vblz biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. glavni urednik: Nenad Rizvanoviæ Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? copvright © V.B.Z. d.o.o.

10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ fotografije: Sini a Mazuloviæ grafièki urednik: Sini a Mazuloviæ - V.B.Z. studio, Zagreb lektura i korektura: Matej Maliæ grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna Gorica, Slovenija kolovoza 2007. Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? vlblz ZAGREB biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. copvright teksta © Zvonimir Milèec i V.B.Z., 2007. copvright fotografija © Sini a Mazulo viæ i V.B.Z., 2007. KNJI NICA ZELINA CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 643408. ISBN: 978-953-201-670-3 sadr aj: 7 IVJETI U METROPOLI (Umjesto predgovora) II NAÐIMO SE NA TRGU Intimni plan grada 13 Trg svih trgova 17 Tajna kaptolskih zvonika 21 Zagrebaèka adresa Hrvatske 25 Pogled pun Zagreba 29 Cijeli grad u jednoj ulici 33 Mesnièkom uzbrdo 37 Europa ispod zrinjevaèkih platana 41 Stubama do Tomislavca 45 Pliva patka preko Save 49 ivjeti u gradu mrtvih 53 Buðenje grada 57 KAD TOP PREPOLOVI DAN Gradske legende, ljudi, ustanove 59 Grièki top 63 Uspinjaèa 65 Majka Bo ja od Kamenitih vrata 69 Krvavi most 71 Banski dvori 75 Kazali te 79 Sveuèili te 83 Razglednica s kupolom 87 Nacionalna i sveuèili na knji nica 91 Koncertna dvorana »Lisinski« 95 Maksimir 99 Trnjanska skela 101 Botanièki vrt 105 Zagrebaèki velesajam 107 Penkala

III GRAD U GRADONAÈELNIÈKOM LANCU Zagrebaèki gradonaèelnici - mandati i ljudi 113 Otvorena vrata na gradskom grbu 117 Gradonaèelnici 124 Okus zagrebaèke tradicije 131 VLAKOM U PRO LOST Civilizacijske novosti iz starog Zagreba 133 Vlakom u pro lost 136 Halo Zagreb, prvi put 138 Brzojav bana Jelaèiæa 141 Tramvajski krug 144 Kola bez konja 147 Svjetlo na trgu 150 Asfalt 152 Prièa na krilima 154 Zagreb na fotografiji 156 ive slike 158 Ovdje radio, ovdje TV 161 PLESNI REDOVI I JESTVENICI Kako su se na i stari dru ili i zabavljali 162 Poziv na ples 168 Jestvenik na ih starih 172 Kod Franceka na Novoj Vesi 176 Stare kavane 178 Ni rijeè politike 180 Gentlemenski klub Kvak 182 Kod Fride se rado ide 184 Staro Savsko kupali te 186 Golf u Maksimiru 188 Crveni pli u Tkalèiæevoj 191 BOLJA POLOVICA ZAGREBA Zagrepèanke i kroz povijest mlade 192 Zagrepèanke 194 Manda u minici 196 Prvi enski glas *!¦ : 198 Od Tu kanca do Manhattana f ¦: V 202 Kraljica »Meta« 204 Markiza hrvatskog glumi ta 206 Djetinjstvo na Banskim dvorima 210 Najpoznatija udovica starog Zagreba 214 Lady Sram 218 Tko je bila prava Gricka vje tica? 225 PORTSKA METROPOLA Mala povijest zagrebaèkog porta 233 ZAGREB U BROJKAMA ivjeti u metropoli (umjesto predgovora) Volim i ponosim se to ivim u metropoli, unatoè svemu. To je svakodnevna po tapalica Za grepèana i stanovnika metropole. Kad se pritom nagla ava ovo unatoè svemu, onda za to zasigurno ima debelog razloga i reèenièni niz ispod toga mogao bi biti kilometarski. Unatoè tome, dakle, to u metropoli ima vi e sirotinje, vi e nezaposlenih, vi e beskuænika vi e prevarenih i obespravljenih, a uza sve to, i to je veæi gradski prirez nego bil o gdje drugdje. I to ima vi e nego igdje Srba, Albanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i , ako hoæete, Zagrepèana, a to æe reæi da ima i vi e raznorodnih problema, od èisto ivotn socijalnih pa do meðuljudskih, meduregionalnih i meðunacionalnih, ali i civilizacijs kih. Metropola, naravno, ima i najvi e neprijatelja, raznih oponenata zavidnika sa stra ne, a to æe pokazati manje-vi e i svaki nastup u gostima zagrebaèkih nogometa a, glumaca, pjevaèa, pa èak i politièara, ako predstavljaju grad Zagreb ili se voze u automobilim

a zagrebaèkih registracija. Razne poruke i pogrde na adresu zagrebaèke metropole a k ojim svoj glavni grad gaðaju brojni zidovi istarskih, dalmatinskih i slavonskih gr adova da i ne spominjemo. Oni dovoljno sami za sebe kazuju, kad ispisuju, recimo , onu najèe æu i naj e æu psovku - ZG=BG! Metropola, sreæom, nije metropola i glavni grad samo u prostornom, politièkom, socij alnom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom, a to je ono to svakog njenog stanovnika èini, ili bi barem trebalo èiniti, zadovoljnim i ponosnim. Nije naodmet podsjetiti kako se upravo u metrop oli, kao nigdje drugdje, u svoj dnevni raspored i ritual dokolice, mo e ukljuèiti po sjet nekom od nacionalnih kulturnih sveti ta, kao to je HAZU, HLZ, Muzej »Mimara«, Mode rna galerija, HNK, »Lisinski«, Zagrebaèki crtani film itd. Ili se, pak, u uliènoj vrevi, u samoposlu ivanju, u kavani mo e oèe ati o rame nekoj od ivuæih nacionalnih legendi zna ti, kulture i umjetnosti. Moguænost da mo e susresti, pozdraviti ili osloviti akademi ka, proslavljenog pjesnika, arhitekta svjetskog glasa, primabalerinu ili primado nu, kao i portskog ampiona, da ti u susjedstvu ivi TV zvijezda ili proslavljeni roc -ker, da neke od njih, hvala na pitanju, i osobno poznaje , da vam djeca idu skupa u kolu ili na faks, a unuci se igraju u istom vrtiæu e, to je ono to stvara onu sla tku iluziju kako, kao stanovnik Zagreba, pripada duhovnoj metropoli, a samim tim lak e æe podnijeti sve one praktiène probleme, optereæenja ili nedostatke to ih ivot u m opoli objektivno sa sobom nosi. A kad ti se uèini da svakodnevni ivot u metropoli i nije tako bajan, kad na vlastitoj ko i i u vlastitu d epu osjeti da je ivot u metropo li najskuplji, a prosjeèna plaæa pokatkad manja od primanja u nekim manjim sredinama , kad ti se svakodnevica metropole uèini manje privlaènom i manje udobnom nego to bi se oèekivalo i nego to bi elio, nadoknadu i novu hranu svome zadovoljstvu stanovnik metropole potra it æe u njenoj dugovjeènosti i kontinuitetu ivljenja, volite li zagreb? pa æe, iznova osvje en i okura en, uskliknuti kako je njegova metropola bila i ostala da se poslu imo ratnim argonom na prvoj liniji duha. O svemu tome svjedoèi i sjeæanje, iskustvo hrvatskog knji evnog klasika Antuna Soljana (1932.-1993.). koji i sam iskazuje svoju zahvalnost i zadovoljstvo to mu je metr opola dom, to, dakle, u svom domu mo e sresti i poznavati neke od prethodnih sto erni ka hrvatskoga duha. Gotovo s istim ushitom kao to se mi danas sjeæamo Soljana, to na m godi da smo ga, makar i povr no, poznavali, to smo s njim razgovarali ili suraðival i, tako se i Soljan sjeæa svog poznavanja ili dru enja s Tinom, Gavellom, profesorom Kombolom. O Kombolu æe, na primjer, zapisati: Pred Kavkazom je sjedio obièno nakon svojih predavanja na Kazali noj akademiji. Tu s mo ga upoznali i tu sam ga jo te, na alost prekratke, èetiri godine do njegove smrti povremeno vidao(...) U onoj ivotnoj dobi, kao to bi rekao Camus, kad je svatko odgovoran za svoje lice, oj je lijepo nosio tu odg ovornost. Bio je, to bismo mi u dana nje perspektive rekli na prvi pogled, roðeni eli tist Bio je gospodskog dr anja, uredan, uljudan, bistrih pla vih oèiju, glatke sijed e kose, uvijek korektno odjeven. Bit je znalac bez nametljivosti, toèan bez pedant erije, duhovit bez vulgarnosti. Veæ je kao pojava odudarao od zbilje takozvanih kn ji evnih krugova koji su tada oèekival mladoga pisca. Uvijek umjeren i suzdr ljiv, ali tankoæutan i otvoren prema svemu, pun one sretne mje avine ljubavi i skepse prema n a em zajednièkom predmetu, bio jt od glave do pete rijetka kombinacija gospodina i l iterata svojom pojavom stvarao je iluziju daje sredina u kojoj ima takvih ljudi uljuðena i europska, sredina u kojoj elita duha ima svoje mjesto, ulogu, dostojans tvo... Zato, eto, svi mi, koji ivimo u toj i takvoj sredini, volimo to smo, ne samo stano vnici metropole, nego i njen djeliæ, unatoè svemu. I, naðimo se na trgu intimni plan grada trg svih trgova Od svih zagrebaèkih trgova, samo je jedan Trg! Samo Jelaèiæevu trgu ne treba pridjev n i ime, unatoè slavnom povijesnom imenu. Samo se taj na glavni i sredi nji trg pi e veli kim slovom. Idemo na Kvaternikov, na Svaèiæev ili na Britanski trg, a ako smo s tim trgovima u i

ntimnom odnosu, onda æemo sebi dopustiti da ka emo kako idemo na Kva-triæ, na Svaèku ili na Britanac. A kad idemo na Jelaèi-æev trg, onda se jednostavno zna da idemo na Trg . Od Jelaèiæeva trga, nekoæ Trga Republike, nemamo èak ni deminutiva ni izvedenice od imen a, kao od veæine drugih trgova, a to je zato to kod glavnoga trga imamo koncentraciju i te i te n a trgu, kao da se hoæe reæi kako su svi ostali gradski trgovi proiza li iz svoga glavn og trga, pa je i razumljivo da moraju imati i svoja krsna imena kako bismo ih meðu sobno raspoznavali. Jelaèiæev je trg, dakle, trg svih zagrebaèkih trgova. Otud i jedinstven sluèaj deminutiv a, koji se ne izvodi od imena trga, kao obièno, nego od samoga trga. Kad idemo, da kle, na Trg, a elimo naglasiti svoju prisnost s njim, onda ka emo da idemo naTrgaè. 13 volite li zagreb? A na Trgu ili na Trgaèu dogodile su nam se mnoge, najva nije stvari, za svakog od na s posebno i za grad u cjelini. Tu nam se dogodio i sam grad, tj. njegovo ime. Legenda o mladoj djevojci i drevnom banu, roðena na ovom trgu, tj. na njegovu vrel u Mandu evac, odaslana je odavde na daleko i dugo putovanje i usput je pre ivjela sv a pokoljenja Zagrepèana u 900 godina otkad postoji grad. Prisjetimo se samo one famozne betonske kocke na istoènom dijelu Trga, na koju su graðevinari sluèajno nai li pri ureðenju Trga 1986. Èim se, naime, proèulo kako su iskopani temelji nekada njeg vrela Mandu evac, Zagrepèani su hrpimice poèeli obilaziti otkrivene ostatke vrela, do ivljavajuæi ih kao ukazanje vlastitih korijena i povijesti svoga g rada. Zaèas je ta neugledna hrpa kamenja okiæena cvijeæem kao pravo gradsko sveti te. Glavni gradski trg, koji je u razlièitim razdobljima nosio i razlièita imena Jelaèiæev t rg, pa Trg Republike, opet Jelaèiæev, a prije Harmica i, na samom poèetku, Mandu evac u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bio neka vrsta posveæenog mjesta kojem su Zag repèani dolazili s re pektom i po tovanjem. Od davnine su na Trgu odr avani sajmovi. Tu su pristajale umorne zaprege dili ansi, donoseæi iz svijeta po tu, najnovije vijesti i prve strane goste. Trg je bio mjesto sveèanih progla enj a iliti instalacija hrvatskih banova. Trg je uljep an prvim bronèanim spomenikom u g radu, a isti je spomenik (banu Jelaèiæu, dakako) do ivio na Trgu najveæe civilizacijsko i kulturno oskvr^ nuæe (1947.) i ponovno uskrsnuæe (1991.). Trg je poslu io kao pozorn ica najveæih skupova, ali i politièkih: i socijalnih prosvjeda. Na Trgu su otvorene prve kava-j ne i prvi kafiæi. Na Trgu, tj. na pici, prvi put su se ver-i balno suko bili portski takmaci i kibici raznih klup-j skih boja. Na Trgu smo prona li duæan, gd je smo uta-j ili svoju prvu potro aèku glad. A mnogi od nas na Tr- gu, tj. pod vurom ili pod repom, do ivio je i svoj prvi; ljubavni sastanak, spoj, èvenk ili sudar. ' Jelaèiæev trg, Trg Republike, Jelaèiæ plac, Harmica, j Mandu evac, Trg svih dosada njih ime a dakle, u svim! razdobljima posebno je mjesto u gradu mjesto susre-i ta, viðenja i dogaðanja. \ Nije onda ni èudo to i danas u Zagrebu, u svakom i njegovu zabitom kutku, ivi uzreèica : Kaj se cifra kak da ide na Trg! Trg je uistinu jedinstven i neusporediv gradski trg, j a pritom i najljep a i najèe æa g radska razglednica. j Pozdrav s Trga, tj. vidimo se na Trgu. ] 14 tajna kaptolskih zvonika Dva iljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepèanin (i svaki do ljak) vidi sa svakog polo aja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to po eli. Zagrebaèka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebaèkim najintimnij im krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepèani alju i drugima i sebi. Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao t o nije samo graðevina, arhitektura i stil; ona je sve to zajedno, i mnogo vi e od to ga. Ulazeæi u katedralu, od njena glavnog portala do njena glavnog oltara, ulazimo , naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije

koju Zagrepèani alju drugi a. pa tak o i na njegov glavni trg. jer ona jest Zagreb. a do dana dana njega i najèe æa. Za razliku od turista. glavni trg nekada njeg Gra-deca. obiæi oko Marijina k ipa. svibnja 1853. stoljeæa. Haulik daje urediti i pari Maksimir. dakle. ali i prvom pisanom tragu o i menu grada. biskup Vrhovac. razglednica grada. sredinom 13. zgradom Sabora i starom Gradskom vijeænicom. ali nipo to neæe otkriti koji. dr i da ju je u njenom prvobitnom izdanju dao podiæi sam Bela IV. Marka. Prvi zagrebaèki nadbiskup bio je Juraj Haulik. dana njeg Gornjeg grada. Na Kaptolu se 1093. Svetom pismu. smatra se njegovom godinom roðenja. dakle. Dovoljno je doæi na kaptolski trgiæ. kaptolsku æe katedralu prvens tveno do ivjeti kao simbol i najdra u razglednicu rodnoga grada. Markov trg je. Stoga se zagrebaèka biskupij a ne mo e promatrati odvojeno od Zagreba. Maksimir je zapoèeo graditi takoðer k aptolski biskup. ivi. to je Markov trg starom Zagrebu. a uspio se izvuæi i iz kand i na silnika i osvajaèa 17 volite li zagreb? svih fela. od koje trg i preuzima ime. Fotoaparat prepustimo turistima. odlazi u posebnim prilikama i u posebnim raspolo enjima. Markov trg je i najstarija. A razlika je u tome to se u Zagrebu. svojim Ubi primum placutom zagrebaèkom bis kupu Hauliku dodjeljuje nadbiskupski klobuk. j Kad postaje kardinal. njegov embrij. prvi put spominje ime Zagreb. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije. Za Markovu se crkvu. isto kao to kaptolsk a katedrala Zagrepèanima nije samo Bo ji dvor i u njoj se ne klanjaju samo Uzvi enome nego i vlastitim korijenima. Kaptol je odolijevao i odolio i po arima i potresima. koji æe i aktualne meta lne skele (proizvod eljezare Sisak) upotrijebiti da bi se u molitvi popeli na sam bo anski vrh ili. od Tatara i Turaka do ovovremenih agresora Posljednja rtva bio je nadb iskup Alojzije Stepinac koji je pokopan u katedrali i kojega je svojedobno i Mar iji Bistrici Ivan Pavao II. Kaptol je Zagreb. & 15 li i 21 . Ne treba èak ni uæi u katedralu. jer njihov je zvuk zagrebaèki blagdan koji se slavi u svim hrvatskim crkvama. Ulaskom u katedralu vraæamo se.èetrnaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu. 18 zag adresa hrvatske Ono to je Jelaèiæev trg Zagrebu.. pa i novopeèenih Zagrepèana. Svatko od Zagrepèana tko je u katedrali primio svetu potvrdu ili mu se posreæilo da se na Kaptolu krstio. a nadbiskup Haulik prvi put u toj n ajvi oj crkvenoj funkciji misu u katedrali slu i 8. pa tako i na njegovu glavnom trgu. pu-i stiv i turiste i do ljake da nagaðaju. stari æe Zagr epèani instinktivno zakljuèiti kako dana nje skele na katedrali pripadaju samo kronici grada. a 1093. u vr ijeme prvog zagrebaèkog biskupa po imenu Duh. ali uvijek s po tovanjem i osjeæajem zahvalnosti to smo i sami djeliæ toga starog grad a. uz pomoæ ma te. proglasio bla enim. j I jedino Zagrepèanin zna da je jedan od zvonika katedrale pet metara ni i. a bis kupija na Kaptolu promovirana u nadbiskupiju 1852^ kada papa Pio IX. A s crkvom Sv. buduæi da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osj eæaju kao turisti. sjesti na kamenu klupicu i zapoèeti onaj poznati ritual slikanja oèima. pa se taj najstariji pisani trag o imenu grada koristi kao njegov rodni list. ali i sebi. a u stari Zagreb. prièestio ili vjenèao. Ljubomorno za se èuva tu malu zagrebaèku tajnu. koji upravo na Markovu trgu stoluje od najranijih poèetaka. Haulikov prethodnik. Banskim dvorima. koji pod njegovim nad zorom izrasta u dragulj europske hortikulture. a ime joj je dao po slici sv . prebirali po skeli crkvene hijerarhije. i Jedino Zagrepèanin prepoznaje glazbu kaptolskih zvona. njegovo rodno mjesto.

zreloj dobi i star osti. kada ban Gyulay Dvore gradi. panorama i total grada. 1843 na Markovu trgu. Gornji grad sa svojom povijesnom distancom. kojega je Ko ariæ tu prikovao za klupu. u ravo na Markovu trgu. pa do predsjednièkih gardista koji 1991. dakle. u arenom j krunom okrunjen kralj pobunjenih hrva tskih seljak Matija Gubec. Uopæe. ostaje. grad pod snje nim pokrivaèem) i. 1845. dodje ljuje gradu za reèenu slobodu i samostalnost 1242.. na jugu. kao naj poznatija slika. zatim ga podijeliti na godi nja doba (grad u proljetnom cvatu. eto. Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima. nekada njom Ju nom promenadom. taja (1926. valjalo bi se posebno pozabaviti.). Ni Krle a koji se silom (ne)prilika iz Donjeg grada morao preseliti u gornjogradsku gimnaziju. ne to kao prvi nevjesti poljubac s grad om koji srame ljivo pamtimo. u kanje kestenova li æa pod cipelama i ravnodu ni Ko ariæev Ma na klupi. Tim starim etali tem. Dakle. eto. i to od 1805. tovi e. a dana njeg Dverca. posvetiti mu posebno djelo. S. Goga. tj. toliko< hrvatski trg. a sve je drukèije kad je sunce na zenitu. i stalna adresa najvi e hrva ske vlasti. Ðalskog.. upinjao upamtiti svje e grafite na starom izblijedjelom proèelju Republièkog hidro-meteorolo kog zavoda (Freddv. Funk. tj. I tako sve do dana njeg izdanja s gotièkim portalom. prikazivanju i prepoznava nju. i S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopo. Upravo na mjestu dana njih grafita bila je nekoæ kavana s tendama i stolovima na ter . podijeliti ga na razlièita doba dana (razlika je kad se sunce pomalja iznad Sesvet a ili kad zalazi kod Podsuseda. ka ko bi rekao Krle a. on je zagrebaèka adresa i sami Hrvatske. koji je u prvo m susjedstvu (Mesni-èka) stvarao. s Banskim dvorima s a zapadne te Hrvatski: dr avnim saborom s istoène strane. dakle. o èemu svjedoèi i ploèa na zidu nekada njih Ju nih vrata. crkva Sv. a sa ustrim taktovima rocka s nevidljiva tranziæa pom ije. a po Ju noj promenadi dokolièario i za kavanskim se stolom dru io. Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u D avnom hrvatskom saboru (Ivan Kukulj eviæ. napokon. koji zajedm s Trgom èine kul tno mjesto hrvatske politièke i dr a votvorne samosvijesti. pogodiv i Banske dvore. kako legenda ka e.volite li zagreb? Iako su je kroz stoljeæa ru ili potresi i razarali po ari. Lobo. Markov je trg. i 22 pogled pun zagreba Obavezni kestenjar na uglu.). ne mo e sprijeèiti svitanje Osvita K. isti rakurs u mladosti. pro eta a se praktièki cijela povijest grada (Gradeca). Na Markovu trgu. A. Cak ni Mato . izna d ilièkog nebodera). Zemaljska hi a jo od 18. a na njenom mjestu bila tzv.at æe se romantièarska budnica na ih narodnih preporoditelja. pogled pun Zagreba. ni Senoa. s tim pogledom iliti izgledom. najvi e rabljeni motiv u k omercijalne i turistièke svrhe. dvije su krajnosti to æe svojom dojmlji-vo æu konkurirati sada njem trenutku Stros smaverova etali ta i odvuæi pa nju dokolièaru ili profesionalnom etaèu od tog starog eta a to je. mijenjajuæi dodu e izgled. Pogled sa Strossmaverova etali ta. i Na Markovu trgu pale su i prve politièke rtve r oltar samostalnosti Hrvatske (Srpan jske rtve. od aju poèast prvom predsjedniku slobodne i neovisne dr ave Hrvatske. koliko zagrebaèki. dakle. stoljeæa. naravno. na sjeveru. I. Dana nja zgrac Sabora sagraðen a je 1910. Marka se uvijek i znova podizala na svojim ru evinama i zgari tima. Rakurs i fokus ðaèkog i studentskog doba.. s koje æe vod ranim turistima ili ðaèkoj ekskurziji iz unutra njosti obavezno i èitati podatke o Zlatnoj buli. Markov trg je. odaslav i prvi put u eter hrvatsku nacic nalnu himnu. dakle. Koliko god se.. dana njim popularnim Strosom. to je ugarski kralj Bela IV. Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodnej neovisne Hrvatske. Zagreb hrvatskom metropolom postaje. opæe mjesto u pokazivanju. tim se pogledom sa Strossmaverova etali ta nitko nije temeljitije poz abavio. slobodnoga kraljevskog grada. onaj famozni izgled s prekosavskom perspektivom i. ni Majer koji se ovuda potucao predvoðen traèkom svjetlost i gornjogradske laterne »plinske starinske«. Nije onda ni èudo to je u Domovinskom ratu ne prijateljska granata svoj cilj tra ila i prona la uprav na Markovu trgu. te do na ih dana la tu stoluje hrvatska Vlada.

galerija i slikarskih atelijera. pa èak i jednu u Kusto iji. KaDeWe. Ilica je poput pupkovin e od koje se napajaju i hrane ne samo gradske èetvrti i predjeli grada uz nju. na eg prvog Sveuèili ta (osnovano 1874. Isto kao i gimnazijalci slavne gornjogradske gimnazije. dapaèe. na Strossma-verovu etali tu . ono je logièno. zabave i dokolice. Nije li se upravo 25 volite li zagreb? u toj kavani. iako je njegovo mjesto u Ilici poslije rata zauzela Mladost. Ono to je Kastner i Ohler u trgovini. kolski pribor i lektiru. Kastner i Ohler. da bi napokon 1903. Kod K uglija u Ilici 30 sve generacije zagrebaèkih daka. dok se mladac Krle a vrzmao oko njegova stola u nedoumici i poèetnièkoj tremi bi li svoje prve pjesme dao pjesniku na ogled? I sada nam se ovo.asi (kojeg li pogleda na grad èak do Zrinjevca i Save u daljini!). studenata i knjigolju-baca naba vljale su svoje prve kolske knjige i ud benike. Nama u Dubravi. i na Mariahil-ferstraf e i u Ilici. dakle u Ilici. stoljeæe). kule Lotr èak (13. Upim ili Gum. sve æe se te kasnije Name zvati opisno.Kastnera i Ohlera. gdje je nekoæ bio i sam kraj grada s mitnicom. odnosno kod Borova). La Favett ili Mariahilferstrafie. To je sinonim i povijest zagrebaèkog ugostiteljstva i hotelijerstva. U Ilici su promijenili vi e adresa. A nastavimo li s usporedbama. tj. Harrods. pa do Crnomerca. knji ara. se penje na elektrièni. neg o i cijeli grad. A u Nami bi Zagrepèani kupili svoju prvu najlonsku ko ulju. Iako je ta ilièka Nama s vremenom izrodila vi e Nama. sa svim onim na im dugogodi njim i lijepo zami ljenim planovima i programima rev italizacije Gornjega grada? Premda je pitanje staro i veæ pomalo otu no. Mato nalazio sa svojom ljubljenom Olgom He rak. hotela. u nekom skrovitom kutku. dakako. izmeðu odlaska i dolaska uspinjaèe (od 1934. Ilica. naime.jo jednom upitati to je. razasutih po gradu. kod Bate. S potonjom trgovaèkom ulicom usred Beèa. ono je real nost dana njega Strosa. 26 pogled pun zagreba a prije toga na parni pogon) i mjerice vruæih kestena . prva je robna kuæa i do dana dana njega najveæa i naj poznatija. Oxford Street. Nama na Kvatriæu. koji prebiru drhtavim koracima i rijeèima otegnute konverzacije . pa æe tako ta lokacija mnogim pokoljenjima Zagrepèana ostati trajno urezana kao a dresa njihovih prvih i najva nijih potro aèkih iskustava.). Isto kao to je logièno upravo ovdje. Ilica je zagrebaèka Peta avenija. koju i danas nostalgièno zovemo imenom najpoznatijeg zagrebaèkog knji ara i nakladnika Stjepana Kuglija. Ni jedna zagrebaèka ulica kroz povijest nije imala toliko kina.u etuckanju izmeðu st re gimnazije (osnovana 1607. Ilica je adresa u najstro em sredi tu i najdaljoj periferij i. te Kuglija. jedino æe Nama na poèetku Ilice ost ati samo Nama. televizor ili hladnjak. dakle. pa do svo e spisateljske samoæe znao svraæati Senoa. Lovaèki ro g. Ta dvojica beèkih trgovaca trgovala su. na zagrebaèki Macy's. a tu je èak i Likovna akademija. svoj prvi radioaparat. u koju bi u svo joj vjeèitoj urbi izmeðu graðanskog ivota i visoke funkcije gradskog èinovnika. svoje prve traperice ili prve cipele (ako cipele nismo kupili dvije kuæe dalje u Ilici. najpoznatija ilièka adresa je. Kugli je jo dugo ivio (i jo ivi). Razvuèena i krivudava. ka o tre njevaèka Nama. studenim suncem o basjano. crnoputi peèenjar tik do stuba i dvojice staraca. z a to nismo ustrajali na vapajima (Vjekoslav Majer je i te kako vapio) da je obnovimo? A pitanje nipo to nije nos talgièno. . Uz Kastenara i Ohlera. to je Kugli u knji arstvu i nakladni tvu. onda mo emo takoðer reæi kako je Ilica i na Broadway. Lovaèki rog. ima i izravnu vezu . jutro na Strosu nabacuje pitanjem: za to smo do-kinuli tu staru kavanu. Ulica umjetnosti. kabareta. kavana. Na Strossmaverovu etali tu valja sve usputno odbaciti i prepustiti se u ivanciji tog jedinstvenog pogleda punog Zagreba. od nekada nje Harmice i Mandu evca. ko ji hrpimice ure na nastavu. do li na poèetak Ilic e. 27 cijeli grad u jednoj ulici UIlici je cijeli Zagreb. a kasnije Nama. automobil s natpisom Republièki hidrometeorolo ki zavod. od Trga bana Jelaèiæa. dov raga. Nama je.).

kojem je uva eni kritik i urednik knji evnog èasopisa Milan Marjanoviæ (tu je stanovao) upravo obeæao tiskati prvi rukopis. na uglu Mesnièke i Streljaèke. stolj eæa. Slijeva nam proèelje stare trokatnice budi sjeæanje na nekada nji najpoetièniji podrum u gradu. bilo d ospjeti pod automobil. roðen je d vije kuæe vi e. 30 DR IÆ DUNDOKMAROJE ANDRIJI KAÈIÆU CUVTUCRADZACHtB IMI mesnièkom uzbrdo Duboki naklon mudrome starcu u sveæenièkoj halji. ona sitna nesretna starica koja je svoje napaæeno srce otvorila susjedu s broja u ovoj kuæi dr. Ilica je. a pokoljenja poslije njega samo nagaðaju. te industrije. na poèetku Mesnièke. uza sve to. jer automobili su tada ipak bili prava rijetkost. Beri slava Nikpalja i Ru ice Ore koviæ tu smo bili manje osamljeni nego Majerov kultni Osam ljeni èovjek u Tingl-tanglu. Hoteli u Ilici ustvari su rijetke pojave (valjda zbog promet a i buke). u tehnolo kom smislu. nagraðeno je mnogim svjetskim kolajnama i odlièjima. Britanca. roðena je 1874. Kad su ga svi ostavili i okrenuli mu leða. a ako nam nije ni do piva. Drvenim se stu bama u njeno potkrovlje umornim korakom penjao ostarjeli i od svojih suvremenika i nekada njih istomi ljenika napu teni Ante Starèeviæ. za razliku od nekoæ. a tu je ivjela Kanarinèeva Ijubovca. tomobilom. koji se 1901. jednog oblaènog popodneva 1914. odvjetnik i dopr edsjednik Hrvatskog sabora. i ulica vojarni (vojarne su na uglu Selske i Domobranske). lady Sram. okrenut prenapuèenoj Ilici. Andrija Kaèiæ Mio iæ tako jivo bilje kari na svom postamentu. U dru tvu Lojzeka Majera. Otvaranjem Zagrebaèke pivovare otpoèinje ujedno i prva industrijska proizvodnja piva u gradu. na kraju Ilice je i tramvajske* okreti te. prometna. kad su. dakle. Na broju 12 uzalud æete tra iti obilje je. no en silnim u zbuðenjem poèetnika. U Ilici smo prona li i cijeli Zagreb! . kao metak izletjet æe Miroslav Krle a. navodno. u pseudorenesansnom stilu iz kasnih ezdesetih 19. kasnije G rand hotel. sveèano instaliran? To je znao samo njegov tvorac Ivan Rendiæ. kojem æe se u istoj kuæi roditi kæi Ljerka. Ilicom Zagrepèani ipak najradije i najèe æe pje a-èe. u Ilici je. preteèama dana njih taksija. otvorena Zagrebaèka pivovara. Saliha Aliæa. a iste godine nasuprot njenoj rodnoj kuæi izlazi prvi broj Ra dnièkog prijatelja pod uredni tvom tipografa Dragutina Kalea.. Te e bi mu. Krle a æe u svoj dnevnik kasnije zapisati kako je tom prilikom zamalo dospio pod tramvaj. uz 29 volite li zagreb? Lovaèki rog. Ljerka Sram. Na uglu Ilice i Gunduliæeve bila je i prva prodav aonica automobila zagrebaèkog trgovca Ferde.. naime. a i cijela kuæa vonja na starinu.koji je jedini od ilièkih i zagrebaèkih institucija do danas zadr ao svoje pravo ime. predstavljala najvi e do stignuæe suvremene industrije. sastajali ta umjetnika i boema. u Zagreb dov ezao prvim au-. na koji je 1891. kako je titulira Mato . d arovita glumica i. ni do vo nje fijake rom. proizvedeno u Ilici. koja je zajedno sa svojim vr njakom »Franckom«. lavoslava Srama . najljep a puca svoga doba. u Mesnièkoj. U meðuvremenu zagrebaèko pivo. nekoæ popularnog. Stari fijaker je ime jedne pivnice. Kum tog. meðutim. nastavimo uzbrdo Mesnièkom. i usput u njoj prona ao ono to nigdje drugdje u gradu nije mogao pronaæi. popularni Lojzekov Tingl-tangl. a prva pokusna vo nja obavljena je upravo ovdje. Vjekoslav Majer. odavno nije hotel. Cinik bi d anas rekao: Zapisuje registarske brojeve krivo parkiranih automobila! Oko Kaèiæeva spomenika uistinu je mnogo nepropisno parkiranih. tj. premda su se Zagrepèani veæ vozili i Bartuloviæevim auto-fijakerima. u svoj notesiæ zapisuje to? Sto li. plinska starinska. tu bile hotelske legende »K caru austri-janskom« i »Kruna ugarska«.. Valjda nema Zagrepèanina koji nije pr e aèio Ilicu. o èemu svjedoèi spomen-ploèa na proèelju. pogotovo u predjelu od Jelaèiæeva do Malog pla-i ca. Iz ulice preko puta p olukru ne Klei-nove zgrade. Ilicom vozi tramvaj. a od Gunduliæeve Ili ca je i za automobile. koji tu. Iz mraène memljive ve e javlja nam se Lojzek v eho: Tu sam. Godine 1892. Budickoga. prijateljsku ruku i nu ni smje taj pru ao mu je Lavoslav Sram.

a godinu dana kasnije i umro. Ivan De man je jedva do ivio tride set i tri godine (umro je od kolere). P ojavom. izgubljene i osamljene Majerove likove. oslikan i fotografiran . Zrinjevac je. dakako. v 1823. knji evnik Josip Eugen Tomiæ. vjeèno gunðaju i psuju sebi u brk . autor na eg prvog medi cinskog rjeènika . odavno il vi e nema).po gradskom mjerniku Milanu Lenuciju .ITNIK ZAGREB OVU PLOÈU PODIGLO JE HRVATSKO KULTURNO . po birtijama i dvori tima. ali te ke da pizza ide uz one stare mesnic e (naravno. Iste godine. Kanarinèevu Ijubovcu. LIKA . UMRO 28. Preko puta rodne kuæe Ljerke Sram danas j< restoran »Lady Sra m«. knji evnik i direkto Obzora . Fabijan Sovagoviæ. u svojoj radnoj sobi na prvom katu (ispod prozora je spomen ploèa). Na njenom mjestu nekoæ su stajala Mesnièka vrata u obrambenim zidinama Grièa. ii 1896. o. A te su te nje vidljive u cjelokupnoj povijesti tog prvog od niza novonastalih donjogradskih trgova. koju je za zagrebaèkog bogata a Guidu Pongratza projektirao znameniti graditelj Janko Jambri a k. jedna od onih. G. Od svih donjogradskih trgova najvi e opjevan. xii 1871. Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljanim izgledom. i po velikoj ljubavi pre ma svojoj susjedi iz Mesnièke Ljerki Sram. imao je navadu psovati glasno da ga svi èuju. koja su opisali Titu Bre-zovaèki s broja 47 i August Senoa s broja 34. po kojima su ulica i najzapadniji ulaz kro: grièke zidine i dobili ime. dakle urbanistièkom i arhitektonskom rasko i. Zrinjevac je najbolji predstavnik ovog nam starog grada. a drugim (kroz ulièni prozor) na zgradu broj 23.danonoæno obilazeæi grad i popisujuæi tetu n a kulturno-povijesnim spomenicima prehladio. Praga. odakle je kroz okance jednim okom zrikao na susj edu. bogatstvom ideja i materijala. koja æe i meðuvremenu do ivjeti brojna kazali na i filmska upri zorenja.proboravio je nakon izlaska iz zatvora zbog rakovièkoc ustanka od 24. do polovice 1873. Svojom irinom.knji evni i kazali ni kr itik Vladimir Lunaèek. roðen j De manov sin Milivoj De man. Senoa i Tomiæ su prijateljevali s Ivanom De ma nom. Èaplja je bio nalik na one nesretne. koji meðu ovim st arim zidinama.c. prijatelj i susjed iz Mesnièk . 1873. koji je sa svojom obitelji stano vao u Senoinu su sjedstvu. Znidar iæe i Fulire.. 34 europa ispod zrinjevaèkih platana Od velegrada i europske metropole Zagreb nam najvi e nudi na Zrinjevcu. pri kojem se pjesnik . 33 volite li zagreb? 34 . Drvenim kripav im balkonom te stare kuæe iz sredine osamnaestoga stoljeæa. koji se u posl jednjih stotinu ili ne to vi e godina oblikovao i rastao na rubu Europe. U Senoinoj kuæi na broju 34 je pizzerija.UMJETNIÈKO I PROSVJETNO DRU TVO NA DAN OBLJETNICE NJEGOVA ROÐENJA 1994 G. Safraneke. . dr anjem i svjetonazorom. ne tako èestih. prostorno æu i prozraèno æu te visinom palaèa. legendarni Sovo. U svom stanu na prvom katu August Senoa je do ivio i onaj zloglasni potres to je 18 80.Lenucijevom potkovom.. Na broju 14 na je proslavljeni glumac i pisac vlastitim rukama stari tav an preuredio u ugodno gnijezdo. c. urbanih cjelina na kojima se Zagreb s lak oæom mo e prodati kao gradska razglednica Pariza. on to èini i sadr ajima. na Oèena eke. koji æe do na ih dana ostati poznat kao du hovni voða Hrvatske moderne. dovr avaju æi svoje posljednje djelo Kletvu. Tu. ak o treba. De man je ostao poznat. najèe æe opisivan (pjesnik Slavko Mihaliæ vi di èak i plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevaèkih platana). zadesio Zagreb. Pjesnik i lijeènik. a kojoj je t akoðer pri padao De manov kolega. stolovao je i stvarao na njemu slikar i boem Èaplja. diskretno skrivenih meðu kro platana. od kojih æe kas nije nastati jedinstveni urbanistièki koncept nazvan . Mitra ifAKirad ROÐEN 23. kad se od njega a Jurjevskom groblju oprostio njegov prijatelj. koja je u meðuvremenu vi e p uta dograðivana i pregraðivana. Beèa ili Rima. dapaèe. uz gemi tec. pisao je èak i na samrtnièk oj postelji.Augustu enoi. te eæi da i sam bude Europa. kolega1 susjed August Sen oa. Pripovjedaè æe je u svojoj pripovijesti ovjekovjeèiti. koju æe ipak morai zavr iti nj egov prijatelj.

kojem se posreæilo da svoju prvu i najdra u susjedu in flagrante uhvati u najintimnijem trenutku. Jer. sigurno je do ivio uzbuðen je starog voajera. zajedno s onim famoznim brojem 1035. koji nije lako ni p recizno opisati. neore-nesansna zgrada HAZU-a predstavljala je isprva najju niji rub grada. Medvednica je nama Zagrepèanima bila i ostala samo gora. kao svoj novi statusni simbol. S vremenom tako Zri-njevac postaje pozna t koliko po svojim graditeljima. Tako to ona mazno i sa zanosom radi sa svakim n ovim danom! U tim ranoranilaèkim odnosima stare gore i mladog dana ima istodobno i nevinosti i incesta. imuæni trgovci i poduzetnici. r ashlaðuje zagrebaèkim pivom krijepi zagrebaèkom kavom. Otpoèiva na klupam koje æe upravo z bog va nosti i simbola Zrinjevca s vr menom u arhitekturi dobiti ime klupe »Zrinjeva c«^ Zrinjevac je. Strossmaverovu etali tu. a gradi ih. toliko i po novim imuænim stanarima. strano. Zagreb se opu ta na poznatim zrinjevaèkim promi nadama s obveznom limenom glazbom. do stranih diplomatskih predstavni tava i na eg Ministarstva vanjskih pos lova. arhitektima i kiparima. putnièkih i aviokompanija te knji ara i kavana. Zagrebaèka gor a. najrasko nijeg i najoèuvanijeg. oko Ka ine i Laza. tj. jer planina je ne to golemo. èini se. o drasli i tu odvajkada ivimo. preko nacionalni h muzeja. dakle. greb« (sada poslovnica Croatia Airlinesa) naslaðuje 5 ukusnim minjonima. vi e od trga. Na Zrinjevc smo najvi e i najdublje u Europi. a istodobno u sre di tu Zagreba. plavkasti obris na sjeveru na ega zagrebaèkog djetinjstva. 38 stubama do tomislavca Jeste li ikada promatrali Medvednicu rano izjutra. ali koji je jednostavno 41 volite li zagreb? utetoviran. Napaljenom promatraèu doðe da je uhvati za struk i mu ki je prodrma u prigorskom drme u! Medvednica . HAZU na samom jugu. koji smo tu roðeni. privuèe na razdaljinu praækometa? Onako transparentna. a pone to od njihove nazoènosti vidljivo je i na gradskom kon na kojem se Zagreb sve masovni je poèinje pokaziva upravo na Zrinjevcu. poznatom dotad po marvinskom placu i navoz ima gradskoga otpada. iri upravo na tom novoimenovanom gradskom trgu. Onaj nagrbljeni. kako se dan raða na njenim istoènim obronc ima. podno Ponikvi i Kamenitih svatova. a potom i u aut omobilima. Na terasi kavane »Z. a umire na zapadu. Medvednica nikad nije bila planina.37 volite li zagreb? Uokolo jedinstvenog gradskog parka. on je simbol zs grebaèke gradskosti i kulture ivlj enja. Medvednica s prvim snijegom pr iæem. a osamdesetih 19.prvi izlet u ivotu. A jeste li se dobro zagledali u Medvednicu kad za-ju i i kad nam je jugo. galerija i ateljea. ni u se va ne gradsk e adrese. potom turistièkih. prozraèna. pod zrinjevaèkim platanama. Dovr ena prije zloglasnoga potresa 1880. poput sn a nog sitnozora. isprere etana putovima i stazama i nastanjena planin arskim domovima.. Taj broj odavna nije broj metar . poèev i od najvi e sudbene vlasti ( upanijski i Vrhovni sud). Otmjenost i rasko vozi se Zrinjevcem isprva u koèijama. svaki novi dan je ujedno i sin na e gore. U meðuvremenu nièe palaèa za palaèom. kad je dan indiskretno razotk riva i s nje skida noænu opravu? Svatko tko se na to odva io. koji tako na razmeði dvaju st( ljeæa posve pr euzima prvenstvo Jelaèiæevu placu i Ilic a koji su prije toga gradske etaèe preuzeli Ju n oj prc menadi. zagrebaèk o plemstvo. pa i o teæena u potresu prije nego to bude us eljena. koji se sedamdesetih stidljivije. I na kraju. koji raspoznajemo i zatvorenih oèiju s tisuæe kilometara udaljenosti. naime. Medvednica s prvim ko tanjima. stoljeæa veæ masovno. kako se uzme. ne to to se uèi u lektiri. ili na poèetku. Nama. iz na e æe nam se zagrebaèke perspektive doimati poput ingleskog rupc a mlade graèanske ili estinske snahe. k oja predvea ili nedjeljom u podne nastupa u Glazbenom paviljoni U ljetnoj se zap ari rashlaðuje na fontanama znati eljno i èitava Celzijeve na meteorolo kom stupi eæe pogl ma milujuæi ozbiljna lica umjetnièkih pc prsja hrvatskih velikana u parku.

Sljeme valja osvojiti. ne? . pri eljkujuæi da sa obom ponesu kuæi onu klasiènu sliku poprskanu rumenilom sunèeva zalaska. Na crti te elje plovi i trnjanska skela koja je ljude. tako mu je r ijeka postajala sve opasnijom. naime. vi e uzimala nego to mu je da vala. na tragu j e. Medvednica! Halo. Otud i ovaj podu i uvod za putopis po Medvedni ci. i . tj.Sa vski gaj i Trnsko. ono je vrhunac. to je jednostavno broj na koji se uvijek iznova trgnemo. Veæine elje i 45 volite li zagreb? elje mnogih nara taja Zagrepèana . Popularni je Veco i umro u toj vjeri. Sljeme! Sljeme je. a ri jetko ili nikako na vrhu gojzerica. a u novije vrijeme i autom obile. novi grad koji Sava od Zagreba odvaja a ne spaja. teret. koja. s njena podbre ja. Londona ili Budimpe te alju razglednice sa svojim rijekama. da bi pedesetih godina pro loga stoljeæa odnos grada i rijeke do ivio svoje zvjezdane trenutke. koju bi onda Zagrepèani s ponosom slali kao to stanovnici Pariza. Sava je. razmi ljanjima i pjesmama vi e i od Medvednice i od Zagrebaèke gore. i 42 9 i pliva patka preko save Upoznatoj pjesmici u kojoj se govori o patki koja pliva preko Save i nosi pismo navrh glave kao da se eli izraziti emotivni odnos Zagreba prema svojoj rijeci kad se u nastavku ka e kako u tom pismu pi e: ne volim te vi e. uvijek na vrhu jezika. vrh gore. iako su ivjeli i ive zaj edno u nekoj vrsti dogovorenog braka. gradsko æe knjigovodstvo iskazati trajno nepovoljno stanje za grad Sava je Zagrebu. meðutim. a dana nja avenija njegova imena. Mnogi su Zagrepèani tih pedesetih prvi put povjerovali kako æe Sava napokon poteæi sre dinom grada. a tako daleko. Cesto se u svojoj povijesti izlijevala iz korit a i ob ru avala na grad. tj. dakle. Ono je vi e i od samog vrha. Jadranski most. kao to mu i ime ka e. A kako se grad rijeci s godinama pri bli avao. Na njenim obalama i kejovima grad se nik ad nije opu tao i ivio svoje trenutke dokolice.. da je njihov odn os daleko od one idiliène ljubavi kakva se mo e zamijetiti u zajedni tvu nekih drugih europskih gradova i njihovih rijeka. prevozila s jedne strane rijeke na drugu sve do 1959. U braènoj zajednici izmeðu Zagreba i Save bilo je u razlièitim razdobljima vi e ili manj e uspje nih pribli avanja. Zagreb. na koji se odazivamo. a u najbli em susjedstvu i prva gradska naselja .. Zagreb i Sava. okrenuta u smjeru sjever-jug. dakle pozivni broj neke na e intimne zagrebaèke centrale.a nadmorske visine. uza svu svoju udobnost i prateæe sadr aje. koji je od drvenih planki sklepan jo u osamnaestom stoljeæu. a to je veæ malo te e. Jarunski most) i nova stambena naselja. Zagreb se sa svojom rijekom nikad dosad nije uspio uslikati za gradsku razgledni cu. stoku. Halo. ali ono je u razgovorima. kako se to ka e. Iz grada. Koliko nas ima kojima je Sljeme tako blizu. ostaju sam o Novi Zagreb. Sava nikad nije tekla sredinom Zagreba. premo tena novim modernim mostom Mostom slobode zahvaljujuæi kojemu je grad svom svojom silinom krenuo na ju nu obalu . meðusobna davanja i potra ivanja izmeðu grada i njegove rijeke. premda je u meðuvremenu gr adio nove mostove (Most mladosti. gdje su u eu-foriènom zamahu na pustoj ledini nicale izlo bene dvorane i poslovni prostori Zagrebaèkog velesajma. nikad se i nisu pretjerano voljeli. kako smo svi to zajedno uvijek pri eljkivali. Zelja Zagreba da Savu ucrta u svoj plan grada stara je koliko i prvi most preko rijeke. Sljemenu^ otud i ta snatrenja i promatranja na e gore s distance. to æe reæi da se samo podnose. dakle. ni do dana dana njega nije grad na rijeci. za to se treba odluèiti i pomuèiti. naime. A kad je danak posrijedi.da grad za ivi na svojoj rijeci. Zagrepèani na svojoj rijeci nikad nis u i èekivali izlaske sunca. D( sraza podivljale rijeke i grada dolazi 1925. naime. Zagrebaèka gora! Halo. Najoptimistièniji je svakako bio i najzaslu niji za preseljenje Zagreba preko rijeke tada nji gradonaèelnik Veæeslav Holjevac. kao to na rijeku ne odlaze ispraæati dan.! iz dalj ine.

d a se grad sa svojom rijekom ima razloga pinèiti i minkati. Sve kole.Gradsko i Gospodariæevo.). dakle. ima i Miss Save. Ba rem to se kulture i kulta smrti tièe. zapali onaj optimistièki i ak narodsk e mudrosti: A kaj je. Na Gradskom kupali tu . premda se ne mo e reæi da je Sava zagrebaèka miss. Kao i trcak iz tube paste za zube . plivanje. svakako je onaj 26. u tom sluèaju s onom tubom paste za zube? Nije li ivo t sve to ukupnost i kontinuitet postojanja na ovoj na em trudnom planetu. Naravno. zasigurno su spomenici. s obveznim izborom za Miss Save.nj Savi je osnovano Pr vo hrvatsko veslaèko i ribolovnc dru tvo. u jednom ili drugom smjeru.) pod zajednièkim nazivnikom zagrebaèke.Ivana Rendiæa (1849. modernistima i m arksistima. kad se pola Za greba na lo pod Savom.Augustu Senoi. omeðenim regulama svakida njice. Vi e puta zagrebaèki porta i sa Save vra su se na nju okrunjeni najvi im europskim kolajnama i odlièjima. dobilo onu prepoznatljivu scenografiju iz filma Tko pjeva zlo ne misli prireðuju se razne veselice i portska natjecanja. kao i ovo kasno mirogojsko popodne. poprsja ili barem reljefe imaju i neus poredivo manje zaslu ni. jednokratna pojava. Sloga i. po tom 1930. ne samo p rvih dana studenoga. unatoè svemu. uvijek bila i ostala zagrebaèka rijeka. realistièki olovnosiva. listopada 1964. kako je sve to zajedno Zagreb. jemput i nigdar vi e. 47 ivjeti u gradu mrtvih Nad Mirogojem olovnosivo nebo kao u pripovijetkama na ih hrvatskih realista. Ono to nam toliko nedostaje na ivotnim prostorima. U potrazi za vlastitom miss. tenis. obmana i nada. jer ona je sastavni (vredniji) dio sveukupnog kulturnog sus tava na eg grada.1926. pa jo jednon za tri godine. kadli se na obzorju. a zbli avanju grada i n jegove rijeke najvi e su pridonijeli zagrebaèki porta i: jo 1875. Zagreb se s ove mirogojske visoravni. sve to skupa zavr ilo u gradskoj kanalizaciji. tj. Sava je. kaj je ivot? ivot ti je. manje znaèajni i poznati. kad mnogi. poðemo li od onoga starog saznanja da ozraèje je dnoga grada i naroda najvi e zraèi iz kavanskoga dima. na tom groblju. Najr azorniji povodanj u povijesti grad. a neki su se fotografirali ili se barem po elje li fotografirati nasred mosta. a koja je i tako (Mato ) imala uvijek vi e ukusa od hrvatskog opæi nstva. a onda dovoljno da se ovdje i n a Dan mrtvih ivne. Na Savi se Zagreb za ljetne pripeke. jednog od najvrednijih i najuspje nijih zagrebaèkih grad onaèelnika? Vi e æe nam ipak otkriti ime autora spomenika . Ali to ti je ivot? Pitanje nije moje. koji tu.. reæi kako je ivot i onaj grad dolje. romanticima. nadgrobna plastika na Mirogoju ima dugu i bogatu tradicij u i njome bi se valjalo dièiti i otkrivati je ne samo jedanput u godini. Zagreb. k asnih dvadesetih. portski ribolov. eto. vaterpolo. golf i boæanje.. konji46 pliva patka preko save èki port i. nogomet. da bi za vrijeme gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela. na gradskom groblju. Sava. odbojka. ne znaju ni za n jezina supruga Milana Amru a. na alost. s rijekom u pozadini.-1932. grad vjeènog poèinka.koje s godinama mijenja izgled. mnogi su Zagrepèani. te atlet ika. Pa da. eto. da ne ka em i posve anonimni. poput po utjela lista s mirogojske breze. i ovaj ovdje. u najnovije vrijeme.. prosim. Uskok. morali prijeæi upravo preko Save. sve generacije unatrag stotinu i trideset godina (Mirogoj je otvoren 1876. godinama propinjemo i raspinjemo kako bismo u Vla koj ulici namirili stogodi nji dug jednom od prvih meðu prvima u na oj kulturi . tr nice i groblja. govori ime Katarine Amru . Sto li nam. unatoè svemu. tj. Croatia i Mladost) i raznih portova vezanih uz vodu. grad na ih obitavali ta. hrleæi s a svih strana na dva kupali ta . sve tamo od 1892.. Dra gec moj. a od tada se ni u dru tva svakojakih imem (Gus ar. recimo. nakon grgljan ja. Uostalom. hrvatske smrti. Dok se. Tema je. le e zajedno s preporoditeljima. ono se u ovoj sisvetskoj masi otkida samo od sebe. ali i onih drugih: veslanje. dotle na Mirogoju svoje spomenike. Malo se pjeni ili malo vi e (ovisi koliko se uporno èetka). e da bi. meðu ostalim lojanicama i lampa ima. dakako. motociklizam. ako ne u izobilju. . eto. javlja na razini stare kulturne Europe. koji nam se javlja prvim mirkavim svje tlima. praæaka i rashlaðuje. tj. sva usmjerenja i uvjerenja. Njih Mirogoj ima. Hoæu. Tzv. a onda tri godine kasnije. meðutim.

tad znamo da smo na ulaznim vratima grada i na najva nijoj prometnici u smjeru istok-zapad. k< ja je. gdje je mlada d jevojka (mramor) uhvaæena upravo u pokretu dok na pjesnikov grob stavlja kitu cvij eæa. polje. ostavlja toliko ivota stvaralaèke velièine d a uistinu zaboravljamo da sm na posljednjem poèivali tu. niti rije iti..æu smetala novom dobu i . koje je bolnica (sagraðena 18 04. Turkalja. Dodamo li toj jutarnjoj povorci radnu snagu. Mato a. 1903. jerovih u Frange -Mihanoviæevoj plastici zbunjuj nas. Ru enje stare Bolnice milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu znakovit je primjer. godine. opra tajuæi se sa starim memljivim devetnaestim stoljeæem. osvjetljavajuæi mu put. grob 28). knji evnika Eugena Kumièiæa (19. zar i oni ne ive barem toliko ko liko smo i sami ivi? I kaj ti je onda ivot? Nije li to ona tuba paste z.). pa se mo e reæi kako grad urbanistièki sli jedi svoju prirodnu putanju. otu d su se u grad u uljavali razni uljezi i predstavnici tuðinskih re ima koji su svojim jarmom pritezali Zagreb i Hrvatsku. koju sa sjevera nadvisuje Medvednica. u bronci slikara Vla ira Be cica (4. Novi dan svoju ra-noranilaèku svjetlosnu rutu ponavlja svakog jutra istim onim smjerom kojim su u Zagreb nekoæ stizali pospani putnici n a dili ansama. èime. grob 26/27). Krkleca. polje.22 km. te Sava ispresijecana mostovima i utjecajima Eur ope i Balkana. kad je starom agramerskom hospitalu o dzvonila smrtna ura. I razred). dvoumi se taknuti icu Augustinèiæeve violine na grobu Zlatka Balokoviæa (53.) bio je i li kovni i rodoljubni dogaðaj prvoga reda. najbogatijeg i najraznovrsnijeg k oji grad mrtvih nudi na ogled ivima. Te 1931. prati i ukupni razvoj grada. donoseæi nam novotarije i utjecaje europskog duha i europske krème. oèima punim dima svijeæa i prstima slijepljenim od o topljenog loja. grob 8). umje nosti i kulture. Me troviæa. Zagreb je na svom sredi njem trgu priredio narodnu veselicu s a atorima ispod kojih su purgeri dizali kupice domaæe bukovaèke i zelinske kapljice. vodila ovaj na na rod: naj zamraèeni je i najskrivenije kutke znanosti. opskrbljivaèe i turiste. Otkrivanje toga spomenika (14. Po tovanje ti prema veleuèenom i presvijetlom dr. srpnja 1879. Rendiæ je prepoznatljiv i u bisti svoga prijatelja .ro-donaèelnika moderne hrvatske skulpture i umjetnika koji se prvi ukljuèuje u liko vno oblikovanje Bolleovih mirogojskih arkada (graðenih od 1879. a koja je svojom dotrajalo æu i neprilagoðeno. I odjel. Tu zagrebaèku paralelu. Radau a. Na toj relaciji Zagreb je i najprostraniji (i najnaseljeniji). Val deca. polje. Sve je to. Kompoz icije Arkovih. Me? troviæ nam. koji svojim olovnosivim i pr ohladnim popodne vom sugerira smrt bli njih. zube. M atkoviæa il Ten ere. za stajemo zateèeni tim velikim misterijem ivoi i smrti. Tomiæevih i M. Fran Raèkome (rad Rudolfa Valdeca) u ve likoj arkadi 2 nala e da zastane i da se pokloni cijeloj jednoj inst tuciji (JAZU-HA ZU) i njenu prvom predsjedniku. A to se tièe na ih najbli ih. koji je govorom okrunio August Senoa (le i u grobu 44. Rosandiæa. Majera. Maèukatina. i da j Dan mrtvih. prolazeæi pokraj grobova Senoe. naravno. na e rodbine. mo e se govoriti o svemu prije nego o smrti ivot je to omiljene le ktire. Kerdiæa. tj. do 1917. polje. Uostalom.) simbolizirala. putokaz novijeg Zagreba. na primjer. na Mirogoju 49 volite li zagreb? P poèinje popunjavanje stalnoga kiparskog postava. I tako na Dan mrtvih i u gradu mrtvih na Mire goju. koji ni sam umjetnik ne poku av a odgonetni ti. usput spomenuta tog pro hladnog i olovnosivoj popodneva na grobljanskoj aleji na Mirogoju? j 50 buðenje grada Zagreb se budi u Sesvetama. od Sesveta na ist oku do Zapre iæa na zapadu . Zagorke. Alegorijska slika (po ideji Franje Mar-koviæa) Domovine koja kiti grob svoga pj esnika Petra Preradoviæa. 8. Augustinèiæa. Skai p Kr iniæa. Najdojmljiviji je Rendiæ na Preradoviæevu grobu (velika ju na arkada). I odjel. U sisvetskoj povorci i gunguli. premda bi se i na putu kroz vrijeme moglo naæi primjera reèenog prirodnog tijeka. nastojimo pronaæi (i prc nalazimo) ivot u Rendiæa. Frange -Mihanoviæa. u gradu mrtvih. a s juga joj pravi d ru tvo eljeznièka pruga i autocesta. Krle e.

Toèno prije stotinu i tridese t godina (24. Svojom Zlatnom bulom. osim oznaèavanja podneva. godine 1242. uistinu bismo na istoènom rubu grada do li do samog poèetka. po kojem bi se ravnali zv onari svih gradskih crkvi. Sve su to samo legende o tradicionalnom grièkom topu. dakako. ali u toj sluèajnosti ima i simbolike.njegovim graditeljskim planovima. udariti upravne temelje 53 volite li zagreb? grada. Iz njega se gru-valo i pri izboru gradonaèelnika. A prema enoi. Dobro j utro. dovozeæi sa sobom prve jutarnje putnik e. temel jem tog kraljevskog dokumenta. budi u Sesvetama. pa je i to bio povod da se dopremi na Griè iliti Gradec. a prema nekim izvorima (Kuèi-niæ). u èetrnaesto stoljeæe. hitac iz topa pogodio je n ajveæi turski bubanj. ustanove grièki top Kad top prepolovi dan. èija su svjetla bijeda to je zora svjetlija . sa svojom kraljevskom svitom. osnovanom 1093. Pje aci su rijetki. koji drhtavi i prekrcani klize uz usnuli maksimir ski perivoj sa zvjerinjakom zdesna i mrtvim stadionom slijeva i. navodno. i da tu svojim plotunima podsjeæa na taj veliki dogaðaj. i to jedana est plotuna. èak i u poè k trinaestoga. top se s kule Lotr èak. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrdao. a ne jedanaest. kralj je Zagrebu dodijelio status slobodnoga kralje vskog grada sa svim ovlastima koje takav status sa sobom nosi. to æe reæi da ivot poèinje ispoèetka. koji je i organizirao veselicu s obveznim volom na ra nju). Gradec. osnivati obrtnièke cehove i od neprijatelja se tititi podizanjem obrambenih zidina. navodno. koja i nije tako stara . naime. A to æe reæi da. kako je t . Tako pjeva jedna stara pjesmica. tramvaj54 buðenje grada skog okreti ta i prvih tramvaja. barem u usporedbi s tim grièkim topom o kojem pjeva. Bela. napreduju sve dublje u grad. preko Rome i Name u Dubravi. dakle . [ Zagrebaèka se zora rumeni nad vizurama istoènog dijela grada s o trim obrisima nekada njeg mesnog diva »Sljeme«. novoimenovani slobodni kraljevski grad na bre uljku .. ljudi. Druga legenda govori kako je grièki top u Zagreb dospio kao turski plijen. pu -canogpraha i pau al nu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki. nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca.) u zapisniku Gradskog poglavarstva. prema svom dnev nom redu vo nje. A kad je za naèelnika 1920. ima o i drugih funkcija. u grad 1242. Slu beno se iz topa svakog dan a u podne puca od 1. Ako bismo u istom smjeru i nadalje ustrajali. izabran Vjekoslav Heinzel. obrisi su im raspr eni i nestvarni u ozraèju jutra.. Stvarnost no vog dana u ovom starovjekom gradu poèinje tek s prvim ljukom jutarnje kave. Zagreb se. sijeènja 1877. ugraðena je u novi ivot. koji æe Zagrebu . Osim znamenite Zlatne bule. prispio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. To. i to iz zgrade na Strossma-verovu etal i tu.. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim g radom. Opeka sa zgari ta jednoga ivota. naæi æemo zapisano: Gradski vijeænik Ðuro De eliæ predla e da se u gradski pro tavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa. Tradicija topovskog p lotuna se e. veljaèe 1876.. kad ugarski kralj Bela IV.tom starom bisk upskom sredi tu. Od tog prijedloga do prvog plotuna s Grièa pro lo je jedanaest mjeseci. davao topom u 12 sati znak za podne. kako se u Bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. gdje je danas Republièki hidromete-orolo ki zavod. u prizemnice novonastalih sirotinjskih èetvrti na istoku grada. S te je strane. sijeènja 1877. ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepèani pru ili gostoprimstvo i sigurnost .. Iz istog smjera u grad pristi u i prvi automobili.. ima pravo prireðivati sajmove. kamo je s vremenom premje ten. naime. koja je po mjesnom meridijanu ureðena.. Sluèajnost je htjela da je opeka poru ene bolnice oti la upravo u Sesvete (otkupio ju je sesvetski poduzetnik Pe ka. za naèelnikovanja Iv ana Vonèine. s time da je nekoæ. Zagrebe! 55 kad top prepolovi dan gradske legende. Toènije. oglasio deset puta. top j e prepolovio zagrebaèki dan 1.

p osve praktiènu primjenu i manifestaciju. Kolika li su pokoljenja Zagrepèana zapalila svijeæu pod sjenovitom boltom tih starih gradskih vratiju. koji se u Zagreb doselio sredinom osamdesetih 19.. dakako. 63 majka bo ja od kamenitih vrata Uz Mandu i Mandu evac zaslu ne za ime grada. Izuzev i ogla avanje prigodom Heinzelove inauguracije. navodno. èak i s teretom u rukama ili na pleæima. stoljeæa. naime. jedina koja ima svoju ivotnu. koji su se penjali i spu tali tom prometnom preèicom.topa! A kako su se oni veæ bili odviknuli od grièkih pucnjeva. èeste djeèje ekskurzije i. koju s vremenom Gra d od privatnika otkupljuje. danas elektrièno. dakako. a u sr edini su postavljene traènice. Radovi su zapoèeli pomicanjem stupa. uspjeli saèuvati. koji jo nisu bili pro arani gustim ulicama i vi ekatnicama kao danas.o bio stari obièaj. Uspinjaèa je pu tena u pogon 1889.. i to ne u podne kao uvijek dotad. kolika su zagrebaèka koljena dodirnula hladan beton ispod prepoznatljive slike s blagim Bogorodièinim osmijehom. Kako je imao poslovnog a duha. ilièka Uspinjaèa. plotun i kako ih je probudio iz prvog sna. kad su takve stvari na javnom mjestu bile èak i zabranjivane) navraæaju poklon iti se i pomoliti za ispunjenje svojih elja i molbi. 65 volite li zagreb? . nego u ponoæ! R azlog: otvaranje Zagrebaèkog zbora. penjali na Gradec Ju nom promenadom (danas Strossmaverovo etali te) s kojega je pucao pogled u donje predjele grada. bilo sveèano otvaranje Zagre baèkog zbora. a o èemu svjedoèe i brojne zahval e. eto. dakako. Grad mu izdaje koncesiju.« A da takve rijeèi nisu sa mo puste tlapnje.. vozi na elektrièni pogon. do lo zbog podulje stanke: top je za Prvo g svjetskog rata. u svako doba godine (pa i svih godina slu benoga komunistièkog ate izma. Mnogi su graða ni.. jedne od najpoznatijih zagrebaèkih turistièkih atrakcija. 59 volite li zagreb? mirovao. I to.. W. nekad nije bio samo atr akcija. Da to. koja je stoljeæima sastavni djeliæ zagrebaèke svakodnevice. jedinstvena je zagrebaèka legenda. ovaj put uz Majku Bo ju. kad se oglasio. u Zagrebu od starih vremena ivi jo jedna legenda vezana uz enu. Danas prometuje u sastavu Za grebaèkog elektriènog tramvaja. nego i nasu na potreba. Do zabune je. Stoljeæima u Zagrebu ivi i kao refren se svakodnevno ponavlja uzreèica: »Zapalit æu svijeæu na Kamenitim vratima ako mi se elja ostvari. a Zagrepèane je na to trebalo upozoriti iz . top nije bio u upora bi sve do 1928. Sutradan je. poslovni ljudi. prometalo. Klein. prvi je shvatio graðevinski poduzetnik D. istrèali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poèeo svjetski rat! Grièki top se nakon toga nastavlja ogla avati sve do dana njih dana. uz Majku Bo ju s Kameni tih vrata. potvrðuje i svakodnevna slika Kamenitih vrata na koje Zagrepèani u svako doba dana. mo da mi Majka Bo ja ispuni elju. privukao ga je pute-ljak kojim su se stari purgeri iz tada nje Bregovite u lice (danas Tomiæeva) svakodnevno.« Ili: »Morat æu svijeæu liti na Kamenitim vratima. Dosjetljiv poduzetnik danima je dolazio do tog strmog puteljka i brojao g ustoæu pje aka.. panika je bila neizbje na. Zagrepèani su je u ali prozvali uspinjaèa-zapinjaèa. Majka Bo ja na Kamenitim vratima. ispisane po starim memljivim zidinama. a njome se slu e stanovnici Gornjega grada (umirovljen ici se voze besplatno). tj. navodno. Tek 1934. s kojim se penjemo iz Donjega u Gornji grad. Kad je shvatio da je promet gust i da bi se gradnja parne uspinjaèe isplatila (bilo je to valjda prvo zabilje eno ispit ivanje tr i ta!). Godine 1887. 60 grièki top 61 uspinjaèa Nema valjda Zagrepèanina koji u slabinama nije osjetio onaj nagli trzaj ilièke uspin jaèe. od gradskih vlasti zatra io je koncesiju za svoj graditeljski naum. dakle. a kako je je isprva zbog slabog parnog pritiska i èestih popravaka znala stati nasred puta. i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo. punim utjehe i nade! Mnoge su molitve na Kamenitim vratima bile usli ane. turisti.

pa èak i otvorenih ratova. ispripovijedat æe nam a tko drugi nego Zagorka! »U noæi pojavio se po ar u krèmi na Dvercima.. koji je dijelio dva grada. sve . Duboka im bol u licima i du ama... da prime utjehu jadu svome. 67 krvavi most Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljeæima ivjeli odvojeno. na poèetku Tkalèiæeve. Kad su 17.« Majka Bo ja od Kamenitih vrata za titnica je grada. zbog gradnje mosta.. slu beno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cva le ru e. U svakom sluèaju. Ur ule. I d olazit æe k tebi hrvatske du e. autorice poznatih i rado èitanih romana o starom Zagrebu. Bans ka palaèa ima dugu povijest. Zagorkin bronèani spo menik (djelo kipara Stjepana Graèana) u najbli em je susjedstvu. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom.. i to od 1692. Predaje govore da se ime mosta sp ominje jo u 13. Razorni je po ar opusto io sve od Dver-ci do Kamenitih vrat i.zanosa! Iz praha i pepela digo e sliku Majke Bo je. Susjedski sukobi spominju se veæ od 14. sukobili p rista e Andrije III. na sve vjekove!. z a titu od pogibelji od zlotvora svojih!. Rijeè je o sjenovitoj ulièici koja spaja Radiæevu s Tkalèi-æevom ulicom. a Mandu a je sliku Majke Bo je odnijela svojo kumi uz Kamenita vrata. stoljeæu kad su se na potoku. U polumraku drhæu s vijeæe u njihovim rukama.samo Majka Bo ja ostaje u gradu na em! Èudotvorna Majka Bo ja! (. »Ti bi se sukobi s vremenom promet-nuli u prava krvoproliæa. stoljeæu izmeðu zaraæenih susjeda pos ignut je mir. Krik èuðe nja strahopo tovanja . a ime Krvavi most u povijesnim lis tinama prvi put se upisuje 1667. Ar-padoviæa s ka telanom Medvedgrada Gardunom. nema ni traga. dragi. a na uglu ulice je gradska knji nica koja nosi ime Marije Juriæ Zago rke. ali ne zbog nje same. u 18. a onda se zaustavio!? Plemen èak: Predstavio se. Ljudi stoje .) Kleèe graðani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima.. prisloni o zid stare kule i klièe glasom zanosite du e: Majka Bo ja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama. Most zajednièki grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjo gradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u dana njoj Skalinskoj uli ci.. dok æe druge uzbuditi i ne pr estajati uzbuðivati. Kopaju graðani prah i pepeo na gari tu. pa je potokom Medv e èakom poteklo i dosta krvi. Graðani grada Zagreba stoje na gari tu. I tebe slavit æe grad na roðeni.). neke æe ostaviti ravnodu nima. stoljeæa.K rvavi most. dok u njemu bude roda hrvatskoga!. Danas od mosta. Tako se z ametnula kavga i godine 1667. apat ide od usta do usta. nego zbog atraktivno . poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo! Mandu a: Sve je izgorilo. studenoga 1667. Ljepota djevojka Mandu a svetu sliku Majke Bo je. Kaptolci poku ali ure diti svoj dio mosta. Ne to vi e o nastanku legende o Majci Bo joj s Kamenitih vrata..drhæu. a da izmeðu dviju odvoje nih gradskih cjelina (tek 1850. me-ðususjedski antagonizam u pro losti znao bi dovesti do o trih suko ba. osim imena. Veæ napu tenu i zapu tenu crkvicu kupu e gornjogradski plemiæ Leopold Sermage. pa do 1784. Naprotiv. pa od tog vremena Krvavi most i no si to ime« (Pavao Cindriæ: Grièki milenij iz 1965. 66 majka bo ja od kamenitih vrata Barilec: Sveti Bo e! Rub slike uhvatio je plamen. To je bila kapelic a u kojoj se obred odr avao iskljuèivo na njemaèkom. 69 banski dvori Hrvatska vlada i premijer stoluju u starim Banskim dvorima na Markovu trgu. kao i svaka legenda. S jedne i druge strane su lijepo ureðeni but ici i modne kuæe. Jedni su drugima ometali gradn ju i ru ili ono to bi drugi podigli. izvaðenu ispod pepela. o èemu najbolje svjedoèi ime mosta koji ih povezuje . I Mandu a iz krèm e na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Bo je uz koju je vez ala staru prièu o postanku najdra eg joj grada. potporu nadama svojim. Na njenom mjestu na zapadnoj strani Trga i Markove cr kve nekad je bila crkvica Sv. do lo je do oru anog sukoba.Ali.

i svako malo novi ne povlaèe to pitanje. Zemlji te zatim ubrzo preproda je drugom plemiæu. koji æe ipa k od toga odustati. prozvano po vlasniku. Ta stara uta palaèa. Marka. na mjestu gdje æe mnogo godina kasnije biti sagraðena zgrada Gradske tedionice (Za taj se prijedlog najvi e zalagao dr. prema dana njoj Ma-to evoj ulici. Zagreb dobiva novo . tzv. Ban gradnju dovr ava i zgradu 1805. vi e je puta u meðuvremenu dograðivana. Marijan Derenèin.).. Pobijedila je napokon struja koja se zalagala za staro saj mi te. tzv. Fra njo Tuðman. Dobroniæ. dana njeg HNK. Kamen spoticanja u svim raspravama bila je lokacija. O gradnji novog kazali ta u Zagrebu se poèelo raspravljati jo 1886. jest to d a je jedan od stanara bio i ban Jelaèiæ. ako ne i va nije. Posljednje znaèajnije dograðivanje do ivljava 1882. zastor za graðanstvo podignut u tzv. Punih 37 godina stari su Zag repèani kazali ne predstave posjeæivali u tom kazali tu. 1990. kad na z apadnoj strani. vlastitim nov cem pomagao kazali ta itd. zahvaljujuæi dobitku na beèkoj lutriji. Lisinskijeva »Ljubav i zloba«. Posljednji intendant sta rog gornjogradskog kazali ta bio je ujedno i prvi intendant nove velebne kazali ne p alaèe. na uglu Markova trga i tada nje Gospodske ulice (Æirilome todska). U toj povijesnoj zgradi na Markovu trgu devedesetih godina pro log stoljeæa nakratko je stolovao i prvi predsjednik samostalne i priznate Republike Hrvatske dr. do danas oèuvanu. U svom kratkom ivotopisu unuka prvog b ana puèanina. koja je do na ih dana ostala neodjeljiva vizura Makrkova trga. kad je u Demetrovoj uli ci 1797. Tako je uz banske urede i banov stan. te svojim utjecajem i snala ljivo æu ubrzati gradnju na dana njem mj estu. a i razni se gradski odbori time bave. Buntak. ostaviv i za sobom. neprijateljska raketa iz zraka obru ila s e na Banske dvore i svojom ru ilaèkom moæi pogodila u samo srce hrvatske dr avnosti. a kao moguæe lokacije spominju se i Bregovita ulica (dana nja Tomiæeva) te Zrinjevac. Ferdinandu Kulmeru. Jedni su predlagali da se novo kazali te p odigne na Jelaèiæevu trgu. svoju blistavu intendanturu poèinje 1894. a to je kao povijesna èinjenica podjednako va no. Jelaèiæevu sobu. Ivana Brliæ Ma uraniæ ostavlja nam iscrpni zapis. a a najpoznatija i najbolja spisateljica za djecu praktièki je dio svoga djetinjstva provela u Banskim dvorima. koji ime dobiva p o vlasniku zgrade grofu Antonu Amadeu de Varkonvju.. Cindriæ i dr. politièki protivnik bana Heder varvja i jedan od stupova opozicio-narskog Obzora.g zemlji ta u najbli em susjedstvu upne crkve Sv. pretvara u svoje banske dvore. koji na mjestu ru evine Ur uline crkvice 1801. zagrebaèkom trgovcu Kristoforu Stankovi-æa. Na kraju je potreba za novom kazali nom zgradom postavljena na dnevni red Gradskog poglavarstva. Izidor Kr njavi. ali je. Stankoviæevo kazali te. Na samom poèetku Domovinskoga rata. knji evnik i kazali ni redatelj. Povijest te znamenite gornjogradske palaèe u kojoj su stolovali hrvatski banovi is tra ivali su i o svojim nalazima pisali mnogi povjesnièari i publicisti (Laszow-ski. u Zagr ebu se desetljeæima govoriti kako je Zagreb kazali te dobio na lutriji! U tom je kaz ali tu prikazana prva hrvatska opera. 71 kazali te Prvi put s kazali nim predstavama iza lo se iz plemiækih palaèa. i prvo dramsko dj elo na hrvatskom jeziku. autor znamenitog Hrvatskog glumi ta i mecena (dao izraditi spomenik Petru Preradoviæu i poklonio ga gradu. gdje je ureðen a i staja za bansku zapregu. dobiva jo jedno krilo. Navodno je prevagnulo to to se za tu lokaciju javno zalagao dr. ujedinitelj hrvatskih krajeva i politièar koj i je najzaslu niji za ukidanje kmetstva.. . ne zna se iz koji razloga. Ama-deovom teatru. da bi godinu dana sudjelovao u cjelokupnoj pripremi otvorenja nove kazali ne kuæe. Drugi su predlagali Ilicu na mjestu Prve hrvatske tedionice (Oktogon).). Godine 1834. koji je k azali te gradu darovao. Stjepan Miletiæ. gdje su tijekom stoljeæa sa svojim obiteljima stanovali hrvatski ban ovi. ali ne zato to je medu najgorljivijima za taj prijedlog bio sam ban Khuen He dervarv. koja do na ih d ana ostaje najznaèajnijom nacionalnom kulturnom institucijom. dobila i sabornicu. ali jedino izvorno i izravno sjeæanje na Banske dvo re imamo od èlana jedne od banskih obitelji. ne go je preprodaje banu Ignjatu Gylayu. Zemaljskog kazali ta. Kukuljeviæev komad »Juran i Sofija«. Ne bez razloga. ne dovr ava. A bilo je i takvih koji su novo kazali te vidjeli na Kaptolu (predlagali su ru enje Fr anjevaèkog samostana!). veliki autoritet u kazali nom ivotu toga doba. pjesnika Ivana Ma uraniæa.). podi e za ono doba poveliku palaèu.

nije bila graðena u tu svrhu. lukavo dosjetili da sveuèili tu daju carevo i kraljevo ime. nego za bolnièke potreb e . U zgradu na dana njem Trgu mar ala Tita Sveuèili te je preseljeno 1882. j Uz ta dva stara kazali ta. koja je o stala pojam Zagrebaèkog sveuèili ta. travnja 1 869. ni s ugledom Zagrebaèkog sveuèili ta. moglo studirati na nekoj vrsti visoko kolske ustanove . A koliki su se izmuèili. s kavanama u neposrednoj blizini. 19. Valja dodati da su najstarije kazali ne kuæe za svoje glumce i goste imale i kazali ne kavane. meðutim. bilo kao HNK.). bilo unutar samog kazali ta. jedan je otac pro log ljeta (2006. naime. A onda se car i kralj Franjo Josip umilostivio 8. a prije nego to je useljeno Sveuèili te. jedan od najzaslu nijih za otvorenje Sveuèili t a. koje je odavna poznato. S Markova je trga upuæen zahtjev na beèki dvor. aru ptica i Tre nji.Gradnja novoga kazali ta poèinje 1893. na i s u se preci. Spomenuta zgrada.\ nama. priznat o i cijenjeno daleko izvan na ih okvira. a traje kak o je to veæ 75 volite li zagreb? mnogo puta isticano kao primjer graditeljstva samo petnaest mjeseci! Zacijelo najuzbudljiviji i najsretniji dogaðaj u intendantskoj karijeri Stjepana M iletiæa upravo je otvorenje te velebne kazali ne zgrade i prvog nacionalnog kazali ta 1895. kao i na jo nekim gradskim kazali nim sce. kad smo se s jednog fakulteta etali na drugi i indekse skupljali kao trofeje. stoljeæa. veze s kvalitetom naobrazbe to ju da ju na i fakulteti.kako bi bila rastereæena stara bolnica Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. Poremeæeni odnosi u zapo ljavanju nemaju. Za sveèano otvaranje Ivan Zajc je uglazbio poznate Senoine stihove Znanje nas v odi/ Svjetlom slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali. preseljena iz Svilarske uli . gdje æe desetljeæi a i ostati (danas su tu Rektorat i Pravni fakultet). U istoj zgradi .. uz dubok uzdah izjavio: Ovo je bil o te e nego predi-zborna kampanja za predsjednièke izbore! Taj je roditelj. zastori se pred uvijek zna-] ti elj nom i zahvalnom publikom di u u Komediji. (o tome ostavlja i zapis). naslonjene na isusovaèku klasiènu gimnaziju. ali u tri navrata iz Beèa dolazi odbij enica. U njoj su odr avane i gospodarske priredbe. a iz koje æe zapravo izrasti mode rno sveuèili te. Uz podizanje velebnog kazali nog zastora. Zagrebaèkom kaza li tu mladih. a s pljeskom je ispraæeno kompletno »hrvatsko glumi te«. jedno vrijeme bila je i prazna. moralo je proæi pet godina da bi napokon. rad slikara Vlahe Bukovca. Ono ima i dugu tradiciju. Branko Gavella. 76 sveuèili te Nakon to je te kom mukom i uz vi estruke roðake i prijateljske veze uspio upisati kæer na fakultet. za naèelni-kovanja Adolfa Mo inskog. kao i sva recentna domaæa kazali na produkcija. veæ spomenuta prva na a ustanova i z 17. listopada 1874 . Kazali tu lutaka. koji dobiva i vlastito dramsko i kazali te. Nakon nekoliko uzastopnih neuspjeha. na kojoj se stjecala vi a naobrazba. akademski obrazovani ljudi biti sve tra eniji kod pr ijema u radni odnos i da æe ih na burzi rada biti manje nego to ih sada ima. a koju sveèano otvara sam car i kralj Franjo Josi p. Danas je sve te e postati student. i to zbog vlastite ta tine. a u Sveuèili nom euæ'i' ^e u Zagrebu 79 volite li zagreb? odboru bio je i knji evnik August Senoa. zajedno s gimnazijom. i var ka je uspjela. ITD-u. u meðuvremenu j e odigran cjelokupni svjetski klasièni kazali ni repertoar. o kojem zap is ostavljaju veæ spomenuti Miletiæ. Prvi rektor Sveuèili ta bio je Matija Mesiæ. te dr. postojala je i Akademija. jedinoj kazali noj kuæi sagraðenoj i orenoj sredinom devedesetih. a nisu uspjeli?! Sto se mo e ka d imamo vi e kandidata nego mjesta na fakultetima?! Pro la su vremena kad smo se na fakultete upisivali kako smo htjeli. kao i Tito Strozzi.. Jazavcu/Kerempuhu. kao Amadeovo ili Stankoviæevo. stoljeæa. Sveuèili te bilo otvoreno u zgradi stare Gornjogradske gimnazije na Kata-rinskom trgu. u njoj je bila Tvornica duhana. Meðutim. o otvaranju modernog zagrebaèkog sveuèili t a ozbiljnije se poèinje razmi ljati i u Hrvatskom saboru razgovarati ezdesetih godina 19. pa se treba n adati da æe jednoga dana mladi. uspio.. godine. premda u moran i maltretiran. Iako se u Zagrebu veæ od 1669. ni ta manje znaèajn o za na kazali ni ivot.

prosinca 1898. koji je prije obna ao du nost prorektora za vrijeme rektorskog mandata prvt ene na toj najvi oj sveuèili noj funkciji. bolnici. Novoj struji mladih likovnjaka i knji evnika Kuh aè u svom pamfletu u lipnju 1898. brojkama potkrijepiv i znaèaj izlo be. jo prije izlo b e. Nije ni èudo. st udentica (55. velike oporbe. oni isti me tri koji su samo tri godine ranije o smislili zgradu dana njeg Hrvatskog narodnog kazali ta. To velebno zdanje sa svr etka stoljeæa na jednom od najprozraènijih i najljep ih zagrebaèkih trgova (s ju ne strane Paviljona postavljen je Frange Mihanoviæev bronèani spomenik kralju Tomislavu) otvoreno je na najdolièniji naèin reprezentativnom izlo bom Hrvatski salon. i to na Salati. da joj i èupa iz srca smisao za moral. naime. ali je najstarija i najznaèajnija pozornica hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti. patetièno nazvao poslanicom umjetnièkim seces ionistima i knji evnim dekadentima. pripadnici tzv. èemu j< prisustvovao sav kulturni Zagreb. navodno. koji æe tu znamenitu i znaèajnu izlo b u kasnije ovako ocijeniti: Umjetnici s Vlahom Bukovcem. te prof esor estetike \ i poetike dr. o zivotvo-rismo svoja ma tanja i sanje. jer su sredi nju zgradu ove pre poznatljive zagrebaèke vizure Umjetnièki paviljon projektirali na eljeznoj konstrukci ji beèki arhitekti Helmer i Felner. To je bila prva velika umjetnièka izlo ba na kojoj su. nego to jt stanovnika imao Zagreb tijekom sveèane prigode otvore nja Sveuèili ta! Za novog rektora Sveuèili ta. gdje j e poslu ila kao Hrvatski paviljon. 80 razglednica s kupolom M noge su zagrebaèke vizure poslu ile za razglednice. J asne Helene Mencer. Zagrebaèko sveuèili te sve do 1901. u zgradi koja je bila namijenjen. branitelja javnog morala. I na samoj izlo bi. istinitu. ti skanu u vlastitoj nakladi (Anarkinja). ali i mnogi ugledni ci iz cijele Hrvatske i tada nje Monarhije. dakako. domoljublje i ina plemenita èuvst va i svojstva. uza sve znaèajne hrvatske slikare i kipare. predbacuje da te i za tim da na u mlade posvema pokva ri. te ko da j( netko mogao i zamisliti da æe jednog dana na èak 3: zagrebaèka fakulteta i akademije (podatak uzet iz nas tavne godine 2003. hrvatske moderne. religiju. Umjetnièki paviljon. sudjelovali i mladi knji evni ci.ce (danas Preradovi-æeva). dakako.. u rujnu 2006. zapi suje jedan od sudionika. ne samo oficijelnih vlasti Khue-na Hedervarvja ne go i raznih kulturnih poslenika. a mi pisci s Gjalskim. 83 volite li zagreb? Zagrel) Na e te nje mladih umjetnika toga doba (naslov programskog teksta Milivoja De mana) im ale su. nije kazali te. dr. specijalnost. bilo je Kuhaèevih istomi ljenika. ali jedna od najpoznatijih i najèe æih je razglednica Trga Franje Josipa/ Tomisla-vov trg. Jedino je Medicinski fakultet otvoren znatno kas nije. ali lijepu. Konstrukcija je. dodu e. kako su to kronièari zapisali. Franjo Markoviæ. prof. izabran je prof. ma koje su mladi. sigurni u sebe i svoju umjetnost. Mlade su napali knji evnik i urednik knji evne revije : Novi vijek dr. Umjetnièki paviljon sveèano je otvoren 15. visoku. koliko je izlo ba trajala. dakako. nakon vi e puta ponovljenih izbora. dopremljena s Milenijske izlo be u Pe ti. godine eni nisu pohaðale. pjesnik Mihovil Nikoliæ. a do dana dana njega ive (svojim djelima) sudionici prve izlo be u tom zagrebaèkom . Aleksa Bjeli . dr. koji je svoju bro uricu. na Beè i li neki drugi grad Habsbur ke Monarhije. ! velikodu no pozvali. koja podsjeæa./04. Gradnja kazali ta bila im je. Prvi se. U tri mjeseca. a znajuæi to mladi spremaju. javno oglasio Franjo Kuhaè. Èitav se dan ljuljali valovi svijeta po sveèanim dvoranama Umjetnièkog paviljona. Ante Tresiæ Pavièiæ.) studirati vi e od dvostruke studenata i. dodosmo do rijeèi i rekosmo glasno: Hoæemo novu umjetnost.. 1 Prigodom sveèanog otvorenja Sveuèili ta. koja je tu ostala sve do gradnje nove tvornièke zgrade u Klaiæevoj (nekad Tvornièka ulica). Glavni oponent Franjo Kuhaè i njegovi istomi ljenici u meðuvremenu su pokopani u zabor av. i to nakon samo godinu da na gradnje.034). Predbacuju im neukost i mediokritet stvo. medu predavaèima i govornici. po sjetilo ju je navodno jedanaest tisuæa ljudi ili svaki peti Zagrepèanin.

. Od tada dat iraju podaci o prvim upisanim knjigama. studenata i knjigo ljubaca opæe prakse sa strahopo tovanjem ulazile u staru secesijsku zgradu na Maruliæe vu trgu. Sada kad smo veæ u novoj zgradi. nacionalna pismenost. sto ljeæa. Njezin zaèetak spominje 1607-. same od sebe. otvorila vrata tek 1988. Nacionalna i sveuèili na knji nica na Aveniji Hrvatsk e bratske zajednice 4 ima vlastitu internet-sku stranicu i s njom se putem Inter neta mo e izravno .5 milijuna svezaka na 114 kilometara polica.). Slava Ra kaj. Robert Frange Mihanoviæ. knjige. upoznati mnoge nacionalne orkestre. od èega je 66 kilometara knjiga. Uvijek znati eljna i zahvalna zagrebaèka publika. nameæu u gradu razgovor o gradnji nove. i to u . prve zgrade koja je u Zagr ebu graðena za knji nicu. znanstvenika. Tu je pohranjena i Metro-politana knji nica zagrebaèke Nadbiskupije od pedeset i pet tisuæa svezaka i rukopisa. police i vitrine doslovno su p ucale od rastuæeg knji nog obilja. kao i inozemna literatura o Hrvatskoj i Hrvat ima. Viktor Kovaèiæ.. a ostaje zapisano da je prije 1645. umjetnika. gdje nasumce.. Ksaver Sandor Dalski. .729 (2005. a 48 kilometara periodike. 1111 koncertna dvorana »lisinski« Koncertna dvorana »Lisinski« upisala je Zagreb na kartu europskih i svjetskih glazbe nih metropola. bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja knjiga..Vlaho Bukovac. u hrv atskoj metropoli.? Zatim: crkvena t i ina.. Kriterij nabave knjiga obavezni su primjerci knjiga koje su napisali ili tiskali Hrvati.. Klement Menci Crnèiæ. imala je prigodu i èast kod kuæe. 87 volite li zagreb? Dana nji fond knjiga (podaci iz 2001. a virtualnih posjeta je 446. podsjetimo se na trenutak duge povijesti te na e èuva rice pismenosti. svodovi. predviðenoj za petsto tisuæa svezaka. kad su s e isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i Gimnazijom.) sveèano otvorila vrata. lusteri. Tomislav Kriz man i Ljubo Babiæ. sastave i soliste. naviru uvijek iste. komunicirati.000. Oton Ivekoviæ. da na nja zgrada na Aveniji Hrvatske bratske zajednice. Zat vorena spremi ta i pokretni regali dugi su 110.000 korisnika. Upisanih korisnika: 17. Prenatrpanost i prezasiæenost knji nice na Maruliæevu trgu. 84 nnr ¦i ii ii ¦i u ii ii ii u JI JI11 nacionalna i sveuèili na knji nica Kolike su generacije intelektualaca.hramu umjetnosti . katedrala pameti. I 88 52. stolne svjetiljke. koja je ukupno 93 godine u svijesti i u svakodnevnom prakticira nju svih pismenih stanovnika grada i dr ave. U trezorima knji nice èuvaju se rijetke i dragocjene knjige. U toj staroj ljepotici (arhitekt iz doba secesije Rudolf Lubinski). knji n ica imala posebnu dvoranu s knjigama. Bela Ciko -Sesija. posjet Knji .000 metara. da bi nova.) govori o vi e od 2. veæe i funkcionalnije zgrade.j nici je 320. vi-tra i.. A tu je i zbirka zemljopisnih karata (ima i rukopisnih karata!) i atlasa. otkako je Dvorana p rije 34 godine (1973. knjige. Sveuèili na uloga knji nice ispunjava se nabavkom inozemne znanstvene i struène literature.. neizgovorene rijeèi: sece sija. originali rukopisnih knjiga i ostala rukopisna graða neprocjenjive vrijedn osti. èime se obavlja funkcija nacionalne knji nice. g. t e grafièka zbirka koju su osnovali slikari grafièari Menci Clement Crnèiæ. meðu kojima ima i nekih koji datiraju èak iz 11. crtarije. osjeæaj trajanja. Ozbil jnije se o tome poèinje razgovarati ranih osamdesetih pro log stoljeæa. d. kultura i pisana/tiskana povijest j ednog naroda na jednom mjestu. knji nièara i pravila o èuvanju i posuðivanju knji ga. knjige. o tvorenoj 1913. rukovodeæi s e pritom potrebama svih sveuèili ta u Hrvatskoj. To je otprilike to to posjetitelja iznova uvijek iznova obuzima za svakog posjeta staroj Nacionalnoj i sveuèili noj knji nici to je ono to se mo e nazvati re-spektom i au toritetom.

salzbu ki. za malen grad na dvama susjednim bre u . Spomenimo samo imena koja su u svijet pronijela glas na eg grada. Ivo Pogore-liæ. Ju nokorej-ska opera. Mataèiæ i Milan Horvat. pojedinaènih i skupnih. pa od jazza. I opæenito je izniman i va an kao civilizacijska i tradicijska konstanta u ivotu hr vatske metropole. Marijan Haberle). j 92 maksimir Kao stari europski grad. U bogatoj ponudi Dvorane »Lisinski« pred zagrebaèkom publikom zasjale su najsjajnije z vijezde svjetskog i europskog glazbenog neba. ciri ki. Bo ko Petroviæ. te orkestri nacionalnih televizijskih postaja. Leo Nucci i Peter Schreier. pa svjetska kraljica jazza Ella Fitzgerald. Gilbert Becaut i Charles Aznavour. Piero Capupuccilli. za vrijeme graðo naèelnika Ive Vrhovca. navi e i najze-lenije. nije uvijek imao. Maksimir. dakak o. svojevrs ni statusni simbol. Trnjanska dvorana. i Kurta Masura. Dunja Vejzoviæ. Grad je sam financira). i ima. Jurica Murai . Od domaæih glazbenika nema znaèajnijeg imena koje u »Lisinskome« nije nastupilo. Ona je tu u njemu najdublje. koju. hels in ki. te mnogi drugi. poput moskovskog Bolj oj teatra i milanske Scalle. Ru a Pospi Baldani. premd a isprva park nije bio. ostavljali su svoj trag u Zagrebu. iznimno mjesto u ivotu ovoga grada i njegovih graðana . zbog originalnog projekta i vrhunske akustiènosti. Josip Gostiè. pet-rogradski. Beèki.ina. Zagrebaèki kvartet i dr. reprezentacija francuske ansone Juliette Greco. turis ta i poslovnih ljudi. Vladimir Ru djak. te programski di rektor Dvorane Igor Kuljeriæ i Ivo Vuljeviæ. \ Dvorana »Lisinski« nije samo nacionalni hram glazbe.. kao to su Luciano Pavaro tti. pa Milan Sachs. domaæih i stranih. kao i svjetska rock zvijezda Nick Cav e. to zbog posljedica katastrofalne po plave 1964. Milan Horvat. dakle. ansone.naj irem rasponu.. Za tridesetu obljetnicu 2003. berlinski. pl. Dmitrija Kitaenka. Vrata æe ipal sveèano otvoriti 29. I tako to traje dok traje Maksimir. Koliko Maksimir posjeæuju i u njemu borave Zagrepèani. Pa vica Gvoz-diæ. jazza. prosinca 1973. arh. Francuski nacionalni o rkestar. koji je i osob no pridonio nje nom dovr enju. Mataèiæ. kad se Sava razl ila ne samo preko njezin gradili ta. I na jdu e u jednom komadu: 212 godina! Vi e od dva stoljeæa. dirigenti poput Lorina Maazela. potom Èe ka i Izraelska filharmonija. londonski. sa simfonièarima i baletnim grupama. do avangarde. Tomislav Neraliæ. Dosad bilje i vi e od deset tisuæa konce rata i vi e od deset milijuna posjetitelja. RAI i dr. to je podatak svakako vrijedan pozornosti. To s u legendarni Lovro pl. To su proslavljeni dirigent Lovro. èelisti Mistislav Rostropoviè i Mischa Maiskv. kao to su pijanisti Svjatoslav Rich ter. Ivo Rob agrebaèki solisti. od klasike. najuglednije mjesto na karti europskih park ova. ona je i jedini ca vrijednosne mjere cjelokupnog nacionalnog kulturnog i dru tvenog ivota. Ali malo gdje je Europa u njemu kao u gradskom parku Maksimir. Nada Puttar Gold. vionilisti Uto Ughi i Henrvk Szervng. dugogodi nji i uspje ni ravnatelj Dvorane (kojeg uspje no nasljeduje aktualn i Lovro Lisièiæ). a gradnja se otez ala i odugovlaèila. Odluka o njenoj gradnji donije ta je jo daleke 1957. pa samim tim i cijele Hrvatske.. niti danas ima. strasbur ki. Mladen Ba iæ. Los Angeles Phil-ha rmonic Orchestar i dr. toliko je on zanimljiv i popu laran u planu i programu brojnih posjetitelja grada. progla ena su i èetvoric a poèasnih èlanova Koncertne dvora ne »Vatroslav Lisinski«. orkestri proslavljenih kazali ta i opernih kuæa. i to u rasponu od klasike. kao to su BBC. estrade i rocka do folklora. niti je mogao biti. ansone do rocka. Zagreb nam Europu i njen duh oslikava na razlièite naèine i na razlièitim svojim dijelovima i stranama. Jose Carerras. ali je zato imao. te pjevaèke megazvi jezde. Zubi na Mehte. To v i e to je posrijedi najveæi i najstariji gradski park na jugu Europe. to zbog vjeène novèane oskudice (iako je posrijedi nacionalna insti tucija. Lazar Berman ili Vladimir Ashke-nazy. za vrijeme gradonaèelnika Veèeslava Holjevca. vole n azivati »hrvatski Carnegie Hali« (projektant in . 91 volite li zagreb? imala je dug i trnovit put od zamisli do dovr enja. Jer sve to se dogodilo ili se dogaða u »Lisinskome« samim tim dobiv a na te ini i ugledu. moskovski simfonièari. Marija Radev. Zagreb sudjeluje u uku pnoj europskoj parkovnoj kulturi. Kirila Kondra. nego i preko eljeznièke pruge.

a moja je du no st da u njoj izgradim putove i da ih predam vama. na Kaptolu slavi zlatni pir. nego zbog imena. polovni to polino ili polukamion. roðenjem Slovak. otvara njem Mosta slobode. u reðene livade i proplanci. da bi na kon njegove smrti parku bilo vraæeno staro ime. Usporedba se mo e uspostaviti u odnosu s kasnijom Hauli kovom erom. mo e se s punim opravdanjem nazvati velikom preobra zbom Maksimira. Ljetnikovac. Maksimir kao maks i-mir. pa se. koji je. pokopan u katedrali) i prvog zagrebaèkog nadbiskupa Haulika. ono to je milijunskom gradu i nacionalnoj metropoli d anas. na alost. zasadila je ovu umu i lugove. ivota stajati na glavnom ulazu u park. odmori ta. z. Sve to se danas mo e vi . koji oèito nema smisla ni interesa za Ma ksimir. 96 trnjanska skela Stariji Zagrepèani sjeæaju se posljednjeg vozaèa Trnjanske skele Jure. tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak su i znojno èelo tu naðite mira odmora i odaha svojim brigama«. kad brig e izmore du e va e. Juraj Haulik. uz korito potoka Bliznec . U tom vremenskom odsjeèku je ostvario najvelièanstve-niji pothvat vr tne kulture u Hrvata. Dolaskom Haulika na Kaptol .. a godinu ka snije umire. nije toliko bitno. Ali n< zb og Maksimilijana Vrhovca. Ime Maksimir dobiva po svome osnivaèu.trg pa na zapadnu stranu HNK. a koji æe za nadbiskupov. Mirna koliba. Brezova koliba. Kad vas izmuèi te ki rad. Igor Gosti). ili maksimaln mir. naru avaju tek glasanj. s kojej maèem zamahuje na zmiju. u znatno iskvar enom obliku. temeljito raskrèiti i oèistiti. kaptolskom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. stoljeæa. biciklisti. pro ireno i preureðeno Donje (p rvo) jezerc dovr eno Drugo jezero. H ram prirode. Jurja i od kipara Antona Ferk orna naruèio monu mentalni cinèani spomenik sv. te prepasati puteljcima s odmori tima na kojima su k lupe i sjenice doèekivale prve goste. niti mo e imalo umanjiti r evolucionarnu ideju i sam pionirski poèetak zagrebaèke parkovne kulture biskupa Vrho v-ca i njegova 18. raz viv i tamo vrlo visoke estetske standarde. koji je od Maksimir. glorijet kod Ljetnikovca. Podignuti su brojni graðevin ski objekti: Glavna ulazna vrata i Koliba za goste. zapre na kola. Kasnije pre mje ten. s puno ara (i novca) baca na ureðenje maksimirskog perivoja. vjeèni vrtlar.Kaptolu i Gradecu. stvorio Maksimir. kakvog barem u osnovi znamo i da nas. sagraðeni putevi. »Vremensko razdoblje 1838. posebice u hortikulturi. Svi carska kuæa. 95 volite li zagreb? Prije dolaska u Zagreb.-1843. Vidikovac (Kiosk). pravo remek-djelo vrtne umjetnosti.Strossmaverov . u èast svoga preporoditelja prekr ten u Jurju Ves ili Jurjevac (dao sagraditi crkvici sv. po kojem ga danas poznajemo. Potkraj mjeseca travnja 1794. èime i zagrebaèka biskupija prera sta u nadbiskupiju. uz duho vno poslanstvo.ljcima . zagrebaèku biskupiju vodi biskup Aleksandar Alagoviæ. Ki o bran. dav i oblik romantiènom en gleskom (pejsa nom) perivoju. postavljen kipovi. igre rijeèi. Izmeðu biskupa Vrhovca (1826. staze.« (dr.. vrijeme odr ava nja Univerzijade u Zagrebu. koji je prepu ten i zapu ten. est godina provodi u Beèu. Maksimirski mir od 1925. Bellevue. biskup Vrhovac tako ureðeni park Zagrepèanima sveèano predaje na uporabu ovim rijeèima (prema fikciji Marije Juriæ Zagorke Republikanci): »Narode! Braæo moja! Priroda. kojega æe u meðuvreme nu Papa unaprijediti u prvog zagrebaèkog nadbiskupa. Jurja na konju. Vratar ska kuæi ca. te obavezno neko uniformirano lice. a koliko samo uljuðeni umski proplanak uz korito potoka Bliznec. Pogled na skelu podsjeæao je na scenografiju ratnog ilegalnog Zagreba. za Maksimir nastupa zlatno razdoblje. to staro savsko plovilo odvezao u povijest. Koliko je to u to doba bio park u klasiènom smislu rijeèi. Za vrijeme Jurja Haulika. podignuti paviljoni (Paviljoi Jeka. gdje i danas). taj je zagrebaèki park. turopoljske ku -mice s ko arama svje eg povræa ili velikim kantama s mlijekom. kad u park (za graðo naèelnika Vjekoslava Heinzela) uselja va Zoolo ki vrt Posljednji put Maksimir je temeljitije ureðen 1987. najprije na Akademièki . Narodni hram. paviljon na Veliko j li vadi). vodotokovi i mostovi. rijeèi tj. Na prostoru biskupske ume od 385 jutara iskrèeni su golemi prostori. i rika divljih egzotiènih zvijeri. Samorodna hrastova uma obogaæena je egzotima. k oji se drznuo umu na sjeveroistoènim obroncima Medvednice.

tj. teret (u posljednje vrijeme i automobile) vi e od sedam stotina godina. Botanièki vrt je osnovan zaslugom Antuna Hein-zela. oblikovan je u pejza nom s tilu. jer je zbog svoga gospodarsko g i strate kog znaèenja uvijek bila u vlasni tvu kraljeva. kako se u cijeloj svojoj dugoj povijesti naz iva. meðutim. zimi su se na e bake i djedovi klizali. stoku. premda je meðu gradskim zastupnicima dosta onih kojima se èinilo da bi novo kazali te trebalo graditi vi e centru grada. i crkvene su po eljele svoj brod i svoj prihod. mor a odstupiti. tada njeg profesora botanike na Zagrebaèkom sveuèili tu. skelom su u Zagr eb razni trgovci i obrtnici dovozili robu. prevozila ljude. obrasla bujnim vodenim biljkama. dovr ena Ga-vellina kuæa na Jelaèiæe u trgu (dana nja estica). kako bi ostal o vi e prostora za daljnje irenje grada prema Savi. kao to znamo. Ona je na mjestu dana njeg Mosta slob ode. Restoran »Skela« do ivio je s vremenom sudbinu prave Skele pao je. proglasi o Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. umro je Ivan Kukuljeviæ Sak-cinski i pokopan u arkadi Iliraca na Mir ogoju. U dru goj polovici osamdesetih dvojica zagrebaèkih ugostitelja (Jo a Ne-koksa i Francek Ko lar). Kao estoki opozicionar i protivnik Khuena. koji se prostire na 4. koja je naplaæivana za dr avnu blagajnu. Mo da je upravo po njemu ta drvena splav u Trnju i nazvana Kraljevskim brodom. Njegova je rijeè takoðer va na za dodjeljivanje zemlji ta na Sajmi tu za radnju kazali ta. vozio èak i kralj Be la IV. navodno. koji su pro li najbolje konobarske kole.). koje æe u kasnijoj gradnji grada imati va nu ulogu. u zabora . a nadzor nad radovima je vodio nadvrtlar. Kao i nazive jela »skelarski odrezak« i »kraljevski bro d«. Obrtna ko la na Sajmi nom trgu progla ena je zemaljskim zavodom. na alost. koji je u zagrebaèkoj ponudi imao kratku povijest. Biljno-geografske skupine nalaze se u zapadnom dijelu vrta. a za ulazak u grad plaæali su kraljevsk i danak. Jedni su za to da se gradi na mjestu gdje je i sagraðen (1891. Glavnoga kolo dvora jo nema.7 hektara povr ine. Drveæe i grmlje svrstano je na parcelama po tzv. U sredi nje m su dijelu staklenici. Ceh Viteslav Durcha nek. Na kormilu grada je Nikol a Badovinac. a njome se. Za razliku od restorana. Dubrovnik i Gradski podrum. 101 volite li zagreb? Istoèniji je dio poznat po dva jezera. onoj na zapadnoj strani . Iste godine kad i Botanièki vrt. Osim brodarine.djeti na veæ malko po utjelim fotografijama zagrebaèkog fotografa Pavla Cajzeka. Vode se razgovori o uvoðenju konjskog tramvaja. Tako je 1343. proradila je uspinjaèa u Bregovitoj ulici.. a u raspravama se èuju razlièita mi ljenja. godine. zidove kojega su ukrasili uveæanim Cajzekovim fotografija ma trnjanske skele. vi e nego dugu povijest. drugi se tome protive. inaèe financijski struènjak. gradonaèelnik Nikola Badovinac 1889. filogenetsko-siste-matskoj srodnosti. a u blizini su i bazeni s vodenim biljem. meðu kojima . zapravo malo istoènije. osnivaju projektantsko-gradevinsko p oduzeæe. a i njihove ene su iskuhale i ispekle zanat u kuhinjama zagrebaèkih hotela. Leo Honigsberg i Julio Deutsch. a tu se prvi put poèinje igrati i hokej na ledu. Trnjan ska skela ima.). a mo da je tako kr tena i po nekom drugom kralju. koji je dao probiti Bo koviæevu ulicu i tako p ovezati Zrinjevac s Petrinjskom. na koje se nadovezuje cvjetni parter oblikovan u francus kom stilu. Na jednoj od njih. Pouèene iskustvom svjetovnih vlasti. te k upali te na Savi. koji je svojom slavnom Zlatnom bulom 1242. a zala u se za to da se pomakne jo prema jugu. o potrebi njegove gradnje tek se raspravlja. na tada njem krajnjem jugu grada. na Savici s u otvorili restoran »Skela«. zatim ureduje i otvara produ etak Palmotiæeve. zatim Kulmerova palaèa na Zrinskome trgu i Uèiteljski dom na Sajmi nom trgu. gdje je danas stara zgrada Nacionalne i sveuèili ne biblioteke. Cak su i dizajn jelovnika postavili u funkciju sjeæanja na tu prastaru zagrebaèku instituciju. a sve okolo su jo bile livade. Sa svojih èetr desetak tisuæa stanovnika Zagreb je sezao tek do Kemijskog laboratorija (podignut 1884. Kraljevski brod dobio i prvog takmaca na Savi. a dvojica mladih zagrebaèkih arhitekata. Najveæi dio vrta. 99 botanièki vrt Botanièki vrt otvoren je ujesen 1889. koji su od nje imali vi estru ku korist.

Tek od 1946. da bi posjetile i do ivjele tu na jveæu i naj areniju atrakciju na ju noj obali Save. kad nam je sivilo bila osnovna boja svakodnevice. hladni i u toglj eni Englezi.j 102 zagrebaèki velesajam Nastavljajuæi se na dugu zagrebaèku tradiciju sajmovanja. Jedino se nitko. Zagrebaèki velesajam s vremenom post aje ono to mu je i temeljna svrha i namjena meðunarodna smotra gospodarskih dostign uæa i mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. Botanièki vrt. U sjevernom dijelu vrta je kamenjar s razlièitim biljnim vr stama stranoga porijekla. a sa svojih 125 godina postojanja i jedan od najstarijih. meðunarodni Zagrebaèki velesajam. gdje se sklapaju unosn i poslovi. Isprva je Botanièki vrt bio u sastavu Botanièko-fi-ziolo kog zavoda pri Sveuèili tu. to se opæenito misli. 105 penkala Kako smo postali i formalno nacionalna metropola. A kako je raslo sve veæe zanimanje i zlagaèa iz zemlje i svijeta. S gradnjom sada njeg izlo benog prostora preko Save zapoèinje se 1955. Kao to nas se uvijek iznova doimaju podaci o velièini tog modernog velesajamskog grada preko Save. ali bolje ikad nego nikad. samo g odinu dana kasnije sveèano je otvoren novi Zagrebaèki velesajam. koje su iz provincije dolazile u Zagreb. sa Zagrebaèkim zborom (od 19 09. prvi put pod dana njim imenom.000 èetvornih metara zatvorenog sajamskog prostora. i ti. kao krunom izlo benog sajmi nog prostora s izlo benim paviljonima starih Zagrepèana jo za vrijeme Austrougarske. na sugraðanin s Trga kralja Tomislava broj 17 Sla oljub Penkala. struènjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. subm editeranske. kao i mnogim ðaèkim i sindikalnim ekskur zijama. turisti. koji su iz godine u godinu nicali s jedne i druge strane tramvajske pruge. ni ovaj put. pripada Filozofskom fakultetu. te nasljednic e stare Jugoslavije. za izlagaèe i posjetitelje otvorit æe vrata 1947. Zagrebaèki velesajam godi nje p rireðuje 25 specijaliziranih priredbi. na mjestu dana nje g Studentskog doma i nasuprot Tehnièkom muzeju. A to se od gostolju bivih i pristojnih domaæina i oèekuje. I do ivjeli smo da nas. zataknuto uredno u d ep i prièvr æeno. koji napok on poèinju otkrivati i na grad. koja sve ove puste godine viri iz maloga d epa cijelog svijeta. Posljednji koji su nas otkrili lo ndonski su mediji. I svoje sunarodnjake (Sundav Times i jo neki) nagovaraju da nas posjete. I pronalaze u njemu zanimljivih stvari i sadr aja zbo g kojih Zagreb vrijedi posjetiti. a pos lije. svakako je najveæi i najznaèajniji u jugoistoènoj E vropi. od èega je 180. a s tom èudesnom napravom svijet je prihvatio i njegovo prezime. a kroz izlo bene prostore godi nje proðe oko milijun posjetit elja. kao i ezdesetih godina. Dojmila bi nas se jo poneka brojka o tim meðunarodnim transakcijama. a mnogi ni putovni ce. nema v eze s engleskom rijeèi »pen« (pero). sa svojih desetak tisuæa razlièitih biljnih vrsta iz mediteranske. Zagre baèki su im turistièki djelatnici odmah na tome javno zahvalili. na kojima sudjeluje vi e od sedam tisuæa izlagaèa iz zemlje i inozemstva. nije sjetio kak o se engleske (i jo mnogi druge) medije. nisu vi e bili dovoljni. Danas se Z agrebaèki velesajam prote e na prostoru od 505. I posjeæivati. tako da se m ogu odr avati sajamske priredbe i u zimskim mjesecima. obj avljena u velesajam-skom biltenu ili javnim medijima. nego da je to popularno pisalo . arenilo velesajam-skih povi ljona s obiljem arenih prospekata i kataloga bila je glavna atrakcija i nama Zagrepèanima. na Savskoj cesti. kako vole reæi. Zagreb sve èe æe i u sve veæem broju p osjeæuju strani diplomati. u sklopu istoga zavoda.. kad jo nismo imali televizore i automobile. poslovni svijet. . Moglo im se kroz dolièno spomen-obilje je ili spomenik na istaknutom mjestu u gradu dati do znanja kako penkala. Tih pedesetih. koji u posljednje vrijeme sve èe æe obilaze Za greb. na sva usta hvale kao lijep grad i europsku metropolu koja strancim a ima to pokazati i svojim èitateljima sugeriraju da Zagreb posjete i da bi se kod nas mogli dobro osjeæati. u sastavu je Prirodoslovno-matematièkog fa-l kulteta.000 èetvornih metara bruto sajamske pov r ine. eto. kako se k a e. ta kultna teh nièka olovka. Takav izumitelj koji je svijet zadu io svojim epohalnim izumom. i tako su mu izum i prezime postali planetarno popularni svakako je od svog grada zaslu io vi e od skrom . alpske i drugih zona. Trebalo im je dugo. ni novi paviljoni. na livadi gdje je danas Mariæeva ulica). I strani novinari. a zahvaljujuæi z alaganju tada njeg predsjednika Gradskog narodnog odbora Ve-æeslava Holjevca. moglo i dodatno impresionirati.se osobito istièe lotos.

Pogotovo to mu je ploèu postavio Zag ebaèki zrakoplovni savez kao svom vi e nego zaslu nom èlanu. otac penkale. A i polijetanje i slijetanje obavljeno je na na em prvom aerodromu na Crnomercu. Taj njegov epohalni izum i patent. A i ostali sugraðani. Hiihn (dolazi iz Tirigije) seriju fotografija Kaptola sa staro m baroknom katedralom. kojim je. èak i Ameriku...mandati i ljudi otvorena vrata na gradskom grbu Zagreb je kroz cijelu povijest bio otvoren grad i Zagrepèani su oduvijek prihvaæali strance. Toèno sto godina. prenos io na pokoljenja. uz ostalo. ostaviv i svom Zagrebu jedan od najveæih s rednjoeuropskih spomenika hortikulture park Maksimir. pa narud be u Zagreb poèinju pljustati sa svih strana. ali ubrzo je prihvaæena u svijetu i kao rijetko uspjela reklamna poruka. naime. I prvi zagrebaèki fotografi Franjo Pommer. A ove je godine i razlog vi e za to. iljata nosa i golemih u iju. rje ava zabludu u kojoj veæina svijeta j o i danas ivi da penkala dolazi od rijeèi pen pero. u ovom sluèaju fotosvjedoèan-stva o svom gradu. koji je penkalom ispisao svoju stoljetnu povijest? O spomeniku Penkali. ni ne sluteæi kako je penkala u tzv. veliki svijet krenula upr avo iz malog Zagreba«. Zagrebaèki su mu se zrakoplovci. Od tada pa sve do danas. Zagrepèanin Penkala viri iz d epa cijelog svijeta. pod patentnim brojem 36946. nikako da proviri spomenik Penkali i penkali! 108 grad u gradonaèelnièkom lancu zagrebaèki gradonaèelnici . k oji je dao sagraditi upravo Slavoljub Penkala. to æe reæi da je biskupu pekao kolaèe. kojim bi se nalivpero prièvrstilo za d ep. Uz penkalu. Èak i pisac kojem. 107 volite li zagreb? Navr ilo se. Julije Hiihn i Ivan Standl su stranci. zahvaljujuæi na e m sugraðaninu. ne bez razloga. i to u svoje ime i u ime cijeloga svij eta. koji j e Zagrepèanima. naime. naravno. eto. Boris Puhlovski. k oju ne treba o triti.smije n a glava. Penkalin izum je smjesta osvojio svijet. Penkala je izumio i nalivpero. zemlju izuma. prisjetimo se da je Juraj Haulik. prvi zagrebaèki kardinal i zagrebaèki dobroèinitelj. a utor najèitanijeg romana iz povijesti Zagreba.« Isprva je svoje tehnièke olovke Penkala proizvodio u vlastitoj nevelikoj radionici u Ulici Marije Valerije 3 (danas Pra ka). A kad smo veæ sa starim Senoom na Kaptolu. navodno. a njegov originalni za titni znak . I to s onim famoznim dr aèem iliti knipso m. koji je njegov sin. za jedno s prvim hrvatskim profesionalnim pilotom (Dragutin Novak). konstruirao i prvi na zrakoplov. toèno sto godina kako je Zagrepèanin Slavoljub Penkala patentirao to svoje otkriæe tehnièku olovku. Èim je krenuo u masovniju proizvodnju. sve vi e privlaèi strane turiste. dvosjed. Primjer i prilog tome daje autor k njige o Penkali. A to je utoliko za nas va no to sm kao mali narod skloni sami sebe podcijeniti. da je taj svestran i izumitelj. nalivpera i kemijske olovke nose prièvr æen e za vanjski ili unutarnji d ep. sijeènja 1906. . u cijelom se svijetu penkale. s penkalom za uhom. bio je. koja je pod njegovim prezimenom zavladala svijetom . koji. osvojila je Zagr epèane. veæ se godinama u Zagrebu prièa. August Senoa. ing. kojem je slu io kao vrlo cije njeni i dobro plaæeni sladopak. Poznato je. ist ina. tako da nikad nije nauèio hrvatski. Pjesnikov otac Aloj zije Senoa do ao je u Zagreb na poziv biskupa Alagoviæa. A u njegovu gradu. Tako nam Pommer (èak iz Danske) ostavlja fotografiju sveèanog otkriæa spomenika banu Jelaèiæu 1866.. patentiran kod Ugarskog kraljevskog ureda 2 4. Velemajstor za kol aèe Senoa-otac. Za Haul ikom je u Zagreb i u Maksimir do ao i Haulikov zemljak. odu ili. a svjetske novine na raznim jezicima raspisale su se o toj »èudnoj olovci.ne spomen-ploèe na proèelju njegove zrinjevaèke kuæe. dakle. tek je prva generacij a Zagrepèana u obitelji Senoa. u kojoj spominje «kako se na i iseljenici i p ovratnici iz velikog svijeta vraæaju u Zagreb i svojoj djeci i prijateljima donose na poklon penkale. ostavio i album litografija »Jurja ves«. slikar Ivan Zasche. volimo tepati kako je najzagrebaèkiji. 1909. roðenjem bio Slovak. koji su kao pravi Zagrepèani ostavili traga. slab u uèenju hrvatskog jezika. poletio. i uvijek je jednaka i prikladna za svaku ruku. u svoj njegovoj rasko i. ma kar i skromno. koja se u Zagreb doselila iz Èe ke. hrvatski pisac.

a èemu su kroz povij est pridonosili i stranci. koja je pokrenula prvi enski list enski svijet. Prvostolnica. ali sada kao gradonaèelnik. da bi njegovu kæer Klotildu pouèavao ple su. ali i prve portrete poznatih i ugled nih ljudi .. otvorili na Harmici. urednik i feljtonist Obzora. Coronelli je u Zagrebu osnovao prvu privatnu kolu plesa i lijepog pona anja. kao i Samoborac Ferdo Livadiæ. Hrvatska i njezin glavni grad ne samo da nikad nisu propali. pun je planova za boljitak i razvit ak grada. roðen nekoliko kuæa od Kamenitih vrata. koji na poziv grofa A mbrozija Vraniczanvja dolazi u Zagreb 1859. mladog virtuoza na violini Franje Kre me. Matije Mrazoviæa. na alost. a zauzvrat jej ime Zagreba nosio u svom plemiækom pre dikatu .ple-j meniti od Zagreb grada. izvode se u Zagrebu po libretu Dimitrija Demetra. nego su vi e ili manj e. takoðer su djelo stranca.Senoe. zagrebaèki je odvjetnik. relativno kasno dobiva prvog gr adonaèelnika. Prvi kazali ni kritièar u pokretu mladih na r azmeðu stoljeæa. napredovali i rasli. a majka Srpkinja. 113 volite li zagreb? Prve hrvatske opere »Ljubav i zloba« i »Porin«. kako se prema Zlatnoj buli iz 1242. Spominje se da je do ao »negdje iz Europe«. bio je Slavo-! nac porijeklom iz poljske plemenita ke obitelji. umjetnici. kako se nekoæ nazivala skela preko Save.a Standl (Èeh). I prvi zagrebaèki kavanari. \ 114 A A A A A A A A ^fc ^fe ^Sfc ^fc ^fe ^fc T I gradonaèelnici Ovaj stari grad. Moravci. koji su svoje kavane. Èak i jedan od najuspje nijih gradonaèelnika. a po novome gradonaèelnik. Prva kazali na nagrada prozvana je upravo po Demetru (Krle a je osvaja dva puta). Vladimir Lunaèek iz mje ovitog je braka: ot ac Ceh. Hermanna Bollea. Dolazili su don oseæi sobom robu (trgovci). do 1904. Stranci su u Zagreb dolazili dili ansama. ali se ne zna njegovo toèno porij eklo. najprije pod atorima. i vlakom. Belgijanci. intelek tualci) i kapital (poduzetnici). Lunaèek je stup zagrebaèkog novinarstva na poèetku dvadeseto g stoljeæa. j ednoglasno æe biti izabran na èelo objedinjenog grada. koju su njegove kæeri vodile sve do ranih sedamdesetih dvadesetog stoljeæa. ovisno o politièkim prilikama u svijetu i europskom okru enju. s najdu im stan em u cjelokupnoj povijest i te institucije gradske vlasti (od 1892. Za prvog zagrebaèkog kavanara imenom Valentiu s Horro zna se da je pravo graðanstva dobio 1756. kaptolska katedrala. Generacijski mu bliska spisateljica Zofka Kveder. koji æe najdulje slikati Zagreb. Tek kad se te godine spajaju u je dinstveni grad (zasluga za to pripisuje se banu Jelaèiæu). Nijemci.. pa su mnogi nara taji Zagrepèana tu nauèili prve plesne pokrete. koji je skladao glazbu za poznatu Gaj evu budnicu »Jo Hrvatska nij propala«. dolazi iz Njem aèke. ali mnogi od njih. Gra-j donaèelnik Mo inski (sam izabr ao fonetski oblik pisanja svog prezimena) ugradio je svoje ime u temelje modern oga Zagreba na razmeðu stoljeæa. Za sve to su gradonaèel . ostaju samo na papiru. Mnogi su do li da bi tu ostali i postali Zagrepèani .. posljednji sudac Gradeca. Ivana K ukuljeviæa Sak-cinskog. potom arkade na Mirogoju. iskustvo i znanje (razni zanatlije. Obrtna kola (Muzej z a umjetnost i obrt) itd. kojem je otac bio grèki trgovac. a od 1862. Razlog tome je to su Kaptol i Gradec sve do 1850. na Gradecu zove prvi èovjek gradske uprave. Prvi zagrebaèki tancmajstor i baletni me tar Pietro Coronelli. uz ostalo. svibnja 1851. Janko Kamauf. najtu nije svjedoèanstvo Zag reb u vrijeme katastrofalnog potresa 1880. »Kraljevskim br odom». ime kojega se spominje veæ 1093. Kam auf je idejni zaèetnik mnogih gradskih akcija. Biv i gradski sudac. Za prvog gradonaèelnika jednoglasno je izabran 1 5. Godi nja plaæa prvog èovjeka Grada bila je 2000 srebrnih forinti..... administrativno raz jedinjeni i ive kao dvije zasebne jurisdikcije. roðen je u Veneciji.) Adolf Mo inskv. gdje je i roðen (u Kolnu 1845-). prozvanim Hrvatska moderna. Strossmavera. svi su bili mahom stranci. dugogodi nji kritièar. roðenjem je Slovenka. A veæina su bili Austrijanci. a porijeklom je Francuz. Najzapo-slenij i i najizvoðenji arhitekt nakon zloglasnoga potresa u Zagrebu 1880.

Njih dvojica imaju vi e toga zajednièkog . Na sjevernoj strani Jelaèiæeva t rga poèinju nicati reprezentativne palaèe. Posljedice takvog nesebiènog rada Senoa æe platiti te kom prehladom. uz ostalo.000 forinti. Gradonaèelnik Vo nèina bio je pristalica ideje gorskog crpili ta. kao i cijele tada nje Monarhije . izredalo vi e gradskih mu eva (Mak so Mi-hiæ. od komplika cija koje æe godinu dana kasnije preminuti.-1887. kome je u karijeri pomogao njegov zemljak iz Novog Vinodolskog. Da u staroj poslovici koja ka e da je svako zlo za neko dobro. grad æe zadesiti katastrofalni potres. na glavnom je gradsk om trgu sveèano otkriven Fernkornov spomenik banu Jelaèiæu. poglavito na kulturno-povijesnim spomeni cima. u gradskom zastupstvu dogaða se raskol i o tar sukob. a nasuprot. a druga iz Medvednice.-1876. 1880. Obojica su odvjetnici. ima pone to i istine. Stanko Andrijeviæ. Dragutin Ceku i Pavao Hatz). na uglu Bakaèeve. Kako Andije-viæeva strana po bjeðuje.) Josip Hoffman . s tim daje prvi roðenjem Zagrepèanin. Mrazoviæu predbacuju da se nakon katastrofe povukao iz Zagreba. kad na dnevni red dolazi uvoðenje 117 volite li zagreb? prvog vodovoda. a drugi dolazi iz Slavonije. Adolf Mo inski te dr. Godine 1862. Za vrijeme Friganova mandata. koji je roðeni Zagrepèanin i prvi sveuèili ni profesor na toj najvi oj funkciji gradu. koji æe ostati u pamæenju kao vrlo poduzetan. Za gradonaèelnika Ivana Vonèinu (1874. stoljeæa. gradnja kaptolske katedrale. tj.. nakratko. dapaèe. u kojem ivi tek sedamnaest ti suæa du a. ban puèanin Ivan Ma uran iæ. sveèano je otvoreno Sveuèili te. inaèe fi-j nancijski struènjak. odakle su i jo dvojica gr adonaèelnika.na Katarinskom trgu 1874. na uglu Duge ulice (Radi-æeva) Pongratzova. a u drugoj. zabilje en je veliki datum. Rijeè je o vrlo imuænom graðaninu. koji je. da bi 1930.-: Kamaufa. Njegovo je djelo. U njegovu mandatu zavladala je groznica gradnje. ne samo za Zagreb. U drugoj godini njegova mandata. Za Mrazoviæa se mo e reæi da je najtu niji gradonaèelnik u starom Zagrebu. voli se reæi da je gradonaèelnik koga je »voda odnijela«. Jedna je stran a bila za crpljenje vode iz savske nizine. Obrtna kola (danas Muzej za umjet nost i obrt). vr njaci (roðeni 1801. sudjeluje u tom potresom probu-i ðenom graðevinskom poletu. gradonaèelnik (od 1881. Jedna se odr ala do na ih dana (na dana njem broju 15). Dolazak tog njemaèkog graditelja ostavit æe u Zagr ebu velikog traga. Grad je tih osamdesetih godin a poput feniksa. kad ga nasljeduje odvjetnik Matija Mrazoviæ. te arkade na Mirogoju. uz ostalo. ali i mnogi uva eni gosti iz Hrvatske.). po ten i odan gradu. iste godine u gradu ordina ciju otvara prvi gradski zubaru U meðuvremenu se na gradonaèelnièkoj fotelji. koju pr ojektira glasoviti Hermann Bolle. I Hoffmanov nasljednik Nikola Badovinac (1885. ve e ih i ista palaèa. Gradona-èelnièku funkciju obna a do 1879. a na èelu njegove oporbe. a na njegovo je mjesto izabran A ndrijeviæ.). Wassertalova (danas Varteks ). posljednji gradonaèelnik u biv oj jugoslavenskoj dr avi.. na funkcij i gradonaèelnika zamjenjuje Vjekoslav Frigan. doba klasicizma. Najprije tzv. Mato Mikiæ. iz po e kog kraja. Uz znaèajnije graðevinske zahvate u urbanistièkom tkivu grada. Stjepan Vrbanèeviæ. u posjedu dviju palaèa na ju noj strani Jelaèiæeva trga. uvjerit æe se Mrazo-viæev nasljednik. te fotomonografiju razr u enog grada jedan od prvih zagrebaèkih fotografa Ivan Standl. Vonèina èasno odstupa s gra-donaèelnièkog trona. Na poèetku njegova mandata. Dvije godine kasnije. novo se gradi na ru evinama staroga. nego i za cijelu Hrvatsku . kuæevlas niku. na njenom mjestu bio podignut hotel »Milinov«. na ug lu Trga i Bolnièke (Gajeva). dana nji »Dubrovnik«. inaèe publicista i politièkog pisca. o kome æe nam za pise ostaviti knji evnik i gradski zastupnik August Senoa. d du e. bila je poznata Velika kavana. dogodilo se za Zagreb vi e toga to æe u povijesti grada ostati zabilje eno. od kojih u sjeæanju najvi e os aje (i ulicu usred grada dobiva) Pavao Hatz. a 1866.nik i njegovo zastupstvo planirali i zacrtali potreban bi bio kredit od 400. a Senoi prepustio da danonoæno optrèava naj ugro enije predjele grada i popisuje tetu. ali siroma an Zagreb na polovici 19. na uglu O patièke i Demetrove (Kamauf æe je svome nasljedniku prodati). koja je zas tupala nizinsko cr-pili te.). dvije godine kasnije na nekada njem marvinskom placu (na mje stu dana njeg HNK) prireðena je Prva gospodarska izlo ba. takav zalogaj sebi ne mo e priu titi. do 1885. Barto l Felbinger. na èije je otvorenje do ao sav kul turni Zagreb. na ao se dr. pro i . a koj e je za nj projektirao najpoznatiji zagrebaèki arhitekt iz. Zagreb je s Europom povezan p rvom eljeznièkom prugom.

ruje se vodovod i formiraju nove ulice - Gajeva, Vojnièka (danas Amru eva), Bo koviæeva, Petrinjska, produ enje Palmotiæeve, Kaèiæeva, Prilaz i Mlinarska. A znaèajan civilizacijs ki dogaðaj toga doba svakako je - telefon. Iako je poèetak telefonije u Zagrebu pozn at veæ od 1881., prvih trideset graðana kuæni prikljuèak dobiva 1887., a telefonska cent rala je jo u privatnim rukama i to æe ostati sve do 1893., kad je preuzima grad, sa da veæ moderna urbana sredina, na èelu koje je jedan od najpoznatijih gradonaèelnika i z cjelokupne gradonaèelnièke galerije dr. Milan Amru . Kako bi se za svakog gradonaèelnika mogao dodati poneki pridjev, Amru æe ostati pozna t ne samo kao veliki krtac, kakav ga glas bije, nego i kao èovjek koji je opsjednut idejom da Zagreb osvijetli elektriènom rasvjetom. Veæ u svom prvom dvogodi njem manda tu, i dovodi u Zagreb iz Amerike Nikolu Teslu, ne bi li svjet- j ski znanstvenik pomogao svom gradu pri uvoðenju elek- I trike. Amru æe, meðutim, morati prièekati svoj d rugi i mandat, kad æe 1907. grad i njegov gradonaèelnik 1 do ivjeti svoj najsvjetliji trenutak. O prvoj uliènoj rasvjeti novine æe odu evljeno pisati kako je »trg rasvijetlje n kao plesna dvora«. Amru je prvi gradonaèelnik koji se vozi konjskim tramvajem (1991 .) Kako nije imao potomstva, sve svoje imanje, dvije velebne palaèe na Zri-njevcu, ostavlja gradu. A imanje u Klinèa selu gradu pripisuje jo za ivota. Kako je po stru ci bio lijeènik, velika mu je elja bila da grad dobije i Medicinski fakultet, to æe te k do ivjeti njegov nasljednik. Amru u se pripisuje i jedna bizarna ivotna epizoda. U oporuci æe izraziti elju da mu kad umre, za svaki sluèaj (!), iglom probodu srce, a to je, navodno, i uèinjeno. Panièno se 118 gradonaèelnici bojao da ga u lijes zatvore a da je pritom samo zamro, kako se to u to doba znal o dogaðati. Adolf Mo inski je po du ini mandata apsolutni rekorder meðu zagrebaèkim gradonaèelnicima. Naèel-nikuje u kontinuitetu èak 12 godina, i to od zavr etka Amru eva prvog mandata 1892 . pa do njegova drugog mandata 1904. Njegovo kapitalno djelo je skretanje potoka Medve èaka istoèno od Jelaèiæeva trga, te njegovo prekrivanje. Uvodi prvu gradsku kanaliz aciju, koju dr i temeljnim zahvatom i preduvjetom za razvitak modernog grada. Za n jegova mandata formirane su do dana dana njeg najvelegradskije i najdopadljivi-je gradske vizure na nekada njem Marvinskom placu sagraðeno je Hrvatsko narodno kazali te , a na zapadnoj strani velebna zgrada Realne gimnazije (danas Mimara), te se for mira najreprezentativniji gradski trg s prepoznatljivom kupolom Umjetnièkog pavilj ona Trg Franje Josipa, danas Tomislavov trg. Iako se Mo- inskom pripisuje najuspje n ije razdoblje Zagreba, mora se priznati da je veliku pomoæ i potporu imao u jednom od najlucidnijih i najutjecajnijih politièara svoga doba - Izidoru Kr njavome, koji je, kao Khue-nov ministar za nastavu i bogo tovje, izravno zaslu an za gradnju Kaza li ta i Realke. Janka Holjca (1910.-1917.), koji je medu gradonaèelnicima po struci prvi arhitekt, zovu ratnim gradonaèelnikom, buduæi da Prvi svjetski rat traje tijekom njegova cije log drugog dijela mandata. Prije poèetka svjetske kataklizme, uspio je sagraditi v elebnu secesijsku zgradu Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruliæevu trgu, sveèano ot vorenu 1913., a godinu dana kasnije otvara i Kemijski laboratorij na Maruliæevu tr gu. Holjac se, kao gradonaèelnik, veæ na samom poèetku mandata, meðu prvima vozi elektrièn im tramvajem. Na gradonaèelnièkoj fotelji Janka Holjca nasljeðuje Stjepan Srkulj, ali kako je to nje gov prvi dvogodi nji mandat, mjesto za ovu malu gradonaèelnièku kroniku prepustimo Vjekoslavu Heinzelu, takoðer arhitektu i roðenom Zagrepèaninu, kao to je to i Holjac. Za Heinzelovo razdoblje kronike govore kako je Zagreb »gazio naprijed am erikanskim koracima«. Za svog.osmogodi njeg mandata Heinzel se uistinu pokazao kao j edan od najuspje nijih gradonaèelnika, veliki kreator i realizator modernog Zagreba, koji se u njegovo doba iri na sve strane. Nièu cijele nove gradske èetvrti: Pe èenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovèica, Si-geèica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongraèevo, 119 volite li zagreb? Rebro, predjeli luksuznih vila na Medve èaku itd. Osim toga, gradi ili nadograðuje kole , ambulante, bolnice (sedam bolnièkih zgrada na Zelenom brijegu), javna gradska ku pali ta na Kvaternikovom trgu i u dana njoj Nazorovoj, pro iruje Prolaz Tu kanac i zapoèin je graditi Tr nicu Dolac, te Klaonicu u tada njoj La èin-skoj ulici, koju pro iruje i komp

letno ureduje, a koja æe se kasnije zvati Sajmi nom, a danas, naravno, nosi njegovo ime Heinzelova. Za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela govorio se da ga visoka poli tika nimalo ne dira, da èak ni ne zna kako se tko od ministara i èlanova savezne vla de u Beogradu zove. A objema je rukama nemilosrdno zahvaæao u dr avnu kasu i podizao enormne kredite, a kad bi sa strane èuo prigovor tko æe to otplatiti, on bi samo od mahivao rukom i znao pro-mrmljati: »Netko veæ bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepèa nima!«. Privatno je bio veliki ljubitelj raznih portova, posjeæivao nogometne utakmic e i teniske meèeve. Sam se vozio motorom, èak sudjelovao u mo-to-trkama, ofirao autom obilom (vlastitim) i letio avionom... Konstitucijom je bio jedan od najkorpulent ni-jih iz cijele gradonaèelnièke galerije. Kad smo veæ na izgledu gradonaèelnika, a kronologijom dolazimo do Stjepana Srkulja, koji drugim mandatom nasljeðuje Heinzela, odmah skrenimo pozornost na du inu njegovi h brkova iliti mustaca. Po tome je bio rekorder. Roðenjem je bio Vara dinac, a po pr ofesiji profesor i publicist. Srkulju pripada èast da se proslavio sveèanim otvorenj em dviju va nih gradskih institucija, koje je osmislio i zapoèeo njegov prethodnik H einzel Tr nice Dolac i Klaonice. Istodobno dovr ava odvodni kanal Zagreb - Ivanja Re ka, te gradi podvo njake na Savskoj i Selskoj. Na Jelaèiæevu trgu ru i staru bolnicu, os niva Statistièki ured i pokreæe Gradski vjesnik. Prvi je, i jedini, gradonaèelnik koji se prihvatio i pisanja Gradskog vodièa. Srkulja nasljeðuje dr. Ivo Krbek, jedini akademik iz gradonaèelnièke galerije, a kad s mo veæ kod titula i zanimanja, onda dodajmo da smo na èelu grada imali i bankara. To je Krbekov naslje dnik, dugogodi nji ravnatelj Gradske tedionice Rudolf Erber. Ali i mesara. To je Iv an Werner, koji naèelnikuje za vrijeme tzv. NDH. Iako je, kako zapisuje Josip Horv at u knjizi Pre ivjeti u Zagrebu, imao smisla za komunalna rje enja i organiza-torsk og duha, uz njegovo se ime, s obzirom na zanimanje, lijepe mnogi masni vicevi, k oji æe se kasnije prenijeti na jednog od komunistièkih gradonaèelnika. Prvi poratni gr adonaèelnik je Dragutin Sajli, za èijeg je mandata pod okriljem noæi 1947. s tada njeg T rga Republike brutalno maknut spomenik banu Jelaèiæu. Nasljeduju ga po jednogodi njem mandatu Mika Spi-ljak, Milivoj Rukavina i Mirko Pavlekoviæ. Tada slijedi dugo i je dno od najznaèajnijih razdoblja za Zagreb. Punih jedanaest godina na èelu grada slav ni je Veæe-slav Holjevac, za kojeg, ne bez razloga, ka u da je jedini gradonaèelnik me du komunistièkim predsjednicima. I, svakako, najveæi vizionar od svih gradonaèelnika u povijesti. Holjevac je premostio Savu Mostom slobode, preselio Zagrebaèki velesaj am sa Savske ceste u Novi Zagreb, te na ju noj strani Save sagradio cijeli jedan n ovi grad sa stambenim naseljima, koji se zove Novi Zagreb i danas je po broju st anovnika najveæi grad u zemlji, naravno poslije samog Zagreba! Koliko je Holjevac napravio za Zagreb i koliko su mu za to Zagrepèani ostali zahvalni, najrjeèitije gov ori bronèani spomenik u naravnoj velièini, okrenut, naravno, na Novi Zagreb, to je uj edno i jedini spomenik jednom zagrebaèkom gradonaèelniku. Iako nasljeðivanje vi e nego u spje nog i karizmatiènog Holjevca nije bila laka zadaæa, s vi e ili manje uspjeha gradom nastavljaju rukovoditi Pero Pirker. Nakon njega kao vr ilac du nosti gradonaèelnika d olazi Ratko Karloviæ, a potom u gradonaèelnièku fotelju zasjeda Josip Kolar, koji nako n »hrvatskog proljeæa« 1972. mora odstupiti, a s èetverogodi njim mandatima nasljeðuju ga I o Vrho-vec, te Ivo Latin. Potom slijedi serija jednogodi njih 120 gore: Janko Kamauf (1851.-1857.) Pavao Hatz (1872.-1873.) Milan Amru (1890.-1892., 1904.-1910.) sredina: Adolf Mo insky (1892.-1904.) Stjepan Srkulj (1917.-1919., 1928.-1932.) Vjekoslav Heinzel (1920.-1928.) desno: Marina Matuloviæ Dropuliæ (1996.-2000.) Milan Bandiæ (2000.-2002., 2005.-) volite li zagreb? mandata, u kojoj se redaju dr. Mato Mikiæ, Aleksandar Varga, Zorislav onje i Tito K osty. Ponovo je izabran Mato Mikiæ, koji koristi dva uzastopna dvogodi nja mandata,

od 1986. do svibnja 1990. Kako se Mikiæevo naèelnikovanje podudara s Univerzijadom 1 987., kojoj prethodi veliki graditeljski polet, za dr. Mikiæa se voli reæi da se, na kon Holjevca, najvi e na-presijecao sveèanih vrpci i postavljao kamena temeljaca. Dr . Mato Mikiæ, predstavnik starog re ima i dr ave, smjenom vlasti i ispostavom nove dr av e, na civiliziran naèin kljuèeve grada predaje prvom gradonaèelniku glavnog grada samo stalne dr ave, Borisu Bu-zanèiæu. U Buzanèiæevu mandatu, u kojem je jo na snazi stari soci alistièki ustroj grada, i u kojem, uz Gradsku skup tinu, funkcionira i Izvr no vijeæa (p redsjednik Izvr nog vijeæa mr. Mladen Vedri ), sredi te se grada pretvara u veliko gradi li te, jer se temeljito rekonstruiraju najprije Frankopanska, pa Ilica. Istim temp om nastavlja novi gradonaèelnik mr. Branko Mik a, koji ureduje Vla ku i Juri iæevu u najst ro em sredi tu, a na periferiji lokalnu ulicu Gornji Bukovac, temeljitim ureðenjem, pr o irenjem i plinofikacijom, od lokalne ulice pretvara u magistralnu gradsku promet nicu, koja spaja sjeverozapadno podbre je s jugoistoènim dijelom grada, s Dubravom i Sesvetama. Mik a postavlja i kamen temeljac za prvi strani trgovaèki centar, Import anne na Starèeviæevu trgu. Zamjenjuje ga "Marina Matuloviæ Dropuliæ, koja u povijest ula zi kao prva ena u gradonaèelnièkom lancu. Za njena mandata ureduje se Ribnjak i Maruliæev trg, sa spomeni-j kom ocu hrvatske knji evnosti Marku Maruliæu. Grad dobiva jo jednu kazali nu kuæu Kazali te »Tre nja«, j rje ava se go r u gradskom prometu: Slavon-' ska i Ljubljanska avenija spojene sa gradnjom pod vo njaka ispod Savske. Potom na èelo grada dolazi Milan Bandiæ, koji nakon svog prvog, skraæenog, mandata, vlast prepu ta svojoj stranaèkoj kolegici i drugoj gradonaèelnici u povijesti, Vlasti Paviæ. Za njena mandata zapoèeta je gradnja Muzeja suvremene umje tnosti u Novom Zagrebu, dovr ava se podvo njak Culineèka - i Branimirova, sveèano otvara javna gara a »Langiæ«, a j dovr eno je i skijali te na Sljemenu, koje je zapoèeto jo za B Bandiæ nastavlja s probijanjem Brani-mirove, te s gradnjom Muzeja suvremene umjet nosti. Gradonaèelnik u kratkom roku otvara Jankomirski most i novoureðeni Bundek, ka o prethodnicu dugoroènog programa pribli avanja grada Savi. Po gradskim ulicama prov ozili su prvi sofisticirani niskopodni tram- ; vaji domaæe proizvodnje. A u cilju smanjenja tro kova i veæe efikasnosti, razjedinjena gradska poduzeæa, i po uzoru na Beè, objedinjena su u zajednièki gradski ! Holding za upravljanje gradom (prvi predsje dnik Uprave Slobodan Ljubièiæ). Aktualni gradonaèelnik upravo obna a treæi mandat, pa se p o broju mandata pridru uje rekorderima meðu svojim prethodnicima, Mo- inskome, Heinzel u i Holjevcu. 122 gradonaèelnici 123 okus zagrebaèke tradicije

Pij malo, pijprovjereno, staro, tradicijsko i zagrebaèko. ivjeli! U tako formuliran oj zdravici, s èa icom »Badelova« piæa u ruci, nazdravili smo vi e nego dugoj tradiciji alk holnih piæa s kojom se Zagreb mo e podièiti. Jer gotovo da i nemamo sliènog primjera tak o duge tradicije i kontinuiteta u gospodarstvenom Zagrebu. Iste 1862., kad je ot vorena prva tvornica alkoholnih piæa i likera, a na koju se, uz »Pokornvja«, »Patrie« i »Ar a«, naslanja dana nji »Badel 1862«, od znaèajnijih proizvoðaèa grad ima samo Ko aru, Paroml upravo se gradi Gradska plinara. Iste godine Zagreb, u to doba jo mali, blatnjav i Senoin gradiæ s jedva devetnaest tisuæa du a, tek dobiva prikljuèak veæim europskim sred i tima, i to eljeznièkom prugom koja je prvi put zaju kala u Zagrebu, nagovje tavajuæi tak razdoblje novog procvata i rasta grada. Prometno povezivanje Zagreba pospje uje veæi i br i dotok ljudi, roba, kapitala i idej a, to je vjerojatno i razlog da gradonaèelnik Vjekoslav Frigan uspijeva rije iti mnog e goruæe gradske probleme, koje mu je u nasljedstvo ostavio njegov prethodnik na g radskom kormilu i prvi zagrebaèki gradonaèelnik (izabran 1851., nakon spajanja Grade ca i Kaptola u jednu cjelinu), Janko Kamauf. Gradonaèelniku Friganu bilo je jasno da je temelj za razvitak grada podiæi razinu higijenskih uvjeta ivota u gradu, pa z ato smjesta s istoène strane Harmice (na mjestu dana nje Glavne po te i Kurelèeve ulice) odstranjuje staru biskupsku klaonicu i sanira ju nu stranu Trga po kojem jo gaca stoka do marvinskog placa na dana njem Zr inskom trgu. Dr eæi se regulacijskog plana, koji je odmah dao izraditi i koji je ima o zadaæu omoguæiti plansko irenje grada prema jugu, Marvinski æe plac pretvoriti u park Zri-njevac, a od glavnog trga do Zrinjevca probit æe ulicu Marije Valerije (Pra ka)

, te na zapadnom dijelu Ilice prema jugu dana nju Gunduliæevu ulicu. Na komunalnom i ivotnom planu takvog grada, koji jo nema ni jedan javni kulturno-p ovijesni spomenik (Fernkornov Jelaèiæ bit æe postavljen èetiri godine kasnije), naravno da novinski oglas, koji svojim sadr ajem i stilom pripada samim poèecima marketin kog duha to nam prodire iz velikih gradskih sredi ta Austrougarske, izaziva malu senzac iju i veliko zanimanje kod dijela pismenih Zagrepèana u onih nekoliko starih kavan a koje dr e novine na bambusovim stalcima iliti zeitungschtenderima. »Javljajuæi potpisani tovanom obæinstvu i ovda njem i vanjskom da smo visokim poglavarstv om po-vla æeni da u Zagrebu uredimo i otvorimo tvornicu likera, rozalia, ruma i octa (kvasine), dajemo uljudno na znanje da smo ju, ne bojeæi se nikakvog nadmetanja, zbilja otvorili u Vla koj ulici br. 106, gdje smo i skladi te za izvoz uredili...« Tek to je prva hrvatska tvornica likera, preteèa dana njeg Badela 1862, otvorena, na taj se prvorazredni gradski dogaðaj osvræe, u to doba popularni, Kre iæev èasopis Na e gore list, koji donosi uistinu dojmljiv opis: 124

okus zagrebaèke tradicije »U Zagrebu, stolnom hrvatskom gradu idjahu neke nedjelje u Jurjaves (Maksimir op. a.) na etnju Laskom ulicom (Vla ka, naravno) dva surka a njemaèki se razgovarajuæ; prolaz uæi mimo kuæe gdje su gg. Mi-hiæ i Sabljiæ otvorili tvornicu likerah, ruma, vinovca itd. Nov velikim pismeni udaren natpis udari im u oèi, jedan od njih zapita: 'Wos izdt en tos tvornica, na to mu drugi brzo kao vje tak odgovari: 'Die Beidinung mit liqer ?...« Na sveèanom otvorenju prve hrvatske Tvornice alkoholnih piæa i likera nazoèan je, nara vno, i sam gradonaèelnik Frigan koji æe za sedam godina svoga na-èelnikovanja (1861. 186 8.) ne samo nazoèiti, nego i pokrenuti, organizirati i ostvariti za grad vi e va nih g ospodarstvenih, civilizacijskih ili èisto psiholo kih projekata. Tako æe 1864. organiz irati Prvu hrvatsku gospodarsku izlo bu na tada njem Sajmi tu, kasnije Kazali nom trgu, danas Trgu mar ala Tit a. Izlo ba je gospodarstveno i politièki irega opsega i znaèaja, a to sugerira i njen sl u beni naziv »Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izlo ba«, a imala je, kako kronike bil je e, »32 odjeljenja i oko èetiri tisuæa eksponata«. Medu izlo benim eksponatima, uza svu s lu fotografija, slikarskih mapa, dokumenata i crte a, èak i skladateljskih partitura (prva hrvatska opera »Ljubav i zloba«), potom ive i i stoke, strojeva i prehrambenih p roizvoda, ali i uzorci likera Tvornice likera iz Vla ke ulice. Ne treba ni spominj ati da je za uzvanike i goste uprilièena i degustacija na ih likera. Dvije godine kasnije Zagreb i Hrvatska nazdravljaju velikom kulturolo kom i politièk om dogaðaju: cijeli Zagreb, predvoðen gradonaèelnikom Friganom, te deputacije iz razni h hrvatskih krajeva i cijela hrvatska vlast na èelu s banom Pejaèeviæem, sveèano otkriva ju prvi zagrebaèki umjetnièki spomenik, Fernkor-nova Jelaèiæa na konju s isukanom sabljo m, dogaðaj koji je ovjekovjeèen na prvoj masovnoj fotografiji Zagreba i Zagrepèana jed nog od prvih zagrebaèkih fotografa Franje Pommera. Iste 1866. godine Zagreb obilje ava jo jedan civilizacijski dogaðaj: proradio prvi gr adski zubar. Prije toga zube su u bolnici na Jelaèiæevu trgu lijeèili lijeènici opæe praks e, a vadili ih kirurzi, to, naravno, nije odgovaralo naèinu modernijeg lijeèenja zuba , koje se primjenjivalo u ostalim veæim i naprednijim gradovima Monarhije. Prvi za grebaèki stomatolog zvao se Josip Hafner, èiju tehnologiju vaðenja zubi kronièar ovako o pisuje: »Naravno da se zub nije vadilo pomoæu kokaina da ne boli, i onako, sjedni na stolac, a Hafner ti tobo e pregledava bolesni zub, nevidljivo bi na njega polo io s voje mrzlo eljezo zubarska klije ta i dok si samo zajauknuo, zub je veæ bio vani... R ana se, naravno, ispirala rakijom ili jakim likerom...« 125 volite li zagreb? Na najvi oj razini s èa icama zagrebaèkog likera kucnuli su se hrvatski akademici prigod om sveèanog otvorenja JAZU-a (danas HAZU) 27. srpnja 1867. u Dvorani Narodnog doma u Opatièkoj 18. Sveèanosti je prisustvovao i gradonaèelnik Vjekoslav Frigan, koji je u toj istoj dvorani 1862. - koje li podudarnosti s poèetkom proizvodnje zagrebaèkih alkoholnih piæa! -zamalo bio svrgnut s gradonaèelnièkog stolca. Na nekoj zabavi s ples om u spomenutom gornjogradskom Narodnom domu, gdje se toèila i estica tek otvorene i u novinama reklamirane prve zagrebaèke Tvornice likera, na gradonaèelnika se Friga

ali jo veæim koracima ili. Godine 1774. dvojica zagrebaèkih poduzetni ka. Prvu tvornicu likera pokrenula su i otvorila. obrazovan. A od 1892. Pokornv sa svojih putovanja donosi najmodernija tehnolo ka rje enja. europski orijen-. a zacijelo nisu zagrebaèke èuvene gorice. Na jednom mjestu pi e: »U na ih vino-1 gradih za kopano je golemo blago i obilato vrelo dob-. uèi od naprednijih. Cvijiæ u Jutarnjem listu 1924. pa nam daje sliku o toj varo koj pivovari. uvijek vi estruko vraæalo 126 okus zagrebaèke tradicije Uzdravlje za sve lijepo i vrijedno to se u starom Zagrebu dogaðalo.»Mc Donald's«. putuje. Kad je on imenovan gradskim senator om. Izrastao na tako bogatoj tradiciji u proizvodnji al. tiran. te ima na br izi svu varo ku imovinu. stao. Vladimir Arko je. pronoseæi tako kroz j pokoljenja zagrebaèkih i hrvatskih u ivalaca i potro aèa (tu valja pribrojiti. rostanja. a na kojoj æe izrasti nekoæ moæna i slavna tvornica Arko.« ] Kao uva eni graðanin i struènjak. kolovan. Badel 1862.): »I Pivarska ulica ima s voju pro lost. te nakon Drugog svjetskog rata »Marijan Badel«. m ajstora Franju Tobasija'Hosza. a u koji je ugraðen poslovni moto. gospodarskom i politièkom ivotu Zagreba i dr ave. predao je godine 1753.i skim koracima. Putujuæi svijetom i prateæi suvremena dostignuæa. a taj je nedaleko upnoga dvora uredio malu pivovar u. Pokornv je svoju tvornicu likera ure dio u uzornoj klasicistièkoj zgradi s posebnim proizvodnim pogonima na uglu Maksim irske i dana njeg Kvatriæa. ali i nje. istra-.j ske gospodarske komore. ali proslavit æe je Franjo Pokornv. : Tamo gdje je Franjo Pokornv. da Zagreb gazi upravo ameri kan. meðutim. Tom pr igodom je Franjo Smidt. Uspje an. a gdje je danas .. pret eèu danas popularne »O ujaèe« iliti »Zuje«.i gova vlasnika Vladimira Arka osobno (izv r io je samo-. filozof ska sentenca Pij malo. participirao u dru tvenom. Domaæi su plemiæi doveli iz Po una pivo-kuhara. koje su davale plemenito vino.na. èak se i jedna gornjogradska ulica zove Pivarska (d anas Basarièekova). Gracijan Mihiæ i Eugen Sabljiæ. kao to znamo. i sam ponikao iz obitelji u kojoj je proizvodnja alkoholnih piæa obiteljska tradicija (otac mu j e na Kaptolu dr ao. pij dobro to se dosad. ali i pouèava te dru ge potièe u svojim broj-l nim napisima. i danas njegov nasljednik Badel 1862. Drugi svjetski rat. paèe. U Zagrebu se piva proizvodi mnogo prije otvoren ilièkog industrijskog kompleksa. upravu u ruke novog komornika Adama Sirotnika. prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju piva. Franjo Pokornvj rado je viðen gost u najotmjenijim zag rebaèkim kuæama i palaèama zagrebaèkih plemenita a. destileriju). pa je tako bio i na èelu H rvat.. kao pionir domaæe proizvodnje estokih piæa... kraj je i negda njeg i ndustrijskog carstva Arko. nastav io je Vladimir Arko. naravno . Arko je u Vla koj ulici us pio stvoriti najveæu i najuspje niju tvornicu alkoholnih piæa koja je opskrbljivala ta da nju Jugoslaviju. utemeljujuæi viso ke standarde poslovanja i kakvoæe proizvoda. mo emo podiæi i èa u ili kriglu zagrebaèkog piva. kako se za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela dvadesetih godina pro -j log stoljeæa govorilo. njegovi slavni prethodnici zavr ili. èovjek koji je malu neuglednu tvornicu uzdiga o do najveæeg hrvatskog izvoznika piæa. jer se upravo te godina (Zagreb iste godine dobiva velebnu zgradu Glavnog kolodvora i tvornicu kave »Franck«). ubojstvo). vlasnik vla koulièke tvornice alkohola. sastavljao potpun inventar koji je u zemaljskom arkivu saèuvan. odluèila je zag rebaèka opæina da za 950 forinti prekupi pivovaru. dakle. sveèano otvara i Za grebaèka pivovara u Ilici. i to plesom zvanim vvalzer! Gradonaèelniku nije preostalo nego da posegne za bocom likera. ime kojega æe po stati sinonimom zagrebaèke i hrvatske proizvodnje alkoholnih piæa i vina. Ova . za titni znak. nastavio je tamo gdje su . kako bi se to dana njim politièkim rjeènikom reklo. izla e. Bilo je to godine 1740. dodu e malu i primitivnu. koji je veæ bio promaknut do varo kog kapetana. No posao mu nije uspijevao. obru ila skupina nazoènih hrvatskih mu eva zato to je plesnu veèer dopustio ot voriti njemaèkim èasnicima. Pokornv. Neko vrijeme bio je upravitelje m pivovare varo ki komornik Franjo Fabi-janec. to ga je mjesec dana prije dobio na dar prigodom sveèanog otvorenja Tvornice u Vla koj ulici.. gdje se u Se-' noinu Zagrebu ezdesetih i sedamdesetih godina odigrava cjelokupni dru tveni ivot grada. ali o kakvoj je proizvodnji rijeè. bogat i utjecajan. mo da nije bila zgodna zdenaèka voda. zuje. koholnih piæa. i izvoz) legendu i .tradicija je tradicija! . najbolje æe posvjedoèiti opis iz starih novina (Antoni-ja K. P okornv je svakako najmarkantnije ime u cjelokupnoj zagrebaèkoj povijesti proizvodn je estokih alkoholnih piæa i vinarstva.. naime.. dakle.

odazivalo se gotovo kod svakog stola. nema. otvara svoja postrojen ja u Zagrebu..se sastojala od gostionice. Èe koj.« Nakon vi e starih primitivnih pivovara na Gra-decu. Gr aðanstvo je u kavanama pilo bijelu kavu i kapuciner. koji i bez reklamnog pretjerivanja. vicarskoj i Rumunskoj. nepotrebno 'dajèare'. isto tako ne bi smjelo biti da konobari i sluge. 128 okus zagrebaèke tradicije stoljeæa turska se kava kuhala samo na sajmovima i pili su je uglavnom seljaci. a neke opaske latin tinom.. koji æe postati sinonimom za grebaèke kave. O tom velikom dogaðaju za Zagreb Obzor 13. Vidjelo se da uprava pivovare nije oèekivala tako mnogobrojni posjet pa o kakvoj podvorbi nije bilo ni govora. Belgijanci i Moravci. iako svaki put uglavnom otpisan im strojevima iz veæih sestrinskih tvornica u Europi. I to.. kako se sve do 1945.d.Zagrebaèku pivovaru u Ilici 224. naravno. to su kod toèenja piva. 'Izvrsno'. 'jako dobro' i 'ba je teèno'. veæ si s vatko sam morao sve priskrbljivati. Prostrani vrt. izvje æuje: »Juèer poslije podne otvorena je sveèanim naèinom nova pivovara. Zagreb napokon dobiva i prvu m odernu industriju piva . koja je na zagrebaèkim stolovima prisutna stotinu i èetrnaest godina. Patriji. ali je unatoè tome bila i osta la najveæa i najmodernija tvornica kave na Balkanu. Vrlo mnogo opæinstva ne na av mjesta vraæa e se u gr ad. istina. kralj francuski. dodu e. koji su se dijelili. a prije nego u SAD i Maðarskoj. Zagrebaèka tvornica Hinko Franck Sinovi d. kuhinje. Mahom su to bili Austrijanci . ali je svojim trudom postigla da je sada u svakom domu barem jednom na dan alica bijele kave na stolu. tj.i log to na i preci dugo nisu prihvaæali tursku kavu. Nije u redu to su joj programi. . Vje taci i nevje e zadovoljno isticahu njegove vrline i prednosti pred tuðim pivima . 'oslasno'. Ta njemaèka tvrtka. irajzlina za molcanje p enice.« Tako se u jednom letku s poèetka 20. Arku. Zadovoljstvo i radost zrcalila se je na svaèijem licu to je na domaæi proizvod tako dobro uspio. a poznato je samo da je u Zagreb do ao iz Europe. a osobito pod veèer. Pod veèer bila je tolik a navala opæinstva da je trebalo mnogo napora da si mogao doæi do èa e piva. koju u iliè-kom susjedstvu od iste 1892. Fr anckovu kavu. èena za mamurluk i vaðenje fleka.. »Jo poèetkom 20. proizvodi prva za grebaèka tvornica kave i kavovine Hinko Franck. To su bile: mere iz pleha. Novo domaæe pivo mnogo se je hvalil o. bili njemaèki tiskani.nekoliko je puta u meðuvremenu modernizirana. Kava je u Zagreb. kao i svi ostali kava. Da to da nije bilo hrvatske nomenklature. imenom Valentius Horro. pa je to vjerojatno raz. do la mnogo prije Fran-' cka. vozila bezbrojna tram vajska kola opæinstvo do nove pivovare. a pogotovo zagrebaèko g tr i ta. paèe i od mnog o hvaljenog plzenjskog. elio je svome narodu takvo blagostanje da nedjeljom b ude na svaèijem stolu koko u loncu. zo ve . »Henrik IV. to se u Zagrebu toèe. u kojoj su u ivali na i istoèni susjedi. f armu. stoljeæa reklamira ilièki Franck. u godini proizvede vi e od dvadeset tisuæa tona razlièitih proizvoda. tavana (gornja bolta) i podruma (donja bolt a). Tvornica Hinko Franck Sinovi d. pa se predmeti zabilje ili grotesknom nijem tinom. u Zagrebu se spominje »caffeariu s«.. kavanar. naravno.. Italiji . Danas je Franck moderna indust rija s oko tisuæu uposlenih. kao naru-. Uopæe se mo e *' reæi da je domaæe pivo sve zadovoljilo i da je prvi pokus izvrsno uspio. toènije 1756. Osim to je glavni opskrbljivaè domaæeg. koji su svojim asortimanom prilagoðeni tr i tu i znatno prema uju osnovnu pro izvodnju kave i kavovina.i Nijemci. a sav posjet od dva sata poslije podn e do dva sata u noæi raèuna se vi e od 8000 ljudi.« (K. Na damo se da æe ih uprava pouèiti o njihovoj du nosti. Bilo je paèe mnogo vje taka optimista koji su posve ozbiljno tvrdili da je ovo pivo bolje od svakog drugog piva. plehnate fla e. nakon tvornica u Austriji.« Nakon malko pretjerane u ivancije u Pokornome. U veèer bilo je na tisuæe ljudstva u vrtu.. I to. jer su gust e hrpe okru ivale mjesta gdje se je toèilo pivo.. srpnja 1892.i nari koji su u osam naestom i devetnaestom stoljeæu' poslovali u Zagrebu.. Kovaèiæ). U vrtu je u 127 volite li zagreb? posebnom paviljonu svirala vojnièka glazba domaæe pukovnije po izboru komande. postaje sinonimom za sve gener acije kavopija do na ih dana. Badelu i Zagrebaèkoj p ivovari... kojega se podrijetlo ne zna. zagrebaèke kave. doæi æe nam alica) vruæe kave. Cijelo su poslije podne. tra-kurah vek ih i manj ih. jedan od najveæih u Zagrebu. Jo u osamnaestom stoljeæu.d. bio je dupkom pun graðanstva iz svih slojeva glavnoga grada.

).Franck. Najuspje niji u tom poslu su Nijemci. tako je i tvornica èokolade Union sagraðena u tada njoj Baro. Nakon obilne konzumacije zagrebaèkih likera. A kako je Kras izrastao na dvjema starim zagrebaèkim tvornicama Unionu i Bizjaku iz Savske (osnovana 1926. Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavno m ruèno mije a smjesu za èokoladu i bombone. zahvaljujuæi Dionièkom dru tvu Zagorske eljeznice. 129 vlakom u pro lost civilizacijske novosti iz starog zagreba ZAGREB GLAVNI KOLODVOR^. Zagreb æe se okoristiti utoliko to se rad a ideja za eljeznièko povezivanje s Budimom.Vara din vodi se dvadesetak godina. Tako se do Graza sada dolazi prije i udobnije. a prvi vlak na toj relaciji krenut æe. a istodobno od Ju ne eljeznice otkupljuje i prugu od Zagreba do Karlovca i tako postaje vlasnik cijele pruge od Budimpe te do Rijeke. Uspostavom ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. Do uvoðenja pruge 1865.. Zagreb ima svoju tvornicu kandita. vlakom u pro lost Prvi je vlak u Zagreb doju kao 1. stajala 7. te stjeèe pravo na usp ostavu jedinstvenog cjenika.395. Austrijanci i Èesi. prolazi kroz Kotoribu i Èakovec. prema Rudolfu Horvatu (Pro lost grada Zagreba. C elje i Ljubljana sa eljeznicom mnogo prije povezani nego Zagreb. Vinkovaca pa do Osijeka bit æe otvorena 1889.. Savom i Kupom lade su u Karlovac iz Slavonije i Banata dopremale ito. karamelu ili rebarce èokolade. Julije Konig. jedan je od na ih najsigur nijih i najznaèajnijih izvoznika. Gradnja pruge od Siska preko Zagreba. rujna 1886. nego. Vara din æe morati jo prièekati na prikljuèenje eljeznièkom prugom na Zagreb. Ta je pruga . ali industrijska proizvodn ja èokolade i bombona u Zagrebu poèinje tek kad su spomenuti Konig i Slavoljub Deuts ch osnovali tvornicu Union. Rasprava o rebi gradnje pruge Zagreb . rujna 1894. tranzit robe skrenut je preko Zagreba. Bjelovar æe jo morati èekati da i on bude eljeznicom pribli en hrvatskoj metropoli... jer pruga od Budima do Trsta. dakle. a gubi Karlovac. Krievaca i Koprivnice za Maðarsku. Taj dugo oèekivani i sveèani trenutak doèekat æe 12. poèinje gradnja prug e. 1942. Iz Zagreba sada vlak. listopada 1862. U to doba Zagreb je veæ preko Siska bio spojen sa Slavonijom i Bosnom. Povezivanjem Karlovca s prugom. Rijeka je pod ugarskim pa tronatom). duhan i ostalu robu. unatoè nepovoljnoj konfiguraciji tla i potrebi probijanja tunela i gradnje vijadukata. do Karlovca. Zove se Prva hrvatska tvornica kandit a Lachman. Od Zagrepèana su v lakom prije putovali i Meðimurci. pa su tako Maribor. na poèetku st oljeæa (1902. Povezivanjem dvaju gradova eljeznicom do biva Zagreb. Ljubljanom. Grazom i Beèom.evoj (Branimirova) godine 1911. iako se o potrebi eljeznièkog pove zivanja Zagreba s Beèom i Trstom raspravlja odmah nakon to 1846. ide preko Dugog Sela. Mariborom. recimo. pa do Zidanog Mosta i u Trst. drvo.. ali kompletna pruga preko Vrpolja. koja æe biti pu tena u pogon 1860. U meðuvremenu. vina. obljetnicu. piva i kave.). a veæ godin u dana kasnije Zagreb je vlakom povezan s Trstom. koja se 1870. koji je devedesetih godina uspje no privatiziran. 4. Karlovac je najjaèe tr govaèko sredi te u Hrvatskoj. S druge strane. taj na renomirani proizvoðaè. do kojeg æe pruga stiæi tri godine kasnije. naime. kad je otv .) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatki a. A tri godine kasnije ugarsko-hrvatsko ministarstvo prometa gradi prugu i od Karlovca do Rijeke (nagodbom. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguæe k onkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugar-skoj. Kra eve bajadere danas su jedna od najtr a enijih poslastica sa svjetskih trgovaèkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatski h izvoznih proizvoda. pa do Zidanog Mosta poèinje 1861. Veæ 1897. dovr avane su pojedine dionice. Kako je urbanistièkim planom u to doba industrijska zona bila predviðena uz eljeznièku prugu. pa preko Rume do Z emuna na jugu i Petrovaradina na sjeveru hrvatskog Srijema. nije naodmet prigr isti tradicijski zagrebaèki keks. koja æe austrougarsku metropolu s jadranskom lukom povezati tek jedanaest godin a kasnije. to se potom kolima po lijepoj Lujzijans koj cesti otpremalo dalje prema lukama u Bakru i Rijeci. Jedan od èe kih me tara. Dvije godine k asnije vlakom se-nio e od Zagreba preko Vinkovaca do Mitrovice.322 forinte i 50 novèiæa. poznat i na sv jetskom tr i tu. proslavio je 95. i ostvaruje.

orena pruga Kri evci Bjelovar.. putnièkih i poslovnih vlakova. obavje tava Agra-mer Zeitung u broju od 22.. svakodnevno 133 volite li zagreb? sti e na Glavni kolodvor i s njega odlazi na sve strane! A upravo u tim dolascima i odlascima brzih. do gradnje Glavnog ko lodvora 1892. ba ka o da sjede u istoj sobi. Instaliranje zagrebaèke telefonske mre e koraèa ustro naprijed. pa bi jednoga dana mogao postati branom irenja Z agreba prema jugu. Koliki su Dalmatinci u meðuvremenu vlakom stigli u Zagreb. imaju veæ 1877. u zgradi u kojoj je danas i knji nica »M. ona je svakako nadilazila svoje vrijeme. A to se velièine tièe. pruga se te ko i dugo probija kroz Liku do Zagreba. U prvi èas me je èudno prese-mitio glas dosta jasan. Moslavci. Zagrepèani su se slu ili kolodvorom Sava ili Ju nim kolodvorom (kasnije Zapadni). Zagorc i. koga nevidim i neslutim i koji mi odgovara kao sredstv om nepojmljive èarolije. isuvi e blizu grada (a grad je u to doba zavr avao sa zgradom JAZU/HAZU!). nu ovih dana doðoh sluèajno u graðevinski na ured na Vieænici. Prvu telefonsku centralu Zagreb æe dobiti 1886. Meðimurci. razgovarati jedan sa drugim. Od prikljuèenja Zagreba eljeznièkoj] mre i 1862. prosinca 1866 . Centralni je ureðaj posve ureðen za slu bu. pod malim naslovom Telefon donose izvje taj sv ojeg reportera: Takav èudnovati telefonièki aparat imadoh priliku vidjeti odmah s poèe tka. Pojedini aparati povezani su jo juèer na centralu i m ogu veæ saobraæati s njom ili veæ s onim ureðenim postajama. Koncem ovog tjedna mogli bi radovi na instaliranju biti dovr eni. te njihovim najavama putem razgl asa. prvi put Narodne novine od 16. eto. Hercegovci i Slovenci. gdje opazih kav stroj. Najdu e æe na vlak iz Zagreba. molit æemo lijepo. koja æe potom 1900. koliki narod i dandanas. avionima i osobnim automobilima. nu nek ako otajanstven od èovjeka. podsjetiti da je Zagreb na Glavni ili. biti produ ena i do Virovitice. a pretplatnici s b rojem jedan i sa dva -Prva hrvatska tedionica i Tvornica ko e. nekada njeg suradnika Ljudevita Gaja. jer kolodvor se. koliki Slavonci. a potom i do Knina 1888. Podravci. svoja tri kilometra daljine. kako se isprva zvao. koja je. Stvar mi se nije èinila za p raktièki ivot.. travnja 1881.. J. Ta j telefon po ici spojen sa vodovodnom strojarnicom i kao to se telegrafièki obæi sa na jdaljimi krajevi. a u ponedjeljak je zapoèela rasprodaja pojed inih aparata za pretplatnike. Banijci. srpnja 1925. vi e kao igraèka. meðutim.) uvelike prigo varalo izboru lokacije. èekati Spliæani. tako se iz graðevinskog ureda na Vieænici mogu kod vodovodnog zden ca za kolodvorom. 134 vlakom u pro lost Zanimljivo je napomenuti da se veæ za vrijeme postavljanja pruge i gradnje dana njeg a Glavnog kolodvora prije toèno stotinu godina (gradnja poèinje 1891. Koliko god mislili na buduænost. Centrala je bila na Krvavom mostu 2. Primorci.. ti na i dragi preci nisu. koji danas slu i jo kao scenografija za snimanje stranih i domaæih filmova i televizij-! skih drama. navodno. meðutim. ni sanjati mogli da æe taj isti kolodvor svrsi slu iti (i to kao jedini!) u dana njem milijunskom Zagrebu! 135 halo zagreb. Taj sretni dogaðaj spajanja Dalmacije sa Zagrebom dogodit æe se te k 17. a zagrebaèke se novine ogla avaju: 136 . Iako oni prvi vlak. Zagorka«. Valja. Na prvu telefonsku centralu ukljuèeno je trideset pretplatnika. ali samo do S iveriæa. ali su graditelji mislili i na buduænost. posijan je virus putnièke groznice koja je inficirala tolike generacije Zagre pèana. ne gradi svaki dan. a vrlo je jednostavno konstruiran. uoèi otvaranja centrale. Tek je nekoliko dana pro lo kako je proradila zagrebaèka telefonska centrala i kako je telefonski povezan mali broj pretplatnika. unatoè autobusima. Dr avni kolodvor èekao punih trideset godina. po zanimanju tipografa i novinskog urednika. i to zahvaljujuæi poduzetnom duhu g raðanina Wilima Schwartza. èija se radnja dogaða u davna vremena. a ovaj bi moga o poslu iti svrsi i kad Zagreb bude mnogo veæi. koji me da to veoma zanimao kako sam o njemu u novinama vi e puta èitao..

. pi e dri Mu eviæ... po-i 138 brzojav bana jelaèiæa . prvi put Tek je pro lo nekoliko dana da je u Zagrebu uveden telefon i mo e se veæ sa sigurno æu reæi daje postao nu da. broj gara e i stana famoznog Ferde Budickoga. kako se vidi. veljaèe) donos i dekret o uvoðenju elektriènih telegrafa i provoðenje Generalnog plana o gradnji tele grafskih linija i stanica. gotovo telegrafsko reagiranje hrvatske vlasti. Dvojbe nema: telefon u Zagrebu ubrzo postaje potrebom. kad je u svijetu otkrivena foto grafija. samo godinu dana kasnije imao je odjeka i u Z agrebu. dijelio sudbinu civilizacijskih i tehnièkih otkriæa. a po polo aju kraljevski dr avni odvjetnik. rujna iste godine telegrafski vod do Zagreba dogotovljen.. kojim je obuhvaæena i Hrvatska. a prvi telefonski imenik iza ao je tek 1911. pi e da bi se na mjerodavnom mjestu u int eresu slu be ishodila dozvola da prikljuèak telefona sa centrale u Zagrebu na moj dv or u Gredicama.. u Parizu. dr. Laura Sekuliæ i Viktorija Soro nijeviæ. 1 Ne treba stoga zaboraviti da je Zagreb oduvijek bic sastavni dio Europe i ravnop ravno s njom sudjelovao u krèenju putova progresa. zavr ene sve potrebne predradnje za ukljuèivanje telegrafa u Zagrebu. naime. To je.85 kilometara. to se vidi i po brojnim mo lbama za telefonski prikljuèak. nego jo iste godine kad Dvorska kancelarija u Beèu (15. malo je vi e od dvije tisuæe pretplatni ka. imali sluha za civilizacijske novotarije svoj eg doba... pre uæivati ili umanjivati. pustimo pusta naklapanja i prièe. koji se èuva u HP-muzeju. Ali. daje 10. Vrhovni zeml jomjer. Medu pretplatnicima nalazi se nekoliko civ ilnih ustanova i ne mo e se dvoumiti da æe se i ostala dr avna i vojna nadle tva i uredi prikljuèiti na obæu telefonsku mre u. Tako su izgradnjom telegrafskog voda. Na i su po tovani preci. To su rijeèi prvog brzojava otprije stotinu i èetrdes et godina. gdje æu èe æe na mom posjedu boraviti. U tom najstarijem telefonskom imeniku.halo zagreb. a. Oton Kuèera.. Dokaz tome je da je broj pretplatnika narastao na 30. uz ostalo. sa stanom u Skalinskoj ulici. poznatiji kao Ksaver Sandor Gjal-ski. kad se na uvoðenju telegrafske linije Zidani Most Zagreb veæ naveliko radi. / usprkos èestim o teæenjima brzojavnih ica. idemo raditi. radovi koji su zapoèeli u p tjednima 1850. koji pi e kako je Bansko vijeæe Hrvatsk e veæ 29.. toliko su napredovali. Za telefon je molbu svojeruèno napisao i knji evnik Ljubo Babiæ. Godine 1896. zove se Kri tof Je ek. u kojoj se kao glavni razlog navode èeste uliène demonstr acije. to æe se kasnije. Prve zagrebaèke telefonistice zovu se Betika Rih-tariæ. izdalo nalog za gradnju telegrafa i pripremnih linija. tj. Vladimir Muljeviæ. prosinca 1849. u Zagrebu je prvi aparat viðen samo tri godine kasnije. a razdaljina na kojoj se postavlja telegrafska linija iznosi 83. O tome nas izvje æuje prof. koji se u Zagreb dovezao prvim automobilom. poduzima konkretne kora ke. a autor prvoga na eg brzojava (èuva se u Hrvatskom arhivu) nije nitko drugi n ego ban Josip Jelaèiæ. Njegov je pozivni broj 530. A slièno je bilo i s telefonom. Pokazalo se to i desetak godina ranije.. oko telegrafskog povezivanja Zagreb a s Europom. ) poèeli za Zagreb daje dobru svjedod bu. dopisom se gradonaèelniku obraæa oru nièar po staja s molbom za telefon. \ I sam ban Jelaèiæ osobno je bio ukljuèen u radove. a na broj 880 odazivao se poznati z nanstvenik prof. Ko d toga valja podsjetiti na brzo. napisane su na hrvatskom. koji. dr. pogotovo nakon 1918. u dana njem aktualnome zagrebaèkom imeniku samo je Horvata n a tisuæu ili tri gusto otisnute stranice! Prvi u prvome telefonskom imeniku po abe cedi bio je Milan Accurti. Za najavu jednog od narednih poglavlja mo emo okre nuti broj 545. koja ne èasi èasa. 137 brzojav bana jelaèiæa Sradostju sam primio va u viest. to u odnos u na okolnost da su mnogo veæi gradovi sa 10 telefonskih postaja (prikljuèaka op.. G. Taj epo halni izum izmi ljen 1839. Bell otkrio 1876. prvog u Hrvatskoj i u jugoistoci nom dijelu Ev rope. to prije izveden bude. iako je ostali tekst formulara na njemaèkoj g otici. Sada smo u proljeæu 1850. in enjer koji rukovodi radovima. to ga je amerièki fizièar A. dagerotipija (nazvana po francuskom izumitelju Dagguerreu). a ilustracije radi. te spojen sa zgradom Banske vlade na Markovu trgu.

. nego prava.. Vinkovci. Obavijest je glasila: Telegraf je u r edu. Moralo se misli ti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali o d udaljenoga Ju nog kolodvora dolaziti u grad. prikljuèuju se Karlovac i Gospiæ. eljeznièki 1862. meðutim. Osijek i Slavonski Brod. gdje se ban dr avnièko m slu bom zatekao. Senj i Otoèac. Tako je 5. K onjski se topot po traènicama navodno daleko èuo. da bi do 1875. brzina oko sedam kilometara na sat. na to je. al i je sa sobom mogla povesti jedva tri putnika! To bija e jedini redoviti osobni pr omet.-1864. a telefonski godine 1888.urivao radove. Imao je.) obavijestio bana Jelaèiæa u Beè. Grazu i Budimpe ti! Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremi ta na Savskoj (na mjestu gdj e je danas Tehnièki muzej) uz kazali te. I tako je 28. Sto je pojava telegrafa i moguænost komuniciranja sa svijetom brzojavom znaèila za t ada nji Zagreb i Hrvatsku. medu koje je spadalo i sveèano otkriæe Kaèiæeva sp omenika u Mesnièkoj ulici i prva velika slikarska izlo ba u Zagrebu. to bi bilo u duhu telegrafsko g komuniciranja. Godine 1891. Europe i svijeta. k ojim je upozoravao pje ake koji bi prelazili prugu. do Maksimira 12.8 metara. ban Jelaèiæ iz Beèa isto tako kratko uzvratio: S radostju s am primio va u viest. a konj je o vratu imao i zvonce. visina 2. znajmo da æe ga vuæi jedna konjska sila. Godine 1854. o èemu K.. kad aljivi zagrebaèki list Biè donosi vijest: Tramvajski promet je veæ uveden ali. Kolosijek je bio u i od dana njeg. odakle ga je 1848. u Zagre b premjestio ban Josip Jelaèiæ. S uvoðenjem konjskog tramvaja Zagreb dosta kasni za velikim europskim gradovima. 139 1 * JlL tramvajski krug Ukrcamo li se u tramvaj s Kre imirom Kovaèi-æem. a tri godine kasnije sa Zemunom i Petrovaradinom. godinu dana kasnije Bakar. Kovaèiæ zapisuje: Zagrepèani onoga vremena nazivali su konjski tramvaj aljivim imenom filoksera i to se ime odr alo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo. zapisuje Kovaèiæ. Prvi tramvaj na elektrièni pogon provozio je zagrebaèkim ulicama 18. k oji ga uvode veæ ezdesetih godina. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu. meðutim.6. dok se u Zagrebu o toj ideji javno raspravlja te k 1885. Taje izlo ba bila povezana s mnogim drugim priredbama. Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novèiæa. preteèa kasnijih zborova i dana njeg Velesajma.. Vukovar. a du ina im je bila 4. Daje barem po tanski promet èestito djelovao! Ali po tanski je ured u Zagrebu do 1848 . a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan..5 i irina 1. Zagreb je najprije spojen s Beèom i Trstom. 1857. i to ne elektrièna. nego u Vara dinu. Konjski tramvaj Zagrepèani su kratko zvali konjka. rujna 1891. a ðaci i vojni ci plaæali su pola karte. slu beno otvoren Slu bujuæi telegrafski ured. rujna 1850. najbolje se vidi iz opisa zagrebaèkih prilika toga doba u Pro losti grada Zagreba Rudolfa Horvata: Zagrepèani se dugo morahu zadovoljiti samo po tanskim prometom. Tekst je bio vrlo kratak. u Beèu. kao to znamo.bila je velika gospodarska izlo ba u Za grebu.. Po ta je iz Beèa dolazila samo dva puta na tjedan! Ravnatelj svih po ta za Hrvatsku i Slavoniju nije stanovao u Zagrebu. ali je konjski jo godinu dana ostao na nekim sporednim prugama. Na kraj ovoga teksta ne treba. S radostju sam primio va u viest. jer je grad Zagreb d obio brzojavni spoj istom godine 1850. Isprva je nabavljeno samo esnaest kola deset zatvorenih i est otvorenih. Uvoðenjem telegrafskog ureda 1850. nego tek poèetak komunikacijskog povezivanja hr vatske metropole s ostalim dijelovima Hrvatske. staviti stop.. Sisak. a morzeovim signalima iz Zagreba u Beè odaslao ga je relegrafist Dragutin Stipetiæ. naravno. imao samo jednog èinovnika za listovnu i jednog veæ nemoænoga starca za novèanu otprem u. O pokusnoj vo nji . o èemu je banski namjesnik Len-tulaj (1774. jer to nije kraj. Dili ansa je svaki treæi dan odlazila iz Zagreba u Beè. te izdao nalog zagrebaèkoj upaniji i gradu Zagrebu da pru e to veæu potpo u pri uvoðenju telegrafa. jo jedan nadimak. rujna te godine poèeo vozi ti prvi konjski tramvaj. kolovoza 1910. pa Vara din.. svi veæi gradovi u Hrvatskoj br zojavno bili spojeni sa Zagrebom. Frankopanskom do Ilice tek 5.

Nova Ves .... fi nancira gradnju novih i rekonstrukciju starih tramvajskih pruga. Godine 1924. Kovaèiæ: Kakvu je paniku izazvao zagrebaèki trgovac Budicki kad je jednog d ana godine 1901. sagraðena je pruga Zvijezda Ksaver. koji obogaæuju ZET-ov vozni park. zatim drugi kolosijek Zvijezda .. Pje ake su prvo uznemirili bicikli. 1945. s velikim valjkom otraga za benzin i samo s jednim sjedalom. Bo e èuda! Prije si ih mogao sve jednoga za drugim prebrojit i kad si se vozio na konjskoj eljeznici. pruga Maksimir . Taj prvi automob il koji se pojavio u Zagrebu nije bio ba ni toliko velik. te pruga Kvaternikov trg Heinzelova Sajmi te (napu tena godine 194 5. Samo. prvi put se pro iruje 1911.Mirogoj. U toj radionici izraðen je vlastiti tip tramvajskih kola . kad je uvedena pruga Kaptol . umornom i sve ivèanijem od gradske ludnice i prome tne gungule. i nova pruga Dra koviæeva . otkupila je Gradska tedionica te ona postaje vlasnikom tramvaja. njegovo sredi te. ali je strahovito tropotao ireæi oko sebe neki ne . Da bi se potpuno izbjegla ovisnost o 141 volite li zagreb? inozemnim partnerima. prvi automobil. nije ba lako doèarati Zagreb.). nakon uvoðenja elektriènog tramvaja na veæ spomenutim osnovnim prugama. Savska cesta je dokraja dobila dvostruki kolosijek. projurio kroz ulicu na èudnovatim kolima bez konja koja su djelov ala na zaprepa tenu publiku poput plamenik kola gromovnika Ilije. Svijet je ostao zapanjen. a vozio je umjerenom br zinom.d.Mirogoj (nap u tena 1930. a da ih ni jedno vozilo ne uznemiri. gdje je ureðeno ii 142 tramvajski krug okreti te. I do novih modernih nisko-podnih tramvaja domaæe proizvodnje. sagraðen je drugi kolosijek izmeðu Jelaèiæeva trga i Glavnog kolodvora . I sada zamislite u tome idiliènom Zagrebu pojavu kola bez konja. 1942. Prva kola izraðena su 192 2. a i lijepo ih je na ulicama vidjeti. sreli smo vo jnike gdje idu na vje bu. a sada kao da njihove kape vjetar nosi. te 1931. kako ga opisuje Kre imir Kovaèiæ: Bio je Zagreb pravi raj za pje ake koji su mogli spokojno etati posred ulice i na s redini trga cijeli sat razgovarati. a minimalno ulagao. prema nacrtima in enjera Adolfa Ko aka i Dragutina Mandla. napu te na je kru na pruga kroz Kukoviæevu (Zeleni val) zbog nerentabilnosti (pruga je odstr anjena tek 1928. 1935. pruga u Mihanoviæevoj. od Kazali ta do dana njega St udentskog centra.. Mre a: tramvajskih pruga. a nas je sila nevidiva èasomi-ce istrgla nji hovu vidiku.. Pa ni velesipedi s visokim kot aèima otraga nisu bili nikakva opasnost jer bi u sluèaju sukoba stradali vi e nego pje a k. to traje sve do 1930. pa je tramvaj uskoro do ao u jadno stanje.). potkraj devetnaestog sto ljeæa. upozoravajuæi time bezbri ne pje ake da mu otvore put. zatim je sagraðen i drugi kolosijek na Savskoj.Dubrava. a godine 1916. godine 1937. protiv kojih su konzervativci ogorèeno protes tirali. Ponovo K.. Godine 1932.Godine 1928.1 sagraðen je sjeverni kolosijek u Maksimirskoj ulici i ui Ilici od Vinogradske do Crnomerca. a godinu dana poslije sagraðen je i nadvo njak na Savsk oj. pa se dogaðalo i to da publika izbatina kojega neopreznog biciklistu kad b i malo br e vozio. godine 1926.elektriènim tramvajem tada nji novinski izvjestitelj izvje tava: Vozeæi se. U glavn im ulicama pojavio se rijetko koji fijaker pa je fijakerist vikao otegnuto Hoop. Godine 1924. sagraðena je okretnica u Maksimiru. I tako do na ih dana. Strani kapital koji je ulo io u Zagrebaèki elektrièni tramvaj obilato je izvlaèio dobit. a zatim pruge u Dra koviæevoj i Branimirovoj. oblik mu je bio ne to nezgrapan.Medve èak. a godinu dana kasnije u Jagiæevoj i Jukiæevoj itd. Godine 1916. okretao se. a karakterizirali su ih vrlo èvrsta konstrukcija i jaki motor. Godine 1929. ureðene su okretnice kod Savskog mosta i na Kvater nikovu trgu (tramvaj je tada okretao iza zgrade gradskog kupali ta). Zagrepèaninu.. pruga u Zvonimirovoj. gotov o sve dionice Zagrebaèkog elektriènog tramvaja d.). Nije vozio brzo. 143 kola bez konja Èitatelju ovog teksta. Gradska tedionica financira gradnju vlastite radionice za p opravak tramvajskih kola..

koje su cilj imale ispred Hrv atskoga narodnog kazali ta. O kraðama automobila da se i ne govori. visoki vladini èinovnici. koja bi mogla nesreæom uroditi. i to s debelim zaka njenjem za drugim europskim gradovima. a vlasnik prvog automobila. kao i bicikl i motociki. Uopæe nisu imali stakla. Lupe ima ne pada na pame t da dignu automobil parkiran na Ma uraniæevu trgu. Na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost.. Zagrepèani su ubrzo prihvatili ta kola bez konja. svijeæama. Prvi put automobil se popeo na Sljeme 1904. slavodobitno je doviknuo: Kaj ja nis' rekel da to nemre bez konja? Automobil bi pogotovo izazivao nevjericu meðu Zagrepèanima kad bi se bez po muke usp entrao Dugom ulicom ili Mesnièkom do Gornjeg grada. gradonaèelnici i poneki n ovinar. ubrzo je postao popularan. pa smo bili mokri. kad je zagrebaèki trgovac Julio Demetorff iz Beèa donio petrolej i njime osvijetlio svoj duæan u Radiæevoj 37. a prvi automobil kojim se 1901. ali medu ljudima æe jo dugo ostati nevjernih Toma. bankari. svjetlo na trgu Ulice grada oko 1750. a sudjelovao je i u prvim automobilskim utrkama 1912. koji æe m nogo godina kasnije ovako opisati prvi automobil: Nije bilo anlasera pa smo se muèili kurblanjem.. na kojoj je slika na igaèa apisan je stih: »U nerasvijetljenom sokaku nije te ko pasti u mlaku«. Zraènica se krpala na cesti. trgovca Budickoga. Neèastivi na kotaèima! S vremenom su se i konji i krave. Na jugu Europe p . osvijetljene su malim uljanim svjetiljkama koje su svaku v eèer palili gradski na igaèi. upozoravaju na opasnosti koje donosi irenje automobilizm a u gradu. i to sve do sredine 19. niti vozaèki ispiti. Bilo je to malo èudo prva petrolejka u Zagrebu. Ona Majerova »plinska starinska« osvijetlit æe ulice grada tek ezdesetih godina pro log s toljeæa. Prepla io je pse kop su lajuæi i zavijajuæi bje ali na sve strane. A novine veæ 1905.. jer jo ne postoje ni propisi. Ali. 144 kola bez konja Medu vlasnicima automobila sve je vi e poznatih Zagrepèana. Prvi automehanièar u gradu zove se Ivan Dirbacher.poznati i zagu ljivi smrad od kojeg je Zagrepèane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut. imao prvu vozaèku dozvolu.. u Zagreb dofurao Budicki bio je Opel. a e nastoji da sprijeèi svaku eventualnost..hoæe li se zbiti kakva nesreæa. i psi i ljudi. gdje je i prodavaonica bicikla. trgovac Budicki. O prekr ajima i kaznama jo nema ni govora.. A drugi. Na novogodi njoj èestici iz 1847. Vozi se bez dozvole. koji æe automobil svakojako ko mentirati. Volan je bio izravno spajan s prvim kotaèima. a uzbunio je èopor stoke tolike da je jedna oèajna krava u trèala u najbli u trgovinu i tamo napravila rusvaj. 145 146.tko drugi nego Ferdo Budick i.. ta velegrad je! Ali jedno imademo prigovo riti. stoljeæa. On je otvorio i prvu vozaèku kolu. Kuæe i duæani bili su osvijetljeni. a vozio ga je . viðen je samo kako prduc-ka na putu u Maksimir. a na oèi na ega redarstva. Prvi hrvatski automobilski klub. Zaraðeni su mnogobrojni uljevi dok se nije pojavila iskra.. uzor mnogima. a radionica mu je u Preradoviæevo j 6. na to nas danas podsjeæa fotografija. kako ka e Kovaèiæ.. navikli na automob il. Mi najodluèn ije pozivamo gradsko poglavarstvo da izda shodnu naredbu. iz azvali bi pravu senzaciju. jer kad bi se s njim pojavili kod kuæe na Zavrtnici. u Ilici ili Dugoj ulici. kad voze. koje skr enih ruku èeka . ne samo da voze prebrzo nego se i utrku ju. Autom obili su tro ili puno vi e ulja. Ova raznoime-na gospoda. . industrijalci. kojem je b ila zadaæa da popularizira automobilizam u Zagrebu i u Hrvatskoj. Gradom se furaju imuæniji trgovci. Iz dana u dan nièu u Zagrebu kao iz zemlje razni automobilisti i motoci klisti: Proti tome nemamo i ne mo emo imati ni ta. a automobili jo nemaju ni r egistarske tablice. kad je ugledao ko njski izmet na sredini ceste kojom je upravo projurio automobil. na La èinama ili na Potoku (Tkalèiæe-va). osnovan je veæ 190 6. Jedan je prepla eni Zagrepèanin na Jelaèiæevu placu lanuo: To vam je isto tak o kao da vidite kako po cesti trèe hlaèe same bez nogu. dakako. Zanimljiva je izjava pionira zagrebaèkog automobilizma. koliko god bili isprva up la eni i sumnjièavi.. kojom æe na e redarstvo na mjere koje ovo mora da poduzme proti ovakvim opasnim utrkivaèima. popla io jt ne koliko fijakerskih konja. Nije bilo rezervnih kotaèa. ili dok se pentra na Sljeme.. pogotovo mladima.

Godinu dana potom. a 5. na to je. 148 svjetlo na trgu Gradsko zastupstvo odluèilo se napokon za gradnju centrale na gradskom terenu. te razlièite domoljubne skupove. pa su jo jednom po gradski m uglovima zasvijetlile odbaèene petrolejke. ali je vj erojatno sanjao o katastrofi koju æe izazvati elektrika. nadali su se svakovrsnim iznenaðenjima. kako se zna nik ad nije ostvarena. prepustimo tolike konje Zagrebu. sam vas je Bog donio! kazao je kapetan znancu. Zloglasni potres. Kovaèiæ opisuje sluèaj jednoga gosta svrati ta Lovaèki rog: U to vr ijeme jedan je umirovljeni granièarski kapetan do ao u Zagreb i odsjeo u hotelu Lovaèki rog.. po zanimanju postolar. Izlo ba je osvijetljena s trideset vrlo jakih elektriènih svjetiljki. a osim t oga. . Zagrepèani su se. to je tada bila daleka periferija.30 na Jelaèiæevu trg u zasjala je prva javna elektrièna rasvjeta.) sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazben om zavodu u Gun-duliæevoj. Na zagrebaèkim ulicama isprva je gorjelo 312 plinskih (prve godine bilo je j o i 67 petrolejskih svjetiljki. Postavio ju je zagrebaèki profesor Ivo Sto ir. èem u se usprotivio grac Karlovac.). kako pi e K re imir Kovaèiæ. Znan ac je posao u sobu i ugasio svjetlo. koje æe s vremenom posve ustupiti mjesto plinskima) . osvjetljava elektriko m (1883. Plin je najprije proveden u Ilici. u temeljeno je dionièko Zagrebaèko plinarsko dru tvo. u gra du boravi Nikola Tesla koji svoje izlaganje o moguænostima uvoðenja elektrike u Zagr eb u Gradskoj vijeænici zapoèinje ovako: Smatram svojom du no æu da kao roðeni sin svoje ze lje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu.). u Novoj Ves i. Zagrepèani su se nadali dobrom provodu uz domaæu kapljicu. studenoga 1907. . Bojim se kraj toga vraga zaspati. Ona boja ljivo ulazi u grad kroz pojedine javne ustanove. Teslina zamisao. koje ih nije oèekivalo u plesnoj dvorani i na plesnom podiju.E. ali jo æe dosta vremena proæi dok elektrika ne dosp ije na gradske ulice. Odluka o tome donesena je 1906. na poziv gradonaèelnika dr. pa je kapetan u miru Bo jem zaspao. a odatle ju je iz higijenskih r azloga dao odstraniti gradonaèelnik Milan Amru . Godine 1873. ispred zgrade Hrv atskoga glazbenog zavoda. inaèe najomiljenije mjesto u gradu za zabave i plesove. ovako reagirao: Pa. a veæ 1864. ali nipo to i najveæem iznenaðenju. dakako uz veliko odu evljenje graðana. Za grebaèke novine izvje tavaju kako je Trg'osvijetljen kao plesna dvorana. Frankopanskoj i Dugoj ulici (danas Radiæeva). grad je osvjetljavalo 612 javnih plinskih svjetiljki. Nekako oko ponoæi susreo je jednog znanca pred spomenutim hotelom. a 1900. jedan karlovaèki zastupnik. Plinara je bila ju nije od dana nje K azali ne kavane. koja svoju dvoranu. A prvu veæu iluminaciju elek triène rasvjete Zagreb do ivljava ujesen 1891. a godinu dana potom poèinje i gradn ja. pok raj vodovoda. To je ujedno bio jo jedan susret s mra kom starog Zagreba. Petra. dobila Ljubljana (1861. nego na ulici. Poèetkom studenoga dovr ena je monta a. sijeènja 1877. Milana Amru a. Sobarica mi je zapalila u sobi nekakvu travku u staklenoj boèici i ja sam pola sata puhao. na Gospodarskoj izlo bi koja se odr ava n a sajmi nom trgu. Gradsko se zastupstvo odluèilo ZL gradnju centrale kod Ozlja.. razumljivo. u kojem je veæ zasjalo i prvo elektrièno svjetlo i najavilo novu elektriènu eru u gradu. naime. jer gdje æemo za njih naæi tale u Karlovcu. pa tek onda Zagreb (18 64. Tesla je izlo io gradskim zastupnicima svoju idej u o gradnji hidrocentrale na Plitvièkim jezerima. 147 volite li zagreb? Èetiri godine kasnije elektriku uvodi Gradski paromlin. jer bi me mogao ugu iti. i savjetom i èinom. Ulaz u zgradu. a struja je kori tena iz generatora na p ogon lokomobila. Toga dana (20. koje je preuzelo plinaru od strani h poduzetnika. gdje je danas Hrvatsko narodno kazali te. Kapetan je nervozno etao Ilicom. Karlovaèki list Glasono a u svojem je protestnom teks tu objavio kako Zagreb eli oteti Karlovcu 8000 konjskih snaga. plinara prelazi u ruke grada. Koliko god su se veselili elektriènoj rasvjeti.rvu je javnu rasvjetu. Bila je to prva javna demonstra cija elektriènog svjetla u Zagrebu. zatim u Vla koj do crkve Sv. to je Zagr eb sna ao u studenome 1880. i prib ojavali te novotarije... sav crven u lic u. tko æe tolike konje hraniti. ali je nikako ni sam mogao ugasiti.). plinsku. o tetio je i dimnjak plinare. Pr ednjaèi Graðanska streljana u Tu kancu. po zanimanju lijeènik. u 18. osvjetljavala je elektrièna svjeti ljka.

nered.« Da je dug put do asfalta u na em gradu. ne eljena slika! Tako je uvijek bilo. glavna z agrebaèka arterija. na primjer. Ilica. a stanari ulica u kojima je mehanizacija sti gla do kuænih pragova. proizlazi iz novinskog prosvjeda graðana upuæenog izravno na ime aktualnog gradonaèelnika dr. za razliku od na s. kasne... takva pra ina. i bijele cipele i èarape i bijela suknja.. kolovozu i rujnu radilo se na sjevernoj strani i na sredi njem dijelu Jelaèiæeva trga.Bio je to hotelskom gostu prvi susret sa aruljom. pa s< tako u novinsko j vijesti nagla ava kako je u glavnoj trgovaèkoj ulici. . zdravlju kodl jivog i kojeèim zara enog.. prve asfaltirane ulice u Zagrebu. Zagreb se poèinje asfaltirati.. kad su na i djedovi i bake.« Asfalt æe u Zagreb prvi put stiæi dvije godine kasnije. nije mogla. u jelo. èepovima i zastojima na kri anjima. mo emo proèitati: »U ime mnogih stanovnika Bo koviæeve ulice. izvolite u svoj cijenjeni list uvrstiti na u pritu bu n. Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca. koji u toj ulici vla da. »koja toliko kodi pluæima.. On ih je proma trao s oèitom znati eljom.: »Ilica.. kvari odijelo..« Noseæi u sebi novinarsku icu. poslije est sat naveèer. a gradski poljevaèi. impregniranog izmetima fijakerskih konja. i tako æe.. 149 asfalt Cijenu uobièajenog ljetnog servisiranja i friziranja gradskih ulica i trgova graðani æe obvezatno platiti prometnim krkljancem.. Milam Amru a: »Gospodine gra donaèelnice.« Sliène s< alopojke u novinama objavljuju èak i o Ilici. u ro manu Kneginja iz Petrinjske. A da oblak pra ine za ljetnih dana i ne spomi njemo.. »U lipnju 1907. koji se damo isprovocirati provizornim i privremenim preprekama. izb jeæi taj mali incident dame u bijelom. ona ga minuciozno opisuje. juèer u podne sjedio u kojoj od kavana na Jelaèiæevu trgu i li na Zrinj-skom trgu. Iz suprotnog duæana izaðe ne ka mlada dama u posve bijeloj odjeæi i ne paziv na vruæu kalju u asfalta. Sunce je pripeklo. dakle. odlomak kojega citiramo. nagazila na vreli asfalt na p oèetku Ilice. Izgled su. stane u nju i poprska se sva.« Kakva je Ilica. oèito svjesna da za generacije ostavl ja sjeæanje na taj prvorazredni civilizacijski dogaðaj za ovaj grad. zapoèela je poèetkom kolovoza tvrtka The Neuchatel Asphalte Compannv iz Bu . èin i se. a buka i pra ina se uvukla kroz prozore i sve pore. da æe . ni htjela. po obièaju.u bri ljivo popravljanje ove ceste -u istom pravcu napredovati i opæenje (promet). Iako nam je jasno da su ti sezonski radovi na prometnicama neminovni. »Knez Borèinski sjedio je kraj prozora svoje sobe Cara austrijanskog i gledao u Ilic u. di e se Ilicom ba u najpr metnije doba. uvijek iznova ista. uvijek biti. bili prisilj eni preskakati prepreke cijelih civilizacijskih i povijesnih epoha. premda je Jelaèiæev trg veæ djelomice asfaltiran. di u se somun-ski oblaci praha. pazeæi pritom na prolaznike. je ovih dana p od dr avnu upravu sa cestom. Gospode u bijel oj odjeæi zabrinuto podigo e svoje suknje da se ne zablate. S Jelaèiæeva trga valjala se dvokolica s debelim cijevima. no sve uzalud 150 asfalt Kad Zagrebom dune i najslabiji vjetriæ. i u medij ima æe se oglasiti svojim prosvjedima. taj se mogao nagutati i najesti u kavi i sladoledu tog ne sretnog praha. plivamo u moru blata i k alju e kao u kakvom slavonskom selu. pada u duæane. toga je veæ dosta! Upozorili smo. U srpnju. Tako u Obzor u 1907. koja je.... koju kronike spominju kao prvu zagrebaèku ulicu prelivenu asfaltom. spisateljica popularnih romana o starom Zagrebu. svjedoèi pismo Ljudevita Gaja koji se na sud binu Ilice osvræe jo 1855. kad se radnja Zagorkina romana dogaða. s neoèek ivanom privremenom signalizacijom koja vozaèe i pje ake upozorava da se na cesti oba vljaju graðevinski radovi. Tko je. glavna ulica na ega grada. kao i M ihanoviæe ulica. primljen. sve do koljena. iz koje je radnik lijevao vreli asfalt. molili i upuæivali. O tome najoèitije govore oznake za su enje prometnica ili s trelice za skretanja i obilazak. s najelitnijim duæanima i najo tmjenijin hotelima. Dapaèe.. a po vruæem asfaltu vrzmali su se Zagrepèani.. u piæe. Po to su bile zavr ene betonske podloge i polo eni obrubni kameni klesanci. Naravno da raskopane ceste i sve one zaklone i zapreke doèekujemo na zadnjim kotaèima. Jelaèiæev trg i cijelo sredi te grad.. eto. da su u interesu urbanog i prometnog standarda i njeg ova odr avanja. Drukèije je ipak bilo u starom Zagrebu. dobiva prvi asfalt! Upravo te 1909. bilo je veæ zavr eno asfaltiranje Mihanoviæe.. frizuru.. koji nas gu i.

Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona. dakle. sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletista. Letjelica iz toga doba. automo bilisti. èije je ime u cijelom svijetu postalo poznato kao ime njegova najslavnijeg izuma penkale. biciklista i gimnastièara. Mladi Zagrepèanin Dragutin Novak (roðen 1892. prem a uputama redara. odakle na a prièa na krilima kronolo ki i poèinje. koji je sam osposobio za let i 19 10. ali mirno leti dalje. prvi put poletjela je u Zagrebu.. nogometa i. Iza aviona leti sve u zrak. Vec je dva. ba-lonista. tri metra visoko u zraku. u dvori noj zgradi u Ilici 19) bio je za okupljen letovima razlièitih balona. te doèarava t aj povijesni dogaðaj za Zagreb i na u avijaciju: Na uzletistu ene su pod suncobranima i kitnjastim velikim e irima. mehanièari su otpustili trup. pa se èitav dan oko tih radova skupljalo mno tvo zna ti eljnoga svijeta. ispod krila. deset metara uvis. tik uz nasip.« (Franjo Buntak) A evo kako povjesnièar Buntak opisuje dvokolicu iz koje radnici izlijevaju vruæi asf alt. Penkala je. sokola i. veæ je sto tinjak metara daleko. Na suncu svjetluca obris sjajnog pro pelera. mnogi se guraju prema avi onu. A vion kreæe smanjenom snagom motora. èija su vrata irom otvorena... Ovdj se danas okupio i sav sportski Zagreb. a trebala se zvati Schivarzoplan. sve je u zanosu .grad se asfaltir a! 151 prièa na krilima Kako je bilo na prvome zagrebaèkom aerodromu prigodom uzlijetanja prvoga aviona? B rojni Zagrepèani. takoðer. a izumio je i nalivpero. Novak je bio prvi Penkalin putnik u avionu.) Posljednji znak rukom. di e se sve vi e. Opet je kotaèima dodirnuo tra vu. po pravilu. èak i trava. koja æe do na ih dana ostati poznata kao zeppelin. kugla i. da bi kasnije i sam upravljao avionima te postao vrstan vojni pilot u austrijsk oj vojsci. Penkala leti!. Penkala je. i tad se iz svih grla ote uzdah: Aaahl Penkalin avion leti. ali samo na papiru. Slavoljub Penkala. zapisuje Boris Puhlovski u knjizi Penkala leti. pomagao grof Ferdinand von Zeppelin. Penkalin avion je ispred hangara. takoðer. Konstruirao ju je Zagrepèanin David Sc hvvarz.. . koji su na poèetku stoljeæa preplavili nebo nad E uropom. i kao konstruktor na ega prvog aviona. svest ranoga zagrebaèkog sporta a. biciklisti. Ali. otvorenom automobilu. . Stra ari jedva zadr avaju masu. I eto. Penkala se vi e ne razaznaje. ali se nije odlijepio od zemlje. koji je kod njega radio kao glavni mehanièar. puni gas.. veslaèi. a zatim se ta pra ina èvrsto nabijala te kim. prema sredi tu uzletista. Uzdi e s e jo pet. Za Zagrepèane bio je to sasvim neobièan i jo neviðen prizor. koje su vukli amo-tamo po dva èovjeka. snabdjevena peæima za grijanje i s visokim dimnjacima poput parne lokomotive.. prema vlastitom nacrtu i 152 prièa na krilima vlastitim novcem sagradio i prvi zagrebaèki aerodrom na Èrnomercu. kako Buntak ka e. Zrakom lete kape. staro i mlado. poèeo se kotrljati po livadi sve br e i br e. njime prvi poletio. zadu io nas j e.« A gdje i neæe Zagrepèani biti znati eljni kad je posrijedi takva. Dva-tri put a odskoèio je kotaèima. od kolovao i prvoga hrvatskog pilota. A sad.. podi e se. dota d neviðena mehanizacija i u civilizacijskom smislu veliki pomak . smjestili na nasipu uz vje bali te. zagrebaèki in enjer.. Promatraèi su se. Cijela grupa ljudi na nasipu iza aviona u tili èas se razmaknu-la. Sve se br e udaljava od publike.. Naem sugraðaninu je na projektu. Dragutina Novaka. njemaèki je grof. est.dimpe te asfaltirati sjevernu stranu Jelaèiæeva trga. to se u citiranom romanu uzgred spominje: »Tih dana pojavila su se èetvora u tu svrhu specijalno graðena kola.. pa kako je u meðuvremenu Schvvarz umro.. naime. Penkala postavlja avion. sedam. kokso m grijanim valjcima. dok su mu karci u irardi. Podmetaèi su uklonjeni.e irima i polu-cilinderima.. Htjeli bi bar opipati taj leteæi stroj. pa jo jedan dodir sa zemljom. On se dovezao u sv ojem velikom. Svi bi htjeli vidjeti avion izbliza. e iri. navodno. Ljudi su jurnuli za avionom. od Schvvar-zove udovice o . nasuprot struji slabog vje tra. U njima se zagrijavao asfalt koji bi se u obliku vruæe pr a ine nasipavao na betonsku podlogu. Pod sivim polucilinderom prepoznajemo Ferdu Budickog. (.

kao kakvo zrcalo ili ogledalo ulovljena ukazuje. vrativ i se u Zag reb. Do istog je otkriæa iste godine do ao i Englez Tal-bot. Vje-koslava Babukiæa itd. V. Pommer. a saèuvani su i portreti biskupa Strossmavera.. Hiihn (dolazi iz Tirigije) je auto prve fotografije Kaptola sa star om baroknom kate dralom iz 1860. takoðe strance. to je manje poznato. 1850. jer je u povodu prve Gospodarske izlo be 1864. u: ostalo. boravio je u Parizu upravo za vrijeme objavljivanja otkriæa i tamo je vjerojatno nabavio potreban pribor i svladao tehniku. Julije Hiihn i Iva n Standl. lipnj.. M. ostavio nam je. U Zagreb je dagerotipija do la izravno iz Pariza i izravno od izumitelja. prvi zaokru io fotografski prikaz Zagreba u po . Veæ u prosincu 1841.. Boris Puhlovski famozno g Ferdu Budickoga. u Zagreb iz Beèa sti e Johann Bosch . mladog Franje Kre me. te cijenu usluge. kojega s ledstva nipo to jo te predvideti se nedadu. u koje vrijeme dana snimaju. Vijest o najavi Dagguerreova pronalaska 7. istakav i daje spomenuti Novakoviæ u Parizu primio poduku o dager otipiji izravno od Daguerrea.tkupio projekt (K. ali on se. a Standl (Ceh). koji æe najdu e foto grafirati i o stati vjeran Zagrebu. godine. njezine preteèe dagerotipije. Sulc. izradio-je Franjo Pommer. odakle je izumitelj prv oga hrvatskog zrakoplova poletio. sijeènja 1840. koji su u grad stigli s razlièitih strana i u nje mu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. koloriraju li svoje da gerot ipije. Gyorgy Mayer.. i to iskljuèivi stranci. Uz putujuæe slikare minijaturiste. uglavnom poznatih Zagrepèana iz pedesetih godina pro log stoljeæa. Iz lista Croatia doz najemo da je njegov rad u Zagrebu izazvao velik« odu evlje nje. pa je nakon nepuna tri mjeseca imala odjeka i u na im novinama. Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebi nalazimo u novinskom oglasu obja vljenom 25. ubrzo se pronijela Europom. medu prvima vinuo nad Zagrebom . Vratimo li se na trenutak ponovno na Penekalino uzleti te. Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog. sijeènja 1839. Matije Mrazoviæa itd. p osinca 1866. koji æe svoj izum prijaviti pr ed Kraljevskim dru tvom u Londonu. Manje-vi e iste ljude snimio je i Julije Hiihn. Kovaèiæ tvrdi da ga je ukrao!) i tako za sva vremena svoje ime vi nuo zrakom zeppelin. Sarosy i Ludvig Sc hwo-iser. bana Levi na Raucha. Osim Kukuljeviæa. Prvi album portreta svojih suvremenika. Budicki je. kako se zna. u kojem svoje usluge ogla ava putujuæi dagero tipist i fot ograf Ludwig Gollob. a na veliko odu evljenje okupljenih Zagrepèana. Posljednjem pripada i posebno mjesto. fotografirao je M irka Bogoviæa. I tom prilikom napravio prve snimke Zagreba iz zraka. Danica ilirska donijela je èlanak o tome epohalnom pronalasku ovim rijeèima: Tim ot kritjem porodit æe se èitavo preobra enje u umetnosti risanja i bakrorezanja. snimio nekoliko dagerotipija zagrebaèke okolice. in . dovezao u Zagreb prvi automobi l. Novakoviæ. Zagreb i Zagrepèane fo tografiraju Eduard Hase. naime. nazvane prema izumitelju Francu zu Dagguerreu. pr epoznat æemo kako nas podsjeæa autor knjige Penkala leti. tj. koliko treba pozirati. koji pohode Za greb. buduæi se tim otkritjem narav ista u jedno m oka trenutku i bez pomoæi èovjeèanske ruke. koji u gradu ostaje tri mjeseca i portretira ugledne Zagrepèane. dolaze i putujuæi dagerotipi sti. Trag o njihovu gostovanju u gradu nalazimi medu novi nskim oglasima u kojima oni objavljuju svo je usluge. O tome ostavlja zapis Ivan K ukuljeviæ Sakcinski. Poslije te trojice pionira fotografije. samo dvije godine poslije iz uma fotografije. a istodobno snima i pa noramu grada iz razlièitih str ana. Petra Preradoviæa. Josip Vane .album o potre su u Za grebu 1880. tu no svjedoèanstvo . a slièan podatak o na em Novakoviæu donosi i tjednik Der Spiegel od 25. Neki N. Iz oglasa se obièno doznaje gdje su se smje stili. Desetak godina kas nije Zagreb veæ ima svoje stalne fotografe . 1901. Standl je i autor jednog od rijet 154 zagreb na fotografiji kih portreta Augusta enoe. pa je. To si Franjo D.u legendarnom balonu Turul 1905. Pom mer (dolazi èak iz Danske) nam ostavlja poznatu fo tografiju sveèanost i uprilièenu na Jelaèiæevu trgu pri likom otkriæa Fernkornova spomenika banu Jelaèiæi 16. virtuoza na violini. 153 zagreb na fotografiji Prva fotografija panorame Zagreba naèinjena je 1840.

razlièitih javnih priredbi i zabava. Pijani mu do ao je i sukob sa svojom boljom polovicom. Metrop . Na ekranu se pojavila lokomotivi koja je jurila punom parom. koje se potom zvalo Croatia. (Kre imir Kovaèiæ) { Prije nego to æe dobiti prvo stalno kino. Cirilo-metodski bio-skop u Masarvkovoj ulici. Predstavlja se èak 3865 izl agaèa iz u e Hrvatske. Francuzi odr ali samo jednu priredbu i oti li iz Zagreba. s osobnom kartom svoj ega tridesetogodi njeg strica. Meðutim. u prostoriji nije bilo pozornice. a prikazivan je i film o Svjetskoj izlo bi u Parizu 1900. Dakako. izazvala i razbjesnila Zagrepèanke. koje su. premda su oni ive slike poznavali sa sajmova. grad su poèetkom stoljeæa posjeæivali razlièiti utujuæi kinematografi. odjednom su dvoranom odjeknuli krikovi èu ðenja i zaprepa tenja. Slavonije i Dalmacije. ali sv. Iso Kr njavi osnovao je poduzeæe Uranio. poziva da prisustvuju senz acionalnom izumu 19. kao da æe se zaletjeti meði publiku. nije ih i izn enadio.. Za prikazivanje nekoga francuskog filma na blagajni prvoga zagrebaèkog kina u Gaje voj osvanuo je natpis: enama i djeci zabranjeno! U fdmu je oèito bilo i slobodnijih scena. za onda nje shvaæanje morala.. Poslije togi platnom su projurili konji u punom trku. gle sluèaja. Zagre b 1906. koji æe uskoro osvojiti cijeli svijet i postati dnevn om potrebom civiliziranog èovjeka u kino! Predstava je zapoèela u dvori noj prostoriji. izla u i najpoznatiji zagrebaèki fotografi. napokon dobiva i svoje prvo stalno kino. No. i to u Gajevoj ulici na mjestu gdje je danas Hotel Dubrovnik. 155 ive slike Ovdje se prikazuju ive slike! To je natpis koji se ujesen 1898. meðu uvrijeðenim enama sluèajno se na la i strina. Zabrana je. partitura opere »Ljubav i zloba« Vatros-lava Lisinskog. te nacrti graditelja Jambri aka i Kleina. To se ponovilo nekoliko puta. pojavio u jednoj dvori noj zgradi u Ilici. zapravo. nego u velikim atorima 156 ive slike nalik na one cirkuske. Na iznenaðenje gledalaca. pa je d eèak umjesto kinu. Slike su pri kazivale ko njsku utrku u Auteilu pokraj Pariza. nego i stanje na e kulture u to doba.. Zato onaj poziv na p rikazivanje ivih slika u Ilici. Uz o stalo. Zatim se otvara kino Olimp u Ilici (danas Tu kanac). Gle daoci su bili odu evljeni i mahnito aplaudirali.sebnom albumu u dvadeset primjeraka. Nestrpljiva pu-¦ blika poèela s e smijati i praviti ale na raèun prireðivaèa. Iste 1906. stoljeæa. A ba Gospodarska izlo ba afirmira Zagreb u razlièitim podruèjima. koji su imali vlastite agregate. To je trajalo nekoliko minuta. Publike nije bilo mnogo. Zaschea. Po cijelom Zagrebu pronio se glas o jo jednon. nosaèi s kolicima. od kojih je jedan predstavio na izlo bi. sve se U vrzmalo pred oèima zaèuðenih gledalaca . koje je po kolama ðacima prikazivalo slike velikih europskih gradova i razlièite kulturno-po vijesne spomenike. bila su izlo ena znaèajna djela Raèkoga. a danas je tu Kerempuh. neviðenom èudu. Na kra ju. a iz njihovih se izlo aka vidi ne samo e konomska situacija Trojedne kraljevine. Naplatnu je zatitralo svjetlo reflektora i o pet se ugasilo. a to se moglo oèekivati. a predstave se nisu davale u dvoranama. na mj estu dana njeg kina Europa. nisu bili svjesni kako ih se. Mno tva putnika koji su izlazili i ulazili u vagone. spisi Sabora iz 1861. a nekoliko godina potom Rudolf Mosinger otvara kino Apolo u Ilici 31. komièna scena: braèna svaða. pom alo uvrijeðene. a onda su preko platna pro le neke n ejasne sjene i i èeznule. doèim je istaknuta takva zabrana. uporno tvrdeæi da je na fotografiji on i da mu je tri deset godina! Ali. Miickea i Hotz-endor fa. Mnogi su htjeli èudo vidjeti. A neki je desetogodi nji djeèarac do ao. koliko god da je privukao Zagrepèane. . zaposleni kon duk teri. do le naveèer u Gajevu pred kino paziti da njihovi mu evi ne bi na preds tavu bez njih. s obvezatnim preskakivanjem preko metle. Nije bilo javne priredb e u gradu koja ne bi zavr avala tableauom uz bengalsku vatru. nego samo veliko bijelo platno na zidu.. Dosta mjesta ostalo je prazno. prodavaèi novina. otvoren je i tzv. Preko platna projurio je brzi vlak koji æe se èa kasnije zaustaviti na velegradskom kolodvoru. prisustvovao cirkusu. pa ga je ona izmlati la metlom. Odmah je privukao pa nju Zagrepèana. Godinu dana poslije otvoreno je na uglu Pet-rinjske i Amru e^e kino Edison. navodno. Godine 1900. slike Karasa.

arije iz opera i opereta.ol na Preradoviæevu trgu (poru en 1931. toèno 20 . k ad se 15. poslije Balkan-Palace u Var avskoj. Prva televizijska emisija. Capito l (Zagreb). tako su toèno trideset godina kasnije. èuli domaæi glas s radioprijemnika. Union u Zvonimirovoj. Ljep a proslava tridesete obljetnice Radio-Zagreba nije se mogla zamisliti. Music-Hall u Nikoliæevoj. kao i trideset godina ranije. Central (najprije Ilica 6.Telefunken i Siemens. imali prilike vidjeti prvi domaæi televizijski program. kao i iduæe tijekom nekoliko mjeseci. a preko nje i Eurovi zije. tj.. naime. gdje je 15. bilo je.. Veæ prve godine emitiranja rijetki profesionalci na prvoj zagrebaèkoj radiostanici.35 kW prvi put oglasio Radio-Zagreb. pet i pol godina nakon prvog emitiranja Radio-Pitsburgha (2. svibnja 1926. Prvi televizijski izravni prijenos otvaranje je Zagrebaèkog velesajma. naveèer u 20. i to uglavnom glazbeni brojevi . u sredi tu toga povijesnog dogaðaja. to se uzima kao roðenje radiodifuziji u svijetu. Tomislav u Ilici 208. kasnije Luxor. Godinu dana potom emitiran je i prvi izravni portski prijenos s utakmica dvaju gradskih nogometnih rivala. Uvoðenje domaæeg radioprograma odmah æe isko ristiti i trgovci. Preno eno je sveèano otkrivanj e Me -troviæeva spomenika Strossmaveru na Zrinjevcu. Astoria u Ilici 10. Na treæi znak. èim e je zapoèeo prvi na radioprogram. a 29. 157 ovdje radio. na treæi udarac Bo enine olovke po » cijevi vodovodne instalacije (tako se to u poèetku radilo). n ajèe æe u kavanama. jer su rijetki imali radio ureðaj. Ovdje ja. svaki se dan emitiralo èetiri sata. zatreperila slika s domaæeg ekrana. meðutim. Malo tko je u Zagrebu èuo te rijeèi. ovdje tv programa preuziman od stranih radiijskih postaja. ovdje tv Pjesnik Milivoj Slavièek u jednoj svojoj pjesmi pjeva: Ovdje radiostanica Zagreb.. Sve se opet dogaða u kavani Corso. a uskoro i program talijanske televizije.. . kupuju ga uglavnom imuænij i. s time da je veæi dic 158 ovdje radio. Ne ka e se uzalud da se povijest ponavlja: kao to su Zagrepèani prvi na ovim prostori ma 1926. Najveæi dio programa bile su reklame. i slu alicama. na li su se pred prvim velikim profesio nalnim zadatkom i isku enjem izravnim ra-dioprijenosom. koji j< Zagrepèanima n udio za to doba velik izbor radioapa rata . pa je tako kod Kastner a i Ohlera 1 Ilici odmah otvoren poseban radiofonski odjel.ona je najavljivala.. koji su cijeno m. Helios u Frankopanskoj (danas Dramsko kazali te Gave lla). Taj bi stih. Europa. bila'je posuðena od stranih televizija. pjesnikinji Bo eni Begoviæ koja je uistinu bila ovdje. ali su se zato prodavali pristupaèniji. Kao tehnolo ka novost. Osnivaè i prvi direktor zagrebaèke radiostanice Ivan Stern Zagrepèanima se obratio ovim rijeèima: Ovdje Radio-Zagreb. stu denoga 1920. Isprva je program trajao samo devedeset minuta. bolje pasao njegovoj kolegici. Ton-kino u Trnjanskoj itd. istina veæini bili nepristupaèni. molimo sve one koji nas èuju da nam to jave. stavljala gramofonske p loèe. unutra. svibnja 1956. i na njegovu je mjestu godinu dana kasnije p odignuta zgrada kina Zagreb). neuspored ivo jeftiniji detektori s kristalim. tj. Edison-Pa-lace u Tu kancu (Tu kanac). Preko antene podignute na krovu planinarskog doma na Sljeme nu Zagrepèani su èetiri puta u tjednu gledali program iz Graza. èitala vijesti. A knji evnica Bo ena Begoviæ bila je u tome prvom prog ramu prva spikerica . kasnije Petrinjska 4). koja je ujedno bila i prva na jugu Europe. ta koðer prvi. Griè na Kvaternik ovom trgu. koje upravo radio prijemnikom privlaèe goste. . koje su bile izvor za pokr ivanje tro kova. L veæ na kraju prve godine emitira nja s Markova trg. a veæina se za dovoljava da vijesti i glazbu s radija slu a na javnin mjestima. pa su i rijetk i èuli prve akorde Lijepe na e i Beethovenovu Sonatu za klavir i violinu u D-duru. Emisije vijesti uglavnom su se sastojale od i èitavanja zagrebaèkih novina.).25 sati kad je na Markovu trgu 9 roðena na a radio-difuzija.25 sati preko oda iljaèa 0. objavljivala toèno vrijeme.. Jadran u Ilici 42. Graðanski u Vla koj. radio je u Zagrebu izazva( veliku senzaciju i nepovjerenje u neukih ljudi koji si mu prilazili sa strahom od onih misterioznih malih Iju di koji iz te èarobne kutije govore. HASKa i Graðanskog. Dom u Vla koj 70. S vremenom se udo maæio. na postavljenom prijemniku na ond a njem Trgu Republike.

vladala je silna raskala enost. a to je i lo u grofièin d ep. tko bi nai ao. to s graðani i d rugi. oficire i druge. prema predaji svojih predaka.. kad je spomenuta grofica preuzela vodstvo toga. mlada ena divna tijela (poput Dijane). koja je voljela dru tvo (i zato bila odana nasladama i ta tini). te ko i komplicira no. na Dan Republike.. preko plemenita kih salona. postavljao . promicala je u najveæem st epenu takve priredbe. dakako. Ove pak godine. u tim prvim pionirskim danima. Kad je nakon smrti te grofice. Na nju prema svom nahode nju pozva ene. jer su prije smatrali obrazinu i krabulju neèim ðavolskim. Na taj naèin ono. koji se prije toga nisu u Zagrebu nikad ni vidjeli. pa je to os tavio izlo eno kroz tri dana. sad su poèeli njegovati i obo avati. koja je voljela zabave. tako da se sram i stidljivost smatral manom. do kojih je mo gao doæi. te su pozivane sve grof ce. To j e on iz veo s prikladnom rasvjetom i ukrasom. na dodav i posvuda na dnu njemaèki potpis. Svaki je posjetilac svake veèeri mc rao platiti 34 krajcara. Jedni su tom dru tvenom igrom odu evljeni. kojima su s 162 . bilo je. 159 L y plesni redovi i jestvenici kako su se na i stari dru ili i zabavljali ¦V : poziv na ples Ples je u Zagreb stigao..studenoga 1956.. ni èuli. Pristu je bio slobodan svakome . prijeèili su to b iskup i Erdodv. bil slu avka. spremni da svladaju sve te koæe i premoste sve zapreke i zamke. Svi si mu èestiti ljudi to zamjerili.. 1749. a 1752. Ona nije smatrala nedostojnim sebe. kao godine 1750. prije o sebe odbijali.. veæ god. koji je pro le godine proslavio i svoju pedesetu obljetnicu (1956. tovi e.-2006. koji su u skuèe nim prostorijama u Juri iæevoj ulici. i 1751. Tim je slikama nastojao simbolièki prika zati sve to s e u kraljevini dogaða ili se dogodilo. Njima se to nije ni moglo svidj eti. Oficiri su mc rali dolaziti iz obzira. da se sama s neko liko pripadnika prvih obitelji predstavlja u nekoj njemaèkoj komediji prema èemu je ipak graðanstvo i plemstvo osjeæalo neku odvratnost. jer se onome koji ne 1 do ao trebalo opravdavati.. trijumf razblu-de. u svojim Annuama Baltazar Adam Krèeliæ zapisuje: »Ove zime vi e nego ikad ispoljila se u Zagrebu ras-kala enost u zabavama i. èak i u kraljevskoj kuæi. to je pred njih taj posve novi i njima malo poznati medij. samo ako bi platio taj iznos. da tako k a em. a isto tako pojedini mladi gn danski slu benici i plem iæi. gospodin Antun Jank viæ n samo da zakaza za odreðeni dan sveèani javni ples. O tome 1754. Na takve sveèanosti bili su pozvan i oficiri banske krajine koji su (iz obzira) morali uz velik tro ak provoditi u ti m ludorijama èitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja do korizme. dakako. bio seljak. Terezija Illeshazv. i to pod krabuljama. nego takoðer pri« di u Ku eviæevo uæi sjajnu i rasko nu veèeru koja g je stajala mnogo novaca. Prija njih godina. t rasko no ivjeti. a time i u zemlji. bez materijalne stimulacije. kojim a je ugaðana raspu tenosi a tako isto i oficiri. ' » eleæi se jo jaèe dodvoriti i steæi zasluge ko Dijane i nekih drugih. dr eæi je nemoraln om. sar plaæajuæi ulaznice za sve da tako zbog slobodna pri stupa bude to veæi broj uèesnika. Dodu e. Roðenje televizije u Zagrebu. ali su se ipak prireðivali javni plesovi. Ipak. mlade plemkinje. jer je Klobu icki tada veæ bi o premje ten. tako da s e nije znalo to je to ples.. poèinje emitiranje prvoga domaæega televizijskog programa. Sve je spalo na grupi-cu entuzijasta.. pokojna grofica de Erdodv uvela je jav ne plesove. beskorisnir tro kovima ukrasi hram razblude ra znolikim slikam s natpisima. Bilo je ukupno 6 slika. a sada nji se biskup ulagivao toj eni. brzo i uspje no svladavana je televizijska abeceda i pekao se novi zanat. ivih slika. do la u Zagreb ena sada njeg g rofa namjesnika. krabulje i druge takve z abave po privatnim kuæama. prionuli svojski. Prvi put se u Zagrebu zaplesalo. drugi sabla njeni.).« U nastavku svojih zapisa kanonik Krèeliæ se jc e æe okomljuje na svoje suvremenike. oko 1749. pogot ovo zbo lascivnih prizora koji su se na tim zabavama mog vidjeti prilikom prikaz ivanja tzv. a odobravali su mu sami njegovi sauèesnici. uglavnom ljudi s radija. a ples je organizirala vesela grofic a Erdodv.

zabavnim i politièkim sredi tem ilirskog pokreta. fantazma. jer su bil i djetinjasti. na glasoviru gdjica. povodeæi se za modom. pukovnije pod' ravnanjem' kapelnika g /.. LK4.poziv na ples prikazivale razne zgode. A' 163 volite li zagreb? »Plesovi su«. VEtCRI DRUiTV/l HRVATSKI!* KUJI CVNIKA te iaix.ples. No ni sami simboli nisu prikazivali ono. dakle. Ujerka pl. i r eo : 7.. sagradilo Dru tvo zagrebaèkih strelcah i koja se ubrzo proèula po »sjajnim plesovi ma i okupljanju domoljubnog obæinstva«. kralj. B. kad ples sila zi s plemiækih dvorova i kad se poèinju graditi graðanske plesne dvorane. proplesao sredinom osamnaestoga stoljeæa. uvlaèeæi svoje n ge meðu njihove. Zvonarjeva. da kako. irvadja na glasoviru gdjica. Natpise nisam smatrao vrijednim da zabilje im. Stiuona. 6... izvadja na guslama gdjica tanda hdtltro\a. dijalog. Zagreb j e dobio i treæu reprezentativnu dvoranu za zabavu i ples.. zapisuje Nada Premerl {Ples kao oblik dru tvenoga ivota u pro losti Zagreba ). njegova supruga . vesela igra u jednom èinu. prikazuju gdja. njegova punica. Octave Feuiltet Scylla i Charybdii<. grad zahvaæa tek u devetnaestom stoljeæu. Stoga nije vrijedno da budu zabilje eni. Nasuprot ilir-cima i njihovu Narodnom domu . Dfttgica h (ove&viè. Muhvlæa. Gradnjom tzv .. ... pa èak i na Nadbiskups kom dvoru na Kaptolu. gdja. dotriobr. gd>a.enost u ivoj slici. Gaj i njegovi ilirski sljedbenici kupili Dra ko-viæevu palaèu u Opatièkoj ulici i pretvorili je u Narodni dom. i. . eto.) Ouvertuni svira glazba" )2. g. sliiga-. Blanðal \mbrosto Sere/tada. trma Polakovu uz pratnju g. Utet: »RigoUtto*. pjeva gdja.. maðaroni su otvorili svoj dom u Demetrovoj 1. Barbariæ. gr ofica pod simbolom krmaèe koja spava odjevena u prozirnu tkaninu i grimiz. A kad su godine 1846.. tj.« . Stankoviæeva kazali ta na Markovu trgu. meðutim. izvadja na guskama Qndalu d? l gdjica. razlièite komentare. RflSPORCD Chopfn: Notiurm BaUadt ) izvan rno. Hrvatskom glazbenom zavodu. t. Odette.' i 7 Sftrfttate: Roma nm . carskoga Beèa.. to bi bili morali ili htj eli.« Zagreb je.. du Vcrnage. a ta nova dru tvena igra izazvala je. takoðer s plesnom dvoranom. baptiste. a druga izmeðu nogu druge. koju je godine 1837. tako da su se njegove noge nalazile meðu nogama ena..*». koji æe postati kulturnim.. Savu'. Zagreb 1834. P rava plesaèka groznica. Andrija Fijan/ Slovcnaèke narodne povjevke..... gdje se èovjek igrao sa enama. Vidjele su se meðutim sljedeæe predstave : Uvedena je raskala. sram i ravn. »glavni oblik dru enja i zabave gdje se okupljalo najvi e ljudi svih slojeva. Dreyfus&: Mi rodjendan*. koja æe pod imenom Redutna dvorana ostati zabilje ena kao jedna od glavnih pozornica zagrebaèkoga dru tvenog ivota. s tim da je plesna dvora na na katu Narodnog doma postala tako popularna da æe cijela zgrada do dana dana nje ga ostati poznata pod imenom Dvorana.. Razvrat najuglednijih ena. \ HdUerova! i 8.. g. Dragica Ko-rAr/V1! W)ehlawskl Concert d-moU. Njezin u je popularnost mogla ugroziti samo Graðanska streljana u Tu kancu. i to jedna noga izmeðu nogu jedne ene. Plesalo se i u Banskim dvorima. Henrf Latournetle . dobiva prvu javnu plesnu dvor anu. Mme. koji æe vr lo brzo postati poznat kao Casino i neka vrst maðaronske protute e Ilirskoj dvorani.

na pr. Komu pako nije serce sil nije u persil kucalo. a u sredini na doksatu sevahi se gerbovi malih s estara ilirskih. i dr. Protiv valcera.« . svagd smeh i pesma«. »Vodila se iva borba protiv zavodljivog beèkog valcera .ure ene bile«. Skoda. dalmatinski.. »Iz daleka se veæ vidje e cela palaèa strelcah kao vatrenom moru plivajuæa. da dov( du obadva spola u nekakav ugodni. s mno tvom svojih slo enih oblika i figura. Ako gledamo.« ! U ilirskom se Zagrebu. U tom karakteru na eg narodnog pl< sa ima se tra iti. ma . a walzer se ipak plesao«. Godinu dana kasnije zabava domorodaca u Strelja ni »odisala je domoljubljem i vese ljem. najveæa zasluga. to na emu stanovni tvu na osobitu èast slu i. koj je vidio kako su device domorodnimi bo jama . po mom mnenju. i to drugu polovicu punir elucem. hiljada sveæah je e okol stanja vesto razredeno. doznajemo da je ban priredio »dva velikolepna bala«. Oko valcera se u Zagrebu koplja o tre i u doba ili rizma. voða Dru tva zagrebaèkih strelcah. veselijih i demokratskijih plesova graðanskih slojeva«. koji ples uzrokt je. mu evi i ml adiæi natecahu se da samo u narodnom jeziku govore. Dapaèe. pa je tako »rodoljublju bilo udovoljeno. ona velika antipatija na ega naroda proti onoi nema kom vrtogla vcu (valcer)«. kojeg su na e dame branile upornim molbama i moleæivim uzdasima«. »da mi se upravo njim (kolom) po ositi mo emo i da ima jedva koji narodni ples. Ivan De man. plemiæi i velika i sastajali.belo i c rveno . pi e De man. u onom euforiènom prepc roditeljskom duhu. Gostih je mno ina bila.. horvat ski i slavonski. koja je nau tr svakoj graciji. Promatrajuæi ples sa zdravstvenog stajali ta. to je spominje De man. biskup »tri prekrasna bala«. od gc lote gornjega tela. Izvje tavajuæi o tim » ivahnih pokladah«. takoðer iz pera Lj. Svaki put je narodno kolo igrano b ilo i osim toga. »Ja dr im«. svirali su mnogovarstne me-lodie narodne. a gospoje i djevojke. reæ bi. cottilon i kadrila. naest. Vu-kotinoviæ pi e: »Na streli tu biahu tri ba a u kojih su se graðani. i tako slo ni meðu sobom zabavljali . z atim od besne brzoèe plesa. a Ljudevit Vukotinoviæ u preporodite ljskom ar opisuje zabavu to su je u toj dvorani u veljaèi 1841 priredili »rodoljubivi mladiæi zagrebaèki«. pa je grof Jurica Or iæ. kako zapisuje N. Lj. onda od jakog stezanja go spoj. slavenska polka.Kako se i to se plesalo? Isprva su bili u modi. a po tom u prvom broju Vienca iz 1869. koji je »podosta razbludan i zato je isti æudorednijim narodima. ustat æe. Crkva zabranjivala sve do polovice devetnaesto g stoljeæa. plesalo se sve u e. pjesnik lijeènik Ivan De man zapisuje: »Kakv i su danas zdra\ stveni plesovi. da sala narodnim bojama nakitjena. a u Francuskoj ga je. kako n jime postizava svoje vedrenje i dru enje. a uz to jo svakog ponedjeljka »soiree«. dakle. vi e negoli u ièer drugom. Premerl. dostoja nstveni plesovi. galop i mazurka. muzika u svakom kutu. Posebno je veselo u Streljani na poèetku Tu kanc. dok se devetnaesto stoljeæe na zagrebaèkim plesnim podijima vrti po taktovi ma »jednostavnijih.. o èemu svjedoè Matica ilirska u svojim izvje« taj ima: »Balovi bez broja.. jer okazuje da i mi u duhu vremena napredujemo.. navodno. kako njime narod razvija svoju milotu i ljupkost. svagde vesela lica. s tim da je valcer dugo bio smatran nedostojnim plesom zbog »grljenja« ples aèa. i to najprije predavanjem o plesu u Dvorani. U privatni m salonima i na javnim balovima ple u se. osobito modi èitavu noæ do jutra plesati. A iz kronike zabave i plesova za vrijeme poklada 1843-. jer u polak est urah u jutro jo nije bilo moguæe tancati«. Englezima upravo oduran«. kao menuet. malo razmi ljalo o tetnosti ples. kao da su svi od jednog stali a bili. to se iz toga za 164 poziv na ples kljuèiti mo e. koji bi se s njim za prvenstvo nate cati mogo. valcer. mnogo kasnije kad se taj ples u Zagrebu veæ uv elike udomaæio. veseli i modom obièajem povlaðeni doticaj. od lakoumnoga prehladenja pilor i mrzlim zrakom. na ao rje enje kako da vuk bude sit. kare èitave noæi na ulicah. Vukoti noviæa. i napisi svuda u na em jeziku bjahu. ali su se ilirci dosjetil i kako pomiriti zaraæene strane. Snala ljivi je grof. se veselo i dobre volje. kako njime pokazuje svoju èednost i pristo jnost. dao da se u troèetvrtinskom taktu za ples sviraju hrv atske melodije. potièe samo od ljudske l udosti. istina je da vi e kode nego korisi zdravlju i njih ova je. a plesaèi na u. moramo priznati da odgovara i strogim moralnim i zdravoslovnim zahtevom posvema. naime..

i to s obje strane. a na bar un je apliciran metalni amblem in enjera. u èarobni raj od razlièitih dra estih. ka iranom na lje-penku u obliku tro lista. za koji Nada P remerl ka e: »Valovito izvuèen trapezoidni oblik presvuèen je bijelim. u Streljani. uglavnom kao kartice formata posjetnice. Knji ica je sa strane zatvor« na olovèico m«. izvedena u poznatom litografskom zavodu Julija Hiihna u Bregovitoj ulici... Da nica ilirska nas informira: »Sva svoja blagorodna tarsenja. Najèe to torbice u obliku srca. Na poleðini ili u unutarnjosti kutijice je knji ica s popisom plesova. Na poleðini je knji ica po pisa plesova na hrvatskom jeziku. zapoèinje plesovima i zabavama. èim se vi e tu i na skupoæu i oskudicu. Likovno jo uspjeliji plesni red je onaj s pravnièkog plesa iz 1866. Nastupa potom razdoblje kad se plesnim redovima daje vi e va nosti. To vi e nisu samo kartice i jednostavne knji ice. Upisivali bi se olovèicom zataknutom uz plesni red. »Te lepeze dobivale su dame. veljaèe 1862 . i koji je »mno inom obæinstva sve dosada nje zabave natkrilio«. a na svakom je krilu. i li bolje da ka emo. Krila su zlatom obrubljena i ukra ena vitièastim biljnim motivima. Ta revolucionarna godina. a to dokazuje »da i mi u duhu vremena napredujemo«.« (N. Na poleðini je knji ica s popi som plesa na njemaèkom jeziku«. Najstariji je plesni red. a uz naznaku vrste plesa bio je predviðen prostor u koji se upisivalo ime plesaèa ili plesaèice. prema z apa anjima Nade Premerl. tzv. kad i prve javne plesne dvorane. a u drugoj varija nti modrim bar unom. na alost. koji govori o tome kako se na i graðani. da za po-taknutje naro dnih èutnjih bar za jednu noæ pretvore dvoranu narodnog doma u miomirisni perivoj. na pozi grofa Ambroz a Vranyczanyja. izvje æuje da u Zagrebu vi e godina nije bilo »tako ivahnih i buèni okladah. Èini se kao da sviet. kako ih u slici rietko kada n a Zagreb sastaviti mo e«. onaj s plesa in enjera odr anog 15. dok su mu karci pri ulazu i nadalje dobivali samo knji icu ili listiæ. (N. pozn. gotovo nagovj e æuju burne i sudbonosni dogaðaji to æe se zbiti 1848. . Valja zapisati da u to doba veæ djeluje i kola »ples i lijepog pona anja« Pietra Coronell ija. Premerl) Plesni redovi u Zagrebu se javljaju poèetkom devetnaestog stoljeæa. Za taj pravnièki ples izraðena je vrlo slikovita lepeza (èuva se u Muzeju grada Zagreb a) s osam krila. i bez zabilje aka u plesnom redu moglo je doæi do neugodnih nesporazuma. »Izveden je u tamnocrvenom bar unu. jer uz njih je uvijek uzica koja slu i 165 volite li zagreb? da se predmet objesi o pojas haljine. veljaèe 1848. Grof ga anga ira da pr vatno uèi plesati njegovu kæerku Klotildu. jer su one u pravilu bile anga ira ne za mnoge plesove veæ prije poèetka bala. odr anog 12. koji se u to do ba èesto javljaju na proizvodima Gajeve tiskare. iako je plesnih redova bilo i ranije. koji u Zagreb dolazi iz Rijeke. a pri njihovoj i zradi ula e se vi e ma te i novca. Prva stranica knji ice je vrlo lijepo opremljena . meðutim.. Na bar unu je apliciran ukras s rozetom. Èuva se jedan od takvih plesnih redova. Èasopis Neven iz 1855. ukra ene perforiranim rubom il i samo vinjetama. onaj s plesa pravnika 1838. a u sredini je tekst u zlatotisku uokviren linijom sastavljenom od ru a i pletenog li æ Na stranici je i signatura Dragu tina Albrechta. koji j e prireðen 1848. u Zagrebu. djeteline ili ponekog cvijeta.U tom se izvje taju. Od najranijih organiziranih plesova. »Damama je to bilo daleko potrebnije. prvog na e uèitelja plesa. u dvorani Narodnog doma u Opatièkoj. ispisan po jedan ples . i to bez p osebnog reda i organizacije. Na tom ple u je svaki gost prilikom ulaza dobio knji icu s plesnim redom (takoðer ukra enu biljni m motivima Gajeve tiskare) i dvije pjesmice: »Slozi gradanah zagrebaèkieh kaptolske i varo ke strane« i »Poklon kæerima zagrebaèkim«. plemiæi i velika i »tako slo meðu sobom zabavljaju«. Premerl) Saèuvana je za taj in enjerski ples i poziv nica. katkad medaljoni ili k utijice.« Ne zna se je li bilo nesporazuma i na plesu »gradske i kaptolske graðanske èete«. plesni red. tog zagrebaèkog tiskara. Takv i su plesni redovi bili namijenjeni damama. nisu saèuvani. To je jo doba kad se plesni redovi tiskaju u skromnijo j tehnici. organizatori su se b rinuli da svaka plesaèica i plesaè pri ulazu u dvoranu dobiju kartu ili knji icu s pop isom plesova. Izvje tavaj uæi s pravnièkog plesa.. Prije toga plesovi su se prireðivali u privatnim kuæama. a gosp odi su se dijelile male knji ice u kojima je bio oznaèen red plesanja. time vi tra i utjehe u buènih zabavah«. kao ljetos. ali . koji se èuva u Muzeju grada Zagreba.

Justa Mikulièiæ (zlatni lamee sa strassom i veoma skupocjeni nakit). a nakon njegove smrti 1902. dakako.. gdje Repu (da nas restauracija K Savskom mos tu) nudi uz. a u ovoj gostionici se. viner. Dra koviæeva 24 (na tom mje stu je sad zgrada PTT-a). Olga Baèiæ (crepgeorgete sa strassom). Gostionica Zaplatiæ Maksimirska 7. gða Jurza (ruski kostim). i to na najotmjenijem mjestu u gradu na razmeðu dvaju st oljeæa u hotelu K caru austrijanskom na poèetku Ilice. Fricika Frange (groteskni kostim). Paulina Etlinger (srebrni til). Prij nego odaberemo zajutrak. Ide mo pak na dru gu stranu grada. jo rano.« 167 jestvenik na ih starih Stavljam do znanja cijenjenim graðanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio ka-vanu-restauraciju 'Tri mu ketira' (prije Velebit) u Petrinjskoj 79. a potom i druga kæi Bianka. pa do povrtnic i kisele paprike. Na Savi bi valjalo ostati i za objeda. Isprva kolu pc haðaju djeca ug lavnom imuænih roditelja i aristokra skih obitelji. Hotel dr i kavanu i restauracij u. Predla em da s koknemo izvan grada. ka ko veli gazda Repu . Poènimo. Neosporno je. U z pu eve ide. meðutim.nicl. or avaèki kav . bijela perika na glavi ). dakako. birajte izmeðu Martella i Matignona. gavriloviæka. ras te zanimanj i potreba za podukom u plesu i lijepom pona anji Maestro Coronelli dje luje u Zagrebu vi e od èetrdes« godina. U jelovniku razgla ene ilièke restauracije èitam da se narud be za objede i veèere pri maju od èetiri krune na vi e po osobi. Repu nud divljega zeca s okruglicama i zeèju pa tetu. Lidija Srkulj ( crne èipke). Deutsch (crna haljina sa èipkama. pohani piliæi i sve vrste odrezaka od kojil je najpopularniji. s rastom grada.) bila je. Èuèa Boraniæ Gavanski (crep de soie s bijelom perikom). najplastièni je svjedoèi izvje æe s jednog od njih.. meðutim.. dakle. nudi dese vrsta. Neki prije jela vole èa u originalnog Plzenjskog piva. pospje uje apet it. a susjedn Paveliæ (danas Grozd) peèene race i pohane keèige. Cecilija Noviæ i Vera Huth (crne èipke). Tako se ogla ava iskusni kavanarski struènjak Josip Karavia u listopadu 1933. koje. Dora Frolich (bi jela èipkasta haljina sa crvenim ogrtaèem). to vi e to nam je na raspolaganju rijetka i bogata zbirka starih jelovnika. Bela. koji ima takoðer bogatu po nudu: ruska jaja. Skela. slet iz istoènih mora i povrtnicu s maslacem. doèim se posebno istièe u rek lamiranju novoot-vorene gradske restauracije... jelo.kola plesa u Streljani (oglas za kolu iza ao u Pc zoru 1860.. tj. to se najbolje vidi i po tada njim novinama. vrijeme je tek za doruèak iliti zajutrak. matovilca i radièa. nudi peèene guske. uz koje. Lila Gayer (staronjemaèki stil). Javni su plesovi nekoæ u Zagrebu predstavljali najveæi medijski dogaðaj. te u posebno tiskanom prospektu dodaje: Ovaj lokal od danas mora postati stjeci te na epurge-rije i skroz primitivan. isto kao i susjedni Grand hotel (prije Kruni Ugarskoj). od endivije. koje bi pojedinom elitnom balu posvetile i po vi e st ranica. Restauracija Sari u Maksimiru nudi jedno stavna jela: restana jetra. do Savskog mosta. Mihaela Carnel utti (ru ièasti crep de soie). navodno. mo zak s jajima. francuska sala ta. Za predjelo se dvoumim izmeðu Lovaèkog roga koji nudi strasbur ku pa tetu. A sad bi rajt izmeðu svinjske hladetine i prezvur ta. itd. Za objed je. A da su na tim plesovima Zagrepèanke uvijek bile u prvom planu. a kasnije. To da je lokal skroz primitivan oèito je vrlina i mamac. koja æe kolu voditi sve do 1965. aperitivom. na primjer. onog s Elitne kazali ne krabuljne redute 1930. melem za eludac. da ovaj grad za sobom ima debelu tradiciju dobrog ugostiteljstva i ka d danas nazdravljamo ovogodi njim najuspje nijim ugostiteljima. velik dogaðaj za Zagreb o jedva sedamnaest tisuæa stanovnika. dobitnicima zvijezda i zvjezdica (Monnet. te ko je reæi. hvala na pitanju. Koliko bismo to danas uva avali i ka ko bi Tri mu ketira pro la u utakmici za Veèernjakove zvjezdice. to ga donose zagrebaèke Novosti koje vi e od polovice prostora posveæuju detaljnom opisu toaleta uva enih go æa: »Mia pl. sala ta. Jeste li za tamprl Str ossmave-rove ljivovice? Ako vam je dra i konjak. tlaèenice. neæe koditi jo jedna èa i ca domaæeg p linkovca ili mo da bermeta koji je. kolu nastavlj 166 poziv na ples njegova kæi Elvira.) nije naodmet podsjetiti na pro la vremena . marinirane je gulje. te grand-re stauranta Nova pi vana. t kosanih pu eva s jajima. rotkvice s maslacem. dakako. navo dno najbolje ide pleternièko bijelo vino. Helena Srkulj (bijela oprava).

K trim gavranom (Juri iæeva 6) K Z lati (V ka 62) itd. janjeæi paprika . Za one rafiniranijeg ukusa i dubljeg d epa pobrinula se restauracija Velebit. zgrada Prve hrvatske tedionice (danas Oktogon). izvan menua.. koja reklamira svaki dan svje e kamenice po dva dinara komad. Na jelovniku od 19. (Trapist) volite li zagreb? Cijena menua u restauraciji Kolo na Trgu kralja Aleksandra 3 je 12 i 15 dinara. ZAGREB Telefon broj 6 32. gostionica Avdibegoviæ. èesto i ori nalni po svojoj likovn oj i grafièkoj opremi. Zlatna kruna. dakako.. jer je ta vrtna restauracija na glasu kao cvjetni raj. (danas O ladinski centar) . patke na ra nju. kao i u susjed noj varo koj pivnici Excelsior. A èi-nica (vlasnik Abaz Avdagiæ) nudi bosanski lonac. I prava teta da rijetka zbirka nije bila izlo ena prilikom i d avne sveèane podjele Veèernjakovih zvjezdica u 1 planadi. Starom vuglenaru. Nikoliæeva 4. burek. uz pisanicu la Hraniloviæi krij piva Budejeveèki Crjstal ili Kobany a. Zgodno je napomenuti samo neka in na gostionica. j Za objed mo ete imati stalni abonoman u Varo koj pivnici. pra ka butina s hre nom. Kod Moulin Rougea u Samostanskoj. sa umakom sa oblogom Tjestenine. 168 CIJENIK SVRATISTE JELA ZLATNE KRUNE ZAGREB Gajeva ulica br. posebno se nude. izaberite jedan od èetiri menua. U toj. Dola c 9. OB1ED. jer se umjesto nje za raèunava 10 posto na cijenu. ili restauraciji Ka ptol Vla ka 9 (vlasnik Drago Hraniloviæ). Samostan ska (Var avska) 18. Moulin Rouge. to ih u kartonsk kutijama na dnu ormara èuva Drago Mu iæ u P vrednoj komori grada. <J Sir.ijar. Mesn ièka 6 (danas Stari fijaker). ðuveð. mo emo jo r predati o starim zagrebaèkim gostionicama i njihov jelovnicima. 12. t o je i razumljivo. koje za uho ovih dana njih pizza i ha b urger pokoljenja odjekuju uistinu kao daleka jek. janicu i sutlija . tj. 170 jestvenik na ih starih ROG ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 SVRATISTE ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 CJENIK JELA I PIÆA 171 . kasnije K na e m macanu (Vlai 71). gdje je svake veèeri glazba. dalmatinski pr ut. a rekl amira se kao najugodnije sastajali te Zagrepèana i stranaca. kasnije Zlatni jelen (C jeva 12). vrlo su dojmljivi. jelovnici. Gajeva 9 (danas Kornat) i za deset dinar. Govedina. K janjetu (ugao Gajeve i Nikoliæeve. kol ovoza 1938. Od nacionalnih kuhinja i imena restauracija Zagreb je nekad imao Ce ko-buðejevaèku res tauraciju. Petrinjska 51 i Prvu zagrebaèku a èinicu. posebno s mole gosti da ne davaju napojnice. Stari jestvenici. omlet aux framage. Mogli smo tako na jednom m jestu do ivj kontinuitet i tradiciju dobroga zagrebaèkog ugos teljstva.

kako æe zapisati Novove anin Ivan 173 volite li zagreb? Krstitelj Tkalèiæ. primio mito od maðaronskih korte a. zajedno s nekolicinom utjecajn ih Novove ana. da dom blagoslovi. dakle. i amo èetvrtom brzinom. tek odne davno jednosmjernom. to zbog sv oje gostoljubivosti i vesele æudi.. tzv. dr ali se pomalo rezervirano. Kasnij . jer bi bila sramota da se nenadani gost n e i mogao podvoriti domaæom gostoljubivo æu. kako su ga zvali. na kojir bi se u sumrak odmarale domaæic e. a tavani i podrum nakrcani ps nicom. indlbratni-ma. zapisati: Nova Ves je kroèila naprijed vrlo polaganim tempom. Francek Tkalèiæ je bio tipièni novove ki purger. a na kraju glasovao protiv onih koji su ga nastojali potkupiti. re-prezent starinske Nove Vesi. Isprva se gostionica zvala Franc Josef Garten. I mu bi joj se zn. starije i popularnije od one Tkalèiæeve. a ime je dobila jo 1852. one na broju 86. Cijeli Zagreb je o Franceku s Nove Vesi pripovijedao kad je prilikom glasanja 1884. osobito kad bi do ao kri ecom. A da je Nova Ves.. a ne na elektriènoj ploèi) i po mahu. Kad bi zapao mrak. a i mali su i svo posebnu opæinu. potom hamburgera. Ni za koju korist ili napredak nije dopu tala d a se naru e davni domaæi obièaji i osobine doma i roda. ko ji i u najmlaðe svoje ogranke zdrave svoje stare sokove. niti iskusili glad. pi e Antonije Kass ovit Cvijiæ. lukom. Kraj svega izobilja ivjelo se vrl o jet nostavno. objava je neposrednog i istrebljivaèkog rata tradici onalnim zagrebaèkim peèenicama. France k Tkalèiæ je prisutan u dru tvenom i politièkom ivotu Zagreba. od Kaptola prema Gup-èevoj zvijezdi. a zamijenile su ih tzv. pjevao u pjevaèkim dru tvima Sloga i Sloboda. A najsveèanije bi bio pogo æen upnik.. Marni i pa ni. nije nam lako zamisliti onaj starinski svijet i ugoðaj s klupicama ispred prizemnica. a glavna briga svakog purgara bio je pr ijatni n. vinom i suhi mesom. a mladi bi se s veèeri meðusobno p sjeæivali. a ne pognuto. ali dosta razlièito . glasovao za prava e. Popularnost na eg Franceka. koji bi dobivali kruha. Francekova gostionica do l a je na glas nakon otvorenja sredi njeg gradskog groblja na Mirogoju 1876.kod franceka na novoj vesi Pojava æevapèiæa. pokazat æe se na primjeru jo jednog gostionièara i gostionice. za koju æe Antonija Kas-sovitz-Cvijiæ u Hrvatskom kolu od 1927. to zbog svoje velike aktivnosti. estinske peèenice. i jo objesnijim koje ne bi smio zapjevati pn djevojkama. ulice). da bi s dru tvom sve to u birtiji spi skao. Jo veæa i bila sramota. dom. na aru od grabova drva. Majka bi sjela za k lovrat i gunðala starinsku pjesmicu. Jedino subotom po la bi ona s lonèekom Opatovin K sedam zvjezdam ka d se tamo dijelila germa za nec jeljnu orehnjaèu. a nakon pogreba Zagrepèani bi obavezno n avratili k na em Fran-ceku zalijevati tugu za pokojnikom. tavan i podrum. staje. koje su nestale sa zagrebaèkih jelo vnika. A sada sa zami ljenim mahom soènih indlbratna uputimo se. ako bi domaæica kupov la ive na Ha mici. te je kroz sve pro le vijekove o stala na a najvjernija stra a starog zagrebaèkog duha i po tenja. kruha i v 172 kod franceka na novoj vesi na. tek nedjeljom kavu.. krumpirom. tedljivo ureðen. u èast posjeta cara i kralja Zagrebu.. Bio je vatrogasac i èlan veterancov. koja je pripadala treæem izbornom okrugu. kano ilavi hrastovi. Jutrom bi sva kuæna èeljad dobivala pre gan juhu. kad bi pohodio kuæu. kad i tom starom zagrebaèkom ulicom. repom. Stari su Novove ani bili ponosni na svoju No\ Ves. bila srèika na eg pravog h rvatskog borbenog graðanstva. kæeri i sinovi po li bi u susjedstvo na èavrljaj otac bi zapalio veliki lam pa i njime u ruci pregledav.. dosezala je daleko izvan njegove gostionice. zeljem. a baba rr se moli. na aliti pjesmicom o tar Varta dretu smoli. Najstalniji gosti bijahu siromasi iz Ciganske varo i (Ko arske. su e. ali nisu p< znavali ni nei ma tinu. a jedino gazdi bi domaæu redovito spremala zajutrak od suhe slanine. Iz vizure dana njeg nervoznog vremena. jer su pogrebi uglavnom prolazili kroz Novu Ves. na dobru ka insku ili m oravèansku kapljicu kod Franceka Tkalèiæa u Novu Ves broj 39.. najpodmu l ijeg neprijatelja ljudskoga truda. s kojih bi susjed dozivao susjeda da podije klupicu i kup icu. a rovario protiv maðarona.po tehnologiji pripremanja ( indlbratni su se pekli uspravno. U toj i takvoj Novoj Vesi gostionièar Francek Tkalèiæ bio je vrlo popularan. bojeæi se vatre. gazde novove k tacuna. luka i èitav ili pol krajcara. Nisu plivali u bogatstvu. ne to slièno.

a imala je navodno i posebni tzv. Demetar i Vraz. Zagreb je. u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu. njegovi ga Novove ani biraju za svo zastupnika u Gradsk om zastupstvu. Zapisuje kako se tu pije bukovèak ova blagotvorena kap zagrepsk ih gora i kako se tu mo e èuti jedan opæeniti i gromoviti Puna srca. na ju noj strani.. kako se zn a. U gostionici su odr avani razni plesovi i zabave . a u sredi te pa nje Gorenec i njegova gostionica dolaze nakon odr avanja tzv. Ova institucija dodu e vuèe na aristokratsku frazu. Do Milinova. pune èa e. trgovci i putnici. Na njenu mj stu. Na istoènoj strani trga. Zvali su je burza. Na zapadnoj strai u Stankoviæevoj zgr adi. Kad se graðanstvo treæeg izbornog kotara hoæe po zabaviti. kad je nakon stotinu godina napokon 1928. tj. a s vremenom dolazi na glas kao po zornica dru tvenog i politièkog ivota. po uvjerenju vatreni ili rac. Novove ki g ostionièar Janko Gorenec vrlo ) ugledni graðanin koga biraju u razne odbore. U njoj su se sastajali poslovni ljudi. sve uèestalije alopojke zbog dokidanja kavana u Zagrebu imaju korijene. 174 kod franceka na novoj vesi 175 ! stare kavane Dana nje. odnosno Harmici. bilo ih je vi e nego danas u cijelom Zagrebu! Narodna kavana. dak ako. o kojem Obzor pi e: U subotu dne. dakle. Tu smo vidjeli estinske bijele cifraste hlaèe. prema Bolnièkoj. Danas su to hotel i kavan a Dubrovnik. Njegovu kavanu spominje jo Nemèiæ u svo jim Putositnicama. vjerojatno je i jedna od najstarijih. veljaèe 1873. za koj im su obièavali sjediti na i preporoditelji. ozbilj na mjesta. bila je Velika kavana. u niskoj ku bila je kavana K vjeènom svjetlu.e æe je Zagrepèani zvati samo Gorenèeva gostionica. Gospodin Ka labar bija e major domus. gdje su danas Rukotvorin bila je neka vrsta gostionice i kavane.. odnosno Velike kavane. jedna je od èetiri ili pet kavana to su bile samo na ju noj strani trga. na toj zabavi nije bilo uskih francuskih èarapa te francuskog pi-kaèa (trouglasti globuk). stajali su na Jelaèi-æevu trgu fijakeri koji su bespla tno vozili goste na Demokratski ples. kasn ije Centralna kavana. bil a je kavana La feri. Mjesto gospodske batine ( tu cera) bile su tu hrvatske z astave. Godine 1876. koju vidimo na staroj razglednici (1903. Gorenèeva gostionica u Novoj Vesi bila je sredi t i sjedi te demokratskog duha i polit ièkog ivota.. Uz ovakve reformira no-demokratske manire napunile su se prostorije Gore n èeve gostionice veæ u 8 sati na veèer. otac violinis Franje Kre me.). sru na Hatzova palaèa (projektirao ju je Bartol Felbingei otvo rena je nova kavana Milinov u zgradi istoimene hotela. nekoæ bio grad kavana samo na Jelaèiæevu trgu. neka ivi je na e. a na dana njem broju 12 kavar New York. Ka nije je na tom mjestu Fran jo Kre ma. kasnije Croatia. na dana njem broju 15. 25. U Ilici na brojevima 4 i 6 bile su kavane K cai austrijanskom i Kruni ugarskoj. Hatzovoj kuæi. ali bez te èasti nije moglo biti. Kavana toga imena ranije je bila na suprotnom uglu. Gradska tedionica i Gradska kavana. U njoj su se sastaja li Babukiæ. . a vlasnik Oti Leibner reklamira prvi put u Zagrebu sladoled. od Prv hrvatske tedionice i Trgovaèko-obrtnièke komore d< Vatrogasnog dru tva. danas Gajevoj ulici. a gostionièari ozbil jni èimbenici dru tve nog ivota na koje se u raznim politièkim kombinate rikama ozbiljn o raèunalo. u Felbing rovoj kuæi. narodni stol. a svakako je najpoznatija jo iz ilirskoga doba. to j vlasniku donijelo veliku popularnost u tada njem Za grebu. to se nosilo u èisto aristokratsko barokno doba. U susjedstvu. ide svom Gorencu. Gostionice u starom Zagrebu bile su. zato to su se pjevale rodoljubne pjesme. Dobrotvora i Dr u tva èovjeèno sti. na mjestu gdje je dan. imao slastièarnicu. surku i globuk na hero. demokr atskog plesa. Naprotiv. Vlasnik joj je bio stanoviti Andrija Ce rni iz Moravske. Tako o Demokratskom plesu demokratski Obzor dol maðaronski Agramer Zeitung ples na pada zato to je shva æanje ove demokracije prema jutru zauzelo protudrzavne za mahe . u tzv.. Tu se sastalo dru tvo graðansko demokratsko.

a sastanci odr avali su se strogo po propisanim statutima. stoljeæa okupljali poznati Zagrepèani. koje je izradio klupski fiskus Gabriæ. Ispod sjenice b io je dubok zdena. kao kulturnom i civilizacijskom sredi tu. dob io ime. srpnja 1882. glavnom gradu Hrvatsk e.. U tom obilju nekada njih zagrebaèkih kavana zamalo zaboravih spomenuti jo tri: ilièki R oyal i Merkur i Evropu na Jelaèiæevu trgu. Kronièar bilje i: Skupi e se stalni gosti iz svih stale a. u Juri iæevoj Elit. èini se. Klub je sebi stavio u zadaæu skupljati dobrovoljne priloge za osnivanje medicinsko . u Preradoviæevoj Preradoviæ i Mirna koliba. Lacko Holjevac .. kad su za Univerzijadu otvorene dvije nove kavane Mala kavana i Kav ana Ban. a kasn je na uglu Gunduliæeve. Tko bi se o statut ogrije io platio je sekser (10 novèiæa) u kra-b icu u korist osnivanja medicinskog fakulteta. predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva SI ga. Ovo lijepo i nje no ime svi prisutni odu evljeno prihvati e. Toga dana slavio se imendan domaæinove ei Ljubice.sigurno je jedino da to nije bilo na sjevernoj strani trga. U Mesnièkoj su bile kavane Kaèiæ i Zora. Jednoglasno bude zakljuèeno da se svi èestitari i prijatelji kuæe svakog tjedna sastanu u kuglani. gradski tajnik. U velikoj prizemnoj gostinskoj sobi. Milan Macen. Ljubinkoveèkog kluba. prvi èovjek opæine S svete (k joj je tada bilo sjedi te u Maksimiru) i dr. te kavar 176 stare kavane Meduliæ. koja bija e prema br jegu kamenom obzidana. kome dadose ime Ljubinkoveèki klub. po kojoj je najprije lijepo ureðeni gostioni ki vrt. Toga se dana n je kao obièno politiziralo. na kojem b ja e svakog Bo jeg blagoslova . a potom i klub. koji se prostira e iza kuæe pa s ve prema brijegu. poznati skladatelj. r> uglu Ilice i Frankopanske kavana je Bauer. Razne politièke i politikantske struje su ga zapljuskivale i na nj se svom silinom obru a-vale. Ujedno bija e zaklj uèeno da se osnuje klub. Predsjednikom kluba bud e jednoglasno izabran senator Gjuro De eliæ. pokrit debelim balvanima. takozvanoj palaèi bio je prostrt veliki stol. Uzmimo primjer tzv. Pokretaè ove ideje De eliæprozove omiljenu sjenicu u èast godovnjaèe Ljubice Ljubinkovcem. natom grabovinom. Na Zrinjevcu Zagr eb (danas poslovnica Croatia Airlinesa) i Kavana Umjetnièkog paviljona. Marko Mileusniæ. a ljudi su se svakojako morali snalaziti.ureðene u prizemlj istoimenih hotela. Klub je osnovan 10. Iza objeda podu gosti sjenov it vrt na crnu kavu. a od sunca bila je za tiæena li. Za vrijeme objeda pona vi e se nazdravljalo domaæici. èlanovi Ljubinkoveèkog kluba bili su sve sami ugled ni graðani: Gjuro Eisenhut. Slavo repl. Milan Nosan. gdje dru tvo sjelo u hladovitu sjenicu. U Marovsko j (danas Masarvkova) Kazali na kavana. veæ su se pripovijedale razi zgode i do ivljaji. 177 ni rijeè politike Nikad ovome gradu. U zdencu bilo je uvijek dost hladne vode. trgovac i posjednik Okrugljaka. a ujedno da sa dozvolom domaæice u sjenici veèeraju. koja se do Prvog svjetskog rata zvala Pariz. Gosti razgledavahu krasan par. nije bilo lako. Franjo Arnold. Osim osnivaèa i predsjednika De eliæa. bio nesretan to se tièe masovnijeg dru enja. Za dvije posljednje ne znam toèno gdje su b ile . a kavana je bila i na Strossmaverovu etali tu iliti nekada njoj Ju noj promenadi. u uglednoj g stionici Ljudevita Hagenauera na N ovoj Vesi. koja bila na glasu jo od ranijeg vlasnika Janka Goren kao mjesto okupl janja rodoljubivog i demokratske svijeta. Klub je osnovao knji evnik i gradski senator Gjuro De el iæ. oko kojega su se osamdesetih godina 19. koja je davala ugodnu hladnoæu sjenici i z 178 ni rijeè politike najvruæih srpanjskih dana taje sjenica svima omilila. Mada su svi èlanovi bili dobri hrvatski rodoljubi. to je za vrijeme sastanka svako politiziranie bil o strogo zabranjeno. koji je po tra diciji. Ljubinkoveèki klub dr ao je sastanke svakog èetvrtka. kraljevski javni bi lje nik i predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva Kolo. gdje je i danas (zatv orena). ravnatelj central nog groblja Mirogoj. koji o njemu ostavlja i zapis. Sve do 1987. U Ilici je jo bila kavana Corsi najprije na u glu Bregovite (danas Tomiæeva).

va nijim pojavama u ivot . do onih kako je klub dobra izlika za razbludni ivot i pijanèev anja njegovih èlanova. U spomen-knjigu u povodu ezdesete obl jetnice kluba godine 1939. na stanovit naèin ipak bavio i politikom. A o podrijetlu ime na Kvak u spomen-knj izi se ka e: Èudna struja koja je u isto vrijeme nastala u Beè. To sramotno 'hrvatsko' dru tvo broji èak za èlana nepristrasnog senatora g. u broju od 25. . a ujedno i kljuè uspjeha kojim je to po svojem sastavu hetero geno dru tvo os talo tolike godine valja tra iti u uvijek vedrom raspolo enju. du evnos ti i sno ljivosti medu èlanovima. unatoè najljep im i najplemenitijim nastojanjima. Kvak i tko su kvakeri? Valja najprije napomenuti da je Kvak postajao i djelovao u Zagrebu èak ezdeset godina. A najvi e priloga navodno je. a da n. Nisu joj mogli izbjeæi na i stari. vra ka stvar.. Zabranjeno je bilo èlanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. da se kupuje samo kod onih trgov aca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. koje nosi komièno ime Kvak. A mnogo kasnije. kao to joj. to gotovo nema Kvakan-cije u kojoj ne bi bilo rijeèi i izmjene misli o svim aktualnim. svjedoèi ovaj zapis: U Ljubinkoveèkom klubu gojila je intenzivno ideja samoodr anja i meðusobnog potpomagan ja pod lozinkom: 'Svoj k svome'. novinar A^ ramer Zeitunga. A me du regulama Kvaka najva nija je ona daje u klub u ap solutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i rasprav 180 gentlemenski klub kvak ljati.. na alost .. skupljeno od plaæanja kazni èlano va za spominjanje politike i naèinjanje politièkih tema! A da se Ljubinkoveèki klub. a naroèito medu krasnim spolom. proti tome da se kod pozdrava i o dzdrava ne snimi e i koja se tim opravdavala da je to izbacila iz zdravstvt nih. to je bilo skrajnje vrijeme da se poène tuðin tina iskorjenjivati.. od javnosti vje to prikrivanoga kluba.kako mu je pravo ime u njegovu dugu vije ku pratile su razne glasine. rujna 1879-. a domaæi sinovi se usuðuju silno im las kati. Antun Schlesinger. iako to nije uvijek bilo lako. 179 i gentlemenski klub kvak Supilova Sloboda. i Julie Senoa (brat Augusta Senoe blagajnik Prve hrvatske tedionice. ne mo emo ni mi danas. medu kojima s poznati glumac Andrija Fijan. vladine od luke. Sandor Egersdorfer. Zakljuèi e napokon iza dulje debate sje duæ uz otvoren prozor kod Krampusa poslije raznih pri jedlogah te slu ajuæ kako ih iz najbli e blizine pozdrav abci prihvatiti pozdrav i odzdrav dobaèeni im iz bar zvuk 'kvak'. godine. dakle. zami ljen kao apolitièki klub. Zagrebaèki klub Kvak ili Kvakerski klub . a i protumodernih razloga. Isto tako su èlanovi svagdje propagirali pravilo. alibi mu evima pred njihovim naivnim enama.. . o ujka 1881. Dan osnutka Kvaka je 19. jedan beèki list objavljuje pouzdanu informaciju iz Zagreba o tome kako se tada nja vlada u Beogradu sastoji veæinom od èlanova jednoga. da se ma bar prija telji i dobr i znanci pozdrave izmeðu sebe upotrijebiv jea nostavnu izreku.g fakulteta u Zagrebu. upisano je: U razvoju dru tvenog ivota u Zagrebu i èitavoj Hrvatskoj to je mo da jedinstveni primjer kako se jedno dru tvo. Sto je. u kojem prevladavaju stranci.. Augu sta Senou. na la je povlaðivanje u ovom krugu prijatelja te zakljuèi eprih vatiti obièaj is taknut po propagatorom ove ideje. moi odr ati u svojoj suvislosti kr oz toliki niz godina. vi soki dr avni èin ovnik. a osnoval ga je grupica uglednih Zagrepèana. i da gotovo nema organizacije ili politièke stranke ko ja bi se mogla pohvaliti tako dugim stazom. od onih kako su pojedini politièki potezi. koja izlazi na Su aku. naroèito Nijemaca. Politika je. pojedina imenovanja ili investicije u gradu djelo tajnog. Glavne odlike Kvaka. ni moguæe. Ovo se provaða-lo osobito zato jer su tada nji svi veæi lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca. pa kako je tada u tako zvanim boljim dru tvima njemaèki jezik prevladavao. donosi dopis iz Zagreba u kojem se ka e kako u tom gradu djeluje i njeko internacionalno dru tvo po d imenom Kvak. sastavljeno iz posve razlièitih elemenata. a o èemu svjedoèi i spomen-knjiga: Ak oprem pravila zabranjuju razgovor o politici i vjeri. vrlo uplivnog dru tva. a njegovi èlanovi kvakeri. 1929. zapravo. ta ne izgubi od svoje atrakcijske moæi i ivotne snage...

Nikola Feller.. a reèena Mrdulja eva knjiga (izdavaè: Znanje) sadr i. kako to obznanjuje plaæeni novinski oglas. du evnosti i sno ljivosti. okupljao je uglavnom intelektualce i ljude o d polo aja: gradski naèelnici. novinari. koje u Europi imaju veliku tradiciju. tako se sv ojski anga irao za gradnju nove zgrade Hrvatskog zemaljskog kazali ta. to da kabareti postoje i rade. aris tokrati. Koliko je kabaret duboko usaðen u naèin razm ljanja i kulture ivljenja u pojedinim sr edinama. Se-pec. nekoliko puta manji od ovog na ega. Bilo bi pretjerano.. Tkalec. o èemu s vjedoèe i stihovi predsjednika JAZU Josipa Torbara. do Grant restauranta Nova pivana. Hrvatske i svega svijeta. tom je kulturnom Poljaku oèito va nije od pi govora i prote sta tangiranih. kao to su Kolo. Bez te literature te ko bismo se sna li. Nikad ne plakati. klupske regu le i spomen-knjiga (èuva se u Muzeju grada Zagreba). barem to se zabave tièe. a godinu d ana kasnije prigodom nemira zbog maðarskih grbova Kvak preuzima du nost miritelja it d. bolje svjedoèi ovo: u ljeto 1984. n. i izvan bare. priko vani za TV i nenaviknuti na veèernje izlete i noæni ivot. gdje je upravo otvoren Grabanci ja . Jer. koji nisu n i skrivali da svoje priredbe organiziraju po uzoru na Kvak. . Kvak je imao svoje sljedbenike i opona atelje èak i u najuglednijim zagrebaèkim dru tvima. dru tvenog i politièkog 2 vota. na primjer. tovi e. u ovo na e nervozno doba njeguju taj stari kabaretski naèin izraz a i zabave. Nikad vam ne presuhla mlaka. j Dok u svijetu boj se bije. garantiraju imena izvoðaèa: dr. makar i il galno. Sokol. Pari z i ne spominjemo.. bio je pravi velegrad na karti Srednje Europe. Ali. u Var avi predstavo ministarstva infor macija poljske vlade. Bio je pun raznih zaba-vi ta i kabareta. Zagreb dvadesetih godi na pro log stoljeæa. industrijalci. Da je program uistinu pr vo-klasani. u Maksimiru. taj zagrebaèki klub gentlemana.. operete itd. I premda nije imao otvorenih namjera utjeca ti na zabavni i dru tveni ivot Zagreba. nagla ava se u spomen-knjizi ako bi ovaj upliv Kvaka htjeli pr ispodobiti sa utjecajem profinjene dru tvene kulture Baroka i Rokokoa na dru tvenost . jo jedan zagrebaèki prvoklasni kabaret domaæih umjetnika. kuplete. sudjelovao je na znamenitoj spektakularnoj prvomajskoj sveèanosti 1882. i Prag. dapaèe . a ove se godine navr ava stotinu i deset godina o d njegova osnutka. a koju nije mogla ugas iti èak ni svemoæna televizija. Klub je u prvom redu mjesto dru enja u uvijek vedrom raspolo enju. koje je taj ugledni gost prili kom posjeta Kvaku 10. Kvak. jer poslijeratni Zagreb nije imao t akve vrste zabavi ta. Uvijek puna Kvak do Kvaka! Kvak je ivio vi e od ezdeset godina. umjetnici. i Var ava . Gjuro Eisenhut. poseban Plan kabareta u Zagre u! h zavirimo li u Tarifu za dvopre ne podvoze (fijakere) u gradu Zagrebu iz 1922. za potrebe Kvaka djelo su takvih imena kao to su I van Zajc. sveuèili ni profesori. upisao u klupsku spomen-knjigu: Uvijek veselo kvakati. Sloga. govoreæi o ki turnom trenutku svoje zemlje. Gjuro Prejac. irila i izvan Zagreba. saznat æemo da vo nja do kazali ta stoji 20. I Budimpe ta.a da Miinchen. ali za na e dru tvo i na e vrijeme Kvak je u svojoj skromnosti doprin jeo formiranju na ega dru tvenog ivota elemente trajne vrijednosti. to je uopæe kabaret? Na to pitanje imaju pravo dana nje generacije. a do noænih zabavi ta 25 dinara. danas se naðe jo samo poneka rijetka fotog rafija klupskih prostora s dekoracijama slikara Menci Clementa Crnèiæa.u Zagreba. ovakvi kakvi jesmo.. Zagrebaèki kabaret nam sugerira da se po ovoj potonjoj cijeni odfuramo fijakerom d o Dra koviæeve 24. njihovog doba. Uplavom trna-cu i Peharèe k. Grunhut. Zagrepèanin pricer pije) .. najprije su zapjevani upravo na sjedeljkama Kvaka! Kvak je svojim utjecajem i djelovanjem izlazio. 181 kod fride se rado ide Knjiga Igora Mrdulja a Zagrebaèki kabaret neka nam poslu i kao ulaznica za mali izlet u lude dvadesete. koji i svojim programima ponek ad izruguju pojedinim O' lukama i postupcima vlade i partije. suci. Dakle. Skladbe. Gavella. Kvakaèka se moda. Kao uspomena na klub. veljaèe 1883. Bojanèiæ. nije se ustezao da pohvali kako u Var avi rade i ilegalni kabareti. bankari. dakako. Beè. Strozzi. ili na ni an m maju pojedince iz javnog.

. Izmeðu pojedinih toèaka zabavljat æe obæins vo glasovir i gusle-solo. Arno t Grunt. U kabaretskom ivotu Zagreba izmeðu dvaju ratova... da pri nama ne bu rata. Tako pjevaju u Dvercu. i zabava u posljednjem na em kabaretu bila je na istoj razini: Ja bio sam kod Fride. recitacije. o èemu Hrvatsko pravo pi e: Gos. èkih kabareta Aca Binièki pjeva na p oèetku rata u il èkom Dvercu. ! Kabaret Dverce ostat æe otvoren i za vrijeme rat. Kaj su rekli kuma Kata joj mene joj. Zvonko Tkalec.Cabaret Imperial u Frankopanskoj 8. ako ne do Fride. uz veæ spomenuta kazali na imena. koji æe kasnije postati slavno kazali no ime. Od svih kabareta ostaje danas samo Mr-dulja ev Zagrebaèki kabaret! Bro irana i meko uvezana knji ica sjeæanja i uspomena.. Freudenreich za poèetak izvodit æe sam pojedine toèke programa. jer ima stvari koje mu se svide. Cabaret Grabancija prvo u Dra koviæevoj 24. Tito Strozzi. Borivoj Sembera.). a budala nek se tuèe. Vla-ho Paljetak.. a zatim u Matici hrvatskih odbornika u Ilici. Pola stoljeæa su. Ostaje zabilje eno da je u njemu prvi put nastupio mladi Ivo Badaliæ. da se u Zagrebu zapoène sa hr vatskim cabaretom. gornjogradska se gospe 182 kod fride se rado ide da zabavlja kuænim predstavama. Èehinja Marina Obetkova. eto. 183 . To su rijeèi jednog kupleta koje zvijezda zagreb. Jozo Lovrenèiæ. otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret. joj mene joj. Micika Zlièar. Kabaret Kasino u Streljani naTu kan-cu (danas kino Sloboda).. proradio na prvi kabaret . a u njemu nastupa popularni kazali ni par Aca Binièki i Irma Polak.. da bi opet neèijim inatom (ne zna se èijim) jo iste godine taj na kabaretski p rethodnik bio ukinut. Potkraj 19. soli scene itd) Veæ je primio nekoliko radnj a od hrvatskih pisaca. ka bare ipak nije otvoren. jer bih mogao profit rat. sada nadkonobar u restaura ciji svrati tu Imperial. eto. Milan Sepec. kad je ljudski ivot vi e nego jeftin. A onda j e rat prekinuo tu tradiciju.) prati nitko drugi nego proslavljeni Kre imir Baranoviæ. To se dogodilo zb og sukoba glumca Dragutina Freudenrei-cha s upravom Hrvatskog zemaljskog kazali ta . prvi je pravi kabaret u Pik-baru na polukatu Jelaèiæeva trga broj 6 . stoljeæa u Zagrebu se poèelo razmi lja i razgovarati o kabaretu. Ali. nego i nad cjelokupnom tra dicijom zagrt baèkog kabareta dugom otprilike pola stoljeæa.. Mila Dimitrijeviæ. Gosp.. onda u kabaret. sudj eluju dr Branko Gavella. Zagrepèani rado i li. to je doista poèetak zagrebaèkog kabareta. (Sastanak ot mjenog svijeta). koji bi t rebalo otvoriti u Un jetnièkom paviljonu na Tomislavovu trgu. a Kabaret Dverce u Ilici 12. Pos-lie.. a ¦ igri je bio legendarni Stjepan pl. Ru a Cvjetièa-n lo Buliæ. pa u Velikoj kavani na Jelaèiæev u trgu. Ðurðica De-viæ.. Osnovan je poslije Prvog svjetskog rata.. Glumce na glasoviru (1921. tam svatko rado ide. Izuzmemo li kratkovjeki Cabaret Kauders u Umjetnièkom paviljonu 1911.. Josip Rutiæ. Istodobno je u Zagrebu radilo nekoliko kabareta. gorko se aleæi na raèun nadolazeæe kataklizme. to se uzima kao preteèa klasiènog kabareta. a mi je jednostavno nismo znali ili nismo htjeli ob noviti. Dragutin Freudenreich.. Dubravko Duj in. jer glumac osta je glumac. a to skoro. nastupit æe u njegovom cabaretu i pjev aèi i pjevaèice. Dejan Dubajiæ. Istodobno. tj. malo zaba vi te poput onih u drugih velikih gradovih. U ratnim godinama . Miletiæ. da bi 1907.. spustio zastor ne samo na Dvercem. a reèeni Dragec iz poznate teatarske obitelji Freudenreich zapravo otva ra na prvi kabaret. do lo inatom jednog glumca. Ovo bi mogao biti poèetak. naroèito u Parizu. Music Hali u Nikoliæevoj 7 (kasnije Istra). Kovaèiæ) da je napustio kazali te i da s ada u Imperialu nastupa kao natkonobar! Ovo nastupa nije sluèajno.Svaki samo sebi vuèe. biv i èlan hrvatskog kazali ta.. s kojima stoji u pregovaranju. izrugujuæi se uglavnom raznim verce rima i pekulai tima (A politiku ne smijem dirat. August Ciliæ. koje æe biti vrlo birane i literarne vr ijednosti (kao deklamacije. da bi se ljeti 1944. Klub-Cabaret bio je na polukatu u Ilici 11. Kabar et Excelsior je bio na uglu Gajeve i Nikoliæeve. a do toga je. Navodn je gradonaèelni k Mo inski veæ bio odrije io kesu. Da. Glumac je obznanio u novinama (o èemu pi e i K.

iz Juri iæeve. èiji bi mlaz izazvao vris ak razgaljenih i veselih kupaèa. Otvorena je tramvajska pruga preko Rib . sveuèili ni profesori. do obaveznog izbora Miss Save na kraju kupali ne sezone. ali i nadmetanja u raz nim portskim disciplinama. Krèeliæ. uglavnom strani dip lomati i predstavnici koji. Heinzel i podnacelnik g. Pozna184 staro savsko kupali te te su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade. osnovan golf-klub Zagreb. hajd. snimljen prema predlo ku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera. 185 golf u maksimiru Jeste li za partiju golfa u Maksimiru? Pa. Gradsko i Gospo dariæe-vo. Vruæe srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupali tu okupilo bi se i do desetak tisuæa kupaèa. lipnja reèene godine. to vi e to su se u iriju nalazili tako poznati i uva eni ljudi... Krizmana. 1044 dvokatnica i 696 trokatnica i vi ekatnica. F. mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu. tamo je pravi ljetni raj! S tom su se popularnom pjesmicom na usnama mnogi Zagrepèani u vrelini ljetnoga dan a tramvajem. dr. Izbor za miss u Zagrebu inaèe nij e bila novost. nalazilo se s istoène strane Savskoga mosta. naime. najèe æe u vaterpolu i nogometu.. Pro le nedjelje prireðen je bio (po Stella filmu i Misic Hallu) na Gradskom kupali tu u Zagrebu zanimljiv izbor najljep e dame kao Miss Save... Kumièiæa i To e Dapca. kako novine izvje tavaju. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno. kultni Golikov film. dakako. godinu dana ranije bila izabrana za Miss Jugoslavije. prodavaèi abese i sladoleda sa svojim kolicima. biciklom. gdje dan prolazi kao san! Na njenom alu naæi æe radost pravu. ma nje je bilo od Gradskog. Potonje je bilo privatno. a rijekom sipa srebrn sjaj. prof. bio bi to. tvrde danas rijetki svjedoci. tako da æe tek opæinstvo posebnim glasov-nicama odl uèiti veæinom glasa koja æe dama dobiti naslov Miss Save. ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. a poneki. i vlastiti m automobilom. moderni drveni grad. me du kojima su se jedva kretali.. ha jdmo mi na na u Savu. Natjecalo se oko petnaestak. a na njegove slavne dane danas podsjeæaju jo \ jedino stare fotografije i. u Maksimiru je organiziran prvi g olf-turnir. jedno tek æe da poma e. Otvaranju su prisustvovali naèelnik g. prof. za naèelnikovanja Ja nka Holja. upuæivali put Save. uz buèno navijanje ki bica jednih i drugih. bolji svijet. Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve æe doæi na platno u Misic Hallu. T. od kojih je izabrano u u i izbor sljedeæih dvanaest. pokrovit eljica turnira. gradski zastupnici. 2416 jednokatnica. ali kabine i sunèali te. od vatrogasnih trcaljki. otvoreni su 1928. komandant mjesta i predstavnic i vlasti. hajd.. lipnja 1931. Deaka. gdje je tefica Vidaèiæ.. 1912. bogme.. dr.staro savsko kupali te Kad pripeèe jarka ega na na grad. vese lje. O lijepom ureðenju kupali ta svi su se pohvalno izrazili. dolazilo bi èesto do antagonizma i otvorenih sukoba. i osobno prisutan n a sveèanom otvaranju 19. umjetnièki fotografi. podijeljenih mostom i jo ponekim manje vidljivim ogr adama. zelene vrbe drijemaju uz Savu. a 12.. ako niste znali! Te je godine. A zagrebaèka se javnost svojim Gradskim kupali tem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina pro log stoljeæa. a zatim u Berlinu i za Miss Europe. Jea na. motociklom. Nisu nedostajale ni razne atrakcije. za grado naèelnika Vjekoslava Heinzela koji je. Poslije toga kup ali te je predano javnosti. nepregledna masa go-i lih i mokrih tjelesa. prema statistièkim podacima (gradonaèelnik Srkulj je upr avo osnovao prvi Statistièki ured) . kaj se u Maksimiru igra golf? Otkad t o? Od 1931. gdje su nekoæ bila èak dva kupali ta. prv i u Kraljevini Jugoslaviji. zato sad: Hajd. Na prvom turniru golfa u Maksimiru sudjelovalo je est parova. »Tko pjeva zlo ne misli«. Kupali te na Savi ureðeno je jo prije Prvoga svjetskog rata. Izmeðu dvaju kupali ta. naravno. Turniru je prisustvovala i Njeno Velièanstvo kraljica Marija. \ Iz novinskog izvje taja posljednjih dana srpnja 1928. slikari. otvorenih vagona. Uz velik broj gledalaca pr osuðivao je kandidatkinje posebni jury sastojeæi se od gg.ive u 9510 prizemnica.

K. pa odlazi u Stubake. Mi. muèi ga i ijas. malko je epao. Umirovljenik Ivan Hrs o jednoj svojoj ðaèkoj uspomeni zapisuje: Blok kuæa u dana njoj Tkalèiæevoj. koje je trajalo od 2. a Zagreb je dvadesetih i tride setih godina 20. koji poèinju bilje iti i prve uspjehe. U njenoj kuæi u itaka okuplja s e cijeli mu ki Zagreb devedesetih godina pro loga stoljeæa. odakle se javlja prijatelju Augustu Cesarcu. Klupski kapetan Aleksandar Ulmanskv publici je obja njavao i komenti rao svaki potez igraèa. ðaci iz Realne gimnazije. provod i jednu pijanu noæ uz mak-simirsko jezero. jer zagrebaèke novine nisu imale p rostora za golf. a na se prvi golf-klub Zagreb malo poslije toga ugasio. Iduæe godine poèinje prvenstvo Jugoslavije u golfu.. Fiel186 golf u maksimiru da. namijeniv i èak cije ulice (Ko arska i Potok. u Savremeniku tiska prva dv. Najveæi uspjeh jednoga domaæeg igraèa zabilj n je na prvenstvu u listopadu 1934.. dakako. slikarom. Konaèni rezultat toga prvenstva u golfu nije poznat. Mi s mo se samo smijuljili. ob javljuje knjigu pjesama. Petrom Dobroviæem. u Maksimiru je odigrana prva ekshibicijska utakmica i zmeðu dvojice najiskusnijih igraèa .njaka i Medve èaka. A on? \ Prostitutke su. H. Poslije turnira. . jer uprava nije imala novca za plaæanja najamnine umarsk om fakultetu. Svaki ima svoju boj u svjetla. profesor je odustao. Hrs se sjeæa: . koji je bio vlasnik Parka Maksimir. Stari ji gospon. Kad nas je ugledao. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemaèkog i hrvatskog. listopada 1934. madame Katarina. Tu uglavnom dolaze oficiri i imuæniji graðani.. kako meðu nama ima ðaka koji se pojavljuju na nedo^ stojnim mjestima. sliènih onom madame Katarine iz music ala. Tkalèiæeva) zabavi i u icima. Istodobno . vlasnike novopodignutih palaèa na Zrinskom i Akade-mièkom trgu. Strani igraèi prenose iskustvo na domaæe. Najelitniji i najskuplji je onaj »Kod zelene lampe«. ðaci i studenti iz boljestojeæih kuæa.trenera i tajnika golf-kluba Zagreb. koja je netom sru ena. Na Jelaèiæevu trgu nema vi e stare Zakladne bolnice. Medu gledaocima Cara Franje Josipa u Zagrebu ima i vreme nih Zagrepèana koji se mogu sjeæati i sjeæaju se zabavi ta. koji su se i ovaj put u velikom broju okupili ispred Vidikovca. Miroslav Krle a u novinskom intervjui obja njava za to je odbio biti èlanom P EN-kluba. ujedno i zakljuèen a kratkotrajna povijest golfa u predratnom Zagrebu. buduæi da su bile poplavljene izvje tajima iz Marseillea o atentatu na kralja Aleksandra. koji je prireðen samo kao atrakcija i sveèanost u povodu osnivanja golf-kluba. kad je Zagrepèanin dr. tih godina i Zagrebu se gradi. ordinirale i po barovima. èetiri na okupu. U predstobIju svira pijanist. upravo je dovr ena klaonica u Heinzelovoj.. u srpnju 1931. Tim je prvenstvom. ona podjednako uspje no razg oliæuje gornjogradske plemenita e. bogate poduzetnike. ta vra ki fe javna dama iz javne kuæe u Ko arskoj ulici u mu kom dijelu gledali ta pobuð nostalgièna razmi ljanja o tome kako su na i stari ivjeli i u ivali. tj. Stri iæ pobijedio najbolje ga klupskog igraèa stranca. Vojnici neA maju pristupa. barova i bordela. koja je zamijenila staru prugu za Mirogoj preko Bakaèeve i Nove Ve si. koji se upravo vratio iz Pariza. upoznaju s naèinom igre i pravilima. bordel do bordela. koja u: novu tr nicu na Dolcu (otvorena godinu d ana prije predstavlja najmoderniju ustanovu te vrste u Evropi Iste 1931. Poslije u koli je rekao. Fielda. 187 crveni pli u tkalèiæevoj Dobrodr eæa i armantna vlasnica zagrebaèkog bordela. Ta je utakmica imala cilj da se èlanovi kluba i zainteresirani Zagrepèani. Grade se podvo njaci na Savskoj i Selskoj. stoljeæa] bio pun barova. napredak je vidljiv na svakom ko raku. S drugim prijateljem. takoðer sm^ znali navratiti. pomalo ogran ièenoga i napirlitanog efa gradske policije Pubu (igra ga Martin Sagner). èina »Lede«. u Grgiæ-Kabiljo-vom Caru Franji Josipu u Zagrebu (igra je San-da Langerholz) najrazboritije je i na jpozitivnije èeljade u tom novom dopadljivom musicalu. Gilberta T reachera i Kendala H. i je dina je osoba u gradu koja ima bezgranièan utjecaj na nepotkupljivog. do 7. Unatoè svj etskoj gospodarskoj i financijskoj krizi. kao i anonimne graðane iz Vla ke ulice i Potoka.

boljoj ili. gdje se danas prodaju bicikli. pije se kava. koj i je bio podstanar kod moga kuma. Nisam se mogao naèuditi kako slobodno. toèe birana vina i ampanjac. Tu je svirala mandolinska muzika i toèila se otvorena vina.. gdje je danas »Jazavac«. Palmotiæevoj. U svakom separeu o bavezno je stajala boca ampanjca. Bo e moj. uz ostalo. otac Helge Vlahoviæ. Zdislav me nutkao da izaberem sebi djevojku koja mi se sviða.Najpopularniji bar bio je »Pick«. ostavlja nam Zvonimir Rogoz u Mojih prvih sto ina: Mene je u tu ulicu grijeha odveo uèenik Obrtne kole Zdislav. bez ikakva ustruèavanja i okoli anja. ali Zagrepèanke. Barska prostitutka j e. A bio je popularan i »Klub« u Ilici. Kako izabrati kad mi se sve sviðaju! Sve su bile lijepe kao slike. vrlo udobno i otmjeno namje ten. zapla e n i zateèen.. ali i skromniji. a jedne me veèeri be z ikakva prethodnog dogovora i upozorenja odveo ravno u bordel. Poneku priredbu. a kasnije se preselio na Jelaèiæev trg 6. a separe se nije posebno plaæao. i najljep im) i kojeg u svakodnevnim razgovorima ili u medijima èesto rabimo (i zlorabimo). sa skupocjenim tepisima po podu. izlo bu ili nosaè zvuka temat ski vezan uz enu nazvali bismo po knjizi ili bismo naslov parafrazirali. aktualizira staro pitanje: zar nije pametnije . Ka snije je bio popularan Bego. a poslije muzika za ples do pet ujutro. tek da s e istakne kako nam je Zagreb lijep. onda. plesni parovi se okreæu. Naravna stvar da se onda samo po s ebi postavlja provokativno pitanje: to je i tko je Zagrepèanka? Uostalom. ljep oj polovici grada kojeg samog po sebi dr imo lijepim (a ako sm o u njemu roðeni. Zdislav je veæ bio verziran u tim stvarima i vladao se kao kod kuæe . Tu su se davale kabaretske predstave. a to je bila èetvrtina uèiteljske plaæe. bio je ukljuèen u cijenu piæa. u dvori tu. Ugoðaj je za mene bio nestvaran. Svi su barovi radili cijelu noæ. preciznije. u njemu je svirao najpopularniji violinist u grad u. Imao je najbolji i najskuplji program. dana nje Tomiæeve. slièan onom madame Katarine iz Cara Franje J osipa u Zagrebu. Vlahoviæ. Njega su cijenili i najveæi] glazbeni autoriteti. bio je bar »Bij ela laða«. stoji sedamnaestogodi nji Zvonimir Rogoz i treba da bira. Ugoðaj to ga Zvonimir Rogoz opisuje u svojim memoarima na dlaku podsjeæa na onaj iz a ktualnog musicala koji. meðutim. pa je zbog toga jeftiniji od drugih. Na uglu Palmotiæeve i Vla ke. nego javno na ulici. kako se danas ka e. cijeli salon kao da se vrti s p lesaèima u odrazu brojnih zrcala a usred te izvanzemaljske ljepote i obilja. To je prvi bar koji je imao p rogram s domaæim artistima. Barska dama j e svoje usluge naplaæivala 250 i 300 dinara. glasoviraè prebire po tipkama sladunjavi valcer. civiliziranije i zdravije da javne cure svoju ljubav prodaju u javnoj kuæi. dakako. velikim s likama po zidovima i golemim zlatnim zrcalima. Èesto smo odlazili na zabave.U li smo u salon. A svi barovi su imali svoje stalne noæne dame. Amru evoj. »Rit z« je otvoren tridesetih godina. pod paskom i kontrolom. Na mene je to djelovalo kao da am u a o u kakvu crkvu. ali se nisu grijali. najljep e su to od njega imamo. i to jo na svakom koraku mo emo vidjeti. koje su goste vabile u separee. slikarski kistovi. kiparska dlijet a i skladateljske note dotakli to najizazovnije i najosjetljivije mjesto koje se . kolika su zagrebaèka i hrvatska pera.. Oko mene eæu djevojke èarobne poput vila iz prièa. Sjeæanje na jedan od zagrebaèkih bordela. do deset sati. palmama u obojenim posudama.. koji je najprije biti u Novoj pivani u Dra koviæevoj. tako da su ljubavni parovi bili prepu teni vlastitoj toplini. a one su de urale u Petrinjskoj. gdje je danas novdi zgrada PTT-a. bez ikakve kontrole? 189 bolja polovica zagreba Zagrepèanke i kroz povijest mlade Zagrepèanke Od Zagreba su ljep e samo Zagrepèanke«. pre ko puta Bregovite. koji je1 jo ezdesetih godina svirao u »Lovaèkom rogu«. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi. naslov je jedne tematske knjige o tzv. »Apol -bar« bio je u Ilici. porijeklom Poljak. Imao je tri 188 crveni pli u tkalèiæevoj separea. » tajgerica« a prostitutka. nd\ polu kat. sav u crvenom pli u i brokatu. gosti o dlaze s damama iz salona u sobe ¦L i nakon nekoga vremena vraæaju se u salon puni zadovoljstva. bila i pet puta skuplja nego » triherica« ili. u dana njoj Medved gradskoj 13.

koji u kupovinu dolaze sa svojim enama. a grudi sve izlo enije. Jer. Josip Matasoviæ u kn jizi Iz galantnog stoljeæa. na otvorenoj kavanskoj terasi. »struk pod steznikom sve u i. U Zagrebu nièu trgovine modnim proizvodim . odakle modni trendovi dopiru i do nas. kolike i èije sve kæeri. pa do najveæih umjetnièkih izrièaja i najslo enijih postupaka svih nara taja u cjelokupnom trajanju ov og nam dugovjeènog grada?! Kolike su cure.. Imamo èak i zagrebaèki Modni vodiè. projektanti nisu nikad ni predvidjeli Mandu. poput ko are oblikuje krhku figuru dame. recimo. podjednako one plemeni ta roda i poznata imena iz najuglednijih zagrebaèkih obitelji i najrasko nijih gornj ogradskih i zrinjevaèkih palaèa ili dana njih tajkunara. koje zovu galantnim stoljeæem. I sami se sa zahvalno æu pridru ujemo mu kim gl dateljima koji po ulicama i trgovima. pripadni ci zagrebaèkoga plemstva i kraji ki oficiri. Manda je dobar povod da se pone to ka e o dugoj i bogatoj tradiciji o dijevanja i mode u ovome gradu. Naravno. 192 manda u minici Prvoaprilska ala s fotografijom na kojoj se na Mandu evcu nalazila Manda. stoljeæa. a ne da se ni marijaterezijski Beè. na faks ili u kolu. A prvi put gotova odjeæa u Zagrebu s< prodaje po tkraj 18. na om uobraziljo! ispraznim eljama ili ivim sjeæanjima?! Dovoljno æe za cijeli ivot biti veèernja etnja Jei èiæevim ili Cvjetnim trgom. dapaèe. osupnuti i vjeèr zadu iti brojno mu ko gledateljstvo. Mu terije su mu. aktualizi rala je eventualno postavljanje te legendarne zagrebaèke puce na njenom bunaru pa su se jo jednom podvojili Zagrepèani na one za i one protiv. graðanstvo izjednaèuje. konfekcijskih stanova i nebodt prodefilirale pred na i m oèima. Ali. koji nude v eliki izbor razni! finih tkanina. u koje bismo je vrijeme postavili kako b ismo je odjenuli? U starodrevne halje. jer Vara din je u to doba glavni grad Hrvatske. pa da mu ki promatra u ivalac i meker doðe na svoje. prodaje je izbjeglica iz Ma kedonije Ciril Milo eviæ u svojoj kuæi u Dugoj ulic (danas Radiæeva). ko æe svojim uliènim sce nama zadiviti. »Ta onda se tek rada hrvatski galantuomo. Devetnaesto stoljeæe s novim politièkim i gospo-j darskim pomacima donosi vidljive p omake i u modi koja. iz bajtica. kao i anonimke i sirotinja s gradske periferije. namiren jedno m svagda (ako je to uopæe moguæe?) i. odijevanjem i pona anjem prema pravili ma dvorskog salona« (dr. porijeklom iz kranjske plemiæke obitelji. umjetnièki izraðena lepeza. koji je dr ao t acun (od talijanske rijeèi stazione) na Kaptolu broj 3 (zgrada jo postoji) s uvozno m svilom. cvjetni orname nt. gajtanima i vrpcama za ukra avanje odjeæe. supru nice. rasko i fantaziju u odijevanju karakteriziraj i sjajna svila protkana zlatnim i srebrnim nitima. s plemstvom. U modi prednjaèi Vara din. i to po moguænosti u pici jutarnjeg odlas na posao . u krinolinu. kad bismo je i postavljali. stoljeæa. A sve to jo je prisutnije i nagla enije upravo proljeæe. strane uzo re. Sredinom 18. sa enskim miri: ma i enskim oblicima. kuænim koncertima i kazali nim predstavama. o èemu pi e dr. gospodiène. ljep a i c vlastita grada. Jakob Hoche mer i Abracham Frolich. Vjeèna Zagrepèanka. koji nas vodi u mo dno putovanje kroz vrijeme. Iz tog se stoljeæa spominju jo dva zagrebaèka kramara. Uostalom. Maru evski. dakako. kineski suncobran.. pokretima i diskretnim ili c vorenim pogledima. slijedeæi.. pogotovo kad se plemstvo okuplja u svojim zagrebaèkim palaèama na zimskim i pokladnim plesovima. ali ne z aostaje ni Zagreb. Teslinom i i Tkalèoi mo da samo jedna tramvajska vo nja od. majke i bake. milostivice i ko madi. a njima ipak valja vjerovati . kad mo emo govoriti o poèetku mode i kad se po modi nosi tek tanki sloj na e aristokracije.. kako zapa a O. pa iroka krinolina. tek sad »dolazi ui modu« i koja izmiruje stale e. poèev i od 17. dakako. u minicu ili traperice? Ako ni ta drugo. stoljeæa. èipka. maèke. u prolazu ili kn otvoren izlog. D brave do Trga ili autobusom na relaciji Utrine . Iz tog se doba spominje st anoviti Leonard Mullbacher.« M odu diktira. na tramvajskoj stanici ili na pa kingu besplatno prisustvuju tom ivom pro ljetno teatru u kojem glavnu ulogu i ovog proljeæa igra Z grepèanka. i pred superm arketa. Koliko Zagreb tuje svoga trgovca modnim kerefekama. govori i to da ga se titulira »knez Le-nard Kaptolama zagrebaèkog kramar«. i to poèev tamo od puèke predaje i narodne umjetnosti. frajle. snahe. trebe.Pc hodnik. dakako. Ver-sailles. koliko je meni po znato. proljeæe je najnadahnutij i kostimogn najma tovitiji minker i naj ingenioznu i redatelj.zove Zagrepèanka. kite. Olga Maru ev-ski u Modnom vodièu). ribe. puce.

« Pa gospodarska izlo ba 1891. gdje su odijevanje i moda obilno zastupljeni. ako se dva dana uzastopno pojavi u istoj kapi«. kako su Zagrepèani i Zagrepèanke do ivje li taj kulturni i domoljubni dogaðaj. prva na a primadona Sidonija Rubido. najjaèe modno i trgovaèko sredi te u dr avi. Deset godina kasnije Zagreb se vi e puta spomi nje u Europi i svijetu. roðena grofica Er dodv. kapa i e ira raz-. dakle. A kako je pro la glavna enska uloga Ljubica. a veæ tada vrijedi pravilo da »jedna dama ne ide ukorak s modo m. Opera je premij erno izvedena u kazali tu na Markovu trgu 4. donosi obilje vrl o kvalitetnih ilustracija. vrlo bogati garderobni orma r ili krinja s toaletom za Mandu. u Esplanadi. eto. na kojoj je krojaè Ðuro Crndak prvi put pokazao odjeæu na lutkama. To je. po uzoru na strane publikacije. Veæ u prvim godinama izla enja list je na zavidnoj grafièkoj razini. Treba li se uopæe pitati kakav je uspjeh poluèio taj na operni prvijenac. Godine 1895. najljep a puca Zagreba i Kraljevine Jugoslavije. ali èetiri godine kasnije zagrebaèka Luna. koja je na isto j pari koj izlo bi svoj model e iriæa uspjela prodati nikom drugom nego engleskom kraljev skom dvoru. mali kroki modne tradicije Zagreba. Zagrebaèka frizerka Branka Kincl osvaja u Parizu Grand-pri x za najbolju frizuru. 194 manda u minici lièitih vrsta i oblika. preteèu dana njih modnih listova. A da æe ta 1937. Pobjeðuje mlada vlasnica gostionice iz Juri iæeve St efica Vidaèiæ. a uz to ima i stalnu rubriku hrvatskog nazivlja u krojaèkoj struci.. a Maria Lessiak na uglu Kamenite i Opatièke dr i pravi modni butik s velikim izbo rom ukrasne robe prema posljednjoj beèkoj modi. Novu veliku robnu kuæu (danas Nama) sagradit æe poslije Prvog svjetskog rata. a tek 1890. koji s prekidima izla zi sve do 1938. privlaèno ne s amo domaæim. a medu njima je i velik broj proizvoðaèa odjeæe. preteèa dana njega Zagr ebaèkog velesajma.a. najbolje govori podatak da je njojzi u èast smjesta ispjevana odu evljena pjesmica. koja je u to do ba glavna trgovaèka i modna arterija. I modna publicistika u Zagrebu takoðer ima dugu tradiciju. o èemu æ Mijo Kre iæ u Na e gore listu zapisati kako »odista svakoj gospojici srce e æe kuca kad p eda portal Crndaka nalik pari kim izloga-ma. èasopis namijenjen iskljuèivo enama . Zagreb je. preselit æe se na broj 4. koja izlazi na njemaèkom. a zlato osv aja nitko drugi nego Cristian Dior.. Va nu ulogu u razvitku mode u Zagrebu odigrale su gospodarske izlo be. u kojima se kao urednica i kolumnistica pojavljuje Marija Juriæ Zagorka. Kako. Jo 1840.. jo nema ilustracija. U to doba tvrtka Kastner i Ohler jo je na broju 52 u Ilici. najèe æe o lijepom pona anju i modi. iste godin e osvaja i zvuènu titulu Miss Europe. dakle. gdje je dotad bio hotel K caru austrijanskom. nego i stranim kupcima. na kojoj izla e èetiri tisuæe izlagaèa. otvara se Zagrebaèki zbor. travnja 1846. Lisinskijeve »Ljubavi i zlobe«. Prva modn revija odr ava se 1926. A tu je i trgovac Josip Hor-vat . najprije prva izlo ba 1864... sa svojih s edam stotina privatnih butika. itd. sa svojom elegantnom trgovinom Banu od Hrvatske u Dugoj ulici. zapisat æe Franjo Kuhaè u monografiji Vat oslav Lisinski i njegovo doba. Hrvatica. U tom upanovu listu. Ilica æe preuzeti vodstvo tek osamdesetih godi na pro log stoljeæa kad postaje pravi trgovaèki city. i ona se svr i uz sveobæe zadovoljstvo i povlaðivanje«.. Pod pseudon imom Iglica pi e o raznim enskim pitanjima. prvi glas prve hrvatske opere. istina. s vrlo kvalitetnim kolor bakrorezima preuzetim iz stranih modnih publikacija. buduæi da su dotad opere slu ali samo na njemaèkom i talijanskom? »Slu ateljstvo je gledalo i slu alo uz sve burnije plje-skanje cielu predstavu. koji izla novije modne novitete. U meðuvremenu izlaze razni enski listovi. Na a Stefica. izdavaèka tvrtka Kugli i Deutsch iz Ilice 30 (danas Libraria) poèinje izdavati modni èasopis Pari ka moda. meðu ostalima enski list. gdje æe godinu dana kasnije biti prireðeno prvo spektakularno natjecanje za miss. zagrebaèki knji ar Franjo upan pokreæe. odjenuti Mandu? 195 prvi enski glas Drugo ensko ime iz tog preporoditeljskog doba je Sidonija Rubido. biti zapamæena u modnom kalenda ru Zagreba. grada koji je danas. Na istoj izlo bi jo jedna Zagrepèanka blista . taj na simbol mlade Zagrepèanke za sva vremena. pobrinula se i zagrebaèka modistica Angelina Dilberoviæ. tj.krojaèici Mili Gr anitz za model haljine s na im narodnim vezom pripada srebrna kolajna. .. Godine 1910.

Jednom dijelu koncertnoga opæinstva dodu e nije hrvatski du evni na predak ugodan bio. Hajduci. DfmitrLe Deineter j OSOBE: Knez Velimir. . Franjo pl. u pro lom stoljeæu. i Sidonijin je glas poznat veæ od ranije. glasa i njeno promoviranje je Ljudevit Gaj. KantUa pl. to su godj bolje mogli. te se èak kajali. Tomu se nisu na i dobri prijatelji nadali.koja je ubrzo u la u u i Zagrepèanima.Sidonija pjeva! Oj slavuju. 197 od tu kanca do manhattana Trebalo je najprije osvojiti europske operne pozornice. njegova kæi. za koju je glasbu skladao domorodni . nje ne pjesni tvoje Mlado srce vrlo dirnut mogu I pozvat ga na ljubovne boje. Fra njo Staniæ Alb^t pl. triga . predobile dakle ulicu i parter. kolovana u Beèu. operu u dva èina. zamoli e grofa Dragutina Erdodva. »Srce tuèe. . Stanko Vraz. ! Oalraatmski plemiæi Ljudevit. Grof privoli na to. *!irge . i da im je gojence njemaèka pjesma u velikoj pogibelji«. Pihler . ali se ipak nije usudio demonstrirati proti kæeri hrvatskoga ve lika a. to ju je uglazbio Livadiæ. Livaðiæ Ljubica. te je zato aplauz bio tako gromovit. Glavni krivac za otk riæe njezin. da je sada led hrvatskoj pjesmi probit. u Zagrebu. certu u Streljani. koja kao mlada poèetnic a. ljubav i p rvu izvornu^ narodnu. To je sudbina Milke Trnine. [ . sluga Vukosavov. koja bi se usudila hrvatskim jezikom pjev ati. j Brenko. tenor II. Vojnici. biv i vojvoda Spletski. Grofinji Sidoniji i njezinoj maj ci grofici Harbuval i Chamare. altistice kod njemaèke opere u Zagrebu . otkud sva ta radost vrela? uti. basso II. 'Ledena srca' ug-rijale su davorije i popievke upletene u njemaèke glumaèke preds tave. slu aj . Pa kad i tad nije prestalo povladjivanje.. a njen prv javni nastup bio je posve nepla niran i nepripremljen mlada je grofica propjevala u Streljani u Tu kancu. Puk. Ljudevit pl. a tudji nska inteligencija mrmlja e da ih je Gaj prevario. pa dospjeti èak i do slavn oga Metropo-litana na Manhattanu. da bi kæerci svojoj Sidoniji dozvolio pjevati u koncertu hrvatsku popievku. i da areno dru tvo kon-certnoga o pæinstva ne insultira pjevaèa ili pjevaèicu. dodala je ona jo jednu hrvatsku.te je otpjeva godine 1835. . lica su vesela. poljube redom Gaj i drugi rodoljubi ruke. r < Poèetak u 7 satih na veèer. a gro finja Sidonija uvje ba tu popievku . Svim iz oèiju divna vatra sieva -Za to. stopja. nije uspjela dobiti anga man u svome gradu.sklad aoc . Ispjevao je nitko drugi nego prvo pjesnièko pero tog preporoditeljskog doba.uz pomoæ svoje uèiteljice Karlitzkove. . da hrvat ska pjesma pridobije i 'hladne duhove'. mjeseca o ujka na javnom 1 196 prvi enski glas IGRADSKO KAZALI TE U ZAGREBU DfU tvo odliènih priateljah i priatðjicah umætnosti predstavlja . .' ] ÈlrPbiva u Volimirowm *r»ra u d&oliei grada Splita u poèetku ] '16. Snionija grofica Rubido Vukosav. t rsili su se da od sada. . VATROSLAV LISINSKI Rieèi napisao dr. sami vje ti organizatori. sada je bilo jo te u tom nastojati. Vizner 3 Seljaci i seljanke. da bi bila dolièn o primljena kod kuæe. da je mlada pjevaèica prinudjena bila. bariton 1. . sopran . Gaj i drugovi. <j . j& Obren. tenor I. Al ak hoæe ushitit poku at ' I zajedno du u dignut Bogu. O tome Kuhaè pi e: »Nije tajiti da je politièko o ivljavanje Hrvata t velike zahvaliti pjesmi i pjesnicim a. buduæi da je pjesma ova beskonaèni i f renetièni aplauz izazivala u prisutnih rodoljuba. \ Dodji samo S i d o n i j u slu at«. pa zadiviti samoga Puc-cinija. . Da im bude i tu uspjeh osiguran. i to pjesmu: 'J° Hrvatska nij propala. popievku jo jedamput pjevati. da uturaju hrvatsku pjesmu i u ko ncertnu dvoranu. da su i oni »napried« vikali. basso 'I. to najpo pularnijoj pozornici dru tvenoga ivota Zagreb.i vertlari Velimira.

no mlade ivlje osjeæa od zre doba. izra zitoj interpretaciji. lijepom glasu . Godine 1906. ilustrirani i rado èitani list Dom i svije t Milki Tmini posveæuje cijeli broj. Naveliko su s e o Trnini raspisali podjednako specijalizirani listovi. Zagrebaèki su listovi opet 1932. Ovaj je potonji svoj tekst naslovio »Milka Ternina .Trnina je i za vrijeme kolovanja na beèkom konzervatoriju vi e puta gostovala pred za grebaèkom publikom. zadesila zla kob. Nekoliko puta je nastupila i s Marijom Prikril. za vrijeme jednog nastupa u min-henskom kazali tu Prinz-Regent Trn inu je. pohrlili su k njoj na poklon i pozdravili ju sveèano i odu evljeno. Engleskoj i Americi. Ceciliji Viktor Novak æe podsj etiti: »Mnogo je veæ godina. Novosti i Jutarnji list.. taj na simbol svjetskoga glasa. popustio joj je tzv. jer je ona sveæenica u hram ljepote. otkazav i ugov orena gostovanja u Njemaèkoj. napustiv i karieru svoga umjetnikovanja.. to se je na a zemljakinja povukla iz Talijinog djelokruga. Èestitajuæi umjetnic taj za kulturni Zagreb znaèajan jubilej. ali ne i upravu stare kazali ne »hi e«. klièuæ: Hvala!« Milka Trnina nastupila je. daje ona iz sebe same. istina. zapisuje u Nadi publicist Milan Grloviæ. koji je tom prilikom Trninu i pozvao Zagreb.. a od 1913.« Godine 1923. Mo da se èini prebuèno. »Ni jedna umjetnica u Zagrebu nikada nije do ivjela toga slavlja kao to sada Milka Te rnina«. a u povodu desete obljetnice njenog naprasnog odlaska sa svjetske operne scen e. Milka Tmina. stvo: i u Njemaèkoj i u Engleskoj i u Americ i. Umjetnica koja je u Zagrebu vi e puta gost ovala za vrieme èitavog svog umjetnikovanja. nema s samo pripisati njezinim izvanrednim umjetnièkim vi linama. No Terninu nije pozdravljala mlade veæ svekoliko obæinstvo o basulo ju cvijeæem i vijenc ma. koji je odu evio publiku najveæih europs kih i amerièkih pozornica. pogotovo ono 1898. sve su zagrebaèke novine podsjetile na 1898. koja joj. Mi smo a pozornici slu ali rijeèi zahvalnos i vidjeli suze koje nas za uvijek s njom spajaj u. priznaje izniman dar. Miinchenu. za stalno se nastanila u Demetrovoj ulici u Zagrebu. koristi da bi nastupila pred svojim Zagrepèanima.najslavnija operna pjevaèica svieta«. posebno na dobrotvornim koncertima za obn ovu poru enog Zagreba. Polji bila je zlatan vijenac kojim ju ovjenèala harna dome vina i zagrlila njez inu trobojnicu. u povodu dvadeset i pete obljetnice njenog veæ opisanog gostovanja u HNK. dakako. d vorane Sokola i katedrale do pozornice starog kazali ta na Markovu trgu. ali umjesto u svom Zagrebu. koja je do ivjela najveæe p oèasti svoga grada i svojih sugraðana. Povukla se u svoju vilu u Berch tesgadenu. Londonu. a svaki put je odu evila zagrebaèku publiku i kritièare. a ka zali ne kronike bilje e njena gostovanja. po tivana je u velike od Zagrebèana. i dobro je tako. veæ harmonièko-estetièkom utisk èit njezine pojave. nervus facialis (mimièki ivac ). savr enoj pjevaèkoj koli. djevojke i mladiæi . u Sv. pa u Grazu. pjevajuæi na raznim koncertima od Graðanske streljane na Tu kancu. kad je na hrvatskom ot pjevala partije Aide i Elenore i do ivjela nezapamæeni trijumf. U 198 od tu kanca do manhattana svu raznolikost svojih umjetnièkih kreacija. »Mlade cijele zemlje. anga man do biva najprije u Leipzigu. treba da si . Bez opro taja Trnina se povukla. a nje gov intendant Stj< pan Miletiæ. godinu kad je Trnina. Svaki slo bodni termin Trnina. koji je gc tovanje Ternine izazvalo u Zagrebu. meðutim. Na desetu obljetnicu njena povlaèenja sa scene. poput Kulise i Teatra. jedna je od rijetkih Zagrepèanki. da joj oèituje svoje simpatije i svoje udivljenj Mi smo njezino divno pjevanje sl u ali kao to slu an u crkvi rijeèi sveæenika. o njo j æe u svome djelu Hrvatsko glumi te z< pisati: »Da se shvati veliki ovaj entuzijazam. naime.u radosno uzbuðenje.. te podsjetio: »O slavnoj pjev . u novoj zgra( Zemaljskog kazali ta (HNK). darovima i uspomenama te se upravo natjecalo tomu.. Trnina je nastupila i nakon uspje no zavr enog konzervatorija.. do la u Zagreb i tom prigodom odu evila Zagrepèane. t o je zovemo kæerkom na e zen lje predoèimo i èitavu njezinu umjetnièku pojavi Da je Terni a svuda gdje se pojavila uznjela obæir. Svaki njen imalo znaèajni jubilej obilje it æe se u z najveæi moguæi publicitet. a nikakva operacija nije pomogla. Tako su se Zagrepèani svoje slavne primadone sjetili 1916 .. na poziv Stjepana Miletiæa. kao i dnevnici Obzor. Vrelo njezine umjetnosti nalas se u umjetnièkoj joj du i i to god um jetnica daje i èasu umjetnièke kreacije. uvijek je to MilkaTernina koja nas za divljuje«. New Yorku. izraèunali novu obljetnicu: sada je to pedeset godi na od prvog nastupa Milke Trnine u starom kazali tu na Markovu trgu.

Tim povodom Hrvatska ena 22. Stra incki.. toga najèi æeg enskog lika. Carusa. koji je za Trninu kre irao kostime. Scotta i dr. i to ovim rijeèima: i 200 od tu kanca do manhattana »Ne dajem teatru svoje kostime zato.. doglavnik i ministar bogo tovlja: nastave. Umjetnica ivi u Zagrebu. . A musika nada sve bile su i ruke. to su se poèele raskriljivati i dizati neizrecivo plemenitom kretnjom r pozdrav davno neviðenog doma. Moje je kostime dodu e zami ljao engleski slikar Percy Anderson. ka zali ta na èelu s in tendantom prof. prof. sve osoblje Hrvatskog dr . potom akvareli engleskog slikar. polako. rieèi i kretnje. li su dr. uz ostalo. cieli èin. to bi oni bili skupocieni. na e Zagrepèanke Milke Trnine. kojim bi se svaka pjevaèica i svaka glumica trebala mnogo baviti. oni su mise-en-scena moje uloge. zami ljala ih. èlanovi ravnateljstva Hrvatskog glas benog zavoda. a pod pratnjom musike. a prigodno slovo o sveèa-rici odr at æe spisateljica Jagoda Truhelka: »Kad se na pozornici otvorila dvorana u gradu War-tburgu i pojavila Elisabeta. oni su ostvarenje mojih shvaæanja razlièitih partija i lica. U v rieme najveæe slave nije zaboravila da je Hrvatica. Partnerica Van Dykea. Nego zato. to ga ima valjda u svoj musièk -dramskoj umjetnosti. Pazila sam i na to da kostim ne bude samo savr en korelat mom shvaæanju uloge. Carussa. Dvije godine kasnije eto opet povoda za pisanje o neponovljivoj Trnini njezin se damdeseti roðendan. i tisak Zlatko Grgo eviæ. ne to to od moje umjetnosti ostaje za mnom dovieka. i ravnatelj pododsjeka za knji evn ost. V 1941. morala sam se moæi savr eno kr etati. odr ava sveèanu akademiju . po elji po kojnice. Tako je Milka Trnina.. èedo na e zemlje. da su oni kistom sliedili moje shvaæanje. suraðivala kod njihovih kreacia . Stekla sam veliko iskustvo pazeæi uviek pom-nivo na to kako moji kostimi djeluju na gleda oce. Sbora akademie glasbe i ka zali ne umjetnosti. Zanimljivo je obratiti pa nju na Milkin odnos prema kostimima. Ja volim svoje kostime. zastupni ci razlièitih musièkih i kultui nih ustanova. na njezin ukus i os obno sudjelovanje u kreiranju kostima. u Gornjem gradu«.. ustajati.. Mile Budak. zatin fotografije Trnininih partnera i suradnika. to je za nas bilo mnogo vi Tu je na a Milka. svoj i propjeva: 'Zdravo da ste dvori sveti'. odmjereno. Na gro bu odpjevana je. . ogledavajuæi se po dvorovima.. Ternini pisalo se i jo uviek pi e u velikom svietu samo u superlativima. da kostim bude za cielu sliku. musika je bila sv aka kretnja umjetnice-djevice.« Pola godine kasnije uprava Hrvatskog narodnog ka zali ta priredila je u kazali nom p redvorju »veliku izlo bu uspomena« na Milku Trninu. Percvja Andersona. vio linista Jana Kub elika. »Uviek sam se bavila kostimima i smatram da je to jedan izda ni studij. Slezaka. to nije bi sam o musika. koji je napisao i podebelu knjigu o ivotu i umjetnièkoj karijeri svjetske pri madone. bavila sam se s njima mnogo. i po to podi e gl. okretati. stupati. 11 sati prije podne na Mirogoju. Kostime je Trnina daro vala Kazali tu jo 1925. Kada je pjevala u Metropoliten operi sva su mjesta bila ra zgrabljena. nego i na to. i po tome ri jetka meðu Zagrepèankama . Zankom i direktc opere S. hrvatska himna. Uz Puccinijeva pism upuæenaTrnini. potresno i u: vi enim izrazom pozdravila svoj dom i zavièaj hrvatsk u koji se eto v raæala nakon mnogo vremena«. umjetno. ali ja sam oduviek izvr avala toliko duhovnog dje lovanja na slikare i scenografe. i musika nije strujala samo iz orkestra. I poène ona da koraca. te mnogi prijatelji i tovatelji pokojni ce Odar je bio pokriven hrvatskom trobojnicom. od glave do pete jedno jedinstveno kraljevsko dostojanstvo i velièanstvo to se 199 volite li zagreb? ne nauèi. nego mora da je priroðeno veæ onda bila nam je ta pojava puna obeæanja rietkog do ivljaja. a da ni ta ne smeta mojoj glavnoj akci ji«.aèici M. za koju je izjavio kako se »ni jednaTos ca ne mo e usporediti s Toscom Milke Ternine«. padati.da je o njoj napisana i objavljena knjiga. Reèenu izlo bu je priredio veliki tovatelj Trnine i èlan drame Hrvatskog kazali ta Mato G rkoviæ. I onda najtu niji povod za okupljanje Zagrepèan oko Milke Tmine: »Sprovod je bio dne 2 1. sijeènja 1934. Sprovodu prisustvov. to su oni dio mene same. ti napokon umjetnièini kostimi. ostvarenje mojih osjeæaja i zato ih ostavljam za unuèad poznu«.

tovi e. proslaviv i i svoj glas i glas o Zagrebu i Hrvatskoj. a to je takoðer za Zagrepèanke rijetkost. tek nakon velikog uspjeha. koja joj je najvi e i pomogla da krene putem svjetske slave. »Normi«. nikad nije dipl omirala. to je malo poznato. sa mo »po sluhu«. uz Trninu odigrati najznaèajniju ulogu u Zinkinu glazbenon obrazovanju. Trnina joj je usadila osnovnu spoz naju i naèelo kojega æe se kasnije cijelog ivota strogo pridr avati. Zinka Kune je. bio vrlo muzikalan. rekli smo. direktor Metropolitana. Sumirajuæi njezin ukupni doprinos svjetskoj opernoj sceni. a s èetrnaest godina je imala veæ formiran visoki dramski sopra n. a na pozornic i je pjevala imperatorka u carstvu glazbe. 201 kraljica »meta« Uslavnom nas je njujor kom Metropolitanu na najbolji naèin. Pravo kolovanje poèinje dvije godine kasnije. A u zagrebaèkoj opernoj kronologiji naslijedila je. nasljednica Milke Trnine na svjetskoj opernoj sceni. s toljeæa«. Zinka Kune demonstrat ivno napu ta Zagreb i odlazi u Prag. Milka Trnina poèinje drilati. i to 29. roðena (1 906. listopada 1927. dolaskom iz New Yo rka u Zagreb. a uz manje prekide pjevala je sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. Kao operna pjevaèica ona pripada velikom naslijeðu operne scene 20. A najveæa joj je èast i priznanje dano kad su prigodom gradnje nove zgrade Metropolitana na Manhattanu od svih svjetskih opernih zvijezda. »Aidi«. to g a posti e u Ljubljani. nezadovolj na. moramo ipak pobj ..Milka Trnina ima. Kakav ugled ubrzo do ivljava u »Metu«. Ulicu je nedavno dobila jo jedna Zagrepèanka. zadivljen njezinim glasom. pod èijom je dirigentskom palicom èesto nastupala. Nastupajuæi u »Trubadur u«. uz to i pjevaè u Kolu. Zinka poèinje ivati ulogu za 202 kraljica »meta« ulogom. koji æe. najveæi dramski sopran jo od vremena Rose Ponsell.) u Zagrebu (Trnina je u Zagreb iz Moslavine do la kao djevojèica). nakon izvedbe V erdijeva »Requi-ema«. kao i brat Bo idar. mora se reæi. Ona je velika u svakom pogledu. nezadovoljna podjelom uloga u operi »Moæ sudbine«. kao to su Maria Callas ili Mario del Monaco itd. izjavit æe: »Unatoè velikim uspjesima svih solista. Bo idar je svoju sestru Zinku odmalena usmjeravao. kad je.« Slavni Toscanini. dakako. prosinca 1937. slavnu Milku Trninu . velika u glasu.. »Gio-condi«. ali na Muzièkoj akademiji. poznatija i uspje nija primadona. a sa zagrebaèkom operom gostuje a europskim pozornicama. To je Edward Johnson. u svom Zagrebu. upravo Zinku Kune odabrali da sveèano polo i kamen temeljac. poziva u New York. proslavljena Zinka Kune. S njom je u Ljubljanu na nastup putovao »cijeli vag on zagrebaèkih prijatelja«. dakle. Vrsni skladatelj i pijanist.. kao Leonora u »Trubaduru«. Nije polo ila zavr ni ispit iz solfeggia. gdje je odranije poznaju. ali njezina æe nasljedn ica i zagrebaèka uèenica Zinka Kune postiæi ono to prije ili poslije nje nije uspjelo n i jednoj svjetskoj primadoni. i ne sluti daje u gledali tu jedna osoba koja æe joj odrediti umjetnièku sudbinu. nego u Ljubljani. za razliku od svoje slavne prethodnice i uèiteljice Trnine. kad se odluèila definitivno povuæi sa scene. najbolje æe posvjedoèiti novinsko izvje æe s njezina stupa u »Moæi sudbine«. dakle one iste opere koje li sudbine! zbog koje je. U Zagrebu nastupa. tako da je veæ u puèkoj koli napame t znala cijelu »Carmen«. Prvi je put u »Metu« nastupila 17. prenoseæi na nju svoja iskustva sa svjet skih opernih scena. a otac joj j e Rudolf. i to zato jer je jednostavno bila isu-vi e zauzeta pjevanjem i uèenjem novih i novih uloga^ Prvi put Zinka Kune ne na stupa. u uloz i Leonore u Verdijevu »Trubaduru«. a to je da se u um jetnièkoj karijeri mo e ne to postiæi samo upornim i ustrajnim radom i neprestanim uèenjem . u Pragu. zastupala Milka T rnina. Prema vlastitu priznanju. zagrebaèki odvjetnik i bankar. Tako na audiciji za upis na zagrebaèku Glazbenu akademiju èlanovima ispitne komis ije nije bilo jasno da èetrnaestogodi nja djevojèica mo e tako zrelo pjevati napamet. Dolaskom slavnoga Kre imira Baranoviæa na èelo zagrebaèke opere. morala pobjeæi iz Zagreba: »U lo i je sjedila grèka kraljica Federika. Tako je Zinka uèila. velika u temperamentu. najugledniji njujor ki gl azbeni kritièar Ha-rald Schoneberg æe za Zinku Kune u New York Ti-mesu napisati: »Ona je.. Pjeva u »Trubaduru«. a zagrebaèkoj æe se publici prvi put predstaviti kao Margareta u »Faustu«. svoju ulicu u Zagrebu. Dresdenu. koji je.. dakle. velika u velikim dramskim moguænostima. Brnu.. Godine 1935..

. dapaèe. No ta karakternost nije prelazila u ne ku karakternu specifikaciju. A enski pandan Fijanov bila je Stroz zijeva. O to dvoje glumaca. a umjetnica se ujedno us. p tako nastaje najslavniji glumaèki par . ali je zato jedna od nji h do ivjela toliku poèast da joj spomenik podignu jo za ivota. sjeæajuæi se Zinkinih najveæih uspjeha pedesetih godina. Prve glumaèke poduke primila je.ednièku palminu granèicu predati Zinki Kune iz Zagreba«. ali kao da je bila sretna kad je mogla odlo iti masku heroinstva. Ona je bila dodu e sa lonska heroina. Branko Gav ella æe zapisati: »Najistaknutije utjelovljenje svih elemenata koji s djelovali na na e glumaèko stvaran je svakako je lik An drije Fijana.. starom Stankoviæevu ka zali tu vidjeli u naslovnoj ulozi Mosenthalove drame »Debora«. jer je ona sigurno najbolja na svijetu. a na njuj or kom Sveuèilitu osnovala je vlastitu fondaciju. izjavit æe u povodu pojave nove oper ne dive..Strozzijeva Fijan cjelo kupnog hrvatskog glumi ta. dugogodi nji ravnatelj Metropolitana. jer on je bio zaist glumac-gospodin u najpunijem i najplemenitijem zna èenju te rijeèi. masku ens .. jer je tek po nu d i..) èvrsto povezuje staru »kazali nu hi u« na Markovu trgu novu. S trozzijeva je odmah anga irana te postaje stalnom èlanicom drame od koje se neæe rasta ti punih ezdeset i osam godina.-1937. markiza Marija Ru ièka Strozzi... slavni Rudolf Bing. takoðer poznate po gostovanjima u slavnom Metropolitanu Ljiljanom Molnar Talajiæ i Ru om Pospi Baldani. kao i njihc vim sliènostima. a prema potrebi nastupa i u operi (Sie bel u 'Faustu') i opereti« . Svakako je elim èuti ovoga ljeta za vrijeme svoje ga putovanja po Europi. Ona je bila utjelovljeni enski arm. podvlaèim salonska. taj ideal ene-dame i opet u najljep em z naèen ju rijeèi. koji æe zagre baèkom pozornicom ariti i paliti puna tri dese tljeæ. Bronèano poprsje u foveru HNK tek je mali zna k pa nje za ono to je Strozzijeva u svojoj iznimno dugoj glumaèkoj karijeri (nastupal a je èak 68 godina!) dala hrvatskom glumi tu. djevojke i ene u konverzacionoj ve seloj igri. zapisuje Slavko Batu iæ i nastavlja: »U tim razliènim zadacim a njen rasko ni talent dozrijeva vrlo brzo. talijanske sopranistice Re-nate Tebaldi: »Ka u mi da u Italiji ima jedna no va so-pranistica.. Renata Tebaldi. o svakom posebno. da bi je samo nekoliko dana kasnije Zagrepèani u . Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izda no je financijski pomagala antifa istièki pokre t u Zagrebu i Hrvatskoj. To je legenda hrvatskog glumi ta. A jednom prilikom. Ba u na roèi toj naravi toga arma a je njena jednostavnost Nije to bio arm ensko difuzan. da se Zinka ne uvrijedi. morao bih zapravo ponoviti sve ono t sam govorio o pojmu 'gospodin'. ! Godine 1878. pod pritiskom godina. namijenjenu financiranju kolovanja mladih opern ih talenata. susrela i s dvije svoje zagrebaèke kolegice. dakle. dva povijesna razdoblja zagrebaèkog teatra. kad se. a posljednji put 1985. pa i likove dramske i tragiène. Zinka Kune Milanov posvetila se pedago kom radu. Kad bih htio doèarati bit njegove glumac ke poj ave. uz ostale Zagrepèane i Zagrepèanke. dakle. poslije rata vi e je puta posjeæivala svoj rodni Zagreb. od prvog na eg profesionalnog kazali nog djela tnika Josipa Freudenreicha. ona je os tajala nekud op æe enska. pre la u pravu heroinski 204 markiza hrvatskog glumi ta struku..« Kad su proslavljenog Maria del Monaca jednom prilikom novinari upitali koja je b olja. veæ prilièno karak terno oboje n. Do ivjev i veliki uspjeh. Hrvatsko narodno kazali te. 203 markiza hrvatskog glumi ta Mi alo je Zagrepèanki kojima se njihov grad odu io spomenikom. Marija Calas ili Renata Tebaldi. èime se je bitno razlikovala od Mihièiækin karakterne individual izacije. vr ava u izra avanju i dikciji koja obasi e bogate moc ulacije i suptilne nijanse«. deset godina poslije Strozz jeve. ali moram biti oprezan koju predstavu da joj ponudim. »U prvoj fazi interpretira sentimentalne naivke. odigrav i na tisuæe predstava u vi e stotina naj razlic i ti j ih uloga.. a debitirala je 1868. stalnim èlanom drame postaj e Andrija Fijan. Marija Ru ièka Strozzi (1850. ulogom Jeane u melodrami »Lowood ska sirota«. odgovorio je: »Zinka Kune je najbolja!« Nakon odlaska sa scene.

Dom-¦. to ih sama uzva u sredinu svoga naroda.. a najednom od najva nijih kulturni h polja ivi i jo nesalomljenom. Kako se o Brliækinim djelima sve zna. Kad je na sinoænjem predveèerju Nove godine.moj vanjski svije t pak protekao je mimo. Prvi svjesni osjeæaj koji e u roditeljskoj. koja kao da izvir e iz nekih neponovljivih dubljina. Pr . Ivana Brliæ Ma. 205 djetinjstvo na banskim dvorima Koji osnovac ili odrastao èovjek danas ne zna za Èudnovate zgode egrta Hlapiæa. s onim èarobnim smje kom vedrih plemenitih lj udi i s pogledom neopisivih oèiju. to im je ona sama priopæila u kraæoj autobiografiji. kako je s tom èarobnom. Ogrizoviæa i Barca. i uteæi s e dubokoj enskoj toploj srdaènosti. vi e ljubi i vi e osjeæa. otmjena lijepa stara gospoda. »Najjaèi upliv na moju osjetljivu djeèju du u vr ila je okolina.. nu. koj a jedva mo e da se ocijeni. pogotovo ako se zna da je kæi uglednog odvjetnika i p ravnog povjesnièara Vladimira Ma uraniæa.uraniæ. onda je cijela puna i prepuna dvorana o sjetila. Fran Ma uran da joj je baka po majci roðena sestra slavnoga Dimitrija Demetra. za-virit æemo u onaj drugi (ili prvi) svijet Ivane Br liæ Ma. med svim onim èasnim zborom na e narodne Thalije i nad svakim pokretom umjetnièkih njegovih nastojanja. da joj je stric poznati pisac Li æa. kuæi u meni nastao. Simiæa.. te da djetinjstvo provodi na Banskim dvorima. ne izlazeæi gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji«. janiæa. pa do na ih emenika. Ta je srdaènost nije ostavila ni u dubok oj starosti kad je znala tako oèarlji-vo ostvariti one stare dame.. u kulturnom njegovu sredi tu. mladenaèkom snagom i poletom djeluje liènost. napisanoj na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1930. obièni ljudi.kog salonskog demon-stva. duboki njezin glas. najrjeèitije svjedoèi jedan novinski op is proslave Nove 1929. s profilom klasiènih vaja-nja.. Za èas je medu onim nebrojenim stotina ma zabave eljnih uzvanika nastalo tiho talasanje. bila je ljubav za hrvatsku domovi-. Prièe iz davnine ili Sumu Striborovul To je ne samo najomiljenija lektira pokoljenja hrva tskih èitatelja. nego i kapitalno djelo hrvatske knji evnosti za djecu. godine (Strozzijevoj je. da joj je djed Ivan Ma u raniæ. pun neke topline. n ego mi to. od Mato a.. kak e zovu. Kako i koliko mirno? Ni u kom sluèaju. koja je onda dominirala svjetskom literaturom. Èuo se samo zvonki. A. i u privatnom je ivotu ostavila traga -sina Tita Strozzija. to su ga priredili èlanovi Hrvatskog narod nog kazali ta. koji postojan o bdje nad povjerenim mu blagom. Pa ipak.. Ta je srdaènost uostalom bila glavna znaèajka njene glumaèke pojave.« Markiza Marija Ru ièka Strozzi. to kao da vide u Platonovo podnebesje od kuda na zemlju silaze Ideje Duha i Ljepote. kæe rku Maju Strozzi i unuka Borisa Papandopula. Marija Ru ièka markiza Strozzi u la je u dvoranu. ta na a markiza hrvatskog glumi ta i zagrebaèkog kazali nog i umjetnièkog miljea. Brliæeva nikad nije bila medijska liènost. za koji ona ka e kako je protekao mirno.. napokon. glazbenog zavoda u la ona. a uz to i prvi hrvatski ban puèanin. d a je u posjete odlazila biskupu Stros-smaveru i. B..« Da je i u dubokoj starosti oèaravala Zagrepèane. a sadr ajem i obujmom skromna . pa im se ljubazno smije i kao starim znancima .uraniæ. a o njoj se znalo i zna s e upravo onoliko koliko je ona sama eljela. u kojima se vi e saznaje. na »hrvatski Andersen«. u sjajnu dvoranu Hrv. njenog glasovitog timbra. dakle. Veæ na prvi pogled èit atelj tih turih i skromnih autobiografskih zapisa zakljuèuje kako je Ivanin ivotni m ilje posve izuzetan i originalan. slavni autor Smrt Smail-age Cengiæa. odmjereni. u svojim æe autobiografskim zapisima skromno napisati: »Moja su knji evna djela malobrojna. da je njezina o bitelj ladanjske dane provodila s obitelji pjesnika i filozofa Franje Markoviæa. mudre po nepogr e ivoj mudrosti svoga srca. pisale su o njima sve generacije knji evnih kr itika. onda je to i za narod i za kulturno njegovo nastojanje neopisiva sreæa.. i najmlaðih meðu njima. poznato i pr evoðeno u cijelom svijetu. otmjenom gospodom u dvoranu u ao duh. Pa onda u okolini njenoj potpuna ti ina. Sve to su njezini kasniji kritièari i bi ografi mogli doznati. autorica tih klasiènih djela. mo emo i da shvatimo. Ostarjelu divu reporter zagrebaèkih Novosti ovako opisuje: »Kad u jednom narodu. Milèinoviæa. koja je u naponu snage svoje pro ivjela najsjajniji polet zlatnih klasiènih dana dotiène umjet nosti. 78 godina) u Glazbenom za vodu.

U domu djedovu svake se je.spremi te mladih osjeæaja i i vih dojmova kojih poslije vi e nijesi sposobna. Dakako daj se spominjem kako sam i prije (u mojoj 4. Frana Ma uraniæa. da smo joj mi djeca. razvila pod dojmom njego ve velike pojave sve svoje biæe kakvo je sada. podvezivala je do prije petnaest godina sasvim moj spisateljski rad (poznato je da je Brliæeva relativno kasno poèela objavljivati svoja djela. op. Aleksandru Ma uraniæ. poveæao se jo dojam (i svi ostali do jmovi roditeljskog doma) svakidanjim boravkom u kuæi moga djeda. bila je veæ rano potiskivana drugim vrlo jakim èuvstvom: moje me je naime razmi ljanje rano dovelo do zakljuèka da se spisateljstvo ne sla e s du nostima en skim. prebu jne. to se ipak veæ iz te dobi jasno i osobito izrazito sjeæam osobe djedove. naivnost. estina onih du evnih trzavica u religioznom. No pr avi njegov utjecaj na] mene poèeo je dakako tek u doba o kom hoæu da govo-j rim. Tomu je zlu doskoèio sluèaj. Premda je ivot u banskoj palaèi donosio mnogo toga to je uvelike zaokupljalo interes tako malog dje teta. Moja velika elja da kadgod tiskom izaðe bilo 207 volite li zagreb? to iz mojeg pera. Ipak sam za ovo èetiri godin e (od 12. godine) to sam pribivala njegovu stolu. Prevelika bujnost osjeæaja. On je. sad klo nule du evne faze. moralnom i filozofsk om smjeru koja nadolazi u tim godinama .).reèe . Usprkos starosti od 72 godine. sve koljeno svoje. Savjet strica Frana Ma uraniæa: »U ovo doba djetinjstva pada nekoliko pjesama. Njezin pronic avi duh pogaðao je toliko toga. Demeter (sestra dra Dimitrija Dem etra). a.« Prvi izazov pisanja: »Odmah iste veèeri poèinjem pisati dnevnik. slaba starica. pun djelomièno izdanih djelomièno neiz . te prete no kontemplativnog sadr aja. veèeri sastajala njegova razgranjena porodica tako da bi stolu pribivalo uvijek 15-18 osoba. osobito otmjenih crta lica. i 5. s neizvedenim mislima. Posljednjih godina ivota bila je potpuno slijepa. a jo uzvi enija u onoj èistoæi i strogosti etièkih nazora kojom kano a je taj silni starac pro imao svu okolinu svoju.tjerana oblika. savjetova mi da zapoènem pisati redoviti dnevnik. sve vrlo nedo. imala je kosu crnu kao ugalj (nosila ju je podijeljenu. sav dom svoj. razgovore je vodio on.godini). do 16.« A baka? »I na svoju baku. Ovaj je dnevnik zadovoljavao moju udnju za pisanjem. Iz njih je onda niknulo ono nje no i protanèano Li æe. Ova borba medu jakom eljom za pisanje i meðu ovim (ispravnim ili neispravnim) èuvstvom du nosti. svaka rasprava ( u rasprave se rado upu tao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bi la je uzvi ena umom. . konaèno u Zagreb. Bila je to tiha. a koji se onda zrelim umom dadu ob raditi. vjerna povijest mojeg du evnog razvitka u kojem se izmjenjuju.bilo mi je tada petnaest godina -(njegovim sam smrtnim èasovima i ja prebival a. rod. Stolu je pr edsjedao djed sam. na koj em se zaista osjeæa neposrednost i ivahnost dojmova. Proèitav mi te bilje ke. jer je to . u d oba na eg preseljenja u Zagreb. sad burne. uz pripomoæ djeèje fantazije. Nakon smrti moga dje da . Sva ke veèeri iznosit je sanduk pun starih listina. gotovo bez prijelaza.eseliv i moji roditelji g. Setajuæi s njim vrtom. a nje-] 206 djetinjstvo na banskim dvorima gova tjelesno i du evno tako moæna pojava vr ila je nedokuèiv upliv na moje biæe strogi p trijahalni duh èinio je svako zbli enje s djedom nemoguæim. Svaka njegova rijeè. te posve glatko prièe -ljanu). te kanim kadgod napose pobilje iti nezaboravan dojam tih èasova) poèeo je moj otac sreðivati knji evnu os tav tinu djedovu u svrhu izdanja. finog duha i vanredno protanèanih èuvstava i sjetila. p ravog grèkog tipa. sad dugaèke filozofske stranice s najobiènijim djevojaèkim sanjarijam a i patriotsko-politièkim ushitima.. pjesnika i bana I vana Ma uraniæa. pri pisivali dar prorokovanja. a taj poku aj radi naivnosti svoje zavrjeðuje da ga spomenem. bez ijedne sijede v lasi. to je jo poveæalo strahopo tova nje koje je nama unuèadi ulijevala tihim biæem«. sjeæam se ivo. skine li se gdjegdje sentimentalni nakit.sve je to nailazilo na odvi e te ku borbu u stvaranju stiha i vezanog sloga. s roditeljima posjetila djeda u Banskim dvorima na Markovu trgu. bio je on valjda mojim sudom o njegovu Li æu (koj i sam sud po djetinjem obièaju vatreno i dosta drsko izrekla) potaknut da mi proèita male spontane bilje ke koje je uvijek uza se nosio te ih svakom prigodom koja ga se dojmila obogaæivao. Tek jednom sjeæam se iz dobi djetinje potajnoga poku aja da stupim pred javnost . posjetom mog strièeviæa. 1882.

i do kraja ostane. dakle. pred ezdeset est godina. Nikad ga nije vidjela. samo po sebi postavlja se pitanje to misle jedna o drugo j ove dvije poznate. da i ne znam kako je bil o. bez osta tka. oèekujuæi kako li æe se to kolebanje svr iti. U st rodrevnom Turopolju ivjela je mladja hna Ijepotic Svakog bi dana tra ila po novinama èlanke slavne spisatelja Augusta Sen oe. Mlada je djevo jka zapanjeno zurila u preobra ei lik svoje ma te. Nakon ne koliko dana borbe. zapostaviv i pri tom svoje pleme nita ko porijeklo i titulu. Moja djeca ele èitati . Zagorka. otprilike. upregnuta u promociju i dokazivanje svoje individualnosti. djeci. a tako razlièite Zagrepèanke? O tome to je Udovica Senoa mislila o Zagorki. kreativne osobno sti.koja radost za mene da i na tom polju budem njihovim provo-dièem. Lebdjela sam zaista kao medu pakl om i nebom. Ni èasa mi nije palo na pamet na jnaravni-je rje enje toga pitanja: Moja pjesma bude valjda met-nuta na stranu kao djelo nepoznatoga autora te nikad ne èuh spomena o njoj!« Milijuni èitatelja irom svijeta. Upijala bi svaku njegovu i reku.miljen hrvatskih du a. izvuèem jedne veèeri neopazia komadiæ po utjelog papira iz sanduka. tako sama po sebi. dr ala me u neiskazanoj uzbudenosti mnogo dana.. svaku misao u svoju mladjahnu du u. da se napokon odluèuje na objavljivanje svog djela. Mlad i lijep. »Kad je poèela dora æivati èetica moje djece i kad se je u njih pojavila obièajna u to doba lja za èitanjem . Kako da se takav posao ne sla e s mojim du nostima? Stvorila se ta izmirba tako naravno. sva predana svojoj obitelji.) pod naslovom »Udovica velikana hrvatske knjige«. za njih moraju zahvaliti njenoj djeci. A du a njena stvarala njegov lik u obliku nekog ozbiljnog st rog gos podina.« 209 najpoznatija udovica starog zagreba M arija Juriæ Zagorka i Slava Senoa dva su antipoda. te se zadovoljava da bude. Zagorka sva.udovica Augusta Senoe. zamjenjuje ulogu. ponijela svoju tajnu u grob. koja svoje privatno ime i prezime dobrovoljno za tomljuje i rtvuje za raèun umjetnièkog i profesionalnog. ali zato æe biti zanimljivo proèitati Zagorkin malo poznati tekst (objavljen u enskom listu od sijeèn ja 1932.uèinilo mi se ujedamput da sam na la toèku gdje se moja elja za pisanje m izmiruje s mojim shvaæanjem du nosti.Udovica. Drugog jutra turim je meðu nesreðene listine u san duk Velika gri nja savjesti radi ove varke. a ja bih. sva ona zahvalna djeca koja su pokoljenjima gutala djela Ivane Brliæ Ma u-raniæ. oèuvanju njegova imena i imid a kao velikana na e pisane rijeèi. te s druge strane 208 djetinjstvo na banskim dvorima vrtoglavi ushit to æe moja pjesma ugledati svjetlo svijeta medu djelima djeda moga. nikad nismo saznali. to je najva nije. kako bi ugledao svjetlo dana. Ali taj spisatelj èinio y se daleko kao i sunce. zamamna knji evna groznica. isto tako bez ostatka. Slava Senoa ivi èak 63 godine dulje od svoga mu a i za sve vrijeme odbija ponude za preudaju. pun starog po utjeloj papira. odluèi m da prokriumèarim i svo »biser«. te noæu stavirr na njega najmiliju tvorevinu svoju. kao i cvij et upija sunèevu toplinu. p lemenitih crta.danih pjesama. pjesmu 'Misao'. Nije ni sli tila one veèeri da je ta . takoðer dobrovoljno. Sve je pohitalo u dvoranu te ko oèekujuæi njege dolazak. ne podav i lo eg primjera enskog spisateljstva. a s druge . dok je gospoda Senoa. dvije krajnosti medu Zagrepèank ama starog Zagreba. jer upravo su je ona osokolila da za djecu poène pisati i. svoje novinarske i spisateljske profesije i karijere. te jednoga dana sje-doh da napi em prvu moju knji icu.. I pojavio se. S jedne strane. Zagorka o Udovici: »Bilo je to davno. I tko bi znao kako je njegov pogl ed i medu tolikih cvjetova pao upravo na nju. koja. mu u i njegovoj karije ri. oèima u kojima je le ala bo anska iskra njegovog di ha. Kako je poznato da se dvije opreènosti obièno privlaèe i jedna drugoj na stanovit naèin zavide. te nakon njegove prerane smrti. Jednog dana proèulo se u Velikoj G< rici da æe na ples na Silvesterovo doæi on . Zaista. Mene je na pogled tolikog blaga hvata la kac neka groznica. Kao Medvedgrad i Turopolje. najza-grebaèkijeg pisca i oca prvog hrvatskog romana {Zlatarovo zlato ). da im otvorim vrata k onom bajnom arolik om svijetu u koji svako dijete stupa prvim èitanjem da njihove bistre i ljubopitne oèice svrnem na one strane ivota koje elim da najprije uoèe i da ih nikada s vida ne izgube. samo .

njegova e na i majka njegove djece. Vjernost. da njeno srce prvo zakuca. Kao da je Senoa one prve veèeri na plesu osjetio koga odab ire dru icom svojem ivotu i majkom svoje djece. koja je znala da tom velikanu stvara skladnu atmosferu kuæe. sluèajno otkriven. ' _ i 210 najpoznatija udovica starog zagreba Taj brak ljubavi bio je vrelo njegovih najjaèih. povede je u tihu prirodu i pred raspelo m na rub ceste on joj prisegne vjernost. Tada su do li strahovito bolni dani.ena tek se nje no smije ila i sama ga tje ila toplim rijeèima enskog srca. A opet u danima o dmora. èu vajuæi svoju vjernu ljubav i preko groba. A ona je pregarala èe nju za njegovom blizinom. da njene oèi prve proliju suzu ganuæa i radosti nad l jepotama njegova stvaranja.. da mu pru i toplinu sunèanih dana na kojoj se ogrijevala njegova stvaralaèka snag a. mali roman o jednoj velikoj.ostaviv i udovicu sa troje djece . a udata kæi uva ena gospoða i uzorita majka svoje djece. kad je njeno mlado srce osjeti lo da se on dijeli sa ivotom. Pro ivjela je punih pedeset godina kao udovica (u godini u kojoj Zagorka svoj malo poznati tekst »Udovica velikana hrvatske knjige« u enskom listu objavljuje op. Nad tim grobom kao da njegov duh pjeva pismu vjernoj vjeènoj ljubavi. Èitavu se veèer prepu tao svojem o jecaju. a narodu uzdan ica. njegova ljubav. koji je njoj bio najveæa dragocjenost. a drugi umjetnik slikar (Branko enoa).. Kakav prekrasni duboki sujet za roman kojeg je dao ivot.). ona sa suzama izreèe rijeèi koje su svijetlo utjelovlje nje neobiènog enskog duha: Da sam barem onda umrla ja. Ka d bi noæu sjedio uz pisaæi stol da perom slijedi vjeènu pjesmu svoje du e. z a koju je radio do posljednjeg daha brinuæi se da im bude dobro. nad njegovim grobom. Jer ena velikana znala je da njegovi dani pripadaju narodu. Rad otimao joj je njenog mu a. u koji je odronio dragocjeni dio njen og srca. znala je ona da mu pripremi jedan divan sklad i sreæu u njenoj blizini i u blizini djece. ivi dah. Danas joj je osamdeset i prva godina! Jedan joj je sin profesor i knji evnik (Mila n Senoa). U naponu mladosti i ljepote herojski je snosila tu bol i posvetila se i posvetil a se samo svojoj djeci. kojima se na rod odu uje njegovoj uspomeni. on bi sutrada n dolazio k njoj da bude prva kojoj predaje svoje djelo da bude prvi njegov krit ièar. T aj roman. pru ila mu je ona za uzdravlje njegove prisege. Iza nje je daleka pro lost vezana tako usko sa slavljenikom èitavog naroda. koji je nadahnjivao veli kog pjesnika. ko jemu stvara i znala je da svoju liènost diskretno podredi velikom pozivu svojega m u a. Ona je sudionikom jedne velike stvaralaèke epohe. i u starom Zagr . I kada su je upitali kako ju se doimaju sve te slave. A kad se vratio u Zagreb ostalo je njegovo srce njome. Ona je bila ona odabrana meðu svima kojoj veliki pisac svojim perom odao osjeæaje srca pjesni! bogoduha stvor itelja. Da je on ostao svojem narodu !«.j prvi pogled pokrenuo kucan njegovog srca. koju je on prisegnuo pred drve nim raspelom u Turopolju. kojeg je skladala sudbin a.udovicu ko joj je bila trideset jedna godina. A jednoga dana kad je opet d< ao. ona. Dvije godine iza toga povede August Senoa svoj obo avanu Slavicu pred oltar. Ispisujuæi taj svoj. Sa èetrdeset i tri godine on je umro . A on je èitav svoj ivot u svojim najintimnijim osjeæajima podredio njoj i djeci. najslavnijih i najljep ih djela. dani bez nade. nastavila je ona u svom s amotnom udovièkom ivotu. 211 r volite li zagreb? Taj vez nije samo rezultat ljubavi i prisege pred oltarom. Danas starica udovica sjedi u maloj vili na periferiji grada. izmeðu tolikih. kojeg je napisala ljubav po istinutom toku dogaðaja ivota velikom romanopisca. Djela njenog mu a vezan a su s njenom toplom du om.. Bila je njegov prvi èitatelj.. I kad s e on alio to ona toliko samuje. neprestano tra eæi samo nju. koji je on zapoèeo pred onim drvenim raspelom. a.

ako ne i zavist.zamislite u ulozi djeèaka! Iskusnim mu kim oèima u gledali tu. znaèajnog datuma . glorificira tzv. taj se mladi èovjek. potporu. a za enu? j 212 Iady sram Nezaboravna je prièa o »najljep oj Zagrepèanki« na razmeðu dvaju stoljeæa. Iako je i te kako znao i æutio da prisustvuje povi jesnom dogaðaju sveèanom otvaranju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazali ta i nove str anice hrvatskog teatra. uostalom. neprestano titrala ona zlokobna slova na kazali nom plakatu ispred imena Ljerke Sr am . slijepe i odane ljubavi danas èinile dalekim i nestvarnim. najprije kao roman. osigurala sebi dostojno mjesto u povijesti hrvatskoga glumi ta (spominju je i Miletiæ i Gavella). zagledao u nju prigodom sveèanog otvaranja HNK 1895.ebu poznatoj ljubavi. dakle. koja je golicala znati elju suvremenika. kako mu je prigo dom odlaska iz Zagreba na studij bila obeæala? I tko je taj sretnik? Ljerka i Milivoj su se poznavali od najranijeg djetinjstva. glumici koja je ojila cijeli mu ki Zagreb. veselim i razdraganim Zagrepèanima i njihovim gostima tog. braènoj sreæi i skladu stvaralaèkog rada i anga mana poznatog pisc a. i sto kao to svoje èitatelje jo i danas pronalazi nanovo pretiskavan istoimeni roman i z 19. a ne njegova. ivjeli su u susjedstv u . listopada 1895. Milivoj De man. Devetnaestogodi nja L jerkica je. u posljednje vrijeme nezapamæena poplava »ljubica«. u pravilu. Ivo Herge iæ. isto k ao to je sedamdesetih godina nezapamæenu èitanost i gledanost do ivjela Segalova Love s to-ry. naime. u doba secesije hrvatske moderne. ni je bio kadar iskreno radovati. Ljubavna veza izmeðu ramove i De mana imala je sve elemente velike ljubavne prièe. koje je sama izrodila i s njima ljubo vala. direktora i g lavnog urednika Obzora Milivoja De mana. te. Milivojev je otac bio poznati pjesnik i lijeènik Ivan De man. jer se zna da svoj intimni ljubavni romai nikad nije do ivjela. meðutim. dokaz tome i film »Prohujalo s vihorom«. koja .i 214 ladv sram Je li moguæe da je njegova Ljerkica gða nekog drugog. Roditelji su im prijat eljevali. u puèkoj koli u Popovu torn . pred njegovim su oèima. ulozi . Zagorka ne mo e sakriti osobno divljenje. Koliko god se takve velike. Za spisateljicu svakak c mnogo. kao i suvr emenog repertoara. naime. valja podsjetiti. Nije li. pa èak i njegova »najvi ega gosta« cara Franju Josipa. podjednako iz klasiènog. enske!) uloge.gda. dogaða se u nadasve romantièno doba na razmeðu dvaju stoljeæa. I Na a. Milivoj je. strasne. A i stari crno-bijeli film »Dama s kame lijama« s Gretom Garbo i dandanas mobilizira cijelu armiju zahvalnih gledatelja.ona na uglu Mesnièke i Streljaèke. umjetnièki malo vrijedne literature. nastupala u Miletiæevu komadu »Slava umjetnosti« i to . Ljerka Sram je u svojoj dvadeset i pet godina dugoj umjetnièkoj karijeri odigrala mnoge zapa ene i naslovne (dakako. bio tu an i razoèaran. a za uzvrat dobivala s amo ljubav rijetko brojnoj i uvijek zahvalnog èitateljstva. stij e njen u sebe. . a potom i film. a s pozicije dana njih gutaèa raznih erotskih i pornografskih èasopisa i videokaseta i naivnim. èiste osjeæaje. po rtvovnost i raz umijevanje. i to ivotnoj. stoljeæa. koji se navodno. a Ljerkin je otac bio ugledni odvjetnik i neko vr ijeme potpredsjednik Hrvatskog sabora. kome je ime. koji je u svojoj ivotnoj dru ici imao iznimnu odanost. ispod djeèaèke odore nikako e mogao promaknuti stas i temperament prelijepe zagrebaèke puce. Medu sretnim. toliko su prièe o njima sve èitanije i sve gledanije. a on ne to vi e u Mesnièkoj. èak ni onda kad se pred razdraganim gledaocima prvi put spustio rasko ni Bukovèev zastor »Hrvatski preporod«. koji je ostao najgledanijim filmom svih vremena.samo je jedan mlad èovjek.kao velika i neuzvraæen a ljubav uglednog zagrebaèkog lijeènika i najutjecajni-V jeg novinara. kojoj je na èelu nitko drugi nego nesretni Milivoj De man. Kronike o toj znamenitoj zagrebaèkoj love story ostavili su najbli i De manovi suradnici i suvremenici Josip Horvat i dr. dakako. koga je kole ra pokosila u »Isusovim godinama«. ali i èi taoce zagrebaèkih kronika. za hrvats ku kulturu. zagrebaèka »dama s kamelijama«. ali njezino ime danas ne bi znaèilo gotovo ni ta da se nije proslavila po jednoj drugoj.14. Najrjeèitije o tome govori i ova. tovi e. Udana je bila iskljuèivo za svoji popularne i rado èitane romane i za brojne likove i: st arog Zagreba. . usporediv i je s popularnom Dumasovom Damom s kamelijama. takva kakva jest.

gotovo melankolièni kao ko d lijepih slika i lijepi mramornih kipova. neizljeèivog defekta: polipa u nosu. Ivo Herge iæ svjedoèi njegovoj »vulgarnoj mu koj ljepoti«. »Od slovenskih je predaka ba tinio sna an uglasti trup alpskog èovjeka s pone to predugaèkim rukama i obl u tvrdu lubanju grubo otesanih liènih crta. Poznat kao pr znica.. taj koji je osvojio Ljerkino srce? Zove se Aleksandar Isakoviæ. dakle.. Kad je gledate. alje onaj plakat gdje je ramova prvi put u javnosti iza la kao gða. Visina srednja. Mato a. ene. velike modre oèi. i na opjevanu Annabelu Lee. to mu ona na svoj koketan naèin i obeæa. bankovni èinovnik. stizale glasine o tome da mu je draga nevjerna. on je obnovio prijateljstvo s njenim bratom Vladimirom. Josip Horvat.. Ljerka Sram. Od predstave ni ta nije zapamtio. da je naoko mnogo vi a. kao melodiju. u mislima nesretnog De mana.« . koja mu. jo postoji samo u kazali tu (u javnim nastupima zadr ala je svoje prezime) i. zaposlen u Prvoj hrvats koj tedionici i 215 volite li zagreb? neæak ramièina kazali nog mentora. a u privatnom ivotu ona je Ljerka Isakoviæ. a onda odgovori iz Zagreba prestaju stizati.. dakako. gdje su re im i stega ta kvi da su dodiri s vanjskim svijetom gotovo nemoguæi. ko u . èije æe ga dra i zauvijek osvojiti kad ju je u jednoj plemiækoj gornjogradskoj kuæi susreo gdje nastupa u predstavi diletan tske grupe. gdje se naveèer sast ajao s hrvatskim studentima u znamenitom Arcaden Cafeu. On u to jednostavno nije htio vjerovati. djevice. vj e tice demona: svega toga ima u tom glasu. pomi ljate na liriku starog Spencera. dok Milivoj stjeèe znanje u konviktu i priprema se za buduæi studij med icine. Zato ona nije toliko gospoda Lj. Neobiène su mu bile jedino oèi sa zjenicam a modrim kao potoènica. vjeèni djetinji tip. kao tiæenik prijatelja svog pokojnog oca Franje Raè-koga i stipendist biskupa Strossmavera. svi zajedno nalazili su se na raznim priredbama i plesovima u Graðanskoj streljani na Tu kancu ili u Glazbenom zavodu. nije mogao a da je otvoreno ne upita hoæe li ga èekati. Kad je bio sprem an za putovanje vlakom u Graz na studij.. Patio je od neugodnog. pak. Ako ne vjerujete. proslavljenog Adama Mandroviæa. A razdvoj ili su se kad je Milivoj. dakle. njegove su mis li bile usredotoèene samo na Ljerku. Mato javno u novinama objavljuje izljev svojeg odu evljenj a ramièinom pojavom i osobom: »Gledajuæi na u ramicu. No. ali stas je tako pravilan. strpao ga u d ep i uputio se u Zagreb na spomen utu predstavu.. Isprva mu je na njegova duga i iscrpna pisma redovito odgovarala. dok mu se jednoga dana nije javila i majka. Te iste veèeri donio je sudbonosnu odluku -»ova i li nikoja*! Poslije su se èesto viðali. »Milivoj De man nije bio privlaèiv vanj tinom«. krenuo u plemiæki konvikt. pa nas podsjeæa na neodolji va grla bijelih sirena i na dubine u kojima stanuj plava vil a Lorelai. Bolest nije mogla poveæati privlaènost. bratom Vladimirom. Gdje god bi bili. Pla kat je vi e puta izgu vao pa izravnao. pravoslavac. koliko prava pravcata lady Sram.krv i mlijeko. bez obz ira n rijeèi. imate taj osjeæaj sluèajnosti: kao da se sluèajno medu nama rodila ao da je u Zagrebu sluèajno odrasla kæi kakvog Lovelacea i kakve Ade Byron. Odluka da prekr i svoje obeæanje De manu i da se uda za nepoznatog bonvi-vana . . evo A. na susretima u domovima zajednièkih prijatelja. on bi je u stopu pogledom pratio. umjesto oèekiv anih pisama. U meðuvremenu. a i ona bi njega pogledaval a. ali nikako nije bio nacistu jesu li njihovi osjeæaji uzajamni. pole-mik i cinik. na libreto. kao c orpus delicti. kamo su mu. zapisuje. ve i muzika. Razma enost prpo nog crescendai tu nog decrescenda djeteta. lady Sram nije samo slika. Iz Graza se preselio u Beè. iskljuèivo je u kako dr. pa postajete ozbil ni.ju prijateljevao s Ljerkinim. plavu zlatnu kosu. Tko je. organ viole i mjeseèinaste obo< njen glas je od bar una. Ljerkica izrasta u zavodljivu djevojku. godinu dana starijim. na portrete Van Dvckove i Lawrenceove. Njen organ. G. energièan b ajronski podbradak.« A ramova? Najljep a puca u Zagrebu. pl. jer je i nije pratio. Njena sp olja-^! nost ima sve odlike dame engleske aristokracije.'' Sram. kad se sva lad Sram pretvori u bijeli s nijeg i u crvene jagode svoji! usta i taj glas kao pjesmu.

a ona nije. Milivoj De man pripada onoj feli ljudi. a svi se zajedno bune protiv starih. Najdramatiènija scena te stare ljubavne prièe svakako je ona kad. dakle. prihvaæa se pera i pi e programske tekstove. porazima napajaju i skupljaju s nage za nove i nove po216 ladv sram ku aje. Otkako se s diplomom lijeènika 1897. pisano je s iskljuèivom zadaæom da na taj naèin pridobije njezinu naklonost. ugaðajuæi ulogu re Kru-piæ za ramovu. on æe se. a ono kao uspje an mlad intelektualac i po slovan èovjek. eto. a uz to je i poru e na zdravlja od neizljeèive su ice. a sac mi je sve veselje oti lo. osobito kac mi logika veli da ona mora doæi opet k meni. pokret mladih umjetnika. N imalo mu ne smeta to ga javno ogovaraju. U odnosu Ljerke Sram i Milivoja De mana. prigodom pr oslave njeno: jubileja dvadeset i pet godina umjetnièkog rada.. koji nas.. koji pi u o toj vezi. to je predvodi upravo De man. te se najprije zaposli o u staroj bolnici Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu.. isto kao to mu ne smeta t o to ona ima tude dijete. Zahvaljujuæi De manu . te pokrenu ti inicijativu za gradnju bolnice za pluæne bolesti na Brestovcu. posvuda prate. ali i roman o Zagrebu svog romantiènog doba U meðuvremenu o Sramovoj i De manu progovorio je samo dopadljiv musical »Lady Sram«.« On. ipak èekam.iæ napominje. kako dr. to mu se rugaju. neizravno iza l a iz te trubadurske ljubavi. Dapaèe. on ula e svoju beskrajnu ljubav i rt u.. pridobiva èak i najuglednije ime medu starim piscima . U meðuvremenu. Kad Sramova oboli od su ice. njegovoj velikoj ili. A De man? U svoj intimni dnevnik zapisat æe: »Fakat je da sam zaljubljen. koja podrazumijeva ispunjavanje svih njenih elja. Kako nisu bili vjenèani. Pa. u javnost dol azi kalendar »Zvonimir« iz 1911. De man æe iskoristiti sav svoj ugled i lijeènika i jednog o d stupova Tipografije te direktora najutjecajnijeg hrvatskog dnevnog lista Obzor. koji je objavio i nevelik popis telefonskih pretpl atnika. kako bi na taj naèin privukao pazornost nevjerne ramove. Za svoj svje i mladenaèki pogled n a umjetnost i stvaranje. ni slovca koje bi dalo naslutiti ne to o tome. Zagreb æe dobiti prvu specijaliziranu bolnicu te vrste na jugu E urope. . a ona svoje po tovanje. trubadurskoj ljubavi p rema Ljerki Sram. Iz telefonskog imenika se mo e vidjeti da su i De man i Sramova imali isti t elefonski broj i istu adresu: Prilaz 12. Rad io sam sve za nju. Ivo Herge iæ. nazvav i je na om »damom s k melijama«. Èim skine bijelu lijeènièku kutu. kad se napokon njih dvoje naðu i stvore spo razum o zajednièkom ivotu. veæ su i po tome to su zajedno ivjeli bili iznimka u Zagrebu svoga doba. brinuti o malom Sa i Isakoviæu kao da je njegov roðeni sin.Ks avera andora Gjalskog. U/ zajednièki ivot. ni dr. ako nikako drukèije. unatoè velikoj De mano voj skrbi. I sve ostalo to pi e i to æe mu se na kazali nim daskama u zoriti. A malko slobodnije razmi ljanje moglo bi nas navesti na zakljuèak da je i hrv atska moderna.. koji g.A valja znati da je ove odu evljene retke o ramo voj Mato napisao 1912. ni jednog trenutka ne odustaje i ni naj manje se ne obazire na glasin e i podsmijehe. Takoðer. Ivo Herge. zahval nost i odanost. okupljajuæi ok o svojih ideja mlade umjetnike. golica sve do dana njih dana i koji je inspirirao (Dediæa-Skrabea-Stefanèiæa) musical u Komediji. koji se nikad neæe zavr iti brakom.. tj. dramatizira èak i enoino Zlatarevo zlato. I da po svo prilici nikad neæe ni biti. koji se n. Sve æe poduzeti da do Sramo-ve i njene naklonjenosti dode. ka< lady Sram nije vi e u cvijetu mladosti. os tavljajuæi joj sinèiæa Sa u. On zna da taj brak s »tim prostakon Isakoviæe m nebu dugo trajal« i tu ima pravo. trideset i osm joj je na njenim krhkim pleæima. Vidjet æe se kako æe on taj trenutni poraz na intimnom planu i te kako znati i skoristiti za napredovanje u dru tvenom ivotu. Ni Josip Horvat... Zbo\ neke pronevjere u Prvoj hrvatskoj tedionic i. artikuliraj uæi taj svoj bunt i sukob u programskom èasopisu ivot. Sramova umire De manu na rukama i kad je De man sam stavlja u lijes. vratio iz Beèa u Zagreb. dakako. ostaje tajnom je su li njih dvoje i fizièki konzumirali svoju vezu ili je posrijedi platonska ljuba v. U meðuvremenu pi e za kazali te. iznimna su tema za d imaovski ljubavni roman. Isakovii daje petama vjetra i netragom nestaje iz Zagreba i Sra mièina ivota. Milivoj De man sustavno i uporno radi na svojoj karijeri.

mu karci su grunuli pod njezin ator. Sudbeni je spis upravo i dealan prec lo ak za uzbudljiv roman. a zanimanjem je bila pe-karica i piljarica na Markovu trgu. posvjedoèit æe nam Viktor Kuèiniæ u Revij i Zagreb od sijeènja 1941. U sudbenim spisima to je njihovo svjedoèanstvo ovako fo rmulirano: »Cindekovica.prije neg o se laæa pisanja svoga romana . dijaki. barbi] egrt. notari i a dvokati. neobièno iznenadio nad vje tinom. dakle. dobro situiranu g ornjograd sku udovicu. »Prouèavajuæi na u i stranu literaturu o progonima vje tica. sejmu svoju robu najbolje ter i i prodaje akopremod drugih kramarof robe ni kaj bol e i vredne e nema.. koji su na ovaj ili on.iz zroka toga Cindekovica na s vakom. koketm i zavodljivu.. uhiæena i utamièena u gradskoj kuli Dverce. Zagorka . Dorici Karvar iæ. kapetanicu vje tièkoga ceha.. Zagorka je svoju Grièku vje ticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa star og Zagreba. glavne uloge. èiji je ivot Zagorki poslu io za popularni roman.. treæi dio Zagorkine Grièke vje tice. Prava Gricka vje tica. i to jo u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vje tica. mnogobrojan. da noæu leti na Krk. popularna podjednako kod svih generacija Zagorkinih brojnih i zahvalnih èitate lja. Kuèiniæ nam predoèava i sud beni spis s imenima sudionika. kramara i pekara.. neki nauèenjaci tvrdili da takvih progona u Zagrebu i nije bilo. sudac Krajaèii notar Szale i dr. a koje Zagorka doslovno preuz ma za svoj r oman.« Poznavajuæi lik kontese Nere iz romana i kazali ni predstave (u predstavi Histriona Neru igra Ena Be goviæ). nije zvala Nera... zvonar. da ju v bisage zme e i o nak s bisagima èez kopanju skaèe i vraga u d epu nosi . gospodina Saleja. me tri. notara. prije nego s a svojom robom ide na sajam.« A da je progona vje tica u Zagrebu uistinu bilo. naèin sudjelovali u parnici protiv optu ene gornje gradske »coprnice«. To su: otac Smole. pose e u ovu tajanstve nu ljudsku skupinu i uzima i z nje najzanimljivija lica Baricu Cindek.optu ena kao c prnica. a uza sve to. Adama Sulica. Njezina si 218 tko je bila prava gricka vje tica? zavodljivost i ljepota glavni krivci to æe zavr iti tako kako æe zavr iti . ka telan. mehaniker. gumbara i vje ca. kad ze svojum kramom na sejem ide. u kojem se zbivaju progoni vje tica. raznolik i upravo fantasti èan ljudski materijal za pripovjedaèa ili dramatièan Pred na im se oèima redaju: vje tice i vje ci. tro ili jestvine i piæa i ne pitajuæi za cijenu!« U ar Dobrilovich i kramar Krainer suglasno izjavljuju da Cindekovica. suca. u d ep stavlja vraga. zacopra no dijete i konaèno sam pa klenski vrag. a to je u prvoj polovini osamnaestoga stoljeæa bila najveæa ka tiga z a enu. purgeri. da spretni i da r oviti pisac. meðutim. pan. vje ticu. Andriju Palèiæa kramara i baruna Or iæa daje im u svom romanu uz kontesu Neru i heroja Sini u. s kojom gospoda Marija Juriæ Zagorka pi e o ovom tragiènom razd oblju ljudske povjestice. da je kapetanica coprni koga ceha i ljubavnica samoga vra ga. koji u vreæama skaèe i svojim pakle nskim silama privlaèi kupce. »Gdjekoji zaljubljeni ili odbijeni udvaraè. niti je bila kontesa. zvala se Barica Cindek.. Kontesa Nera u stvarnosti se. pa tra Smolea. arhitekt.dobro prouèava povijesni materijal. Za njom luduje cjelokupni mu ki roc ne samo Grièa. koju sudbeni spisi ocrtavaju kao lijepu. »jer gdje se je god na sajmu pojavila lijepa Barica sa svojim atorom toèeæi staro vino i ljutu rakiju i prod avajuæi mirisavi teèni kruh . svakako najpopularniji na enski literarni lik je kontesa Nera iliti Gricka vje ti ca. i kad su. koji joj se osveæuju na taj naèin to o njoj ire glasin kao o copr-nici. Nikakova li. nego i sus jednog Kaptola. dostaje i Barièinih takmaca piljara. hi n e tova ru ice i babe.217 tko je bila prava Gricka vje tica? Uz Doru Krupiæ.« . koji je i autor citiranog zapa anja o izravnoj svezi Zag orkine kontese Nere i lijepe grièke piljarice Barice Cindek. gos podina Kra jaèiæa. èitajuæi ovo djelo. koja ima èak i spomenik na Kamenitim vratima (izradio ga je Ivo Kerd iæ). dapaèe bila je daleko od plemiæke titule i ugledna roda. èuda. ispovjednika vje tièkoga. ranjena srca i osramoæena lica iri iz osvete o njoj la ne glasine: da je copr nica.. kramari.« Uz odbijene i uvrijeðene udvaraèe. grofo\ i plemiæi. suci i se natori. Isusovci i Kapucini. a to i Kuèiniæ primjeæuje »Dakle. kao to je Zagorka. dapaèe. ubrzo æemo utvrditi sliènost s Baricom Cin dek. proèitao sam i Malleus Malefic rum. Priznajem da sam se.

nego mi je al da me je nesretni Kerchelich vu to zapeljal. kad po Grièu coprni ce na sve strane lete u ma ti praznovjernih i zatucanih graðana.Do-ricu Karvariæ i hi aricu nekog Pet ra Semionarskog imenom Mara... koji su preko svojih uèenjaka javno usta li i digli o tar prosvjed i stali u obranu do tada prokletog enskog roda.. imena èlanica tzv. a pogotovo meðu uèenim graðanima. dakako. prepla ene upravo tim novim duhom. jer sve to nije spaljeno na lomaèi uteklo je u gore. optu enih da su coprnice. Ovaj je ilegalni pokret silno dobio na moæi i ugledu. I zaista! Ovi pojedi nci imali su pravo. vodila parnica protiv jedne druge coprnice . jalnih zbog Barièina velikog uspjeha na gradskoj tr nici. to se i ri Gri-èem. a ne samo ti«. da su se notarovi prsti ra irili oko njene sudbine i na slièan naèin upleli i dvije druge Zagrepèanke..imo. »Kada su u 18. Ona je uhiæena i pritvorena u zarv or gradske vijeænice. Koji dan kasnije jadnu izmuèenu enu zapeèe savjest t optu ila nedu nu Cindekicu. vi e onih koji su protiv progona »vje tica« i sve su glasniji. to se u nju zatelebao pohotljivi i nezaja ljivi gradski notar Lac-k o Sale. i al mi je da sam na vu puæenje Josefa Kerchelicha. iako je meðu purgerima. bro ure i pamfleti u kojima su vje tièki progoni bili podvrgnuti o troj kritici. Ostaje zabilje eno ime desetni .. na kaj me je napeljal!« 219 volite li zagreb? Iz sudbenog spisa nadalje se vidi da Piskovica nije jedina koja je teretila Bari cu Cindek. bit æe po teðena muèenja. Pokret je danomice jaèao i irio se dok konaèno nije dospio i dc Zagreba. dakako. to povedala. imenom Zvlnjak! A Doric a je »priznala« da je s Baricom »na metli letila èak na Klek. a na kojem je bio i sam vrag. Ovi nesnosni dogaðaji uèini e te ak dojam na mnoge uèe jake. prokleti Kerchel ich. coprnièkog ceha. a na zadovoljstvo notara Lacka i drugih uvrijeðenih udvaraèa.. br e-bolje premje taju u tamnicu kule Dverce. Piskovica je uistinu optu ila Baricu Cindek. jer u Francuskoj i Njemaè-. Ja sam krivo i nepravedno kazala na Baricu Cindekovicu. odluèio osvetiti.A evo to lijepoj kramarici Barici Cindek izravno predbacuje njen grièki konkurent. te dade u tamnicu pozvati sudbenu komisiju. Kako se poèetkom veljaèe 1743. kramar Petrica Ru-dich: »Ja znam da ti vraga vu d epu nosi i da vsigdar bole ter i nego vsi mi drugi kramari. nije bila po teðena krvnikova »tretmana«. podsjeæa Vikto uèiniæ. Sva zdvojna zbog tih sumanutih objed a. kad mu se na èelo postavi e Isusovci. meðutim. kao i Barièinih gornjogradskih susjeda. optu ene za coprni tvo . i njeno ime. trgovaca i obrtnika. spomenut æe. pusti ga med nas da koèemari jednu vuru da i mi drugi kramar i ter. koj u to su vrijeme veæ mnoga sela b ila sasvim opustjela. svemoæni se Lacko.Barbare Pisz k Mihanoviæ. obièna piljarica usuðu e dati ko aru. ali zato... dijaka Szali-jevoga. ne poma u. najbolje æe na svojoj ko i osjetiti sama lijepa i uspje na piljarica Barica Cindek. Oh. Na takvu optu bu Barica æe benevolentno odgovoriti da »naj ljud i pripovedaju kaj hoæe«. a to se. Sirota ena je uhiæena. One su slavnom sudu »priznale« da su s Ba-ricom Cindek bile na coprnièkom sastanku. ivotin je jedne! Nikad ja s vama nisam bila na vje tièkome prelu. Vi e zagrebaèki h ena... da se ta ko za titi i spasi od sigurne smrti. Ime Barice Cindek poèinje se spominjati u spisima vje tièjih procesa 1742. pred kojom æe izjaviti: »Gospodo moja draga! Ja prise em Bogu i bla enoj devici Mariji. notar je smjesta smislio svoj paklenski plan. vijeku vje tièki progoni u Evropi prema ili veæ svaku mjeru«. uglavnom pod prisilom svojih muèitelja. »poèeli su se pametniji pojedinci baviti mi lju: Èemu sve to? Ako se tako nastavi. a usto se je dokazivala nepostojanost vraga i nje govih zemaljskih pomagaèica . Najveæa Barièina n esreæa je. da do Cindek ice nikaj ne znam. Ba-rica Cindek prolazi svoj kri ni put. uglednom graðaninu i moæniku.. Smrtno uvrijeðen to se njemu. Potajno poèele su se iriti knjige.« i Unatoè klimi. koja osuðuje te monstruozne procese protiv nevinih ena. A ono najgore lije poj Barici dogodit æe se u rujnu 1743. ali odatle je vlasti. koji inaèe doma ima enu i djecu. meðutim. it æe u nekoliko desetljeæa istrebljen sav enski rod u Evropi. na lo se dosta odbijenih udvaraèa. naime. Na suðenje Piskovici alje svojeg pomoænika dijaka Josipa Krèeliæa s podlom zadaæom da optu enu nagovori da pred sla nim sudom meðu èlanicama coprnièkog ceha svakako spomene i Cindekicu.« Sud je sada imao dosta » tofa« da protiv Barice Cindek. a koja se iri i Zagrebom. ali da takve objede i glasine u ono doba. mogu biti i vrlo op asne. a zauzvrat.vje tica.. nabrajajuæi.. pokrene proces. ka njava spaljivanjem na lomaèi .« Prosvjedi joj. lijepa Cindekica je prosvjedovala protiv izjava onih nesretnih ena: »La ete. Medu onima koji je terete za najveæi moguæi del ikt da je du u i tijelo prodala vragu.

. kako su pred njenim vratima postavili dvostruku stra u. Marka traje misa. optu ena kao vje tica. okovanu lancima. pripovijeda Barica. kako bi je. osim ispovjednika. koji vodi otac Smole. One dvije. A Lackova je cijena dvjesto forinti.ka gradske stra e. Saleov ugled. Ovaj put ona njega optu uje. Bio je obièaj. jer sudac koji vodi proces zove se Andrija Sale. ako na smrt osuðena coprnica na dan pogubljenja putem do strati ta opovrgne rijeèi kojima je teretila drugu enu. Pred sudom Barica pripovijeda kako su s njom. kad æe Barica èamiti u tamnici. ostaje nam nagaðati. dotièna se oslobaða optu be. koji dobro poznaje omjer snaga . da svoje besmislene objede povuku. te kako je graðanka Lov renèiæka bilje niku isplatila 50 forinti i nakon toga je pu tena. postavile jo èet voricu naoru anih graðana. Paralelno s pokretom za Cindekièino osloboðenje. ene povlaèe svoje optu be na Barièinu esu. O svemu se tome u tamnici povjerava ocu Smoleu. sve vi e dolazi u pitanje.. koji su imali strogi nalog da »svakom koji bi htio doæi ui do ticaj s coprnicom. na lomaèu osuðene. naime. ali ona se estoko tome protivi. Barièina rodbin a i njen odvjetnik Benko Krachich vode svoju strategiju osloboðenja. ako se isplati njena »otkupnina«. Barica se stoga odluèuje zatra iti sudbenu za titu. dakako. Nitko ne smije do nje. ne odustaje od svoje nakane i Barici se nastavlja udvarati. Marka. nekog Fabijana. Zabrana. pogotovo u oèima naprednih graðana. ako se dobro plati. On to mo e. koja æe se na k raju pokazati i djelotvornom. Promuæurni odvjetnik. ni nakon svega to joj je uèinio. Buduæi da je Barica Cindek optu ena kao »opasna vje tica«. Ta æe zabrana vrijediti i kasnije. izaðe pred sud s optu bama protiv gradskog uglednika. koji s jo trojicom stra ara uhiæenicu treba provesti u tamnicu. Pu tena je na uv jetnu slobodu. Desetnik. kako su je muèili. oca Smolea. Posebno je naglasila kako joj je otac Smole rekao da je not ar Sale pripravan je osloboditi uz nagradu od 200 forinti. kojem je to ipak uspjelo. nedu nom sirotom. I tako se glavni krij 220 tko je bila prava gricka vje tica? vac za zlu sudbinu lijepe gornjogradske piljarice odjednom pojavljuje kao njen o sloboditelj! Je li to moguæe? Sve je moguæe. u tamnici ru no post upali. a istodobno Barièine su molitve usli ane. »odoh po nagovoru sada pokojnoga suca Andri .i riku u lancu. te uz redovnu stra u desetnika Fabi-j jana. to m anje ljudi vidjelo. U meðuvremenu Barica bilje niku isplaæuje i drugu polovin u ucjene. ne vrijedi i za oca Smolea. koji se sve glasnije i odluènije ukljuèuju u pokret protiv tih mraènih progona nedu nih Zagrepèanki.] meðutim. U meðuvremenu je polovina tra ene sume notaru Lacku ipak isplaæena. U svakom sluèaju. kao i t oliki drugi mu karci. ali pohotljivi gornjogradski moænik. koja se veæ poèela pripremati. Je li i mladi isusovac takoðer zaljubljen u lijepu Baricu. S njene je strane to uistinu veliko juna tvo da ona. omotanu oko tana nog i zavodljivog Ba-1 rièina struka notara Lacka Salea. koji uspije pridobiti stra are da ga puste uhiæenici. kr oz koju se do nje nitko nije mogao probiti. odluèuje pucati na najèvr æu. a istodobno i najkrhkiju ka. Andrija Purgarich. a za nju su glavom morala jamèiti dvojica svjedoka: purger prezimen om Delaè. naime. Umjesto toga. a takvu odluku sudbenih vlasti lako je povezati s mitom isplaæenim gradskom notaru Lacku Saleu. Za tu æe svoticu notar zaboraviti èak da je uvrijeðen kao odbijeni u dvaraè. a kojima je i te kako poznata Saleova uloga u svemu tome i njegova cjelokupna prljava rabot a. jedinstveni primjer da je neka ena. »Cim sam iza la iz re ta«. obièna p iljarica. otac Smole je Baricu iscr pno izvijestio o pokretu protiv coprnièkih procesa i o pritisku javnosti da se ned u nu piljaricu oslobodi tam-j novanja i lomaèe. veljaèe 1743. ona se neprestano moli Bogu da dozove pameti one nesr etne ene. gradske su vlasti poduzele pose bne mjere predostro nosti. Bio je to. izmakla lomaèi i pu tena na uvjetnu slobodu. pod prijetnjom smrtne kazne. kako tvrdi Kuèiniæ. Tri mjeseca kasnije eto novog sukoba izmeðu lijepe piljarice i utjecajnog bilje nika . Baric Cindek osloboðena je tako optu be i iz tamnice pu tena 16. ispovjednika Barièina. praktièki prizn ala krivicu. da je nevina i da bi. zaprijeèe«. Lackov roðeni bra t! O tom planu obavije tena je i Barica u tamnici. koje su je pred sudom optu ile za coprnièko savezni tvo. te zvonar crkve Sv. koji joj usput pr edla e da se za njeno osloboðenje po alje molbenica Mariji Tereziji. meðutim. bra neæi se. izlazi ususret sirotoj eni te je po hitnom postupku odvede ulicom dok u crkvi Sv.

i Zelj-ko Franuloviæ. Kad bi veèe istoga dana eto k Barici posjetnika: notar. pod bedrah i iglu vu najdene znamenke zabadati ti ja do srama enskoga kosmatoga. tim vi e. dade k sebi dozvati Barièinu prijateljicu. koji je tu zadaæu mogao obaviti jedino u muèionici. jer on je osvjedoèen da je ona prava vje tica i da na s vome tijelu imade vra ji peèat. najus pje niji izbornik reprezentacije. nego i zbog nagovaranja na blud. jesu. gdje to po zakonu mu karac nije smio èiniti. Ali. Pohotni Sale oæuti se po vrijeðenim.. kao to smo vidjeli. da mu se zahvalim na dobroèinstvu to me je oslobodio. inaèe pup-kore eèica (primalja). pokazala je telo. Barica je to znala. Zatim su Peneziæka i Lovrenèiæka dale os talih 50 ranjèki gospi notariu ici v ruke. kaj je na vrateh pitajuæ gdo je to v hi e? Na to sem rekla: 'Adam gum-bar'. kao i od starijih generacija Boro Jovanoviæ. »Zagernuv i pri tom krilo do pasa. rekel je notarju da naj se exponens obleèe i ona ob-lekla se je. sama æe Barica Cindek u svojoj optu nici opisati: »Notarju potlam kaj je do el. Sve teniske zvijezde. da nutri po sramu ona naj visituje. Kod Cindekice nalazile su se u to vrijeme njezine prijatelice Peneziæka i Lovrenèiæka.. Sljedeæeg dana. Vrlo ljut. a Barica joj na to mirno uzvrati: »Moja Anèico. A jo manje Mario Anèiè. da je visita go tova i da nikaj ni. kao to su G n Prpiæ i Bruno Ore ar. tra eæi od nje da mu se imade smjesta isplatiti ostatak duga. koteri iglu primiv i zaèeljuje po svome golom telu visituvati: vu vustah. Tra enje vra jeg peèata bilo je prema propisima dopu teno samo krvniku. a gospon notarju rekel je. dostigne me on na stubama i reèe mi: 'Barica. Barica sljedeæeg dana nije k njemu do la niti u jutro niti na veèer. kad i on a je s persti raskapajuæ peèate iskala. a kraj tog sam plaka la. a bila je subota. do el je naveèer notar k meni pri vrati ulièni s Pugjakovicom spominjuæ se i pital je: 'Kaj vi dve tu delate?' A Pugjakovica je sprot oti la. te od tenisaèica Iva Majoli. jer mu ostatak mita od pedeset forinta do 221 volite li zagreb? toga èasa jo nije bio isplaæen. vra jeg peèata na njenom golom tijelu. Zatim je Sale odi el domom govoreæi: 'Barica zu-tra k meni doj vjut ro ali na veèer«. obloke zapreti dal je. kad je vra ji notarju napokon do ao na svoje: em mu je isplaæen i poslj ednji krajcar. u prot ivnom Baricu æe opet u zatvor.. te joj prenese notarove prije tnje. pa svoju tu bu protiv Salea nije ogranièila samo na primanje mita. O nda je notarju rekel: Imali vas kotera iglu? Nakaj Lovrenèiæka izvadila je h pantlika svojega iglu i dala je v ruke notarju u. ako ne u Zagrebu?! Zagreb je b . a to je. j Sve pojedinosti. bez obzira na to t o je cijela ta bludna radnja bila protuzakonita. Zati m rekel je po nem ki cimermajstorici. ali ja k vama. Peneziæka ode do Barice. morala je po du nosti izvr iti pretragu na onom mjestu. em je napokon golo tijelo lijepe Barice opipao. K arolina prem ili Jelena Kostaniæ. Nakon to sam se notaru najponiznije zahvalila i krenula kuæi. Zatim rekli su. Uz one koji su ili roðenjem ili osjeæajem Zagrepèani. 222 portska metropola mala povijest zagrebaèkog porta Ivan Ljubièiæ nije Zagrepèanin. njegova ena. I pobjednik Wimbledona oran Ivani eviæ takoðer. do u detalje pred sudom opisala. kada exponens (Barica) tri zlamenke imala je. ja se ne bojim da bi se takva vra a peèat pri meni na la«. najprije sam poljubila ruku gospoði notarici. na herptu. Onda pak Sal e ogledal se je èez oblok. nije mogla iskoristiti ij opisati i Zagorka. te protupropisn og tra enja tzv.« A kako æe i biti. pod rukom.. A gdje je sjedi te Teniske reprezentacije. cimermajstorica i zidarica. a cimermajstorica. Nikola Piliæ. da se exponen s naj sleèe i ovak slekla se je do gologa i klarus z nje i kapulire zvlekli jesu. Kada je henjala visituvati. koja se inaèe obilno poslu ila sluèa-j jem lijepe gornjogradske piljarice Barice Cindek. Kad stigo h u njegovu kuæu. meðutim. na kojem e telu Peneziæka videla nekoju znamenku blizu srama enskoga.je Salea do notara. n eku Anèicu Peneziæ. i vse od dru ine van stirati a pol eg zapovedi notar-ju a jesu i vrata bila zaklenjena. a nikako u privatnom stanu. Bila je to komisija za tra enje vra jeg peèata! Zena notara i zidarica tobo e kao svjedokinje. veæ u je po svom egrtu Francu poruèila da ne mo e doæi zbog gostiju. I repre-zentativci/reprezen tativke.« Kako se ta cijela procedura tra enja vra jeg peèata po golom Barièinom tijelu odvijala i kako je notar Sale osobno rukovodio tom nesvakida njom potragom za znamenkom pokr aj Barièina »kosmatoga enskoga srama«. k veèeri ali vi k meni.

igra u Maksimiru. Mitiæ. dolaze veæ prvi klizaèi. koji su u to doba bili teniska velesila. u k ojoj æe biti ureðena streljana i za graðanstvo. prvi organizirani port. U meðuvremenu.. Jo od stare Juge. koji je u njegovu duæanu poslu iva o zagrebaèke purgere. Punèec. Novosti posveæuju velik prostor prvom sudjelovanju jugoslavenske teniske reprezent acije na Davi Æupu godine 1927-. u trgovinama Pavla Kau-dersa na Zrinskom trgu 17. Kako je Zagreb od ranije veæ sjedi te i N ogometnog saveza. pokraj stare plinare. svi bnja. I onda se igralo u Zagrebu z a Davi Cup. I u na em kolektivnom pamæenju.) moralo se. jer æe tek 1808. Na e prvo sudjelovanje na natjecanju za Davi Cup u Maksimiru zapoèelo je nesretno zbo g ki e odgoðeno za sutradan. Streljana na Tu kancu dvapu t je pregraðivana i dograðivana. u Zagre bu. i to iz kubura i kremenjaèa. Palada. i to na hrvatskom. te po tome to je jedna od prvih gradskih ustanova koja æe (1908. prstencu. Masovnije bavljenje portom poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola 1874. zbog gradnje zgrada Hrvatsko g kola i Sokola. Tenis se isprva. koja Mesnièku spaja s Tu kancem. zagrebaèki je trgovac Ladislav Belu . Na zapadnoj tribini maksim irskog terena osigurano je 600 sjedala. Pretprodaja ulaznica poèela je u ponedjeljak. a organizator je za to obavio posebne pripreme. spom inje se veæ u 14. kad je u Zagrebu osnovan i prvi Teniski savez Jugoslavije. To se meðunarodno natjecanje odr alo na novootvorenom igrali tu na Salati. I to veæ od 1922. raèuna se od dolaska iz Beèa prvog gornjogradskog uèitelja gombanja i maèevanja Mir oslava Singera 1859.zgra .te ju no od tad a njeg Sveuèili nog trga (danas Trg mar ala Tita). Juri iæeva 1. t e kod Jesenskv i Turk.. A zagrebaèki dnevni list Novosti prve su novine u dr avi koje uvode posebnu portsku rubriku. tjelovje bom iliti gombanjem. pa su uèenici za Singerovu nastavu morali plaæati pristojb u. kad je osnovano prvo portsko dru tvo Zagrebaèko graðansko strjelcah dru tvo. Na donje ili prvo maksimirsko jezero zim i 1836.) biti osvijetljena elektriènom rasvjetom. To je bio prvorazredni dogaðaj za portski Zagreb i cjelokupnu jugoslavensku jav nost. preseliti ju nije. polijevalo iz potoka Tu kanac koji u to doba jo nije bio prekrive n. a na i reprezentativci Punèec. na grad postaje jugoslavenskom portskom metropolom. za roðenja Augusta Senoe.. na zapadnoj tr ibini. na D avi Cupu smo pro li puno bolje. ureðenoj strel jani.. ako se prvi poèeci strelja tva uopæe mogu nazivati portom . Strelja tvo je. koja nakon toga postaje kultna gradska adresa tzv. Ne mo e se jo govoriti o pravoj. i meteorolo ki i rezultatski. neka vrsta alke. a postat æe poznata i po organiziranju gradskih zabav a s plesom. Cijena ulaznice za sva tri dana.. Druckera. a trideset godina kasnije. Prije toga se spominje natjecanje u tzv. 227 volite li zagreb? dakle. Kronika porta u Zagrebu ne bi bila potpuna kad se ne bismo vratili jo dalje u pro lost. H. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati. Prema nekim izvorima. a na istoènom dijelu bila je podignuta tri bina s otprilike 150 mjesta. Poduzetni Belu unajmljuje poznatog gradskog mjernika Milana L enucija (poznat po Lenucijevoj potkovi) da mu uredi umjetno klizali. Organizirano bavljenje portom.« (Fredi Kramer u èasopisu Povijest sporta). stoljeæu. Kli zali te se do 1878. S tim to je zagrebaèki prstenac stariji od znamenite Sinjske alke. Prvo Belu evo klizali te (osnovano 1877. gdje odmah izlazi i priruènik Tjelovje ba u osnovnim kolama. a popularnost si je priskrbio originalnim imenom duæana »Kod crnog cucka« i zbog prvog i jedinog crnca u gradu. Isprva na gornjogradskoj gimnaziji gombanje ili tjelovje ba n ije bio obavezan predmet. Maksimir je okupljali te najpoznatijih porta a grada i dr ave. On je vlasnik vrlo popularnog peceraja u Dugoj ulici (Ra-diæeva). stajala je 150 dinara. bijelog porta. Palada.io i ostao sjedi te Teniskog saveza. ali i kao organizator i m ecena. Kukuljeviæ i Mitiæ upisali se u najveæe tenisk e legende. koji je odmah zapoèeo s organiziranim natjecanjima u klizanju. Osniva se i prv i Klizaèici klub. Dvanaest godina kasnije. a streljana je bila na poèetku Tu kanca. Zagreb dobiva prvi streljaèki dom s dvoranom. Jaku smo Njemaèku pobijed ili. A nesretno je i zavr ilo. te Nazivlje za tjelo vje bu i maèevanje. Prvi medu njima kao klizaè. kad su se na i tenisaèi sastali s reprezentacijom Indi je. Ilica 39. biti podignuta drvena baraka s trijemom. 16. Izgubili smo od Indijaca. Kukuljeviæ zlatna su imena u na oj teniskoj povijesti. dok su ulaznice za stajanje mogli nabaviti samo èlan ovi kluba verificirani kod JTS-a. i to u 1786. na to danas podsjeæa kratka Streljaè a ulica. Gaðalo se u drvenu metu. kako su na i stari govor ili. na ledinu gdje je danas stara secesijska . uz nogomet. u ljeto 1939.

veæ se vi e od pola stoljeæa vije NK Dinamo. te plivaèi. biste kojih krase amerièku dvoranu s najveæim svjetskim po m legendama. U to u Europi se veæ uvelike igra nogomet.stranac! Sveuèili ni profe sor iz Graza dr. a èetrnaest je godina starije od prvog planinarsk og dru tva u Pragu. podsjetimo da planinarski p ort poèinje. pa je odmah na Cmroku organizirana prva skija ka kola. pa veæ spomenuti proslavljeni tenisaèi i tenisaèice.j vo dru tvo na jugu Europe. koji se i sam vinuo do vrha svjetskog ski janja). Na samom poèetku ta nova igra. Na vrhu te navi jaèke piramide. kao i zlatni rukometa i. austrijski je pla ninar potakao svoje zagrebaèke kolege da osnuju planinarsko dru tvo.nogomet veæ desetljeæima animira zagrebaèku portsku javnost i potièe masovnu navijaèku strast Zagrepèana. lucidni i svestra ni Izidor Kr njavi. danas poznatom po Svjetskom skija kom Kupu za ene i po »snje noj kr aljici« Janici Kosteliæ. Francusku : panjolsku. poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901. Prvi na i ko tura i iliti biciklisti vozili su tzv. nogometne utakmice su vrlo popularne i posjeæi vane. Na prijedlog ove dvojice vrijednih i naprednih mu eva. koga u s vijet alje predstojnik za bogo tovje i nastavu u Khuenovoj vladi. U kronikama. I biciklizam se rano dokoturao (otud i naziv Kotura ka cesta) u na grad. gradu od otprilike 36 tisuæa stanovnika. Do vrha Medvednice. Rusiju. popne na Sljeme. meðutim. ostaje. 229 . koja æe smjesta privuæi mlade. travnja 1875.da Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruli-æevu trgu. èetverostruka olimpijska pobjednica. te ko dosti na za bilo kakvu usporedbu.] s koga kupa. koje æe. Hrvatsko planin arsko dru tvo osnovano je 29. S njim je po ao i nj egov zagrebaèki kolega dr. automatski znaèi biti i dinam ov-cem s Bad Blue Bovsima. a vozilo se tako da se nogom odguravalo od zemlje. koji æe na dva kotaèa prijeæ: c ijelu Njemaèku. a za predsjednika jei izabran zagrebaèk i botanièar Josip Schlosser (Schlos-serove stube na Salati). Jo nije bilo ni pravila igre. krenut je i prvi planinarski èaso pis Hrvatski planinar! sa zadaæom populariziranja planinarstva u Zagrebu ij Hrvats koj. Skandinaviju. a za tajnika direktor realke! Josip Torbar. koju nam otkriva . naravno.. Prije Dinama u Zagrebu se igra prvo poluvrijeme s predigrama nogometnih pionira koji nogomet u Zagreb donose i koji ga srame ljivo na zagrebaèkim livadama poèinju igr ati. Johann Fischauf svoju nazoènost na otvorenju Hrvatskog sveuèili ta 18 74. Oèaran èarima Zagrebaèke gore. i njena biolo kog 228 portska metropola i portskog oca Antu. sve je prije nego d ana nji nogomet. po-. danas planetarno popularna Janica. Tu se 1894. Veæ 1898. ba kao i dvojica zagrebaèkih ko arka a . prvi put igra hok ej na ledu. Novoosnovano dru tvo odmah organizira prve izlete na Sljeme . »sveto ime Dinamo«. a godinu dana kasnije veæ organizirati i prve kotura ke utrke. Budicki. Dragutin Surbek i Zoran Primorac.K e imir Æosiæ i Dra en Petroviæ. koristi da se. a veæ 1877. te okiæena titulom svjetske naj porta ice i (ne zaboravimo spomenuti. n ogomet se uvodi kao posebna disciplina u sklopu nastave tjelesnog odgoja. zajedno s prvom loptom (i prv im skijama i sanjkama) u Zagreb donijeti otac mnogih portova Franjo Buèar. kao pasionirani planinar. ili. podignuta je prva drvena piramida prema nacrtima u to doba poznatog! gradskog mjernika Milana Lenucija. trga. kao i brata Ivicu. narav no. i Iako je. dakako. veæ 1895. kako navijaèka pjesma ka e. prvi skija i popeli su se 1910. Gjuro Pilar. I danas biti Zagrepèaninom. Iste je godine Franjo Buèar iz vedske donio prve skije i sanjke. otkriæem Medvednice. u Zagrebu. velocipede. i to oko Zrinskog. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavic i famozni Ferdo Budicki. Hrvatsko planinarsko dru tvo prvo je tak. kao najvjernijom i najglasnijom skupinom Dinamovih na vijaèa. Kronièar i bilje e da se vi e kolci »odu evljeno loptaju« na srednjo kolskom igrali tu Elipsa. vatropolisti. Veæ 188 5. vr njak po ljskog dru tva ] Tatre iz Krakova. naravno. p eterostruka svjetska prvakinja i nositeljica triju kristalnih globusa Svjet. èudne naprave s golemim prednjim kotaèem i maju nim zadnjim. a meðu posjetiteljima. kao i generacije svj etskih stolnotenisaèa arko Dolinar. osnovano je Prvo hrvatsko d ru tvo biciklista. Kako se svojim autom Ferdo Budicki popeo i na Sljeme. europska Cibona . koje æe sebi odmah urediti trkali te.

dovesti do osnivanja Hrvatskog port skog kluba HA K. a to je bio i razlog za osnivanje bis kupskog sredi ta na bre uljku nazvanom Kaptol. i to ne samo kao ime gr . sukobima i otvorenim ratovima (o tome svjedoèi i ime mosta na potoku Krvavi most). koja se nebrojno pura odvrtjela na TV ekranima. Kasnije æe se igraèi obaju klubova objediniti i okupiti u Maksimiru. Uskoro æe izaæi i nov i pretisak pravila. na utakmici protiv beogradske Crvene zvezde. posljed nji put 1982. Jezgro najs lavnije generacije hrvatske nogometne vrste. sa sjedi tem. Elipsi srednjo kolskom igral i tu u Klaiæevoj. nerije en 1:1. a najveæi uspjeh u Europi postigao je o svajanjem Kupa velesajamskih gradova 1967. potom na tzv. 230 zagreb u brojkama Iako je postojao i »Zagreb prije Zagreba«. pronaðenog na Kaptolu 1094. Robert Prosineèki i Dra en Ladiæ. koji su u ovom sluèaju biskupu pomagali pri organiziranju zagrebaèke biskupije. HA K su (iz Maksimira) i Graðanski (s Martinovke). medu prvima Kre imir Miskiæ i dr. Nalog za osnutak biskupije ispod Medvednice izdao je ugarski kralj Ladi-slav I. na livadi. kad Hrvatska 1998. studenoga 1242. njegov se roðendan raèuna od prvog pisanog traga o osnutku zagrebaèke biskupije. iveæi u najbli em susjedstvu. tj. a podr avaju ga i ostali. Nakon povratka u Zagreb okupl jaju se oko ideje osnivanja prvog nogometnog kluba. stoljeæa. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj (izbornik Ciro Bla eviæ). popularno nazvane »vatreni« Davor uker. Prva meðuklupska javna nogometna utakmica odigrana je 28. Tako smo na hrvat skom dobili nogometna pravila deset godina prije osnutka FIFE. i to s naslovnom stranicom. Zagreb postaje nogometno sredi te s dobrim igraèima i veæ spomenutim k lubovima HA K i PIN K. Duhovni voda je mladi zagreb aèki diplomac Hinko Wurth. pa Graðanski. Prvi saèuvani dokument je tzv. Zvone Bo-ban. Igrali su HA K i PIN K (Prvi nogometni portski klub). U obranu svojih navijaèa. zagrebaèki biskup pre ivao se Duh. Najveæi gradski takmaci. Arpadoviæ ( urjak hrvatskog kr alja Zvonimira). u Zagrebu. listopada 1906. A na prepunom maksimirskom stadio nu 1990. to je inaèe naziv za zbor kanonika. Fe licijanova povelja izli 34. To je ujedno i jezgra koja æe 1903. od nadbiskupa Bauera. s o tro podijeljenim i konstantno zaraæen im navijaèima. spajaju se u jedinstveni grad Zagreb. Za pretpostaviti je da je Zagreb i u vrijeme osnutka biskupije bio oveæe gradsko naselje. ali i estokog »treniranja strogoæe« (i sile) naoru ane jugoslavenske milicije nad Dinamovim navijaèima. To se zajednièko ime poèinje rabiti veæ od 16. s malo pretjerivanja. kao najvi om instan com gradske vlasti. pa se ta maksimirska scena. godine. (trener Miroslav Ciro Bla eviæ). Za tu prv u nogometnu utakmicu tiskana su i pravila na hrvatskom jeziku. (ne to kao danas Kup Uefe). èas u slozi. Concor-dija (kasnije Lokomotiva) igra u Kranjèeviæevoj (danas *NK Zagr eb). Prvi kap tolski. razdvojeni tek potokom Cirkvenik. M ilovan Zorièiæ. Pismeni trag o tome nije saèuvan. gdje je danas stara secesijska zgrada Nacionalne i sveuèili ne knj i nice na Ma-ruliæevu trgu. Kaptol i Gradec. Odlukom ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV.. Zagrepèana koji u Europi studiraju. reguliranjem trgovine i gradske uprave s gradskim sucem. èas u svaðama. voli doves ti u izravnu vezi s poèetkom Domovinskog rata. Zapravo je to bio pretisak iz prvog portskog èasopisa Hrvatski port iz godine 1894.volite li zagreb? ima i na ih ljudi. pridonijelo je najveæem trijumfu hrvatsk og nogometa u povijesti. na susjednom bre uljku Gra-decu od 16. te osamostaljenja Hr vatskog nogometnog saveza. a HA K za gradnju stadiona zemlji te (na ulazu u park Maksimir) dobiva 1911. nakon èega dolazi do osamostaljenja H rvatske i do formiranja samostalne Hrvatske nogometne lige. gdje po zavr etku rata istrèavaju na teren. i u povijest zagrebaèkog i hrvatskog (jugoslavenskog) nogometa u zajednièkom plavom Dinamovu dresu. kasnije Medve èak. kako prvoj nogometnoj utakmici u povijesti i prilièi. dolazi do estokog sukoba n avijaèa. Rezulta t je. pobjeðuje nogometne velesile Italiju i Njemaèku. koju æe oslikati poznati slikar Cl ement Menci Crnèiæ. po arheolo kim nalazi tima i nekoliko puta st ariji od pisane povijesti grada. osniva se »slobodni kraljevski grad« s dopu tenjem za gradnju obrambenih zidina s ku lama. poznate kao »Zlatna bul a«. Dinamo je vi e puta osvajao Prvenstvo Jugoslavije. te osvaja treæe mjesto i kiti se bronèanom medaljom. Nogomet se u Zagrebu najprije igra ju no od Plinare. na jednog od naoru anih milicajaca s o bje noge na terenu skaèe Dinamov kapetan Zvone Boban.. godine 1850. dakako. kao dvije zasebne jurisdikcije u meðusobnim su odnosima imale svoje usp one i padove. a potom se osniva najprije Concordia.

U 86 srednjih kola 3816 nastav nika radi sa 44. koje je tijekom 2000. zdravstveno i sveuèili no sredi te. s ukupno 7159 bolesnièkih poste lja. nego i cijele Hrvatske. P o nacionalnosti u Zagrebu je najvi e Hrvata 716. Rusi (0. koja je nekad bila u sastavu Zagreba. I t o ne samo po liniji zapovjedne moæi i stvaranja obrambene ratne strategije. te da je otvo-j ren 21 kinematograf. najbolje pokazuje da u gradu djeluje 12 kazali nih kuæa.326. Kao hrvatska metropola Zagreb je znaèajnu ulogu: odigrao i u Domovinskom ratu. kao i mno tvo raznih glazbenih sastava. od toga 300. piramida su glazbenog ivota ne samo grada. bit æe jednoglasno izabran za prvog gradonaèelnika Zagreba. Prigodom spajanja dviju gradskih cjeli na u jedinstveni grad. Da je Zagreb.617 ili 3. nego i kulturna metropola. sedmi po velièini u Hrvatskoj).01%).). sve d o Velike Gorice. Gradskih autobusa je 3 37.842 posjetitelja. te 5 profesionalnih! orkestara.45%.43%). Filha rmonija. Dana nji je nadbiskup Zagr ebaèke nadbiskupije Josip Bozaniæ. Na prostorni kilometar dolazi 1215 stanovnika. a kasnije i metrop ola cijele Hrvatske. Slovenci (0.93%. u koje na specijalistièke preglede.350 putnika.02%).11%). kolstvo u Zagrebu je vrlo razvijeno.128.774 stanovnika ili 2.236 uèenika. Zagrebaèkim ulicama vozi 367. Zagreb je s ostatkom Hrvatske i sa svijetom 2005.811 ili 2. a glavno gradsko prijevozno sredstvo 235 volite li zagreb? je tramvaj sa 253 tramvaja. a u prometu s inozemstvom 1.145 stanovnika.8571 filmskih predstava imao 1. a prvim nadbiskupom p apa progla ava dotada njeg zagrebaèkog biskupa Jurja Haulika. Materinski jezik je hrvatski u 759.000 posjetitelja. Od visoko kolskih ustanova.94 posto. tako da smo u novo stoljeæe u li sa 124 osnovne k ole. dok je u Hrvatskoj u prosjeku 78 stanovnika po kilometaru èetvornom. muslimana je 16. Èesi (0. uzdignuta je u Nadbiskupiju. Onih koji nisu vjernici medu Zagrepèanima je 27.02%).05%). koje pohaða 65.3 58. Turci (0. nego i glavni grad Hrvatske i Slavonije. glavnom gradu samostalne Republike Hrvatske (gradonaèelnik Mila n Bandiæ). Poljaci (0. koja teèe izmeðu starog dijela grada i Novog Zagreba.261 stan ovnika ili 97.36 èetvornih kilometara.80 posto.01%. Po vjeroispovijedi 678. koji prevoze putnike na 1339 kilometara redovitih autobusnih linija. ukljuèujuæi i Dalmaciju. Zdravstvena slu ba u Zagrebu je vrlo razvijena i razgranata.215 stanovnika ili 2. U dana njem Zagrebu. Crnogorci (0.17%). 27.04%). te 168 tramvajskih prikolica. nego i . Rumunji (37 st anovnika). 24 muzeja! i 37 raznih zbirki.03%). na ukupno 1853 predstave posjetilo 515.638 stanovnika ili 87. povezivalo.ada pod Medvednicom. ne samo administrativno. Zagrebaèka biskupija 1852. premo æuje ukupno 10 mostova (raèunajuæi i najnoviji Domovinski most koji se za promet otvara krajem 2006 .645 zrakoplova.17%). U Zagr ebu ive jo i Austrijanci (0. Slovaci (0. s vrtoglavim rastom broja mobitela posljednjih godin a.583. od toga u domaæem prometu 455.09% izja njavaju s e kao katolici. U kul-1 turnom ivotu grada znaèajnu ulogu imaju i èetiri ve-l li ke likovne galerije.08%.306 osobnih auto mobila.01%). s klinièkim centr ima.01%). koja su u toj godini prevezli 1. Kri evci i Ðakovo).676 putnika. U novo stoljeæe Zagreb je u ao sa 371. koji se prostire izmeðu gore Medvednice i rijeke Save (i preko nje. Rijeku Savu. na prostoru od 641. opæim i specijalistièkim zdravstvenim ustanovama. M akedonci (0. Tako Hitna slu ba djelu je sa 56 sanitetskih vozila i 57 lijeènika.510 srednjo kolaca.04%) i idovi (0.02%).54%. z a-s jedno s Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski«. Nijemci (0.066 fiksna telefonska prikljuèka i dva GSM opera tera za mobilnu telefoniju. ivi (po pis stanovni tva iz 2001. te 199 ljekarni. a pravoslavaca 15. Bugari (0. monetarno.098 motornih vozila. te Bo njaci 6204 ili 0. Od ostalih manjin a ima jo 22. a od manjina najbrojniji su Srbi 18. te niz manjih i malih. kojom su podreðene ostale tr i biskupije u Hrvatskoj i Slavoniji (Senj. u slijetanju i odlijetanj u. Ukrajinci (0.344 ili 91. na zagrebaèkim fakulte tima i akademijama ukupno je 55.634 ili 2. i koje uèi 3911 uèitelja.41%).41 posto. Tali jani (0. operacije i lijeèenje dolaze bolesnici iz r aznih krajeva dr ave. posljednji gradski sudac Gradeca Janko Kamauf na prvoj za jednièkoj sjednici u svibnju 1851. koji je iste godine na 19. Rusini (0. a sada je samostalni grad . grada od 17 tisuæa stanovnika. Romi (0.) 779.04%).683 studenata i 4419 visoko kolskih nastavnika. U gradu je 17 bolnica.

s] ukupno 12.izravno. mnogo vi e ih je ranjavano. koji su t u na li trajno utoèi te. Zagreb je tijekom ra ta neprestano skrbio o naj-' veæem broju prognanika i izbjeglica. od èega ih je dosta ostalo trajnim invali-. tekstilna. Mnogi su poginuli. . Èetrnaest se zagrebaèkih brig ada.494 vojnika. dima. 236 KNJI NICA ZELINA I -> r jiiiæJi r - .) veæinom svojih kapa-j citeta radila za potrebe hrvatske vojske. i Z agrepèani ratuju na svim hr-1 vatskim rati tima. doèasnika i èasnika. formirala je svoju brigadu. Tako je zagrebaèka industrija (metalna. zaposlenje i dom.. prehrambena. je u Domovinski rat. a u grad je iz c ijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavalo mnogo no-! vih graðana.. ukljuèu-. A svaka od 14 tada njih g radskih opæina potkraj 1991.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful