s mjesta (Findak i sur., 1992.: 14)

5.2.2.3. Pretklon raznono

Svrha pretklona raznono je procjena fleksibilnosti koja je definirana kao sposobnost izvoenja pokreta s maksimalnom amplitudom. Pomagala koja su potrebna za izvoenje mjerenja pretklona raznono su drveni krojaki metar i slika zadatka. Neposredno prije mjerenja potrebno je po ravnoj podlozi povui dvije ravne crte dugake 2 metra, a zatvaraju kut od 45 tako da vrh kuta dodiruje zid. Uenik prilikom izvoenja mjerenja treba sunono sjesti na tlo, oslanjajui se potiljkom, lopaticama i sakralnim dijelom kraljenice o zid. Ispruene noge raznoi toliko da lee na crtama oznaenim na tlu, te isprui ruke postavljajui dlan desne ruke na nadlanicu lijeve ruke. Tako postavljene ruke sputa na tlo ispred sebe, dok lopatica i potiljak ostaju prislonjeni na zid, kao to je vidljivo na Slici 7: Mjerenje pretklona raznono. Osoba koja mjeri postavlja nultu poziciju krojakog drvenog metra na mjesto gdje uenik dodirne tlo vrhovima prstiju. (Findak i sur., 1992.) Uenik ima zadatak izvesti to dui pretklon tako da vrhovi prstiju bez trzaja klize uz metar po podu. Zadatak se ponavlja tri puta, dok ispitiva stoji oko 50 cm desno od ispitanika. Upisuju se sva tri rezultata, u centimetrima, na primjer 35 centimetara upisuje se kao /0/3/5/. Pretklon raznono oznaava se oznakom "MPR", pri emu "M" oznaava da je to motorika sposobnost, "P" pretklon, a "R" raznono.
Slika 7: Mjerenje pretklona raznono (Findak i sur., 1992.: 15)

5.2.2.4. Poligon natrake

"Svrha ove mjere je procjena koordinacije tijela, definirane kao sposobnost realizacije kompleksnih motorikih struktura premjetanjem cijelog tijela u prostor s preprekama" (Findak i sur., 1992.: 16)

Pomagala potrebna za izvoenje vjebe su: zaporni sat, vedski sanduk, prostor minimalnih dimenzija 15 x 3 m, te slika zadatka. Prije izvoenja na glatkoj podlozi (parketu) potrebno je ucrtati ili samoljepljivom trakom oznaiti startnu crtu duine jedan metar. Na udaljenosti 10 metara od startne crte paralelno oznai se ciljna crtu iste duljine. Tri metra od startne crte postavi se bazni dio vedskog sanduka, a na njega gornji, podstavljeni dio. Visina vedskog sanduka je 50 cm 2 cm. 6 metara od startne crte postavlja se okvir sanduka po irini staze. Mjesta na kojima se postavljaju sanduk i okvir moraju biti oznaena. Uenik prije izvoenja vjebe treba stajati ispred startne crte, leima okrenut smjeru kretanja, te se spustiti u etverononi poloaj, kako je prikazano na Slici 8: Mjerenje pologona natrake. Zadatak uenika je da na startni znak kretanjem unatrag prepue prvu prepreku te se provue kroz drugu. Uenik za vrijeme izvoenja zadatka smije pogledom izmeu nogu pratiti smjer kretanja, a zadatak je zavren kada uenik objema rukama prijelje preko ciljne crte. Osoba koja mjeri prilikom izvoenja vjebe hoda uz uenika i kontrolira njegovu izvedbu, pridravajui prepreke, te mjeri vrijeme zapornim satom u desetinkama sekundi, od startnog znaka do opisanog zavretka vjebe. Uenik ima pravo na jedno probno izvoenje vjebe bez mjerenja vremena. Rezultat se upisuje na primjer: 9 sekundi i 5 desetinki /0/9/5/. Poligon natrake oznaava se oznakom "MPN", pri emu "M" oznaava da je to motorika sposobnost, "P" poligon, a "N" natrake.

Slika 8: Mjerenje pologona natrake (Findak i sur., 1992.: 17)

5.2.2.5. Izdraj u visu zgibom Svrha izdraja u visu zgibom je procjena statike snage ruku i ramenog pojasa. "Statika snaga je sposobnost dugotrajnog izometrijskog naprezanja miia. Oituje se kada ovjek pokuava svladati otpor koji prelazi njegove mogunosti ili se napree da bi sauvao odreen poloaj u uvjetima kada su niii napregnuti, ali nema kretanja." (Peji, 2005.: 12) Pomagala potrebna za izvoenje ove vjebe su: prea, dvije strunjae, stolac, zaporni sat, magnezij i slika zadatka. Test se izvodi na prei visine jednog i pol metra ispod koje je namjetena strunjaa, te na nju postavljen stolac. Uenik se popne na stolac i rukama u irini ramena hvata preu pothvatom. Ispitiva mu treba pomoi da se podigne drei ga za noge, tako da uenikova brada bude iznad visine pree, a tijelo mu je oprueno, kako prikazuje Slika 9: Mjerenje izdraja u visu zgibom. Nakon toga stolac je potrebno maknuti, a uenikov zadatak je da u tom poloaju izdri to je dulje mogue. Svako trzanje tijela, dodirivanje pritke bradom ili sputanje brade nije dozvoljeno. Mjeri se vrijeme u kojem uenik izvodi vjebu, od poetka izdraja do trenutka kada mu se brada spusti ispod razine preke. Ukoliko uenik u tom poloaju izdri dulje od 120 sekundi zadatak se prekida i upisuje se navedeno vrijeme. Mjerenje se izvodi jednom. Prilikom upisivanja podataka, na primjer za 57 sekundi

upisuje se /0/5/7/. Izdraj u visu zgibom oznaava se oznakom "MIV", pri emu "M" oznaava da je to motorika sposobnost, "I" izdraj, a "V" u visu.
Slika 9: Mjerenje izdraja u visu zgibom (Findak i sur., 1992.: 18)

5.2.2.6. Podizanje trupa

"Svrha ove mjere je u procjeni repetitivne snage trupa, koja se definira kao sposobnost dugotrajnog rada miia trupa u izotonikom reimu naprezanja." (Findak i sur., 1996.: 24) Potrebna pomagala su zaporni sat, strunjaa i slika zadatka. Zadatak se izvodi u prostoriji minimalnih dimenzija 2 x 2 m. Uenik na strunjai lei na leima, koljenima pogrenim pod pravim kutem, a stopala mu trebaju biti razmaknuta u irini kukova. Ruke uenika trabaju biti prekriene, s dlanovima na suprotnim ramenima. Suvjeba treba fiksirati ispitanikova stopala, kako prikazuje Slika 10: Mjerenje podizanja trupa. Ispitanik se na znak za poetak izvoenja vjebe treba to bre podizati u poloaj sjeda, laktovima dodirnuti natkoljenice i vratiti u poetni poloaj. Ispitiva stoji s desne strane ispitanika, te broji ispravno izvedene postupke podizanja trupa i pri tome pazi na vrijeme izvoenja radnje, koje

traje jednu minutu. Broj ispravno izvedenih postupaka upisuje se na primjer 41 /4/1/. Podizanje trupa oznaava se oznakom "MPT", pri emu "M" oznaava da je to motorika sposobnost, "P" podizanje, a "T" trupa.

Slika 10: Mjerenje podizanja trupa (Findak i sur., 1992.: 19)

5.2.2.7. Utjecaj kineziolokih podraaja na motorike sposobnosti Motorike sposobnosti nemaju istovjetne koeficijente uroenosti, odnosno neke od njih su tijekom ivota manje, a druge vie pod utjecajem procesa tjelesnog vjebanja. Znatno su vie uroene brzina, koordinacija, eksplozivna snaga, nego repetitivna i statika snaga, pa i fleksibilnost. One sposobnosti koje su vie uroene potrebno je ranije razvijati (ve u najranijem djetinjstvu), jer e njihov razvoj ranije i zavriti (okvirno najkasnije zavretkom srednjokolskog obrazovanja). Sposobnosti koje su pod manjim stupnjom uroenosti takoer treba razvijati ve u djetinjstvu, a utjecaj na njihov razvoj mogu je i tijekom cijelog ivota.

5.2.3. Funkcionalne sposobnosti

Jedan od kljunih problema neaktivnog ovjeka dananjice nastaje uslijed poremeene ravnotee izmeu unosa i potronje energija. To je uzrok nastajanju poremeaja u radu i strukturi unutarnjih organa, a posljedice su brojne: od preranog starenja i umiranja stanica, preko taloenja masnog tkiva do dijabetesa i srano-krvoilnih smetnji, od kojih je krajnja posljedica infarkt. Takve tegobe mogu se znaajno sprijeiti odgovarajuim vjebanjem, a u nekim ak sluajevima iskljuivo vjebanjem, esto poveanjem upravo funkcionalnih sposobnosti. Ove sposobnosti oznaavaju sposobnost primitka i transporta energije, poveenja raspona regulacije i uspostavljanja ravnotee nakon napora. Povezane su s efikasnou sustava za transport kisika (aerobni kapaciteti) i uinkovitost anaerobnih mehanizama. "Funkcionalne sposobnosti su sposobnosti regulacije i koordinacije funkcija organskih sustava, odnosno sposobnost oslobaanja energije u stanicama koja omoguava odranje homeostaze i odvijanje specifinih funkcija pojedinih dijelova organizma." (Prskalo, 2001.: 85) Drugim rijeima, upravo su funkcionalne sposobnosti odgovorne za razinu, stabilnost i regulaciju tzv. sustava za transport energije u emu sudjeluju brojni unutarnji organi, a posebice organi koji ulaze u srano-krvoilni i dini sustav. O njima ovisi ivot i rad svake stanice ljudskog organizma. Na funkcionalne sposobnosti se moe utjecati tijekom cijelog ivota, a ovjek ih pomou vjebanja moe regulirati. Upravo je zato vrlo bitno sve uenike adekvatno uputiti u nain odravanja vlastitih funkcionalnih sposobnosti. Ukoliko se ne vjeba funkcionalne sposobnosti opadaju i nastaju brojne tegobe, a nasuprot tome ukoliko se pravilno vjeba pospjeuje se rad svih organa te se tako spreavaju poremeaji. U tom smislu valja odgajati djecu i mlade, kako bi od najranije dobi postali svjesni da je potrebno svakodnevno vjebati, a svakodnevno vjebanje im roditelji, odgajatelji i obrazovni sustav trebaju omoguiti. Vrlo je vana spoznaja da se poeljna razina funkcionalnih sposobnosti, pa i aerobne izdrljivosti, vrlo lako odrava, tee postie, a vrlo lako i brzo se gubi. Sustav za transport kisika, vrlo vaan za aerobnu energetsku sposobnost, moe se uinkovitije mijenjati pod utjecajem stimulusa ciklikog tipa, odnosno ciklike aktivnosti povoljno utjeu na poveanje aerobnog kapaciteta. Takve je aktivnosti relativno lako provoditi u gotovo svim uvjetima rada, a na uenike djeluju motivirajue. Najprimjerenije je da se procjena funkcionalnih sposobnosti uenika (ope aerobne sposobnosti) obavlja pomou tranja. (Findak, 2001.) Za uenike razredne nastave tranje treba trajati 3 minute, dok za uenike viih razreda osnovne kole i uenike srednje kole traje 6 minuta.

5.2.3.1. Tranje tri minute Kao pomagalo potreban je zaporni sat, odnosno toperica. Kao mjesto izvoenja najadekvatnija je atletska staza ili ravna povrina s oznakama najmanje na svakih 20 metara, a preporuljivo je i nakon svakih 10 metara. Tranje zapoinje iz poloaja visokog starta. Bitno je da uenik kontinuirano svlada prostor u 3 minute, a prekidom se ne smatra ukoliko uenik dio staze svlada i hodanjem. Za uenike razredne nastave vano je odrediti tempo tranja, kako se zbog velikih ambicija ne bi dogodilo da ponu prebrzo trati i ubrzo stanu. Zbog toga je preporuljivo da uitelj ili neki stariji uenik tri prvu minutu pred uenicima diktirajui odgovarajui tempo tranja. Rezultat se mjeri u prijeenim metrima unutar 3 minute, posebno za svakog uenika, te se upisuje na primjer 430 metara /4/3/0/. Tranje tri minute oznaava se oznakom "F3", pri emu "F" oznaava funkcionalnu sposobnost, a "3" broj minuta.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Desc riptive Statistics (Spreadsheet1)

1 2 3 ime god spol kaljevi 2 dramac 2 jurii 2 vukeli 2 benkovi 2 aki 2 nagli 2 bodlovi 2 letin i 2 star evi 2 star evi n 2 borovac 2 stilinovi 2 boikovi 2 troha 2 gutin 2 ubrini 2 miovi 2 majer 2 martini 2 vukeli 2 kovi 2 paveli 2m plea 2m brkljai 2m jelini 2m

4 ATV 157 163 177 167,5 169,5 167,5 160 157 168 173,5 171 171,5 179 170 164 172 162 173,5 167 170 182,5 165 191 190 181 187

5 AOP 23 25 28 22 24,5 23 21 21 26 21 23 22 23 23 24 23 21,5 22 22,5 22 24 23 33 29 26 31

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ANN MTR MPN MPR MPT MSD MIV F6 OTT OMM OBMI 23 35 9,94 90 36 183 20 1134 51,4 39,3 20,9 32 38 10,96 65 40 175 10 966 67 23,9 25,2 35 31 16 74 20 118 10 882 114,6 20,5 36,6 24 40 10,68 82 36 174 43 966 61,4 27,6 21,9 33 35 13,34 72 35 136 10 1176 70 24,6 24,4 31 34 15,9 65 20 165 10 1134 57,3 29,9 19,9 27 31 24,72 45 41 160 7 1050 57,9 25,7 22,6 19 30 15,84 46 40 154 4,67 1050 51,4 27,6 20,9 36 36 15,72 54 50 190 18 840 75,3 26,9 26,7 20 30 20,53 65 53 130 15 1134 65 32,2 21,6 29 40 13,94 58 46 187 8 1050 69,7 33,5 23,3 35 31 25,15 50 27 134 9 840 71,4 25 24,3 10,5 37 14,28 62 44 190 60 1260 54 30,4 18,7 18 39 12,81 74 40 145 14 1050 60 29,5 20,8 24 45 14,44 81 45 171 53 1050 55,2 30,5 20,5 27 30 15,38 65 28 180 8,08 1260 68,8 28,3 23,3 19 37 11,72 50 20 150 13 1050 51,9 34,1 19,8 19 36 18 80 38 154 7,93 1050 60,7 25,5 20,2 15 36 10,94 60 37 179 45,39 1218 54 34,2 19,4 17,5 39 12,78 60 45 180 38 1302 57,5 30,7 19,9 19 38 12,5 60 42 196 49 1344 67 30,9 20 21 34 12,28 75 48 171 40 1218 55,5 30,5 20,4 19 33 8,5 63 55 236 16,91 1702 109,6 35,9 30 23,5 37 11,81 61 27 185 12,03 1524 99,2 36,8 27,5 9,5 35 8,64 60 40 236 49,73 1890 60 46,5 18,5 33 33 21,13 40 30 150 5,27 1050 118,7 29 33,9

17 18 19 20 OMT OMET OV IS Var20 13,7 1232 1 41,2 1361 5 53,4 1901 7 33 1333 3 39,9 1424 4 27,3 1307 3 35,8 1263 4 30,7 1187 3 38,8 1477 5 26,4 1417 2 25,6 1490 2 39,4 1446 4 24,4 1279 2 29,1 1334 3 27,2 1258 3 34 1431 4 20,9 1225 2 32,5 1273 3 20,4 1271 2 26,3 1312 3 27 1473 3 27 1266 3 25,9 2166 10 24,8 20,34 8 7,8 1524 1 38,6 2275 14

Valid N Variable ATV AOP ANN MTR MPN MPR MPT MSD MIV F6 OTT OMM OBMI OMT OMET OVIS Var20

Mean

Median

Mode

26 171,404 170,000 Multiple 26 24,096 23,000 23,00000 26 23,808 23,250 19,00000 26 35,385 35,500 Multiple 26 14,536 13,640 Multiple 26 63,731 62,500 Multiple 26 37,808 40,000 40,00000 26 170,346 172,500 Multiple 26 22,193 13,500 10,00000 26 1161,154 1092,000 1050,000 26 68,635 61,050 Multiple 26 30,365 30,150 Multiple 26 23,123 21,250 Multiple 26 29,658 27,250 27,00000 26 1382,513 1333,500 Multiple 26 4,000 3,000 3,000000 0

Frequency Minimum Maximum Std.Dev. Skew ness of Mode 2 157,0000 191,000 9,2855 0,585749 7 21,0000 33,000 3,0888 1,573908 5 9,5000 36,000 7,4994 0,025439 3 30,0000 45,000 3,7103 0,403349 1 8,5000 25,150 4,3864 1,057442 4 40,0000 90,000 12,3274 0,134674 4 20,0000 55,000 9,7817 -0,360250 2 118,0000 236,000 28,2913 0,516081 4 4,6700 60,000 17,8296 0,915025 8 840,0000 1890,000 244,6478 1,451416 2 51,4000 118,700 19,5888 1,660619 2 20,5000 46,500 5,4239 0,979266 2 18,5000 36,600 4,5738 1,672382 2 7,8000 53,400 9,2990 0,123154 1 20,3400 2275,000 388,4763 -0,898069 9 1,0000 14,000 2,8983 2,146597

Kurtosis -0,141602 2,085580 -0,810287 0,257830 0,794761 -0,289284 -0,466344 0,753666 -0,793584 2,542967 1,754448 1,998227 2,530776 1,225394 6,723335 5,172360

2 go d kaljevi 2 dramac 2 jurii 2 vukeli 2 benkovi 2 aki 2 nagli 2 bodlovi 2 letin i 2 star evi 2 star evi n 2 borovac 2 stilinovi 2 boikovi 2 troha 2 gutin 2 ubrini 2 miovi 2 majer 2 martini 2 vukeli 2 kovi 2 paveli 2 plea 2 brkljai 2 jelini 2 1 ime

3 s p ol m m m m

4 ATV -1,55122 -0,90505 0,602677 -0,42042 -0,20503 -0,42042 -1,22814 -1,55122 -0,36658 0,225745 -0,04349 0,010355 0,818067 -0,15119 -0,79736 0,064203 -1,01275 0,225745 -0,47427 -0,15119 1,194999 -0,68966 2,110405 2,00271 1,033457 1,679626

5 AOP -0,35489 0,292625 1,263891 -0,67864 0,130747 -0,35489 -1,0024 -1,0024 0,616381 -1,0024 -0,35489 -0,67864 -0,35489 -0,35489 -0,03113 -0,35489 -0,84052 -0,67864 -0,51676 -0,67864 -0,03113 -0,35489 2,882669 1,587647 0,616381 2,235158

6 ANN -0,1077 1,09239 1,49242 0,025643 1,225733 0,959046 0,425673 -0,64107 1,625763 -0,50773 0,69236 1,49242 -1,77449 -0,77442 0,025643 0,425673 -0,64107 -0,64107 -1,17445 -0,84109 -0,64107 -0,37439 -0,64107 -0,04103 -1,90784 1,225733

7 MTR -0,10366 0,704903 -1,18175 1,243946 -0,10366 -0,37318 -1,18175 -1,45127 0,165859 -1,45127 1,243946 -1,18175 0,435381 0,974425 2,591555 -1,45127 0,435381 0,165859 0,165859 0,974425 0,704903 -0,37318 -0,64271 0,435381 -0,10366 -0,64271

8 MPN -1,04772 -0,81519 0,333808 -0,87902 -0,27261 0,31101 2,321749 0,297332 0,269975 1,366534 -0,13582 2,419778 -0,05831 -0,39343 -0,02183 0,192463 -0,64192 0,789758 -0,81975 -0,40027 -0,4641 -0,51426 -1,376 -0,62141 -1,34409 1,503319

9 MPR 2,130964 0,10296 0,833042 1,482003 0,670801 0,10296 -1,51944 -1,43832 -0,78936 0,10296 -0,46488 -1,11384 -0,1404 0,833042 1,400883 0,10296 -1,11384 1,319762 -0,30264 -0,30264 -0,30264 0,914162 -0,05928 -0,22152 -0,30264 -1,92504

10 MPT -0,1848 0,224124 -1,82051 -0,1848 -0,28704 -1,82051 0,326355 0,224124 1,246441 1,553137 0,837514 -1,10489 0,633051 0,224124 0,735282 -1,00266 -1,82051 0,01966 -0,08257 0,735282 0,428587 1,041978 1,7576 -1,10489 0,224124 -0,79819

11 MSD 0,447271 0,164498 -1,85026 0,129151 -1,21402 -0,18897 -0,3657 -0,57778 0,694697 -1,4261 0,588657 -1,28471 0,694697 -0,8959 0,023111 0,341231 -0,71917 -0,57778 0,305884 0,341231 0,906776 0,023111 2,320641 0,517964 2,320641 -0,71917

12 MIV -0,12298 -0,68385 -0,68385 1,167011 -0,68385 -0,68385 -0,85211 -0,98279 -0,23515 -0,40341 -0,79602 -0,73993 2,120483 -0,4595 1,727877 -0,79153 -0,51559 -0,79995 1,301058 0,886578 1,503531 0,998751 -0,29629 -0,56999 1,544474 -0,94914

13 F6 -0,11099 -0,79769 -1,14104 -0,79769 0,060684 -0,11099 -0,45434 -0,45434 -1,31272 -0,11099 -0,45434 -1,31272 0,404035 -0,45434 -0,45434 0,404035 -0,45434 -0,45434 0,232359 0,57571 0,747385 0,232359 2,210714 1,483137 2,979165 -0,45434

14 OTT -0,87982 -0,08345 2,346519 -0,36933 0,069702 -0,57863 -0,548 -0,87982 0,340266 -0,18555 0,054388 0,141172 -0,74709 -0,44079 -0,68583 0,008443 -0,8543 -0,40506 -0,74709 -0,56842 -0,08345 -0,67052 2,091271 1,560354 -0,44079 2,555823

15 OMM 1,647277 -1,19202 -1,81888 -0,50985 -1,06297 -0,0858 -0,86016 -0,50985 -0,63891 0,338248 0,57793 -0,98922 0,006382 -0,15955 0,024819 -0,3808 0,688552 -0,89703 0,706989 0,061693 0,098567 0,024819 1,020418 1,186352 2,974743 -0,25174

16 OBMI -0,48605 0,454094 2,946563 -0,26741 0,279183 -0,70469 -0,11436 -0,48605 0,78205 -0,333 0,038682 0,25732 -0,96705 -0,50791 -0,5735 0,038682 -0,72655 -0,63909 -0,814 -0,70469 -0,68282 -0,59537 1,503554 0,95696 -1,01078 2,356241

17 OMT -1,71607 1,241248 2,553224 0,359428 1,101447 -0,25354 0,660538 0,112089 0,983154 -0,35033 -0,43636 1,047678 -0,56541 -0,05997 -0,2643 0,466967 -0,94179 0,305659 -0,99556 -0,36108 -0,28581 -0,28581 -0,4041 -0,52239 -2,35055 0,961647

18 OMET -0,38744 -0,05538 1,334668 -0,12745 0,106794 -0,19438 -0,30765 -0,50328 0,243224 0,088775 0,276688 0,163425 -0,26646 -0,12488 -0,32052 0,124813 -0,40546 -0,2819 -0,28705 -0,18151 0,232928 -0,29992 2,01682 -3,50645 0,36421 2,297404

19 OVIS -1,0351 0,345033 1,035098 -0,34503 0 -0,34503 0 -0,34503 0,345033 -0,69007 -0,69007 0 -0,69007 -0,34503 -0,34503 0 -0,69007 -0,34503 -0,69007 -0,34503 -0,34503 -0,34503 2,070197 1,380131 -1,0351 3,450328

20 Var

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

1 MEAN var 4-19 -0,241433755 0,00557799541 0,390351011 -0,01077974 -0,0115047718 -0,296367033 -0,293732922 -0,636855696 0,248132419 -0,174090356 0,0583936243 -0,179597277 -0,0282542429 -0,193138757 0,189707771 -0,113229534 -0,640871916 -0,180841519 -0,262004285 -0,0599776574 0,186351243 -0,0792402218 1,03530242 0,282684825 0,222608858 0,782809513

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

1 2 MEAN var 4-19 red.br. 1,03530242 23 0,782809513 26 0,390351011 3 0,282684825 24 0,248132419 9 0,222608858 25 0,189707771 15 0,186351243 21 0,0583936243 11 0,00557799541 2 -0,01077974 4 -0,0115047718 5 -0,0282542429 13 -0,0599776574 20 -0,0792402218 22 -0,113229534 16 -0,174090356 10 -0,179597277 12 -0,180841519 18 -0,193138757 14 -0,241433755 1 -0,262004285 19 -0,293732922 7 -0,296367033 6 -0,636855696 8 -0,640871916 17

MEAN var 4-19

-0,8 0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 -0,6 -0,4 -0,2

Mean Plot of MEAN var 4-19 grouped by MEAN var 4-19

MEAN var 4-19 Mean Mean0,95 Conf. Interval

Spreadsheet24 2v*52c

1,0353 0,7828 0,3904 0,2827 0,2481 0,2226 0,1897 0,1864 0,0584 0,0056 -0,0108 -0,0115 -0,0283 -0,0600 -0,0792 -0,1132 -0,1741 -0,1796 -0,1808 -0,1931 -0,2414 -0,2620 -0,2937 -0,2964 -0,6369 -0,6409