vblz biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. glavni urednik: Nenad Rizvanoviæ Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? copvright © V.B.Z. d.o.o.

10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ fotografije: Sini a Mazuloviæ grafièki urednik: Sini a Mazuloviæ - V.B.Z. studio, Zagreb lektura i korektura: Matej Maliæ grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna Gorica, Slovenija kolovoza 2007. Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? vlblz ZAGREB biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. copvright teksta © Zvonimir Milèec i V.B.Z., 2007. copvright fotografija © Sini a Mazulo viæ i V.B.Z., 2007. KNJI NICA ZELINA CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 643408. ISBN: 978-953-201-670-3 sadr aj: 7 IVJETI U METROPOLI (Umjesto predgovora) II NAÐIMO SE NA TRGU Intimni plan grada 13 Trg svih trgova 17 Tajna kaptolskih zvonika 21 Zagrebaèka adresa Hrvatske 25 Pogled pun Zagreba 29 Cijeli grad u jednoj ulici 33 Mesnièkom uzbrdo 37 Europa ispod zrinjevaèkih platana 41 Stubama do Tomislavca 45 Pliva patka preko Save 49 ivjeti u gradu mrtvih 53 Buðenje grada 57 KAD TOP PREPOLOVI DAN Gradske legende, ljudi, ustanove 59 Grièki top 63 Uspinjaèa 65 Majka Bo ja od Kamenitih vrata 69 Krvavi most 71 Banski dvori 75 Kazali te 79 Sveuèili te 83 Razglednica s kupolom 87 Nacionalna i sveuèili na knji nica 91 Koncertna dvorana »Lisinski« 95 Maksimir 99 Trnjanska skela 101 Botanièki vrt 105 Zagrebaèki velesajam 107 Penkala

III GRAD U GRADONAÈELNIÈKOM LANCU Zagrebaèki gradonaèelnici - mandati i ljudi 113 Otvorena vrata na gradskom grbu 117 Gradonaèelnici 124 Okus zagrebaèke tradicije 131 VLAKOM U PRO LOST Civilizacijske novosti iz starog Zagreba 133 Vlakom u pro lost 136 Halo Zagreb, prvi put 138 Brzojav bana Jelaèiæa 141 Tramvajski krug 144 Kola bez konja 147 Svjetlo na trgu 150 Asfalt 152 Prièa na krilima 154 Zagreb na fotografiji 156 ive slike 158 Ovdje radio, ovdje TV 161 PLESNI REDOVI I JESTVENICI Kako su se na i stari dru ili i zabavljali 162 Poziv na ples 168 Jestvenik na ih starih 172 Kod Franceka na Novoj Vesi 176 Stare kavane 178 Ni rijeè politike 180 Gentlemenski klub Kvak 182 Kod Fride se rado ide 184 Staro Savsko kupali te 186 Golf u Maksimiru 188 Crveni pli u Tkalèiæevoj 191 BOLJA POLOVICA ZAGREBA Zagrepèanke i kroz povijest mlade 192 Zagrepèanke 194 Manda u minici 196 Prvi enski glas *!¦ : 198 Od Tu kanca do Manhattana f ¦: V 202 Kraljica »Meta« 204 Markiza hrvatskog glumi ta 206 Djetinjstvo na Banskim dvorima 210 Najpoznatija udovica starog Zagreba 214 Lady Sram 218 Tko je bila prava Gricka vje tica? 225 PORTSKA METROPOLA Mala povijest zagrebaèkog porta 233 ZAGREB U BROJKAMA ivjeti u metropoli (umjesto predgovora) Volim i ponosim se to ivim u metropoli, unatoè svemu. To je svakodnevna po tapalica Za grepèana i stanovnika metropole. Kad se pritom nagla ava ovo unatoè svemu, onda za to zasigurno ima debelog razloga i reèenièni niz ispod toga mogao bi biti kilometarski. Unatoè tome, dakle, to u metropoli ima vi e sirotinje, vi e nezaposlenih, vi e beskuænika vi e prevarenih i obespravljenih, a uza sve to, i to je veæi gradski prirez nego bil o gdje drugdje. I to ima vi e nego igdje Srba, Albanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i , ako hoæete, Zagrepèana, a to æe reæi da ima i vi e raznorodnih problema, od èisto ivotn socijalnih pa do meðuljudskih, meduregionalnih i meðunacionalnih, ali i civilizacijs kih. Metropola, naravno, ima i najvi e neprijatelja, raznih oponenata zavidnika sa stra ne, a to æe pokazati manje-vi e i svaki nastup u gostima zagrebaèkih nogometa a, glumaca, pjevaèa, pa èak i politièara, ako predstavljaju grad Zagreb ili se voze u automobilim

a zagrebaèkih registracija. Razne poruke i pogrde na adresu zagrebaèke metropole a k ojim svoj glavni grad gaðaju brojni zidovi istarskih, dalmatinskih i slavonskih gr adova da i ne spominjemo. Oni dovoljno sami za sebe kazuju, kad ispisuju, recimo , onu najèe æu i naj e æu psovku - ZG=BG! Metropola, sreæom, nije metropola i glavni grad samo u prostornom, politièkom, socij alnom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom, a to je ono to svakog njenog stanovnika èini, ili bi barem trebalo èiniti, zadovoljnim i ponosnim. Nije naodmet podsjetiti kako se upravo u metrop oli, kao nigdje drugdje, u svoj dnevni raspored i ritual dokolice, mo e ukljuèiti po sjet nekom od nacionalnih kulturnih sveti ta, kao to je HAZU, HLZ, Muzej »Mimara«, Mode rna galerija, HNK, »Lisinski«, Zagrebaèki crtani film itd. Ili se, pak, u uliènoj vrevi, u samoposlu ivanju, u kavani mo e oèe ati o rame nekoj od ivuæih nacionalnih legendi zna ti, kulture i umjetnosti. Moguænost da mo e susresti, pozdraviti ili osloviti akademi ka, proslavljenog pjesnika, arhitekta svjetskog glasa, primabalerinu ili primado nu, kao i portskog ampiona, da ti u susjedstvu ivi TV zvijezda ili proslavljeni roc -ker, da neke od njih, hvala na pitanju, i osobno poznaje , da vam djeca idu skupa u kolu ili na faks, a unuci se igraju u istom vrtiæu e, to je ono to stvara onu sla tku iluziju kako, kao stanovnik Zagreba, pripada duhovnoj metropoli, a samim tim lak e æe podnijeti sve one praktiène probleme, optereæenja ili nedostatke to ih ivot u m opoli objektivno sa sobom nosi. A kad ti se uèini da svakodnevni ivot u metropoli i nije tako bajan, kad na vlastitoj ko i i u vlastitu d epu osjeti da je ivot u metropo li najskuplji, a prosjeèna plaæa pokatkad manja od primanja u nekim manjim sredinama , kad ti se svakodnevica metropole uèini manje privlaènom i manje udobnom nego to bi se oèekivalo i nego to bi elio, nadoknadu i novu hranu svome zadovoljstvu stanovnik metropole potra it æe u njenoj dugovjeènosti i kontinuitetu ivljenja, volite li zagreb? pa æe, iznova osvje en i okura en, uskliknuti kako je njegova metropola bila i ostala da se poslu imo ratnim argonom na prvoj liniji duha. O svemu tome svjedoèi i sjeæanje, iskustvo hrvatskog knji evnog klasika Antuna Soljana (1932.-1993.). koji i sam iskazuje svoju zahvalnost i zadovoljstvo to mu je metr opola dom, to, dakle, u svom domu mo e sresti i poznavati neke od prethodnih sto erni ka hrvatskoga duha. Gotovo s istim ushitom kao to se mi danas sjeæamo Soljana, to na m godi da smo ga, makar i povr no, poznavali, to smo s njim razgovarali ili suraðival i, tako se i Soljan sjeæa svog poznavanja ili dru enja s Tinom, Gavellom, profesorom Kombolom. O Kombolu æe, na primjer, zapisati: Pred Kavkazom je sjedio obièno nakon svojih predavanja na Kazali noj akademiji. Tu s mo ga upoznali i tu sam ga jo te, na alost prekratke, èetiri godine do njegove smrti povremeno vidao(...) U onoj ivotnoj dobi, kao to bi rekao Camus, kad je svatko odgovoran za svoje lice, oj je lijepo nosio tu odg ovornost. Bio je, to bismo mi u dana nje perspektive rekli na prvi pogled, roðeni eli tist Bio je gospodskog dr anja, uredan, uljudan, bistrih pla vih oèiju, glatke sijed e kose, uvijek korektno odjeven. Bit je znalac bez nametljivosti, toèan bez pedant erije, duhovit bez vulgarnosti. Veæ je kao pojava odudarao od zbilje takozvanih kn ji evnih krugova koji su tada oèekival mladoga pisca. Uvijek umjeren i suzdr ljiv, ali tankoæutan i otvoren prema svemu, pun one sretne mje avine ljubavi i skepse prema n a em zajednièkom predmetu, bio jt od glave do pete rijetka kombinacija gospodina i l iterata svojom pojavom stvarao je iluziju daje sredina u kojoj ima takvih ljudi uljuðena i europska, sredina u kojoj elita duha ima svoje mjesto, ulogu, dostojans tvo... Zato, eto, svi mi, koji ivimo u toj i takvoj sredini, volimo to smo, ne samo stano vnici metropole, nego i njen djeliæ, unatoè svemu. I, naðimo se na trgu intimni plan grada trg svih trgova Od svih zagrebaèkih trgova, samo je jedan Trg! Samo Jelaèiæevu trgu ne treba pridjev n i ime, unatoè slavnom povijesnom imenu. Samo se taj na glavni i sredi nji trg pi e veli kim slovom. Idemo na Kvaternikov, na Svaèiæev ili na Britanski trg, a ako smo s tim trgovima u i

ntimnom odnosu, onda æemo sebi dopustiti da ka emo kako idemo na Kva-triæ, na Svaèku ili na Britanac. A kad idemo na Jelaèi-æev trg, onda se jednostavno zna da idemo na Trg . Od Jelaèiæeva trga, nekoæ Trga Republike, nemamo èak ni deminutiva ni izvedenice od imen a, kao od veæine drugih trgova, a to je zato to kod glavnoga trga imamo koncentraciju i te i te n a trgu, kao da se hoæe reæi kako su svi ostali gradski trgovi proiza li iz svoga glavn og trga, pa je i razumljivo da moraju imati i svoja krsna imena kako bismo ih meðu sobno raspoznavali. Jelaèiæev je trg, dakle, trg svih zagrebaèkih trgova. Otud i jedinstven sluèaj deminutiv a, koji se ne izvodi od imena trga, kao obièno, nego od samoga trga. Kad idemo, da kle, na Trg, a elimo naglasiti svoju prisnost s njim, onda ka emo da idemo naTrgaè. 13 volite li zagreb? A na Trgu ili na Trgaèu dogodile su nam se mnoge, najva nije stvari, za svakog od na s posebno i za grad u cjelini. Tu nam se dogodio i sam grad, tj. njegovo ime. Legenda o mladoj djevojci i drevnom banu, roðena na ovom trgu, tj. na njegovu vrel u Mandu evac, odaslana je odavde na daleko i dugo putovanje i usput je pre ivjela sv a pokoljenja Zagrepèana u 900 godina otkad postoji grad. Prisjetimo se samo one famozne betonske kocke na istoènom dijelu Trga, na koju su graðevinari sluèajno nai li pri ureðenju Trga 1986. Èim se, naime, proèulo kako su iskopani temelji nekada njeg vrela Mandu evac, Zagrepèani su hrpimice poèeli obilaziti otkrivene ostatke vrela, do ivljavajuæi ih kao ukazanje vlastitih korijena i povijesti svoga g rada. Zaèas je ta neugledna hrpa kamenja okiæena cvijeæem kao pravo gradsko sveti te. Glavni gradski trg, koji je u razlièitim razdobljima nosio i razlièita imena Jelaèiæev t rg, pa Trg Republike, opet Jelaèiæev, a prije Harmica i, na samom poèetku, Mandu evac u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bio neka vrsta posveæenog mjesta kojem su Zag repèani dolazili s re pektom i po tovanjem. Od davnine su na Trgu odr avani sajmovi. Tu su pristajale umorne zaprege dili ansi, donoseæi iz svijeta po tu, najnovije vijesti i prve strane goste. Trg je bio mjesto sveèanih progla enj a iliti instalacija hrvatskih banova. Trg je uljep an prvim bronèanim spomenikom u g radu, a isti je spomenik (banu Jelaèiæu, dakako) do ivio na Trgu najveæe civilizacijsko i kulturno oskvr^ nuæe (1947.) i ponovno uskrsnuæe (1991.). Trg je poslu io kao pozorn ica najveæih skupova, ali i politièkih: i socijalnih prosvjeda. Na Trgu su otvorene prve kava-j ne i prvi kafiæi. Na Trgu, tj. na pici, prvi put su se ver-i balno suko bili portski takmaci i kibici raznih klup-j skih boja. Na Trgu smo prona li duæan, gd je smo uta-j ili svoju prvu potro aèku glad. A mnogi od nas na Tr- gu, tj. pod vurom ili pod repom, do ivio je i svoj prvi; ljubavni sastanak, spoj, èvenk ili sudar. ' Jelaèiæev trg, Trg Republike, Jelaèiæ plac, Harmica, j Mandu evac, Trg svih dosada njih ime a dakle, u svim! razdobljima posebno je mjesto u gradu mjesto susre-i ta, viðenja i dogaðanja. \ Nije onda ni èudo to i danas u Zagrebu, u svakom i njegovu zabitom kutku, ivi uzreèica : Kaj se cifra kak da ide na Trg! Trg je uistinu jedinstven i neusporediv gradski trg, j a pritom i najljep a i najèe æa g radska razglednica. j Pozdrav s Trga, tj. vidimo se na Trgu. ] 14 tajna kaptolskih zvonika Dva iljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepèanin (i svaki do ljak) vidi sa svakog polo aja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to po eli. Zagrebaèka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebaèkim najintimnij im krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepèani alju i drugima i sebi. Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao t o nije samo graðevina, arhitektura i stil; ona je sve to zajedno, i mnogo vi e od to ga. Ulazeæi u katedralu, od njena glavnog portala do njena glavnog oltara, ulazimo , naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije

prvi put spominje ime Zagreb. j I jedino Zagrepèanin zna da je jedan od zvonika katedrale pet metara ni i. Haulik daje urediti i pari Maksimir. Prvi zagrebaèki nadbiskup bio je Juraj Haulik. koji upravo na Markovu trgu stoluje od najranijih poèetaka. a uspio se izvuæi i iz kand i na silnika i osvajaèa 17 volite li zagreb? svih fela. glavni trg nekada njeg Gra-deca. obiæi oko Marijina k ipa. Ne treba èak ni uæi u katedralu. a ime joj je dao po slici sv . Svatko od Zagrepèana tko je u katedrali primio svetu potvrdu ili mu se posreæilo da se na Kaptolu krstio. dana njeg Gornjeg grada. j Kad postaje kardinal. A s crkvom Sv. pa tak o i na njegov glavni trg. Markov trg je i najstarija. a 1093. Marka. jer njihov je zvuk zagrebaèki blagdan koji se slavi u svim hrvatskim crkvama. svibnja 1853. njegov embrij.èetrnaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu. Fotoaparat prepustimo turistima. a do dana dana njega i najèe æa. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije. Za Markovu se crkvu. dakle. Za razliku od turista. prièestio ili vjenèao. ali i sebi. koji æe i aktualne meta lne skele (proizvod eljezare Sisak) upotrijebiti da bi se u molitvi popeli na sam bo anski vrh ili. koji pod njegovim nad zorom izrasta u dragulj europske hortikulture. sredinom 13. ali uvijek s po tovanjem i osjeæajem zahvalnosti to smo i sami djeliæ toga starog grad a. Banskim dvorima. Svetom pismu. njegovo rodno mjesto. buduæi da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osj eæaju kao turisti. Ljubomorno za se èuva tu malu zagrebaèku tajnu. dakle. prebirali po skeli crkvene hijerarhije. 18 zag adresa hrvatske Ono to je Jelaèiæev trg Zagrebu. proglasio bla enim. Stoga se zagrebaèka biskupij a ne mo e promatrati odvojeno od Zagreba. A razlika je u tome to se u Zagrebu. zgradom Sabora i starom Gradskom vijeænicom. sjesti na kamenu klupicu i zapoèeti onaj poznati ritual slikanja oèima. pa tako i na njegovu glavnom trgu. pu-i stiv i turiste i do ljake da nagaðaju. Kaptol je odolijevao i odolio i po arima i potresima. Kaptol je Zagreb. stari æe Zagr epèani instinktivno zakljuèiti kako dana nje skele na katedrali pripadaju samo kronici grada.. dr i da ju je u njenom prvobitnom izdanju dao podiæi sam Bela IV. Dovoljno je doæi na kaptolski trgiæ. svojim Ubi primum placutom zagrebaèkom bis kupu Hauliku dodjeljuje nadbiskupski klobuk. a bis kupija na Kaptolu promovirana u nadbiskupiju 1852^ kada papa Pio IX. pa i novopeèenih Zagrepèana. Maksimir je zapoèeo graditi takoðer k aptolski biskup. Haulikov prethodnik. & 15 li i 21 . isto kao to kaptolsk a katedrala Zagrepèanima nije samo Bo ji dvor i u njoj se ne klanjaju samo Uzvi enome nego i vlastitim korijenima. a u stari Zagreb. ali nipo to neæe otkriti koji. od koje trg i preuzima ime. Markov trg je. koju Zagrepèani alju drugi a. u vr ijeme prvog zagrebaèkog biskupa po imenu Duh. i Jedino Zagrepèanin prepoznaje glazbu kaptolskih zvona. a nadbiskup Haulik prvi put u toj n ajvi oj crkvenoj funkciji misu u katedrali slu i 8. Ulaskom u katedralu vraæamo se. od Tatara i Turaka do ovovremenih agresora Posljednja rtva bio je nadb iskup Alojzije Stepinac koji je pokopan u katedrali i kojega je svojedobno i Mar iji Bistrici Ivan Pavao II. uz pomoæ ma te. stoljeæa. razglednica grada. Na Kaptolu se 1093. biskup Vrhovac. pa se taj najstariji pisani trag o imenu grada koristi kao njegov rodni list. smatra se njegovom godinom roðenja. ivi. jer ona jest Zagreb. ali i prvom pisanom tragu o i menu grada. kaptolsku æe katedralu prvens tveno do ivjeti kao simbol i najdra u razglednicu rodnoga grada. odlazi u posebnim prilikama i u posebnim raspolo enjima. to je Markov trg starom Zagrebu.

valjalo bi se posebno pozabaviti. izna d ilièkog nebodera). Dakle.). ka ko bi rekao Krle a... tj. stoljeæa.. s Banskim dvorima s a zapadne te Hrvatski: dr avnim saborom s istoène strane. Zemaljska hi a jo od 18. isti rakurs u mladosti. Goga. Tim starim etali tem. Ni Krle a koji se silom (ne)prilika iz Donjeg grada morao preseliti u gornjogradsku gimnaziju. koji zajedm s Trgom èine kul tno mjesto hrvatske politièke i dr a votvorne samosvijesti. u arenom j krunom okrunjen kralj pobunjenih hrva tskih seljak Matija Gubec. zatim ga podijeliti na godi nja doba (grad u proljetnom cvatu. Lobo. i Na Markovu trgu pale su i prve politièke rtve r oltar samostalnosti Hrvatske (Srpan jske rtve. a po Ju noj promenadi dokolièario i za kavanskim se stolom dru io. ni Senoa. Nije onda ni èudo to je u Domovinskom ratu ne prijateljska granata svoj cilj tra ila i prona la uprav na Markovu trgu. tovi e. Marka se uvijek i znova podizala na svojim ru evinama i zgari tima. tj. koliko zagrebaèki. s tim pogledom iliti izgledom. Cak ni Mato .at æe se romantièarska budnica na ih narodnih preporoditelja. Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima. dvije su krajnosti to æe svojom dojmlji-vo æu konkurirati sada njem trenutku Stros smaverova etali ta i odvuæi pa nju dokolièaru ili profesionalnom etaèu od tog starog eta a to je. i to od 1805. pa do predsjednièkih gardista koji 1991. Dana nja zgrac Sabora sagraðen a je 1910. kao naj poznatija slika. dakle. Koliko god se. Markov trg je. S. od aju poèast prvom predsjedniku slobodne i neovisne dr ave Hrvatske. na jugu. Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u D avnom hrvatskom saboru (Ivan Kukulj eviæ. a sa ustrim taktovima rocka s nevidljiva tranziæa pom ije. na sjeveru. i stalna adresa najvi e hrva ske vlasti. a sve je drukèije kad je sunce na zenitu. o èemu svjedoèi i ploèa na zidu nekada njih Ju nih vrata. Funk. grad pod snje nim pokrivaèem) i. nekada njom Ju nom promenadom. dana njim popularnim Strosom. a dana njeg Dverca. taja (1926. ostaje. 1845. najvi e rabljeni motiv u k omercijalne i turistièke svrhe. Upravo na mjestu dana njih grafita bila je nekoæ kavana s tendama i stolovima na ter . i 22 pogled pun zagreba Obavezni kestenjar na uglu. Markov je trg. crkva Sv. dakle. u kanje kestenova li æa pod cipelama i ravnodu ni Ko ariæev Ma na klupi. u ravo na Markovu trgu. kada ban Gyulay Dvore gradi. to je ugarski kralj Bela IV. dakle. mijenjajuæi dodu e izgled. slobodnoga kraljevskog grada. ni Majer koji se ovuda potucao predvoðen traèkom svjetlost i gornjogradske laterne »plinske starinske«. pogled pun Zagreba. upinjao upamtiti svje e grafite na starom izblijedjelom proèelju Republièkog hidro-meteorolo kog zavoda (Freddv. dodje ljuje gradu za reèenu slobodu i samostalnost 1242. eto.). pro eta a se praktièki cijela povijest grada (Gradeca). Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodnej neovisne Hrvatske. koji je u prvo m susjedstvu (Mesni-èka) stvarao. dakle. opæe mjesto u pokazivanju. Ðalskog. a na njenom mjestu bila tzv. eto. Zagreb hrvatskom metropolom postaje.. Uopæe. I. panorama i total grada. Pogled sa Strossmaverova etali ta. I tako sve do dana njeg izdanja s gotièkim portalom. 1843 na Markovu trgu.volite li zagreb? Iako su je kroz stoljeæa ru ili potresi i razarali po ari. naravno. s koje æe vod ranim turistima ili ðaèkoj ekskurziji iz unutra njosti obavezno i èitati podatke o Zlatnoj buli. tim se pogledom sa Strossmaverova etali ta nitko nije temeljitije poz abavio. zreloj dobi i star osti. posvetiti mu posebno djelo. ne to kao prvi nevjesti poljubac s grad om koji srame ljivo pamtimo. toliko< hrvatski trg. Rakurs i fokus ðaèkog i studentskog doba. onaj famozni izgled s prekosavskom perspektivom i. odaslav i prvi put u eter hrvatsku nacic nalnu himnu. Na Markovu trgu. kako legenda ka e. te do na ih dana la tu stoluje hrvatska Vlada. ne mo e sprijeèiti svitanje Osvita K. kojega je Ko ariæ tu prikovao za klupu. prikazivanju i prepoznava nju. podijeliti ga na razlièita doba dana (razlika je kad se sunce pomalja iznad Sesvet a ili kad zalazi kod Podsuseda. i S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopo. Gornji grad sa svojom povijesnom distancom. A. napokon. on je zagrebaèka adresa i sami Hrvatske. pogodiv i Banske dvore.

Nama na Kvatriæu.jo jednom upitati to je. To je sinonim i povijest zagrebaèkog ugostiteljstva i hotelijerstva. Ni jedna zagrebaèka ulica kroz povijest nije imala toliko kina. Upim ili Gum. Uz Kastenara i Ohlera. od Trga bana Jelaèiæa. Isto kao to je logièno upravo ovdje. prva je robna kuæa i do dana dana njega najveæa i naj poznatija. Kastner i Ohler. . se penje na elektrièni. na Strossma-verovu etali tu . KaDeWe. Mato nalazio sa svojom ljubljenom Olgom He rak. iako je njegovo mjesto u Ilici poslije rata zauzela Mladost. koji prebiru drhtavim koracima i rijeèima otegnute konverzacije . sa svim onim na im dugogodi njim i lijepo zami ljenim planovima i programima rev italizacije Gornjega grada? Premda je pitanje staro i veæ pomalo otu no. dov raga. ono je logièno. Ono to je Kastner i Ohler u trgovini. najpoznatija ilièka adresa je. Razvuèena i krivudava. naime. a kasnije Nama.Kastnera i Ohlera. Iako je ta ilièka Nama s vremenom izrodila vi e Nama. ko ji hrpimice ure na nastavu. kabareta. kod Bate. kavana.u etuckanju izmeðu st re gimnazije (osnovana 1607. na zagrebaèki Macy's. svoj prvi radioaparat. studenim suncem o basjano. Isto kao i gimnazijalci slavne gornjogradske gimnazije. automobil s natpisom Republièki hidrometeorolo ki zavod. odnosno kod Borova). te Kuglija. S potonjom trgovaèkom ulicom usred Beèa. tj. neg o i cijeli grad. A nastavimo li s usporedbama. dakle.asi (kojeg li pogleda na grad èak do Zrinjevca i Save u daljini!). gdje je nekoæ bio i sam kraj grada s mitnicom. ima i izravnu vezu . z a to nismo ustrajali na vapajima (Vjekoslav Majer je i te kako vapio) da je obnovimo? A pitanje nipo to nije nos talgièno. Nama je. dok se mladac Krle a vrzmao oko njegova stola u nedoumici i poèetnièkoj tremi bi li svoje prve pjesme dao pjesniku na ogled? I sada nam se ovo. dakle u Ilici. ono je real nost dana njega Strosa. to je Kugli u knji arstvu i nakladni tvu. i na Mariahil-ferstraf e i u Ilici. ka o tre njevaèka Nama.). Ulica umjetnosti. Ilica je poput pupkovin e od koje se napajaju i hrane ne samo gradske èetvrti i predjeli grada uz nju. u nekom skrovitom kutku. onda mo emo takoðer reæi kako je Ilica i na Broadway. da bi napokon 1903. Harrods. Ilica je adresa u najstro em sredi tu i najdaljoj periferij i. pa do svo e spisateljske samoæe znao svraæati Senoa. Kugli je jo dugo ivio (i jo ivi). galerija i slikarskih atelijera. Na Strossmaverovu etali tu valja sve usputno odbaciti i prepustiti se u ivanciji tog jedinstvenog pogleda punog Zagreba. Ta dvojica beèkih trgovaca trgovala su. u koju bi u svo joj vjeèitoj urbi izmeðu graðanskog ivota i visoke funkcije gradskog èinovnika. 27 cijeli grad u jednoj ulici UIlici je cijeli Zagreb. svoje prve traperice ili prve cipele (ako cipele nismo kupili dvije kuæe dalje u Ilici. Ilica je zagrebaèka Peta avenija. Kod K uglija u Ilici 30 sve generacije zagrebaèkih daka. crnoputi peèenjar tik do stuba i dvojice staraca. na eg prvog Sveuèili ta (osnovano 1874. studenata i knjigolju-baca naba vljale su svoje prve kolske knjige i ud benike. jedino æe Nama na poèetku Ilice ost ati samo Nama. U Ilici su promijenili vi e adresa. Lovaèki ro g. zabave i dokolice. A u Nami bi Zagrepèani kupili svoju prvu najlonsku ko ulju. La Favett ili Mariahilferstrafie. stoljeæe). Ilica. izmeðu odlaska i dolaska uspinjaèe (od 1934. razasutih po gradu. hotela. koju i danas nostalgièno zovemo imenom najpoznatijeg zagrebaèkog knji ara i nakladnika Stjepana Kuglija. pa do Crnomerca. sve æe se te kasnije Name zvati opisno. a tu je èak i Likovna akademija. Oxford Street. 26 pogled pun zagreba a prije toga na parni pogon) i mjerice vruæih kestena . Lovaèki rog. dapaèe. pa èak i jednu u Kusto iji. dakako. Nije li se upravo 25 volite li zagreb? u toj kavani. kule Lotr èak (13. knji ara. Nama u Dubravi.). pa æe tako ta lokacija mnogim pokoljenjima Zagrepèana ostati trajno urezana kao a dresa njihovih prvih i najva nijih potro aèkih iskustava. od nekada nje Harmice i Mandu evca. jutro na Strosu nabacuje pitanjem: za to smo do-kinuli tu staru kavanu. do li na poèetak Ilic e. kolski pribor i lektiru. televizor ili hladnjak.

kojem je uva eni kritik i urednik knji evnog èasopisa Milan Marjanoviæ (tu je stanovao) upravo obeæao tiskati prvi rukopis. ona sitna nesretna starica koja je svoje napaæeno srce otvorila susjedu s broja u ovoj kuæi dr. tj. koji se 1901. a i cijela kuæa vonja na starinu. navodno. tu bile hotelske legende »K caru austri-janskom« i »Kruna ugarska«. a pokoljenja poslije njega samo nagaðaju. Slijeva nam proèelje stare trokatnice budi sjeæanje na nekada nji najpoetièniji podrum u gradu. preteèama dana njih taksija. Britanca. U meðuvremenu zagrebaèko pivo. Andrija Kaèiæ Mio iæ tako jivo bilje kari na svom postamentu. u pseudorenesansnom stilu iz kasnih ezdesetih 19. na kraju Ilice je i tramvajske* okreti te. a prva pokusna vo nja obavljena je upravo ovdje. Budickoga. okrenut prenapuèenoj Ilici. na uglu Mesnièke i Streljaèke. Stari fijaker je ime jedne pivnice. proizvedeno u Ilici. Valjda nema Zagrepèanina koji nije pr e aèio Ilicu. Godine 1892. na poèetku Mesnièke. nekoæ popularnog.. odvjetnik i dopr edsjednik Hrvatskog sabora. i ulica vojarni (vojarne su na uglu Selske i Domobranske). predstavljala najvi e do stignuæe suvremene industrije. najljep a puca svoga doba. Otvaranjem Zagrebaèke pivovare otpoèinje ujedno i prva industrijska proizvodnja piva u gradu. u Ilici je. pogotovo u predjelu od Jelaèiæeva do Malog pla-i ca. Iz mraène memljive ve e javlja nam se Lojzek v eho: Tu sam. Drvenim se stu bama u njeno potkrovlje umornim korakom penjao ostarjeli i od svojih suvremenika i nekada njih istomi ljenika napu teni Ante Starèeviæ. kasnije G rand hotel. roðen je d vije kuæe vi e.. a od Gunduliæeve Ili ca je i za automobile. dakle. u svoj notesiæ zapisuje to? Sto li. a ako nam nije ni do piva. stolj eæa. lady Sram. uza sve to. nastavimo uzbrdo Mesnièkom. otvorena Zagrebaèka pivovara. lavoslava Srama . u Zagreb dov ezao prvim au-. U dru tvu Lojzeka Majera. za razliku od nekoæ. plinska starinska. sastajali ta umjetnika i boema. jednog oblaènog popodneva 1914.koji je jedini od ilièkih i zagrebaèkih institucija do danas zadr ao svoje pravo ime. 30 DR IÆ DUNDOKMAROJE ANDRIJI KAÈIÆU CUVTUCRADZACHtB IMI mesnièkom uzbrdo Duboki naklon mudrome starcu u sveæenièkoj halji. a iste godine nasuprot njenoj rodnoj kuæi izlazi prvi broj Ra dnièkog prijatelja pod uredni tvom tipografa Dragutina Kalea. roðena je 1874. kako je titulira Mato . u tehnolo kom smislu. Na uglu Ilice i Gunduliæeve bila je i prva prodav aonica automobila zagrebaèkog trgovca Ferde. koja je zajedno sa svojim vr njakom »Franckom«. Beri slava Nikpalja i Ru ice Ore koviæ tu smo bili manje osamljeni nego Majerov kultni Osam ljeni èovjek u Tingl-tanglu. o èemu svjedoèi spomen-ploèa na proèelju. Hoteli u Ilici ustvari su rijetke pojave (valjda zbog promet a i buke). jer automobili su tada ipak bili prava rijetkost. Saliha Aliæa. naime. kad su. kojem æe se u istoj kuæi roditi kæi Ljerka. Ilicom Zagrepèani ipak najradije i najèe æe pje a-èe. sveèano instaliran? To je znao samo njegov tvorac Ivan Rendiæ. Kad su ga svi ostavili i okrenuli mu leða. Krle a æe u svoj dnevnik kasnije zapisati kako je tom prilikom zamalo dospio pod tramvaj. Vjekoslav Majer. te industrije. popularni Lojzekov Tingl-tangl. Na broju 12 uzalud æete tra iti obilje je. no en silnim u zbuðenjem poèetnika. u Mesnièkoj. Ilicom vozi tramvaj. tomobilom. koji tu. Kum tog. meðutim. nagraðeno je mnogim svjetskim kolajnama i odlièjima.. prometna. prijateljsku ruku i nu ni smje taj pru ao mu je Lavoslav Sram. i usput u njoj prona ao ono to nigdje drugdje u gradu nije mogao pronaæi. ni do vo nje fijake rom. Te e bi mu. U Ilici smo prona li i cijeli Zagreb! . uz 29 volite li zagreb? Lovaèki rog. odavno nije hotel. Cinik bi d anas rekao: Zapisuje registarske brojeve krivo parkiranih automobila! Oko Kaèiæeva spomenika uistinu je mnogo nepropisno parkiranih. premda su se Zagrepèani veæ vozili i Bartuloviæevim auto-fijakerima. Iz ulice preko puta p olukru ne Klei-nove zgrade. bilo d ospjeti pod automobil. kao metak izletjet æe Miroslav Krle a. na koji je 1891. d arovita glumica i. Ilica je. Ljerka Sram. a tu je ivjela Kanarinèeva Ijubovca.

koju je za zagrebaèkog bogata a Guidu Pongratza projektirao znameniti graditelj Janko Jambri a k. G. legendarni Sovo. Praga. Beèa ili Rima. dakako. jedna od onih. LIKA . Ivan De man je jedva do ivio tride set i tri godine (umro je od kolere). Senoa i Tomiæ su prijateljevali s Ivanom De ma nom. urbanih cjelina na kojima se Zagreb s lak oæom mo e prodati kao gradska razglednica Pariza. koju æe ipak morai zavr iti nj egov prijatelj. UMRO 28.Lenucijevom potkovom. najèe æe opisivan (pjesnik Slavko Mihaliæ vi di èak i plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevaèkih platana). Zrinjevac je najbolji predstavnik ovog nam starog grada. pisao je èak i na samrtnièk oj postelji. v 1823. po kojima su ulica i najzapadniji ulaz kro: grièke zidine i dobili ime. po birtijama i dvori tima. Od svih donjogradskih trgova najvi e opjevan. Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljanim izgledom. koji je sa svojom obitelji stano vao u Senoinu su sjedstvu. Pripovjedaè æe je u svojoj pripovijesti ovjekovjeèiti. De man je ostao poznat. ii 1896. Mitra ifAKirad ROÐEN 23. Zrinjevac je. Preko puta rodne kuæe Ljerke Sram danas j< restoran »Lady Sra m«. a drugim (kroz ulièni prozor) na zgradu broj 23. odakle je kroz okance jednim okom zrikao na susj edu. roðen j De manov sin Milivoj De man. kolega1 susjed August Sen oa. stolovao je i stvarao na njemu slikar i boem Èaplja. U svom stanu na prvom katu August Senoa je do ivio i onaj zloglasni potres to je 18 80. A te su te nje vidljive u cjelokupnoj povijesti tog prvog od niza novonastalih donjogradskih trgova. od kojih æe kas nije nastati jedinstveni urbanistièki koncept nazvan . koji æe do na ih dana ostati poznat kao du hovni voða Hrvatske moderne. xii 1871. dapaèe. Na njenom mjestu nekoæ su stajala Mesnièka vrata u obrambenim zidinama Grièa. Tu. Svojom irinom. odavno il vi e nema). Pjesnik i lijeènik. 1873. 33 volite li zagreb? 34 .danonoæno obilazeæi grad i popisujuæi tetu n a kulturno-povijesnim spomenicima prehladio. te eæi da i sam bude Europa. diskretno skrivenih meðu kro platana. Iste godine. koja su opisali Titu Bre-zovaèki s broja 47 i August Senoa s broja 34. Fabijan Sovagoviæ. o. dovr avaju æi svoje posljednje djelo Kletvu. Na broju 14 na je proslavljeni glumac i pisac vlastitim rukama stari tav an preuredio u ugodno gnijezdo. prijatelj i susjed iz Mesnièk . U Senoinoj kuæi na broju 34 je pizzerija.. imao je navadu psovati glasno da ga svi èuju. izgubljene i osamljene Majerove likove. Kanarinèevu Ijubovcu. . uz gemi tec. Safraneke. P ojavom. knji evnik i direkto Obzora . a kojoj je t akoðer pri padao De manov kolega. Drvenim kripav im balkonom te stare kuæe iz sredine osamnaestoga stoljeæa. ak o treba. na Oèena eke. koja je u meðuvremenu vi e p uta dograðivana i pregraðivana. 34 europa ispod zrinjevaèkih platana Od velegrada i europske metropole Zagreb nam najvi e nudi na Zrinjevcu.ITNIK ZAGREB OVU PLOÈU PODIGLO JE HRVATSKO KULTURNO . bogatstvom ideja i materijala. ali te ke da pizza ide uz one stare mesnic e (naravno. pri kojem se pjesnik . ne tako èestih. Znidar iæe i Fulire. dr anjem i svjetonazorom. u svojoj radnoj sobi na prvom katu (ispod prozora je spomen ploèa). koji meðu ovim st arim zidinama.po gradskom mjerniku Milanu Lenuciju .UMJETNIÈKO I PROSVJETNO DRU TVO NA DAN OBLJETNICE NJEGOVA ROÐENJA 1994 G. do polovice 1873.c. vjeèno gunðaju i psuju sebi u brk . kad se od njega a Jurjevskom groblju oprostio njegov prijatelj. Èaplja je bio nalik na one nesretne. a godinu dana kasnije i umro.Augustu enoi. i po velikoj ljubavi pre ma svojoj susjedi iz Mesnièke Ljerki Sram.. autor na eg prvog medi cinskog rjeènika .knji evni i kazali ni kr itik Vladimir Lunaèek. dakle urbanistièkom i arhitektonskom rasko i. on to èini i sadr ajima. knji evnik Josip Eugen Tomiæ.proboravio je nakon izlaska iz zatvora zbog rakovièkoc ustanka od 24. koja æe i meðuvremenu do ivjeti brojna kazali na i filmska upri zorenja. zadesio Zagreb. prostorno æu i prozraèno æu te visinom palaèa. oslikan i fotografiran . koji se u posl jednjih stotinu ili ne to vi e godina oblikovao i rastao na rubu Europe. c.

Zagrebaèka gor a.. Na terasi kavane »Z. kao svoj novi statusni simbol. Strossmaverovu etali tu. kako se dan raða na njenim istoènim obronc ima. r ashlaðuje zagrebaèkim pivom krijepi zagrebaèkom kavom. Jer. a istodobno u sre di tu Zagreba. imuæni trgovci i poduzetnici. arhitektima i kiparima. a umire na zapadu. jer planina je ne to golemo. koji smo tu roðeni. zajedno s onim famoznim brojem 1035. Otpoèiva na klupam koje æe upravo z bog va nosti i simbola Zrinjevca s vr menom u arhitekturi dobiti ime klupe »Zrinjeva c«^ Zrinjevac je. privuèe na razdaljinu praækometa? Onako transparentna.37 volite li zagreb? Uokolo jedinstvenog gradskog parka. koji tako na razmeði dvaju st( ljeæa posve pr euzima prvenstvo Jelaèiæevu placu i Ilic a koji su prije toga gradske etaèe preuzeli Ju n oj prc menadi. A jeste li se dobro zagledali u Medvednicu kad za-ju i i kad nam je jugo. poput sn a nog sitnozora. zagrebaèk o plemstvo. vi e od trga. a osamdesetih 19. plavkasti obris na sjeveru na ega zagrebaèkog djetinjstva.prvi izlet u ivotu. Medvednica nikad nije bila planina. a potom i u aut omobilima. poznatom dotad po marvinskom placu i navoz ima gradskoga otpada. prozraèna. do stranih diplomatskih predstavni tava i na eg Ministarstva vanjskih pos lova. potom turistièkih. èini se. ne to to se uèi u lektiri. ali koji je jednostavno 41 volite li zagreb? utetoviran. putnièkih i aviokompanija te knji ara i kavana. Medvednica je nama Zagrepèanima bila i ostala samo gora. iri upravo na tom novoimenovanom gradskom trgu. Medvednica s prvim snijegom pr iæem. galerija i ateljea. Napaljenom promatraèu doðe da je uhvati za struk i mu ki je prodrma u prigorskom drme u! Medvednica . svaki novi dan je ujedno i sin na e gore. S vremenom tako Zri-njevac postaje pozna t koliko po svojim graditeljima. ili na poèetku. Medvednica s prvim ko tanjima. iz na e æe nam se zagrebaèke perspektive doimati poput ingleskog rupc a mlade graèanske ili estinske snahe. Nama. strano. ni u se va ne gradsk e adrese. U meðuvremenu nièe palaèa za palaèom. Onaj nagrbljeni. kad je dan indiskretno razotk riva i s nje skida noænu opravu? Svatko tko se na to odva io. preko nacionalni h muzeja. Taj broj odavna nije broj metar . stoljeæa veæ masovno. sigurno je do ivio uzbuðen je starog voajera. a pone to od njihove nazoènosti vidljivo je i na gradskom kon na kojem se Zagreb sve masovni je poèinje pokaziva upravo na Zrinjevcu. a gradi ih. kako se uzme. najrasko nijeg i najoèuvanijeg. oko Ka ine i Laza. Tako to ona mazno i sa zanosom radi sa svakim n ovim danom! U tim ranoranilaèkim odnosima stare gore i mladog dana ima istodobno i nevinosti i incesta. Zagreb se opu ta na poznatim zrinjevaèkim promi nadama s obveznom limenom glazbom. isprere etana putovima i stazama i nastanjena planin arskim domovima. koji raspoznajemo i zatvorenih oèiju s tisuæe kilometara udaljenosti. on je simbol zs grebaèke gradskosti i kulture ivlj enja. naime. pa i o teæena u potresu prije nego to bude us eljena. podno Ponikvi i Kamenitih svatova. I na kraju. k oja predvea ili nedjeljom u podne nastupa u Glazbenom paviljoni U ljetnoj se zap ari rashlaðuje na fontanama znati eljno i èitava Celzijeve na meteorolo kom stupi eæe pogl ma milujuæi ozbiljna lica umjetnièkih pc prsja hrvatskih velikana u parku. o drasli i tu odvajkada ivimo. poèev i od najvi e sudbene vlasti ( upanijski i Vrhovni sud). Dovr ena prije zloglasnoga potresa 1880. greb« (sada poslovnica Croatia Airlinesa) naslaðuje 5 ukusnim minjonima. neore-nesansna zgrada HAZU-a predstavljala je isprva najju niji rub grada. tj. kojem se posreæilo da svoju prvu i najdra u susjedu in flagrante uhvati u najintimnijem trenutku. toliko i po novim imuænim stanarima. dakle. Otmjenost i rasko vozi se Zrinjevcem isprva u koèijama. 38 stubama do tomislavca Jeste li ikada promatrali Medvednicu rano izjutra. HAZU na samom jugu. koji nije lako ni p recizno opisati. pod zrinjevaèkim platanama. koji se sedamdesetih stidljivije. Na Zrinjevc smo najvi e i najdublje u Europi.

i 42 9 i pliva patka preko save Upoznatoj pjesmici u kojoj se govori o patki koja pliva preko Save i nosi pismo navrh glave kao da se eli izraziti emotivni odnos Zagreba prema svojoj rijeci kad se u nastavku ka e kako u tom pismu pi e: ne volim te vi e. Zagreb i Sava. tako mu je r ijeka postajala sve opasnijom. uvijek na vrhu jezika. koji je od drvenih planki sklepan jo u osamnaestom stoljeæu. nikad se i nisu pretjerano voljeli. Sava nikad nije tekla sredinom Zagreba. Londona ili Budimpe te alju razglednice sa svojim rijekama. ono je vrhunac. za to se treba odluèiti i pomuèiti. iako su ivjeli i ive zaj edno u nekoj vrsti dogovorenog braka. okrenuta u smjeru sjever-jug. meðusobna davanja i potra ivanja izmeðu grada i njegove rijeke. a dana nja avenija njegova imena. koju bi onda Zagrepèani s ponosom slali kao to stanovnici Pariza. A kad je danak posrijedi. dakle. kao to na rijeku ne odlaze ispraæati dan. A kako se grad rijeci s godinama pri bli avao. a tako daleko. ni do dana dana njega nije grad na rijeci.. a u novije vrijeme i autom obile. premo tena novim modernim mostom Mostom slobode zahvaljujuæi kojemu je grad svom svojom silinom krenuo na ju nu obalu . koja. vi e uzimala nego to mu je da vala. na koji se odazivamo. Na crti te elje plovi i trnjanska skela koja je ljude. Jadranski most. kako smo svi to zajedno uvijek pri eljkivali. dakle. da je njihov odn os daleko od one idiliène ljubavi kakva se mo e zamijetiti u zajedni tvu nekih drugih europskih gradova i njihovih rijeka. a ri jetko ili nikako na vrhu gojzerica. ali ono je u razgovorima. Halo. prevozila s jedne strane rijeke na drugu sve do 1959. s njena podbre ja. gradsko æe knjigovodstvo iskazati trajno nepovoljno stanje za grad Sava je Zagrebu. Sljemenu^ otud i ta snatrenja i promatranja na e gore s distance. Na njenim obalama i kejovima grad se nik ad nije opu tao i ivio svoje trenutke dokolice. tj. a to je veæ malo te e. U braènoj zajednici izmeðu Zagreba i Save bilo je u razlièitim razdobljima vi e ili manj e uspje nih pribli avanja. Jarunski most) i nova stambena naselja. Sljeme valja osvojiti. teret. Sava je. Veæine elje i 45 volite li zagreb? elje mnogih nara taja Zagrepèana . kako se to ka e. ne? .Sa vski gaj i Trnsko. naime. tj. to æe reæi da se samo podnose. Zagreb. uza svu svoju udobnost i prateæe sadr aje. razmi ljanjima i pjesmama vi e i od Medvednice i od Zagrebaèke gore. D( sraza podivljale rijeke i grada dolazi 1925.. novi grad koji Sava od Zagreba odvaja a ne spaja. a u najbli em susjedstvu i prva gradska naselja .da grad za ivi na svojoj rijeci. vrh gore. Medvednica! Halo. Zagrebaèka gora! Halo. pri eljkujuæi da sa obom ponesu kuæi onu klasiènu sliku poprskanu rumenilom sunèeva zalaska. to je jednostavno broj na koji se uvijek iznova trgnemo. Otud i ovaj podu i uvod za putopis po Medvedni ci. na tragu j e. da bi pedesetih godina pro loga stoljeæa odnos grada i rijeke do ivio svoje zvjezdane trenutke. Zagrepèani na svojoj rijeci nikad nis u i èekivali izlaske sunca. Najoptimistièniji je svakako bio i najzaslu niji za preseljenje Zagreba preko rijeke tada nji gradonaèelnik Veæeslav Holjevac. premda je u meðuvremenu gr adio nove mostove (Most mladosti. naime. Cesto se u svojoj povijesti izlijevala iz korit a i ob ru avala na grad. Ono je vi e i od samog vrha. Iz grada. Sljeme! Sljeme je. meðutim. Popularni je Veco i umro u toj vjeri. Koliko nas ima kojima je Sljeme tako blizu.a nadmorske visine. ostaju sam o Novi Zagreb. gdje su u eu-foriènom zamahu na pustoj ledini nicale izlo bene dvorane i poslovni prostori Zagrebaèkog velesajma. Zagreb se sa svojom rijekom nikad dosad nije uspio uslikati za gradsku razgledni cu. kao to mu i ime ka e. Zelja Zagreba da Savu ucrta u svoj plan grada stara je koliko i prvi most preko rijeke. Mnogi su Zagrepèani tih pedesetih prvi put povjerovali kako æe Sava napokon poteæi sre dinom grada. stoku. i . dakle pozivni broj neke na e intimne zagrebaèke centrale. naime.! iz dalj ine.

zapali onaj optimistièki i ak narodsk e mudrosti: A kaj je. obmana i nada. koji nam se javlja prvim mirkavim svje tlima. ne samo p rvih dana studenoga. Uostalom. sve generacije unatrag stotinu i trideset godina (Mirogoj je otvoren 1876. Vi e puta zagrebaèki porta i sa Save vra su se na nju okrunjeni najvi im europskim kolajnama i odlièjima. Ba rem to se kulture i kulta smrti tièe. zasigurno su spomenici. grad vjeènog poèinka. Pa da. nadgrobna plastika na Mirogoju ima dugu i bogatu tradicij u i njome bi se valjalo dièiti i otkrivati je ne samo jedanput u godini. vaterpolo. jednog od najvrednijih i najuspje nijih zagrebaèkih grad onaèelnika? Vi e æe nam ipak otkriti ime autora spomenika . 47 ivjeti u gradu mrtvih Nad Mirogojem olovnosivo nebo kao u pripovijetkama na ih hrvatskih realista. e da bi. U potrazi za vlastitom miss. prosim. ako ne u izobilju. dotle na Mirogoju svoje spomenike. modernistima i m arksistima. kad se pola Za greba na lo pod Savom. realistièki olovnosiva.. govori ime Katarine Amru . sve to skupa zavr ilo u gradskoj kanalizaciji. Dra gec moj. da ne ka em i posve anonimni. unatoè svemu. jer ona je sastavni (vredniji) dio sveukupnog kulturnog sus tava na eg grada.) pod zajednièkim nazivnikom zagrebaèke. s rijekom u pozadini.. Sto li nam. ima i Miss Save. poprsja ili barem reljefe imaju i neus poredivo manje zaslu ni. Croatia i Mladost) i raznih portova vezanih uz vodu. omeðenim regulama svakida njice. sve tamo od 1892. u jednom ili drugom smjeru. na gradskom groblju. kadli se na obzorju. poðemo li od onoga starog saznanja da ozraèje je dnoga grada i naroda najvi e zraèi iz kavanskoga dima. Sve kole. kako je sve to zajedno Zagreb. tenis. te atlet ika. dakle. i ovaj ovdje. d a se grad sa svojom rijekom ima razloga pinèiti i minkati. kad mnogi. recimo.). . Sloga i.Ivana Rendiæa (1849. jednokratna pojava. dakako. Kao i trcak iz tube paste za zube . tj. odbojka. le e zajedno s preporoditeljima. godinama propinjemo i raspinjemo kako bismo u Vla koj ulici namirili stogodi nji dug jednom od prvih meðu prvima u na oj kulturi . hrleæi s a svih strana na dva kupali ta . tj. romanticima. Hoæu. golf i boæanje. jemput i nigdar vi e. portski ribolov. s obveznim izborom za Miss Save. Naravno. listopada 1964.-1932.. na alost.Gradsko i Gospodariæevo. Sava je. a onda tri godine kasnije. tr nice i groblja. premda se ne mo e reæi da je Sava zagrebaèka miss. a neki su se fotografirali ili se barem po elje li fotografirati nasred mosta. na tom groblju.Augustu Senoi. Ono to nam toliko nedostaje na ivotnim prostorima. meðutim. ali i onih drugih: veslanje. Sava. da bi za vrijeme gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela. praæaka i rashlaðuje. konji46 pliva patka preko save èki port i. kaj je ivot? ivot ti je. eto. uvijek bila i ostala zagrebaèka rijeka. nakon grgljan ja. eto. manje znaèajni i poznati. Ali to ti je ivot? Pitanje nije moje. mnogi su Zagrepèani. morali prijeæi upravo preko Save. po tom 1930. ono se u ovoj sisvetskoj masi otkida samo od sebe. hrvatske smrti. meðu ostalim lojanicama i lampa ima. Zagreb.nj Savi je osnovano Pr vo hrvatsko veslaèko i ribolovnc dru tvo. koji tu. grad na ih obitavali ta.1926. a zbli avanju grada i n jegove rijeke najvi e su pridonijeli zagrebaèki porta i: jo 1875. Zagreb se s ove mirogojske visoravni. Na Gradskom kupali tu . unatoè svemu. javlja na razini stare kulturne Europe. u najnovije vrijeme. dobilo onu prepoznatljivu scenografiju iz filma Tko pjeva zlo ne misli prireðuju se razne veselice i portska natjecanja. svakako je onaj 26. Tzv. Uskok. plivanje.koje s godinama mijenja izgled.. sva usmjerenja i uvjerenja. Najr azorniji povodanj u povijesti grad. Dok se. Na Savi se Zagreb za ljetne pripeke. tj. Malo se pjeni ili malo vi e (ovisi koliko se uporno èetka). pa jo jednon za tri godine. ne znaju ni za n jezina supruga Milana Amru a. a koja je i tako (Mato ) imala uvijek vi e ukusa od hrvatskog opæi nstva. motociklizam. a od tada se ni u dru tva svakojakih imem (Gus ar. eto. Njih Mirogoj ima. u tom sluèaju s onom tubom paste za zube? Nije li ivo t sve to ukupnost i kontinuitet postojanja na ovoj na em trudnom planetu. Tema je. poput po utjela lista s mirogojske breze. k asnih dvadesetih. nogomet. reæi kako je ivot i onaj grad dolje. kao i ovo kasno mirogojsko popodne. a onda dovoljno da se ovdje i n a Dan mrtvih ivne.

gdje je mlada d jevojka (mramor) uhvaæena upravo u pokretu dok na pjesnikov grob stavlja kitu cvij eæa.ro-donaèelnika moderne hrvatske skulpture i umjetnika koji se prvi ukljuèuje u liko vno oblikovanje Bolleovih mirogojskih arkada (graðenih od 1879.æu smetala novom dobu i . U sisvetskoj povorci i gunguli. Val deca. M atkoviæa il Ten ere. grob 28). Me? troviæ nam. putokaz novijeg Zagreba. srpnja 1879.) bio je i li kovni i rodoljubni dogaðaj prvoga reda. a koja je svojom dotrajalo æu i neprilagoðeno. I razred). mo e se govoriti o svemu prije nego o smrti ivot je to omiljene le ktire.). Ru enje stare Bolnice milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu znakovit je primjer. Na toj relaciji Zagreb je i najprostraniji (i najnaseljeniji). Te 1931. do 1917. prati i ukupni razvoj grada. Po tovanje ti prema veleuèenom i presvijetlom dr. grob 8). Kompoz icije Arkovih. Skai p Kr iniæa. Maèukatina. Novi dan svoju ra-noranilaèku svjetlosnu rutu ponavlja svakog jutra istim onim smjerom kojim su u Zagreb nekoæ stizali pospani putnici n a dili ansama. Dodamo li toj jutarnjoj povorci radnu snagu. zar i oni ne ive barem toliko ko liko smo i sami ivi? I kaj ti je onda ivot? Nije li to ona tuba paste z. jerovih u Frange -Mihanoviæevoj plastici zbunjuj nas. Majera.. donoseæi nam novotarije i utjecaje europskog duha i europske krème. opskrbljivaèe i turiste. 1903. niti rije iti. polje. Rosandiæa. pa se mo e reæi kako grad urbanistièki sli jedi svoju prirodnu putanju. Krkleca. koju sa sjevera nadvisuje Medvednica. Tomiæevih i M. 8. na e rodbine. grob 26/27). I tako na Dan mrtvih i u gradu mrtvih na Mire goju. koje je bolnica (sagraðena 18 04. Zagreb je na svom sredi njem trgu priredio narodnu veselicu s a atorima ispod kojih su purgeri dizali kupice domaæe bukovaèke i zelinske kapljice. od Sesveta na ist oku do Zapre iæa na zapadu . k< ja je. godine. kad je starom agramerskom hospitalu o dzvonila smrtna ura. Turkalja. vodila ovaj na na rod: naj zamraèeni je i najskrivenije kutke znanosti. osvjetljavajuæi mu put. zube. polje. knji evnika Eugena Kumièiæa (19. Tu zagrebaèku paralelu. Frange -Mihanoviæa. za stajemo zateèeni tim velikim misterijem ivoi i smrti. dvoumi se taknuti icu Augustinèiæeve violine na grobu Zlatka Balokoviæa (53. èime. umje nosti i kulture. Rendiæ je prepoznatljiv i u bisti svoga prijatelja . koji svojim olovnosivim i pr ohladnim popodne vom sugerira smrt bli njih. najbogatijeg i najraznovrsnijeg k oji grad mrtvih nudi na ogled ivima. Radau a. te Sava ispresijecana mostovima i utjecajima Eur ope i Balkana. nastojimo pronaæi (i prc nalazimo) ivot u Rendiæa. ostavlja toliko ivota stvaralaèke velièine d a uistinu zaboravljamo da sm na posljednjem poèivali tu. koji je govorom okrunio August Senoa (le i u grobu 44. prolazeæi pokraj grobova Senoe. Zagorke. tad znamo da smo na ulaznim vratima grada i na najva nijoj prometnici u smjeru istok-zapad. Krle e. u bronci slikara Vla ira Be cica (4. Uostalom. Augustinèiæa. premda bi se i na putu kroz vrijeme moglo naæi primjera reèenog prirodnog tijeka. Fran Raèkome (rad Rudolfa Valdeca) u ve likoj arkadi 2 nala e da zastane i da se pokloni cijeloj jednoj inst tuciji (JAZU-HA ZU) i njenu prvom predsjedniku. A to se tièe na ih najbli ih. Najdojmljiviji je Rendiæ na Preradoviæevu grobu (velika ju na arkada). Mato a. opra tajuæi se sa starim memljivim devetnaestim stoljeæem. usput spomenuta tog pro hladnog i olovnosivoj popodneva na grobljanskoj aleji na Mirogoju? j 50 buðenje grada Zagreb se budi u Sesvetama. na Mirogoju 49 volite li zagreb? P poèinje popunjavanje stalnoga kiparskog postava. I odjel. Me troviæa. Sve je to. na primjer. naravno. tj.22 km. otu d su se u grad u uljavali razni uljezi i predstavnici tuðinskih re ima koji su svojim jarmom pritezali Zagreb i Hrvatsku. polje. I odjel. Kerdiæa.) simbolizirala. koji ni sam umjetnik ne poku av a odgonetni ti. a s juga joj pravi d ru tvo eljeznièka pruga i autocesta. oèima punim dima svijeæa i prstima slijepljenim od o topljenog loja. Otkrivanje toga spomenika (14. u gradu mrtvih. Alegorijska slika (po ideji Franje Mar-koviæa) Domovine koja kiti grob svoga pj esnika Petra Preradoviæa. i da j Dan mrtvih. polje.

budi u Sesvetama. izabran Vjekoslav Heinzel. prispio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. Toèno prije stotinu i tridese t godina (24. ali u toj sluèajnosti ima i simbolike. temel jem tog kraljevskog dokumenta. Opeka sa zgari ta jednoga ivota. Sve su to samo legende o tradicionalnom grièkom topu. Ako bismo u istom smjeru i nadalje ustrajali. Iz istog smjera u grad pristi u i prvi automobili. kako je t . navodno. èak i u poè k trinaestoga. dakle . To. Tradicija topovskog p lotuna se e. koja je po mjesnom meridijanu ureðena. koji drhtavi i prekrcani klize uz usnuli maksimir ski perivoj sa zvjerinjakom zdesna i mrtvim stadionom slijeva i. ima o i drugih funkcija. Bela. u prizemnice novonastalih sirotinjskih èetvrti na istoku grada. hitac iz topa pogodio je n ajveæi turski bubanj. udariti upravne temelje 53 volite li zagreb? grada. u grad 1242. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrdao. koji æe Zagrebu . dakako. gdje je danas Republièki hidromete-orolo ki zavod. napreduju sve dublje u grad.. i to jedana est plotuna. barem u usporedbi s tim grièkim topom o kojem pjeva. ima pravo prireðivati sajmove. èija su svjetla bijeda to je zora svjetlija . Tako pjeva jedna stara pjesmica. Zagrebe! 55 kad top prepolovi dan gradske legende. A kad je za naèelnika 1920. godine 1242. Zagreb se. s time da je nekoæ. novoimenovani slobodni kraljevski grad na bre uljku . Toènije. a prema nekim izvorima (Kuèi-niæ). naime. [ Zagrebaèka se zora rumeni nad vizurama istoènog dijela grada s o trim obrisima nekada njeg mesnog diva »Sljeme«. Druga legenda govori kako je grièki top u Zagreb dospio kao turski plijen. Slu beno se iz topa svakog dan a u podne puca od 1. ugraðena je u novi ivot. po kojem bi se ravnali zv onari svih gradskih crkvi. osnivati obrtnièke cehove i od neprijatelja se tititi podizanjem obrambenih zidina. nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. koja i nije tako stara . A prema enoi. ustanove grièki top Kad top prepolovi dan. a ne jedanaest. veljaèe 1876. A to æe reæi da. pa je i to bio povod da se dopremi na Griè iliti Gradec. S te je strane. i da tu svojim plotunima podsjeæa na taj veliki dogaðaj. Osim znamenite Zlatne bule.. ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepèani pru ili gostoprimstvo i sigurnost . uistinu bismo na istoènom rubu grada do li do samog poèetka. za naèelnikovanja Iv ana Vonèine. to æe reæi da ivot poèinje ispoèetka. u èetrnaesto stoljeæe.tom starom bisk upskom sredi tu. obrisi su im raspr eni i nestvarni u ozraèju jutra.. Gradec. kako se u Bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. Dobro j utro.. Iz njega se gru-valo i pri izboru gradonaèelnika. pu -canogpraha i pau al nu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki.) u zapisniku Gradskog poglavarstva..njegovim graditeljskim planovima. sijeènja 1877. dovozeæi sa sobom prve jutarnje putnik e. i to iz zgrade na Strossma-verovu etal i tu. navodno. Svojom Zlatnom bulom. naime. prema svom dnev nom redu vo nje. Pje aci su rijetki... Stvarnost no vog dana u ovom starovjekom gradu poèinje tek s prvim ljukom jutarnje kave. top se s kule Lotr èak. Od tog prijedloga do prvog plotuna s Grièa pro lo je jedanaest mjeseci. kad ugarski kralj Bela IV. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim g radom. koji je i organizirao veselicu s obveznim volom na ra nju). sa svojom kraljevskom svitom. kamo je s vremenom premje ten. ljudi. naæi æemo zapisano: Gradski vijeænik Ðuro De eliæ predla e da se u gradski pro tavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa. Sluèajnost je htjela da je opeka poru ene bolnice oti la upravo u Sesvete (otkupio ju je sesvetski poduzetnik Pe ka. osim oznaèavanja podneva. oglasio deset puta. osnovanom 1093. tramvaj54 buðenje grada skog okreti ta i prvih tramvaja. davao topom u 12 sati znak za podne. preko Rome i Name u Dubravi. top j e prepolovio zagrebaèki dan 1. kralj je Zagrebu dodijelio status slobodnoga kralje vskog grada sa svim ovlastima koje takav status sa sobom nosi. sijeènja 1877.

i to ne u podne kao uvijek dotad. punim utjehe i nade! Mnoge su molitve na Kamenitim vratima bile usli ane. dakle. dakako. dakako. eto. u Zagrebu od starih vremena ivi jo jedna legenda vezana uz enu. uspjeli saèuvati. danas elektrièno.« A da takve rijeèi nisu sa mo puste tlapnje. mo da mi Majka Bo ja ispuni elju. Izuzev i ogla avanje prigodom Heinzelove inauguracije. vozi na elektrièni pogon. privukao ga je pute-ljak kojim su se stari purgeri iz tada nje Bregovite u lice (danas Tomiæeva) svakodnevno. ispisane po starim memljivim zidinama. plotun i kako ih je probudio iz prvog sna.. Majka Bo ja na Kamenitim vratima. 65 volite li zagreb? . panika je bila neizbje na. Grad mu izdaje koncesiju. Uspinjaèa je pu tena u pogon 1889. naime. dakako.. potvrðuje i svakodnevna slika Kamenitih vrata na koje Zagrepèani u svako doba dana. s kojim se penjemo iz Donjega u Gornji grad. tj. ovaj put uz Majku Bo ju.« Ili: »Morat æu svijeæu liti na Kamenitim vratima. Kolika li su pokoljenja Zagrepèana zapalila svijeæu pod sjenovitom boltom tih starih gradskih vratiju. 60 grièki top 61 uspinjaèa Nema valjda Zagrepèanina koji u slabinama nije osjetio onaj nagli trzaj ilièke uspin jaèe. Kako je imao poslovnog a duha. èeste djeèje ekskurzije i. 59 volite li zagreb? mirovao. Zagrepèani su je u ali prozvali uspinjaèa-zapinjaèa. Kad je shvatio da je promet gust i da bi se gradnja parne uspinjaèe isplatila (bilo je to valjda prvo zabilje eno ispit ivanje tr i ta!). Do zabune je.topa! A kako su se oni veæ bili odviknuli od grièkih pucnjeva. Tek 1934. poslovni ljudi. koji jo nisu bili pro arani gustim ulicama i vi ekatnicama kao danas. stoljeæa. penjali na Gradec Ju nom promenadom (danas Strossmaverovo etali te) s kojega je pucao pogled u donje predjele grada. prometalo. Radovi su zapoèeli pomicanjem stupa. Danas prometuje u sastavu Za grebaèkog elektriènog tramvaja. a njome se slu e stanovnici Gornjega grada (umirovljen ici se voze besplatno). Sutradan je.. a kako je je isprva zbog slabog parnog pritiska i èestih popravaka znala stati nasred puta. nekad nije bio samo atr akcija. Godine 1887. Stoljeæima u Zagrebu ivi i kao refren se svakodnevno ponavlja uzreèica: »Zapalit æu svijeæu na Kamenitim vratima ako mi se elja ostvari. uz Majku Bo ju s Kameni tih vrata. do lo zbog podulje stanke: top je za Prvo g svjetskog rata.o bio stari obièaj. jedne od najpoznatijih zagrebaèkih turistièkih atrakcija. bilo sveèano otvaranje Zagre baèkog zbora. koji su se penjali i spu tali tom prometnom preèicom. Klein. Dosjetljiv poduzetnik danima je dolazio do tog strmog puteljka i brojao g ustoæu pje aka. koju s vremenom Gra d od privatnika otkupljuje. kad su takve stvari na javnom mjestu bile èak i zabranjivane) navraæaju poklon iti se i pomoliti za ispunjenje svojih elja i molbi. turisti. Mnogi su graða ni. nego u ponoæ! R azlog: otvaranje Zagrebaèkog zbora. ilièka Uspinjaèa. I to. u svako doba godine (pa i svih godina slu benoga komunistièkog ate izma. kolika su zagrebaèka koljena dodirnula hladan beton ispod prepoznatljive slike s blagim Bogorodièinim osmijehom. navodno. Da to. a o èemu svjedoèe i brojne zahval e. kad se oglasio. jedina koja ima svoju ivotnu. p osve praktiènu primjenu i manifestaciju. prvi je shvatio graðevinski poduzetnik D.. W. navodno. a Zagrepèane je na to trebalo upozoriti iz . i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo. èak i s teretom u rukama ili na pleæima. 63 majka bo ja od kamenitih vrata Uz Mandu i Mandu evac zaslu ne za ime grada.. nego i nasu na potreba. jedinstvena je zagrebaèka legenda. top nije bio u upora bi sve do 1928. a u sr edini su postavljene traènice. od gradskih vlasti zatra io je koncesiju za svoj graditeljski naum. istrèali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poèeo svjetski rat! Grièki top se nakon toga nastavlja ogla avati sve do dana njih dana. koji se u Zagreb doselio sredinom osamdesetih 19. koja je stoljeæima sastavni djeliæ zagrebaèke svakodnevice..

Bans ka palaèa ima dugu povijest. Rijeè je o sjenovitoj ulièici koja spaja Radiæevu s Tkalèi-æevom ulicom. Ljepota djevojka Mandu a svetu sliku Majke Bo je. Krik èuðe nja strahopo tovanja . koji je dijelio dva grada.. me-ðususjedski antagonizam u pro losti znao bi dovesti do o trih suko ba. da prime utjehu jadu svome. Graðani grada Zagreba stoje na gari tu.) Kleèe graðani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. stoljeæu kad su se na potoku. sukobili p rista e Andrije III. dragi.. nema ni traga. kao i svaka legenda. a onda se zaustavio!? Plemen èak: Predstavio se. dok æe druge uzbuditi i ne pr estajati uzbuðivati.). I Mandu a iz krèm e na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Bo je uz koju je vez ala staru prièu o postanku najdra eg joj grada. ali ne zbog nje same.K rvavi most.. dok u njemu bude roda hrvatskoga!. sve . prisloni o zid stare kule i klièe glasom zanosite du e: Majka Bo ja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama. Tako se z ametnula kavga i godine 1667. Kad su 17. Naprotiv. Kopaju graðani prah i pepeo na gari tu. neke æe ostaviti ravnodu nima. autorice poznatih i rado èitanih romana o starom Zagrebu. slu beno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cva le ru e. Susjedski sukobi spominju se veæ od 14. Ljudi stoje . Razorni je po ar opusto io sve od Dver-ci do Kamenitih vrat i..zanosa! Iz praha i pepela digo e sliku Majke Bo je.. a Mandu a je sliku Majke Bo je odnijela svojo kumi uz Kamenita vrata. To je bila kapelic a u kojoj se obred odr avao iskljuèivo na njemaèkom. pa od tog vremena Krvavi most i no si to ime« (Pavao Cindriæ: Grièki milenij iz 1965. poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo! Mandu a: Sve je izgorilo.samo Majka Bo ja ostaje u gradu na em! Èudotvorna Majka Bo ja! (. do lo je do oru anog sukoba. Most zajednièki grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjo gradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u dana njoj Skalinskoj uli ci. Na njenom mjestu na zapadnoj strani Trga i Markove cr kve nekad je bila crkvica Sv.. pa èak i otvorenih ratova. i to od 1692. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom.drhæu. ispripovijedat æe nam a tko drugi nego Zagorka! »U noæi pojavio se po ar u krèmi na Dvercima. o èemu najbolje svjedoèi ime mosta koji ih povezuje . Ur ule. stoljeæu izmeðu zaraæenih susjeda pos ignut je mir.« Majka Bo ja od Kamenitih vrata za titnica je grada. »Ti bi se sukobi s vremenom promet-nuli u prava krvoproliæa. zbog gradnje mosta. nego zbog atraktivno .. osim imena. U polumraku drhæu s vijeæe u njihovim rukama. Zagorkin bronèani spo menik (djelo kipara Stjepana Graèana) u najbli em je susjedstvu. I d olazit æe k tebi hrvatske du e. a da izmeðu dviju odvoje nih gradskih cjelina (tek 1850. 66 majka bo ja od kamenitih vrata Barilec: Sveti Bo e! Rub slike uhvatio je plamen. na sve vjekove!. Danas od mosta. potporu nadama svojim. I tebe slavit æe grad na roðeni. U svakom sluèaju. 69 banski dvori Hrvatska vlada i premijer stoluju u starim Banskim dvorima na Markovu trgu. z a titu od pogibelji od zlotvora svojih!. na poèetku Tkalèiæeve. u 18. Ar-padoviæa s ka telanom Medvedgrada Gardunom. Veæ napu tenu i zapu tenu crkvicu kupu e gornjogradski plemiæ Leopold Sermage.. Predaje govore da se ime mosta sp ominje jo u 13. S jedne i druge strane su lijepo ureðeni but ici i modne kuæe. Duboka im bol u licima i du ama.Ali. studenoga 1667. a ime Krvavi most u povijesnim lis tinama prvi put se upisuje 1667. stoljeæa. a na uglu ulice je gradska knji nica koja nosi ime Marije Juriæ Zago rke. Ne to vi e o nastanku legende o Majci Bo joj s Kamenitih vrata. izvaðenu ispod pepela. pa do 1784. 67 krvavi most Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljeæima ivjeli odvojeno. Jedni su drugima ometali gradn ju i ru ili ono to bi drugi podigli. Kaptolci poku ali ure diti svoj dio mosta. pa je potokom Medv e èakom poteklo i dosta krvi. apat ide od usta do usta.

i svako malo novi ne povlaèe to pitanje. Na kraju je potreba za novom kazali nom zgradom postavljena na dnevni red Gradskog poglavarstva. U svom kratkom ivotopisu unuka prvog b ana puèanina. ali je. Na samom poèetku Domovinskoga rata. a to je kao povijesna èinjenica podjednako va no. A bilo je i takvih koji su novo kazali te vidjeli na Kaptolu (predlagali su ru enje Fr anjevaèkog samostana!). a a najpoznatija i najbolja spisateljica za djecu praktièki je dio svoga djetinjstva provela u Banskim dvorima. zahvaljujuæi dobitku na beèkoj lutriji.g zemlji ta u najbli em susjedstvu upne crkve Sv. Godine 1834. tzv.. a kao moguæe lokacije spominju se i Bregovita ulica (dana nja Tomiæeva) te Zrinjevac. podi e za ono doba poveliku palaèu. Stankoviæevo kazali te. Navodno je prevagnulo to to se za tu lokaciju javno zalagao dr. tzv. koji je k azali te gradu darovao. ujedinitelj hrvatskih krajeva i politièar koj i je najzaslu niji za ukidanje kmetstva. do danas oèuvanu. a i razni se gradski odbori time bave. ali ne zato to je medu najgorljivijima za taj prijedlog bio sam ban Khuen He dervarv.). politièki protivnik bana Heder varvja i jedan od stupova opozicio-narskog Obzora. Fra njo Tuðman. ne zna se iz koji razloga. knji evnik i kazali ni redatelj. dobiva jo jedno krilo. Povijest te znamenite gornjogradske palaèe u kojoj su stolovali hrvatski banovi is tra ivali su i o svojim nalazima pisali mnogi povjesnièari i publicisti (Laszow-ski. veliki autoritet u kazali nom ivotu toga doba. koji na mjestu ru evine Ur uline crkvice 1801. ne dovr ava. i prvo dramsko dj elo na hrvatskom jeziku. Izidor Kr njavi. Drugi su predlagali Ilicu na mjestu Prve hrvatske tedionice (Oktogon). Pobijedila je napokon struja koja se zalagala za staro saj mi te. dana njeg HNK. Ama-deovom teatru. pretvara u svoje banske dvore. Ban gradnju dovr ava i zgradu 1805. svoju blistavu intendanturu poèinje 1894. prema dana njoj Ma-to evoj ulici. prozvano po vlasniku. vi e je puta u meðuvremenu dograðivana. 1990.). jest to d a je jedan od stanara bio i ban Jelaèiæ. Jelaèiæevu sobu. 71 kazali te Prvi put s kazali nim predstavama iza lo se iz plemiækih palaèa. ako ne i va nije. Punih 37 godina stari su Zag repèani kazali ne predstave posjeæivali u tom kazali tu. koja do na ih d ana ostaje najznaèajnijom nacionalnom kulturnom institucijom. kad je u Demetrovoj uli ci 1797. te svojim utjecajem i snala ljivo æu ubrzati gradnju na dana njem mj estu. Ne bez razloga. Zemlji te zatim ubrzo preproda je drugom plemiæu. O gradnji novog kazali ta u Zagrebu se poèelo raspravljati jo 1886. vlastitim nov cem pomagao kazali ta itd. Marijan Derenèin. u Zagr ebu se desetljeæima govoriti kako je Zagreb kazali te dobio na lutriji! U tom je kaz ali tu prikazana prva hrvatska opera. ostaviv i za sobom. zastor za graðanstvo podignut u tzv. ali jedino izvorno i izravno sjeæanje na Banske dvo re imamo od èlana jedne od banskih obitelji. pjesnika Ivana Ma uraniæa. Lisinskijeva »Ljubav i zloba«. gdje su tijekom stoljeæa sa svojim obiteljima stanovali hrvatski ban ovi. . koji ime dobiva p o vlasniku zgrade grofu Antonu Amadeu de Varkonvju. na mjestu gdje æe mnogo godina kasnije biti sagraðena zgrada Gradske tedionice (Za taj se prijedlog najvi e zalagao dr. zagrebaèkom trgovcu Kristoforu Stankovi-æa. Kukuljeviæev komad »Juran i Sofija«. gdje je ureðen a i staja za bansku zapregu. koji æe ipa k od toga odustati. kad na z apadnoj strani. dobila i sabornicu. ne go je preprodaje banu Ignjatu Gylayu. U toj povijesnoj zgradi na Markovu trgu devedesetih godina pro log stoljeæa nakratko je stolovao i prvi predsjednik samostalne i priznate Republike Hrvatske dr.. koja je do na ih dana ostala neodjeljiva vizura Makrkova trga. Posljednje znaèajnije dograðivanje do ivljava 1882. Ferdinandu Kulmeru. neprijateljska raketa iz zraka obru ila s e na Banske dvore i svojom ru ilaèkom moæi pogodila u samo srce hrvatske dr avnosti. Marka. Stjepan Miletiæ. Ta stara uta palaèa. Cindriæ i dr. Dobroniæ. Buntak.). na uglu Markova trga i tada nje Gospodske ulice (Æirilome todska).. da bi godinu dana sudjelovao u cjelokupnoj pripremi otvorenja nove kazali ne kuæe. Jedni su predlagali da se novo kazali te p odigne na Jelaèiæevu trgu. Zagreb dobiva novo . autor znamenitog Hrvatskog glumi ta i mecena (dao izraditi spomenik Petru Preradoviæu i poklonio ga gradu. Ivana Brliæ Ma uraniæ ostavlja nam iscrpni zapis. Kamen spoticanja u svim raspravama bila je lokacija. Zemaljskog kazali ta. Tako je uz banske urede i banov stan. Posljednji intendant sta rog gornjogradskog kazali ta bio je ujedno i prvi intendant nove velebne kazali ne p alaèe.

lukavo dosjetili da sveuèili tu daju carevo i kraljevo ime. na i s u se preci. pa se treba n adati da æe jednoga dana mladi. postojala je i Akademija. A koliki su se izmuèili. Iako se u Zagrebu veæ od 1669. Prvi rektor Sveuèili ta bio je Matija Mesiæ. i var ka je uspjela.). 19. Jazavcu/Kerempuhu. bilo unutar samog kazali ta.. Sveuèili te bilo otvoreno u zgradi stare Gornjogradske gimnazije na Kata-rinskom trgu. 76 sveuèili te Nakon to je te kom mukom i uz vi estruke roðake i prijateljske veze uspio upisati kæer na fakultet. kao i Tito Strozzi. i to zbog vlastite ta tine. o otvaranju modernog zagrebaèkog sveuèili t a ozbiljnije se poèinje razmi ljati i u Hrvatskom saboru razgovarati ezdesetih godina 19. koja je o stala pojam Zagrebaèkog sveuèili ta. a nisu uspjeli?! Sto se mo e ka d imamo vi e kandidata nego mjesta na fakultetima?! Pro la su vremena kad smo se na fakultete upisivali kako smo htjeli. kad smo se s jednog fakulteta etali na drugi i indekse skupljali kao trofeje. kao i na jo nekim gradskim kazali nim sce. Danas je sve te e postati student. A onda se car i kralj Franjo Josip umilostivio 8. veæ spomenuta prva na a ustanova i z 17. jedinoj kazali noj kuæi sagraðenoj i orenoj sredinom devedesetih. nego za bolnièke potreb e . za naèelni-kovanja Adolfa Mo inskog. a koju sveèano otvara sam car i kralj Franjo Josi p. U istoj zgradi . Ono ima i dugu tradiciju. jedan je otac pro log ljeta (2006. Za sveèano otvaranje Ivan Zajc je uglazbio poznate Senoine stihove Znanje nas v odi/ Svjetlom slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali. uspio. Zagrebaèkom kaza li tu mladih. o kojem zap is ostavljaju veæ spomenuti Miletiæ. Poremeæeni odnosi u zapo ljavanju nemaju. Kazali tu lutaka. aru ptica i Tre nji. a iz koje æe zapravo izrasti mode rno sveuèili te. ITD-u. preseljena iz Svilarske uli . zastori se pred uvijek zna-] ti elj nom i zahvalnom publikom di u u Komediji. veze s kvalitetom naobrazbe to ju da ju na i fakulteti. (o tome ostavlja i zapis).. naime. na kojoj se stjecala vi a naobrazba. travnja 1 869.\ nama. Branko Gavella. koje je odavna poznato. kao i sva recentna domaæa kazali na produkcija. Nakon nekoliko uzastopnih neuspjeha. a prije nego to je useljeno Sveuèili te. j Uz ta dva stara kazali ta.. akademski obrazovani ljudi biti sve tra eniji kod pr ijema u radni odnos i da æe ih na burzi rada biti manje nego to ih sada ima. premda u moran i maltretiran. a s pljeskom je ispraæeno kompletno »hrvatsko glumi te«. koji dobiva i vlastito dramsko i kazali te. u meðuvremenu j e odigran cjelokupni svjetski klasièni kazali ni repertoar. bilo kao HNK. nije bila graðena u tu svrhu. rad slikara Vlahe Bukovca. gdje æe desetljeæi a i ostati (danas su tu Rektorat i Pravni fakultet). priznat o i cijenjeno daleko izvan na ih okvira. s kavanama u neposrednoj blizini.Gradnja novoga kazali ta poèinje 1893.kako bi bila rastereæena stara bolnica Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. U njoj su odr avane i gospodarske priredbe. stoljeæa. listopada 1874 . ali u tri navrata iz Beèa dolazi odbij enica. Uz podizanje velebnog kazali nog zastora. moralo je proæi pet godina da bi napokon. a u Sveuèili nom euæ'i' ^e u Zagrebu 79 volite li zagreb? odboru bio je i knji evnik August Senoa. godine. jedno vrijeme bila je i prazna. a traje kak o je to veæ 75 volite li zagreb? mnogo puta isticano kao primjer graditeljstva samo petnaest mjeseci! Zacijelo najuzbudljiviji i najsretniji dogaðaj u intendantskoj karijeri Stjepana M iletiæa upravo je otvorenje te velebne kazali ne zgrade i prvog nacionalnog kazali ta 1895. U zgradu na dana njem Trgu mar ala Tita Sveuèili te je preseljeno 1882. kao Amadeovo ili Stankoviæevo. S Markova je trga upuæen zahtjev na beèki dvor. Spomenuta zgrada. zajedno s gimnazijom. Valja dodati da su najstarije kazali ne kuæe za svoje glumce i goste imale i kazali ne kavane. moglo studirati na nekoj vrsti visoko kolske ustanove . ni s ugledom Zagrebaèkog sveuèili ta. uz dubok uzdah izjavio: Ovo je bil o te e nego predi-zborna kampanja za predsjednièke izbore! Taj je roditelj. ni ta manje znaèajn o za na kazali ni ivot. meðutim. naslonjene na isusovaèku klasiènu gimnaziju. Meðutim. te dr. u njoj je bila Tvornica duhana. stoljeæa. jedan od najzaslu nijih za otvorenje Sveuèili t a.

specijalnost. koja je tu ostala sve do gradnje nove tvornièke zgrade u Klaiæevoj (nekad Tvornièka ulica). U tri mjeseca.034). koji je prije obna ao du nost prorektora za vrijeme rektorskog mandata prvt ene na toj najvi oj sveuèili noj funkciji. bilo je Kuhaèevih istomi ljenika. Konstrukcija je. gdje j e poslu ila kao Hrvatski paviljon. javno oglasio Franjo Kuhaè. po sjetilo ju je navodno jedanaest tisuæa ljudi ili svaki peti Zagrepèanin. I na samoj izlo bi. a znajuæi to mladi spremaju. ne samo oficijelnih vlasti Khue-na Hedervarvja ne go i raznih kulturnih poslenika. patetièno nazvao poslanicom umjetnièkim seces ionistima i knji evnim dekadentima. kako su to kronièari zapisali. ma koje su mladi.) studirati vi e od dvostruke studenata i. koliko je izlo ba trajala. predbacuje da te i za tim da na u mlade posvema pokva ri. Aleksa Bjeli . koji je svoju bro uricu. ! velikodu no pozvali. To velebno zdanje sa svr etka stoljeæa na jednom od najprozraènijih i najljep ih zagrebaèkih trgova (s ju ne strane Paviljona postavljen je Frange Mihanoviæev bronèani spomenik kralju Tomislavu) otvoreno je na najdolièniji naèin reprezentativnom izlo bom Hrvatski salon. navodno. o zivotvo-rismo svoja ma tanja i sanje. Umjetnièki paviljon sveèano je otvoren 15. u rujnu 2006. 83 volite li zagreb? Zagrel) Na e te nje mladih umjetnika toga doba (naslov programskog teksta Milivoja De mana) im ale su./04. hrvatske moderne. Prvi se. èemu j< prisustvovao sav kulturni Zagreb. godine eni nisu pohaðale. da joj i èupa iz srca smisao za moral. nije kazali te. istinitu. ali lijepu. oni isti me tri koji su samo tri godine ranije o smislili zgradu dana njeg Hrvatskog narodnog kazali ta. ali i mnogi ugledni ci iz cijele Hrvatske i tada nje Monarhije. prof. Mlade su napali knji evnik i urednik knji evne revije : Novi vijek dr. dr. prosinca 1898. koja podsjeæa. Novoj struji mladih likovnjaka i knji evnika Kuh aè u svom pamfletu u lipnju 1898. dodu e. nego to jt stanovnika imao Zagreb tijekom sveèane prigode otvore nja Sveuèili ta! Za novog rektora Sveuèili ta. dr. Jedino je Medicinski fakultet otvoren znatno kas nije. jo prije izlo b e. dakako. Glavni oponent Franjo Kuhaè i njegovi istomi ljenici u meðuvremenu su pokopani u zabor av. branitelja javnog morala. dodosmo do rijeèi i rekosmo glasno: Hoæemo novu umjetnost. naime. zapi suje jedan od sudionika. uza sve znaèajne hrvatske slikare i kipare. nakon vi e puta ponovljenih izbora. a do dana dana njega ive (svojim djelima) sudionici prve izlo be u tom zagrebaèkom . i to na Salati. pjesnik Mihovil Nikoliæ. Umjetnièki paviljon. brojkama potkrijepiv i znaèaj izlo be. u zgradi koja je bila namijenjen. sudjelovali i mladi knji evni ci. i to nakon samo godinu da na gradnje. Predbacuju im neukost i mediokritet stvo. ti skanu u vlastitoj nakladi (Anarkinja). izabran je prof. st udentica (55. Franjo Markoviæ.. a mi pisci s Gjalskim. jer su sredi nju zgradu ove pre poznatljive zagrebaèke vizure Umjetnièki paviljon projektirali na eljeznoj konstrukci ji beèki arhitekti Helmer i Felner. Ante Tresiæ Pavièiæ. Zagrebaèko sveuèili te sve do 1901. J asne Helene Mencer. 80 razglednica s kupolom M noge su zagrebaèke vizure poslu ile za razglednice. Èitav se dan ljuljali valovi svijeta po sveèanim dvoranama Umjetnièkog paviljona. koji æe tu znamenitu i znaèajnu izlo b u kasnije ovako ocijeniti: Umjetnici s Vlahom Bukovcem. na Beè i li neki drugi grad Habsbur ke Monarhije. velike oporbe.. dakako. dopremljena s Milenijske izlo be u Pe ti. ali jedna od najpoznatijih i najèe æih je razglednica Trga Franje Josipa/ Tomisla-vov trg. pripadnici tzv. te ko da j( netko mogao i zamisliti da æe jednog dana na èak 3: zagrebaèka fakulteta i akademije (podatak uzet iz nas tavne godine 2003. sigurni u sebe i svoju umjetnost. visoku. To je bila prva velika umjetnièka izlo ba na kojoj su. bolnici.ce (danas Preradovi-æeva). ali je najstarija i najznaèajnija pozornica hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti. 1 Prigodom sveèanog otvorenja Sveuèili ta. religiju. Nije ni èudo. te prof esor estetike \ i poetike dr. medu predavaèima i govornici. domoljublje i ina plemenita èuvst va i svojstva. dakako. Gradnja kazali ta bila im je.

imala je prigodu i èast kod kuæe. veæe i funkcionalnije zgrade.) sveèano otvorila vrata. Kriterij nabave knjiga obavezni su primjerci knjiga koje su napisali ili tiskali Hrvati. da na nja zgrada na Aveniji Hrvatske bratske zajednice. komunicirati.. da bi nova. sastave i soliste. same od sebe.Vlaho Bukovac.000 korisnika. od èega je 66 kilometara knjiga. kao i inozemna literatura o Hrvatskoj i Hrvat ima. vi-tra i. prve zgrade koja je u Zagr ebu graðena za knji nicu. i to u .. 87 volite li zagreb? Dana nji fond knjiga (podaci iz 2001.000 metara. Tomislav Kriz man i Ljubo Babiæ. Viktor Kovaèiæ. 1111 koncertna dvorana »lisinski« Koncertna dvorana »Lisinski« upisala je Zagreb na kartu europskih i svjetskih glazbe nih metropola. crtarije. Robert Frange Mihanoviæ..5 milijuna svezaka na 114 kilometara polica.hramu umjetnosti . nacionalna pismenost. upoznati mnoge nacionalne orkestre. Ksaver Sandor Dalski. Njezin zaèetak spominje 1607-. d. Klement Menci Crnèiæ. u hrv atskoj metropoli. Sveuèili na uloga knji nice ispunjava se nabavkom inozemne znanstvene i struène literature. g. èime se obavlja funkcija nacionalne knji nice. U trezorima knji nice èuvaju se rijetke i dragocjene knjige. Nacionalna i sveuèili na knji nica na Aveniji Hrvatsk e bratske zajednice 4 ima vlastitu internet-sku stranicu i s njom se putem Inter neta mo e izravno . bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja knjiga. knji n ica imala posebnu dvoranu s knjigama.) govori o vi e od 2. meðu kojima ima i nekih koji datiraju èak iz 11.. lusteri. originali rukopisnih knjiga i ostala rukopisna graða neprocjenjive vrijedn osti.000. Sada kad smo veæ u novoj zgradi. a ostaje zapisano da je prije 1645. umjetnika. osjeæaj trajanja. A tu je i zbirka zemljopisnih karata (ima i rukopisnih karata!) i atlasa.). Od tada dat iraju podaci o prvim upisanim knjigama. koja je ukupno 93 godine u svijesti i u svakodnevnom prakticira nju svih pismenih stanovnika grada i dr ave. kad su s e isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i Gimnazijom. Uvijek znati eljna i zahvalna zagrebaèka publika. posjet Knji .j nici je 320. o tvorenoj 1913. To je otprilike to to posjetitelja iznova uvijek iznova obuzima za svakog posjeta staroj Nacionalnoj i sveuèili noj knji nici to je ono to se mo e nazvati re-spektom i au toritetom. Zat vorena spremi ta i pokretni regali dugi su 110. studenata i knjigo ljubaca opæe prakse sa strahopo tovanjem ulazile u staru secesijsku zgradu na Maruliæe vu trgu. znanstvenika. U toj staroj ljepotici (arhitekt iz doba secesije Rudolf Lubinski). Oton Ivekoviæ. knjige..729 (2005. police i vitrine doslovno su p ucale od rastuæeg knji nog obilja. neizgovorene rijeèi: sece sija. katedrala pameti. Prenatrpanost i prezasiæenost knji nice na Maruliæevu trgu. a 48 kilometara periodike. stolne svjetiljke. podsjetimo se na trenutak duge povijesti te na e èuva rice pismenosti. nameæu u gradu razgovor o gradnji nove. Upisanih korisnika: 17. Ozbil jnije se o tome poèinje razgovarati ranih osamdesetih pro log stoljeæa. Bela Ciko -Sesija. t e grafièka zbirka koju su osnovali slikari grafièari Menci Clement Crnèiæ.. . gdje nasumce. sto ljeæa. knjige. knji nièara i pravila o èuvanju i posuðivanju knji ga. 84 nnr ¦i ii ii ¦i u ii ii ii u JI JI11 nacionalna i sveuèili na knji nica Kolike su generacije intelektualaca. rukovodeæi s e pritom potrebama svih sveuèili ta u Hrvatskoj. knjige..? Zatim: crkvena t i ina. Tu je pohranjena i Metro-politana knji nica zagrebaèke Nadbiskupije od pedeset i pet tisuæa svezaka i rukopisa. svodovi. I 88 52.. otkako je Dvorana p rije 34 godine (1973. naviru uvijek iste. Slava Ra kaj. predviðenoj za petsto tisuæa svezaka. a virtualnih posjeta je 446. kultura i pisana/tiskana povijest j ednog naroda na jednom mjestu. otvorila vrata tek 1988.

Ivo Rob agrebaèki solisti. moskovski simfonièari. potom Èe ka i Izraelska filharmonija. Grad je sam financira). ostavljali su svoj trag u Zagrebu. pojedinaènih i skupnih. 91 volite li zagreb? imala je dug i trnovit put od zamisli do dovr enja. Zagrebaèki kvartet i dr. Mataèiæ. koji je i osob no pridonio nje nom dovr enju. To s u legendarni Lovro pl. berlinski. sa simfonièarima i baletnim grupama. Jurica Murai .. RAI i dr. dakak o. To v i e to je posrijedi najveæi i najstariji gradski park na jugu Europe. a gradnja se otez ala i odugovlaèila. Francuski nacionalni o rkestar. te pjevaèke megazvi jezde. pa svjetska kraljica jazza Ella Fitzgerald. Ru a Pospi Baldani. kao i svjetska rock zvijezda Nick Cav e. niti je mogao biti. to zbog posljedica katastrofalne po plave 1964. londonski. pa samim tim i cijele Hrvatske. premd a isprva park nije bio. j 92 maksimir Kao stari europski grad. dugogodi nji i uspje ni ravnatelj Dvorane (kojeg uspje no nasljeduje aktualn i Lovro Lisièiæ). Za tridesetu obljetnicu 2003. Jer sve to se dogodilo ili se dogaða u »Lisinskome« samim tim dobiv a na te ini i ugledu. nego i preko eljeznièke pruge. Koliko Maksimir posjeæuju i u njemu borave Zagrepèani. Ona je tu u njemu najdublje. Zubi na Mehte. do avangarde. \ Dvorana »Lisinski« nije samo nacionalni hram glazbe. Od domaæih glazbenika nema znaèajnijeg imena koje u »Lisinskome« nije nastupilo. dakle. Marijan Haberle). estrade i rocka do folklora. Ali malo gdje je Europa u njemu kao u gradskom parku Maksimir. Dosad bilje i vi e od deset tisuæa konce rata i vi e od deset milijuna posjetitelja. Beèki. Mladen Ba iæ. pa Milan Sachs.ina. kao to su Luciano Pavaro tti. Jose Carerras. od klasike. kad se Sava razl ila ne samo preko njezin gradili ta. za vrijeme graðo naèelnika Ive Vrhovca. pl. Los Angeles Phil-ha rmonic Orchestar i dr. ona je i jedini ca vrijednosne mjere cjelokupnog nacionalnog kulturnog i dru tvenog ivota. progla ena su i èetvoric a poèasnih èlanova Koncertne dvora ne »Vatroslav Lisinski«. vole n azivati »hrvatski Carnegie Hali« (projektant in . Piero Capupuccilli. èelisti Mistislav Rostropoviè i Mischa Maiskv. toliko je on zanimljiv i popu laran u planu i programu brojnih posjetitelja grada. kao to su BBC. te mnogi drugi. te programski di rektor Dvorane Igor Kuljeriæ i Ivo Vuljeviæ. arh. i Kurta Masura. za malen grad na dvama susjednim bre u . Milan Horvat. Gilbert Becaut i Charles Aznavour. najuglednije mjesto na karti europskih park ova. Vrata æe ipal sveèano otvoriti 29.naj irem rasponu. Pa vica Gvoz-diæ. ciri ki. strasbur ki. vionilisti Uto Ughi i Henrvk Szervng. I tako to traje dok traje Maksimir.. navi e i najze-lenije. Bo ko Petroviæ. Nada Puttar Gold. prosinca 1973. dirigenti poput Lorina Maazela. hels in ki. Mataèiæ i Milan Horvat. I na jdu e u jednom komadu: 212 godina! Vi e od dva stoljeæa. domaæih i stranih. Lazar Berman ili Vladimir Ashke-nazy. to je podatak svakako vrijedan pozornosti. poput moskovskog Bolj oj teatra i milanske Scalle. ansone. Dunja Vejzoviæ. Maksimir. pet-rogradski. zbog originalnog projekta i vrhunske akustiènosti. Odluka o njenoj gradnji donije ta je jo daleke 1957. ali je zato imao. Dmitrija Kitaenka. Zagreb nam Europu i njen duh oslikava na razlièite naèine i na razlièitim svojim dijelovima i stranama. salzbu ki. jazza. pa od jazza.. za vrijeme gradonaèelnika Veèeslava Holjevca. Kirila Kondra. Tomislav Neraliæ. Marija Radev. Leo Nucci i Peter Schreier. te orkestri nacionalnih televizijskih postaja. Ju nokorej-ska opera. Vladimir Ru djak. Spomenimo samo imena koja su u svijet pronijela glas na eg grada. to zbog vjeène novèane oskudice (iako je posrijedi nacionalna insti tucija. Zagreb sudjeluje u uku pnoj europskoj parkovnoj kulturi. reprezentacija francuske ansone Juliette Greco. I opæenito je izniman i va an kao civilizacijska i tradicijska konstanta u ivotu hr vatske metropole. kao to su pijanisti Svjatoslav Rich ter. Trnjanska dvorana. turis ta i poslovnih ljudi. iznimno mjesto u ivotu ovoga grada i njegovih graðana . niti danas ima. orkestri proslavljenih kazali ta i opernih kuæa. nije uvijek imao. Josip Gostiè. i ima. To su proslavljeni dirigent Lovro. koju. ansone do rocka. svojevrs ni statusni simbol. U bogatoj ponudi Dvorane »Lisinski« pred zagrebaèkom publikom zasjale su najsjajnije z vijezde svjetskog i europskog glazbenog neba. Ivo Pogore-liæ. i to u rasponu od klasike.

nego zbog imena. Izmeðu biskupa Vrhovca (1826. odmori ta. roðenjem Slovak.. dav i oblik romantiènom en gleskom (pejsa nom) perivoju. Sve to se danas mo e vi . koji je od Maksimir. igre rijeèi. H ram prirode. zagrebaèku biskupiju vodi biskup Aleksandar Alagoviæ. podignuti paviljoni (Paviljoi Jeka. naru avaju tek glasanj. vodotokovi i mostovi. najprije na Akademièki . Potkraj mjeseca travnja 1794. Koliko je to u to doba bio park u klasiènom smislu rijeèi. gdje i danas). zasadila je ovu umu i lugove. na Kaptolu slavi zlatni pir.Kaptolu i Gradecu. sagraðeni putevi. stoljeæa. kaptolskom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. kojega æe u meðuvreme nu Papa unaprijediti u prvog zagrebaèkog nadbiskupa. Pogled na skelu podsjeæao je na scenografiju ratnog ilegalnog Zagreba. raz viv i tamo vrlo visoke estetske standarde. te obavezno neko uniformirano lice. stvorio Maksimir. a koliko samo uljuðeni umski proplanak uz korito potoka Bliznec. paviljon na Veliko j li vadi). z. Za vrijeme Jurja Haulika.. kad brig e izmore du e va e. Ki o bran.« (dr. rijeèi tj. koji oèito nema smisla ni interesa za Ma ksimir. koji je. i rika divljih egzotiènih zvijeri. polovni to polino ili polukamion. Ljetnikovac. kad u park (za graðo naèelnika Vjekoslava Heinzela) uselja va Zoolo ki vrt Posljednji put Maksimir je temeljitije ureðen 1987. Maksimirski mir od 1925. Svi carska kuæa. Bellevue. ono to je milijunskom gradu i nacionalnoj metropoli d anas. a koji æe za nadbiskupov. biskup Vrhovac tako ureðeni park Zagrepèanima sveèano predaje na uporabu ovim rijeèima (prema fikciji Marije Juriæ Zagorke Republikanci): »Narode! Braæo moja! Priroda. Podignuti su brojni graðevin ski objekti: Glavna ulazna vrata i Koliba za goste. vrijeme odr ava nja Univerzijade u Zagrebu. a godinu ka snije umire. s puno ara (i novca) baca na ureðenje maksimirskog perivoja. Vratar ska kuæi ca. pokopan u katedrali) i prvog zagrebaèkog nadbiskupa Haulika. Usporedba se mo e uspostaviti u odnosu s kasnijom Hauli kovom erom. po kojem ga danas poznajemo. Vidikovac (Kiosk). to staro savsko plovilo odvezao u povijest.Strossmaverov . tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak su i znojno èelo tu naðite mira odmora i odaha svojim brigama«. »Vremensko razdoblje 1838. mo e se s punim opravdanjem nazvati velikom preobra zbom Maksimira. Kad vas izmuèi te ki rad. taj je zagrebaèki park. Mirna koliba. biciklisti. uz korito potoka Bliznec . posebice u hortikulturi. uz duho vno poslanstvo. Igor Gosti). a moja je du no st da u njoj izgradim putove i da ih predam vama. koji je prepu ten i zapu ten. Juraj Haulik. vjeèni vrtlar. Narodni hram. turopoljske ku -mice s ko arama svje eg povræa ili velikim kantama s mlijekom. Ime Maksimir dobiva po svome osnivaèu. otvara njem Mosta slobode. Samorodna hrastova uma obogaæena je egzotima. Ali n< zb og Maksimilijana Vrhovca. da bi na kon njegove smrti parku bilo vraæeno staro ime. ivota stajati na glavnom ulazu u park. niti mo e imalo umanjiti r evolucionarnu ideju i sam pionirski poèetak zagrebaèke parkovne kulture biskupa Vrho v-ca i njegova 18. kakvog barem u osnovi znamo i da nas. u reðene livade i proplanci. pravo remek-djelo vrtne umjetnosti. postavljen kipovi. Dolaskom Haulika na Kaptol . na alost. èime i zagrebaèka biskupija prera sta u nadbiskupiju. est godina provodi u Beèu. za Maksimir nastupa zlatno razdoblje. pa se. u èast svoga preporoditelja prekr ten u Jurju Ves ili Jurjevac (dao sagraditi crkvici sv. glorijet kod Ljetnikovca. Kasnije pre mje ten. temeljito raskrèiti i oèistiti. Maksimir kao maks i-mir. k oji se drznuo umu na sjeveroistoènim obroncima Medvednice. Jurja na konju. 96 trnjanska skela Stariji Zagrepèani sjeæaju se posljednjeg vozaèa Trnjanske skele Jure. Jurja i od kipara Antona Ferk orna naruèio monu mentalni cinèani spomenik sv. nije toliko bitno.trg pa na zapadnu stranu HNK.ljcima . Brezova koliba.-1843. U tom vremenskom odsjeèku je ostvario najvelièanstve-niji pothvat vr tne kulture u Hrvata. te prepasati puteljcima s odmori tima na kojima su k lupe i sjenice doèekivale prve goste. s kojej maèem zamahuje na zmiju. Na prostoru biskupske ume od 385 jutara iskrèeni su golemi prostori. staze. u znatno iskvar enom obliku. zapre na kola. pro ireno i preureðeno Donje (p rvo) jezerc dovr eno Drugo jezero. 95 volite li zagreb? Prije dolaska u Zagreb. ili maksimaln mir.

filogenetsko-siste-matskoj srodnosti. drugi se tome protive. Na jednoj od njih. Na kormilu grada je Nikol a Badovinac. Iste godine kad i Botanièki vrt. Leo Honigsberg i Julio Deutsch. meðutim. oblikovan je u pejza nom s tilu. vozio èak i kralj Be la IV. Za razliku od restorana. Biljno-geografske skupine nalaze se u zapadnom dijelu vrta. a mo da je tako kr tena i po nekom drugom kralju. te k upali te na Savi. Jedni su za to da se gradi na mjestu gdje je i sagraðen (1891. Kao i nazive jela »skelarski odrezak« i »kraljevski bro d«. Vode se razgovori o uvoðenju konjskog tramvaja. Trnjan ska skela ima. kao to znamo. Pouèene iskustvom svjetovnih vlasti. meðu kojima . skelom su u Zagr eb razni trgovci i obrtnici dovozili robu. premda je meðu gradskim zastupnicima dosta onih kojima se èinilo da bi novo kazali te trebalo graditi vi e centru grada. a u raspravama se èuju razlièita mi ljenja.). koji su pro li najbolje konobarske kole. Sa svojih èetr desetak tisuæa stanovnika Zagreb je sezao tek do Kemijskog laboratorija (podignut 1884. proglasi o Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Glavnoga kolo dvora jo nema. zidove kojega su ukrasili uveæanim Cajzekovim fotografija ma trnjanske skele. mor a odstupiti.7 hektara povr ine. a tu se prvi put poèinje igrati i hokej na ledu. gdje je danas stara zgrada Nacionalne i sveuèili ne biblioteke. 101 volite li zagreb? Istoèniji je dio poznat po dva jezera. kako bi ostal o vi e prostora za daljnje irenje grada prema Savi. umro je Ivan Kukuljeviæ Sak-cinski i pokopan u arkadi Iliraca na Mir ogoju. onoj na zapadnoj strani . Njegova je rijeè takoðer va na za dodjeljivanje zemlji ta na Sajmi tu za radnju kazali ta. zimi su se na e bake i djedovi klizali. o potrebi njegove gradnje tek se raspravlja. koji je u zagrebaèkoj ponudi imao kratku povijest.. Osim brodarine. Mo da je upravo po njemu ta drvena splav u Trnju i nazvana Kraljevskim brodom. U dru goj polovici osamdesetih dvojica zagrebaèkih ugostitelja (Jo a Ne-koksa i Francek Ko lar). godine.djeti na veæ malko po utjelim fotografijama zagrebaèkog fotografa Pavla Cajzeka. zapravo malo istoènije. Ceh Viteslav Durcha nek. osnivaju projektantsko-gradevinsko p oduzeæe. u zabora . na Savici s u otvorili restoran »Skela«. Botanièki vrt je osnovan zaslugom Antuna Hein-zela. koji su od nje imali vi estru ku korist. Tako je 1343. Drveæe i grmlje svrstano je na parcelama po tzv. obrasla bujnim vodenim biljkama. a dvojica mladih zagrebaèkih arhitekata. prevozila ljude. koja je naplaæivana za dr avnu blagajnu. zatim Kulmerova palaèa na Zrinskome trgu i Uèiteljski dom na Sajmi nom trgu. koji je svojom slavnom Zlatnom bulom 1242. teret (u posljednje vrijeme i automobile) vi e od sedam stotina godina. koji je dao probiti Bo koviæevu ulicu i tako p ovezati Zrinjevac s Petrinjskom. Restoran »Skela« do ivio je s vremenom sudbinu prave Skele pao je. gradonaèelnik Nikola Badovinac 1889. Cak su i dizajn jelovnika postavili u funkciju sjeæanja na tu prastaru zagrebaèku instituciju. U sredi nje m su dijelu staklenici. jer je zbog svoga gospodarsko g i strate kog znaèenja uvijek bila u vlasni tvu kraljeva. a sve okolo su jo bile livade. tj. koje æe u kasnijoj gradnji grada imati va nu ulogu. na tada njem krajnjem jugu grada. Obrtna ko la na Sajmi nom trgu progla ena je zemaljskim zavodom. navodno. i crkvene su po eljele svoj brod i svoj prihod. vi e nego dugu povijest. koji se prostire na 4. inaèe financijski struènjak. zatim ureduje i otvara produ etak Palmotiæeve. a u blizini su i bazeni s vodenim biljem. a zala u se za to da se pomakne jo prema jugu.). na koje se nadovezuje cvjetni parter oblikovan u francus kom stilu. Kao estoki opozicionar i protivnik Khuena. proradila je uspinjaèa u Bregovitoj ulici. 99 botanièki vrt Botanièki vrt otvoren je ujesen 1889. tada njeg profesora botanike na Zagrebaèkom sveuèili tu. Kraljevski brod dobio i prvog takmaca na Savi. na alost. Ona je na mjestu dana njeg Mosta slob ode. stoku. a njome se. a za ulazak u grad plaæali su kraljevsk i danak. a i njihove ene su iskuhale i ispekle zanat u kuhinjama zagrebaèkih hotela. Najveæi dio vrta. Dubrovnik i Gradski podrum. dovr ena Ga-vellina kuæa na Jelaèiæe u trgu (dana nja estica). a nadzor nad radovima je vodio nadvrtlar. kako se u cijeloj svojoj dugoj povijesti naz iva.

nema v eze s engleskom rijeèi »pen« (pero). hladni i u toglj eni Englezi. I do ivjeli smo da nas. subm editeranske. a kroz izlo bene prostore godi nje proðe oko milijun posjetit elja. koji napok on poèinju otkrivati i na grad. Dojmila bi nas se jo poneka brojka o tim meðunarodnim transakcijama. prvi put pod dana njim imenom. gdje se sklapaju unosn i poslovi. na sva usta hvale kao lijep grad i europsku metropolu koja strancim a ima to pokazati i svojim èitateljima sugeriraju da Zagreb posjete i da bi se kod nas mogli dobro osjeæati. alpske i drugih zona. koji u posljednje vrijeme sve èe æe obilaze Za greb. Botanièki vrt. Takav izumitelj koji je svijet zadu io svojim epohalnim izumom. a mnogi ni putovni ce. kad nam je sivilo bila osnovna boja svakodnevice. kao krunom izlo benog sajmi nog prostora s izlo benim paviljonima starih Zagrepèana jo za vrijeme Austrougarske. eto. Zagre baèki su im turistièki djelatnici odmah na tome javno zahvalili. na livadi gdje je danas Mariæeva ulica). a s tom èudesnom napravom svijet je prihvatio i njegovo prezime. na mjestu dana nje g Studentskog doma i nasuprot Tehnièkom muzeju. poslovni svijet. kako vole reæi. arenilo velesajam-skih povi ljona s obiljem arenih prospekata i kataloga bila je glavna atrakcija i nama Zagrepèanima. A kako je raslo sve veæe zanimanje i zlagaèa iz zemlje i svijeta. te nasljednic e stare Jugoslavije. od èega je 180. S gradnjom sada njeg izlo benog prostora preko Save zapoèinje se 1955. Zagreb sve èe æe i u sve veæem broju p osjeæuju strani diplomati. koje su iz provincije dolazile u Zagreb. Posljednji koji su nas otkrili lo ndonski su mediji. obj avljena u velesajam-skom biltenu ili javnim medijima. Jedino se nitko. Danas se Z agrebaèki velesajam prote e na prostoru od 505.. I svoje sunarodnjake (Sundav Times i jo neki) nagovaraju da nas posjete. i tako su mu izum i prezime postali planetarno popularni svakako je od svog grada zaslu io vi e od skrom . za izlagaèe i posjetitelje otvorit æe vrata 1947. pripada Filozofskom fakultetu.000 èetvornih metara bruto sajamske pov r ine. kad jo nismo imali televizore i automobile. I posjeæivati. Tek od 1946. turisti. zataknuto uredno u d ep i prièvr æeno. 105 penkala Kako smo postali i formalno nacionalna metropola. I strani novinari. U sjevernom dijelu vrta je kamenjar s razlièitim biljnim vr stama stranoga porijekla. kao i mnogim ðaèkim i sindikalnim ekskur zijama. i ti.j 102 zagrebaèki velesajam Nastavljajuæi se na dugu zagrebaèku tradiciju sajmovanja. to se opæenito misli. koja sve ove puste godine viri iz maloga d epa cijelog svijeta. . A to se od gostolju bivih i pristojnih domaæina i oèekuje. Isprva je Botanièki vrt bio u sastavu Botanièko-fi-ziolo kog zavoda pri Sveuèili tu. Tih pedesetih. nego da je to popularno pisalo .000 èetvornih metara zatvorenog sajamskog prostora. Zagrebaèki velesajam s vremenom post aje ono to mu je i temeljna svrha i namjena meðunarodna smotra gospodarskih dostign uæa i mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. na sugraðanin s Trga kralja Tomislava broj 17 Sla oljub Penkala. kako se k a e. samo g odinu dana kasnije sveèano je otvoren novi Zagrebaèki velesajam. ta kultna teh nièka olovka. moglo i dodatno impresionirati. sa Zagrebaèkim zborom (od 19 09. Zagrebaèki velesajam godi nje p rireðuje 25 specijaliziranih priredbi. da bi posjetile i do ivjele tu na jveæu i naj areniju atrakciju na ju noj obali Save. struènjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. ni novi paviljoni. kao i ezdesetih godina. Kao to nas se uvijek iznova doimaju podaci o velièini tog modernog velesajamskog grada preko Save. sa svojih desetak tisuæa razlièitih biljnih vrsta iz mediteranske. ali bolje ikad nego nikad. I pronalaze u njemu zanimljivih stvari i sadr aja zbo g kojih Zagreb vrijedi posjetiti. a pos lije. a sa svojih 125 godina postojanja i jedan od najstarijih. svakako je najveæi i najznaèajniji u jugoistoènoj E vropi. tako da se m ogu odr avati sajamske priredbe i u zimskim mjesecima. na Savskoj cesti.se osobito istièe lotos. nije sjetio kak o se engleske (i jo mnogi druge) medije. na kojima sudjeluje vi e od sedam tisuæa izlagaèa iz zemlje i inozemstva. u sklopu istoga zavoda. Moglo im se kroz dolièno spomen-obilje je ili spomenik na istaknutom mjestu u gradu dati do znanja kako penkala. ni ovaj put. meðunarodni Zagrebaèki velesajam. koji su iz godine u godinu nicali s jedne i druge strane tramvajske pruge. u sastavu je Prirodoslovno-matematièkog fa-l kulteta. a zahvaljujuæi z alaganju tada njeg predsjednika Gradskog narodnog odbora Ve-æeslava Holjevca. Trebalo im je dugo. nisu vi e bili dovoljni.

ostaviv i svom Zagrebu jedan od najveæih s rednjoeuropskih spomenika hortikulture park Maksimir. otac penkale. kojim je. poletio. pod patentnim brojem 36946. A u njegovu gradu. tako da nikad nije nauèio hrvatski. koji. roðenjem bio Slovak. prvi zagrebaèki kardinal i zagrebaèki dobroèinitelj. Toèno sto godina. osvojila je Zagr epèane. i to u svoje ime i u ime cijeloga svij eta. dakle. Od tada pa sve do danas. I prvi zagrebaèki fotografi Franjo Pommer. Velemajstor za kol aèe Senoa-otac.. naravno. ali ubrzo je prihvaæena u svijetu i kao rijetko uspjela reklamna poruka. koji je penkalom ispisao svoju stoljetnu povijest? O spomeniku Penkali. Zagrepèanin Penkala viri iz d epa cijelog svijeta. Boris Puhlovski.mandati i ljudi otvorena vrata na gradskom grbu Zagreb je kroz cijelu povijest bio otvoren grad i Zagrepèani su oduvijek prihvaæali strance. i uvijek je jednaka i prikladna za svaku ruku. veæ se godinama u Zagrebu prièa. Poznato je. rje ava zabludu u kojoj veæina svijeta j o i danas ivi da penkala dolazi od rijeèi pen pero. eto. ostavio i album litografija »Jurja ves«. Zagrebaèki su mu se zrakoplovci. slikar Ivan Zasche. koja se u Zagreb doselila iz Èe ke. naime. Èak i pisac kojem. veliki svijet krenula upr avo iz malog Zagreba«. . sve vi e privlaèi strane turiste. nikako da proviri spomenik Penkali i penkali! 108 grad u gradonaèelnièkom lancu zagrebaèki gradonaèelnici .ne spomen-ploèe na proèelju njegove zrinjevaèke kuæe. A kad smo veæ sa starim Senoom na Kaptolu. nalivpera i kemijske olovke nose prièvr æen e za vanjski ili unutarnji d ep. Penkalin izum je smjesta osvojio svijet. Pogotovo to mu je ploèu postavio Zag ebaèki zrakoplovni savez kao svom vi e nego zaslu nom èlanu. koji su kao pravi Zagrepèani ostavili traga. k oju ne treba o triti. konstruirao i prvi na zrakoplov. prenos io na pokoljenja. u svoj njegovoj rasko i.. toèno sto godina kako je Zagrepèanin Slavoljub Penkala patentirao to svoje otkriæe tehnièku olovku. ist ina. navodno. naime. dvosjed. August Senoa. a utor najèitanijeg romana iz povijesti Zagreba. volimo tepati kako je najzagrebaèkiji. 1909. s penkalom za uhom. Tako nam Pommer (èak iz Danske) ostavlja fotografiju sveèanog otkriæa spomenika banu Jelaèiæu 1866.smije n a glava. uz ostalo. Uz penkalu. Taj njegov epohalni izum i patent. A i ostali sugraðani. ma kar i skromno. koji j e Zagrepèanima. Pjesnikov otac Aloj zije Senoa do ao je u Zagreb na poziv biskupa Alagoviæa. pa narud be u Zagreb poèinju pljustati sa svih strana. u ovom sluèaju fotosvjedoèan-stva o svom gradu. I to s onim famoznim dr aèem iliti knipso m. Penkala je izumio i nalivpero. hrvatski pisac. ni ne sluteæi kako je penkala u tzv. a njegov originalni za titni znak . slab u uèenju hrvatskog jezika. Julije Hiihn i Ivan Standl su stranci. iljata nosa i golemih u iju. sijeènja 1906. za jedno s prvim hrvatskim profesionalnim pilotom (Dragutin Novak). prisjetimo se da je Juraj Haulik. A i polijetanje i slijetanje obavljeno je na na em prvom aerodromu na Crnomercu.« Isprva je svoje tehnièke olovke Penkala proizvodio u vlastitoj nevelikoj radionici u Ulici Marije Valerije 3 (danas Pra ka). tek je prva generacij a Zagrepèana u obitelji Senoa. A to je utoliko za nas va no to sm kao mali narod skloni sami sebe podcijeniti. zemlju izuma. Primjer i prilog tome daje autor k njige o Penkali. 107 volite li zagreb? Navr ilo se. kojim bi se nalivpero prièvrstilo za d ep. Za Haul ikom je u Zagreb i u Maksimir do ao i Haulikov zemljak. A ove je godine i razlog vi e za to. èak i Ameriku. zahvaljujuæi na e m sugraðaninu. bio je. odu ili. patentiran kod Ugarskog kraljevskog ureda 2 4.. ing. to æe reæi da je biskupu pekao kolaèe. u kojoj spominje «kako se na i iseljenici i p ovratnici iz velikog svijeta vraæaju u Zagreb i svojoj djeci i prijateljima donose na poklon penkale. koji je njegov sin. kojem je slu io kao vrlo cije njeni i dobro plaæeni sladopak. u cijelom se svijetu penkale. Hiihn (dolazi iz Tirigije) seriju fotografija Kaptola sa staro m baroknom katedralom. k oji je dao sagraditi upravo Slavoljub Penkala. koja je pod njegovim prezimenom zavladala svijetom . a svjetske novine na raznim jezicima raspisale su se o toj »èudnoj olovci. ne bez razloga. Èim je krenuo u masovniju proizvodnju. da je taj svestran i izumitelj.

zagrebaèki je odvjetnik. Moravci. Prva kazali na nagrada prozvana je upravo po Demetru (Krle a je osvaja dva puta). Mnogi su do li da bi tu ostali i postali Zagrepèani . Belgijanci. Matije Mrazoviæa. prozvanim Hrvatska moderna. koji æe najdulje slikati Zagreb. Najzapo-slenij i i najizvoðenji arhitekt nakon zloglasnoga potresa u Zagrebu 1880. Hermanna Bollea.. a èemu su kroz povij est pridonosili i stranci. \ 114 A A A A A A A A ^fc ^fe ^Sfc ^fc ^fe ^fc T I gradonaèelnici Ovaj stari grad. napredovali i rasli. umjetnici. Hrvatska i njezin glavni grad ne samo da nikad nisu propali. 113 volite li zagreb? Prve hrvatske opere »Ljubav i zloba« i »Porin«. kako se prema Zlatnoj buli iz 1242. Prvostolnica. Za sve to su gradonaèel . Èak i jedan od najuspje nijih gradonaèelnika.Senoe. a od 1862. roðenjem je Slovenka. mladog virtuoza na violini Franje Kre me. bio je Slavo-! nac porijeklom iz poljske plemenita ke obitelji. ali i prve portrete poznatih i ugled nih ljudi . s najdu im stan em u cjelokupnoj povijest i te institucije gradske vlasti (od 1892. kako se nekoæ nazivala skela preko Save. kao i Samoborac Ferdo Livadiæ. Obrtna kola (Muzej z a umjetnost i obrt) itd. izvode se u Zagrebu po libretu Dimitrija Demetra. I prvi zagrebaèki kavanari. nego su vi e ili manj e. na alost. Nijemci. do 1904. na Gradecu zove prvi èovjek gradske uprave. da bi njegovu kæer Klotildu pouèavao ple su. relativno kasno dobiva prvog gr adonaèelnika. Gra-j donaèelnik Mo inski (sam izabr ao fonetski oblik pisanja svog prezimena) ugradio je svoje ime u temelje modern oga Zagreba na razmeðu stoljeæa. najtu nije svjedoèanstvo Zag reb u vrijeme katastrofalnog potresa 1880. gdje je i roðen (u Kolnu 1845-). Tek kad se te godine spajaju u je dinstveni grad (zasluga za to pripisuje se banu Jelaèiæu). roðen nekoliko kuæa od Kamenitih vrata. kojem je otac bio grèki trgovac. urednik i feljtonist Obzora. potom arkade na Mirogoju. najprije pod atorima. a po novome gradonaèelnik. takoðer su djelo stranca. a majka Srpkinja. koja je pokrenula prvi enski list enski svijet. Generacijski mu bliska spisateljica Zofka Kveder.. Strossmavera. a zauzvrat jej ime Zagreba nosio u svom plemiækom pre dikatu . j ednoglasno æe biti izabran na èelo objedinjenog grada. a porijeklom je Francuz.) Adolf Mo inskv. Prvi zagrebaèki tancmajstor i baletni me tar Pietro Coronelli. svi su bili mahom stranci. iskustvo i znanje (razni zanatlije.. ali mnogi od njih. Vladimir Lunaèek iz mje ovitog je braka: ot ac Ceh. i vlakom. pun je planova za boljitak i razvit ak grada. Coronelli je u Zagrebu osnovao prvu privatnu kolu plesa i lijepog pona anja. Za prvog zagrebaèkog kavanara imenom Valentiu s Horro zna se da je pravo graðanstva dobio 1756. ovisno o politièkim prilikama u svijetu i europskom okru enju.. administrativno raz jedinjeni i ive kao dvije zasebne jurisdikcije.. ali se ne zna njegovo toèno porij eklo. koji je skladao glazbu za poznatu Gaj evu budnicu »Jo Hrvatska nij propala«. intelek tualci) i kapital (poduzetnici)..ple-j meniti od Zagreb grada. uz ostalo.a Standl (Èeh). »Kraljevskim br odom». ostaju samo na papiru. Janko Kamauf. kaptolska katedrala.. Godi nja plaæa prvog èovjeka Grada bila je 2000 srebrnih forinti. koju su njegove kæeri vodile sve do ranih sedamdesetih dvadesetog stoljeæa. ime kojega se spominje veæ 1093. koji na poziv grofa A mbrozija Vraniczanvja dolazi u Zagreb 1859. Ivana K ukuljeviæa Sak-cinskog. A veæina su bili Austrijanci. Lunaèek je stup zagrebaèkog novinarstva na poèetku dvadeseto g stoljeæa. svibnja 1851. Za prvog gradonaèelnika jednoglasno je izabran 1 5. dugogodi nji kritièar. pa su mnogi nara taji Zagrepèana tu nauèili prve plesne pokrete. koji su svoje kavane. posljednji sudac Gradeca. Razlog tome je to su Kaptol i Gradec sve do 1850. otvorili na Harmici. Prvi kazali ni kritièar u pokretu mladih na r azmeðu stoljeæa. ali sada kao gradonaèelnik. dolazi iz Njem aèke. Kam auf je idejni zaèetnik mnogih gradskih akcija. Dolazili su don oseæi sobom robu (trgovci). roðen je u Veneciji. Biv i gradski sudac. Spominje se da je do ao »negdje iz Europe«. Stranci su u Zagreb dolazili dili ansama.

). a na njegovo je mjesto izabran A ndrijeviæ. na glavnom je gradsk om trgu sveèano otkriven Fernkornov spomenik banu Jelaèiæu. novo se gradi na ru evinama staroga. Dolazak tog njemaèkog graditelja ostavit æe u Zagr ebu velikog traga.-1876. U njegovu mandatu zavladala je groznica gradnje. doba klasicizma. da bi 1930. Gradona-èelnièku funkciju obna a do 1879. nego i za cijelu Hrvatsku . a nasuprot. kome je u karijeri pomogao njegov zemljak iz Novog Vinodolskog. Obrtna kola (danas Muzej za umjet nost i obrt). Na sjevernoj strani Jelaèiæeva t rga poèinju nicati reprezentativne palaèe. ve e ih i ista palaèa.-: Kamaufa. Grad je tih osamdesetih godin a poput feniksa. ban puèanin Ivan Ma uran iæ. gradonaèelnik (od 1881. izredalo vi e gradskih mu eva (Mak so Mi-hiæ. a na èelu njegove oporbe. do 1885. sveèano je otvoreno Sveuèili te.. kad na dnevni red dolazi uvoðenje 117 volite li zagreb? prvog vodovoda. Zagreb je s Europom povezan p rvom eljeznièkom prugom. Mrazoviæu predbacuju da se nakon katastrofe povukao iz Zagreba. Barto l Felbinger. u gradskom zastupstvu dogaða se raskol i o tar sukob. U drugoj godini njegova mandata.-1887. a koj e je za nj projektirao najpoznatiji zagrebaèki arhitekt iz. ne samo za Zagreb. inaèe publicista i politièkog pisca. d du e. tj. Obojica su odvjetnici. Rijeè je o vrlo imuænom graðaninu. dvije godine kasnije na nekada njem marvinskom placu (na mje stu dana njeg HNK) prireðena je Prva gospodarska izlo ba. a drugi dolazi iz Slavonije. te arkade na Mirogoju. a druga iz Medvednice. odakle su i jo dvojica gr adonaèelnika. Na poèetku njegova mandata. na ug lu Trga i Bolnièke (Gajeva). dogodilo se za Zagreb vi e toga to æe u povijesti grada ostati zabilje eno. Posljedice takvog nesebiènog rada Senoa æe platiti te kom prehladom. koja je zas tupala nizinsko cr-pili te. na funkcij i gradonaèelnika zamjenjuje Vjekoslav Frigan. Za Mrazoviæa se mo e reæi da je najtu niji gradonaèelnik u starom Zagrebu. uz ostalo. koji je. Mato Mikiæ. kad ga nasljeduje odvjetnik Matija Mrazoviæ. Vonèina èasno odstupa s gra-donaèelnièkog trona. iz po e kog kraja. Godine 1862. u posjedu dviju palaèa na ju noj strani Jelaèiæeva trga. 1880. uz ostalo. takav zalogaj sebi ne mo e priu titi. koji je roðeni Zagrepèanin i prvi sveuèili ni profesor na toj najvi oj funkciji gradu. Gradonaèelnik Vo nèina bio je pristalica ideje gorskog crpili ta. u kojem ivi tek sedamnaest ti suæa du a. Da u staroj poslovici koja ka e da je svako zlo za neko dobro. vr njaci (roðeni 1801. na uglu Bakaèeve. uvjerit æe se Mrazo-viæev nasljednik.) Josip Hoffman . Stanko Andrijeviæ. na ao se dr. Za gradonaèelnika Ivana Vonèinu (1874. s tim daje prvi roðenjem Zagrepèanin. ima pone to i istine. voli se reæi da je gradonaèelnik koga je »voda odnijela«. Dvije godine kasnije. Wassertalova (danas Varteks ).na Katarinskom trgu 1874. Uz znaèajnije graðevinske zahvate u urbanistièkom tkivu grada. a u drugoj.nik i njegovo zastupstvo planirali i zacrtali potreban bi bio kredit od 400. kuæevlas niku. Dragutin Ceku i Pavao Hatz). grad æe zadesiti katastrofalni potres. zabilje en je veliki datum. bila je poznata Velika kavana. na èije je otvorenje do ao sav kul turni Zagreb.000 forinti. te fotomonografiju razr u enog grada jedan od prvih zagrebaèkih fotografa Ivan Standl. o kome æe nam za pise ostaviti knji evnik i gradski zastupnik August Senoa. stoljeæa. I Hoffmanov nasljednik Nikola Badovinac (1885. a 1866. od komplika cija koje æe godinu dana kasnije preminuti.). inaèe fi-j nancijski struènjak. Adolf Mo inski te dr. Kako Andije-viæeva strana po bjeðuje. sudjeluje u tom potresom probu-i ðenom graðevinskom poletu. na uglu O patièke i Demetrove (Kamauf æe je svome nasljedniku prodati). kao i cijele tada nje Monarhije . poglavito na kulturno-povijesnim spomeni cima. koji æe ostati u pamæenju kao vrlo poduzetan. pro i . gradnja kaptolske katedrale. od kojih u sjeæanju najvi e os aje (i ulicu usred grada dobiva) Pavao Hatz. ali siroma an Zagreb na polovici 19. posljednji gradonaèelnik u biv oj jugoslavenskoj dr avi. Jedna je stran a bila za crpljenje vode iz savske nizine. iste godine u gradu ordina ciju otvara prvi gradski zubaru U meðuvremenu se na gradonaèelnièkoj fotelji. Jedna se odr ala do na ih dana (na dana njem broju 15).). ali i mnogi uva eni gosti iz Hrvatske. na njenom mjestu bio podignut hotel »Milinov«. Njih dvojica imaju vi e toga zajednièkog . koju pr ojektira glasoviti Hermann Bolle. po ten i odan gradu. Za vrijeme Friganova mandata. nakratko. Stjepan Vrbanèeviæ. Najprije tzv. na uglu Duge ulice (Radi-æeva) Pongratzova. dapaèe. dana nji »Dubrovnik«. a Senoi prepustio da danonoæno optrèava naj ugro enije predjele grada i popisuje tetu. Njegovo je djelo..

ruje se vodovod i formiraju nove ulice - Gajeva, Vojnièka (danas Amru eva), Bo koviæeva, Petrinjska, produ enje Palmotiæeve, Kaèiæeva, Prilaz i Mlinarska. A znaèajan civilizacijs ki dogaðaj toga doba svakako je - telefon. Iako je poèetak telefonije u Zagrebu pozn at veæ od 1881., prvih trideset graðana kuæni prikljuèak dobiva 1887., a telefonska cent rala je jo u privatnim rukama i to æe ostati sve do 1893., kad je preuzima grad, sa da veæ moderna urbana sredina, na èelu koje je jedan od najpoznatijih gradonaèelnika i z cjelokupne gradonaèelnièke galerije dr. Milan Amru . Kako bi se za svakog gradonaèelnika mogao dodati poneki pridjev, Amru æe ostati pozna t ne samo kao veliki krtac, kakav ga glas bije, nego i kao èovjek koji je opsjednut idejom da Zagreb osvijetli elektriènom rasvjetom. Veæ u svom prvom dvogodi njem manda tu, i dovodi u Zagreb iz Amerike Nikolu Teslu, ne bi li svjet- j ski znanstvenik pomogao svom gradu pri uvoðenju elek- I trike. Amru æe, meðutim, morati prièekati svoj d rugi i mandat, kad æe 1907. grad i njegov gradonaèelnik 1 do ivjeti svoj najsvjetliji trenutak. O prvoj uliènoj rasvjeti novine æe odu evljeno pisati kako je »trg rasvijetlje n kao plesna dvora«. Amru je prvi gradonaèelnik koji se vozi konjskim tramvajem (1991 .) Kako nije imao potomstva, sve svoje imanje, dvije velebne palaèe na Zri-njevcu, ostavlja gradu. A imanje u Klinèa selu gradu pripisuje jo za ivota. Kako je po stru ci bio lijeènik, velika mu je elja bila da grad dobije i Medicinski fakultet, to æe te k do ivjeti njegov nasljednik. Amru u se pripisuje i jedna bizarna ivotna epizoda. U oporuci æe izraziti elju da mu kad umre, za svaki sluèaj (!), iglom probodu srce, a to je, navodno, i uèinjeno. Panièno se 118 gradonaèelnici bojao da ga u lijes zatvore a da je pritom samo zamro, kako se to u to doba znal o dogaðati. Adolf Mo inski je po du ini mandata apsolutni rekorder meðu zagrebaèkim gradonaèelnicima. Naèel-nikuje u kontinuitetu èak 12 godina, i to od zavr etka Amru eva prvog mandata 1892 . pa do njegova drugog mandata 1904. Njegovo kapitalno djelo je skretanje potoka Medve èaka istoèno od Jelaèiæeva trga, te njegovo prekrivanje. Uvodi prvu gradsku kanaliz aciju, koju dr i temeljnim zahvatom i preduvjetom za razvitak modernog grada. Za n jegova mandata formirane su do dana dana njeg najvelegradskije i najdopadljivi-je gradske vizure na nekada njem Marvinskom placu sagraðeno je Hrvatsko narodno kazali te , a na zapadnoj strani velebna zgrada Realne gimnazije (danas Mimara), te se for mira najreprezentativniji gradski trg s prepoznatljivom kupolom Umjetnièkog pavilj ona Trg Franje Josipa, danas Tomislavov trg. Iako se Mo- inskom pripisuje najuspje n ije razdoblje Zagreba, mora se priznati da je veliku pomoæ i potporu imao u jednom od najlucidnijih i najutjecajnijih politièara svoga doba - Izidoru Kr njavome, koji je, kao Khue-nov ministar za nastavu i bogo tovje, izravno zaslu an za gradnju Kaza li ta i Realke. Janka Holjca (1910.-1917.), koji je medu gradonaèelnicima po struci prvi arhitekt, zovu ratnim gradonaèelnikom, buduæi da Prvi svjetski rat traje tijekom njegova cije log drugog dijela mandata. Prije poèetka svjetske kataklizme, uspio je sagraditi v elebnu secesijsku zgradu Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruliæevu trgu, sveèano ot vorenu 1913., a godinu dana kasnije otvara i Kemijski laboratorij na Maruliæevu tr gu. Holjac se, kao gradonaèelnik, veæ na samom poèetku mandata, meðu prvima vozi elektrièn im tramvajem. Na gradonaèelnièkoj fotelji Janka Holjca nasljeðuje Stjepan Srkulj, ali kako je to nje gov prvi dvogodi nji mandat, mjesto za ovu malu gradonaèelnièku kroniku prepustimo Vjekoslavu Heinzelu, takoðer arhitektu i roðenom Zagrepèaninu, kao to je to i Holjac. Za Heinzelovo razdoblje kronike govore kako je Zagreb »gazio naprijed am erikanskim koracima«. Za svog.osmogodi njeg mandata Heinzel se uistinu pokazao kao j edan od najuspje nijih gradonaèelnika, veliki kreator i realizator modernog Zagreba, koji se u njegovo doba iri na sve strane. Nièu cijele nove gradske èetvrti: Pe èenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovèica, Si-geèica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongraèevo, 119 volite li zagreb? Rebro, predjeli luksuznih vila na Medve èaku itd. Osim toga, gradi ili nadograðuje kole , ambulante, bolnice (sedam bolnièkih zgrada na Zelenom brijegu), javna gradska ku pali ta na Kvaternikovom trgu i u dana njoj Nazorovoj, pro iruje Prolaz Tu kanac i zapoèin je graditi Tr nicu Dolac, te Klaonicu u tada njoj La èin-skoj ulici, koju pro iruje i komp

letno ureduje, a koja æe se kasnije zvati Sajmi nom, a danas, naravno, nosi njegovo ime Heinzelova. Za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela govorio se da ga visoka poli tika nimalo ne dira, da èak ni ne zna kako se tko od ministara i èlanova savezne vla de u Beogradu zove. A objema je rukama nemilosrdno zahvaæao u dr avnu kasu i podizao enormne kredite, a kad bi sa strane èuo prigovor tko æe to otplatiti, on bi samo od mahivao rukom i znao pro-mrmljati: »Netko veæ bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepèa nima!«. Privatno je bio veliki ljubitelj raznih portova, posjeæivao nogometne utakmic e i teniske meèeve. Sam se vozio motorom, èak sudjelovao u mo-to-trkama, ofirao autom obilom (vlastitim) i letio avionom... Konstitucijom je bio jedan od najkorpulent ni-jih iz cijele gradonaèelnièke galerije. Kad smo veæ na izgledu gradonaèelnika, a kronologijom dolazimo do Stjepana Srkulja, koji drugim mandatom nasljeðuje Heinzela, odmah skrenimo pozornost na du inu njegovi h brkova iliti mustaca. Po tome je bio rekorder. Roðenjem je bio Vara dinac, a po pr ofesiji profesor i publicist. Srkulju pripada èast da se proslavio sveèanim otvorenj em dviju va nih gradskih institucija, koje je osmislio i zapoèeo njegov prethodnik H einzel Tr nice Dolac i Klaonice. Istodobno dovr ava odvodni kanal Zagreb - Ivanja Re ka, te gradi podvo njake na Savskoj i Selskoj. Na Jelaèiæevu trgu ru i staru bolnicu, os niva Statistièki ured i pokreæe Gradski vjesnik. Prvi je, i jedini, gradonaèelnik koji se prihvatio i pisanja Gradskog vodièa. Srkulja nasljeðuje dr. Ivo Krbek, jedini akademik iz gradonaèelnièke galerije, a kad s mo veæ kod titula i zanimanja, onda dodajmo da smo na èelu grada imali i bankara. To je Krbekov naslje dnik, dugogodi nji ravnatelj Gradske tedionice Rudolf Erber. Ali i mesara. To je Iv an Werner, koji naèelnikuje za vrijeme tzv. NDH. Iako je, kako zapisuje Josip Horv at u knjizi Pre ivjeti u Zagrebu, imao smisla za komunalna rje enja i organiza-torsk og duha, uz njegovo se ime, s obzirom na zanimanje, lijepe mnogi masni vicevi, k oji æe se kasnije prenijeti na jednog od komunistièkih gradonaèelnika. Prvi poratni gr adonaèelnik je Dragutin Sajli, za èijeg je mandata pod okriljem noæi 1947. s tada njeg T rga Republike brutalno maknut spomenik banu Jelaèiæu. Nasljeduju ga po jednogodi njem mandatu Mika Spi-ljak, Milivoj Rukavina i Mirko Pavlekoviæ. Tada slijedi dugo i je dno od najznaèajnijih razdoblja za Zagreb. Punih jedanaest godina na èelu grada slav ni je Veæe-slav Holjevac, za kojeg, ne bez razloga, ka u da je jedini gradonaèelnik me du komunistièkim predsjednicima. I, svakako, najveæi vizionar od svih gradonaèelnika u povijesti. Holjevac je premostio Savu Mostom slobode, preselio Zagrebaèki velesaj am sa Savske ceste u Novi Zagreb, te na ju noj strani Save sagradio cijeli jedan n ovi grad sa stambenim naseljima, koji se zove Novi Zagreb i danas je po broju st anovnika najveæi grad u zemlji, naravno poslije samog Zagreba! Koliko je Holjevac napravio za Zagreb i koliko su mu za to Zagrepèani ostali zahvalni, najrjeèitije gov ori bronèani spomenik u naravnoj velièini, okrenut, naravno, na Novi Zagreb, to je uj edno i jedini spomenik jednom zagrebaèkom gradonaèelniku. Iako nasljeðivanje vi e nego u spje nog i karizmatiènog Holjevca nije bila laka zadaæa, s vi e ili manje uspjeha gradom nastavljaju rukovoditi Pero Pirker. Nakon njega kao vr ilac du nosti gradonaèelnika d olazi Ratko Karloviæ, a potom u gradonaèelnièku fotelju zasjeda Josip Kolar, koji nako n »hrvatskog proljeæa« 1972. mora odstupiti, a s èetverogodi njim mandatima nasljeðuju ga I o Vrho-vec, te Ivo Latin. Potom slijedi serija jednogodi njih 120 gore: Janko Kamauf (1851.-1857.) Pavao Hatz (1872.-1873.) Milan Amru (1890.-1892., 1904.-1910.) sredina: Adolf Mo insky (1892.-1904.) Stjepan Srkulj (1917.-1919., 1928.-1932.) Vjekoslav Heinzel (1920.-1928.) desno: Marina Matuloviæ Dropuliæ (1996.-2000.) Milan Bandiæ (2000.-2002., 2005.-) volite li zagreb? mandata, u kojoj se redaju dr. Mato Mikiæ, Aleksandar Varga, Zorislav onje i Tito K osty. Ponovo je izabran Mato Mikiæ, koji koristi dva uzastopna dvogodi nja mandata,

od 1986. do svibnja 1990. Kako se Mikiæevo naèelnikovanje podudara s Univerzijadom 1 987., kojoj prethodi veliki graditeljski polet, za dr. Mikiæa se voli reæi da se, na kon Holjevca, najvi e na-presijecao sveèanih vrpci i postavljao kamena temeljaca. Dr . Mato Mikiæ, predstavnik starog re ima i dr ave, smjenom vlasti i ispostavom nove dr av e, na civiliziran naèin kljuèeve grada predaje prvom gradonaèelniku glavnog grada samo stalne dr ave, Borisu Bu-zanèiæu. U Buzanèiæevu mandatu, u kojem je jo na snazi stari soci alistièki ustroj grada, i u kojem, uz Gradsku skup tinu, funkcionira i Izvr no vijeæa (p redsjednik Izvr nog vijeæa mr. Mladen Vedri ), sredi te se grada pretvara u veliko gradi li te, jer se temeljito rekonstruiraju najprije Frankopanska, pa Ilica. Istim temp om nastavlja novi gradonaèelnik mr. Branko Mik a, koji ureduje Vla ku i Juri iæevu u najst ro em sredi tu, a na periferiji lokalnu ulicu Gornji Bukovac, temeljitim ureðenjem, pr o irenjem i plinofikacijom, od lokalne ulice pretvara u magistralnu gradsku promet nicu, koja spaja sjeverozapadno podbre je s jugoistoènim dijelom grada, s Dubravom i Sesvetama. Mik a postavlja i kamen temeljac za prvi strani trgovaèki centar, Import anne na Starèeviæevu trgu. Zamjenjuje ga "Marina Matuloviæ Dropuliæ, koja u povijest ula zi kao prva ena u gradonaèelnièkom lancu. Za njena mandata ureduje se Ribnjak i Maruliæev trg, sa spomeni-j kom ocu hrvatske knji evnosti Marku Maruliæu. Grad dobiva jo jednu kazali nu kuæu Kazali te »Tre nja«, j rje ava se go r u gradskom prometu: Slavon-' ska i Ljubljanska avenija spojene sa gradnjom pod vo njaka ispod Savske. Potom na èelo grada dolazi Milan Bandiæ, koji nakon svog prvog, skraæenog, mandata, vlast prepu ta svojoj stranaèkoj kolegici i drugoj gradonaèelnici u povijesti, Vlasti Paviæ. Za njena mandata zapoèeta je gradnja Muzeja suvremene umje tnosti u Novom Zagrebu, dovr ava se podvo njak Culineèka - i Branimirova, sveèano otvara javna gara a »Langiæ«, a j dovr eno je i skijali te na Sljemenu, koje je zapoèeto jo za B Bandiæ nastavlja s probijanjem Brani-mirove, te s gradnjom Muzeja suvremene umjet nosti. Gradonaèelnik u kratkom roku otvara Jankomirski most i novoureðeni Bundek, ka o prethodnicu dugoroènog programa pribli avanja grada Savi. Po gradskim ulicama prov ozili su prvi sofisticirani niskopodni tram- ; vaji domaæe proizvodnje. A u cilju smanjenja tro kova i veæe efikasnosti, razjedinjena gradska poduzeæa, i po uzoru na Beè, objedinjena su u zajednièki gradski ! Holding za upravljanje gradom (prvi predsje dnik Uprave Slobodan Ljubièiæ). Aktualni gradonaèelnik upravo obna a treæi mandat, pa se p o broju mandata pridru uje rekorderima meðu svojim prethodnicima, Mo- inskome, Heinzel u i Holjevcu. 122 gradonaèelnici 123 okus zagrebaèke tradicije

Pij malo, pijprovjereno, staro, tradicijsko i zagrebaèko. ivjeli! U tako formuliran oj zdravici, s èa icom »Badelova« piæa u ruci, nazdravili smo vi e nego dugoj tradiciji alk holnih piæa s kojom se Zagreb mo e podièiti. Jer gotovo da i nemamo sliènog primjera tak o duge tradicije i kontinuiteta u gospodarstvenom Zagrebu. Iste 1862., kad je ot vorena prva tvornica alkoholnih piæa i likera, a na koju se, uz »Pokornvja«, »Patrie« i »Ar a«, naslanja dana nji »Badel 1862«, od znaèajnijih proizvoðaèa grad ima samo Ko aru, Paroml upravo se gradi Gradska plinara. Iste godine Zagreb, u to doba jo mali, blatnjav i Senoin gradiæ s jedva devetnaest tisuæa du a, tek dobiva prikljuèak veæim europskim sred i tima, i to eljeznièkom prugom koja je prvi put zaju kala u Zagrebu, nagovje tavajuæi tak razdoblje novog procvata i rasta grada. Prometno povezivanje Zagreba pospje uje veæi i br i dotok ljudi, roba, kapitala i idej a, to je vjerojatno i razlog da gradonaèelnik Vjekoslav Frigan uspijeva rije iti mnog e goruæe gradske probleme, koje mu je u nasljedstvo ostavio njegov prethodnik na g radskom kormilu i prvi zagrebaèki gradonaèelnik (izabran 1851., nakon spajanja Grade ca i Kaptola u jednu cjelinu), Janko Kamauf. Gradonaèelniku Friganu bilo je jasno da je temelj za razvitak grada podiæi razinu higijenskih uvjeta ivota u gradu, pa z ato smjesta s istoène strane Harmice (na mjestu dana nje Glavne po te i Kurelèeve ulice) odstranjuje staru biskupsku klaonicu i sanira ju nu stranu Trga po kojem jo gaca stoka do marvinskog placa na dana njem Zr inskom trgu. Dr eæi se regulacijskog plana, koji je odmah dao izraditi i koji je ima o zadaæu omoguæiti plansko irenje grada prema jugu, Marvinski æe plac pretvoriti u park Zri-njevac, a od glavnog trga do Zrinjevca probit æe ulicu Marije Valerije (Pra ka)

, te na zapadnom dijelu Ilice prema jugu dana nju Gunduliæevu ulicu. Na komunalnom i ivotnom planu takvog grada, koji jo nema ni jedan javni kulturno-p ovijesni spomenik (Fernkornov Jelaèiæ bit æe postavljen èetiri godine kasnije), naravno da novinski oglas, koji svojim sadr ajem i stilom pripada samim poèecima marketin kog duha to nam prodire iz velikih gradskih sredi ta Austrougarske, izaziva malu senzac iju i veliko zanimanje kod dijela pismenih Zagrepèana u onih nekoliko starih kavan a koje dr e novine na bambusovim stalcima iliti zeitungschtenderima. »Javljajuæi potpisani tovanom obæinstvu i ovda njem i vanjskom da smo visokim poglavarstv om po-vla æeni da u Zagrebu uredimo i otvorimo tvornicu likera, rozalia, ruma i octa (kvasine), dajemo uljudno na znanje da smo ju, ne bojeæi se nikakvog nadmetanja, zbilja otvorili u Vla koj ulici br. 106, gdje smo i skladi te za izvoz uredili...« Tek to je prva hrvatska tvornica likera, preteèa dana njeg Badela 1862, otvorena, na taj se prvorazredni gradski dogaðaj osvræe, u to doba popularni, Kre iæev èasopis Na e gore list, koji donosi uistinu dojmljiv opis: 124

okus zagrebaèke tradicije »U Zagrebu, stolnom hrvatskom gradu idjahu neke nedjelje u Jurjaves (Maksimir op. a.) na etnju Laskom ulicom (Vla ka, naravno) dva surka a njemaèki se razgovarajuæ; prolaz uæi mimo kuæe gdje su gg. Mi-hiæ i Sabljiæ otvorili tvornicu likerah, ruma, vinovca itd. Nov velikim pismeni udaren natpis udari im u oèi, jedan od njih zapita: 'Wos izdt en tos tvornica, na to mu drugi brzo kao vje tak odgovari: 'Die Beidinung mit liqer ?...« Na sveèanom otvorenju prve hrvatske Tvornice alkoholnih piæa i likera nazoèan je, nara vno, i sam gradonaèelnik Frigan koji æe za sedam godina svoga na-èelnikovanja (1861. 186 8.) ne samo nazoèiti, nego i pokrenuti, organizirati i ostvariti za grad vi e va nih g ospodarstvenih, civilizacijskih ili èisto psiholo kih projekata. Tako æe 1864. organiz irati Prvu hrvatsku gospodarsku izlo bu na tada njem Sajmi tu, kasnije Kazali nom trgu, danas Trgu mar ala Tit a. Izlo ba je gospodarstveno i politièki irega opsega i znaèaja, a to sugerira i njen sl u beni naziv »Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izlo ba«, a imala je, kako kronike bil je e, »32 odjeljenja i oko èetiri tisuæa eksponata«. Medu izlo benim eksponatima, uza svu s lu fotografija, slikarskih mapa, dokumenata i crte a, èak i skladateljskih partitura (prva hrvatska opera »Ljubav i zloba«), potom ive i i stoke, strojeva i prehrambenih p roizvoda, ali i uzorci likera Tvornice likera iz Vla ke ulice. Ne treba ni spominj ati da je za uzvanike i goste uprilièena i degustacija na ih likera. Dvije godine kasnije Zagreb i Hrvatska nazdravljaju velikom kulturolo kom i politièk om dogaðaju: cijeli Zagreb, predvoðen gradonaèelnikom Friganom, te deputacije iz razni h hrvatskih krajeva i cijela hrvatska vlast na èelu s banom Pejaèeviæem, sveèano otkriva ju prvi zagrebaèki umjetnièki spomenik, Fernkor-nova Jelaèiæa na konju s isukanom sabljo m, dogaðaj koji je ovjekovjeèen na prvoj masovnoj fotografiji Zagreba i Zagrepèana jed nog od prvih zagrebaèkih fotografa Franje Pommera. Iste 1866. godine Zagreb obilje ava jo jedan civilizacijski dogaðaj: proradio prvi gr adski zubar. Prije toga zube su u bolnici na Jelaèiæevu trgu lijeèili lijeènici opæe praks e, a vadili ih kirurzi, to, naravno, nije odgovaralo naèinu modernijeg lijeèenja zuba , koje se primjenjivalo u ostalim veæim i naprednijim gradovima Monarhije. Prvi za grebaèki stomatolog zvao se Josip Hafner, èiju tehnologiju vaðenja zubi kronièar ovako o pisuje: »Naravno da se zub nije vadilo pomoæu kokaina da ne boli, i onako, sjedni na stolac, a Hafner ti tobo e pregledava bolesni zub, nevidljivo bi na njega polo io s voje mrzlo eljezo zubarska klije ta i dok si samo zajauknuo, zub je veæ bio vani... R ana se, naravno, ispirala rakijom ili jakim likerom...« 125 volite li zagreb? Na najvi oj razini s èa icama zagrebaèkog likera kucnuli su se hrvatski akademici prigod om sveèanog otvorenja JAZU-a (danas HAZU) 27. srpnja 1867. u Dvorani Narodnog doma u Opatièkoj 18. Sveèanosti je prisustvovao i gradonaèelnik Vjekoslav Frigan, koji je u toj istoj dvorani 1862. - koje li podudarnosti s poèetkom proizvodnje zagrebaèkih alkoholnih piæa! -zamalo bio svrgnut s gradonaèelnièkog stolca. Na nekoj zabavi s ples om u spomenutom gornjogradskom Narodnom domu, gdje se toèila i estica tek otvorene i u novinama reklamirane prve zagrebaèke Tvornice likera, na gradonaèelnika se Friga

ali i nje. Prvu tvornicu likera pokrenula su i otvorila. a zacijelo nisu zagrebaèke èuvene gorice. Neko vrijeme bio je upravitelje m pivovare varo ki komornik Franjo Fabi-janec. vlasnik vla koulièke tvornice alkohola. meðutim. Franjo Pokornvj rado je viðen gost u najotmjenijim zag rebaèkim kuæama i palaèama zagrebaèkih plemenita a.. kako bi se to dana njim politièkim rjeènikom reklo. nastav io je Vladimir Arko. zuje. europski orijen-. bogat i utjecajan. tiran.. koji je veæ bio promaknut do varo kog kapetana. Putujuæi svijetom i prateæi suvremena dostignuæa. gospodarskom i politièkom ivotu Zagreba i dr ave. Ova . a taj je nedaleko upnoga dvora uredio malu pivovar u. kao pionir domaæe proizvodnje estokih piæa. P okornv je svakako najmarkantnije ime u cjelokupnoj zagrebaèkoj povijesti proizvodn je estokih alkoholnih piæa i vinarstva.i gova vlasnika Vladimira Arka osobno (izv r io je samo-. ali proslavit æe je Franjo Pokornv. izla e. Drugi svjetski rat.j ske gospodarske komore. Arko je u Vla koj ulici us pio stvoriti najveæu i najuspje niju tvornicu alkoholnih piæa koja je opskrbljivala ta da nju Jugoslaviju. : Tamo gdje je Franjo Pokornv. uèi od naprednijih. najbolje æe posvjedoèiti opis iz starih novina (Antoni-ja K.. koje su davale plemenito vino.i skim koracima.« ] Kao uva eni graðanin i struènjak. ali i pouèava te dru ge potièe u svojim broj-l nim napisima. nastavio je tamo gdje su . paèe. mo emo podiæi i èa u ili kriglu zagrebaèkog piva. Na jednom mjestu pi e: »U na ih vino-1 gradih za kopano je golemo blago i obilato vrelo dob-.. m ajstora Franju Tobasija'Hosza. Pokornv sa svojih putovanja donosi najmodernija tehnolo ka rje enja. sastavljao potpun inventar koji je u zemaljskom arkivu saèuvan. kako se za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela dvadesetih godina pro -j log stoljeæa govorilo. naravno . èak se i jedna gornjogradska ulica zove Pivarska (d anas Basarièekova). prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju piva. koholnih piæa. utemeljujuæi viso ke standarde poslovanja i kakvoæe proizvoda. Vladimir Arko je. stao.. i to plesom zvanim vvalzer! Gradonaèelniku nije preostalo nego da posegne za bocom likera. dodu e malu i primitivnu. No posao mu nije uspijevao. Tom pr igodom je Franjo Smidt. uvijek vi estruko vraæalo 126 okus zagrebaèke tradicije Uzdravlje za sve lijepo i vrijedno to se u starom Zagrebu dogaðalo. pij dobro to se dosad. Gracijan Mihiæ i Eugen Sabljiæ. Bilo je to godine 1740. participirao u dru tvenom. jer se upravo te godina (Zagreb iste godine dobiva velebnu zgradu Glavnog kolodvora i tvornicu kave »Franck«). Izrastao na tako bogatoj tradiciji u proizvodnji al. putuje. pret eèu danas popularne »O ujaèe« iliti »Zuje«. Pokornv.): »I Pivarska ulica ima s voju pro lost. Kad je on imenovan gradskim senator om. pa nam daje sliku o toj varo koj pivovari.»Mc Donald's«. rostanja. to ga je mjesec dana prije dobio na dar prigodom sveèanog otvorenja Tvornice u Vla koj ulici. a na kojoj æe izrasti nekoæ moæna i slavna tvornica Arko. i izvoz) legendu i . dakle. a gdje je danas . gdje se u Se-' noinu Zagrebu ezdesetih i sedamdesetih godina odigrava cjelokupni dru tveni ivot grada. kao to znamo. naime. èovjek koji je malu neuglednu tvornicu uzdiga o do najveæeg hrvatskog izvoznika piæa. Domaæi su plemiæi doveli iz Po una pivo-kuhara. U Zagrebu se piva proizvodi mnogo prije otvoren ilièkog industrijskog kompleksa. i sam ponikao iz obitelji u kojoj je proizvodnja alkoholnih piæa obiteljska tradicija (otac mu j e na Kaptolu dr ao. mo da nije bila zgodna zdenaèka voda. pronoseæi tako kroz j pokoljenja zagrebaèkih i hrvatskih u ivalaca i potro aèa (tu valja pribrojiti. njegovi slavni prethodnici zavr ili. predao je godine 1753. obru ila skupina nazoènih hrvatskih mu eva zato to je plesnu veèer dopustio ot voriti njemaèkim èasnicima. ali jo veæim koracima ili. destileriju). i danas njegov nasljednik Badel 1862. pa je tako bio i na èelu H rvat. istra-. dvojica zagrebaèkih poduzetni ka. upravu u ruke novog komornika Adama Sirotnika. sveèano otvara i Za grebaèka pivovara u Ilici. A od 1892. Badel 1862. da Zagreb gazi upravo ameri kan. Pokornv je svoju tvornicu likera ure dio u uzornoj klasicistièkoj zgradi s posebnim proizvodnim pogonima na uglu Maksim irske i dana njeg Kvatriæa.tradicija je tradicija! . odluèila je zag rebaèka opæina da za 950 forinti prekupi pivovaru. filozof ska sentenca Pij malo. Uspje an. ime kojega æe po stati sinonimom zagrebaèke i hrvatske proizvodnje alkoholnih piæa i vina. kraj je i negda njeg i ndustrijskog carstva Arko. ali o kakvoj je proizvodnji rijeè. a u koji je ugraðen poslovni moto. kolovan. Cvijiæ u Jutarnjem listu 1924. dakle. Godine 1774..na. ubojstvo). te nakon Drugog svjetskog rata »Marijan Badel«. te ima na br izi svu varo ku imovinu. za titni znak. obrazovan..

'Izvrsno'.d. elio je svome narodu takvo blagostanje da nedjeljom b ude na svaèijem stolu koko u loncu. Mahom su to bili Austrijanci . Fr anckovu kavu. koji æe postati sinonimom za grebaèke kave. Zadovoljstvo i radost zrcalila se je na svaèijem licu to je na domaæi proizvod tako dobro uspio. jer su gust e hrpe okru ivale mjesta gdje se je toèilo pivo. iako svaki put uglavnom otpisan im strojevima iz veæih sestrinskih tvornica u Europi. 128 okus zagrebaèke tradicije stoljeæa turska se kava kuhala samo na sajmovima i pili su je uglavnom seljaci. do la mnogo prije Fran-' cka. to se u Zagrebu toèe.« Tako se u jednom letku s poèetka 20. Jo u osamnaestom stoljeæu. a poznato je samo da je u Zagreb do ao iz Europe. Pod veèer bila je tolik a navala opæinstva da je trebalo mnogo napora da si mogao doæi do èa e piva.Zagrebaèku pivovaru u Ilici 224. zagrebaèke kave. Badelu i Zagrebaèkoj p ivovari. ali je unatoè tome bila i osta la najveæa i najmodernija tvornica kave na Balkanu.. Zagreb napokon dobiva i prvu m odernu industriju piva . odazivalo se gotovo kod svakog stola. Italiji . jedan od najveæih u Zagrebu.. vozila bezbrojna tram vajska kola opæinstvo do nove pivovare. postaje sinonimom za sve gener acije kavopija do na ih dana. u godini proizvede vi e od dvadeset tisuæa tona razlièitih proizvoda. tra-kurah vek ih i manj ih.se sastojala od gostionice.. Kava je u Zagreb. U vrtu je u 127 volite li zagreb? posebnom paviljonu svirala vojnièka glazba domaæe pukovnije po izboru komande. pa je to vjerojatno raz. pa se predmeti zabilje ili grotesknom nijem tinom. Nije u redu to su joj programi. koja je na zagrebaèkim stolovima prisutna stotinu i èetrnaest godina.. ali je svojim trudom postigla da je sada u svakom domu barem jednom na dan alica bijele kave na stolu. nema. kralj francuski. zo ve . a prije nego u SAD i Maðarskoj. . vicarskoj i Rumunskoj. nepotrebno 'dajèare'. Osim to je glavni opskrbljivaè domaæeg. doæi æe nam alica) vruæe kave.« (K.i log to na i preci dugo nisu prihvaæali tursku kavu.« Nakon malko pretjerane u ivancije u Pokornome.. a neke opaske latin tinom. bio je dupkom pun graðanstva iz svih slojeva glavnoga grada. kavanar. kuhinje. kao i svi ostali kava. a pogotovo zagrebaèko g tr i ta. tavana (gornja bolta) i podruma (donja bolt a).. Uopæe se mo e *' reæi da je domaæe pivo sve zadovoljilo i da je prvi pokus izvrsno uspio. »Henrik IV. nakon tvornica u Austriji. U veèer bilo je na tisuæe ljudstva u vrtu. naravno. to su kod toèenja piva. istina.. Patriji. tj. Cijelo su poslije podne.. »Jo poèetkom 20. f armu. I to. O tom velikom dogaðaju za Zagreb Obzor 13. Belgijanci i Moravci. dodu e. Èe koj. Kovaèiæ). plehnate fla e.. Arku. To su bile: mere iz pleha. Vje taci i nevje e zadovoljno isticahu njegove vrline i prednosti pred tuðim pivima . naravno. 'oslasno'. Vrlo mnogo opæinstva ne na av mjesta vraæa e se u gr ad. a osobito pod veèer.« Nakon vi e starih primitivnih pivovara na Gra-decu. izvje æuje: »Juèer poslije podne otvorena je sveèanim naèinom nova pivovara. paèe i od mnog o hvaljenog plzenjskog. kojega se podrijetlo ne zna. otvara svoja postrojen ja u Zagrebu.nekoliko je puta u meðuvremenu modernizirana. koju u iliè-kom susjedstvu od iste 1892. a sav posjet od dva sata poslije podn e do dva sata u noæi raèuna se vi e od 8000 ljudi. Da to da nije bilo hrvatske nomenklature. 'jako dobro' i 'ba je teèno'. bili njemaèki tiskani.. koji su svojim asortimanom prilagoðeni tr i tu i znatno prema uju osnovnu pro izvodnju kave i kavovina.i Nijemci. u Zagrebu se spominje »caffeariu s«. veæ si s vatko sam morao sve priskrbljivati. Tvornica Hinko Franck Sinovi d. Bilo je paèe mnogo vje taka optimista koji su posve ozbiljno tvrdili da je ovo pivo bolje od svakog drugog piva. Vidjelo se da uprava pivovare nije oèekivala tako mnogobrojni posjet pa o kakvoj podvorbi nije bilo ni govora..i nari koji su u osam naestom i devetnaestom stoljeæu' poslovali u Zagrebu. I to. proizvodi prva za grebaèka tvornica kave i kavovine Hinko Franck. kao naru-. u kojoj su u ivali na i istoèni susjedi.d. Novo domaæe pivo mnogo se je hvalil o. toènije 1756. imenom Valentius Horro. Ta njemaèka tvrtka. Na damo se da æe ih uprava pouèiti o njihovoj du nosti. Danas je Franck moderna indust rija s oko tisuæu uposlenih. srpnja 1892. kako se sve do 1945. koji i bez reklamnog pretjerivanja. stoljeæa reklamira ilièki Franck. irajzlina za molcanje p enice. Gr aðanstvo je u kavanama pilo bijelu kavu i kapuciner. èena za mamurluk i vaðenje fleka. Prostrani vrt. koji su se dijelili. Zagrebaèka tvornica Hinko Franck Sinovi d. isto tako ne bi smjelo biti da konobari i sluge.

jedan je od na ih najsigur nijih i najznaèajnijih izvoznika. prolazi kroz Kotoribu i Èakovec. ali kompletna pruga preko Vrpolja. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguæe k onkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugar-skoj. do kojeg æe pruga stiæi tri godine kasnije. a prvi vlak na toj relaciji krenut æe. drvo. Zove se Prva hrvatska tvornica kandit a Lachman. pa su tako Maribor. Nakon obilne konzumacije zagrebaèkih likera. Vinkovaca pa do Osijeka bit æe otvorena 1889. Tako se do Graza sada dolazi prije i udobnije. A tri godine kasnije ugarsko-hrvatsko ministarstvo prometa gradi prugu i od Karlovca do Rijeke (nagodbom. Ta je pruga . 4. a veæ godin u dana kasnije Zagreb je vlakom povezan s Trstom. Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavno m ruèno mije a smjesu za èokoladu i bombone. Austrijanci i Èesi. Veæ 1897. obljetnicu.. ide preko Dugog Sela. Od Zagrepèana su v lakom prije putovali i Meðimurci. listopada 1862.evoj (Branimirova) godine 1911.). Povezivanjem Karlovca s prugom. nije naodmet prigr isti tradicijski zagrebaèki keks. Ljubljanom. tranzit robe skrenut je preko Zagreba. prema Rudolfu Horvatu (Pro lost grada Zagreba. piva i kave. nego. U meðuvremenu.. A kako je Kras izrastao na dvjema starim zagrebaèkim tvornicama Unionu i Bizjaku iz Savske (osnovana 1926. unatoè nepovoljnoj konfiguraciji tla i potrebi probijanja tunela i gradnje vijadukata. jer pruga od Budima do Trsta. Zagreb ima svoju tvornicu kandita. koja æe biti pu tena u pogon 1860. Uspostavom ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. na poèetku st oljeæa (1902. i ostvaruje.Vara din vodi se dvadesetak godina. kad je otv . Povezivanjem dvaju gradova eljeznicom do biva Zagreb. Karlovac je najjaèe tr govaèko sredi te u Hrvatskoj. do Karlovca. Julije Konig. stajala 7. dakle.Franck.. vina.. duhan i ostalu robu. to se potom kolima po lijepoj Lujzijans koj cesti otpremalo dalje prema lukama u Bakru i Rijeci. zahvaljujuæi Dionièkom dru tvu Zagorske eljeznice.) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatki a. poèinje gradnja prug e. tako je i tvornica èokolade Union sagraðena u tada njoj Baro.). iako se o potrebi eljeznièkog pove zivanja Zagreba s Beèom i Trstom raspravlja odmah nakon to 1846. pa do Zidanog Mosta i u Trst. koja æe austrougarsku metropolu s jadranskom lukom povezati tek jedanaest godin a kasnije. Jedan od èe kih me tara. Dvije godine k asnije vlakom se-nio e od Zagreba preko Vinkovaca do Mitrovice. Iz Zagreba sada vlak. S druge strane. rujna 1894. Kra eve bajadere danas su jedna od najtr a enijih poslastica sa svjetskih trgovaèkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatski h izvoznih proizvoda. vlakom u pro lost Prvi je vlak u Zagreb doju kao 1. koji je devedesetih godina uspje no privatiziran. karamelu ili rebarce èokolade. Taj dugo oèekivani i sveèani trenutak doèekat æe 12.322 forinte i 50 novèiæa. 129 vlakom u pro lost civilizacijske novosti iz starog zagreba ZAGREB GLAVNI KOLODVOR^. a istodobno od Ju ne eljeznice otkupljuje i prugu od Zagreba do Karlovca i tako postaje vlasnik cijele pruge od Budimpe te do Rijeke. taj na renomirani proizvoðaè. C elje i Ljubljana sa eljeznicom mnogo prije povezani nego Zagreb. naime. Do uvoðenja pruge 1865. Kako je urbanistièkim planom u to doba industrijska zona bila predviðena uz eljeznièku prugu. poznat i na sv jetskom tr i tu.. Rijeka je pod ugarskim pa tronatom). rujna 1886. pa preko Rume do Z emuna na jugu i Petrovaradina na sjeveru hrvatskog Srijema. Krievaca i Koprivnice za Maðarsku. Savom i Kupom lade su u Karlovac iz Slavonije i Banata dopremale ito. te stjeèe pravo na usp ostavu jedinstvenog cjenika. a gubi Karlovac. proslavio je 95. Grazom i Beèom. Mariborom. Zagreb æe se okoristiti utoliko to se rad a ideja za eljeznièko povezivanje s Budimom. pa do Zidanog Mosta poèinje 1861. 1942. dovr avane su pojedine dionice. ali industrijska proizvodn ja èokolade i bombona u Zagrebu poèinje tek kad su spomenuti Konig i Slavoljub Deuts ch osnovali tvornicu Union. Bjelovar æe jo morati èekati da i on bude eljeznicom pribli en hrvatskoj metropoli. Rasprava o rebi gradnje pruge Zagreb . U to doba Zagreb je veæ preko Siska bio spojen sa Slavonijom i Bosnom.395. recimo. Vara din æe morati jo prièekati na prikljuèenje eljeznièkom prugom na Zagreb. Gradnja pruge od Siska preko Zagreba. koja se 1870. Najuspje niji u tom poslu su Nijemci.

eto. Koliko god mislili na buduænost. nu ovih dana doðoh sluèajno u graðevinski na ured na Vieænici. avionima i osobnim automobilima. Centrala je bila na Krvavom mostu 2. a vrlo je jednostavno konstruiran. èija se radnja dogaða u davna vremena. ti na i dragi preci nisu. Taj sretni dogaðaj spajanja Dalmacije sa Zagrebom dogodit æe se te k 17. pa bi jednoga dana mogao postati branom irenja Z agreba prema jugu. ba ka o da sjede u istoj sobi. a zagrebaèke se novine ogla avaju: 136 . podsjetiti da je Zagreb na Glavni ili. te njihovim najavama putem razgl asa. ali samo do S iveriæa. prosinca 1866 . Hercegovci i Slovenci. u zgradi u kojoj je danas i knji nica »M. Prvu telefonsku centralu Zagreb æe dobiti 1886. molit æemo lijepo. i to zahvaljujuæi poduzetnom duhu g raðanina Wilima Schwartza. ali su graditelji mislili i na buduænost. Banijci.. koji me da to veoma zanimao kako sam o njemu u novinama vi e puta èitao. Koliki su Dalmatinci u meðuvremenu vlakom stigli u Zagreb. svakodnevno 133 volite li zagreb? sti e na Glavni kolodvor i s njega odlazi na sve strane! A upravo u tim dolascima i odlascima brzih. pruga se te ko i dugo probija kroz Liku do Zagreba. a pretplatnici s b rojem jedan i sa dva -Prva hrvatska tedionica i Tvornica ko e. unatoè autobusima. Podravci. vi e kao igraèka.. po zanimanju tipografa i novinskog urednika. koliki Slavonci. U prvi èas me je èudno prese-mitio glas dosta jasan. srpnja 1925. biti produ ena i do Virovitice. Iako oni prvi vlak. Ta j telefon po ici spojen sa vodovodnom strojarnicom i kao to se telegrafièki obæi sa na jdaljimi krajevi. a u ponedjeljak je zapoèela rasprodaja pojed inih aparata za pretplatnike. Tek je nekoliko dana pro lo kako je proradila zagrebaèka telefonska centrala i kako je telefonski povezan mali broj pretplatnika. uoèi otvaranja centrale. a potom i do Knina 1888. J. prvi put Narodne novine od 16. Zagorc i. obavje tava Agra-mer Zeitung u broju od 22. nu nek ako otajanstven od èovjeka. koji danas slu i jo kao scenografija za snimanje stranih i domaæih filmova i televizij-! skih drama. A to se velièine tièe. Dr avni kolodvor èekao punih trideset godina.) uvelike prigo varalo izboru lokacije. Koncem ovog tjedna mogli bi radovi na instaliranju biti dovr eni. meðutim. 134 vlakom u pro lost Zanimljivo je napomenuti da se veæ za vrijeme postavljanja pruge i gradnje dana njeg a Glavnog kolodvora prije toèno stotinu godina (gradnja poèinje 1891. svoja tri kilometra daljine. gdje opazih kav stroj. Na prvu telefonsku centralu ukljuèeno je trideset pretplatnika. kako se isprva zvao. ne gradi svaki dan. Valja. imaju veæ 1877. Zagrepèani su se slu ili kolodvorom Sava ili Ju nim kolodvorom (kasnije Zapadni). Zagorka«. tako se iz graðevinskog ureda na Vieænici mogu kod vodovodnog zden ca za kolodvorom. Meðimurci. nekada njeg suradnika Ljudevita Gaja. koja æe potom 1900. travnja 1881. ni sanjati mogli da æe taj isti kolodvor svrsi slu iti (i to kao jedini!) u dana njem milijunskom Zagrebu! 135 halo zagreb. Najdu e æe na vlak iz Zagreba. Centralni je ureðaj posve ureðen za slu bu. meðutim.. a ovaj bi moga o poslu iti svrsi i kad Zagreb bude mnogo veæi. Moslavci. do gradnje Glavnog ko lodvora 1892. Instaliranje zagrebaèke telefonske mre e koraèa ustro naprijed. putnièkih i poslovnih vlakova. Od prikljuèenja Zagreba eljeznièkoj] mre i 1862. Pojedini aparati povezani su jo juèer na centralu i m ogu veæ saobraæati s njom ili veæ s onim ureðenim postajama. Stvar mi se nije èinila za p raktièki ivot. Primorci.. koja je. jer kolodvor se. navodno. pod malim naslovom Telefon donose izvje taj sv ojeg reportera: Takav èudnovati telefonièki aparat imadoh priliku vidjeti odmah s poèe tka. razgovarati jedan sa drugim.. koga nevidim i neslutim i koji mi odgovara kao sredstv om nepojmljive èarolije. isuvi e blizu grada (a grad je u to doba zavr avao sa zgradom JAZU/HAZU!). ona je svakako nadilazila svoje vrijeme.orena pruga Kri evci Bjelovar. posijan je virus putnièke groznice koja je inficirala tolike generacije Zagre pèana. koliki narod i dandanas.. èekati Spliæani.

. koja ne èasi èasa. dr. dijelio sudbinu civilizacijskih i tehnièkih otkriæa. daje 10. oko telegrafskog povezivanja Zagreb a s Europom. Ko d toga valja podsjetiti na brzo. poduzima konkretne kora ke. samo godinu dana kasnije imao je odjeka i u Z agrebu. To su rijeèi prvog brzojava otprije stotinu i èetrdes et godina. 137 brzojav bana jelaèiæa Sradostju sam primio va u viest. koji. u kojoj se kao glavni razlog navode èeste uliène demonstr acije. prosinca 1849. Na i su po tovani preci. po-i 138 brzojav bana jelaèiæa . prvi put Tek je pro lo nekoliko dana da je u Zagrebu uveden telefon i mo e se veæ sa sigurno æu reæi daje postao nu da. dr. U tom najstarijem telefonskom imeniku. kojim je obuhvaæena i Hrvatska. Dvojbe nema: telefon u Zagrebu ubrzo postaje potrebom.. iako je ostali tekst formulara na njemaèkoj g otici. Njegov je pozivni broj 530. koji pi e kako je Bansko vijeæe Hrvatsk e veæ 29. / usprkos èestim o teæenjima brzojavnih ica. to æe se kasnije. Godine 1896. broj gara e i stana famoznog Ferde Budickoga. kako se vidi. Za telefon je molbu svojeruèno napisao i knji evnik Ljubo Babiæ. rujna iste godine telegrafski vod do Zagreba dogotovljen. u Parizu. a prvi telefonski imenik iza ao je tek 1911. Za najavu jednog od narednih poglavlja mo emo okre nuti broj 545. Medu pretplatnicima nalazi se nekoliko civ ilnih ustanova i ne mo e se dvoumiti da æe se i ostala dr avna i vojna nadle tva i uredi prikljuèiti na obæu telefonsku mre u. pi e dri Mu eviæ. naime. u dana njem aktualnome zagrebaèkom imeniku samo je Horvata n a tisuæu ili tri gusto otisnute stranice! Prvi u prvome telefonskom imeniku po abe cedi bio je Milan Accurti. tj. Bell otkrio 1876. to u odnos u na okolnost da su mnogo veæi gradovi sa 10 telefonskih postaja (prikljuèaka op.. pustimo pusta naklapanja i prièe... napisane su na hrvatskom. dopisom se gradonaèelniku obraæa oru nièar po staja s molbom za telefon. to ga je amerièki fizièar A.. a razdaljina na kojoj se postavlja telegrafska linija iznosi 83. veljaèe) donos i dekret o uvoðenju elektriènih telegrafa i provoðenje Generalnog plana o gradnji tele grafskih linija i stanica. poznatiji kao Ksaver Sandor Gjal-ski. in enjer koji rukovodi radovima. Laura Sekuliæ i Viktorija Soro nijeviæ. imali sluha za civilizacijske novotarije svoj eg doba... 1 Ne treba stoga zaboraviti da je Zagreb oduvijek bic sastavni dio Europe i ravnop ravno s njom sudjelovao u krèenju putova progresa. dagerotipija (nazvana po francuskom izumitelju Dagguerreu). radovi koji su zapoèeli u p tjednima 1850. Oton Kuèera. pi e da bi se na mjerodavnom mjestu u int eresu slu be ishodila dozvola da prikljuèak telefona sa centrale u Zagrebu na moj dv or u Gredicama. Vladimir Muljeviæ.. pre uæivati ili umanjivati. Taj epo halni izum izmi ljen 1839. O tome nas izvje æuje prof. \ I sam ban Jelaèiæ osobno je bio ukljuèen u radove. nego jo iste godine kad Dvorska kancelarija u Beèu (15. a ilustracije radi. te spojen sa zgradom Banske vlade na Markovu trgu. a. Vrhovni zeml jomjer. izdalo nalog za gradnju telegrafa i pripremnih linija. G. idemo raditi. zove se Kri tof Je ek. u Zagrebu je prvi aparat viðen samo tri godine kasnije. prvog u Hrvatskoj i u jugoistoci nom dijelu Ev rope. to se vidi i po brojnim mo lbama za telefonski prikljuèak. kad se na uvoðenju telegrafske linije Zidani Most Zagreb veæ naveliko radi.85 kilometara.. Prve zagrebaèke telefonistice zovu se Betika Rih-tariæ.. Ali. zavr ene sve potrebne predradnje za ukljuèivanje telegrafa u Zagrebu. gdje æu èe æe na mom posjedu boraviti. a po polo aju kraljevski dr avni odvjetnik. ) poèeli za Zagreb daje dobru svjedod bu. toliko su napredovali. koji se èuva u HP-muzeju. pogotovo nakon 1918. To je. malo je vi e od dvije tisuæe pretplatni ka. kad je u svijetu otkrivena foto grafija. a na broj 880 odazivao se poznati z nanstvenik prof. Tako su izgradnjom telegrafskog voda. uz ostalo. a autor prvoga na eg brzojava (èuva se u Hrvatskom arhivu) nije nitko drugi n ego ban Josip Jelaèiæ. to prije izveden bude. A slièno je bilo i s telefonom. Sada smo u proljeæu 1850. sa stanom u Skalinskoj ulici.halo zagreb. Pokazalo se to i desetak godina ranije. Dokaz tome je da je broj pretplatnika narastao na 30. koji se u Zagreb dovezao prvim automobilom. gotovo telegrafsko reagiranje hrvatske vlasti.

Sisak. Kolosijek je bio u i od dana njeg. meðutim.urivao radove. a telefonski godine 1888. a konj je o vratu imao i zvonce. eljeznièki 1862.bila je velika gospodarska izlo ba u Za grebu. nego prava. jer to nije kraj. jo jedan nadimak. gdje se ban dr avnièko m slu bom zatekao. I tako je 28. jer je grad Zagreb d obio brzojavni spoj istom godine 1850. k ojim je upozoravao pje ake koji bi prelazili prugu. Dili ansa je svaki treæi dan odlazila iz Zagreba u Beè. O pokusnoj vo nji .. ban Jelaèiæ iz Beèa isto tako kratko uzvratio: S radostju s am primio va u viest. S uvoðenjem konjskog tramvaja Zagreb dosta kasni za velikim europskim gradovima. Grazu i Budimpe ti! Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremi ta na Savskoj (na mjestu gdj e je danas Tehnièki muzej) uz kazali te. zapisuje Kovaèiæ.8 metara. rujna 1850. staviti stop.-1864. k oji ga uvode veæ ezdesetih godina. Tekst je bio vrlo kratak. Vukovar.. znajmo da æe ga vuæi jedna konjska sila. 139 1 * JlL tramvajski krug Ukrcamo li se u tramvaj s Kre imirom Kovaèi-æem. Europe i svijeta.. S radostju sam primio va u viest. pa Vara din. a du ina im je bila 4. 1857. imao samo jednog èinovnika za listovnu i jednog veæ nemoænoga starca za novèanu otprem u. godinu dana kasnije Bakar. kolovoza 1910. medu koje je spadalo i sveèano otkriæe Kaèiæeva sp omenika u Mesnièkoj ulici i prva velika slikarska izlo ba u Zagrebu. visina 2. Isprva je nabavljeno samo esnaest kola deset zatvorenih i est otvorenih. Sto je pojava telegrafa i moguænost komuniciranja sa svijetom brzojavom znaèila za t ada nji Zagreb i Hrvatsku. Obavijest je glasila: Telegraf je u r edu.. rujna 1891. Daje barem po tanski promet èestito djelovao! Ali po tanski je ured u Zagrebu do 1848 . nego tek poèetak komunikacijskog povezivanja hr vatske metropole s ostalim dijelovima Hrvatske. kad aljivi zagrebaèki list Biè donosi vijest: Tramvajski promet je veæ uveden ali. naravno. Moralo se misli ti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali o d udaljenoga Ju nog kolodvora dolaziti u grad. u Zagre b premjestio ban Josip Jelaèiæ. K onjski se topot po traènicama navodno daleko èuo. brzina oko sedam kilometara na sat.6. o èemu je banski namjesnik Len-tulaj (1774. meðutim. kao to znamo. a morzeovim signalima iz Zagreba u Beè odaslao ga je relegrafist Dragutin Stipetiæ. u Beèu. na to je.) obavijestio bana Jelaèiæa u Beè. Po ta je iz Beèa dolazila samo dva puta na tjedan! Ravnatelj svih po ta za Hrvatsku i Slavoniju nije stanovao u Zagrebu. odakle ga je 1848. Konjski tramvaj Zagrepèani su kratko zvali konjka. do Maksimira 12. rujna te godine poèeo vozi ti prvi konjski tramvaj. Prvi tramvaj na elektrièni pogon provozio je zagrebaèkim ulicama 18. Godine 1854. Na kraj ovoga teksta ne treba. Taje izlo ba bila povezana s mnogim drugim priredbama.. a tri godine kasnije sa Zemunom i Petrovaradinom.5 i irina 1. Vinkovci.. Uvoðenjem telegrafskog ureda 1850. to bi bilo u duhu telegrafsko g komuniciranja. Zagreb je najprije spojen s Beèom i Trstom. preteèa kasnijih zborova i dana njeg Velesajma. al i je sa sobom mogla povesti jedva tri putnika! To bija e jedini redoviti osobni pr omet. Frankopanskom do Ilice tek 5. prikljuèuju se Karlovac i Gospiæ. nego u Vara dinu. Tako je 5. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu.. Godine 1891. svi veæi gradovi u Hrvatskoj br zojavno bili spojeni sa Zagrebom. o èemu K. Imao je. te izdao nalog zagrebaèkoj upaniji i gradu Zagrebu da pru e to veæu potpo u pri uvoðenju telegrafa. ali je konjski jo godinu dana ostao na nekim sporednim prugama.. Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novèiæa. Senj i Otoèac. a ðaci i vojni ci plaæali su pola karte. a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan. i to ne elektrièna. Kovaèiæ zapisuje: Zagrepèani onoga vremena nazivali su konjski tramvaj aljivim imenom filoksera i to se ime odr alo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo. Osijek i Slavonski Brod. da bi do 1875. najbolje se vidi iz opisa zagrebaèkih prilika toga doba u Pro losti grada Zagreba Rudolfa Horvata: Zagrepèani se dugo morahu zadovoljiti samo po tanskim prometom. dok se u Zagrebu o toj ideji javno raspravlja te k 1885. slu beno otvoren Slu bujuæi telegrafski ured.

zatim drugi kolosijek Zvijezda . Zagrepèaninu. te 1931. nakon uvoðenja elektriènog tramvaja na veæ spomenutim osnovnim prugama. kako ga opisuje Kre imir Kovaèiæ: Bio je Zagreb pravi raj za pje ake koji su mogli spokojno etati posred ulice i na s redini trga cijeli sat razgovarati. Godine 1924. gotov o sve dionice Zagrebaèkog elektriènog tramvaja d. Nije vozio brzo. sagraðen je drugi kolosijek izmeðu Jelaèiæeva trga i Glavnog kolodvora . Savska cesta je dokraja dobila dvostruki kolosijek. I tako do na ih dana. Pa ni velesipedi s visokim kot aèima otraga nisu bili nikakva opasnost jer bi u sluèaju sukoba stradali vi e nego pje a k.). sagraðena je okretnica u Maksimiru.1 sagraðen je sjeverni kolosijek u Maksimirskoj ulici i ui Ilici od Vinogradske do Crnomerca. projurio kroz ulicu na èudnovatim kolima bez konja koja su djelov ala na zaprepa tenu publiku poput plamenik kola gromovnika Ilije. godine 1937. a godine 1916. Godine 1924.. Pje ake su prvo uznemirili bicikli. otkupila je Gradska tedionica te ona postaje vlasnikom tramvaja. 1945. a zatim pruge u Dra koviæevoj i Branimirovoj. godine 1926. prema nacrtima in enjera Adolfa Ko aka i Dragutina Mandla.. potkraj devetnaestog sto ljeæa.Mirogoj (nap u tena 1930. a minimalno ulagao. od Kazali ta do dana njega St udentskog centra.Godine 1928. Ponovo K. a nas je sila nevidiva èasomi-ce istrgla nji hovu vidiku. a da ih ni jedno vozilo ne uznemiri..elektriènim tramvajem tada nji novinski izvjestitelj izvje tava: Vozeæi se.. I sada zamislite u tome idiliènom Zagrebu pojavu kola bez konja. Samo. s velikim valjkom otraga za benzin i samo s jednim sjedalom. prvi put se pro iruje 1911. 1935. a godinu dana kasnije u Jagiæevoj i Jukiæevoj itd. Gradska tedionica financira gradnju vlastite radionice za p opravak tramvajskih kola. Svijet je ostao zapanjen.Dubrava. pruga Maksimir .Mirogoj. a godinu dana poslije sagraðen je i nadvo njak na Savsk oj. Godine 1932. prvi automobil.. umornom i sve ivèanijem od gradske ludnice i prome tne gungule. okretao se.. fi nancira gradnju novih i rekonstrukciju starih tramvajskih pruga.. nije ba lako doèarati Zagreb.Nova Ves . Taj prvi automob il koji se pojavio u Zagrebu nije bio ba ni toliko velik. Bo e èuda! Prije si ih mogao sve jednoga za drugim prebrojit i kad si se vozio na konjskoj eljeznici. i nova pruga Dra koviæeva . I do novih modernih nisko-podnih tramvaja domaæe proizvodnje. ali je strahovito tropotao ireæi oko sebe neki ne .. te pruga Kvaternikov trg Heinzelova Sajmi te (napu tena godine 194 5. a sada kao da njihove kape vjetar nosi. Da bi se potpuno izbjegla ovisnost o 141 volite li zagreb? inozemnim partnerima. 1942. Mre a: tramvajskih pruga. Strani kapital koji je ulo io u Zagrebaèki elektrièni tramvaj obilato je izvlaèio dobit. ureðene su okretnice kod Savskog mosta i na Kvater nikovu trgu (tramvaj je tada okretao iza zgrade gradskog kupali ta). upozoravajuæi time bezbri ne pje ake da mu otvore put. kad je uvedena pruga Kaptol . protiv kojih su konzervativci ogorèeno protes tirali. 143 kola bez konja Èitatelju ovog teksta.). Prva kola izraðena su 192 2. Godine 1929. njegovo sredi te. oblik mu je bio ne to nezgrapan.d. a vozio je umjerenom br zinom.. U toj radionici izraðen je vlastiti tip tramvajskih kola .). pa se dogaðalo i to da publika izbatina kojega neopreznog biciklistu kad b i malo br e vozio. sagraðena je pruga Zvijezda Ksaver. Godine 1916. Kovaèiæ: Kakvu je paniku izazvao zagrebaèki trgovac Budicki kad je jednog d ana godine 1901. pruga u Mihanoviæevoj. U glavn im ulicama pojavio se rijetko koji fijaker pa je fijakerist vikao otegnuto Hoop. pa je tramvaj uskoro do ao u jadno stanje. napu te na je kru na pruga kroz Kukoviæevu (Zeleni val) zbog nerentabilnosti (pruga je odstr anjena tek 1928. sreli smo vo jnike gdje idu na vje bu. gdje je ureðeno ii 142 tramvajski krug okreti te. a karakterizirali su ih vrlo èvrsta konstrukcija i jaki motor. koji obogaæuju ZET-ov vozni park. pruga u Zvonimirovoj.Medve èak. a i lijepo ih je na ulicama vidjeti. to traje sve do 1930. zatim je sagraðen i drugi kolosijek na Savskoj.

Zagrepèani su ubrzo prihvatili ta kola bez konja. na to nas danas podsjeæa fotografija. jer kad bi se s njim pojavili kod kuæe na Zavrtnici. visoki vladini èinovnici.poznati i zagu ljivi smrad od kojeg je Zagrepèane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut.. a automobili jo nemaju ni r egistarske tablice. Lupe ima ne pada na pame t da dignu automobil parkiran na Ma uraniæevu trgu. niti vozaèki ispiti. Gradom se furaju imuæniji trgovci. pogotovo mladima. stoljeæa. a sudjelovao je i u prvim automobilskim utrkama 1912.. Ova raznoime-na gospoda.tko drugi nego Ferdo Budick i. Nije bilo rezervnih kotaèa.. Volan je bio izravno spajan s prvim kotaèima. viðen je samo kako prduc-ka na putu u Maksimir. i psi i ljudi. O kraðama automobila da se i ne govori. a vlasnik prvog automobila. Zraènica se krpala na cesti. kad voze. Ona Majerova »plinska starinska« osvijetlit æe ulice grada tek ezdesetih godina pro log s toljeæa. a e nastoji da sprijeèi svaku eventualnost. A novine veæ 1905. kao i bicikl i motociki. na La èinama ili na Potoku (Tkalèiæe-va). 145 146. koje su cilj imale ispred Hrv atskoga narodnog kazali ta. Ali. trgovca Budickoga. jer jo ne postoje ni propisi. ili dok se pentra na Sljeme. O prekr ajima i kaznama jo nema ni govora. Zaraðeni su mnogobrojni uljevi dok se nije pojavila iskra. Na novogodi njoj èestici iz 1847.. dakako.. u Ilici ili Dugoj ulici. Prvi put automobil se popeo na Sljeme 1904. Prvi hrvatski automobilski klub. a na oèi na ega redarstva. 144 kola bez konja Medu vlasnicima automobila sve je vi e poznatih Zagrepèana. i to s debelim zaka njenjem za drugim europskim gradovima. koliko god bili isprva up la eni i sumnjièavi. . koje skr enih ruku èeka . Mi najodluèn ije pozivamo gradsko poglavarstvo da izda shodnu naredbu.. a vozio ga je . kako ka e Kovaèiæ. industrijalci. kojom æe na e redarstvo na mjere koje ovo mora da poduzme proti ovakvim opasnim utrkivaèima. Na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost. Jedan je prepla eni Zagrepèanin na Jelaèiæevu placu lanuo: To vam je isto tak o kao da vidite kako po cesti trèe hlaèe same bez nogu. gdje je i prodavaonica bicikla. a uzbunio je èopor stoke tolike da je jedna oèajna krava u trèala u najbli u trgovinu i tamo napravila rusvaj. Neèastivi na kotaèima! S vremenom su se i konji i krave... uzor mnogima. imao prvu vozaèku dozvolu.. trgovac Budicki. Prepla io je pse kop su lajuæi i zavijajuæi bje ali na sve strane. Kuæe i duæani bili su osvijetljeni. Uopæe nisu imali stakla. pa smo bili mokri.. i to sve do sredine 19. koji æe automobil svakojako ko mentirati. a prvi automobil kojim se 1901. iz azvali bi pravu senzaciju. Autom obili su tro ili puno vi e ulja. Bilo je to malo èudo prva petrolejka u Zagrebu. upozoravaju na opasnosti koje donosi irenje automobilizm a u gradu. ali medu ljudima æe jo dugo ostati nevjernih Toma. kojem je b ila zadaæa da popularizira automobilizam u Zagrebu i u Hrvatskoj. koja bi mogla nesreæom uroditi. Na jugu Europe p . na kojoj je slika na igaèa apisan je stih: »U nerasvijetljenom sokaku nije te ko pasti u mlaku«. gradonaèelnici i poneki n ovinar. osnovan je veæ 190 6. a radionica mu je u Preradoviæevo j 6. ubrzo je postao popularan. Zanimljiva je izjava pionira zagrebaèkog automobilizma. popla io jt ne koliko fijakerskih konja. Prvi automehanièar u gradu zove se Ivan Dirbacher. Vozi se bez dozvole. ta velegrad je! Ali jedno imademo prigovo riti. On je otvorio i prvu vozaèku kolu. kad je zagrebaèki trgovac Julio Demetorff iz Beèa donio petrolej i njime osvijetlio svoj duæan u Radiæevoj 37. Iz dana u dan nièu u Zagrebu kao iz zemlje razni automobilisti i motoci klisti: Proti tome nemamo i ne mo emo imati ni ta. svjetlo na trgu Ulice grada oko 1750. kad je ugledao ko njski izmet na sredini ceste kojom je upravo projurio automobil. osvijetljene su malim uljanim svjetiljkama koje su svaku v eèer palili gradski na igaèi. svijeæama. slavodobitno je doviknuo: Kaj ja nis' rekel da to nemre bez konja? Automobil bi pogotovo izazivao nevjericu meðu Zagrepèanima kad bi se bez po muke usp entrao Dugom ulicom ili Mesnièkom do Gornjeg grada. u Zagreb dofurao Budicki bio je Opel. navikli na automob il.. bankari. A drugi. koji æe m nogo godina kasnije ovako opisati prvi automobil: Nije bilo anlasera pa smo se muèili kurblanjem. ne samo da voze prebrzo nego se i utrku ju.hoæe li se zbiti kakva nesreæa.

pa je kapetan u miru Bo jem zaspao. dobila Ljubljana (1861. Kapetan je nervozno etao Ilicom.). o tetio je i dimnjak plinare. sav crven u lic u. u kojem je veæ zasjalo i prvo elektrièno svjetlo i najavilo novu elektriènu eru u gradu. Odluka o tome donesena je 1906. Plin je najprije proveden u Ilici. . sam vas je Bog donio! kazao je kapetan znancu. koja svoju dvoranu. 147 volite li zagreb? Èetiri godine kasnije elektriku uvodi Gradski paromlin. Sobarica mi je zapalila u sobi nekakvu travku u staklenoj boèici i ja sam pola sata puhao. Postavio ju je zagrebaèki profesor Ivo Sto ir. Na zagrebaèkim ulicama isprva je gorjelo 312 plinskih (prve godine bilo je j o i 67 petrolejskih svjetiljki. Zagrepèani su se nadali dobrom provodu uz domaæu kapljicu. ovako reagirao: Pa. Ona boja ljivo ulazi u grad kroz pojedine javne ustanove. plinara prelazi u ruke grada. grad je osvjetljavalo 612 javnih plinskih svjetiljki. i savjetom i èinom. Plinara je bila ju nije od dana nje K azali ne kavane. ali je vj erojatno sanjao o katastrofi koju æe izazvati elektrika. ali jo æe dosta vremena proæi dok elektrika ne dosp ije na gradske ulice. Poèetkom studenoga dovr ena je monta a. Znan ac je posao u sobu i ugasio svjetlo.rvu je javnu rasvjetu. i prib ojavali te novotarije. po zanimanju postolar. nego na ulici. Izlo ba je osvijetljena s trideset vrlo jakih elektriènih svjetiljki. Kovaèiæ opisuje sluèaj jednoga gosta svrati ta Lovaèki rog: U to vr ijeme jedan je umirovljeni granièarski kapetan do ao u Zagreb i odsjeo u hotelu Lovaèki rog. Nekako oko ponoæi susreo je jednog znanca pred spomenutim hotelom. naime. Gradsko se zastupstvo odluèilo ZL gradnju centrale kod Ozlja. Godinu dana potom. na poziv gradonaèelnika dr. ali nipo to i najveæem iznenaðenju.) sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazben om zavodu u Gun-duliæevoj. Godine 1873. a veæ 1864. studenoga 1907. inaèe najomiljenije mjesto u gradu za zabave i plesove. Tesla je izlo io gradskim zastupnicima svoju idej u o gradnji hidrocentrale na Plitvièkim jezerima. u temeljeno je dionièko Zagrebaèko plinarsko dru tvo.E. a odatle ju je iz higijenskih r azloga dao odstraniti gradonaèelnik Milan Amru . tko æe tolike konje hraniti.. Bila je to prva javna demonstra cija elektriènog svjetla u Zagrebu.. to je tada bila daleka periferija. gdje je danas Hrvatsko narodno kazali te.). kako se zna nik ad nije ostvarena. a struja je kori tena iz generatora na p ogon lokomobila. jer bi me mogao ugu iti.. Pr ednjaèi Graðanska streljana u Tu kancu. ispred zgrade Hrv atskoga glazbenog zavoda. Za grebaèke novine izvje tavaju kako je Trg'osvijetljen kao plesna dvorana. a 1900. Zloglasni potres. kako pi e K re imir Kovaèiæ. Petra. a osim t oga. na to je. Koliko god su se veselili elektriènoj rasvjeti. jer gdje æemo za njih naæi tale u Karlovcu. Teslina zamisao. Toga dana (20. koje je preuzelo plinaru od strani h poduzetnika. 148 svjetlo na trgu Gradsko zastupstvo odluèilo se napokon za gradnju centrale na gradskom terenu. èem u se usprotivio grac Karlovac. To je ujedno bio jo jedan susret s mra kom starog Zagreba. Zagrepèani su se. Bojim se kraj toga vraga zaspati. . u Novoj Ves i. koje æe s vremenom posve ustupiti mjesto plinskima) . zatim u Vla koj do crkve Sv. Frankopanskoj i Dugoj ulici (danas Radiæeva). prepustimo tolike konje Zagrebu.30 na Jelaèiæevu trg u zasjala je prva javna elektrièna rasvjeta.). osvjetljava elektriko m (1883. Ulaz u zgradu. pa su jo jednom po gradski m uglovima zasvijetlile odbaèene petrolejke. te razlièite domoljubne skupove. plinsku. Milana Amru a. jedan karlovaèki zastupnik.. na Gospodarskoj izlo bi koja se odr ava n a sajmi nom trgu. A prvu veæu iluminaciju elek triène rasvjete Zagreb do ivljava ujesen 1891. pa tek onda Zagreb (18 64. Karlovaèki list Glasono a u svojem je protestnom teks tu objavio kako Zagreb eli oteti Karlovcu 8000 konjskih snaga. to je Zagr eb sna ao u studenome 1880. razumljivo. koje ih nije oèekivalo u plesnoj dvorani i na plesnom podiju. a 5. po zanimanju lijeènik. dakako uz veliko odu evljenje graðana. a godinu dana potom poèinje i gradn ja. u 18. nadali su se svakovrsnim iznenaðenjima. ali je nikako ni sam mogao ugasiti. pok raj vodovoda. osvjetljavala je elektrièna svjeti ljka. u gra du boravi Nikola Tesla koji svoje izlaganje o moguænostima uvoðenja elektrike u Zagr eb u Gradskoj vijeænici zapoèinje ovako: Smatram svojom du no æu da kao roðeni sin svoje ze lje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu. sijeènja 1877.

. stane u nju i poprska se sva.« Sliène s< alopojke u novinama objavljuju èak i o Ilici. glavna ulica na ega grada. nagazila na vreli asfalt na p oèetku Ilice. svjedoèi pismo Ljudevita Gaja koji se na sud binu Ilice osvræe jo 1855. impregniranog izmetima fijakerskih konja. izb jeæi taj mali incident dame u bijelom. Ilica. i u medij ima æe se oglasiti svojim prosvjedima. »U lipnju 1907. molili i upuæivali. po obièaju.. koja je. U srpnju.. eto. kvari odijelo. kad su na i djedovi i bake. koji u toj ulici vla da.. O tome najoèitije govore oznake za su enje prometnica ili s trelice za skretanja i obilazak.. s najelitnijim duæanima i najo tmjenijin hotelima.: »Ilica.u bri ljivo popravljanje ove ceste -u istom pravcu napredovati i opæenje (promet). juèer u podne sjedio u kojoj od kavana na Jelaèiæevu trgu i li na Zrinj-skom trgu. plivamo u moru blata i k alju e kao u kakvom slavonskom selu.« Noseæi u sebi novinarsku icu. sve do koljena. na primjer. Jelaèiæev trg i cijelo sredi te grad. On ih je proma trao s oèitom znati eljom. zapoèela je poèetkom kolovoza tvrtka The Neuchatel Asphalte Compannv iz Bu .« Kakva je Ilica.. zdravlju kodl jivog i kojeèim zara enog. Zagreb se poèinje asfaltirati. da su u interesu urbanog i prometnog standarda i njeg ova odr avanja.. kasne. s neoèek ivanom privremenom signalizacijom koja vozaèe i pje ake upozorava da se na cesti oba vljaju graðevinski radovi. »koja toliko kodi pluæima. nered. no sve uzalud 150 asfalt Kad Zagrebom dune i najslabiji vjetriæ. Sunce je pripeklo. S Jelaèiæeva trga valjala se dvokolica s debelim cijevima. i tako æe.. pazeæi pritom na prolaznike. u jelo. taj se mogao nagutati i najesti u kavi i sladoledu tog ne sretnog praha. Po to su bile zavr ene betonske podloge i polo eni obrubni kameni klesanci. proizlazi iz novinskog prosvjeda graðana upuæenog izravno na ime aktualnog gradonaèelnika dr. koji nas gu i.. nije mogla. bilo je veæ zavr eno asfaltiranje Mihanoviæe. pa s< tako u novinsko j vijesti nagla ava kako je u glavnoj trgovaèkoj ulici.. spisateljica popularnih romana o starom Zagrebu. odlomak kojega citiramo.. toga je veæ dosta! Upozorili smo. a po vruæem asfaltu vrzmali su se Zagrepèani. ne eljena slika! Tako je uvijek bilo. »Knez Borèinski sjedio je kraj prozora svoje sobe Cara austrijanskog i gledao u Ilic u.. bili prisilj eni preskakati prepreke cijelih civilizacijskih i povijesnih epoha. mo emo proèitati: »U ime mnogih stanovnika Bo koviæeve ulice. 149 asfalt Cijenu uobièajenog ljetnog servisiranja i friziranja gradskih ulica i trgova graðani æe obvezatno platiti prometnim krkljancem. oèito svjesna da za generacije ostavl ja sjeæanje na taj prvorazredni civilizacijski dogaðaj za ovaj grad. u ro manu Kneginja iz Petrinjske. Iako nam je jasno da su ti sezonski radovi na prometnicama neminovni.Bio je to hotelskom gostu prvi susret sa aruljom. prve asfaltirane ulice u Zagrebu. poslije est sat naveèer.. .. Tako u Obzor u 1907. uvijek iznova ista. Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca. a gradski poljevaèi. kad se radnja Zagorkina romana dogaða. ni htjela. izvolite u svoj cijenjeni list uvrstiti na u pritu bu n. Dapaèe. Gospode u bijel oj odjeæi zabrinuto podigo e svoje suknje da se ne zablate.« Da je dug put do asfalta u na em gradu. iz koje je radnik lijevao vreli asfalt. u piæe. ona ga minuciozno opisuje. dakle. uvijek biti.. Izgled su. Iz suprotnog duæana izaðe ne ka mlada dama u posve bijeloj odjeæi i ne paziv na vruæu kalju u asfalta. pada u duæane. Naravno da raskopane ceste i sve one zaklone i zapreke doèekujemo na zadnjim kotaèima. takva pra ina.. koji se damo isprovocirati provizornim i privremenim preprekama. di e se Ilicom ba u najpr metnije doba. koju kronike spominju kao prvu zagrebaèku ulicu prelivenu asfaltom. di u se somun-ski oblaci praha. frizuru. glavna z agrebaèka arterija. kao i M ihanoviæe ulica.« Asfalt æe u Zagreb prvi put stiæi dvije godine kasnije. a buka i pra ina se uvukla kroz prozore i sve pore. i bijele cipele i èarape i bijela suknja. èepovima i zastojima na kri anjima. Tko je.. A da oblak pra ine za ljetnih dana i ne spomi njemo. primljen. dobiva prvi asfalt! Upravo te 1909. a stanari ulica u kojima je mehanizacija sti gla do kuænih pragova. za razliku od na s.. Milam Amru a: »Gospodine gra donaèelnice.. da æe . je ovih dana p od dr avnu upravu sa cestom. kolovozu i rujnu radilo se na sjevernoj strani i na sredi njem dijelu Jelaèiæeva trga. premda je Jelaèiæev trg veæ djelomice asfaltiran. èin i se. Drukèije je ipak bilo u starom Zagrebu.

pomagao grof Ferdinand von Zeppelin. Dva-tri put a odskoèio je kotaèima. ali mirno leti dalje.. Mladi Zagrepèanin Dragutin Novak (roðen 1892. puni gas. nogometa i. Promatraèi su se. otvorenom automobilu. prema vlastitom nacrtu i 152 prièa na krilima vlastitim novcem sagradio i prvi zagrebaèki aerodrom na Èrnomercu. Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona.. naime. dok su mu karci u irardi. takoðer. a zatim se ta pra ina èvrsto nabijala te kim. ba-lonista. Penkala je. deset metara uvis. Novak je bio prvi Penkalin putnik u avionu.. . mnogi se guraju prema avi onu. koja æe do na ih dana ostati poznata kao zeppelin. . svest ranoga zagrebaèkog sporta a. nasuprot struji slabog vje tra. e iri. prema sredi tu uzletista. prem a uputama redara. tri metra visoko u zraku. Penkala leti!. prvi put poletjela je u Zagrebu. èak i trava. Za Zagrepèane bio je to sasvim neobièan i jo neviðen prizor. sokola i. snabdjevena peæima za grijanje i s visokim dimnjacima poput parne lokomotive.« (Franjo Buntak) A evo kako povjesnièar Buntak opisuje dvokolicu iz koje radnici izlijevaju vruæi asf alt. Penkala je. dota d neviðena mehanizacija i u civilizacijskom smislu veliki pomak . Dragutina Novaka. veæ je sto tinjak metara daleko. Iza aviona leti sve u zrak. èije je ime u cijelom svijetu postalo poznato kao ime njegova najslavnijeg izuma penkale. biciklisti. Uzdi e s e jo pet.grad se asfaltir a! 151 prièa na krilima Kako je bilo na prvome zagrebaèkom aerodromu prigodom uzlijetanja prvoga aviona? B rojni Zagrepèani. to se u citiranom romanu uzgred spominje: »Tih dana pojavila su se èetvora u tu svrhu specijalno graðena kola. sedam. smjestili na nasipu uz vje bali te. od kolovao i prvoga hrvatskog pilota. pa jo jedan dodir sa zemljom. di e se sve vi e. Na suncu svjetluca obris sjajnog pro pelera. Konstruirao ju je Zagrepèanin David Sc hvvarz..) Posljednji znak rukom. Pod sivim polucilinderom prepoznajemo Ferdu Budickog. koji je sam osposobio za let i 19 10. sve je u zanosu . takoðer. Slavoljub Penkala. est. njime prvi poletio. kokso m grijanim valjcima. te doèarava t aj povijesni dogaðaj za Zagreb i na u avijaciju: Na uzletistu ene su pod suncobranima i kitnjastim velikim e irima. veslaèi. zagrebaèki in enjer. Sve se br e udaljava od publike. koji su na poèetku stoljeæa preplavili nebo nad E uropom. U njima se zagrijavao asfalt koji bi se u obliku vruæe pr a ine nasipavao na betonsku podlogu... navodno. koje su vukli amo-tamo po dva èovjeka. Naem sugraðaninu je na projektu. i kao konstruktor na ega prvog aviona. Podmetaèi su uklonjeni. koji je kod njega radio kao glavni mehanièar. Stra ari jedva zadr avaju masu. ali samo na papiru. mehanièari su otpustili trup. Ovdj se danas okupio i sav sportski Zagreb. (. Cijela grupa ljudi na nasipu iza aviona u tili èas se razmaknu-la.. Letjelica iz toga doba. Ljudi su jurnuli za avionom. Ali. a trebala se zvati Schivarzoplan. Zrakom lete kape. Penkala se vi e ne razaznaje.. biciklista i gimnastièara.. zapisuje Boris Puhlovski u knjizi Penkala leti. dakle. zadu io nas j e. a izumio je i nalivpero. pa se èitav dan oko tih radova skupljalo mno tvo zna ti eljnoga svijeta.. On se dovezao u sv ojem velikom.e irima i polu-cilinderima. po pravilu. A vion kreæe smanjenom snagom motora. od Schvvar-zove udovice o . u dvori noj zgradi u Ilici 19) bio je za okupljen letovima razlièitih balona. automo bilisti. pa kako je u meðuvremenu Schvvarz umro. I eto. odakle na a prièa na krilima kronolo ki i poèinje..dimpe te asfaltirati sjevernu stranu Jelaèiæeva trga.« A gdje i neæe Zagrepèani biti znati eljni kad je posrijedi takva. Svi bi htjeli vidjeti avion izbliza. podi e se. njemaèki je grof. tik uz nasip. poèeo se kotrljati po livadi sve br e i br e. èija su vrata irom otvorena. kugla i. staro i mlado. Penkala postavlja avion.. ispod krila. Opet je kotaèima dodirnuo tra vu. kako Buntak ka e. A sad. ali se nije odlijepio od zemlje. i tad se iz svih grla ote uzdah: Aaahl Penkalin avion leti. da bi kasnije i sam upravljao avionima te postao vrstan vojni pilot u austrijsk oj vojsci. Vec je dva. Htjeli bi bar opipati taj leteæi stroj. sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletista. Penkalin avion je ispred hangara.

Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog. vrativ i se u Zag reb.. pa je nakon nepuna tri mjeseca imala odjeka i u na im novinama. fotografirao je M irka Bogoviæa. koji æe najdu e foto grafirati i o stati vjeran Zagrebu. koliko treba pozirati.. p osinca 1866. kako se zna. Uz putujuæe slikare minijaturiste. samo dvije godine poslije iz uma fotografije. M.u legendarnom balonu Turul 1905. pa je. naime.tkupio projekt (K. dovezao u Zagreb prvi automobi l. I tom prilikom napravio prve snimke Zagreba iz zraka. Desetak godina kas nije Zagreb veæ ima svoje stalne fotografe . Vratimo li se na trenutak ponovno na Penekalino uzleti te. koji pohode Za greb. u: ostalo. Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebi nalazimo u novinskom oglasu obja vljenom 25. lipnj. njezine preteèe dagerotipije. kao kakvo zrcalo ili ogledalo ulovljena ukazuje. Budicki je. odakle je izumitelj prv oga hrvatskog zrakoplova poletio. Sulc. koji u gradu ostaje tri mjeseca i portretira ugledne Zagrepèane. Veæ u prosincu 1841. Matije Mrazoviæa itd. tu no svjedoèanstvo . ali on se. Vijest o najavi Dagguerreova pronalaska 7. ubrzo se pronijela Europom. Standl je i autor jednog od rijet 154 zagreb na fotografiji kih portreta Augusta enoe. Trag o njihovu gostovanju u gradu nalazimi medu novi nskim oglasima u kojima oni objavljuju svo je usluge. Iz oglasa se obièno doznaje gdje su se smje stili. godine. uglavnom poznatih Zagrepèana iz pedesetih godina pro log stoljeæa. Osim Kukuljeviæa. virtuoza na violini.album o potre su u Za grebu 1880. bana Levi na Raucha. Sarosy i Ludvig Sc hwo-iser. to je manje poznato. 1901. prvi zaokru io fotografski prikaz Zagreba u po . dolaze i putujuæi dagerotipi sti. a istodobno snima i pa noramu grada iz razlièitih str ana. medu prvima vinuo nad Zagrebom . O tome ostavlja zapis Ivan K ukuljeviæ Sakcinski. te cijenu usluge. u kojem svoje usluge ogla ava putujuæi dagero tipist i fot ograf Ludwig Gollob. Petra Preradoviæa. takoðe strance. i to iskljuèivi stranci. Pom mer (dolazi èak iz Danske) nam ostavlja poznatu fo tografiju sveèanost i uprilièenu na Jelaèiæevu trgu pri likom otkriæa Fernkornova spomenika banu Jelaèiæi 16. nazvane prema izumitelju Francu zu Dagguerreu. koji su u grad stigli s razlièitih strana i u nje mu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. 153 zagreb na fotografiji Prva fotografija panorame Zagreba naèinjena je 1840. 1850. buduæi se tim otkritjem narav ista u jedno m oka trenutku i bez pomoæi èovjeèanske ruke. u koje vrijeme dana snimaju. Hiihn (dolazi iz Tirigije) je auto prve fotografije Kaptola sa star om baroknom kate dralom iz 1860. a slièan podatak o na em Novakoviæu donosi i tjednik Der Spiegel od 25. koji æe svoj izum prijaviti pr ed Kraljevskim dru tvom u Londonu. mladog Franje Kre me. jer je u povodu prve Gospodarske izlo be 1864.. Josip Vane . u Zagreb iz Beèa sti e Johann Bosch . Zagreb i Zagrepèane fo tografiraju Eduard Hase. boravio je u Parizu upravo za vrijeme objavljivanja otkriæa i tamo je vjerojatno nabavio potreban pribor i svladao tehniku. Danica ilirska donijela je èlanak o tome epohalnom pronalasku ovim rijeèima: Tim ot kritjem porodit æe se èitavo preobra enje u umetnosti risanja i bakrorezanja. sijeènja 1839. pr epoznat æemo kako nas podsjeæa autor knjige Penkala leti. in . Manje-vi e iste ljude snimio je i Julije Hiihn. Pommer. Posljednjem pripada i posebno mjesto. Gyorgy Mayer. a Standl (Ceh). sijeènja 1840. izradio-je Franjo Pommer. To si Franjo D. snimio nekoliko dagerotipija zagrebaèke okolice. Kovaèiæ tvrdi da ga je ukrao!) i tako za sva vremena svoje ime vi nuo zrakom zeppelin. Poslije te trojice pionira fotografije. istakav i daje spomenuti Novakoviæ u Parizu primio poduku o dager otipiji izravno od Daguerrea. Boris Puhlovski famozno g Ferdu Budickoga. Julije Hiihn i Iva n Standl. a saèuvani su i portreti biskupa Strossmavera.. Prvi album portreta svojih suvremenika. U Zagreb je dagerotipija do la izravno iz Pariza i izravno od izumitelja. a na veliko odu evljenje okupljenih Zagrepèana. Iz lista Croatia doz najemo da je njegov rad u Zagrebu izazvao velik« odu evlje nje. Vje-koslava Babukiæa itd. Do istog je otkriæa iste godine do ao i Englez Tal-bot. tj. Novakoviæ. ostavio nam je. kojega s ledstva nipo to jo te predvideti se nedadu. Neki N. koloriraju li svoje da gerot ipije. V.

koje je po kolama ðacima prikazivalo slike velikih europskih gradova i razlièite kulturno-po vijesne spomenike. Za prikazivanje nekoga francuskog filma na blagajni prvoga zagrebaèkog kina u Gaje voj osvanuo je natpis: enama i djeci zabranjeno! U fdmu je oèito bilo i slobodnijih scena. a to se moglo oèekivati. Cirilo-metodski bio-skop u Masarvkovoj ulici. koji su imali vlastite agregate. No. Zato onaj poziv na p rikazivanje ivih slika u Ilici. (Kre imir Kovaèiæ) { Prije nego to æe dobiti prvo stalno kino.. Iso Kr njavi osnovao je poduzeæe Uranio. otvoren je i tzv. . do le naveèer u Gajevu pred kino paziti da njihovi mu evi ne bi na preds tavu bez njih. meðu uvrijeðenim enama sluèajno se na la i strina. Uz o stalo. Na ekranu se pojavila lokomotivi koja je jurila punom parom. Miickea i Hotz-endor fa. To se ponovilo nekoliko puta. Zaschea. A ba Gospodarska izlo ba afirmira Zagreb u razlièitim podruèjima. Dosta mjesta ostalo je prazno. zaposleni kon duk teri. koliko god da je privukao Zagrepèane. Godinu dana poslije otvoreno je na uglu Pet-rinjske i Amru e^e kino Edison. Dakako. a iz njihovih se izlo aka vidi ne samo e konomska situacija Trojedne kraljevine. bila su izlo ena znaèajna djela Raèkoga. A neki je desetogodi nji djeèarac do ao. Iste 1906. poziva da prisustvuju senz acionalnom izumu 19. prodavaèi novina. nosaèi s kolicima. i to u Gajevoj ulici na mjestu gdje je danas Hotel Dubrovnik. Na iznenaðenje gledalaca. pojavio u jednoj dvori noj zgradi u Ilici. neviðenom èudu. gle sluèaja. pom alo uvrijeðene. Po cijelom Zagrebu pronio se glas o jo jednon. s obvezatnim preskakivanjem preko metle. nego samo veliko bijelo platno na zidu. Mno tva putnika koji su izlazili i ulazili u vagone. za onda nje shvaæanje morala. od kojih je jedan predstavio na izlo bi. Meðutim. slike Karasa. Predstavlja se èak 3865 izl agaèa iz u e Hrvatske. Metrop . koje su. koje se potom zvalo Croatia. pa je d eèak umjesto kinu. a prikazivan je i film o Svjetskoj izlo bi u Parizu 1900. izazvala i razbjesnila Zagrepèanke. Pijani mu do ao je i sukob sa svojom boljom polovicom. s osobnom kartom svoj ega tridesetogodi njeg strica. u prostoriji nije bilo pozornice. Nestrpljiva pu-¦ blika poèela s e smijati i praviti ale na raèun prireðivaèa. Zabrana je. a nekoliko godina potom Rudolf Mosinger otvara kino Apolo u Ilici 31. nego u velikim atorima 156 ive slike nalik na one cirkuske. Mnogi su htjeli èudo vidjeti. Poslije togi platnom su projurili konji u punom trku. a predstave se nisu davale u dvoranama. nije ih i izn enadio. Na kra ju. kao da æe se zaletjeti meði publiku. Odmah je privukao pa nju Zagrepèana. Publike nije bilo mnogo. Zagre b 1906. razlièitih javnih priredbi i zabava. To je trajalo nekoliko minuta. komièna scena: braèna svaða. navodno. sve se U vrzmalo pred oèima zaèuðenih gledalaca . napokon dobiva i svoje prvo stalno kino. grad su poèetkom stoljeæa posjeæivali razlièiti utujuæi kinematografi. koji æe uskoro osvojiti cijeli svijet i postati dnevn om potrebom civiliziranog èovjeka u kino! Predstava je zapoèela u dvori noj prostoriji. spisi Sabora iz 1861. premda su oni ive slike poznavali sa sajmova. Godine 1900. Francuzi odr ali samo jednu priredbu i oti li iz Zagreba. prisustvovao cirkusu. Naplatnu je zatitralo svjetlo reflektora i o pet se ugasilo. nisu bili svjesni kako ih se. te nacrti graditelja Jambri aka i Kleina..sebnom albumu u dvadeset primjeraka.. Slike su pri kazivale ko njsku utrku u Auteilu pokraj Pariza. na mj estu dana njeg kina Europa. a onda su preko platna pro le neke n ejasne sjene i i èeznule. izla u i najpoznatiji zagrebaèki fotografi. Gle daoci su bili odu evljeni i mahnito aplaudirali. zapravo. doèim je istaknuta takva zabrana. ali sv. nego i stanje na e kulture u to doba. stoljeæa. uporno tvrdeæi da je na fotografiji on i da mu je tri deset godina! Ali. partitura opere »Ljubav i zloba« Vatros-lava Lisinskog. pa ga je ona izmlati la metlom. Preko platna projurio je brzi vlak koji æe se èa kasnije zaustaviti na velegradskom kolodvoru. a danas je tu Kerempuh.. 155 ive slike Ovdje se prikazuju ive slike! To je natpis koji se ujesen 1898. Nije bilo javne priredb e u gradu koja ne bi zavr avala tableauom uz bengalsku vatru. odjednom su dvoranom odjeknuli krikovi èu ðenja i zaprepa tenja. Zatim se otvara kino Olimp u Ilici (danas Tu kanac). Slavonije i Dalmacije.

Telefunken i Siemens. naime. Veæ prve godine emitiranja rijetki profesionalci na prvoj zagrebaèkoj radiostanici. Ljep a proslava tridesete obljetnice Radio-Zagreba nije se mogla zamisliti. Taj bi stih. ovdje tv programa preuziman od stranih radiijskih postaja. bila'je posuðena od stranih televizija.ol na Preradoviæevu trgu (poru en 1931. koji j< Zagrepèanima n udio za to doba velik izbor radioapa rata . tj. zatreperila slika s domaæeg ekrana. u sredi tu toga povijesnog dogaðaja.. i na njegovu je mjestu godinu dana kasnije p odignuta zgrada kina Zagreb). koje su bile izvor za pokr ivanje tro kova. Graðanski u Vla koj.. unutra. na treæi udarac Bo enine olovke po » cijevi vodovodne instalacije (tako se to u poèetku radilo). . kao i iduæe tijekom nekoliko mjeseci.. Prva televizijska emisija. kasnije Petrinjska 4). imali prilike vidjeti prvi domaæi televizijski program. i slu alicama. Uvoðenje domaæeg radioprograma odmah æe isko ristiti i trgovci. Tomislav u Ilici 208. kupuju ga uglavnom imuænij i. Sve se opet dogaða u kavani Corso. Najveæi dio programa bile su reklame. ovdje tv Pjesnik Milivoj Slavièek u jednoj svojoj pjesmi pjeva: Ovdje radiostanica Zagreb. jer su rijetki imali radio ureðaj. bilo je. koji su cijeno m. objavljivala toèno vrijeme. Jadran u Ilici 42. èuli domaæi glas s radioprijemnika.. svibnja 1926. stavljala gramofonske p loèe. pjesnikinji Bo eni Begoviæ koja je uistinu bila ovdje. k ad se 15. arije iz opera i opereta. Kao tehnolo ka novost. Union u Zvonimirovoj. kasnije Luxor. svaki se dan emitiralo èetiri sata.. Griè na Kvaternik ovom trgu. pa je tako kod Kastner a i Ohlera 1 Ilici odmah otvoren poseban radiofonski odjel. Preko antene podignute na krovu planinarskog doma na Sljeme nu Zagrepèani su èetiri puta u tjednu gledali program iz Graza. Europa. na li su se pred prvim velikim profesio nalnim zadatkom i isku enjem izravnim ra-dioprijenosom. Ton-kino u Trnjanskoj itd. 157 ovdje radio. Music-Hall u Nikoliæevoj. a veæina se za dovoljava da vijesti i glazbu s radija slu a na javnin mjestima. Ne ka e se uzalud da se povijest ponavlja: kao to su Zagrepèani prvi na ovim prostori ma 1926. ali su se zato prodavali pristupaèniji. istina veæini bili nepristupaèni. neuspored ivo jeftiniji detektori s kristalim. na postavljenom prijemniku na ond a njem Trgu Republike. tako su toèno trideset godina kasnije.. L veæ na kraju prve godine emitira nja s Markova trg. naveèer u 20. Isprva je program trajao samo devedeset minuta. pa su i rijetk i èuli prve akorde Lijepe na e i Beethovenovu Sonatu za klavir i violinu u D-duru. Astoria u Ilici 10. A knji evnica Bo ena Begoviæ bila je u tome prvom prog ramu prva spikerica . ta koðer prvi. Ovdje ja. Helios u Frankopanskoj (danas Dramsko kazali te Gave lla). HASKa i Graðanskog.). pet i pol godina nakon prvog emitiranja Radio-Pitsburgha (2.35 kW prvi put oglasio Radio-Zagreb. stu denoga 1920. meðutim.ona je najavljivala. a preko nje i Eurovi zije. Capito l (Zagreb). koje upravo radio prijemnikom privlaèe goste. tj. Dom u Vla koj 70. Na treæi znak. i to uglavnom glazbeni brojevi . Emisije vijesti uglavnom su se sastojale od i èitavanja zagrebaèkih novina.25 sati preko oda iljaèa 0. to se uzima kao roðenje radiodifuziji u svijetu. èitala vijesti. Prvi televizijski izravni prijenos otvaranje je Zagrebaèkog velesajma.25 sati kad je na Markovu trgu 9 roðena na a radio-difuzija. a 29. Preno eno je sveèano otkrivanj e Me -troviæeva spomenika Strossmaveru na Zrinjevcu. kao i trideset godina ranije. Central (najprije Ilica 6. toèno 20 . S vremenom se udo maæio. poslije Balkan-Palace u Var avskoj. n ajèe æe u kavanama. svibnja 1956. s time da je veæi dic 158 ovdje radio. èim e je zapoèeo prvi na radioprogram. koja je ujedno bila i prva na jugu Europe. bolje pasao njegovoj kolegici. Edison-Pa-lace u Tu kancu (Tu kanac). Malo tko je u Zagrebu èuo te rijeèi. Godinu dana potom emitiran je i prvi izravni portski prijenos s utakmica dvaju gradskih nogometnih rivala. . Osnivaè i prvi direktor zagrebaèke radiostanice Ivan Stern Zagrepèanima se obratio ovim rijeèima: Ovdje Radio-Zagreb. radio je u Zagrebu izazva( veliku senzaciju i nepovjerenje u neukih ljudi koji si mu prilazili sa strahom od onih misterioznih malih Iju di koji iz te èarobne kutije govore. molimo sve one koji nas èuju da nam to jave. gdje je 15. a uskoro i program talijanske televizije.

bio seljak. i to pod krabuljama. promicala je u najveæem st epenu takve priredbe. to s graðani i d rugi.). a time i u zemlji. Jedni su tom dru tvenom igrom odu evljeni. vladala je silna raskala enost. Ipak. brzo i uspje no svladavana je televizijska abeceda i pekao se novi zanat. a sada nji se biskup ulagivao toj eni. Pristu je bio slobodan svakome . dr eæi je nemoraln om. poèinje emitiranje prvoga domaæega televizijskog programa. Na nju prema svom nahode nju pozva ene.-2006. tako da s e nije znalo to je to ples. Prija njih godina. O tome 1754. na dodav i posvuda na dnu njemaèki potpis. Oficiri su mc rali dolaziti iz obzira. krabulje i druge takve z abave po privatnim kuæama. na Dan Republike.. ' » eleæi se jo jaèe dodvoriti i steæi zasluge ko Dijane i nekih drugih. Bilo je ukupno 6 slika..studenoga 1956... jer se onome koji ne 1 do ao trebalo opravdavati. Tim je slikama nastojao simbolièki prika zati sve to s e u kraljevini dogaða ili se dogodilo. samo ako bi platio taj iznos. u tim prvim pionirskim danima. te su pozivane sve grof ce. a odobravali su mu sami njegovi sauèesnici. gospodin Antun Jank viæ n samo da zakaza za odreðeni dan sveèani javni ples. a isto tako pojedini mladi gn danski slu benici i plem iæi. 159 L y plesni redovi i jestvenici kako su se na i stari dru ili i zabavljali ¦V : poziv na ples Ples je u Zagreb stigao.« U nastavku svojih zapisa kanonik Krèeliæ se jc e æe okomljuje na svoje suvremenike. Ove pak godine. nego takoðer pri« di u Ku eviæevo uæi sjajnu i rasko nu veèeru koja g je stajala mnogo novaca. spremni da svladaju sve te koæe i premoste sve zapreke i zamke. beskorisnir tro kovima ukrasi hram razblude ra znolikim slikam s natpisima. prionuli svojski. kao godine 1750. Na taj naèin ono. kad je spomenuta grofica preuzela vodstvo toga. To j e on iz veo s prikladnom rasvjetom i ukrasom. èak i u kraljevskoj kuæi.. veæ god. sar plaæajuæi ulaznice za sve da tako zbog slobodna pri stupa bude to veæi broj uèesnika. t rasko no ivjeti. ivih slika. tovi e.. ni èuli. a to je i lo u grofièin d ep. kojim a je ugaðana raspu tenosi a tako isto i oficiri. bilo je. Dodu e. kojima su s 162 . jer je Klobu icki tada veæ bi o premje ten. koja je voljela dru tvo (i zato bila odana nasladama i ta tini). Roðenje televizije u Zagrebu. do la u Zagreb ena sada njeg g rofa namjesnika. a 1752. Kad je nakon smrti te grofice.. oficire i druge. pa je to os tavio izlo eno kroz tri dana. koji se prije toga nisu u Zagrebu nikad ni vidjeli. postavljao . preko plemenita kih salona. Svaki je posjetilac svake veèeri mc rao platiti 34 krajcara. te ko i komplicira no. uglavnom ljudi s radija. bez materijalne stimulacije. i 1751. Njima se to nije ni moglo svidj eti. koji je pro le godine proslavio i svoju pedesetu obljetnicu (1956. Terezija Illeshazv. tako da se sram i stidljivost smatral manom. prema predaji svojih predaka. Svi si mu èestiti ljudi to zamjerili. 1749. Na takve sveèanosti bili su pozvan i oficiri banske krajine koji su (iz obzira) morali uz velik tro ak provoditi u ti m ludorijama èitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja do korizme. mlada ena divna tijela (poput Dijane). Sve je spalo na grupi-cu entuzijasta. dakako. drugi sabla njeni. Ona nije smatrala nedostojnim sebe. prije o sebe odbijali. to je pred njih taj posve novi i njima malo poznati medij. ali su se ipak prireðivali javni plesovi. do kojih je mo gao doæi. pokojna grofica de Erdodv uvela je jav ne plesove. koja je voljela zabave. tko bi nai ao. da tako k a em. oko 1749. mlade plemkinje. pogot ovo zbo lascivnih prizora koji su se na tim zabavama mog vidjeti prilikom prikaz ivanja tzv. a ples je organizirala vesela grofic a Erdodv.. prijeèili su to b iskup i Erdodv. sad su poèeli njegovati i obo avati. Prvi put se u Zagrebu zaplesalo. dakako. u svojim Annuama Baltazar Adam Krèeliæ zapisuje: »Ove zime vi e nego ikad ispoljila se u Zagrebu ras-kala enost u zabavama i. bil slu avka. trijumf razblu-de. koji su u skuèe nim prostorijama u Juri iæevoj ulici. da se sama s neko liko pripadnika prvih obitelji predstavlja u nekoj njemaèkoj komediji prema èemu je ipak graðanstvo i plemstvo osjeæalo neku odvratnost. jer su prije smatrali obrazinu i krabulju neèim ðavolskim..

pukovnije pod' ravnanjem' kapelnika g /. Zagreb j e dobio i treæu reprezentativnu dvoranu za zabavu i ples. njegova supruga . na glasoviru gdjica. proplesao sredinom osamnaestoga stoljeæa. kralj. Ujerka pl. a druga izmeðu nogu druge. g.« Zagreb je. fantazma. sram i ravn. dakle. g. VEtCRI DRUiTV/l HRVATSKI!* KUJI CVNIKA te iaix. da kako. »glavni oblik dru enja i zabave gdje se okupljalo najvi e ljudi svih slojeva. Mme. povodeæi se za modom. to bi bili morali ili htj eli.*». kad ples sila zi s plemiækih dvorova i kad se poèinju graditi graðanske plesne dvorane. koju je godine 1837. du Vcrnage.. izvadja na guskama Qndalu d? l gdjica. Henrf Latournetle . Zvonarjeva. . Plesalo se i u Banskim dvorima. koji æe postati kulturnim..' i 7 Sftrfttate: Roma nm . maðaroni su otvorili svoj dom u Demetrovoj 1. uvlaèeæi svoje n ge meðu njihove. A' 163 volite li zagreb? »Plesovi su«.. meðutim. razlièite komentare. Razvrat najuglednijih ena. LK4.. sliiga-. irvadja na glasoviru gdjica. dijalog.. \ HdUerova! i 8.. baptiste. i to jedna noga izmeðu nogu jedne ene.enost u ivoj slici. zapisuje Nada Premerl {Ples kao oblik dru tvenoga ivota u pro losti Zagreba )..) Ouvertuni svira glazba" )2. koji æe vr lo brzo postati poznat kao Casino i neka vrst maðaronske protute e Ilirskoj dvorani. Gaj i njegovi ilirski sljedbenici kupili Dra ko-viæevu palaèu u Opatièkoj ulici i pretvorili je u Narodni dom. Zagreb 1834.... Nasuprot ilir-cima i njihovu Narodnom domu .. i. vesela igra u jednom èinu.. Andrija Fijan/ Slovcnaèke narodne povjevke. sagradilo Dru tvo zagrebaèkih strelcah i koja se ubrzo proèula po »sjajnim plesovi ma i okupljanju domoljubnog obæinstva«... Stiuona. Dreyfus&: Mi rodjendan*. No ni sami simboli nisu prikazivali ono.ples. Dragica Ko-rAr/V1! W)ehlawskl Concert d-moU. koja æe pod imenom Redutna dvorana ostati zabilje ena kao jedna od glavnih pozornica zagrebaèkoga dru tvenog ivota.poziv na ples prikazivale razne zgode.. Hrvatskom glazbenom zavodu. Gradnjom tzv . pa èak i na Nadbiskups kom dvoru na Kaptolu. izvadja na guslama gdjica tanda hdtltro\a. njegova punica. dobiva prvu javnu plesnu dvor anu. Stoga nije vrijedno da budu zabilje eni. t. A kad su godine 1846. pjeva gdja. tako da su se njegove noge nalazile meðu nogama ena. Njezin u je popularnost mogla ugroziti samo Graðanska streljana u Tu kancu. grad zahvaæa tek u devetnaestom stoljeæu. trma Polakovu uz pratnju g. takoðer s plesnom dvoranom.. tj. gdja. Barbariæ.. s tim da je plesna dvora na na katu Narodnog doma postala tako popularna da æe cijela zgrada do dana dana nje ga ostati poznata pod imenom Dvorana. carskoga Beèa. . gd>a. Utet: »RigoUtto*. dotriobr. 6. B.. jer su bil i djetinjasti.« .. eto. gr ofica pod simbolom krmaèe koja spava odjevena u prozirnu tkaninu i grimiz. zabavnim i politièkim sredi tem ilirskog pokreta. Vidjele su se meðutim sljedeæe predstave : Uvedena je raskala. Dfttgica h (ove&viè. i r eo : 7. Octave Feuiltet Scylla i Charybdii<. Savu'. RflSPORCD Chopfn: Notiurm BaUadt ) izvan rno. Blanðal \mbrosto Sere/tada. gdje se èovjek igrao sa enama. P rava plesaèka groznica. Odette. Muhvlæa. Natpise nisam smatrao vrijednim da zabilje im. a ta nova dru tvena igra izazvala je. prikazuju gdja. Stankoviæeva kazali ta na Markovu trgu..

veseli i modom obièajem povlaðeni doticaj. Gostih je mno ina bila. najveæa zasluga. Dapaèe. koji bi se s njim za prvenstvo nate cati mogo. cottilon i kadrila. plemiæi i velika i sastajali.. a Ljudevit Vukotinoviæ u preporodite ljskom ar opisuje zabavu to su je u toj dvorani u veljaèi 1841 priredili »rodoljubivi mladiæi zagrebaèki«.. pa je grof Jurica Or iæ. a u Francuskoj ga je.. na ao rje enje kako da vuk bude sit. moramo priznati da odgovara i strogim moralnim i zdravoslovnim zahtevom posvema. dakle. osobito modi èitavu noæ do jutra plesati. Vukoti noviæa. u onom euforiènom prepc roditeljskom duhu. jer okazuje da i mi u duhu vremena napredujemo. koj je vidio kako su device domorodnimi bo jama . onda od jakog stezanja go spoj. po mom mnenju. Ako gledamo. doznajemo da je ban priredio »dva velikolepna bala«. kao da su svi od jednog stali a bili. plesalo se sve u e. Lj. i tako slo ni meðu sobom zabavljali . horvat ski i slavonski. Vu-kotinoviæ pi e: »Na streli tu biahu tri ba a u kojih su se graðani. mu evi i ml adiæi natecahu se da samo u narodnom jeziku govore. a u sredini na doksatu sevahi se gerbovi malih s estara ilirskih. voða Dru tva zagrebaèkih strelcah. dalmatinski. to se iz toga za 164 poziv na ples kljuèiti mo e. a walzer se ipak plesao«. a gospoje i djevojke. dok se devetnaesto stoljeæe na zagrebaèkim plesnim podijima vrti po taktovi ma »jednostavnijih. i to najprije predavanjem o plesu u Dvorani. istina je da vi e kode nego korisi zdravlju i njih ova je. i dr. biskup »tri prekrasna bala«.« . dostoja nstveni plesovi. Godinu dana kasnije zabava domorodaca u Strelja ni »odisala je domoljubljem i vese ljem. kako njime pokazuje svoju èednost i pristo jnost. da dov( du obadva spola u nekakav ugodni. dao da se u troèetvrtinskom taktu za ples sviraju hrv atske melodije. kao menuet. a uz to jo svakog ponedjeljka »soiree«.. kako zapisuje N. pa je tako »rodoljublju bilo udovoljeno. da sala narodnim bojama nakitjena. »Ja dr im«. pi e De man. valcer. koja je nau tr svakoj graciji. na pr.ure ene bile«. »da mi se upravo njim (kolom) po ositi mo emo i da ima jedva koji narodni ples.« ! U ilirskom se Zagrebu. svagd smeh i pesma«. Skoda. od gc lote gornjega tela. U privatni m salonima i na javnim balovima ple u se. Komu pako nije serce sil nije u persil kucalo. Posebno je veselo u Streljani na poèetku Tu kanc. Snala ljivi je grof. Ivan De man. navodno. U tom karakteru na eg narodnog pl< sa ima se tra iti. koji ples uzrokt je. Izvje tavajuæi o tim » ivahnih pokladah«. a plesaèi na u.. ustat æe. naest. ma . »Vodila se iva borba protiv zavodljivog beèkog valcera . slavenska polka. malo razmi ljalo o tetnosti ples. reæ bi.Kako se i to se plesalo? Isprva su bili u modi.. Oko valcera se u Zagrebu koplja o tre i u doba ili rizma. Englezima upravo oduran«. o èemu svjedoè Matica ilirska u svojim izvje« taj ima: »Balovi bez broja. Svaki put je narodno kolo igrano b ilo i osim toga. to na emu stanovni tvu na osobitu èast slu i. se veselo i dobre volje. od lakoumnoga prehladenja pilor i mrzlim zrakom. Protiv valcera. hiljada sveæah je e okol stanja vesto razredeno. jer u polak est urah u jutro jo nije bilo moguæe tancati«. i napisi svuda u na em jeziku bjahu. svirali su mnogovarstne me-lodie narodne. galop i mazurka. ali su se ilirci dosjetil i kako pomiriti zaraæene strane. mnogo kasnije kad se taj ples u Zagrebu veæ uv elike udomaæio. kako n jime postizava svoje vedrenje i dru enje. Promatrajuæi ples sa zdravstvenog stajali ta. Crkva zabranjivala sve do polovice devetnaesto g stoljeæa. a po tom u prvom broju Vienca iz 1869. kako njime narod razvija svoju milotu i ljupkost.belo i c rveno . kojeg su na e dame branile upornim molbama i moleæivim uzdasima«. potièe samo od ljudske l udosti. veselijih i demokratskijih plesova graðanskih slojeva«. A iz kronike zabave i plesova za vrijeme poklada 1843-. z atim od besne brzoèe plesa. koji je »podosta razbludan i zato je isti æudorednijim narodima. s tim da je valcer dugo bio smatran nedostojnim plesom zbog »grljenja« ples aèa. naime. svagde vesela lica. to je spominje De man. s mno tvom svojih slo enih oblika i figura. kare èitave noæi na ulicah. muzika u svakom kutu. pjesnik lijeènik Ivan De man zapisuje: »Kakv i su danas zdra\ stveni plesovi. vi e negoli u ièer drugom. Premerl. i to drugu polovicu punir elucem. takoðer iz pera Lj. »Iz daleka se veæ vidje e cela palaèa strelcah kao vatrenom moru plivajuæa. ona velika antipatija na ega naroda proti onoi nema kom vrtogla vcu (valcer)«.

i to s obje strane. Da nica ilirska nas informira: »Sva svoja blagorodna tarsenja. To vi e nisu samo kartice i jednostavne knji ice. Premerl) Saèuvana je za taj in enjerski ples i poziv nica. Knji ica je sa strane zatvor« na olovèico m«. veljaèe 1862 . Upisivali bi se olovèicom zataknutom uz plesni red. Premerl) Plesni redovi u Zagrebu se javljaju poèetkom devetnaestog stoljeæa. Valja zapisati da u to doba veæ djeluje i kola »ples i lijepog pona anja« Pietra Coronell ija. ispisan po jedan ples . na alost. Nastupa potom razdoblje kad se plesnim redovima daje vi e va nosti. èim se vi e tu i na skupoæu i oskudicu. odr anog 12. meðutim. koji u Zagreb dolazi iz Rijeke. a u drugoj varija nti modrim bar unom. time vi tra i utjehe u buènih zabavah«. ukra ene perforiranim rubom il i samo vinjetama. a uz naznaku vrste plesa bio je predviðen prostor u koji se upisivalo ime plesaèa ili plesaèice. »Izveden je u tamnocrvenom bar unu. u dvorani Narodnog doma u Opatièkoj.. i koji je »mno inom obæinstva sve dosada nje zabave natkrilio«. i li bolje da ka emo. koji se u to do ba èesto javljaju na proizvodima Gajeve tiskare. Od najranijih organiziranih plesova. Prije toga plesovi su se prireðivali u privatnim kuæama. katkad medaljoni ili k utijice.. Na poleðini ili u unutarnjosti kutijice je knji ica s popisom plesova.. Najèe to torbice u obliku srca.U tom se izvje taju. Grof ga anga ira da pr vatno uèi plesati njegovu kæerku Klotildu. a gosp odi su se dijelile male knji ice u kojima je bio oznaèen red plesanja. dok su mu karci pri ulazu i nadalje dobivali samo knji icu ili listiæ. Za taj pravnièki ples izraðena je vrlo slikovita lepeza (èuva se u Muzeju grada Zagreb a) s osam krila. jer uz njih je uvijek uzica koja slu i 165 volite li zagreb? da se predmet objesi o pojas haljine. koji govori o tome kako se na i graðani. Likovno jo uspjeliji plesni red je onaj s pravnièkog plesa iz 1866. tzv. plemiæi i velika i »tako slo meðu sobom zabavljaju«. u Streljani. a u sredini je tekst u zlatotisku uokviren linijom sastavljenom od ru a i pletenog li æ Na stranici je i signatura Dragu tina Albrechta. iako je plesnih redova bilo i ranije. onaj s plesa pravnika 1838. To je jo doba kad se plesni redovi tiskaju u skromnijo j tehnici.. Takv i su plesni redovi bili namijenjeni damama. kao ljetos. gotovo nagovj e æuju burne i sudbonosni dogaðaji to æe se zbiti 1848. u Zagrebu. Najstariji je plesni red. kako ih u slici rietko kada n a Zagreb sastaviti mo e«. da za po-taknutje naro dnih èutnjih bar za jednu noæ pretvore dvoranu narodnog doma u miomirisni perivoj. djeteline ili ponekog cvijeta. Èini se kao da sviet. prvog na e uèitelja plesa. za koji Nada P remerl ka e: »Valovito izvuèen trapezoidni oblik presvuèen je bijelim. a na bar un je apliciran metalni amblem in enjera. tog zagrebaèkog tiskara. Èuva se jedan od takvih plesnih redova. a to dokazuje »da i mi u duhu vremena napredujemo«. Na poleðini je knji ica s popi som plesa na njemaèkom jeziku«. Na poleðini je knji ica po pisa plesova na hrvatskom jeziku. (N. i bez zabilje aka u plesnom redu moglo je doæi do neugodnih nesporazuma. ka iranom na lje-penku u obliku tro lista. na pozi grofa Ambroz a Vranyczanyja. Krila su zlatom obrubljena i ukra ena vitièastim biljnim motivima. prema z apa anjima Nade Premerl. »Te lepeze dobivale su dame. Èasopis Neven iz 1855. jer su one u pravilu bile anga ira ne za mnoge plesove veæ prije poèetka bala. nisu saèuvani. u èarobni raj od razlièitih dra estih. veljaèe 1848.« (N. uglavnom kao kartice formata posjetnice. a na svakom je krilu. . i to bez p osebnog reda i organizacije. koji se èuva u Muzeju grada Zagreba. Prva stranica knji ice je vrlo lijepo opremljena . a pri njihovoj i zradi ula e se vi e ma te i novca. »Damama je to bilo daleko potrebnije. Na bar unu je apliciran ukras s rozetom. zapoèinje plesovima i zabavama. pozn.« Ne zna se je li bilo nesporazuma i na plesu »gradske i kaptolske graðanske èete«. organizatori su se b rinuli da svaka plesaèica i plesaè pri ulazu u dvoranu dobiju kartu ili knji icu s pop isom plesova. izvedena u poznatom litografskom zavodu Julija Hiihna u Bregovitoj ulici. Na tom ple u je svaki gost prilikom ulaza dobio knji icu s plesnim redom (takoðer ukra enu biljni m motivima Gajeve tiskare) i dvije pjesmice: »Slozi gradanah zagrebaèkieh kaptolske i varo ke strane« i »Poklon kæerima zagrebaèkim«. onaj s plesa in enjera odr anog 15. Izvje tavaj uæi s pravnièkog plesa. koji j e prireðen 1848. ali . kad i prve javne plesne dvorane. Ta revolucionarna godina. izvje æuje da u Zagrebu vi e godina nije bilo »tako ivahnih i buèni okladah. plesni red.

Jeste li za tamprl Str ossmave-rove ljivovice? Ako vam je dra i konjak. to vi e to nam je na raspolaganju rijetka i bogata zbirka starih jelovnika. Fricika Frange (groteskni kostim). A da su na tim plesovima Zagrepèanke uvijek bile u prvom planu. i to na najotmjenijem mjestu u gradu na razmeðu dvaju st oljeæa u hotelu K caru austrijanskom na poèetku Ilice. ras te zanimanj i potreba za podukom u plesu i lijepom pona anji Maestro Coronelli dje luje u Zagrebu vi e od èetrdes« godina. Na Savi bi valjalo ostati i za objeda. kolu nastavlj 166 poziv na ples njegova kæi Elvira. te grand-re stauranta Nova pi vana. Helena Srkulj (bijela oprava). a u ovoj gostionici se. Dora Frolich (bi jela èipkasta haljina sa crvenim ogrtaèem). gavriloviæka.) nije naodmet podsjetiti na pro la vremena .. navodno. bijela perika na glavi ). Repu nud divljega zeca s okruglicama i zeèju pa tetu.« 167 jestvenik na ih starih Stavljam do znanja cijenjenim graðanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio ka-vanu-restauraciju 'Tri mu ketira' (prije Velebit) u Petrinjskoj 79. viner. Olga Baèiæ (crepgeorgete sa strassom). neæe koditi jo jedna èa i ca domaæeg p linkovca ili mo da bermeta koji je. meðutim. Cecilija Noviæ i Vera Huth (crne èipke). vrijeme je tek za doruèak iliti zajutrak. dobitnicima zvijezda i zvjezdica (Monnet. Za predjelo se dvoumim izmeðu Lovaèkog roga koji nudi strasbur ku pa tetu. Javni su plesovi nekoæ u Zagrebu predstavljali najveæi medijski dogaðaj. to ga donose zagrebaèke Novosti koje vi e od polovice prostora posveæuju detaljnom opisu toaleta uva enih go æa: »Mia pl. velik dogaðaj za Zagreb o jedva sedamnaest tisuæa stanovnika. nudi peèene guske. Za objed je. ka ko veli gazda Repu . marinirane je gulje. pohani piliæi i sve vrste odrezaka od kojil je najpopularniji. Isprva kolu pc haðaju djeca ug lavnom imuænih roditelja i aristokra skih obitelji.. Dra koviæeva 24 (na tom mje stu je sad zgrada PTT-a). na primjer. Skela.) bila je. t kosanih pu eva s jajima. Ide mo pak na dru gu stranu grada. dakako. meðutim. isto kao i susjedni Grand hotel (prije Kruni Ugarskoj). dakako. Gostionica Zaplatiæ Maksimirska 7. jelo. tlaèenice. Paulina Etlinger (srebrni til). a potom i druga kæi Bianka. Deutsch (crna haljina sa èipkama. koji ima takoðer bogatu po nudu: ruska jaja. matovilca i radièa. francuska sala ta.nicl. Neosporno je. Bela. nudi dese vrsta. pospje uje apet it. gdje Repu (da nas restauracija K Savskom mos tu) nudi uz. uz koje. tj. Tako se ogla ava iskusni kavanarski struènjak Josip Karavia u listopadu 1933. birajte izmeðu Martella i Matignona. Mihaela Carnel utti (ru ièasti crep de soie). a nakon njegove smrti 1902. rotkvice s maslacem. koja æe kolu voditi sve do 1965. Èuèa Boraniæ Gavanski (crep de soie s bijelom perikom). a kasnije. Koliko bismo to danas uva avali i ka ko bi Tri mu ketira pro la u utakmici za Veèernjakove zvjezdice. Restauracija Sari u Maksimiru nudi jedno stavna jela: restana jetra. navo dno najbolje ide pleternièko bijelo vino. od endivije. najplastièni je svjedoèi izvje æe s jednog od njih. dakle.. te ko je reæi. Prij nego odaberemo zajutrak. Hotel dr i kavanu i restauracij u. itd. melem za eludac.. do Savskog mosta. Lila Gayer (staronjemaèki stil). koje. Predla em da s koknemo izvan grada. Lidija Srkulj ( crne èipke). pa do povrtnic i kisele paprike. gða Jurza (ruski kostim). koje bi pojedinom elitnom balu posvetile i po vi e st ranica. or avaèki kav .kola plesa u Streljani (oglas za kolu iza ao u Pc zoru 1860. onog s Elitne kazali ne krabuljne redute 1930. s rastom grada. dakako. mo zak s jajima. Justa Mikulièiæ (zlatni lamee sa strassom i veoma skupocjeni nakit). U z pu eve ide.. te u posebno tiskanom prospektu dodaje: Ovaj lokal od danas mora postati stjeci te na epurge-rije i skroz primitivan. jo rano. Neki prije jela vole èa u originalnog Plzenjskog piva. U jelovniku razgla ene ilièke restauracije èitam da se narud be za objede i veèere pri maju od èetiri krune na vi e po osobi. A sad bi rajt izmeðu svinjske hladetine i prezvur ta. sala ta. to se najbolje vidi i po tada njim novinama. Poènimo. To da je lokal skroz primitivan oèito je vrlina i mamac. doèim se posebno istièe u rek lamiranju novoot-vorene gradske restauracije. slet iz istoènih mora i povrtnicu s maslacem. da ovaj grad za sobom ima debelu tradiciju dobrog ugostiteljstva i ka d danas nazdravljamo ovogodi njim najuspje nijim ugostiteljima. a susjedn Paveliæ (danas Grozd) peèene race i pohane keèige.. hvala na pitanju. aperitivom.

12. sa umakom sa oblogom Tjestenine. gostionica Avdibegoviæ. I prava teta da rijetka zbirka nije bila izlo ena prilikom i d avne sveèane podjele Veèernjakovih zvjezdica u 1 planadi. K trim gavranom (Juri iæeva 6) K Z lati (V ka 62) itd. jer se umjesto nje za raèunava 10 posto na cijenu. koja reklamira svaki dan svje e kamenice po dva dinara komad. j Za objed mo ete imati stalni abonoman u Varo koj pivnici. dalmatinski pr ut. uz pisanicu la Hraniloviæi krij piva Budejeveèki Crjstal ili Kobany a. dakako. Zgodno je napomenuti samo neka in na gostionica. <J Sir. izaberite jedan od èetiri menua. kol ovoza 1938. pra ka butina s hre nom. burek. gdje je svake veèeri glazba. janjeæi paprika . K janjetu (ugao Gajeve i Nikoliæeve. Na jelovniku od 19. OB1ED. t o je i razumljivo. jelovnici. kao i u susjed noj varo koj pivnici Excelsior. Kod Moulin Rougea u Samostanskoj. posebno s mole gosti da ne davaju napojnice. zgrada Prve hrvatske tedionice (danas Oktogon). vrlo su dojmljivi. Stari jestvenici. Gajeva 9 (danas Kornat) i za deset dinar. posebno se nude. Nikoliæeva 4. Govedina. Starom vuglenaru. Moulin Rouge. jer je ta vrtna restauracija na glasu kao cvjetni raj. Petrinjska 51 i Prvu zagrebaèku a èinicu. janicu i sutlija . 170 jestvenik na ih starih ROG ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 SVRATISTE ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 CJENIK JELA I PIÆA 171 . Dola c 9. mo emo jo r predati o starim zagrebaèkim gostionicama i njihov jelovnicima. to ih u kartonsk kutijama na dnu ormara èuva Drago Mu iæ u P vrednoj komori grada.ijar. Samostan ska (Var avska) 18. Mogli smo tako na jednom m jestu do ivj kontinuitet i tradiciju dobroga zagrebaèkog ugos teljstva. Za one rafiniranijeg ukusa i dubljeg d epa pobrinula se restauracija Velebit. omlet aux framage. èesto i ori nalni po svojoj likovn oj i grafièkoj opremi. Od nacionalnih kuhinja i imena restauracija Zagreb je nekad imao Ce ko-buðejevaèku res tauraciju.. ZAGREB Telefon broj 6 32. 168 CIJENIK SVRATISTE JELA ZLATNE KRUNE ZAGREB Gajeva ulica br. patke na ra nju. A èi-nica (vlasnik Abaz Avdagiæ) nudi bosanski lonac. ili restauraciji Ka ptol Vla ka 9 (vlasnik Drago Hraniloviæ). Zlatna kruna. kasnije K na e m macanu (Vlai 71). kasnije Zlatni jelen (C jeva 12). U toj. koje za uho ovih dana njih pizza i ha b urger pokoljenja odjekuju uistinu kao daleka jek. izvan menua. ðuveð.. a rekl amira se kao najugodnije sastajali te Zagrepèana i stranaca. (danas O ladinski centar) . Mesn ièka 6 (danas Stari fijaker). (Trapist) volite li zagreb? Cijena menua u restauraciji Kolo na Trgu kralja Aleksandra 3 je 12 i 15 dinara. tj.

jer bi bila sramota da se nenadani gost n e i mogao podvoriti domaæom gostoljubivo æu. nije nam lako zamisliti onaj starinski svijet i ugoðaj s klupicama ispred prizemnica. tek odne davno jednosmjernom. dom. U toj i takvoj Novoj Vesi gostionièar Francek Tkalèiæ bio je vrlo popularan. a i mali su i svo posebnu opæinu. a mladi bi se s veèeri meðusobno p sjeæivali. ali nisu p< znavali ni nei ma tinu. Bio je vatrogasac i èlan veterancov. koja je pripadala treæem izbornom okrugu.. A sada sa zami ljenim mahom soènih indlbratna uputimo se. ulice). Francek Tkalèiæ je bio tipièni novove ki purger. dr ali se pomalo rezervirano. na kojir bi se u sumrak odmarale domaæic e. tek nedjeljom kavu. France k Tkalèiæ je prisutan u dru tvenom i politièkom ivotu Zagreba. ali dosta razlièito . ko ji i u najmlaðe svoje ogranke zdrave svoje stare sokove. kad bi pohodio kuæu. pi e Antonije Kass ovit Cvijiæ. niti iskusili glad. pjevao u pjevaèkim dru tvima Sloga i Sloboda. staje. Isprva se gostionica zvala Franc Josef Garten. Iz vizure dana njeg nervoznog vremena. A najsveèanije bi bio pogo æen upnik. kæeri i sinovi po li bi u susjedstvo na èavrljaj otac bi zapalio veliki lam pa i njime u ruci pregledav. kano ilavi hrastovi. su e. na aru od grabova drva. tzv. od Kaptola prema Gup-èevoj zvijezdi. estinske peèenice. Ni za koju korist ili napredak nije dopu tala d a se naru e davni domaæi obièaji i osobine doma i roda. a glavna briga svakog purgara bio je pr ijatni n. a ne pognuto.. Jo veæa i bila sramota.. a tavani i podrum nakrcani ps nicom. A da je Nova Ves. koje su nestale sa zagrebaèkih jelo vnika. objava je neposrednog i istrebljivaèkog rata tradici onalnim zagrebaèkim peèenicama. dakle. bila srèika na eg pravog h rvatskog borbenog graðanstva. osobito kad bi do ao kri ecom. zeljem. Kad bi zapao mrak.kod franceka na novoj vesi Pojava æevapèiæa. s kojih bi susjed dozivao susjeda da podije klupicu i kup icu. a ime je dobila jo 1852. zajedno s nekolicinom utjecajn ih Novove ana. luka i èitav ili pol krajcara. indlbratni-ma. tavan i podrum. za koju æe Antonija Kas-sovitz-Cvijiæ u Hrvatskom kolu od 1927. re-prezent starinske Nove Vesi. kruha i v 172 kod franceka na novoj vesi na.. Jutrom bi sva kuæna èeljad dobivala pre gan juhu. tedljivo ureðen.. Francekova gostionica do l a je na glas nakon otvorenja sredi njeg gradskog groblja na Mirogoju 1876. a zamijenile su ih tzv. koji bi dobivali kruha. na dobru ka insku ili m oravèansku kapljicu kod Franceka Tkalèiæa u Novu Ves broj 39. Nisu plivali u bogatstvu. lukom. a baba rr se moli. ne to slièno. Popularnost na eg Franceka. glasovao za prava e. kako su ga zvali. one na broju 86. potom hamburgera. i jo objesnijim koje ne bi smio zapjevati pn djevojkama. te je kroz sve pro le vijekove o stala na a najvjernija stra a starog zagrebaèkog duha i po tenja.. a rovario protiv maðarona. u èast posjeta cara i kralja Zagrebu. pokazat æe se na primjeru jo jednog gostionièara i gostionice. Marni i pa ni. a nakon pogreba Zagrepèani bi obavezno n avratili k na em Fran-ceku zalijevati tugu za pokojnikom. da dom blagoslovi. to zbog sv oje gostoljubivosti i vesele æudi. na aliti pjesmicom o tar Varta dretu smoli. Jedino subotom po la bi ona s lonèekom Opatovin K sedam zvjezdam ka d se tamo dijelila germa za nec jeljnu orehnjaèu. dosezala je daleko izvan njegove gostionice.po tehnologiji pripremanja ( indlbratni su se pekli uspravno. jer su pogrebi uglavnom prolazili kroz Novu Ves.. krumpirom. vinom i suhi mesom. da bi s dru tvom sve to u birtiji spi skao. Najstalniji gosti bijahu siromasi iz Ciganske varo i (Ko arske. Kasnij . a jedino gazdi bi domaæu redovito spremala zajutrak od suhe slanine. to zbog svoje velike aktivnosti. repom. primio mito od maðaronskih korte a. starije i popularnije od one Tkalèiæeve. ako bi domaæica kupov la ive na Ha mici. Stari su Novove ani bili ponosni na svoju No\ Ves. bojeæi se vatre. gazde novove k tacuna. Cijeli Zagreb je o Franceku s Nove Vesi pripovijedao kad je prilikom glasanja 1884. Majka bi sjela za k lovrat i gunðala starinsku pjesmicu. kad i tom starom zagrebaèkom ulicom. I mu bi joj se zn. a ne na elektriènoj ploèi) i po mahu. Kraj svega izobilja ivjelo se vrl o jet nostavno. kako æe zapisati Novove anin Ivan 173 volite li zagreb? Krstitelj Tkalèiæ. najpodmu l ijeg neprijatelja ljudskoga truda. i amo èetvrtom brzinom. zapisati: Nova Ves je kroèila naprijed vrlo polaganim tempom. a na kraju glasovao protiv onih koji su ga nastojali potkupiti.

o kojem Obzor pi e: U subotu dne. U gostionici su odr avani razni plesovi i zabave .. koju vidimo na staroj razglednici (1903. Ova institucija dodu e vuèe na aristokratsku frazu. na toj zabavi nije bilo uskih francuskih èarapa te francuskog pi-kaèa (trouglasti globuk).. ali bez te èasti nije moglo biti. Tu se sastalo dru tvo graðansko demokratsko. Zagreb je. neka ivi je na e. Hatzovoj kuæi. na mjestu gdje je dan. odnosno Harmici. u niskoj ku bila je kavana K vjeènom svjetlu. demokr atskog plesa. U njoj su se sastajali poslovni ljudi. 174 kod franceka na novoj vesi 175 ! stare kavane Dana nje. danas Gajevoj ulici. prema Bolnièkoj.. Na njenu mj stu. u tzv. Demetar i Vraz. u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu. Naprotiv. odnosno Velike kavane. Vlasnik joj je bio stanoviti Andrija Ce rni iz Moravske. vjerojatno je i jedna od najstarijih. nekoæ bio grad kavana samo na Jelaèiæevu trgu. njegovi ga Novove ani biraju za svo zastupnika u Gradsk om zastupstvu. 25. Novove ki g ostionièar Janko Gorenec vrlo ) ugledni graðanin koga biraju u razne odbore. a imala je navodno i posebni tzv. kasn ije Centralna kavana. dak ako. a gostionièari ozbil jni èimbenici dru tve nog ivota na koje se u raznim politièkim kombinate rikama ozbiljn o raèunalo. Gradska tedionica i Gradska kavana. imao slastièarnicu. Na zapadnoj strai u Stankoviæevoj zgr adi. za koj im su obièavali sjediti na i preporoditelji. od Prv hrvatske tedionice i Trgovaèko-obrtnièke komore d< Vatrogasnog dru tva. U susjedstvu. gdje su danas Rukotvorin bila je neka vrsta gostionice i kavane. Ka nije je na tom mjestu Fran jo Kre ma. a na dana njem broju 12 kavar New York. kad je nakon stotinu godina napokon 1928. Na istoènoj strani trga. kako se zn a. narodni stol. trgovci i putnici. U njoj su se sastaja li Babukiæ. kasnije Croatia. otac violinis Franje Kre me. Tu smo vidjeli estinske bijele cifraste hlaèe. bil a je kavana La feri. Tako o Demokratskom plesu demokratski Obzor dol maðaronski Agramer Zeitung ples na pada zato to je shva æanje ove demokracije prema jutru zauzelo protudrzavne za mahe . ide svom Gorencu. Do Milinova. Gorenèeva gostionica u Novoj Vesi bila je sredi t i sjedi te demokratskog duha i polit ièkog ivota. Kad se graðanstvo treæeg izbornog kotara hoæe po zabaviti. tj. to j vlasniku donijelo veliku popularnost u tada njem Za grebu. Godine 1876. sru na Hatzova palaèa (projektirao ju je Bartol Felbingei otvo rena je nova kavana Milinov u zgradi istoimene hotela. Zvali su je burza. Kavana toga imena ranije je bila na suprotnom uglu. ozbilj na mjesta. na dana njem broju 15. jedna je od èetiri ili pet kavana to su bile samo na ju noj strani trga. a s vremenom dolazi na glas kao po zornica dru tvenog i politièkog ivota. u Felbing rovoj kuæi.e æe je Zagrepèani zvati samo Gorenèeva gostionica. . bila je Velika kavana. Uz ovakve reformira no-demokratske manire napunile su se prostorije Gore n èeve gostionice veæ u 8 sati na veèer. bilo ih je vi e nego danas u cijelom Zagrebu! Narodna kavana. Gospodin Ka labar bija e major domus. veljaèe 1873. zato to su se pjevale rodoljubne pjesme. dakle. Dobrotvora i Dr u tva èovjeèno sti. to se nosilo u èisto aristokratsko barokno doba. pune èa e.. Zapisuje kako se tu pije bukovèak ova blagotvorena kap zagrepsk ih gora i kako se tu mo e èuti jedan opæeniti i gromoviti Puna srca. Danas su to hotel i kavan a Dubrovnik. a u sredi te pa nje Gorenec i njegova gostionica dolaze nakon odr avanja tzv. a vlasnik Oti Leibner reklamira prvi put u Zagrebu sladoled. Gostionice u starom Zagrebu bile su. po uvjerenju vatreni ili rac. Mjesto gospodske batine ( tu cera) bile su tu hrvatske z astave. a svakako je najpoznatija jo iz ilirskoga doba.). na ju noj strani. Njegovu kavanu spominje jo Nemèiæ u svo jim Putositnicama. stajali su na Jelaèi-æevu trgu fijakeri koji su bespla tno vozili goste na Demokratski ples. U Ilici na brojevima 4 i 6 bile su kavane K cai austrijanskom i Kruni ugarskoj. sve uèestalije alopojke zbog dokidanja kavana u Zagrebu imaju korijene. surku i globuk na hero.

u Juri iæevoj Elit. pokrit debelim balvanima. dob io ime. gdje dru tvo sjelo u hladovitu sjenicu. bio nesretan to se tièe masovnijeg dru enja. Sve do 1987. Osim osnivaèa i predsjednika De eliæa. Jednoglasno bude zakljuèeno da se svi èestitari i prijatelji kuæe svakog tjedna sastanu u kuglani. u Preradoviæevoj Preradoviæ i Mirna koliba. Tko bi se o statut ogrije io platio je sekser (10 novèiæa) u kra-b icu u korist osnivanja medicinskog fakulteta. predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva SI ga. èlanovi Ljubinkoveèkog kluba bili su sve sami ugled ni graðani: Gjuro Eisenhut. prvi èovjek opæine S svete (k joj je tada bilo sjedi te u Maksimiru) i dr. stoljeæa okupljali poznati Zagrepèani. koji o njemu ostavlja i zapis. U tom obilju nekada njih zagrebaèkih kavana zamalo zaboravih spomenuti jo tri: ilièki R oyal i Merkur i Evropu na Jelaèiæevu trgu. U zdencu bilo je uvijek dost hladne vode..ureðene u prizemlj istoimenih hotela. veæ su se pripovijedale razi zgode i do ivljaji. a sastanci odr avali su se strogo po propisanim statutima. glavnom gradu Hrvatsk e. kao kulturnom i civilizacijskom sredi tu.. oko kojega su se osamdesetih godina 19. trgovac i posjednik Okrugljaka. Klub je osnovao knji evnik i gradski senator Gjuro De el iæ. kraljevski javni bi lje nik i predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva Kolo. Za vrijeme objeda pona vi e se nazdravljalo domaæici. 177 ni rijeè politike Nikad ovome gradu. Franjo Arnold. Kronièar bilje i: Skupi e se stalni gosti iz svih stale a. Uzmimo primjer tzv.sigurno je jedino da to nije bilo na sjevernoj strani trga. a od sunca bila je za tiæena li. srpnja 1882. koja bila na glasu jo od ranijeg vlasnika Janka Goren kao mjesto okupl janja rodoljubivog i demokratske svijeta. ravnatelj central nog groblja Mirogoj. Toga se dana n je kao obièno politiziralo. U velikoj prizemnoj gostinskoj sobi. Predsjednikom kluba bud e jednoglasno izabran senator Gjuro De eliæ. a kavana je bila i na Strossmaverovu etali tu iliti nekada njoj Ju noj promenadi. nije bilo lako. a ujedno da sa dozvolom domaæice u sjenici veèeraju. U Ilici je jo bila kavana Corsi najprije na u glu Bregovite (danas Tomiæeva). Milan Nosan. Klub je sebi stavio u zadaæu skupljati dobrovoljne priloge za osnivanje medicinsko . Lacko Holjevac . Za dvije posljednje ne znam toèno gdje su b ile . na kojem b ja e svakog Bo jeg blagoslova . kad su za Univerzijadu otvorene dvije nove kavane Mala kavana i Kav ana Ban. Mada su svi èlanovi bili dobri hrvatski rodoljubi. natom grabovinom. Ljubinkoveèkog kluba. Iza objeda podu gosti sjenov it vrt na crnu kavu. Ispod sjenice b io je dubok zdena. te kavar 176 stare kavane Meduliæ. Milan Macen. r> uglu Ilice i Frankopanske kavana je Bauer. Marko Mileusniæ. poznati skladatelj. koji je po tra diciji. koja bija e prema br jegu kamenom obzidana. po kojoj je najprije lijepo ureðeni gostioni ki vrt. to je za vrijeme sastanka svako politiziranie bil o strogo zabranjeno. koja se do Prvog svjetskog rata zvala Pariz. U Mesnièkoj su bile kavane Kaèiæ i Zora. koji se prostira e iza kuæe pa s ve prema brijegu. Toga dana slavio se imendan domaæinove ei Ljubice. a potom i klub. koja je davala ugodnu hladnoæu sjenici i z 178 ni rijeè politike najvruæih srpanjskih dana taje sjenica svima omilila. gdje je i danas (zatv orena). U Marovsko j (danas Masarvkova) Kazali na kavana. Razne politièke i politikantske struje su ga zapljuskivale i na nj se svom silinom obru a-vale. a ljudi su se svakojako morali snalaziti. èini se. Na Zrinjevcu Zagr eb (danas poslovnica Croatia Airlinesa) i Kavana Umjetnièkog paviljona. kome dadose ime Ljubinkoveèki klub. takozvanoj palaèi bio je prostrt veliki stol. koje je izradio klupski fiskus Gabriæ. Pokretaè ove ideje De eliæprozove omiljenu sjenicu u èast godovnjaèe Ljubice Ljubinkovcem. Ljubinkoveèki klub dr ao je sastanke svakog èetvrtka. u uglednoj g stionici Ljudevita Hagenauera na N ovoj Vesi. a kasn je na uglu Gunduliæeve. Slavo repl. Gosti razgledavahu krasan par. Ovo lijepo i nje no ime svi prisutni odu evljeno prihvati e. Klub je osnovan 10. gradski tajnik. Ujedno bija e zaklj uèeno da se osnuje klub.

rujna 1879-. A me du regulama Kvaka najva nija je ona daje u klub u ap solutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i rasprav 180 gentlemenski klub kvak ljati. 179 i gentlemenski klub kvak Supilova Sloboda. ni moguæe. vrlo uplivnog dru tva. vra ka stvar. Glavne odlike Kvaka.. iako to nije uvijek bilo lako. do onih kako je klub dobra izlika za razbludni ivot i pijanèev anja njegovih èlanova. Zagrebaèki klub Kvak ili Kvakerski klub . proti tome da se kod pozdrava i o dzdrava ne snimi e i koja se tim opravdavala da je to izbacila iz zdravstvt nih. a njegovi èlanovi kvakeri. a da n.. Sandor Egersdorfer. ne mo emo ni mi danas. od javnosti vje to prikrivanoga kluba. Ovo se provaða-lo osobito zato jer su tada nji svi veæi lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca. A najvi e priloga navodno je. koja izlazi na Su aku. 1929. A o podrijetlu ime na Kvak u spomen-knj izi se ka e: Èudna struja koja je u isto vrijeme nastala u Beè.. . pojedina imenovanja ili investicije u gradu djelo tajnog. To sramotno 'hrvatsko' dru tvo broji èak za èlana nepristrasnog senatora g. . svjedoèi ovaj zapis: U Ljubinkoveèkom klubu gojila je intenzivno ideja samoodr anja i meðusobnog potpomagan ja pod lozinkom: 'Svoj k svome'. da se kupuje samo kod onih trgov aca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. zami ljen kao apolitièki klub. pa kako je tada u tako zvanim boljim dru tvima njemaèki jezik prevladavao. od onih kako su pojedini politièki potezi. sastavljeno iz posve razlièitih elemenata.g fakulteta u Zagrebu. du evnos ti i sno ljivosti medu èlanovima. jedan beèki list objavljuje pouzdanu informaciju iz Zagreba o tome kako se tada nja vlada u Beogradu sastoji veæinom od èlanova jednoga. na la je povlaðivanje u ovom krugu prijatelja te zakljuèi eprih vatiti obièaj is taknut po propagatorom ove ideje. a ujedno i kljuè uspjeha kojim je to po svojem sastavu hetero geno dru tvo os talo tolike godine valja tra iti u uvijek vedrom raspolo enju. a domaæi sinovi se usuðuju silno im las kati. upisano je: U razvoju dru tvenog ivota u Zagrebu i èitavoj Hrvatskoj to je mo da jedinstveni primjer kako se jedno dru tvo. u broju od 25. Nisu joj mogli izbjeæi na i stari. Augu sta Senou. skupljeno od plaæanja kazni èlano va za spominjanje politike i naèinjanje politièkih tema! A da se Ljubinkoveèki klub. Zabranjeno je bilo èlanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. unatoè najljep im i najplemenitijim nastojanjima. kao to joj. Isto tako su èlanovi svagdje propagirali pravilo.. to je bilo skrajnje vrijeme da se poène tuðin tina iskorjenjivati. Zakljuèi e napokon iza dulje debate sje duæ uz otvoren prozor kod Krampusa poslije raznih pri jedlogah te slu ajuæ kako ih iz najbli e blizine pozdrav abci prihvatiti pozdrav i odzdrav dobaèeni im iz bar zvuk 'kvak'. medu kojima s poznati glumac Andrija Fijan. a i protumodernih razloga. zapravo. alibi mu evima pred njihovim naivnim enama. vi soki dr avni èin ovnik. a osnoval ga je grupica uglednih Zagrepèana. u kojem prevladavaju stranci. i Julie Senoa (brat Augusta Senoe blagajnik Prve hrvatske tedionice. donosi dopis iz Zagreba u kojem se ka e kako u tom gradu djeluje i njeko internacionalno dru tvo po d imenom Kvak. i da gotovo nema organizacije ili politièke stranke ko ja bi se mogla pohvaliti tako dugim stazom.kako mu je pravo ime u njegovu dugu vije ku pratile su razne glasine. koje nosi komièno ime Kvak. ta ne izgubi od svoje atrakcijske moæi i ivotne snage. na alost . Sto je.. novinar A^ ramer Zeitunga. godine. A mnogo kasnije.. na stanovit naèin ipak bavio i politikom. Antun Schlesinger. moi odr ati u svojoj suvislosti kr oz toliki niz godina. a o èemu svjedoèi i spomen-knjiga: Ak oprem pravila zabranjuju razgovor o politici i vjeri. Politika je. o ujka 1881. da se ma bar prija telji i dobr i znanci pozdrave izmeðu sebe upotrijebiv jea nostavnu izreku. Kvak i tko su kvakeri? Valja najprije napomenuti da je Kvak postajao i djelovao u Zagrebu èak ezdeset godina. U spomen-knjigu u povodu ezdesete obl jetnice kluba godine 1939. Dan osnutka Kvaka je 19.. a naroèito medu krasnim spolom.. to gotovo nema Kvakan-cije u kojoj ne bi bilo rijeèi i izmjene misli o svim aktualnim. naroèito Nijemaca. vladine od luke. va nijim pojavama u ivot . dakle.

a da Miinchen. jer poslijeratni Zagreb nije imao t akve vrste zabavi ta. Kvak je imao svoje sljedbenike i opona atelje èak i u najuglednijim zagrebaèkim dru tvima. klupske regu le i spomen-knjiga (èuva se u Muzeju grada Zagreba). du evnosti i sno ljivosti. Uvijek puna Kvak do Kvaka! Kvak je ivio vi e od ezdeset godina. Skladbe. danas se naðe jo samo poneka rijetka fotog rafija klupskih prostora s dekoracijama slikara Menci Clementa Crnèiæa. Bojanèiæ. a ove se godine navr ava stotinu i deset godina o d njegova osnutka. i izvan bare. najprije su zapjevani upravo na sjedeljkama Kvaka! Kvak je svojim utjecajem i djelovanjem izlazio. gdje je upravo otvoren Grabanci ja . na primjer. koji nisu n i skrivali da svoje priredbe organiziraju po uzoru na Kvak. bolje svjedoèi ovo: u ljeto 1984.. Sloga. Kvakaèka se moda. a do noænih zabavi ta 25 dinara. jo jedan zagrebaèki prvoklasni kabaret domaæih umjetnika. Nikad vam ne presuhla mlaka. suci. kao to su Kolo. priko vani za TV i nenaviknuti na veèernje izlete i noæni ivot. Nikad ne plakati. Zagrebaèki kabaret nam sugerira da se po ovoj potonjoj cijeni odfuramo fijakerom d o Dra koviæeve 24. Sokol. u Maksimiru. Grunhut. Zagreb dvadesetih godi na pro log stoljeæa. irila i izvan Zagreba. tako se sv ojski anga irao za gradnju nove zgrade Hrvatskog zemaljskog kazali ta. tovi e. Uplavom trna-cu i Peharèe k. saznat æemo da vo nja do kazali ta stoji 20. ovakvi kakvi jesmo. garantiraju imena izvoðaèa: dr.. aris tokrati. Strozzi. Hrvatske i svega svijeta. Bez te literature te ko bismo se sna li. do Grant restauranta Nova pivana. Pari z i ne spominjemo.. dru tvenog i politièkog 2 vota. koje je taj ugledni gost prili kom posjeta Kvaku 10. Ali. kako to obznanjuje plaæeni novinski oglas. Tkalec. i Var ava . njihovog doba. operete itd. industrijalci. dakako.. j Dok u svijetu boj se bije. Se-pec. makar i il galno. Gjuro Eisenhut. tom je kulturnom Poljaku oèito va nije od pi govora i prote sta tangiranih. upisao u klupsku spomen-knjigu: Uvijek veselo kvakati. 181 kod fride se rado ide Knjiga Igora Mrdulja a Zagrebaèki kabaret neka nam poslu i kao ulaznica za mali izlet u lude dvadesete. kuplete. sveuèili ni profesori. Nikola Feller. ali za na e dru tvo i na e vrijeme Kvak je u svojoj skromnosti doprin jeo formiranju na ega dru tvenog ivota elemente trajne vrijednosti.. Gavella. nagla ava se u spomen-knjizi ako bi ovaj upliv Kvaka htjeli pr ispodobiti sa utjecajem profinjene dru tvene kulture Baroka i Rokokoa na dru tvenost . a koju nije mogla ugas iti èak ni svemoæna televizija. Bilo bi pretjerano. u ovo na e nervozno doba njeguju taj stari kabaretski naèin izraz a i zabave. novinari. bio je pravi velegrad na karti Srednje Europe. bankari. a reèena Mrdulja eva knjiga (izdavaè: Znanje) sadr i. za potrebe Kvaka djelo su takvih imena kao to su I van Zajc. to je uopæe kabaret? Na to pitanje imaju pravo dana nje generacije. umjetnici. taj zagrebaèki klub gentlemana. o èemu s vjedoèe i stihovi predsjednika JAZU Josipa Torbara. ili na ni an m maju pojedince iz javnog. veljaèe 1883. Beè. barem to se zabave tièe. . to da kabareti postoje i rade. a godinu d ana kasnije prigodom nemira zbog maðarskih grbova Kvak preuzima du nost miritelja it d. nekoliko puta manji od ovog na ega. Dakle. govoreæi o ki turnom trenutku svoje zemlje. I Budimpe ta. Klub je u prvom redu mjesto dru enja u uvijek vedrom raspolo enju. I premda nije imao otvorenih namjera utjeca ti na zabavni i dru tveni ivot Zagreba. n. Kao uspomena na klub. Jer. Gjuro Prejac. dapaèe .. poseban Plan kabareta u Zagre u! h zavirimo li u Tarifu za dvopre ne podvoze (fijakere) u gradu Zagrebu iz 1922. Bio je pun raznih zaba-vi ta i kabareta. koje u Europi imaju veliku tradiciju. Koliko je kabaret duboko usaðen u naèin razm ljanja i kulture ivljenja u pojedinim sr edinama. koji i svojim programima ponek ad izruguju pojedinim O' lukama i postupcima vlade i partije. nije se ustezao da pohvali kako u Var avi rade i ilegalni kabareti. Kvak. i Prag. u Var avi predstavo ministarstva infor macija poljske vlade. okupljao je uglavnom intelektualce i ljude o d polo aja: gradski naèelnici. Da je program uistinu pr vo-klasani. Zagrepèanin pricer pije) . sudjelovao je na znamenitoj spektakularnoj prvomajskoj sveèanosti 1882.u Zagreba.

. jer glumac osta je glumac. to se uzima kao preteèa klasiènog kabareta. August Ciliæ. Miletiæ. ako ne do Fride. (Sastanak ot mjenog svijeta). kad je ljudski ivot vi e nego jeftin. Kovaèiæ) da je napustio kazali te i da s ada u Imperialu nastupa kao natkonobar! Ovo nastupa nije sluèajno. a zatim u Matici hrvatskih odbornika u Ilici. Kabaret Kasino u Streljani naTu kan-cu (danas kino Sloboda). Zvonko Tkalec. a budala nek se tuèe.. uz veæ spomenuta kazali na imena. jer bih mogao profit rat. A onda j e rat prekinuo tu tradiciju. a to skoro. koji bi t rebalo otvoriti u Un jetnièkom paviljonu na Tomislavovu trgu. Èehinja Marina Obetkova. stoljeæa u Zagrebu se poèelo razmi lja i razgovarati o kabaretu. nastupit æe u njegovom cabaretu i pjev aèi i pjevaèice. 183 . Dragutin Freudenreich. To su rijeèi jednog kupleta koje zvijezda zagreb. a Kabaret Dverce u Ilici 12. a mi je jednostavno nismo znali ili nismo htjeli ob noviti. Zagrepèani rado i li. Glumac je obznanio u novinama (o èemu pi e i K. Tito Strozzi. Pola stoljeæa su. U ratnim godinama . ! Kabaret Dverce ostat æe otvoren i za vrijeme rat. Borivoj Sembera. Arno t Grunt. Istodobno je u Zagrebu radilo nekoliko kabareta. Micika Zlièar.. nego i nad cjelokupnom tra dicijom zagrt baèkog kabareta dugom otprilike pola stoljeæa. eto. Ru a Cvjetièa-n lo Buliæ. da bi opet neèijim inatom (ne zna se èijim) jo iste godine taj na kabaretski p rethodnik bio ukinut. a reèeni Dragec iz poznate teatarske obitelji Freudenreich zapravo otva ra na prvi kabaret.. koje æe biti vrlo birane i literarne vr ijednosti (kao deklamacije. da bi 1907. a do toga je.. Da. Dejan Dubajiæ.) prati nitko drugi nego proslavljeni Kre imir Baranoviæ. sada nadkonobar u restaura ciji svrati tu Imperial. Mila Dimitrijeviæ. Jozo Lovrenèiæ. Osnovan je poslije Prvog svjetskog rata.. ka bare ipak nije otvoren.. Kabar et Excelsior je bio na uglu Gajeve i Nikoliæeve. gorko se aleæi na raèun nadolazeæe kataklizme. Milan Sepec. Gosp.Cabaret Imperial u Frankopanskoj 8.Svaki samo sebi vuèe. koji æe kasnije postati slavno kazali no ime... to je doista poèetak zagrebaèkog kabareta. Potkraj 19. Izmeðu pojedinih toèaka zabavljat æe obæins vo glasovir i gusle-solo. To se dogodilo zb og sukoba glumca Dragutina Freudenrei-cha s upravom Hrvatskog zemaljskog kazali ta . Tako pjevaju u Dvercu. Vla-ho Paljetak. Od svih kabareta ostaje danas samo Mr-dulja ev Zagrebaèki kabaret! Bro irana i meko uvezana knji ica sjeæanja i uspomena. eto. a u njemu nastupa popularni kazali ni par Aca Binièki i Irma Polak. prvi je pravi kabaret u Pik-baru na polukatu Jelaèiæeva trga broj 6 . Dubravko Duj in.. jer ima stvari koje mu se svide. pa u Velikoj kavani na Jelaèiæev u trgu. U kabaretskom ivotu Zagreba izmeðu dvaju ratova. Istodobno. Freudenreich za poèetak izvodit æe sam pojedine toèke programa. da pri nama ne bu rata.. s kojima stoji u pregovaranju. Ovo bi mogao biti poèetak. proradio na prvi kabaret . da bi se ljeti 1944. Ali. Izuzmemo li kratkovjeki Cabaret Kauders u Umjetnièkom paviljonu 1911. Josip Rutiæ. èkih kabareta Aca Binièki pjeva na p oèetku rata u il èkom Dvercu. biv i èlan hrvatskog kazali ta. Music Hali u Nikoliæevoj 7 (kasnije Istra). onda u kabaret. Glumce na glasoviru (1921... da se u Zagrebu zapoène sa hr vatskim cabaretom. otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret. sudj eluju dr Branko Gavella. Ðurðica De-viæ. Navodn je gradonaèelni k Mo inski veæ bio odrije io kesu. Cabaret Grabancija prvo u Dra koviæevoj 24. Ostaje zabilje eno da je u njemu prvi put nastupio mladi Ivo Badaliæ. izrugujuæi se uglavnom raznim verce rima i pekulai tima (A politiku ne smijem dirat.. joj mene joj. soli scene itd) Veæ je primio nekoliko radnj a od hrvatskih pisaca. a ¦ igri je bio legendarni Stjepan pl. Kaj su rekli kuma Kata joj mene joj. malo zaba vi te poput onih u drugih velikih gradovih. tj. naroèito u Parizu. i zabava u posljednjem na em kabaretu bila je na istoj razini: Ja bio sam kod Fride.. o èemu Hrvatsko pravo pi e: Gos.). Klub-Cabaret bio je na polukatu u Ilici 11. recitacije. do lo inatom jednog glumca.. gornjogradska se gospe 182 kod fride se rado ide da zabavlja kuænim predstavama. Pos-lie. spustio zastor ne samo na Dvercem. tam svatko rado ide.

to vi e to su se u iriju nalazili tako poznati i uva eni ljudi. ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. za grado naèelnika Vjekoslava Heinzela koji je. komandant mjesta i predstavnic i vlasti.staro savsko kupali te Kad pripeèe jarka ega na na grad.. otvorenih vagona. bolji svijet.... Krèeliæ. ma nje je bilo od Gradskog. biciklom. otvoreni su 1928. uglavnom strani dip lomati i predstavnici koji. kako novine izvje tavaju. prema statistièkim podacima (gradonaèelnik Srkulj je upr avo osnovao prvi Statistièki ured) . »Tko pjeva zlo ne misli«. O lijepom ureðenju kupali ta svi su se pohvalno izrazili. dr. sveuèili ni profesori. naime. dolazilo bi èesto do antagonizma i otvorenih sukoba. za naèelnikovanja Ja nka Holja. 185 golf u maksimiru Jeste li za partiju golfa u Maksimiru? Pa. a zatim u Berlinu i za Miss Europe. najèe æe u vaterpolu i nogometu. podijeljenih mostom i jo ponekim manje vidljivim ogr adama. gdje je tefica Vidaèiæ. godinu dana ranije bila izabrana za Miss Jugoslavije. F. Turniru je prisustvovala i Njeno Velièanstvo kraljica Marija. 2416 jednokatnica. lipnja 1931. Otvaranju su prisustvovali naèelnik g. bio bi to. gradski zastupnici. Nisu nedostajale ni razne atrakcije. Kumièiæa i To e Dapca. T.ive u 9510 prizemnica. èiji bi mlaz izazvao vris ak razgaljenih i veselih kupaèa. A zagrebaèka se javnost svojim Gradskim kupali tem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina pro log stoljeæa. prodavaèi abese i sladoleda sa svojim kolicima. 1912.. motociklom. Kupali te na Savi ureðeno je jo prije Prvoga svjetskog rata.. Vruæe srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupali tu okupilo bi se i do desetak tisuæa kupaèa. iz Juri iæeve. \ Iz novinskog izvje taja posljednjih dana srpnja 1928. bogme. 1044 dvokatnica i 696 trokatnica i vi ekatnica. a 12. slikari. upuæivali put Save. Gradsko i Gospo dariæe-vo. Deaka. hajd. i osobno prisutan n a sveèanom otvaranju 19. tvrde danas rijetki svjedoci. prof. Pro le nedjelje prireðen je bio (po Stella filmu i Misic Hallu) na Gradskom kupali tu u Zagrebu zanimljiv izbor najljep e dame kao Miss Save. uz buèno navijanje ki bica jednih i drugih.. Otvorena je tramvajska pruga preko Rib . Potonje je bilo privatno. zelene vrbe drijemaju uz Savu. ha jdmo mi na na u Savu. kaj se u Maksimiru igra golf? Otkad t o? Od 1931. jedno tek æe da poma e. Jea na. zato sad: Hajd. Heinzel i podnacelnik g. Pozna184 staro savsko kupali te te su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade.. dakako. vese lje. hajd. Na prvom turniru golfa u Maksimiru sudjelovalo je est parova. nepregledna masa go-i lih i mokrih tjelesa. ali kabine i sunèali te. Izmeðu dvaju kupali ta. dr. a rijekom sipa srebrn sjaj.. do obaveznog izbora Miss Save na kraju kupali ne sezone. ako niste znali! Te je godine. prof. Uz velik broj gledalaca pr osuðivao je kandidatkinje posebni jury sastojeæi se od gg. Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve æe doæi na platno u Misic Hallu. naravno. i vlastiti m automobilom.. me du kojima su se jedva kretali. gdje dan prolazi kao san! Na njenom alu naæi æe radost pravu. a poneki. od vatrogasnih trcaljki. mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu. tamo je pravi ljetni raj! S tom su se popularnom pjesmicom na usnama mnogi Zagrepèani u vrelini ljetnoga dan a tramvajem. gdje su nekoæ bila èak dva kupali ta. lipnja reèene godine. Izbor za miss u Zagrebu inaèe nij e bila novost. Natjecalo se oko petnaestak. snimljen prema predlo ku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera. ali i nadmetanja u raz nim portskim disciplinama. tako da æe tek opæinstvo posebnim glasov-nicama odl uèiti veæinom glasa koja æe dama dobiti naslov Miss Save. moderni drveni grad. pokrovit eljica turnira. u Maksimiru je organiziran prvi g olf-turnir. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno. Krizmana. umjetnièki fotografi. Poslije toga kup ali te je predano javnosti. od kojih je izabrano u u i izbor sljedeæih dvanaest. osnovan golf-klub Zagreb. prv i u Kraljevini Jugoslaviji. a na njegove slavne dane danas podsjeæaju jo \ jedino stare fotografije i. kultni Golikov film. nalazilo se s istoène strane Savskoga mosta.

ðaci iz Realne gimnazije. bordel do bordela. Klupski kapetan Aleksandar Ulmanskv publici je obja njavao i komenti rao svaki potez igraèa. Najveæi uspjeh jednoga domaæeg igraèa zabilj n je na prvenstvu u listopadu 1934. Tkalèiæeva) zabavi i u icima. Tim je prvenstvom. koji poèinju bilje iti i prve uspjehe. Unatoè svj etskoj gospodarskoj i financijskoj krizi. Medu gledaocima Cara Franje Josipa u Zagrebu ima i vreme nih Zagrepèana koji se mogu sjeæati i sjeæaju se zabavi ta. Poslije turnira. tj. u Savremeniku tiska prva dv.. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemaèkog i hrvatskog. a Zagreb je dvadesetih i tride setih godina 20. i je dina je osoba u gradu koja ima bezgranièan utjecaj na nepotkupljivog. Svaki ima svoju boj u svjetla. Tu uglavnom dolaze oficiri i imuæniji graðani. Konaèni rezultat toga prvenstva u golfu nije poznat. Miroslav Krle a u novinskom intervjui obja njava za to je odbio biti èlanom P EN-kluba. listopada 1934. Kad nas je ugledao. Strani igraèi prenose iskustvo na domaæe. a na se prvi golf-klub Zagreb malo poslije toga ugasio.. odakle se javlja prijatelju Augustu Cesarcu. ujedno i zakljuèen a kratkotrajna povijest golfa u predratnom Zagrebu. koja je zamijenila staru prugu za Mirogoj preko Bakaèeve i Nove Ve si. A on? \ Prostitutke su. upravo je dovr ena klaonica u Heinzelovoj. ta vra ki fe javna dama iz javne kuæe u Ko arskoj ulici u mu kom dijelu gledali ta pobuð nostalgièna razmi ljanja o tome kako su na i stari ivjeli i u ivali. Istodobno . provod i jednu pijanu noæ uz mak-simirsko jezero. Stari ji gospon. jer zagrebaèke novine nisu imale p rostora za golf. H. muèi ga i ijas. sliènih onom madame Katarine iz music ala. Na Jelaèiæevu trgu nema vi e stare Zakladne bolnice. koja u: novu tr nicu na Dolcu (otvorena godinu d ana prije predstavlja najmoderniju ustanovu te vrste u Evropi Iste 1931. . do 7. S drugim prijateljem. u Maksimiru je odigrana prva ekshibicijska utakmica i zmeðu dvojice najiskusnijih igraèa . koji se upravo vratio iz Pariza. ðaci i studenti iz boljestojeæih kuæa. ob javljuje knjigu pjesama. dakako. koja je netom sru ena. K. koji je bio vlasnik Parka Maksimir. U predstobIju svira pijanist. èina »Lede«. tih godina i Zagrebu se gradi.trenera i tajnika golf-kluba Zagreb. koji je prireðen samo kao atrakcija i sveèanost u povodu osnivanja golf-kluba. barova i bordela. u srpnju 1931. Fiel186 golf u maksimiru da. pa odlazi u Stubake. Fielda.. slikarom. Mi. kao i anonimne graðane iz Vla ke ulice i Potoka. Iduæe godine poèinje prvenstvo Jugoslavije u golfu. Hrs se sjeæa: . Poslije u koli je rekao. Ta je utakmica imala cilj da se èlanovi kluba i zainteresirani Zagrepèani. èetiri na okupu. buduæi da su bile poplavljene izvje tajima iz Marseillea o atentatu na kralja Aleksandra. stoljeæa] bio pun barova. Najelitniji i najskuplji je onaj »Kod zelene lampe«. koje je trajalo od 2. jer uprava nije imala novca za plaæanja najamnine umarsk om fakultetu. Stri iæ pobijedio najbolje ga klupskog igraèa stranca. Umirovljenik Ivan Hrs o jednoj svojoj ðaèkoj uspomeni zapisuje: Blok kuæa u dana njoj Tkalèiæevoj. namijeniv i èak cije ulice (Ko arska i Potok. ordinirale i po barovima. Gilberta T reachera i Kendala H. napredak je vidljiv na svakom ko raku. pomalo ogran ièenoga i napirlitanog efa gradske policije Pubu (igra ga Martin Sagner). profesor je odustao. takoðer sm^ znali navratiti. 187 crveni pli u tkalèiæevoj Dobrodr eæa i armantna vlasnica zagrebaèkog bordela. madame Katarina. kako meðu nama ima ðaka koji se pojavljuju na nedo^ stojnim mjestima. Grade se podvo njaci na Savskoj i Selskoj. bogate poduzetnike. Petrom Dobroviæem. Mi s mo se samo smijuljili. upoznaju s naèinom igre i pravilima. kad je Zagrepèanin dr. U njenoj kuæi u itaka okuplja s e cijeli mu ki Zagreb devedesetih godina pro loga stoljeæa. Vojnici neA maju pristupa. vlasnike novopodignutih palaèa na Zrinskom i Akade-mièkom trgu. koji su se i ovaj put u velikom broju okupili ispred Vidikovca. ona podjednako uspje no razg oliæuje gornjogradske plemenita e.. malko je epao. u Grgiæ-Kabiljo-vom Caru Franji Josipu u Zagrebu (igra je San-da Langerholz) najrazboritije je i na jpozitivnije èeljade u tom novom dopadljivom musicalu.njaka i Medve èaka.

gdje je danas »Jazavac«. Zdislav je veæ bio verziran u tim stvarima i vladao se kao kod kuæe . i najljep im) i kojeg u svakodnevnim razgovorima ili u medijima èesto rabimo (i zlorabimo). U svakom separeu o bavezno je stajala boca ampanjca. pre ko puta Bregovite. zapla e n i zateèen. boljoj ili. ljep oj polovici grada kojeg samog po sebi dr imo lijepim (a ako sm o u njemu roðeni. koj i je bio podstanar kod moga kuma. Ugoðaj to ga Zvonimir Rogoz opisuje u svojim memoarima na dlaku podsjeæa na onaj iz a ktualnog musicala koji. Svi su barovi radili cijelu noæ. u dana njoj Medved gradskoj 13. velikim s likama po zidovima i golemim zlatnim zrcalima. meðutim. Oko mene eæu djevojke èarobne poput vila iz prièa. Njega su cijenili i najveæi] glazbeni autoriteti. gdje je danas novdi zgrada PTT-a. slièan onom madame Katarine iz Cara Franje J osipa u Zagrebu. To je prvi bar koji je imao p rogram s domaæim artistima.. bio je ukljuèen u cijenu piæa. Sjeæanje na jedan od zagrebaèkih bordela. uz ostalo. izlo bu ili nosaè zvuka temat ski vezan uz enu nazvali bismo po knjizi ili bismo naslov parafrazirali. Bo e moj. vrlo udobno i otmjeno namje ten. Imao je tri 188 crveni pli u tkalèiæevoj separea. Zdislav me nutkao da izaberem sebi djevojku koja mi se sviða. nego javno na ulici. a one su de urale u Petrinjskoj. bio je bar »Bij ela laða«. Ugoðaj je za mene bio nestvaran. sav u crvenom pli u i brokatu. onda. ali i skromniji. tako da su ljubavni parovi bili prepu teni vlastitoj toplini. dana nje Tomiæeve. do deset sati. ostavlja nam Zvonimir Rogoz u Mojih prvih sto ina: Mene je u tu ulicu grijeha odveo uèenik Obrtne kole Zdislav. tek da s e istakne kako nam je Zagreb lijep. preciznije. A svi barovi su imali svoje stalne noæne dame. pije se kava. gdje se danas prodaju bicikli. a jedne me veèeri be z ikakva prethodnog dogovora i upozorenja odveo ravno u bordel. »Apol -bar« bio je u Ilici. » tajgerica« a prostitutka. Na uglu Palmotiæeve i Vla ke. koji je najprije biti u Novoj pivani u Dra koviæevoj. kiparska dlijet a i skladateljske note dotakli to najizazovnije i najosjetljivije mjesto koje se . bez ikakva ustruèavanja i okoli anja. Barska dama j e svoje usluge naplaæivala 250 i 300 dinara.Najpopularniji bar bio je »Pick«. porijeklom Poljak. u njemu je svirao najpopularniji violinist u grad u.. aktualizira staro pitanje: zar nije pametnije . kako se danas ka e. stoji sedamnaestogodi nji Zvonimir Rogoz i treba da bira. a kasnije se preselio na Jelaèiæev trg 6. Naravna stvar da se onda samo po s ebi postavlja provokativno pitanje: to je i tko je Zagrepèanka? Uostalom. sa skupocjenim tepisima po podu. koji je1 jo ezdesetih godina svirao u »Lovaèkom rogu«. pa je zbog toga jeftiniji od drugih. otac Helge Vlahoviæ. pod paskom i kontrolom. najljep e su to od njega imamo. toèe birana vina i ampanjac. a separe se nije posebno plaæao. Barska prostitutka j e. i to jo na svakom koraku mo emo vidjeti. bez ikakve kontrole? 189 bolja polovica zagreba Zagrepèanke i kroz povijest mlade Zagrepèanke Od Zagreba su ljep e samo Zagrepèanke«. Tu su se davale kabaretske predstave. nd\ polu kat. Palmotiæevoj. gosti o dlaze s damama iz salona u sobe ¦L i nakon nekoga vremena vraæaju se u salon puni zadovoljstva. Nisam se mogao naèuditi kako slobodno. civiliziranije i zdravije da javne cure svoju ljubav prodaju u javnoj kuæi. Kako izabrati kad mi se sve sviðaju! Sve su bile lijepe kao slike. naslov je jedne tematske knjige o tzv. Tu je svirala mandolinska muzika i toèila se otvorena vina. plesni parovi se okreæu. glasoviraè prebire po tipkama sladunjavi valcer. »Rit z« je otvoren tridesetih godina. ali Zagrepèanke. Na mene je to djelovalo kao da am u a o u kakvu crkvu. a poslije muzika za ples do pet ujutro. Amru evoj. bila i pet puta skuplja nego » triherica« ili. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi. a to je bila èetvrtina uèiteljske plaæe. palmama u obojenim posudama.U li smo u salon.. slikarski kistovi. kolika su zagrebaèka i hrvatska pera. Ka snije je bio popularan Bego. u dvori tu. ali se nisu grijali. Imao je najbolji i najskuplji program.. cijeli salon kao da se vrti s p lesaèima u odrazu brojnih zrcala a usred te izvanzemaljske ljepote i obilja. A bio je popularan i »Klub« u Ilici. Poneku priredbu. koje su goste vabile u separee. dakako. Vlahoviæ. Èesto smo odlazili na zabave.

kad bismo je i postavljali. namiren jedno m svagda (ako je to uopæe moguæe?) i. Devetnaesto stoljeæe s novim politièkim i gospo-j darskim pomacima donosi vidljive p omake i u modi koja. Iz tog se stoljeæa spominju jo dva zagrebaèka kramara. tek sad »dolazi ui modu« i koja izmiruje stale e. prodaje je izbjeglica iz Ma kedonije Ciril Milo eviæ u svojoj kuæi u Dugoj ulic (danas Radiæeva). Ali. aktualizi rala je eventualno postavljanje te legendarne zagrebaèke puce na njenom bunaru pa su se jo jednom podvojili Zagrepèani na one za i one protiv. dakako. proljeæe je najnadahnutij i kostimogn najma tovitiji minker i naj ingenioznu i redatelj. strane uzo re. i to poèev tamo od puèke predaje i narodne umjetnosti. ko æe svojim uliènim sce nama zadiviti. Uostalom. u krinolinu. »struk pod steznikom sve u i. milostivice i ko madi.. maèke. koji u kupovinu dolaze sa svojim enama. pa do najveæih umjetnièkih izrièaja i najslo enijih postupaka svih nara taja u cjelokupnom trajanju ov og nam dugovjeènog grada?! Kolike su cure. rasko i fantaziju u odijevanju karakteriziraj i sjajna svila protkana zlatnim i srebrnim nitima. koji nude v eliki izbor razni! finih tkanina. na tramvajskoj stanici ili na pa kingu besplatno prisustvuju tom ivom pro ljetno teatru u kojem glavnu ulogu i ovog proljeæa igra Z grepèanka. frajle.zove Zagrepèanka. A prvi put gotova odjeæa u Zagrebu s< prodaje po tkraj 18. kineski suncobran. i to po moguænosti u pici jutarnjeg odlas na posao .. odakle modni trendovi dopiru i do nas. kolike i èije sve kæeri. s plemstvom. ribe. cvjetni orname nt. slijedeæi. Josip Matasoviæ u kn jizi Iz galantnog stoljeæa. a njima ipak valja vjerovati .. poèev i od 17. kite. pripadni ci zagrebaèkoga plemstva i kraji ki oficiri. kako zapa a O. puce. osupnuti i vjeèr zadu iti brojno mu ko gledateljstvo. Sredinom 18. sa enskim miri: ma i enskim oblicima. na om uobraziljo! ispraznim eljama ili ivim sjeæanjima?! Dovoljno æe za cijeli ivot biti veèernja etnja Jei èiæevim ili Cvjetnim trgom. ljep a i c vlastita grada. Olga Maru ev-ski u Modnom vodièu). Jer. I sami se sa zahvalno æu pridru ujemo mu kim gl dateljima koji po ulicama i trgovima. recimo. koji je dr ao t acun (od talijanske rijeèi stazione) na Kaptolu broj 3 (zgrada jo postoji) s uvozno m svilom.. U modi prednjaèi Vara din. koliko je meni po znato. a ne da se ni marijaterezijski Beè. koje zovu galantnim stoljeæem. »Ta onda se tek rada hrvatski galantuomo. koji nas vodi u mo dno putovanje kroz vrijeme. Koliko Zagreb tuje svoga trgovca modnim kerefekama. gajtanima i vrpcama za ukra avanje odjeæe. dakako. Ver-sailles. èipka. 192 manda u minici Prvoaprilska ala s fotografijom na kojoj se na Mandu evcu nalazila Manda. u koje bismo je vrijeme postavili kako b ismo je odjenuli? U starodrevne halje. snahe. pa da mu ki promatra u ivalac i meker doðe na svoje. iz bajtica. gospodiène. pa iroka krinolina. pokretima i diskretnim ili c vorenim pogledima. i pred superm arketa. stoljeæa. u prolazu ili kn otvoren izlog. majke i bake. Vjeèna Zagrepèanka. Manda je dobar povod da se pone to ka e o dugoj i bogatoj tradiciji o dijevanja i mode u ovome gradu. Jakob Hoche mer i Abracham Frolich. ali ne z aostaje ni Zagreb. Mu terije su mu.Pc hodnik. poput ko are oblikuje krhku figuru dame. Imamo èak i zagrebaèki Modni vodiè. u minicu ili traperice? Ako ni ta drugo. kad mo emo govoriti o poèetku mode i kad se po modi nosi tek tanki sloj na e aristokracije. porijeklom iz kranjske plemiæke obitelji. A sve to jo je prisutnije i nagla enije upravo proljeæe. konfekcijskih stanova i nebodt prodefilirale pred na i m oèima. pogotovo kad se plemstvo okuplja u svojim zagrebaèkim palaèama na zimskim i pokladnim plesovima.« M odu diktira. U Zagrebu nièu trgovine modnim proizvodim . na otvorenoj kavanskoj terasi. jer Vara din je u to doba glavni grad Hrvatske. Naravno. stoljeæa. kuænim koncertima i kazali nim predstavama. na faks ili u kolu. podjednako one plemeni ta roda i poznata imena iz najuglednijih zagrebaèkih obitelji i najrasko nijih gornj ogradskih i zrinjevaèkih palaèa ili dana njih tajkunara. Maru evski. supru nice. umjetnièki izraðena lepeza. kao i anonimke i sirotinja s gradske periferije. graðanstvo izjednaèuje. dakako. trebe. a grudi sve izlo enije. D brave do Trga ili autobusom na relaciji Utrine . projektanti nisu nikad ni predvidjeli Mandu. o èemu pi e dr. odijevanjem i pona anjem prema pravili ma dvorskog salona« (dr. govori i to da ga se titulira »knez Le-nard Kaptolama zagrebaèkog kramar«. Teslinom i i Tkalèoi mo da samo jedna tramvajska vo nja od. Iz tog se doba spominje st anoviti Leonard Mullbacher. dapaèe. stoljeæa.

koja je na isto j pari koj izlo bi svoj model e iriæa uspjela prodati nikom drugom nego engleskom kraljev skom dvoru. Na a Stefica.« Pa gospodarska izlo ba 1891. Opera je premij erno izvedena u kazali tu na Markovu trgu 4. èasopis namijenjen iskljuèivo enama . koji s prekidima izla zi sve do 1938. koja je u to do ba glavna trgovaèka i modna arterija.. Na istoj izlo bi jo jedna Zagrepèanka blista . Hrvatica. Treba li se uopæe pitati kakav je uspjeh poluèio taj na operni prvijenac. u kojima se kao urednica i kolumnistica pojavljuje Marija Juriæ Zagorka. Godine 1910. a uz to ima i stalnu rubriku hrvatskog nazivlja u krojaèkoj struci... i ona se svr i uz sveobæe zadovoljstvo i povlaðivanje«. preselit æe se na broj 4. pobrinula se i zagrebaèka modistica Angelina Dilberoviæ. buduæi da su dotad opere slu ali samo na njemaèkom i talijanskom? »Slu ateljstvo je gledalo i slu alo uz sve burnije plje-skanje cielu predstavu.. izdavaèka tvrtka Kugli i Deutsch iz Ilice 30 (danas Libraria) poèinje izdavati modni èasopis Pari ka moda. grada koji je danas. Zagrebaèka frizerka Branka Kincl osvaja u Parizu Grand-pri x za najbolju frizuru. a medu njima je i velik broj proizvoðaèa odjeæe. privlaèno ne s amo domaæim. jo nema ilustracija. Pod pseudon imom Iglica pi e o raznim enskim pitanjima. Kako. Lisinskijeve »Ljubavi i zlobe«. ali èetiri godine kasnije zagrebaèka Luna. A da æe ta 1937. Deset godina kasnije Zagreb se vi e puta spomi nje u Europi i svijetu. dakle. Pobjeðuje mlada vlasnica gostionice iz Juri iæeve St efica Vidaèiæ. U to doba tvrtka Kastner i Ohler jo je na broju 52 u Ilici. U meðuvremenu izlaze razni enski listovi. istina. s vrlo kvalitetnim kolor bakrorezima preuzetim iz stranih modnih publikacija. A kako je pro la glavna enska uloga Ljubica. Godine 1895. gdje je dotad bio hotel K caru austrijanskom. otvara se Zagrebaèki zbor. sa svojih s edam stotina privatnih butika. Prva modn revija odr ava se 1926. Va nu ulogu u razvitku mode u Zagrebu odigrale su gospodarske izlo be. preteèa dana njega Zagr ebaèkog velesajma. meðu ostalima enski list. donosi obilje vrl o kvalitetnih ilustracija. .. 194 manda u minici lièitih vrsta i oblika. ako se dva dana uzastopno pojavi u istoj kapi«.. U tom upanovu listu. Jo 1840. eto. nego i stranim kupcima. na kojoj je krojaè Ðuro Crndak prvi put pokazao odjeæu na lutkama. Novu veliku robnu kuæu (danas Nama) sagradit æe poslije Prvog svjetskog rata. biti zapamæena u modnom kalenda ru Zagreba. najljep a puca Zagreba i Kraljevine Jugoslavije. itd. kako su Zagrepèani i Zagrepèanke do ivje li taj kulturni i domoljubni dogaðaj. iste godin e osvaja i zvuènu titulu Miss Europe. zapisat æe Franjo Kuhaè u monografiji Vat oslav Lisinski i njegovo doba. a tek 1890. dakle. zagrebaèki knji ar Franjo upan pokreæe. roðena grofica Er dodv. gdje æe godinu dana kasnije biti prireðeno prvo spektakularno natjecanje za miss. odjenuti Mandu? 195 prvi enski glas Drugo ensko ime iz tog preporoditeljskog doba je Sidonija Rubido. gdje su odijevanje i moda obilno zastupljeni. prva na a primadona Sidonija Rubido. po uzoru na strane publikacije.a. mali kroki modne tradicije Zagreba.krojaèici Mili Gr anitz za model haljine s na im narodnim vezom pripada srebrna kolajna. Veæ u prvim godinama izla enja list je na zavidnoj grafièkoj razini. najbolje govori podatak da je njojzi u èast smjesta ispjevana odu evljena pjesmica. To je. a veæ tada vrijedi pravilo da »jedna dama ne ide ukorak s modo m. koja izlazi na njemaèkom. najèe æe o lijepom pona anju i modi. Zagreb je. vrlo bogati garderobni orma r ili krinja s toaletom za Mandu. taj na simbol mlade Zagrepèanke za sva vremena. u Esplanadi. a zlato osv aja nitko drugi nego Cristian Dior. koji izla novije modne novitete. o èemu æ Mijo Kre iæ u Na e gore listu zapisati kako »odista svakoj gospojici srce e æe kuca kad p eda portal Crndaka nalik pari kim izloga-ma. kapa i e ira raz-. preteèu dana njih modnih listova. Ilica æe preuzeti vodstvo tek osamdesetih godi na pro log stoljeæa kad postaje pravi trgovaèki city. sa svojom elegantnom trgovinom Banu od Hrvatske u Dugoj ulici. na kojoj izla e èetiri tisuæe izlagaèa. A tu je i trgovac Josip Hor-vat . travnja 1846. najjaèe modno i trgovaèko sredi te u dr avi. najprije prva izlo ba 1864.. prvi glas prve hrvatske opere. tj. I modna publicistika u Zagrebu takoðer ima dugu tradiciju. a Maria Lessiak na uglu Kamenite i Opatièke dr i pravi modni butik s velikim izbo rom ukrasne robe prema posljednjoj beèkoj modi.

da su i oni »napried« vikali. njegova kæi.i vertlari Velimira. da uturaju hrvatsku pjesmu i u ko ncertnu dvoranu.sklad aoc . Svim iz oèiju divna vatra sieva -Za to. certu u Streljani.te je otpjeva godine 1835. Ljudevit pl. To je sudbina Milke Trnine. i da im je gojence njemaèka pjesma u velikoj pogibelji«. \ Dodji samo S i d o n i j u slu at«. Ispjevao je nitko drugi nego prvo pjesnièko pero tog preporoditeljskog doba. . biv i vojvoda Spletski. Jednom dijelu koncertnoga opæinstva dodu e nije hrvatski du evni na predak ugodan bio. a njen prv javni nastup bio je posve nepla niran i nepripremljen mlada je grofica propjevala u Streljani u Tu kancu. te je zato aplauz bio tako gromovit. Pa kad i tad nije prestalo povladjivanje.Sidonija pjeva! Oj slavuju. zamoli e grofa Dragutina Erdodva. KantUa pl. 197 od tu kanca do manhattana Trebalo je najprije osvojiti europske operne pozornice. slu aj . ljubav i p rvu izvornu^ narodnu. *!irge . »Srce tuèe. Snionija grofica Rubido Vukosav. Fra njo Staniæ Alb^t pl. Stanko Vraz. Grof privoli na to. ali se ipak nije usudio demonstrirati proti kæeri hrvatskoga ve lika a. otkud sva ta radost vrela? uti. to ju je uglazbio Livadiæ. da je sada led hrvatskoj pjesmi probit. Hajduci. Glavni krivac za otk riæe njezin. . 'Ledena srca' ug-rijale su davorije i popievke upletene u njemaèke glumaèke preds tave. Pihler . DfmitrLe Deineter j OSOBE: Knez Velimir. Al ak hoæe ushitit poku at ' I zajedno du u dignut Bogu. Franjo pl. . nije uspjela dobiti anga man u svome gradu. i Sidonijin je glas poznat veæ od ranije. j& Obren. da je mlada pjevaèica prinudjena bila. i da areno dru tvo kon-certnoga o pæinstva ne insultira pjevaèa ili pjevaèicu. . basso II.uz pomoæ svoje uèiteljice Karlitzkove. triga . mjeseca o ujka na javnom 1 196 prvi enski glas IGRADSKO KAZALI TE U ZAGREBU DfU tvo odliènih priateljah i priatðjicah umætnosti predstavlja . Vizner 3 Seljaci i seljanke. stopja. [ . Gaj i drugovi. pa dospjeti èak i do slavn oga Metropo-litana na Manhattanu. VATROSLAV LISINSKI Rieèi napisao dr. Da im bude i tu uspjeh osiguran. te se èak kajali. to najpo pularnijoj pozornici dru tvenoga ivota Zagreb. O tome Kuhaè pi e: »Nije tajiti da je politièko o ivljavanje Hrvata t velike zahvaliti pjesmi i pjesnicim a. . buduæi da je pjesma ova beskonaèni i f renetièni aplauz izazivala u prisutnih rodoljuba. Puk. poljube redom Gaj i drugi rodoljubi ruke. Grofinji Sidoniji i njezinoj maj ci grofici Harbuval i Chamare. altistice kod njemaèke opere u Zagrebu . . koja bi se usudila hrvatskim jezikom pjev ati. a tudji nska inteligencija mrmlja e da ih je Gaj prevario. j Brenko. glasa i njeno promoviranje je Ljudevit Gaj. da bi kæerci svojoj Sidoniji dozvolio pjevati u koncertu hrvatsku popievku. koja kao mlada poèetnic a. ! Oalraatmski plemiæi Ljudevit. u pro lom stoljeæu. predobile dakle ulicu i parter. sada je bilo jo te u tom nastojati. to su godj bolje mogli. nje ne pjesni tvoje Mlado srce vrlo dirnut mogu I pozvat ga na ljubovne boje. Vojnici. sluga Vukosavov. . sami vje ti organizatori. za koju je glasbu skladao domorodni . r < Poèetak u 7 satih na veèer. tenor I. lica su vesela. bariton 1. basso 'I. i to pjesmu: 'J° Hrvatska nij propala.' ] ÈlrPbiva u Volimirowm *r»ra u d&oliei grada Splita u poèetku ] '16. a gro finja Sidonija uvje ba tu popievku . tenor II. Livaðiæ Ljubica. sopran .. popievku jo jedamput pjevati. da hrvat ska pjesma pridobije i 'hladne duhove'. Tomu se nisu na i dobri prijatelji nadali. u Zagrebu. kolovana u Beèu. da bi bila dolièn o primljena kod kuæe. t rsili su se da od sada. dodala je ona jo jednu hrvatsku. operu u dva èina. .koja je ubrzo u la u u i Zagrepèanima. <j . pa zadiviti samoga Puc-cinija.

a od 1913. da joj oèituje svoje simpatije i svoje udivljenj Mi smo njezino divno pjevanje sl u ali kao to slu an u crkvi rijeèi sveæenika. U 198 od tu kanca do manhattana svu raznolikost svojih umjetnièkih kreacija.. koristi da bi nastupila pred svojim Zagrepèanima. izra zitoj interpretaciji. meðutim. otkazav i ugov orena gostovanja u Njemaèkoj. t o je zovemo kæerkom na e zen lje predoèimo i èitavu njezinu umjetnièku pojavi Da je Terni a svuda gdje se pojavila uznjela obæir.. stvo: i u Njemaèkoj i u Engleskoj i u Americ i. po tivana je u velike od Zagrebèana. a nikakva operacija nije pomogla. Mi smo a pozornici slu ali rijeèi zahvalnos i vidjeli suze koje nas za uvijek s njom spajaj u. »Ni jedna umjetnica u Zagrebu nikada nije do ivjela toga slavlja kao to sada Milka Te rnina«. dakako. kao i dnevnici Obzor. Na desetu obljetnicu njena povlaèenja sa scene. veæ harmonièko-estetièkom utisk èit njezine pojave.« Godine 1923. daje ona iz sebe same. zapisuje u Nadi publicist Milan Grloviæ. Umjetnica koja je u Zagrebu vi e puta gost ovala za vrieme èitavog svog umjetnikovanja. a ka zali ne kronike bilje e njena gostovanja. na poziv Stjepana Miletiæa. priznaje izniman dar..u radosno uzbuðenje.. i dobro je tako. Ceciliji Viktor Novak æe podsj etiti: »Mnogo je veæ godina. sve su zagrebaèke novine podsjetile na 1898. ali umjesto u svom Zagrebu. Londonu. Engleskoj i Americi. u Sv. Ovaj je potonji svoj tekst naslovio »Milka Ternina . anga man do biva najprije u Leipzigu. naime. Bez opro taja Trnina se povukla. ali ne i upravu stare kazali ne »hi e«. o njo j æe u svome djelu Hrvatsko glumi te z< pisati: »Da se shvati veliki ovaj entuzijazam. koji je odu evio publiku najveæih europs kih i amerièkih pozornica. a nje gov intendant Stj< pan Miletiæ. Povukla se u svoju vilu u Berch tesgadenu. posebno na dobrotvornim koncertima za obn ovu poru enog Zagreba. za stalno se nastanila u Demetrovoj ulici u Zagrebu. Tako su se Zagrepèani svoje slavne primadone sjetili 1916 . do la u Zagreb i tom prigodom odu evila Zagrepèane. Vrelo njezine umjetnosti nalas se u umjetnièkoj joj du i i to god um jetnica daje i èasu umjetnièke kreacije.. u povodu dvadeset i pete obljetnice njenog veæ opisanog gostovanja u HNK. nervus facialis (mimièki ivac ).. Svaki njen imalo znaèajni jubilej obilje it æe se u z najveæi moguæi publicitet.Trnina je i za vrijeme kolovanja na beèkom konzervatoriju vi e puta gostovala pred za grebaèkom publikom. za vrijeme jednog nastupa u min-henskom kazali tu Prinz-Regent Trn inu je. poput Kulise i Teatra. jer je ona sveæenica u hram ljepote. Polji bila je zlatan vijenac kojim ju ovjenèala harna dome vina i zagrlila njez inu trobojnicu. popustio joj je tzv. a u povodu desete obljetnice njenog naprasnog odlaska sa svjetske operne scen e. te podsjetio: »O slavnoj pjev . treba da si . djevojke i mladiæi . koji je gc tovanje Ternine izazvalo u Zagrebu. Svaki slo bodni termin Trnina. koja joj. Mo da se èini prebuèno.. pohrlili su k njoj na poklon i pozdravili ju sveèano i odu evljeno. taj na simbol svjetskoga glasa. koji je tom prilikom Trninu i pozvao Zagreb. napustiv i karieru svoga umjetnikovanja. Nekoliko puta je nastupila i s Marijom Prikril. ilustrirani i rado èitani list Dom i svije t Milki Tmini posveæuje cijeli broj. klièuæ: Hvala!« Milka Trnina nastupila je.najslavnija operna pjevaèica svieta«. jedna je od rijetkih Zagrepèanki. d vorane Sokola i katedrale do pozornice starog kazali ta na Markovu trgu. No Terninu nije pozdravljala mlade veæ svekoliko obæinstvo o basulo ju cvijeæem i vijenc ma. lijepom glasu . to se je na a zemljakinja povukla iz Talijinog djelokruga. Godine 1906. kad je na hrvatskom ot pjevala partije Aide i Elenore i do ivjela nezapamæeni trijumf. pjevajuæi na raznim koncertima od Graðanske streljane na Tu kancu. Milka Tmina. Naveliko su s e o Trnini raspisali podjednako specijalizirani listovi. koja je do ivjela najveæe p oèasti svoga grada i svojih sugraðana. u novoj zgra( Zemaljskog kazali ta (HNK). zadesila zla kob. Miinchenu. pa u Grazu. uvijek je to MilkaTernina koja nas za divljuje«. pogotovo ono 1898. no mlade ivlje osjeæa od zre doba. »Mlade cijele zemlje. godinu kad je Trnina. New Yorku. Èestitajuæi umjetnic taj za kulturni Zagreb znaèajan jubilej. istina. darovima i uspomenama te se upravo natjecalo tomu. Trnina je nastupila i nakon uspje no zavr enog konzervatorija. nema s samo pripisati njezinim izvanrednim umjetnièkim vi linama. a svaki put je odu evila zagrebaèku publiku i kritièare. Zagrebaèki su listovi opet 1932. Novosti i Jutarnji list. izraèunali novu obljetnicu: sada je to pedeset godi na od prvog nastupa Milke Trnine u starom kazali tu na Markovu trgu. savr enoj pjevaèkoj koli.

to bi oni bili skupocieni. oni su mise-en-scena moje uloge. ali ja sam oduviek izvr avala toliko duhovnog dje lovanja na slikare i scenografe. Moje je kostime dodu e zami ljao engleski slikar Percy Anderson. i tisak Zlatko Grgo eviæ.aèici M.. suraðivala kod njihovih kreacia . Kada je pjevala u Metropoliten operi sva su mjesta bila ra zgrabljena. i po to podi e gl. koji je za Trninu kre irao kostime. Ja volim svoje kostime. Tim povodom Hrvatska ena 22. . Na gro bu odpjevana je. odr ava sveèanu akademiju .. za koju je izjavio kako se »ni jednaTos ca ne mo e usporediti s Toscom Milke Ternine«. cieli èin. li su dr. I poène ona da koraca. toga najèi æeg enskog lika. a prigodno slovo o sveèa-rici odr at æe spisateljica Jagoda Truhelka: »Kad se na pozornici otvorila dvorana u gradu War-tburgu i pojavila Elisabeta. ne to to od moje umjetnosti ostaje za mnom dovieka. èlanovi ravnateljstva Hrvatskog glas benog zavoda. na njezin ukus i os obno sudjelovanje u kreiranju kostima. i po tome ri jetka meðu Zagrepèankama . i musika nije strujala samo iz orkestra. to nije bi sam o musika. to su se poèele raskriljivati i dizati neizrecivo plemenitom kretnjom r pozdrav davno neviðenog doma. Ternini pisalo se i jo uviek pi e u velikom svietu samo u superlativima. Scotta i dr. Zanimljivo je obratiti pa nju na Milkin odnos prema kostimima.« Pola godine kasnije uprava Hrvatskog narodnog ka zali ta priredila je u kazali nom p redvorju »veliku izlo bu uspomena« na Milku Trninu. bavila sam se s njima mnogo. Percvja Andersona. Stra incki. nego mora da je priroðeno veæ onda bila nam je ta pojava puna obeæanja rietkog do ivljaja.. Carussa. Kostime je Trnina daro vala Kazali tu jo 1925.da je o njoj napisana i objavljena knjiga. umjetno. Slezaka. na e Zagrepèanke Milke Trnine. ogledavajuæi se po dvorovima. a da ni ta ne smeta mojoj glavnoj akci ji«. morala sam se moæi savr eno kr etati. svoj i propjeva: 'Zdravo da ste dvori sveti'. ti napokon umjetnièini kostimi.. uz ostalo. Mile Budak.. U v rieme najveæe slave nije zaboravila da je Hrvatica. polako. okretati. zatin fotografije Trnininih partnera i suradnika. Sbora akademie glasbe i ka zali ne umjetnosti. . to je za nas bilo mnogo vi Tu je na a Milka. u Gornjem gradu«. prof. Tako je Milka Trnina. ka zali ta na èelu s in tendantom prof. sve osoblje Hrvatskog dr . 11 sati prije podne na Mirogoju. Umjetnica ivi u Zagrebu. to ga ima valjda u svoj musièk -dramskoj umjetnosti. Uz Puccinijeva pism upuæenaTrnini. hrvatska himna. V 1941. potom akvareli engleskog slikar. sijeènja 1934. Reèenu izlo bu je priredio veliki tovatelj Trnine i èlan drame Hrvatskog kazali ta Mato G rkoviæ. a pod pratnjom musike. te mnogi prijatelji i tovatelji pokojni ce Odar je bio pokriven hrvatskom trobojnicom. i to ovim rijeèima: i 200 od tu kanca do manhattana »Ne dajem teatru svoje kostime zato. stupati. A musika nada sve bile su i ruke. èedo na e zemlje. oni su ostvarenje mojih shvaæanja razlièitih partija i lica. Stekla sam veliko iskustvo pazeæi uviek pom-nivo na to kako moji kostimi djeluju na gleda oce. zami ljala ih. koji je napisao i podebelu knjigu o ivotu i umjetnièkoj karijeri svjetske pri madone. I onda najtu niji povod za okupljanje Zagrepèan oko Milke Tmine: »Sprovod je bio dne 2 1. doglavnik i ministar bogo tovlja: nastave. rieèi i kretnje. Carusa. musika je bila sv aka kretnja umjetnice-djevice. Sprovodu prisustvov. kojim bi se svaka pjevaèica i svaka glumica trebala mnogo baviti. ostvarenje mojih osjeæaja i zato ih ostavljam za unuèad poznu«. »Uviek sam se bavila kostimima i smatram da je to jedan izda ni studij. to su oni dio mene same. Zankom i direktc opere S. zastupni ci razlièitih musièkih i kultui nih ustanova. po elji po kojnice. Nego zato. Pazila sam i na to da kostim ne bude samo savr en korelat mom shvaæanju uloge. odmjereno. i ravnatelj pododsjeka za knji evn ost.. Partnerica Van Dykea. Dvije godine kasnije eto opet povoda za pisanje o neponovljivoj Trnini njezin se damdeseti roðendan. padati. nego i na to. vio linista Jana Kub elika. ustajati. od glave do pete jedno jedinstveno kraljevsko dostojanstvo i velièanstvo to se 199 volite li zagreb? ne nauèi. potresno i u: vi enim izrazom pozdravila svoj dom i zavièaj hrvatsk u koji se eto v raæala nakon mnogo vremena«. da kostim bude za cielu sliku. da su oni kistom sliedili moje shvaæanje.

proslavljena Zinka Kune.. Zinka poèinje ivati ulogu za 202 kraljica »meta« ulogom. rekli smo. bio vrlo muzikalan. zadivljen njezinim glasom. kad je. 201 kraljica »meta« Uslavnom nas je njujor kom Metropolitanu na najbolji naèin. u svom Zagrebu. Milka Trnina poèinje drilati. s toljeæa«. to je malo poznato. Kao operna pjevaèica ona pripada velikom naslijeðu operne scene 20. Ona je velika u svakom pogledu. uz to i pjevaè u Kolu. nezadovoljna podjelom uloga u operi »Moæ sudbine«. mora se reæi. tek nakon velikog uspjeha.. nego u Ljubljani. Dresdenu. »Normi«. prenoseæi na nju svoja iskustva sa svjet skih opernih scena. pod èijom je dirigentskom palicom èesto nastupala. sa mo »po sluhu«. dakle. svoju ulicu u Zagrebu.) u Zagrebu (Trnina je u Zagreb iz Moslavine do la kao djevojèica). S njom je u Ljubljanu na nastup putovao »cijeli vag on zagrebaèkih prijatelja«. upravo Zinku Kune odabrali da sveèano polo i kamen temeljac. nikad nije dipl omirala. Godine 1935. morala pobjeæi iz Zagreba: »U lo i je sjedila grèka kraljica Federika. nasljednica Milke Trnine na svjetskoj opernoj sceni. A najveæa joj je èast i priznanje dano kad su prigodom gradnje nove zgrade Metropolitana na Manhattanu od svih svjetskih opernih zvijezda. Brnu. ali na Muzièkoj akademiji. za razliku od svoje slavne prethodnice i uèiteljice Trnine. najbolje æe posvjedoèiti novinsko izvje æe s njezina stupa u »Moæi sudbine«. koji je. velika u velikim dramskim moguænostima. listopada 1927. zagrebaèki odvjetnik i bankar. proslaviv i i svoj glas i glas o Zagrebu i Hrvatskoj. koji æe. nezadovolj na. Vrsni skladatelj i pijanist. u Pragu. a sa zagrebaèkom operom gostuje a europskim pozornicama. tako da je veæ u puèkoj koli napame t znala cijelu »Carmen«. Prema vlastitu priznanju. dolaskom iz New Yo rka u Zagreb. najveæi dramski sopran jo od vremena Rose Ponsell. A u zagrebaèkoj opernoj kronologiji naslijedila je. a s èetrnaest godina je imala veæ formiran visoki dramski sopra n. najugledniji njujor ki gl azbeni kritièar Ha-rald Schoneberg æe za Zinku Kune u New York Ti-mesu napisati: »Ona je. kad se odluèila definitivno povuæi sa scene. Tako na audiciji za upis na zagrebaèku Glazbenu akademiju èlanovima ispitne komis ije nije bilo jasno da èetrnaestogodi nja djevojèica mo e tako zrelo pjevati napamet. poziva u New York. a zagrebaèkoj æe se publici prvi put predstaviti kao Margareta u »Faustu«.. direktor Metropolitana. prosinca 1937. kao i brat Bo idar. i to 29. u uloz i Leonore u Verdijevu »Trubaduru«. dakle one iste opere koje li sudbine! zbog koje je. zastupala Milka T rnina. »Aidi«.Milka Trnina ima. To je Edward Johnson. Pjeva u »Trubaduru«. roðena (1 906. Zinka Kune je. Nastupajuæi u »Trubadur u«. Dolaskom slavnoga Kre imira Baranoviæa na èelo zagrebaèke opere.« Slavni Toscanini. ali njezina æe nasljedn ica i zagrebaèka uèenica Zinka Kune postiæi ono to prije ili poslije nje nije uspjelo n i jednoj svjetskoj primadoni. kao Leonora u »Trubaduru«. U Zagrebu nastupa. dakle. i to zato jer je jednostavno bila isu-vi e zauzeta pjevanjem i uèenjem novih i novih uloga^ Prvi put Zinka Kune ne na stupa. Tako je Zinka uèila. Nije polo ila zavr ni ispit iz solfeggia. i ne sluti daje u gledali tu jedna osoba koja æe joj odrediti umjetnièku sudbinu. izjavit æe: »Unatoè velikim uspjesima svih solista. kao to su Maria Callas ili Mario del Monaco itd. velika u glasu. Sumirajuæi njezin ukupni doprinos svjetskoj opernoj sceni. Bo idar je svoju sestru Zinku odmalena usmjeravao.. Kakav ugled ubrzo do ivljava u »Metu«. uz Trninu odigrati najznaèajniju ulogu u Zinkinu glazbenon obrazovanju. koja joj je najvi e i pomogla da krene putem svjetske slave. Prvi je put u »Metu« nastupila 17. poznatija i uspje nija primadona. gdje je odranije poznaju. a otac joj j e Rudolf.. Ulicu je nedavno dobila jo jedna Zagrepèanka. nakon izvedbe V erdijeva »Requi-ema«. a to je da se u um jetnièkoj karijeri mo e ne to postiæi samo upornim i ustrajnim radom i neprestanim uèenjem ... »Gio-condi«. a uz manje prekide pjevala je sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. a to je takoðer za Zagrepèanke rijetkost. to g a posti e u Ljubljani. dakako. velika u temperamentu. moramo ipak pobj . a na pozornic i je pjevala imperatorka u carstvu glazbe. tovi e. Trnina joj je usadila osnovnu spoz naju i naèelo kojega æe se kasnije cijelog ivota strogo pridr avati. Pravo kolovanje poèinje dvije godine kasnije. Zinka Kune demonstrat ivno napu ta Zagreb i odlazi u Prag. slavnu Milku Trninu .

susrela i s dvije svoje zagrebaèke kolegice. izjavit æe u povodu pojave nove oper ne dive. o svakom posebno. Hrvatsko narodno kazali te.. starom Stankoviæevu ka zali tu vidjeli u naslovnoj ulozi Mosenthalove drame »Debora«. zapisuje Slavko Batu iæ i nastavlja: »U tim razliènim zadacim a njen rasko ni talent dozrijeva vrlo brzo.. a debitirala je 1868. dva povijesna razdoblja zagrebaèkog teatra. 203 markiza hrvatskog glumi ta Mi alo je Zagrepèanki kojima se njihov grad odu io spomenikom. èime se je bitno razlikovala od Mihièiækin karakterne individual izacije. ali kao da je bila sretna kad je mogla odlo iti masku heroinstva. namijenjenu financiranju kolovanja mladih opern ih talenata. markiza Marija Ru ièka Strozzi. pa i likove dramske i tragiène. koji æe zagre baèkom pozornicom ariti i paliti puna tri dese tljeæ.ednièku palminu granèicu predati Zinki Kune iz Zagreba«. od prvog na eg profesionalnog kazali nog djela tnika Josipa Freudenreicha. A jednom prilikom. Prve glumaèke poduke primila je. veæ prilièno karak terno oboje n. Bronèano poprsje u foveru HNK tek je mali zna k pa nje za ono to je Strozzijeva u svojoj iznimno dugoj glumaèkoj karijeri (nastupal a je èak 68 godina!) dala hrvatskom glumi tu. ali moram biti oprezan koju predstavu da joj ponudim. da se Zinka ne uvrijedi.« Kad su proslavljenog Maria del Monaca jednom prilikom novinari upitali koja je b olja.Strozzijeva Fijan cjelo kupnog hrvatskog glumi ta. pre la u pravu heroinski 204 markiza hrvatskog glumi ta struku. kad se. dakle. poslije rata vi e je puta posjeæivala svoj rodni Zagreb. a posljednji put 1985. vr ava u izra avanju i dikciji koja obasi e bogate moc ulacije i suptilne nijanse«. podvlaèim salonska. pod pritiskom godina. deset godina poslije Strozz jeve. S trozzijeva je odmah anga irana te postaje stalnom èlanicom drame od koje se neæe rasta ti punih ezdeset i osam godina. Branko Gav ella æe zapisati: »Najistaknutije utjelovljenje svih elemenata koji s djelovali na na e glumaèko stvaran je svakako je lik An drije Fijana. Kad bih htio doèarati bit njegove glumac ke poj ave. dakle.. Renata Tebaldi. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izda no je financijski pomagala antifa istièki pokre t u Zagrebu i Hrvatskoj. Do ivjev i veliki uspjeh. O to dvoje glumaca.) èvrsto povezuje staru »kazali nu hi u« na Markovu trgu novu. uz ostale Zagrepèane i Zagrepèanke.. kao i njihc vim sliènostima.. ali je zato jedna od nji h do ivjela toliku poèast da joj spomenik podignu jo za ivota. A enski pandan Fijanov bila je Stroz zijeva. da bi je samo nekoliko dana kasnije Zagrepèani u . masku ens . stalnim èlanom drame postaj e Andrija Fijan. morao bih zapravo ponoviti sve ono t sam govorio o pojmu 'gospodin'. Svakako je elim èuti ovoga ljeta za vrijeme svoje ga putovanja po Europi.. talijanske sopranistice Re-nate Tebaldi: »Ka u mi da u Italiji ima jedna no va so-pranistica. taj ideal ene-dame i opet u najljep em z naèen ju rijeèi. a umjetnica se ujedno us. jer je ona sigurno najbolja na svijetu. Ba u na roèi toj naravi toga arma a je njena jednostavnost Nije to bio arm ensko difuzan. ulogom Jeane u melodrami »Lowood ska sirota«. slavni Rudolf Bing.-1937. ona je os tajala nekud op æe enska. a prema potrebi nastupa i u operi (Sie bel u 'Faustu') i opereti« . Marija Calas ili Renata Tebaldi. »U prvoj fazi interpretira sentimentalne naivke.. dapaèe. No ta karakternost nije prelazila u ne ku karakternu specifikaciju. sjeæajuæi se Zinkinih najveæih uspjeha pedesetih godina. odigrav i na tisuæe predstava u vi e stotina naj razlic i ti j ih uloga. takoðer poznate po gostovanjima u slavnom Metropolitanu Ljiljanom Molnar Talajiæ i Ru om Pospi Baldani. Ona je bila dodu e sa lonska heroina... a na njuj or kom Sveuèilitu osnovala je vlastitu fondaciju. Zinka Kune Milanov posvetila se pedago kom radu. p tako nastaje najslavniji glumaèki par . djevojke i ene u konverzacionoj ve seloj igri. Marija Ru ièka Strozzi (1850. jer je tek po nu d i. dugogodi nji ravnatelj Metropolitana. To je legenda hrvatskog glumi ta. odgovorio je: »Zinka Kune je najbolja!« Nakon odlaska sa scene. jer on je bio zaist glumac-gospodin u najpunijem i najplemenitijem zna èenju te rijeèi.. ! Godine 1878. Ona je bila utjelovljeni enski arm.

Ostarjelu divu reporter zagrebaèkih Novosti ovako opisuje: »Kad u jednom narodu. to su ga priredili èlanovi Hrvatskog narod nog kazali ta. najrjeèitije svjedoèi jedan novinski op is proslave Nove 1929. mladenaèkom snagom i poletom djeluje liènost. pogotovo ako se zna da je kæi uglednog odvjetnika i p ravnog povjesnièara Vladimira Ma uraniæa.« Markiza Marija Ru ièka Strozzi. Pa ipak. a uz to i prvi hrvatski ban puèanin. da joj je stric poznati pisac Li æa. kæe rku Maju Strozzi i unuka Borisa Papandopula. ta na a markiza hrvatskog glumi ta i zagrebaèkog kazali nog i umjetnièkog miljea. Kad je na sinoænjem predveèerju Nove godine.« Da je i u dubokoj starosti oèaravala Zagrepèane. A... Za èas je medu onim nebrojenim stotina ma zabave eljnih uzvanika nastalo tiho talasanje.. slavni autor Smrt Smail-age Cengiæa. 78 godina) u Glazbenom za vodu. pun neke topline. Sve to su njezini kasniji kritièari i bi ografi mogli doznati..uraniæ. Brliæeva nikad nije bila medijska liènost. onda je cijela puna i prepuna dvorana o sjetila. Pa onda u okolini njenoj potpuna ti ina. njenog glasovitog timbra. nego i kapitalno djelo hrvatske knji evnosti za djecu. Kako se o Brliækinim djelima sve zna. dakle. Simiæa.moj vanjski svije t pak protekao je mimo. da joj je djed Ivan Ma u raniæ. bila je ljubav za hrvatsku domovi-. to kao da vide u Platonovo podnebesje od kuda na zemlju silaze Ideje Duha i Ljepote. koja je u naponu snage svoje pro ivjela najsjajniji polet zlatnih klasiènih dana dotiène umjet nosti. »Najjaèi upliv na moju osjetljivu djeèju du u vr ila je okolina. B. janiæa. poznato i pr evoðeno u cijelom svijetu. mudre po nepogr e ivoj mudrosti svoga srca. mo emo i da shvatimo. kak e zovu. godine (Strozzijevoj je.. duboki njezin glas. u kojima se vi e saznaje. u kulturnom njegovu sredi tu. Dom-¦. Kako i koliko mirno? Ni u kom sluèaju. n ego mi to. obièni ljudi. koja je onda dominirala svjetskom literaturom. te da djetinjstvo provodi na Banskim dvorima. to im je ona sama priopæila u kraæoj autobiografiji.kog salonskog demon-stva. kuæi u meni nastao.. Ivana Brliæ Ma.. Marija Ru ièka markiza Strozzi u la je u dvoranu. kako je s tom èarobnom. s onim èarobnim smje kom vedrih plemenitih lj udi i s pogledom neopisivih oèiju. koja kao da izvir e iz nekih neponovljivih dubljina. u svojim æe autobiografskim zapisima skromno napisati: »Moja su knji evna djela malobrojna. nu. Ta je srdaènost nije ostavila ni u dubok oj starosti kad je znala tako oèarlji-vo ostvariti one stare dame. a najednom od najva nijih kulturni h polja ivi i jo nesalomljenom. glazbenog zavoda u la ona. koji postojan o bdje nad povjerenim mu blagom. d a je u posjete odlazila biskupu Stros-smaveru i. Ta je srdaènost uostalom bila glavna znaèajka njene glumaèke pojave. Pr . pisale su o njima sve generacije knji evnih kr itika. i uteæi s e dubokoj enskoj toploj srdaènosti. onda je to i za narod i za kulturno njegovo nastojanje neopisiva sreæa. napisanoj na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1930. autorica tih klasiènih djela. Fran Ma uran da joj je baka po majci roðena sestra slavnoga Dimitrija Demetra.. 205 djetinjstvo na banskim dvorima Koji osnovac ili odrastao èovjek danas ne zna za Èudnovate zgode egrta Hlapiæa. ne izlazeæi gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji«. otmjenom gospodom u dvoranu u ao duh. koj a jedva mo e da se ocijeni. a sadr ajem i obujmom skromna . pa do na ih emenika. Prièe iz davnine ili Sumu Striborovul To je ne samo najomiljenija lektira pokoljenja hrva tskih èitatelja. pa im se ljubazno smije i kao starim znancima .. za koji ona ka e kako je protekao mirno. to ih sama uzva u sredinu svoga naroda. na »hrvatski Andersen«. med svim onim èasnim zborom na e narodne Thalije i nad svakim pokretom umjetnièkih njegovih nastojanja. da je njezina o bitelj ladanjske dane provodila s obitelji pjesnika i filozofa Franje Markoviæa. s profilom klasiènih vaja-nja. vi e ljubi i vi e osjeæa. Prvi svjesni osjeæaj koji e u roditeljskoj. i najmlaðih meðu njima.uraniæ. Milèinoviæa. i u privatnom je ivotu ostavila traga -sina Tita Strozzija. otmjena lijepa stara gospoda. Èuo se samo zvonki. Ogrizoviæa i Barca. napokon. za-virit æemo u onaj drugi (ili prvi) svijet Ivane Br liæ Ma. u sjajnu dvoranu Hrv. od Mato a.. Veæ na prvi pogled èit atelj tih turih i skromnih autobiografskih zapisa zakljuèuje kako je Ivanin ivotni m ilje posve izuzetan i originalan. a o njoj se znalo i zna s e upravo onoliko koliko je ona sama eljela. odmjereni.

sad klo nule du evne faze. estina onih du evnih trzavica u religioznom.« A baka? »I na svoju baku.bilo mi je tada petnaest godina -(njegovim sam smrtnim èasovima i ja prebival a. U domu djedovu svake se je. skine li se gdjegdje sentimentalni nakit. Stolu je pr edsjedao djed sam. veèeri sastajala njegova razgranjena porodica tako da bi stolu pribivalo uvijek 15-18 osoba.spremi te mladih osjeæaja i i vih dojmova kojih poslije vi e nijesi sposobna. Savjet strica Frana Ma uraniæa: »U ovo doba djetinjstva pada nekoliko pjesama. Tomu je zlu doskoèio sluèaj. sav dom svoj. i 5. te prete no kontemplativnog sadr aja. a nje-] 206 djetinjstvo na banskim dvorima gova tjelesno i du evno tako moæna pojava vr ila je nedokuèiv upliv na moje biæe strogi p trijahalni duh èinio je svako zbli enje s djedom nemoguæim. Aleksandru Ma uraniæ. s roditeljima posjetila djeda u Banskim dvorima na Markovu trgu. na koj em se zaista osjeæa neposrednost i ivahnost dojmova. razvila pod dojmom njego ve velike pojave sve svoje biæe kakvo je sada. p ravog grèkog tipa. Prevelika bujnost osjeæaja. op. Nakon smrti moga dje da . Ipak sam za ovo èetiri godin e (od 12. Bila je to tiha. bio je on valjda mojim sudom o njegovu Li æu (koj i sam sud po djetinjem obièaju vatreno i dosta drsko izrekla) potaknut da mi proèita male spontane bilje ke koje je uvijek uza se nosio te ih svakom prigodom koja ga se dojmila obogaæivao. sve vrlo nedo. pri pisivali dar prorokovanja. Njezin pronic avi duh pogaðao je toliko toga. razgovore je vodio on. Proèitav mi te bilje ke. savjetova mi da zapoènem pisati redoviti dnevnik. Usprkos starosti od 72 godine. u d oba na eg preseljenja u Zagreb. imala je kosu crnu kao ugalj (nosila ju je podijeljenu. sve koljeno svoje. . to se ipak veæ iz te dobi jasno i osobito izrazito sjeæam osobe djedove. konaèno u Zagreb. moralnom i filozofsk om smjeru koja nadolazi u tim godinama . Ova borba medu jakom eljom za pisanje i meðu ovim (ispravnim ili neispravnim) èuvstvom du nosti.. a jo uzvi enija u onoj èistoæi i strogosti etièkih nazora kojom kano a je taj silni starac pro imao svu okolinu svoju. poveæao se jo dojam (i svi ostali do jmovi roditeljskog doma) svakidanjim boravkom u kuæi moga djeda. posjetom mog strièeviæa.reèe . Iz njih je onda niknulo ono nje no i protanèano Li æe. gotovo bez prijelaza.sve je to nailazilo na odvi e te ku borbu u stvaranju stiha i vezanog sloga. Tek jednom sjeæam se iz dobi djetinje potajnoga poku aja da stupim pred javnost .« Prvi izazov pisanja: »Odmah iste veèeri poèinjem pisati dnevnik. jer je to . prebu jne.tjerana oblika. uz pripomoæ djeèje fantazije. On je.godini).). Setajuæi s njim vrtom. sad dugaèke filozofske stranice s najobiènijim djevojaèkim sanjarijam a i patriotsko-politièkim ushitima. slaba starica. Posljednjih godina ivota bila je potpuno slijepa. te posve glatko prièe -ljanu). svaka rasprava ( u rasprave se rado upu tao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bi la je uzvi ena umom. pun djelomièno izdanih djelomièno neiz . rod. s neizvedenim mislima. te kanim kadgod napose pobilje iti nezaboravan dojam tih èasova) poèeo je moj otac sreðivati knji evnu os tav tinu djedovu u svrhu izdanja. Dakako daj se spominjem kako sam i prije (u mojoj 4. Demeter (sestra dra Dimitrija Dem etra). Frana Ma uraniæa. sad burne. 1882. a koji se onda zrelim umom dadu ob raditi. sjeæam se ivo. bez ijedne sijede v lasi.eseliv i moji roditelji g. No pr avi njegov utjecaj na] mene poèeo je dakako tek u doba o kom hoæu da govo-j rim. finog duha i vanredno protanèanih èuvstava i sjetila. naivnost. a taj poku aj radi naivnosti svoje zavrjeðuje da ga spomenem. do 16. vjerna povijest mojeg du evnog razvitka u kojem se izmjenjuju. to je jo poveæalo strahopo tova nje koje je nama unuèadi ulijevala tihim biæem«. godine) to sam pribivala njegovu stolu. Svaka njegova rijeè. bila je veæ rano potiskivana drugim vrlo jakim èuvstvom: moje me je naime razmi ljanje rano dovelo do zakljuèka da se spisateljstvo ne sla e s du nostima en skim. Sva ke veèeri iznosit je sanduk pun starih listina. a. da smo joj mi djeca. Premda je ivot u banskoj palaèi donosio mnogo toga to je uvelike zaokupljalo interes tako malog dje teta. podvezivala je do prije petnaest godina sasvim moj spisateljski rad (poznato je da je Brliæeva relativno kasno poèela objavljivati svoja djela. osobito otmjenih crta lica. Ovaj je dnevnik zadovoljavao moju udnju za pisanjem. Moja velika elja da kadgod tiskom izaðe bilo 207 volite li zagreb? to iz mojeg pera. pjesnika i bana I vana Ma uraniæa.

Nakon ne koliko dana borbe. Ali taj spisatelj èinio y se daleko kao i sunce. pjesmu 'Misao'. nikad nismo saznali.) pod naslovom »Udovica velikana hrvatske knjige«. ne podav i lo eg primjera enskog spisateljstva. dok je gospoda Senoa. Kako da se takav posao ne sla e s mojim du nostima? Stvorila se ta izmirba tako naravno. Zagorka o Udovici: »Bilo je to davno. te nakon njegove prerane smrti. koja svoje privatno ime i prezime dobrovoljno za tomljuje i rtvuje za raèun umjetnièkog i profesionalnog. a ja bih. »Kad je poèela dora æivati èetica moje djece i kad se je u njih pojavila obièajna u to doba lja za èitanjem . U st rodrevnom Turopolju ivjela je mladja hna Ijepotic Svakog bi dana tra ila po novinama èlanke slavne spisatelja Augusta Sen oe. za njih moraju zahvaliti njenoj djeci. mu u i njegovoj karije ri. Mene je na pogled tolikog blaga hvata la kac neka groznica. te noæu stavirr na njega najmiliju tvorevinu svoju. da im otvorim vrata k onom bajnom arolik om svijetu u koji svako dijete stupa prvim èitanjem da njihove bistre i ljubopitne oèice svrnem na one strane ivota koje elim da najprije uoèe i da ih nikada s vida ne izgube. pred ezdeset est godina. Slava Senoa ivi èak 63 godine dulje od svoga mu a i za sve vrijeme odbija ponude za preudaju. a tako razlièite Zagrepèanke? O tome to je Udovica Senoa mislila o Zagorki. izvuèem jedne veèeri neopazia komadiæ po utjelog papira iz sanduka. kreativne osobno sti.koja radost za mene da i na tom polju budem njihovim provo-dièem.. Moja djeca ele èitati . upregnuta u promociju i dokazivanje svoje individualnosti. samo po sebi postavlja se pitanje to misle jedna o drugo j ove dvije poznate.miljen hrvatskih du a. ali zato æe biti zanimljivo proèitati Zagorkin malo poznati tekst (objavljen u enskom listu od sijeèn ja 1932. Upijala bi svaku njegovu i reku. tako sama po sebi. Lebdjela sam zaista kao medu pakl om i nebom. dvije krajnosti medu Zagrepèank ama starog Zagreba. koja. Drugog jutra turim je meðu nesreðene listine u san duk Velika gri nja savjesti radi ove varke. p lemenitih crta. oèima u kojima je le ala bo anska iskra njegovog di ha. pun starog po utjeloj papira.udovica Augusta Senoe. dakle. a s druge . samo . svoje novinarske i spisateljske profesije i karijere. takoðer dobrovoljno. Mlada je djevo jka zapanjeno zurila u preobra ei lik svoje ma te. sva ona zahvalna djeca koja su pokoljenjima gutala djela Ivane Brliæ Ma u-raniæ. oèekujuæi kako li æe se to kolebanje svr iti..Udovica. odluèi m da prokriumèarim i svo »biser«. zamamna knji evna groznica. dr ala me u neiskazanoj uzbudenosti mnogo dana. A du a njena stvarala njegov lik u obliku nekog ozbiljnog st rog gos podina. Nije ni sli tila one veèeri da je ta . sva predana svojoj obitelji.« 209 najpoznatija udovica starog zagreba M arija Juriæ Zagorka i Slava Senoa dva su antipoda. S jedne strane. te se zadovoljava da bude. djeci. i do kraja ostane. to je najva nije. Kako je poznato da se dvije opreènosti obièno privlaèe i jedna drugoj na stanovit naèin zavide. Nikad ga nije vidjela. Zaista. te s druge strane 208 djetinjstvo na banskim dvorima vrtoglavi ushit to æe moja pjesma ugledati svjetlo svijeta medu djelima djeda moga. Mlad i lijep. kako bi ugledao svjetlo dana. najza-grebaèkijeg pisca i oca prvog hrvatskog romana {Zlatarovo zlato ). bez osta tka.danih pjesama. oèuvanju njegova imena i imid a kao velikana na e pisane rijeèi. I tko bi znao kako je njegov pogl ed i medu tolikih cvjetova pao upravo na nju. Zagorka sva. svaku misao u svoju mladjahnu du u. jer upravo su je ona osokolila da za djecu poène pisati i. otprilike. da i ne znam kako je bil o. ponijela svoju tajnu u grob. kao i cvij et upija sunèevu toplinu. isto tako bez ostatka. I pojavio se. Ni èasa mi nije palo na pamet na jnaravni-je rje enje toga pitanja: Moja pjesma bude valjda met-nuta na stranu kao djelo nepoznatoga autora te nikad ne èuh spomena o njoj!« Milijuni èitatelja irom svijeta. Sve je pohitalo u dvoranu te ko oèekujuæi njege dolazak. da se napokon odluèuje na objavljivanje svog djela. Zagorka. Kao Medvedgrad i Turopolje. zamjenjuje ulogu. zapostaviv i pri tom svoje pleme nita ko porijeklo i titulu. te jednoga dana sje-doh da napi em prvu moju knji icu. Jednog dana proèulo se u Velikoj G< rici da æe na ples na Silvesterovo doæi on .uèinilo mi se ujedamput da sam na la toèku gdje se moja elja za pisanje m izmiruje s mojim shvaæanjem du nosti.

koji je nadahnjivao veli kog pjesnika. A jednoga dana kad je opet d< ao. koju je on prisegnuo pred drve nim raspelom u Turopolju. Èitavu se veèer prepu tao svojem o jecaju. A kad se vratio u Zagreb ostalo je njegovo srce njome. najslavnijih i najljep ih djela. Ispisujuæi taj svoj. u koji je odronio dragocjeni dio njen og srca.j prvi pogled pokrenuo kucan njegovog srca. kad je njeno mlado srce osjeti lo da se on dijeli sa ivotom. Ka d bi noæu sjedio uz pisaæi stol da perom slijedi vjeènu pjesmu svoje du e. a narodu uzdan ica. ivi dah. Jer ena velikana znala je da njegovi dani pripadaju narodu. I kada su je upitali kako ju se doimaju sve te slave. njegova ljubav. koji je njoj bio najveæa dragocjenost. sluèajno otkriven. kojeg je napisala ljubav po istinutom toku dogaðaja ivota velikom romanopisca. Pro ivjela je punih pedeset godina kao udovica (u godini u kojoj Zagorka svoj malo poznati tekst »Udovica velikana hrvatske knjige« u enskom listu objavljuje op. U naponu mladosti i ljepote herojski je snosila tu bol i posvetila se i posvetil a se samo svojoj djeci.. kojeg je skladala sudbin a.udovicu ko joj je bila trideset jedna godina. èu vajuæi svoju vjernu ljubav i preko groba. Bila je njegov prvi èitatelj. i u starom Zagr . Iza nje je daleka pro lost vezana tako usko sa slavljenikom èitavog naroda. znala je ona da mu pripremi jedan divan sklad i sreæu u njenoj blizini i u blizini djece. Danas starica udovica sjedi u maloj vili na periferiji grada. A on je èitav svoj ivot u svojim najintimnijim osjeæajima podredio njoj i djeci. pru ila mu je ona za uzdravlje njegove prisege. a drugi umjetnik slikar (Branko enoa). povede je u tihu prirodu i pred raspelo m na rub ceste on joj prisegne vjernost. A ona je pregarala èe nju za njegovom blizinom. dani bez nade.ostaviv i udovicu sa troje djece . njegova e na i majka njegove djece. I kad s e on alio to ona toliko samuje.. nad njegovim grobom. Nad tim grobom kao da njegov duh pjeva pismu vjernoj vjeènoj ljubavi. da njeno srce prvo zakuca. A opet u danima o dmora. da mu pru i toplinu sunèanih dana na kojoj se ogrijevala njegova stvaralaèka snag a. kojima se na rod odu uje njegovoj uspomeni. Rad otimao joj je njenog mu a. neprestano tra eæi samo nju. ona sa suzama izreèe rijeèi koje su svijetlo utjelovlje nje neobiènog enskog duha: Da sam barem onda umrla ja.). izmeðu tolikih. a udata kæi uva ena gospoða i uzorita majka svoje djece.. ona. Ona je sudionikom jedne velike stvaralaèke epohe. 211 r volite li zagreb? Taj vez nije samo rezultat ljubavi i prisege pred oltarom. T aj roman. Djela njenog mu a vezan a su s njenom toplom du om.ena tek se nje no smije ila i sama ga tje ila toplim rijeèima enskog srca. Ona je bila ona odabrana meðu svima kojoj veliki pisac svojim perom odao osjeæaje srca pjesni! bogoduha stvor itelja. Da je on ostao svojem narodu !«. mali roman o jednoj velikoj. koji je on zapoèeo pred onim drvenim raspelom. nastavila je ona u svom s amotnom udovièkom ivotu. Dvije godine iza toga povede August Senoa svoj obo avanu Slavicu pred oltar. Kakav prekrasni duboki sujet za roman kojeg je dao ivot. a. Kao da je Senoa one prve veèeri na plesu osjetio koga odab ire dru icom svojem ivotu i majkom svoje djece. z a koju je radio do posljednjeg daha brinuæi se da im bude dobro. Sa èetrdeset i tri godine on je umro .. Vjernost. on bi sutrada n dolazio k njoj da bude prva kojoj predaje svoje djelo da bude prvi njegov krit ièar. Tada su do li strahovito bolni dani. koja je znala da tom velikanu stvara skladnu atmosferu kuæe. ko jemu stvara i znala je da svoju liènost diskretno podredi velikom pozivu svojega m u a. Danas joj je osamdeset i prva godina! Jedan joj je sin profesor i knji evnik (Mila n Senoa). ' _ i 210 najpoznatija udovica starog zagreba Taj brak ljubavi bio je vrelo njegovih najjaèih. da njene oèi prve proliju suzu ganuæa i radosti nad l jepotama njegova stvaranja.

slijepe i odane ljubavi danas èinile dalekim i nestvarnim. glumici koja je ojila cijeli mu ki Zagreb. dokaz tome i film »Prohujalo s vihorom«. jer se zna da svoj intimni ljubavni romai nikad nije do ivjela. èak ni onda kad se pred razdraganim gledaocima prvi put spustio rasko ni Bukovèev zastor »Hrvatski preporod«. bio tu an i razoèaran. Koliko god se takve velike. Medu sretnim. a za enu? j 212 Iady sram Nezaboravna je prièa o »najljep oj Zagrepèanki« na razmeðu dvaju stoljeæa.14. a potom i film. Zagorka ne mo e sakriti osobno divljenje. umjetnièki malo vrijedne literature. Nije li. i to ivotnoj. a Ljerkin je otac bio ugledni odvjetnik i neko vr ijeme potpredsjednik Hrvatskog sabora. zagledao u nju prigodom sveèanog otvaranja HNK 1895. za hrvats ku kulturu. koja . u pravilu. ali i èi taoce zagrebaèkih kronika. ulozi . stij e njen u sebe. glorificira tzv. listopada 1895. . naime. podjednako iz klasiènog. Najrjeèitije o tome govori i ova. A i stari crno-bijeli film »Dama s kame lijama« s Gretom Garbo i dandanas mobilizira cijelu armiju zahvalnih gledatelja. Kronike o toj znamenitoj zagrebaèkoj love story ostavili su najbli i De manovi suradnici i suvremenici Josip Horvat i dr.ona na uglu Mesnièke i Streljaèke. pa èak i njegova »najvi ega gosta« cara Franju Josipa. stoljeæa. ali njezino ime danas ne bi znaèilo gotovo ni ta da se nije proslavila po jednoj drugoj. koji je u svojoj ivotnoj dru ici imao iznimnu odanost. te. taj se mladi èovjek. a s pozicije dana njih gutaèa raznih erotskih i pornografskih èasopisa i videokaseta i naivnim. usporediv i je s popularnom Dumasovom Damom s kamelijama. strasne. Iako je i te kako znao i æutio da prisustvuje povi jesnom dogaðaju sveèanom otvaranju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazali ta i nove str anice hrvatskog teatra. potporu. ni je bio kadar iskreno radovati. nastupala u Miletiæevu komadu »Slava umjetnosti« i to . ako ne i zavist.ebu poznatoj ljubavi. Ljubavna veza izmeðu ramove i De mana imala je sve elemente velike ljubavne prièe. zagrebaèka »dama s kamelijama«. kao i suvr emenog repertoara.kao velika i neuzvraæen a ljubav uglednog zagrebaèkog lijeènika i najutjecajni-V jeg novinara. dakako. koji se navodno. kako mu je prigo dom odlaska iz Zagreba na studij bila obeæala? I tko je taj sretnik? Ljerka i Milivoj su se poznavali od najranijeg djetinjstva. neprestano titrala ona zlokobna slova na kazali nom plakatu ispred imena Ljerke Sr am . osigurala sebi dostojno mjesto u povijesti hrvatskoga glumi ta (spominju je i Miletiæ i Gavella). ivjeli su u susjedstv u . koga je kole ra pokosila u »Isusovim godinama«. enske!) uloge. po rtvovnost i raz umijevanje. ispod djeèaèke odore nikako e mogao promaknuti stas i temperament prelijepe zagrebaèke puce. a on ne to vi e u Mesnièkoj. valja podsjetiti. koja je golicala znati elju suvremenika. . u posljednje vrijeme nezapamæena poplava »ljubica«. i sto kao to svoje èitatelje jo i danas pronalazi nanovo pretiskavan istoimeni roman i z 19. kojoj je na èelu nitko drugi nego nesretni Milivoj De man. u puèkoj koli u Popovu torn . direktora i g lavnog urednika Obzora Milivoja De mana. Milivoj je. takva kakva jest. najprije kao roman.gda. braènoj sreæi i skladu stvaralaèkog rada i anga mana poznatog pisc a.i 214 ladv sram Je li moguæe da je njegova Ljerkica gða nekog drugog. uostalom. dakle. pred njegovim su oèima. Za spisateljicu svakak c mnogo. Udana je bila iskljuèivo za svoji popularne i rado èitane romane i za brojne likove i: st arog Zagreba.zamislite u ulozi djeèaka! Iskusnim mu kim oèima u gledali tu. a za uzvrat dobivala s amo ljubav rijetko brojnoj i uvijek zahvalnog èitateljstva.samo je jedan mlad èovjek. veselim i razdraganim Zagrepèanima i njihovim gostima tog. koji je ostao najgledanijim filmom svih vremena. meðutim. naime. znaèajnog datuma . I Na a. isto k ao to je sedamdesetih godina nezapamæenu èitanost i gledanost do ivjela Segalova Love s to-ry. Ljerka Sram je u svojoj dvadeset i pet godina dugoj umjetnièkoj karijeri odigrala mnoge zapa ene i naslovne (dakako. a ne njegova. Ivo Herge iæ. tovi e. èiste osjeæaje. dogaða se u nadasve romantièno doba na razmeðu dvaju stoljeæa. koje je sama izrodila i s njima ljubo vala. toliko su prièe o njima sve èitanije i sve gledanije. Roditelji su im prijat eljevali. Milivoj De man. Devetnaestogodi nja L jerkica je. u doba secesije hrvatske moderne. Milivojev je otac bio poznati pjesnik i lijeènik Ivan De man. kome je ime.

Patio je od neugodnog. Mato a. Neobiène su mu bile jedino oèi sa zjenicam a modrim kao potoènica. pa postajete ozbil ni. kao melodiju. Njen organ. lady Sram nije samo slika.. nije mogao a da je otvoreno ne upita hoæe li ga èekati. krenuo u plemiæki konvikt.. ko u . kamo su mu. Pla kat je vi e puta izgu vao pa izravnao. gdje su re im i stega ta kvi da su dodiri s vanjskim svijetom gotovo nemoguæi. vjeèni djetinji tip. njegove su mis li bile usredotoèene samo na Ljerku. Odluka da prekr i svoje obeæanje De manu i da se uda za nepoznatog bonvi-vana . No. koja mu. »Od slovenskih je predaka ba tinio sna an uglasti trup alpskog èovjeka s pone to predugaèkim rukama i obl u tvrdu lubanju grubo otesanih liènih crta.krv i mlijeko. Razma enost prpo nog crescendai tu nog decrescenda djeteta. Gdje god bi bili. da je naoko mnogo vi a. Iz Graza se preselio u Beè. bankovni èinovnik. imate taj osjeæaj sluèajnosti: kao da se sluèajno medu nama rodila ao da je u Zagrebu sluèajno odrasla kæi kakvog Lovelacea i kakve Ade Byron. godinu dana starijim. i na opjevanu Annabelu Lee.'' Sram. On u to jednostavno nije htio vjerovati. kad se sva lad Sram pretvori u bijeli s nijeg i u crvene jagode svoji! usta i taj glas kao pjesmu. Zato ona nije toliko gospoda Lj. svi zajedno nalazili su se na raznim priredbama i plesovima u Graðanskoj streljani na Tu kancu ili u Glazbenom zavodu. ve i muzika. Te iste veèeri donio je sudbonosnu odluku -»ova i li nikoja*! Poslije su se èesto viðali. taj koji je osvojio Ljerkino srce? Zove se Aleksandar Isakoviæ. Josip Horvat. Ljerkica izrasta u zavodljivu djevojku. dakle. proslavljenog Adama Mandroviæa. vj e tice demona: svega toga ima u tom glasu. umjesto oèekiv anih pisama. pole-mik i cinik. . Visina srednja. kao tiæenik prijatelja svog pokojnog oca Franje Raè-koga i stipendist biskupa Strossmavera. to mu ona na svoj koketan naèin i obeæa. pl. dok Milivoj stjeèe znanje u konviktu i priprema se za buduæi studij med icine. U meðuvremenu.« A ramova? Najljep a puca u Zagrebu. Ako ne vjerujete. on bi je u stopu pogledom pratio. Poznat kao pr znica. dakle. pak. iskljuèivo je u kako dr. kao c orpus delicti. u mislima nesretnog De mana.ju prijateljevao s Ljerkinim. plavu zlatnu kosu. koliko prava pravcata lady Sram. stizale glasine o tome da mu je draga nevjerna. on je obnovio prijateljstvo s njenim bratom Vladimirom. zaposlen u Prvoj hrvats koj tedionici i 215 volite li zagreb? neæak ramièina kazali nog mentora. energièan b ajronski podbradak. ene. èije æe ga dra i zauvijek osvojiti kad ju je u jednoj plemiækoj gornjogradskoj kuæi susreo gdje nastupa u predstavi diletan tske grupe. bratom Vladimirom. organ viole i mjeseèinaste obo< njen glas je od bar una. na susretima u domovima zajednièkih prijatelja. A razdvoj ili su se kad je Milivoj. bez obz ira n rijeèi. Kad je gledate. a i ona bi njega pogledaval a. ali stas je tako pravilan. pravoslavac. Bolest nije mogla poveæati privlaènost. Od predstave ni ta nije zapamtio. pa nas podsjeæa na neodolji va grla bijelih sirena i na dubine u kojima stanuj plava vil a Lorelai. jer je i nije pratio. Mato javno u novinama objavljuje izljev svojeg odu evljenj a ramièinom pojavom i osobom: »Gledajuæi na u ramicu. Njena sp olja-^! nost ima sve odlike dame engleske aristokracije. evo A... Ljerka Sram. na libreto. velike modre oèi. ali nikako nije bio nacistu jesu li njihovi osjeæaji uzajamni. alje onaj plakat gdje je ramova prvi put u javnosti iza la kao gða.« . Kad je bio sprem an za putovanje vlakom u Graz na studij. a u privatnom ivotu ona je Ljerka Isakoviæ. dok mu se jednoga dana nije javila i majka. Tko je. neizljeèivog defekta: polipa u nosu. G. strpao ga u d ep i uputio se u Zagreb na spomen utu predstavu.. zapisuje. a onda odgovori iz Zagreba prestaju stizati. dakako. »Milivoj De man nije bio privlaèiv vanj tinom«. Ivo Herge iæ svjedoèi njegovoj »vulgarnoj mu koj ljepoti«. djevice. pomi ljate na liriku starog Spencera. gdje se naveèer sast ajao s hrvatskim studentima u znamenitom Arcaden Cafeu. Isprva mu je na njegova duga i iscrpna pisma redovito odgovarala. gotovo melankolièni kao ko d lijepih slika i lijepi mramornih kipova.. na portrete Van Dvckove i Lawrenceove. jo postoji samo u kazali tu (u javnim nastupima zadr ala je svoje prezime) i.

A De man? U svoj intimni dnevnik zapisat æe: »Fakat je da sam zaljubljen... N imalo mu ne smeta to ga javno ogovaraju. on ula e svoju beskrajnu ljubav i rt u. porazima napajaju i skupljaju s nage za nove i nove po216 ladv sram ku aje. Ni Josip Horvat. Sramova umire De manu na rukama i kad je De man sam stavlja u lijes.. ako nikako drukèije. vratio iz Beèa u Zagreb. Rad io sam sve za nju. zahval nost i odanost. I da po svo prilici nikad neæe ni biti. to mu se rugaju. kako bi na taj naèin privukao pazornost nevjerne ramove.« On. a uz to je i poru e na zdravlja od neizljeèive su ice. prihvaæa se pera i pi e programske tekstove. Dapaèe.. nazvav i je na om »damom s k melijama«. dramatizira èak i enoino Zlatarevo zlato.. tj. njegovoj velikoj ili. koji nas. a ona svoje po tovanje. Kako nisu bili vjenèani. ka< lady Sram nije vi e u cvijetu mladosti. Iz telefonskog imenika se mo e vidjeti da su i De man i Sramova imali isti t elefonski broj i istu adresu: Prilaz 12.Ks avera andora Gjalskog. isto kao to mu ne smeta t o to ona ima tude dijete. koji g. A malko slobodnije razmi ljanje moglo bi nas navesti na zakljuèak da je i hrv atska moderna. artikuliraj uæi taj svoj bunt i sukob u programskom èasopisu ivot. Sve æe poduzeti da do Sramo-ve i njene naklonjenosti dode. dakako. dakle. ipak èekam. Najdramatiènija scena te stare ljubavne prièe svakako je ona kad. De man æe iskoristiti sav svoj ugled i lijeènika i jednog o d stupova Tipografije te direktora najutjecajnijeg hrvatskog dnevnog lista Obzor. U/ zajednièki ivot. Pa. iznimna su tema za d imaovski ljubavni roman. On zna da taj brak s »tim prostakon Isakoviæe m nebu dugo trajal« i tu ima pravo. trideset i osm joj je na njenim krhkim pleæima. Èim skine bijelu lijeènièku kutu. pisano je s iskljuèivom zadaæom da na taj naèin pridobije njezinu naklonost. ni jednog trenutka ne odustaje i ni naj manje se ne obazire na glasin e i podsmijehe. neizravno iza l a iz te trubadurske ljubavi. golica sve do dana njih dana i koji je inspirirao (Dediæa-Skrabea-Stefanèiæa) musical u Komediji.. u javnost dol azi kalendar »Zvonimir« iz 1911. kako dr. to je predvodi upravo De man. a sac mi je sve veselje oti lo. te se najprije zaposli o u staroj bolnici Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. okupljajuæi ok o svojih ideja mlade umjetnike. pridobiva èak i najuglednije ime medu starim piscima . I sve ostalo to pi e i to æe mu se na kazali nim daskama u zoriti. eto. koja podrazumijeva ispunjavanje svih njenih elja. posvuda prate. U meðuvremenu pi e za kazali te. ugaðajuæi ulogu re Kru-piæ za ramovu. koji je objavio i nevelik popis telefonskih pretpl atnika. Zahvaljujuæi De manu . prigodom pr oslave njeno: jubileja dvadeset i pet godina umjetnièkog rada. brinuti o malom Sa i Isakoviæu kao da je njegov roðeni sin.iæ napominje. a ona nije. kad se napokon njih dvoje naðu i stvore spo razum o zajednièkom ivotu. ni slovca koje bi dalo naslutiti ne to o tome. koji se nikad neæe zavr iti brakom. ni dr.. pokret mladih umjetnika. Vidjet æe se kako æe on taj trenutni poraz na intimnom planu i te kako znati i skoristiti za napredovanje u dru tvenom ivotu. a ono kao uspje an mlad intelektualac i po slovan èovjek. te pokrenu ti inicijativu za gradnju bolnice za pluæne bolesti na Brestovcu. ostaje tajnom je su li njih dvoje i fizièki konzumirali svoju vezu ili je posrijedi platonska ljuba v. Kad Sramova oboli od su ice. ali i roman o Zagrebu svog romantiènog doba U meðuvremenu o Sramovoj i De manu progovorio je samo dopadljiv musical »Lady Sram«. veæ su i po tome to su zajedno ivjeli bili iznimka u Zagrebu svoga doba. U meðuvremenu. osobito kac mi logika veli da ona mora doæi opet k meni. koji se n. koji pi u o toj vezi. on æe se. Isakovii daje petama vjetra i netragom nestaje iz Zagreba i Sra mièina ivota. Milivoj De man pripada onoj feli ljudi. U odnosu Ljerke Sram i Milivoja De mana. Za svoj svje i mladenaèki pogled n a umjetnost i stvaranje.A valja znati da je ove odu evljene retke o ramo voj Mato napisao 1912. Ivo Herge. Zbo\ neke pronevjere u Prvoj hrvatskoj tedionic i. unatoè velikoj De mano voj skrbi.. a svi se zajedno bune protiv starih. Ivo Herge iæ. Takoðer. Milivoj De man sustavno i uporno radi na svojoj karijeri. Otkako se s diplomom lijeènika 1897. trubadurskoj ljubavi p rema Ljerki Sram. Zagreb æe dobiti prvu specijaliziranu bolnicu te vrste na jugu E urope. . os tavljajuæi joj sinèiæa Sa u.

gumbara i vje ca. suci i se natori. neobièno iznenadio nad vje tinom. Zagorka . koji joj se osveæuju na taj naèin to o njoj ire glasin kao o copr-nici. zvala se Barica Cindek.« Uz odbijene i uvrijeðene udvaraèe. meðutim. pa tra Smolea. koju sudbeni spisi ocrtavaju kao lijepu.« . hi n e tova ru ice i babe. uhiæena i utamièena u gradskoj kuli Dverce. »Gdjekoji zaljubljeni ili odbijeni udvaraè. notara.. »Prouèavajuæi na u i stranu literaturu o progonima vje tica. ka telan. èitajuæi ovo djelo.« Poznavajuæi lik kontese Nere iz romana i kazali ni predstave (u predstavi Histriona Neru igra Ena Be goviæ). ranjena srca i osramoæena lica iri iz osvete o njoj la ne glasine: da je copr nica.. èiji je ivot Zagorki poslu io za popularni roman. U sudbenim spisima to je njihovo svjedoèanstvo ovako fo rmulirano: »Cindekovica. kramari. Njezina si 218 tko je bila prava gricka vje tica? zavodljivost i ljepota glavni krivci to æe zavr iti tako kako æe zavr iti .. dapaèe. u kojem se zbivaju progoni vje tica. a to je u prvoj polovini osamnaestoga stoljeæa bila najveæa ka tiga z a enu. u d ep stavlja vraga.. proèitao sam i Malleus Malefic rum. nije zvala Nera. koji je i autor citiranog zapa anja o izravnoj svezi Zag orkine kontese Nere i lijepe grièke piljarice Barice Cindek. a zanimanjem je bila pe-karica i piljarica na Markovu trgu. svakako najpopularniji na enski literarni lik je kontesa Nera iliti Gricka vje ti ca. tro ili jestvine i piæa i ne pitajuæi za cijenu!« U ar Dobrilovich i kramar Krainer suglasno izjavljuju da Cindekovica. pan. Prava Gricka vje tica.. naèin sudjelovali u parnici protiv optu ene gornje gradske »coprnice«. Zagorka je svoju Grièku vje ticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa star og Zagreba. dijaki. grofo\ i plemiæi.. posvjedoèit æe nam Viktor Kuèiniæ u Revij i Zagreb od sijeènja 1941. raznolik i upravo fantasti èan ljudski materijal za pripovjedaèa ili dramatièan Pred na im se oèima redaju: vje tice i vje ci. glavne uloge.. treæi dio Zagorkine Grièke vje tice. arhitekt. ubrzo æemo utvrditi sliènost s Baricom Cin dek. Andriju Palèiæa kramara i baruna Or iæa daje im u svom romanu uz kontesu Neru i heroja Sini u. da je kapetanica coprni koga ceha i ljubavnica samoga vra ga. neki nauèenjaci tvrdili da takvih progona u Zagrebu i nije bilo. kramara i pekara. niti je bila kontesa. mehaniker. kad ze svojum kramom na sejem ide. barbi] egrt. koja ima èak i spomenik na Kamenitim vratima (izradio ga je Ivo Kerd iæ). Za njom luduje cjelokupni mu ki roc ne samo Grièa. To su: otac Smole.prije neg o se laæa pisanja svoga romana . da ju v bisage zme e i o nak s bisagima èez kopanju skaèe i vraga u d epu nosi . Dorici Karvar iæ.mu karci su grunuli pod njezin ator. purgeri. »jer gdje se je god na sajmu pojavila lijepa Barica sa svojim atorom toèeæi staro vino i ljutu rakiju i prod avajuæi mirisavi teèni kruh . gos podina Kra jaèiæa. a uza sve to. i kad su.. suca. Nikakova li. dobro situiranu g ornjograd sku udovicu. Kuèiniæ nam predoèava i sud beni spis s imenima sudionika. koji u vreæama skaèe i svojim pakle nskim silama privlaèi kupce. Sudbeni je spis upravo i dealan prec lo ak za uzbudljiv roman. Priznajem da sam se. Adama Sulica.217 tko je bila prava Gricka vje tica? Uz Doru Krupiæ. èuda. me tri. zvonar.iz zroka toga Cindekovica na s vakom. notari i a dvokati. s kojom gospoda Marija Juriæ Zagorka pi e o ovom tragiènom razd oblju ljudske povjestice.. dostaje i Barièinih takmaca piljara. prije nego s a svojom robom ide na sajam. Isusovci i Kapucini. da spretni i da r oviti pisac. mnogobrojan.dobro prouèava povijesni materijal. dakle. koketm i zavodljivu. sudac Krajaèii notar Szale i dr. nego i sus jednog Kaptola. da noæu leti na Krk. dapaèe bila je daleko od plemiæke titule i ugledna roda. kao to je Zagorka. a koje Zagorka doslovno preuz ma za svoj r oman. Kontesa Nera u stvarnosti se. a to i Kuèiniæ primjeæuje »Dakle. vje ticu.optu ena kao c prnica. ispovjednika vje tièkoga. i to jo u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vje tica. gospodina Saleja. koji su na ovaj ili on. sejmu svoju robu najbolje ter i i prodaje akopremod drugih kramarof robe ni kaj bol e i vredne e nema. kapetanicu vje tièkoga ceha. popularna podjednako kod svih generacija Zagorkinih brojnih i zahvalnih èitate lja. pose e u ovu tajanstve nu ljudsku skupinu i uzima i z nje najzanimljivija lica Baricu Cindek.« A da je progona vje tica u Zagrebu uistinu bilo. zacopra no dijete i konaèno sam pa klenski vrag.

Na suðenje Piskovici alje svojeg pomoænika dijaka Josipa Krèeliæa s podlom zadaæom da optu enu nagovori da pred sla nim sudom meðu èlanicama coprnièkog ceha svakako spomene i Cindekicu.imo. Ime Barice Cindek poèinje se spominjati u spisima vje tièjih procesa 1742. ivotin je jedne! Nikad ja s vama nisam bila na vje tièkome prelu. vi e onih koji su protiv progona »vje tica« i sve su glasniji. da se ta ko za titi i spasi od sigurne smrti. coprnièkog ceha. meðutim.« Sud je sada imao dosta » tofa« da protiv Barice Cindek.Do-ricu Karvariæ i hi aricu nekog Pet ra Semionarskog imenom Mara. Kako se poèetkom veljaèe 1743. Potajno poèele su se iriti knjige.. vodila parnica protiv jedne druge coprnice . a usto se je dokazivala nepostojanost vraga i nje govih zemaljskih pomagaèica . Pokret je danomice jaèao i irio se dok konaèno nije dospio i dc Zagreba. najbolje æe na svojoj ko i osjetiti sama lijepa i uspje na piljarica Barica Cindek. I zaista! Ovi pojedi nci imali su pravo. Sva zdvojna zbog tih sumanutih objed a. jalnih zbog Barièina velikog uspjeha na gradskoj tr nici. i al mi je da sam na vu puæenje Josefa Kerchelicha. Oh. nabrajajuæi. kad po Grièu coprni ce na sve strane lete u ma ti praznovjernih i zatucanih graðana. Medu onima koji je terete za najveæi moguæi del ikt da je du u i tijelo prodala vragu. ali odatle je vlasti. uglavnom pod prisilom svojih muèitelja. nije bila po teðena krvnikova »tretmana«.. lijepa Cindekica je prosvjedovala protiv izjava onih nesretnih ena: »La ete. trgovaca i obrtnika. a pogotovo meðu uèenim graðanima. a to se. naime. Vi e zagrebaèki h ena. podsjeæa Vikto uèiniæ.. obièna piljarica usuðu e dati ko aru.A evo to lijepoj kramarici Barici Cindek izravno predbacuje njen grièki konkurent. Ostaje zabilje eno ime desetni . pusti ga med nas da koèemari jednu vuru da i mi drugi kramar i ter. a na kojem je bio i sam vrag. optu ene za coprni tvo . to se u nju zatelebao pohotljivi i nezaja ljivi gradski notar Lac-k o Sale. »Kada su u 18.. optu enih da su coprnice. a koja se iri i Zagrebom. svemoæni se Lacko. Piskovica je uistinu optu ila Baricu Cindek. notar je smjesta smislio svoj paklenski plan. Sirota ena je uhiæena.« i Unatoè klimi. bro ure i pamfleti u kojima su vje tièki progoni bili podvrgnuti o troj kritici.« Prosvjedi joj. Ovi nesnosni dogaðaji uèini e te ak dojam na mnoge uèe jake. kramar Petrica Ru-dich: »Ja znam da ti vraga vu d epu nosi i da vsigdar bole ter i nego vsi mi drugi kramari. da su se notarovi prsti ra irili oko njene sudbine i na slièan naèin upleli i dvije druge Zagrepèanke. da do Cindek ice nikaj ne znam.. odluèio osvetiti. nego mi je al da me je nesretni Kerchelich vu to zapeljal.. na kaj me je napeljal!« 219 volite li zagreb? Iz sudbenog spisa nadalje se vidi da Piskovica nije jedina koja je teretila Bari cu Cindek. vijeku vje tièki progoni u Evropi prema ili veæ svaku mjeru«. mogu biti i vrlo op asne. bit æe po teðena muèenja. meðutim. prepla ene upravo tim novim duhom.. imenom Zvlnjak! A Doric a je »priznala« da je s Baricom »na metli letila èak na Klek. te dade u tamnicu pozvati sudbenu komisiju. koji su preko svojih uèenjaka javno usta li i digli o tar prosvjed i stali u obranu do tada prokletog enskog roda.. jer u Francuskoj i Njemaè-..Barbare Pisz k Mihanoviæ. to se i ri Gri-èem. pred kojom æe izjaviti: »Gospodo moja draga! Ja prise em Bogu i bla enoj devici Mariji. kao i Barièinih gornjogradskih susjeda. spomenut æe. Ba-rica Cindek prolazi svoj kri ni put. ne poma u. prokleti Kerchel ich. pokrene proces. »poèeli su se pametniji pojedinci baviti mi lju: Èemu sve to? Ako se tako nastavi. Smrtno uvrijeðen to se njemu. koji inaèe doma ima enu i djecu. Ona je uhiæena i pritvorena u zarv or gradske vijeænice. to povedala. dakako.. i njeno ime. a zauzvrat.. imena èlanica tzv.vje tica.. ali da takve objede i glasine u ono doba. a ne samo ti«. br e-bolje premje taju u tamnicu kule Dverce. Ovaj je ilegalni pokret silno dobio na moæi i ugledu. One su slavnom sudu »priznale« da su s Ba-ricom Cindek bile na coprnièkom sastanku. na lo se dosta odbijenih udvaraèa. it æe u nekoliko desetljeæa istrebljen sav enski rod u Evropi. ali zato.. dijaka Szali-jevoga. a na zadovoljstvo notara Lacka i drugih uvrijeðenih udvaraèa. A ono najgore lije poj Barici dogodit æe se u rujnu 1743. Najveæa Barièina n esreæa je. jer sve to nije spaljeno na lomaèi uteklo je u gore. Ja sam krivo i nepravedno kazala na Baricu Cindekovicu. ka njava spaljivanjem na lomaèi . Koji dan kasnije jadnu izmuèenu enu zapeèe savjest t optu ila nedu nu Cindekicu. iako je meðu purgerima. kad mu se na èelo postavi e Isusovci. Na takvu optu bu Barica æe benevolentno odgovoriti da »naj ljud i pripovedaju kaj hoæe«. uglednom graðaninu i moæniku. koj u to su vrijeme veæ mnoga sela b ila sasvim opustjela. koja osuðuje te monstruozne procese protiv nevinih ena. dakako.

ne odustaje od svoje nakane i Barici se nastavlja udvarati. koja æe se na k raju pokazati i djelotvornom. koji vodi otac Smole. kako bi je.. a istodobno i najkrhkiju ka. odluèuje pucati na najèvr æu. gradske su vlasti poduzele pose bne mjere predostro nosti. okovanu lancima. dakako. Andrija Purgarich. Ovaj put ona njega optu uje. U meðuvremenu Barica bilje niku isplaæuje i drugu polovin u ucjene. koji dobro poznaje omjer snaga . koje su je pred sudom optu ile za coprnièko savezni tvo. Marka. ali ona se estoko tome protivi. kojem je to ipak uspjelo. ni nakon svega to joj je uèinio. S njene je strane to uistinu veliko juna tvo da ona. ako se dobro plati. izlazi ususret sirotoj eni te je po hitnom postupku odvede ulicom dok u crkvi Sv. nedu nom sirotom. pogotovo u oèima naprednih graðana. a takvu odluku sudbenih vlasti lako je povezati s mitom isplaæenim gradskom notaru Lacku Saleu. da svoje besmislene objede povuku. Pred sudom Barica pripovijeda kako su s njom. kr oz koju se do nje nitko nije mogao probiti. Za tu æe svoticu notar zaboraviti èak da je uvrijeðen kao odbijeni u dvaraè. u tamnici ru no post upali. dotièna se oslobaða optu be. »odoh po nagovoru sada pokojnoga suca Andri .] meðutim. O svemu se tome u tamnici povjerava ocu Smoleu. Bio je to. Tri mjeseca kasnije eto novog sukoba izmeðu lijepe piljarice i utjecajnog bilje nika . I tako se glavni krij 220 tko je bila prava gricka vje tica? vac za zlu sudbinu lijepe gornjogradske piljarice odjednom pojavljuje kao njen o sloboditelj! Je li to moguæe? Sve je moguæe. A Lackova je cijena dvjesto forinti. Buduæi da je Barica Cindek optu ena kao »opasna vje tica«. koji joj usput pr edla e da se za njeno osloboðenje po alje molbenica Mariji Tereziji. to m anje ljudi vidjelo. koji su imali strogi nalog da »svakom koji bi htio doæi ui do ticaj s coprnicom. Je li i mladi isusovac takoðer zaljubljen u lijepu Baricu. Umjesto toga. Marka traje misa. ene povlaèe svoje optu be na Barièinu esu. pripovijeda Barica. Desetnik. kako su pred njenim vratima postavili dvostruku stra u.ka gradske stra e. naime. pod prijetnjom smrtne kazne. izmakla lomaèi i pu tena na uvjetnu slobodu. ako na smrt osuðena coprnica na dan pogubljenja putem do strati ta opovrgne rijeèi kojima je teretila drugu enu.i riku u lancu. koji uspije pridobiti stra are da ga puste uhiæenici. zaprijeèe«. te zvonar crkve Sv. obièna p iljarica. Nitko ne smije do nje. Barica se stoga odluèuje zatra iti sudbenu za titu. Baric Cindek osloboðena je tako optu be i iz tamnice pu tena 16. jedinstveni primjer da je neka ena. a istodobno Barièine su molitve usli ane. U svakom sluèaju. kako su je muèili. Paralelno s pokretom za Cindekièino osloboðenje. Posebno je naglasila kako joj je otac Smole rekao da je not ar Sale pripravan je osloboditi uz nagradu od 200 forinti. izaðe pred sud s optu bama protiv gradskog uglednika. sve vi e dolazi u pitanje.. koji s jo trojicom stra ara uhiæenicu treba provesti u tamnicu. naime. a kojima je i te kako poznata Saleova uloga u svemu tome i njegova cjelokupna prljava rabot a. praktièki prizn ala krivicu. ne vrijedi i za oca Smolea. ostaje nam nagaðati. kao i t oliki drugi mu karci. Zabrana. da je nevina i da bi. One dvije. otac Smole je Baricu iscr pno izvijestio o pokretu protiv coprnièkih procesa i o pritisku javnosti da se ned u nu piljaricu oslobodi tam-j novanja i lomaèe. On to mo e. te kako je graðanka Lov renèiæka bilje niku isplatila 50 forinti i nakon toga je pu tena. Saleov ugled. Barièina rodbin a i njen odvjetnik Benko Krachich vode svoju strategiju osloboðenja. te uz redovnu stra u desetnika Fabi-j jana. koja se veæ poèela pripremati. Pu tena je na uv jetnu slobodu. oca Smolea. postavile jo èet voricu naoru anih graðana. Bio je obièaj. ispovjednika Barièina. ona se neprestano moli Bogu da dozove pameti one nesr etne ene. nekog Fabijana. ako se isplati njena »otkupnina«. koji se sve glasnije i odluènije ukljuèuju u pokret protiv tih mraènih progona nedu nih Zagrepèanki. osim ispovjednika. »Cim sam iza la iz re ta«. ali pohotljivi gornjogradski moænik. kako tvrdi Kuèiniæ. kad æe Barica èamiti u tamnici. Lackov roðeni bra t! O tom planu obavije tena je i Barica u tamnici. bra neæi se. na lomaèu osuðene. omotanu oko tana nog i zavodljivog Ba-1 rièina struka notara Lacka Salea. jer sudac koji vodi proces zove se Andrija Sale. meðutim. a za nju su glavom morala jamèiti dvojica svjedoka: purger prezimen om Delaè. optu ena kao vje tica. Promuæurni odvjetnik. U meðuvremenu je polovina tra ene sume notaru Lacku ipak isplaæena. Ta æe zabrana vrijediti i kasnije. veljaèe 1743.

i Zelj-ko Franuloviæ. Kad stigo h u njegovu kuæu. K arolina prem ili Jelena Kostaniæ. Nikola Piliæ. Nakon to sam se notaru najponiznije zahvalila i krenula kuæi. »Zagernuv i pri tom krilo do pasa. koja se inaèe obilno poslu ila sluèa-j jem lijepe gornjogradske piljarice Barice Cindek. Onda pak Sal e ogledal se je èez oblok. j Sve pojedinosti. A gdje je sjedi te Teniske reprezentacije. inaèe pup-kore eèica (primalja). te od tenisaèica Iva Majoli. te protupropisn og tra enja tzv. a to je.« A kako æe i biti. tra eæi od nje da mu se imade smjesta isplatiti ostatak duga. pokazala je telo. da se exponen s naj sleèe i ovak slekla se je do gologa i klarus z nje i kapulire zvlekli jesu. a gospon notarju rekel je. kao to smo vidjeli. jesu. a nikako u privatnom stanu. da nutri po sramu ona naj visituje. em je napokon golo tijelo lijepe Barice opipao. koteri iglu primiv i zaèeljuje po svome golom telu visituvati: vu vustah. dade k sebi dozvati Barièinu prijateljicu. veæ u je po svom egrtu Francu poruèila da ne mo e doæi zbog gostiju. na kojem e telu Peneziæka videla nekoju znamenku blizu srama enskoga. O nda je notarju rekel: Imali vas kotera iglu? Nakaj Lovrenèiæka izvadila je h pantlika svojega iglu i dala je v ruke notarju u. najprije sam poljubila ruku gospoði notarici. njegova ena. nije mogla iskoristiti ij opisati i Zagorka. Kod Cindekice nalazile su se u to vrijeme njezine prijatelice Peneziæka i Lovrenèiæka. meðutim. rekel je notarju da naj se exponens obleèe i ona ob-lekla se je. Barica sljedeæeg dana nije k njemu do la niti u jutro niti na veèer. do u detalje pred sudom opisala. vra jeg peèata na njenom golom tijelu. i vse od dru ine van stirati a pol eg zapovedi notar-ju a jesu i vrata bila zaklenjena. te joj prenese notarove prije tnje. Uz one koji su ili roðenjem ili osjeæajem Zagrepèani.. pod rukom. pa svoju tu bu protiv Salea nije ogranièila samo na primanje mita. da je visita go tova i da nikaj ni. a kraj tog sam plaka la. I pobjednik Wimbledona oran Ivani eviæ takoðer. a Barica joj na to mirno uzvrati: »Moja Anèico. ali ja k vama. kaj je na vrateh pitajuæ gdo je to v hi e? Na to sem rekla: 'Adam gum-bar'. Bila je to komisija za tra enje vra jeg peèata! Zena notara i zidarica tobo e kao svjedokinje. n eku Anèicu Peneziæ.. pod bedrah i iglu vu najdene znamenke zabadati ti ja do srama enskoga kosmatoga. nego i zbog nagovaranja na blud. u prot ivnom Baricu æe opet u zatvor. koji je tu zadaæu mogao obaviti jedino u muèionici. najus pje niji izbornik reprezentacije. Vrlo ljut. cimermajstorica i zidarica. I repre-zentativci/reprezen tativke. obloke zapreti dal je. bez obzira na to t o je cijela ta bludna radnja bila protuzakonita. k veèeri ali vi k meni. morala je po du nosti izvr iti pretragu na onom mjestu. Kada je henjala visituvati. a bila je subota. do el je naveèer notar k meni pri vrati ulièni s Pugjakovicom spominjuæ se i pital je: 'Kaj vi dve tu delate?' A Pugjakovica je sprot oti la. Sve teniske zvijezde. Zatim su Peneziæka i Lovrenèiæka dale os talih 50 ranjèki gospi notariu ici v ruke. kao to su G n Prpiæ i Bruno Ore ar. na herptu. Zatim rekli su..« Kako se ta cijela procedura tra enja vra jeg peèata po golom Barièinom tijelu odvijala i kako je notar Sale osobno rukovodio tom nesvakida njom potragom za znamenkom pokr aj Barièina »kosmatoga enskoga srama«. Zati m rekel je po nem ki cimermajstorici. A jo manje Mario Anèiè. gdje to po zakonu mu karac nije smio èiniti. jer on je osvjedoèen da je ona prava vje tica i da na s vome tijelu imade vra ji peèat. jer mu ostatak mita od pedeset forinta do 221 volite li zagreb? toga èasa jo nije bio isplaæen.je Salea do notara. kada exponens (Barica) tri zlamenke imala je. da mu se zahvalim na dobroèinstvu to me je oslobodio. Tra enje vra jeg peèata bilo je prema propisima dopu teno samo krvniku. ja se ne bojim da bi se takva vra a peèat pri meni na la«. Ali. Barica je to znala. kao i od starijih generacija Boro Jovanoviæ. a cimermajstorica. 222 portska metropola mala povijest zagrebaèkog porta Ivan Ljubièiæ nije Zagrepèanin. Sljedeæeg dana. kad je vra ji notarju napokon do ao na svoje: em mu je isplaæen i poslj ednji krajcar. tim vi e. Pohotni Sale oæuti se po vrijeðenim. Zatim je Sale odi el domom govoreæi: 'Barica zu-tra k meni doj vjut ro ali na veèer«. sama æe Barica Cindek u svojoj optu nici opisati: »Notarju potlam kaj je do el.. ako ne u Zagrebu?! Zagreb je b . dostigne me on na stubama i reèe mi: 'Barica. kad i on a je s persti raskapajuæ peèate iskala. Kad bi veèe istoga dana eto k Barici posjetnika: notar. Peneziæka ode do Barice.

Druckera. u trgovinama Pavla Kau-dersa na Zrinskom trgu 17. koja nakon toga postaje kultna gradska adresa tzv. Organizirano bavljenje portom. Kli zali te se do 1878. svi bnja. koja Mesnièku spaja s Tu kancem. Jo od stare Juge. kad su se na i tenisaèi sastali s reprezentacijom Indi je. raèuna se od dolaska iz Beèa prvog gornjogradskog uèitelja gombanja i maèevanja Mir oslava Singera 1859. kako su na i stari govor ili.io i ostao sjedi te Teniskog saveza. I onda se igralo u Zagrebu z a Davi Cup. a na istoènom dijelu bila je podignuta tri bina s otprilike 150 mjesta. A nesretno je i zavr ilo. ako se prvi poèeci strelja tva uopæe mogu nazivati portom . na grad postaje jugoslavenskom portskom metropolom. dolaze veæ prvi klizaèi. u ljeto 1939. Na donje ili prvo maksimirsko jezero zim i 1836. Prema nekim izvorima. Masovnije bavljenje portom poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola 1874. Prvi medu njima kao klizaè. Kukuljeviæ i Mitiæ upisali se u najveæe tenisk e legende. a postat æe poznata i po organiziranju gradskih zabav a s plesom. H. On je vlasnik vrlo popularnog peceraja u Dugoj ulici (Ra-diæeva). kad je u Zagrebu osnovan i prvi Teniski savez Jugoslavije.. stoljeæu. a streljana je bila na poèetku Tu kanca. Jaku smo Njemaèku pobijed ili. prvi organizirani port. To je bio prvorazredni dogaðaj za portski Zagreb i cjelokupnu jugoslavensku jav nost. za roðenja Augusta Senoe. t e kod Jesenskv i Turk. i to na hrvatskom. Dvanaest godina kasnije. a popularnost si je priskrbio originalnim imenom duæana »Kod crnog cucka« i zbog prvog i jedinog crnca u gradu. na zapadnoj tr ibini. koji su u to doba bili teniska velesila.. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati. na to danas podsjeæa kratka Streljaè a ulica. Punèec. zbog gradnje zgrada Hrvatsko g kola i Sokola. Gaðalo se u drvenu metu.) moralo se. I to veæ od 1922. a trideset godina kasnije.) biti osvijetljena elektriènom rasvjetom. dok su ulaznice za stajanje mogli nabaviti samo èlan ovi kluba verificirani kod JTS-a. To se meðunarodno natjecanje odr alo na novootvorenom igrali tu na Salati. biti podignuta drvena baraka s trijemom. Na zapadnoj tribini maksim irskog terena osigurano je 600 sjedala. bijelog porta. 16. S tim to je zagrebaèki prstenac stariji od znamenite Sinjske alke.. pokraj stare plinare. tjelovje bom iliti gombanjem. Isprva na gornjogradskoj gimnaziji gombanje ili tjelovje ba n ije bio obavezan predmet. Strelja tvo je. ali i kao organizator i m ecena. kad je osnovano prvo portsko dru tvo Zagrebaèko graðansko strjelcah dru tvo. zagrebaèki je trgovac Ladislav Belu . uz nogomet. spom inje se veæ u 14. i to u 1786.te ju no od tad a njeg Sveuèili nog trga (danas Trg mar ala Tita). Kronika porta u Zagrebu ne bi bila potpuna kad se ne bismo vratili jo dalje u pro lost.. Izgubili smo od Indijaca. igra u Maksimiru. na ledinu gdje je danas stara secesijska . 227 volite li zagreb? dakle. i meteorolo ki i rezultatski. U meðuvremenu. Pretprodaja ulaznica poèela je u ponedjeljak. Maksimir je okupljali te najpoznatijih porta a grada i dr ave. stajala je 150 dinara. jer æe tek 1808. Na e prvo sudjelovanje na natjecanju za Davi Cup u Maksimiru zapoèelo je nesretno zbo g ki e odgoðeno za sutradan. i to iz kubura i kremenjaèa. Osniva se i prv i Klizaèici klub. na D avi Cupu smo pro li puno bolje. Novosti posveæuju velik prostor prvom sudjelovanju jugoslavenske teniske reprezent acije na Davi Æupu godine 1927-. A zagrebaèki dnevni list Novosti prve su novine u dr avi koje uvode posebnu portsku rubriku. Juri iæeva 1. Palada. Ilica 39. Poduzetni Belu unajmljuje poznatog gradskog mjernika Milana L enucija (poznat po Lenucijevoj potkovi) da mu uredi umjetno klizali. a na i reprezentativci Punèec. prstencu. u Zagre bu.zgra .« (Fredi Kramer u èasopisu Povijest sporta). Mitiæ. koji je u njegovu duæanu poslu iva o zagrebaèke purgere. Cijena ulaznice za sva tri dana. Prije toga se spominje natjecanje u tzv. polijevalo iz potoka Tu kanac koji u to doba jo nije bio prekrive n. te Nazivlje za tjelo vje bu i maèevanje. Prvo Belu evo klizali te (osnovano 1877. te po tome to je jedna od prvih gradskih ustanova koja æe (1908. ureðenoj strel jani. preseliti ju nije. Zagreb dobiva prvi streljaèki dom s dvoranom.. Kukuljeviæ zlatna su imena u na oj teniskoj povijesti. neka vrsta alke. Kako je Zagreb od ranije veæ sjedi te i N ogometnog saveza. I u na em kolektivnom pamæenju. pa su uèenici za Singerovu nastavu morali plaæati pristojb u. Tenis se isprva. a organizator je za to obavio posebne pripreme. gdje odmah izlazi i priruènik Tjelovje ba u osnovnim kolama. Ne mo e se jo govoriti o pravoj. Streljana na Tu kancu dvapu t je pregraðivana i dograðivana. koji je odmah zapoèeo s organiziranim natjecanjima u klizanju. u k ojoj æe biti ureðena streljana i za graðanstvo. Palada.

Francusku : panjolsku. naravno. otkriæem Medvednice. automatski znaèi biti i dinam ov-cem s Bad Blue Bovsima. koristi da se. veæ se vi e od pola stoljeæa vije NK Dinamo. koju nam otkriva . Na samom poèetku ta nova igra. »sveto ime Dinamo«. prvi skija i popeli su se 1910. velocipede. pa veæ spomenuti proslavljeni tenisaèi i tenisaèice. Prije Dinama u Zagrebu se igra prvo poluvrijeme s predigrama nogometnih pionira koji nogomet u Zagreb donose i koji ga srame ljivo na zagrebaèkim livadama poèinju igr ati. te ko dosti na za bilo kakvu usporedbu. kao i zlatni rukometa i.da Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruli-æevu trgu.K e imir Æosiæ i Dra en Petroviæ. a vozilo se tako da se nogom odguravalo od zemlje.] s koga kupa. te okiæena titulom svjetske naj porta ice i (ne zaboravimo spomenuti. koga u s vijet alje predstojnik za bogo tovje i nastavu u Khuenovoj vladi. vr njak po ljskog dru tva ] Tatre iz Krakova. danas planetarno popularna Janica. U to u Europi se veæ uvelike igra nogomet. Dragutin Surbek i Zoran Primorac. èetverostruka olimpijska pobjednica. veæ 1895. U kronikama.nogomet veæ desetljeæima animira zagrebaèku portsku javnost i potièe masovnu navijaèku strast Zagrepèana. dakako. Do vrha Medvednice. po-. Veæ 188 5. Hrvatsko planin arsko dru tvo osnovano je 29. èudne naprave s golemim prednjim kotaèem i maju nim zadnjim. austrijski je pla ninar potakao svoje zagrebaèke kolege da osnuju planinarsko dru tvo. Oèaran èarima Zagrebaèke gore. Budicki. nogometne utakmice su vrlo popularne i posjeæi vane. a za tajnika direktor realke! Josip Torbar. podignuta je prva drvena piramida prema nacrtima u to doba poznatog! gradskog mjernika Milana Lenucija. Veæ 1898. i to oko Zrinskog. a meðu posjetiteljima. a èetrnaest je godina starije od prvog planinarsk og dru tva u Pragu. a za predsjednika jei izabran zagrebaèk i botanièar Josip Schlosser (Schlos-serove stube na Salati). lucidni i svestra ni Izidor Kr njavi. u Zagrebu. a godinu dana kasnije veæ organizirati i prve kotura ke utrke. I danas biti Zagrepèaninom. Novoosnovano dru tvo odmah organizira prve izlete na Sljeme . prvi put igra hok ej na ledu. popne na Sljeme. kao najvjernijom i najglasnijom skupinom Dinamovih na vijaèa. narav no. n ogomet se uvodi kao posebna disciplina u sklopu nastave tjelesnog odgoja. koji se i sam vinuo do vrha svjetskog ski janja). koji æe na dva kotaèa prijeæ: c ijelu Njemaèku. pa je odmah na Cmroku organizirana prva skija ka kola. 229 . zajedno s prvom loptom (i prv im skijama i sanjkama) u Zagreb donijeti otac mnogih portova Franjo Buèar. trga. danas poznatom po Svjetskom skija kom Kupu za ene i po »snje noj kr aljici« Janici Kosteliæ. te plivaèi. podsjetimo da planinarski p ort poèinje. Hrvatsko planinarsko dru tvo prvo je tak. Kako se svojim autom Ferdo Budicki popeo i na Sljeme. Tu se 1894. i njena biolo kog 228 portska metropola i portskog oca Antu. Skandinaviju. I biciklizam se rano dokoturao (otud i naziv Kotura ka cesta) u na grad.j vo dru tvo na jugu Europe. Na vrhu te navi jaèke piramide. Rusiju.. biste kojih krase amerièku dvoranu s najveæim svjetskim po m legendama. poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901. gradu od otprilike 36 tisuæa stanovnika. naravno. Kronièar i bilje e da se vi e kolci »odu evljeno loptaju« na srednjo kolskom igrali tu Elipsa. osnovano je Prvo hrvatsko d ru tvo biciklista. Iste je godine Franjo Buèar iz vedske donio prve skije i sanjke. sve je prije nego d ana nji nogomet. meðutim. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavic i famozni Ferdo Budicki. koje æe sebi odmah urediti trkali te. p eterostruka svjetska prvakinja i nositeljica triju kristalnih globusa Svjet. europska Cibona . i Iako je. Johann Fischauf svoju nazoènost na otvorenju Hrvatskog sveuèili ta 18 74. travnja 1875. Jo nije bilo ni pravila igre. kako navijaèka pjesma ka e. koje æe. ili. kao i generacije svj etskih stolnotenisaèa arko Dolinar. Gjuro Pilar. krenut je i prvi planinarski èaso pis Hrvatski planinar! sa zadaæom populariziranja planinarstva u Zagrebu ij Hrvats koj. ba kao i dvojica zagrebaèkih ko arka a . ostaje. kao pasionirani planinar. koja æe smjesta privuæi mlade. S njim je po ao i nj egov zagrebaèki kolega dr. vatropolisti. Prvi na i ko tura i iliti biciklisti vozili su tzv. Na prijedlog ove dvojice vrijednih i naprednih mu eva. a veæ 1877. kao i brata Ivicu.stranac! Sveuèili ni profe sor iz Graza dr.

reguliranjem trgovine i gradske uprave s gradskim sucem. voli doves ti u izravnu vezi s poèetkom Domovinskog rata. tj. koju æe oslikati poznati slikar Cl ement Menci Crnèiæ. dakako. èas u svaðama. HA K su (iz Maksimira) i Graðanski (s Martinovke). kako prvoj nogometnoj utakmici u povijesti i prilièi. na utakmici protiv beogradske Crvene zvezde. Elipsi srednjo kolskom igral i tu u Klaiæevoj.. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj (izbornik Ciro Bla eviæ). poznate kao »Zlatna bul a«. koji su u ovom sluèaju biskupu pomagali pri organiziranju zagrebaèke biskupije. i to s naslovnom stranicom. Pismeni trag o tome nije saèuvan. te osamostaljenja Hr vatskog nogometnog saveza. u Zagrebu. dolazi do estokog sukoba n avijaèa. na susjednom bre uljku Gra-decu od 16. èas u slozi. popularno nazvane »vatreni« Davor uker. Kaptol i Gradec. Concor-dija (kasnije Lokomotiva) igra u Kranjèeviæevoj (danas *NK Zagr eb). posljed nji put 1982. Arpadoviæ ( urjak hrvatskog kr alja Zvonimira). Zagrepèana koji u Europi studiraju. kao dvije zasebne jurisdikcije u meðusobnim su odnosima imale svoje usp one i padove. koja se nebrojno pura odvrtjela na TV ekranima. razdvojeni tek potokom Cirkvenik. Nogomet se u Zagrebu najprije igra ju no od Plinare. godine. na jednog od naoru anih milicajaca s o bje noge na terenu skaèe Dinamov kapetan Zvone Boban. te osvaja treæe mjesto i kiti se bronèanom medaljom. na livadi. po arheolo kim nalazi tima i nekoliko puta st ariji od pisane povijesti grada. kao najvi om instan com gradske vlasti. Jezgro najs lavnije generacije hrvatske nogometne vrste. (ne to kao danas Kup Uefe). nerije en 1:1. medu prvima Kre imir Miskiæ i dr. stoljeæa. potom na tzv. ali i estokog »treniranja strogoæe« (i sile) naoru ane jugoslavenske milicije nad Dinamovim navijaèima. s malo pretjerivanja. iveæi u najbli em susjedstvu. listopada 1906. studenoga 1242. sukobima i otvorenim ratovima (o tome svjedoèi i ime mosta na potoku Krvavi most). a podr avaju ga i ostali. sa sjedi tem. Nakon povratka u Zagreb okupl jaju se oko ideje osnivanja prvog nogometnog kluba. pridonijelo je najveæem trijumfu hrvatsk og nogometa u povijesti. Rezulta t je. Zapravo je to bio pretisak iz prvog portskog èasopisa Hrvatski port iz godine 1894. Prvi kap tolski. pa Graðanski. kad Hrvatska 1998. kasnije Medve èak. Najveæi gradski takmaci. M ilovan Zorièiæ. Nalog za osnutak biskupije ispod Medvednice izdao je ugarski kralj Ladi-slav I. To se zajednièko ime poèinje rabiti veæ od 16. Igrali su HA K i PIN K (Prvi nogometni portski klub). dovesti do osnivanja Hrvatskog port skog kluba HA K. osniva se »slobodni kraljevski grad« s dopu tenjem za gradnju obrambenih zidina s ku lama. pobjeðuje nogometne velesile Italiju i Njemaèku. Za tu prv u nogometnu utakmicu tiskana su i pravila na hrvatskom jeziku. Uskoro æe izaæi i nov i pretisak pravila. od nadbiskupa Bauera. Prva meðuklupska javna nogometna utakmica odigrana je 28. spajaju se u jedinstveni grad Zagreb. i u povijest zagrebaèkog i hrvatskog (jugoslavenskog) nogometa u zajednièkom plavom Dinamovu dresu. pa se ta maksimirska scena. A na prepunom maksimirskom stadio nu 1990. a HA K za gradnju stadiona zemlji te (na ulazu u park Maksimir) dobiva 1911. i to ne samo kao ime gr . njegov se roðendan raèuna od prvog pisanog traga o osnutku zagrebaèke biskupije. a potom se osniva najprije Concordia. a to je bio i razlog za osnivanje bis kupskog sredi ta na bre uljku nazvanom Kaptol. zagrebaèki biskup pre ivao se Duh. Kasnije æe se igraèi obaju klubova objediniti i okupiti u Maksimiru. Tako smo na hrvat skom dobili nogometna pravila deset godina prije osnutka FIFE. Za pretpostaviti je da je Zagreb i u vrijeme osnutka biskupije bio oveæe gradsko naselje. To je ujedno i jezgra koja æe 1903. nakon èega dolazi do osamostaljenja H rvatske i do formiranja samostalne Hrvatske nogometne lige. Prvi saèuvani dokument je tzv. Odlukom ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. Dinamo je vi e puta osvajao Prvenstvo Jugoslavije. 230 zagreb u brojkama Iako je postojao i »Zagreb prije Zagreba«. a najveæi uspjeh u Europi postigao je o svajanjem Kupa velesajamskih gradova 1967. U obranu svojih navijaèa.volite li zagreb? ima i na ih ljudi. pronaðenog na Kaptolu 1094. Zagreb postaje nogometno sredi te s dobrim igraèima i veæ spomenutim k lubovima HA K i PIN K. Duhovni voda je mladi zagreb aèki diplomac Hinko Wurth. gdje je danas stara secesijska zgrada Nacionalne i sveuèili ne knj i nice na Ma-ruliæevu trgu. s o tro podijeljenim i konstantno zaraæen im navijaèima.. (trener Miroslav Ciro Bla eviæ). gdje po zavr etku rata istrèavaju na teren. Fe licijanova povelja izli 34. Zvone Bo-ban. to je inaèe naziv za zbor kanonika. godine 1850. Robert Prosineèki i Dra en Ladiæ.

Filha rmonija. Zagrebaèka biskupija 1852.02%). Zagrebaèkim ulicama vozi 367. uzdignuta je u Nadbiskupiju.93%. grada od 17 tisuæa stanovnika. Rusini (0. na prostoru od 641.43%). Turci (0. muslimana je 16. koje pohaða 65. Na prostorni kilometar dolazi 1215 stanovnika.128. ne samo administrativno.326.80 posto. bit æe jednoglasno izabran za prvog gradonaèelnika Zagreba. s vrtoglavim rastom broja mobitela posljednjih godin a. sedmi po velièini u Hrvatskoj).01%.261 stan ovnika ili 97. Onih koji nisu vjernici medu Zagrepèanima je 27. I t o ne samo po liniji zapovjedne moæi i stvaranja obrambene ratne strategije.54%.08%.811 ili 2. koji je iste godine na 19.05%). ukljuèujuæi i Dalmaciju. te 5 profesionalnih! orkestara. sve d o Velike Gorice. Slovaci (0.236 uèenika. te Bo njaci 6204 ili 0. 24 muzeja! i 37 raznih zbirki. a pravoslavaca 15. Rumunji (37 st anovnika).41 posto. Kri evci i Ðakovo). koja su u toj godini prevezli 1. i koje uèi 3911 uèitelja. u slijetanju i odlijetanj u.344 ili 91. Od ostalih manjin a ima jo 22.ada pod Medvednicom. operacije i lijeèenje dolaze bolesnici iz r aznih krajeva dr ave.04%). U dana njem Zagrebu. a prvim nadbiskupom p apa progla ava dotada njeg zagrebaèkog biskupa Jurja Haulika. Prigodom spajanja dviju gradskih cjeli na u jedinstveni grad. premo æuje ukupno 10 mostova (raèunajuæi i najnoviji Domovinski most koji se za promet otvara krajem 2006 .145 stanovnika.01%).000 posjetitelja.638 stanovnika ili 87.) 779. a kasnije i metrop ola cijele Hrvatske.634 ili 2.17%). na zagrebaèkim fakulte tima i akademijama ukupno je 55. te niz manjih i malih. u koje na specijalistièke preglede.306 osobnih auto mobila. nego i .8571 filmskih predstava imao 1.3 58. a od manjina najbrojniji su Srbi 18.03%). Da je Zagreb. piramida su glazbenog ivota ne samo grada. ivi (po pis stanovni tva iz 2001. a sada je samostalni grad . a u prometu s inozemstvom 1. Od visoko kolskih ustanova. te da je otvo-j ren 21 kinematograf. Zagreb je s ostatkom Hrvatske i sa svijetom 2005. Èesi (0. a glavno gradsko prijevozno sredstvo 235 volite li zagreb? je tramvaj sa 253 tramvaja.17%). Tako Hitna slu ba djelu je sa 56 sanitetskih vozila i 57 lijeènika. nego i kulturna metropola. dok je u Hrvatskoj u prosjeku 78 stanovnika po kilometaru èetvornom.676 putnika. Rijeku Savu. najbolje pokazuje da u gradu djeluje 12 kazali nih kuæa. M akedonci (0.645 zrakoplova. te 199 ljekarni. Tali jani (0. Gradskih autobusa je 3 37.01%). P o nacionalnosti u Zagrebu je najvi e Hrvata 716. koja teèe izmeðu starog dijela grada i Novog Zagreba. koja je nekad bila u sastavu Zagreba.583. s klinièkim centr ima.066 fiksna telefonska prikljuèka i dva GSM opera tera za mobilnu telefoniju. Dana nji je nadbiskup Zagr ebaèke nadbiskupije Josip Bozaniæ.09% izja njavaju s e kao katolici.683 studenata i 4419 visoko kolskih nastavnika. Slovenci (0. tako da smo u novo stoljeæe u li sa 124 osnovne k ole. od toga 300. koji se prostire izmeðu gore Medvednice i rijeke Save (i preko nje. glavnom gradu samostalne Republike Hrvatske (gradonaèelnik Mila n Bandiæ).45%.774 stanovnika ili 2. Po vjeroispovijedi 678. Zdravstvena slu ba u Zagrebu je vrlo razvijena i razgranata. Bugari (0.01%). U 86 srednjih kola 3816 nastav nika radi sa 44.36 èetvornih kilometara. U gradu je 17 bolnica. opæim i specijalistièkim zdravstvenim ustanovama. posljednji gradski sudac Gradeca Janko Kamauf na prvoj za jednièkoj sjednici u svibnju 1851.).617 ili 3. Nijemci (0. Poljaci (0. U novo stoljeæe Zagreb je u ao sa 371. U Zagr ebu ive jo i Austrijanci (0. kojom su podreðene ostale tr i biskupije u Hrvatskoj i Slavoniji (Senj. Crnogorci (0.098 motornih vozila. Rusi (0. na ukupno 1853 predstave posjetilo 515. kolstvo u Zagrebu je vrlo razvijeno. nego i cijele Hrvatske.842 posjetitelja.02%). kao i mno tvo raznih glazbenih sastava.94 posto. koji prevoze putnike na 1339 kilometara redovitih autobusnih linija.04%) i idovi (0. s ukupno 7159 bolesnièkih poste lja.41%).02%). Ukrajinci (0. te 168 tramvajskih prikolica. zdravstveno i sveuèili no sredi te.04%).11%).215 stanovnika ili 2.510 srednjo kolaca. nego i glavni grad Hrvatske i Slavonije. z a-s jedno s Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski«. 27. U kul-1 turnom ivotu grada znaèajnu ulogu imaju i èetiri ve-l li ke likovne galerije. od toga u domaæem prometu 455. Materinski jezik je hrvatski u 759. Romi (0. Kao hrvatska metropola Zagreb je znaèajnu ulogu: odigrao i u Domovinskom ratu. monetarno. koje je tijekom 2000.350 putnika. povezivalo.

koji su t u na li trajno utoèi te. Mnogi su poginuli. zaposlenje i dom. dima.izravno..494 vojnika. 236 KNJI NICA ZELINA I -> r jiiiæJi r - . tekstilna. formirala je svoju brigadu. s] ukupno 12. . Zagreb je tijekom ra ta neprestano skrbio o naj-' veæem broju prognanika i izbjeglica. ukljuèu-. A svaka od 14 tada njih g radskih opæina potkraj 1991. prehrambena. mnogo vi e ih je ranjavano.) veæinom svojih kapa-j citeta radila za potrebe hrvatske vojske. od èega ih je dosta ostalo trajnim invali-. je u Domovinski rat.. i Z agrepèani ratuju na svim hr-1 vatskim rati tima. a u grad je iz c ijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavalo mnogo no-! vih graðana. Tako je zagrebaèka industrija (metalna. Èetrnaest se zagrebaèkih brig ada. doèasnika i èasnika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful