vblz biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. glavni urednik: Nenad Rizvanoviæ Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? copvright © V.B.Z. d.o.o.

10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ fotografije: Sini a Mazuloviæ grafièki urednik: Sini a Mazuloviæ - V.B.Z. studio, Zagreb lektura i korektura: Matej Maliæ grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna Gorica, Slovenija kolovoza 2007. Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? vlblz ZAGREB biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. copvright teksta © Zvonimir Milèec i V.B.Z., 2007. copvright fotografija © Sini a Mazulo viæ i V.B.Z., 2007. KNJI NICA ZELINA CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 643408. ISBN: 978-953-201-670-3 sadr aj: 7 IVJETI U METROPOLI (Umjesto predgovora) II NAÐIMO SE NA TRGU Intimni plan grada 13 Trg svih trgova 17 Tajna kaptolskih zvonika 21 Zagrebaèka adresa Hrvatske 25 Pogled pun Zagreba 29 Cijeli grad u jednoj ulici 33 Mesnièkom uzbrdo 37 Europa ispod zrinjevaèkih platana 41 Stubama do Tomislavca 45 Pliva patka preko Save 49 ivjeti u gradu mrtvih 53 Buðenje grada 57 KAD TOP PREPOLOVI DAN Gradske legende, ljudi, ustanove 59 Grièki top 63 Uspinjaèa 65 Majka Bo ja od Kamenitih vrata 69 Krvavi most 71 Banski dvori 75 Kazali te 79 Sveuèili te 83 Razglednica s kupolom 87 Nacionalna i sveuèili na knji nica 91 Koncertna dvorana »Lisinski« 95 Maksimir 99 Trnjanska skela 101 Botanièki vrt 105 Zagrebaèki velesajam 107 Penkala

III GRAD U GRADONAÈELNIÈKOM LANCU Zagrebaèki gradonaèelnici - mandati i ljudi 113 Otvorena vrata na gradskom grbu 117 Gradonaèelnici 124 Okus zagrebaèke tradicije 131 VLAKOM U PRO LOST Civilizacijske novosti iz starog Zagreba 133 Vlakom u pro lost 136 Halo Zagreb, prvi put 138 Brzojav bana Jelaèiæa 141 Tramvajski krug 144 Kola bez konja 147 Svjetlo na trgu 150 Asfalt 152 Prièa na krilima 154 Zagreb na fotografiji 156 ive slike 158 Ovdje radio, ovdje TV 161 PLESNI REDOVI I JESTVENICI Kako su se na i stari dru ili i zabavljali 162 Poziv na ples 168 Jestvenik na ih starih 172 Kod Franceka na Novoj Vesi 176 Stare kavane 178 Ni rijeè politike 180 Gentlemenski klub Kvak 182 Kod Fride se rado ide 184 Staro Savsko kupali te 186 Golf u Maksimiru 188 Crveni pli u Tkalèiæevoj 191 BOLJA POLOVICA ZAGREBA Zagrepèanke i kroz povijest mlade 192 Zagrepèanke 194 Manda u minici 196 Prvi enski glas *!¦ : 198 Od Tu kanca do Manhattana f ¦: V 202 Kraljica »Meta« 204 Markiza hrvatskog glumi ta 206 Djetinjstvo na Banskim dvorima 210 Najpoznatija udovica starog Zagreba 214 Lady Sram 218 Tko je bila prava Gricka vje tica? 225 PORTSKA METROPOLA Mala povijest zagrebaèkog porta 233 ZAGREB U BROJKAMA ivjeti u metropoli (umjesto predgovora) Volim i ponosim se to ivim u metropoli, unatoè svemu. To je svakodnevna po tapalica Za grepèana i stanovnika metropole. Kad se pritom nagla ava ovo unatoè svemu, onda za to zasigurno ima debelog razloga i reèenièni niz ispod toga mogao bi biti kilometarski. Unatoè tome, dakle, to u metropoli ima vi e sirotinje, vi e nezaposlenih, vi e beskuænika vi e prevarenih i obespravljenih, a uza sve to, i to je veæi gradski prirez nego bil o gdje drugdje. I to ima vi e nego igdje Srba, Albanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i , ako hoæete, Zagrepèana, a to æe reæi da ima i vi e raznorodnih problema, od èisto ivotn socijalnih pa do meðuljudskih, meduregionalnih i meðunacionalnih, ali i civilizacijs kih. Metropola, naravno, ima i najvi e neprijatelja, raznih oponenata zavidnika sa stra ne, a to æe pokazati manje-vi e i svaki nastup u gostima zagrebaèkih nogometa a, glumaca, pjevaèa, pa èak i politièara, ako predstavljaju grad Zagreb ili se voze u automobilim

a zagrebaèkih registracija. Razne poruke i pogrde na adresu zagrebaèke metropole a k ojim svoj glavni grad gaðaju brojni zidovi istarskih, dalmatinskih i slavonskih gr adova da i ne spominjemo. Oni dovoljno sami za sebe kazuju, kad ispisuju, recimo , onu najèe æu i naj e æu psovku - ZG=BG! Metropola, sreæom, nije metropola i glavni grad samo u prostornom, politièkom, socij alnom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom, a to je ono to svakog njenog stanovnika èini, ili bi barem trebalo èiniti, zadovoljnim i ponosnim. Nije naodmet podsjetiti kako se upravo u metrop oli, kao nigdje drugdje, u svoj dnevni raspored i ritual dokolice, mo e ukljuèiti po sjet nekom od nacionalnih kulturnih sveti ta, kao to je HAZU, HLZ, Muzej »Mimara«, Mode rna galerija, HNK, »Lisinski«, Zagrebaèki crtani film itd. Ili se, pak, u uliènoj vrevi, u samoposlu ivanju, u kavani mo e oèe ati o rame nekoj od ivuæih nacionalnih legendi zna ti, kulture i umjetnosti. Moguænost da mo e susresti, pozdraviti ili osloviti akademi ka, proslavljenog pjesnika, arhitekta svjetskog glasa, primabalerinu ili primado nu, kao i portskog ampiona, da ti u susjedstvu ivi TV zvijezda ili proslavljeni roc -ker, da neke od njih, hvala na pitanju, i osobno poznaje , da vam djeca idu skupa u kolu ili na faks, a unuci se igraju u istom vrtiæu e, to je ono to stvara onu sla tku iluziju kako, kao stanovnik Zagreba, pripada duhovnoj metropoli, a samim tim lak e æe podnijeti sve one praktiène probleme, optereæenja ili nedostatke to ih ivot u m opoli objektivno sa sobom nosi. A kad ti se uèini da svakodnevni ivot u metropoli i nije tako bajan, kad na vlastitoj ko i i u vlastitu d epu osjeti da je ivot u metropo li najskuplji, a prosjeèna plaæa pokatkad manja od primanja u nekim manjim sredinama , kad ti se svakodnevica metropole uèini manje privlaènom i manje udobnom nego to bi se oèekivalo i nego to bi elio, nadoknadu i novu hranu svome zadovoljstvu stanovnik metropole potra it æe u njenoj dugovjeènosti i kontinuitetu ivljenja, volite li zagreb? pa æe, iznova osvje en i okura en, uskliknuti kako je njegova metropola bila i ostala da se poslu imo ratnim argonom na prvoj liniji duha. O svemu tome svjedoèi i sjeæanje, iskustvo hrvatskog knji evnog klasika Antuna Soljana (1932.-1993.). koji i sam iskazuje svoju zahvalnost i zadovoljstvo to mu je metr opola dom, to, dakle, u svom domu mo e sresti i poznavati neke od prethodnih sto erni ka hrvatskoga duha. Gotovo s istim ushitom kao to se mi danas sjeæamo Soljana, to na m godi da smo ga, makar i povr no, poznavali, to smo s njim razgovarali ili suraðival i, tako se i Soljan sjeæa svog poznavanja ili dru enja s Tinom, Gavellom, profesorom Kombolom. O Kombolu æe, na primjer, zapisati: Pred Kavkazom je sjedio obièno nakon svojih predavanja na Kazali noj akademiji. Tu s mo ga upoznali i tu sam ga jo te, na alost prekratke, èetiri godine do njegove smrti povremeno vidao(...) U onoj ivotnoj dobi, kao to bi rekao Camus, kad je svatko odgovoran za svoje lice, oj je lijepo nosio tu odg ovornost. Bio je, to bismo mi u dana nje perspektive rekli na prvi pogled, roðeni eli tist Bio je gospodskog dr anja, uredan, uljudan, bistrih pla vih oèiju, glatke sijed e kose, uvijek korektno odjeven. Bit je znalac bez nametljivosti, toèan bez pedant erije, duhovit bez vulgarnosti. Veæ je kao pojava odudarao od zbilje takozvanih kn ji evnih krugova koji su tada oèekival mladoga pisca. Uvijek umjeren i suzdr ljiv, ali tankoæutan i otvoren prema svemu, pun one sretne mje avine ljubavi i skepse prema n a em zajednièkom predmetu, bio jt od glave do pete rijetka kombinacija gospodina i l iterata svojom pojavom stvarao je iluziju daje sredina u kojoj ima takvih ljudi uljuðena i europska, sredina u kojoj elita duha ima svoje mjesto, ulogu, dostojans tvo... Zato, eto, svi mi, koji ivimo u toj i takvoj sredini, volimo to smo, ne samo stano vnici metropole, nego i njen djeliæ, unatoè svemu. I, naðimo se na trgu intimni plan grada trg svih trgova Od svih zagrebaèkih trgova, samo je jedan Trg! Samo Jelaèiæevu trgu ne treba pridjev n i ime, unatoè slavnom povijesnom imenu. Samo se taj na glavni i sredi nji trg pi e veli kim slovom. Idemo na Kvaternikov, na Svaèiæev ili na Britanski trg, a ako smo s tim trgovima u i

ntimnom odnosu, onda æemo sebi dopustiti da ka emo kako idemo na Kva-triæ, na Svaèku ili na Britanac. A kad idemo na Jelaèi-æev trg, onda se jednostavno zna da idemo na Trg . Od Jelaèiæeva trga, nekoæ Trga Republike, nemamo èak ni deminutiva ni izvedenice od imen a, kao od veæine drugih trgova, a to je zato to kod glavnoga trga imamo koncentraciju i te i te n a trgu, kao da se hoæe reæi kako su svi ostali gradski trgovi proiza li iz svoga glavn og trga, pa je i razumljivo da moraju imati i svoja krsna imena kako bismo ih meðu sobno raspoznavali. Jelaèiæev je trg, dakle, trg svih zagrebaèkih trgova. Otud i jedinstven sluèaj deminutiv a, koji se ne izvodi od imena trga, kao obièno, nego od samoga trga. Kad idemo, da kle, na Trg, a elimo naglasiti svoju prisnost s njim, onda ka emo da idemo naTrgaè. 13 volite li zagreb? A na Trgu ili na Trgaèu dogodile su nam se mnoge, najva nije stvari, za svakog od na s posebno i za grad u cjelini. Tu nam se dogodio i sam grad, tj. njegovo ime. Legenda o mladoj djevojci i drevnom banu, roðena na ovom trgu, tj. na njegovu vrel u Mandu evac, odaslana je odavde na daleko i dugo putovanje i usput je pre ivjela sv a pokoljenja Zagrepèana u 900 godina otkad postoji grad. Prisjetimo se samo one famozne betonske kocke na istoènom dijelu Trga, na koju su graðevinari sluèajno nai li pri ureðenju Trga 1986. Èim se, naime, proèulo kako su iskopani temelji nekada njeg vrela Mandu evac, Zagrepèani su hrpimice poèeli obilaziti otkrivene ostatke vrela, do ivljavajuæi ih kao ukazanje vlastitih korijena i povijesti svoga g rada. Zaèas je ta neugledna hrpa kamenja okiæena cvijeæem kao pravo gradsko sveti te. Glavni gradski trg, koji je u razlièitim razdobljima nosio i razlièita imena Jelaèiæev t rg, pa Trg Republike, opet Jelaèiæev, a prije Harmica i, na samom poèetku, Mandu evac u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bio neka vrsta posveæenog mjesta kojem su Zag repèani dolazili s re pektom i po tovanjem. Od davnine su na Trgu odr avani sajmovi. Tu su pristajale umorne zaprege dili ansi, donoseæi iz svijeta po tu, najnovije vijesti i prve strane goste. Trg je bio mjesto sveèanih progla enj a iliti instalacija hrvatskih banova. Trg je uljep an prvim bronèanim spomenikom u g radu, a isti je spomenik (banu Jelaèiæu, dakako) do ivio na Trgu najveæe civilizacijsko i kulturno oskvr^ nuæe (1947.) i ponovno uskrsnuæe (1991.). Trg je poslu io kao pozorn ica najveæih skupova, ali i politièkih: i socijalnih prosvjeda. Na Trgu su otvorene prve kava-j ne i prvi kafiæi. Na Trgu, tj. na pici, prvi put su se ver-i balno suko bili portski takmaci i kibici raznih klup-j skih boja. Na Trgu smo prona li duæan, gd je smo uta-j ili svoju prvu potro aèku glad. A mnogi od nas na Tr- gu, tj. pod vurom ili pod repom, do ivio je i svoj prvi; ljubavni sastanak, spoj, èvenk ili sudar. ' Jelaèiæev trg, Trg Republike, Jelaèiæ plac, Harmica, j Mandu evac, Trg svih dosada njih ime a dakle, u svim! razdobljima posebno je mjesto u gradu mjesto susre-i ta, viðenja i dogaðanja. \ Nije onda ni èudo to i danas u Zagrebu, u svakom i njegovu zabitom kutku, ivi uzreèica : Kaj se cifra kak da ide na Trg! Trg je uistinu jedinstven i neusporediv gradski trg, j a pritom i najljep a i najèe æa g radska razglednica. j Pozdrav s Trga, tj. vidimo se na Trgu. ] 14 tajna kaptolskih zvonika Dva iljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepèanin (i svaki do ljak) vidi sa svakog polo aja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to po eli. Zagrebaèka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebaèkim najintimnij im krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepèani alju i drugima i sebi. Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao t o nije samo graðevina, arhitektura i stil; ona je sve to zajedno, i mnogo vi e od to ga. Ulazeæi u katedralu, od njena glavnog portala do njena glavnog oltara, ulazimo , naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije

svojim Ubi primum placutom zagrebaèkom bis kupu Hauliku dodjeljuje nadbiskupski klobuk. koju Zagrepèani alju drugi a. Ljubomorno za se èuva tu malu zagrebaèku tajnu. 18 zag adresa hrvatske Ono to je Jelaèiæev trg Zagrebu. Maksimir je zapoèeo graditi takoðer k aptolski biskup. njegov embrij. pa se taj najstariji pisani trag o imenu grada koristi kao njegov rodni list. koji pod njegovim nad zorom izrasta u dragulj europske hortikulture. razglednica grada. a nadbiskup Haulik prvi put u toj n ajvi oj crkvenoj funkciji misu u katedrali slu i 8. Na Kaptolu se 1093. prvi put spominje ime Zagreb. prièestio ili vjenèao. jer njihov je zvuk zagrebaèki blagdan koji se slavi u svim hrvatskim crkvama. zgradom Sabora i starom Gradskom vijeænicom. Marka. Fotoaparat prepustimo turistima. kaptolsku æe katedralu prvens tveno do ivjeti kao simbol i najdra u razglednicu rodnoga grada. j Kad postaje kardinal. ali i sebi. & 15 li i 21 . a uspio se izvuæi i iz kand i na silnika i osvajaèa 17 volite li zagreb? svih fela.èetrnaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu. Ulaskom u katedralu vraæamo se. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije. i Jedino Zagrepèanin prepoznaje glazbu kaptolskih zvona. Markov trg je. u vr ijeme prvog zagrebaèkog biskupa po imenu Duh. a 1093. Svatko od Zagrepèana tko je u katedrali primio svetu potvrdu ili mu se posreæilo da se na Kaptolu krstio. ivi. a bis kupija na Kaptolu promovirana u nadbiskupiju 1852^ kada papa Pio IX. pa i novopeèenih Zagrepèana. sredinom 13. stari æe Zagr epèani instinktivno zakljuèiti kako dana nje skele na katedrali pripadaju samo kronici grada. ali uvijek s po tovanjem i osjeæajem zahvalnosti to smo i sami djeliæ toga starog grad a. A s crkvom Sv. pa tako i na njegovu glavnom trgu. pu-i stiv i turiste i do ljake da nagaðaju. stoljeæa. jer ona jest Zagreb. Kaptol je Zagreb. buduæi da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osj eæaju kao turisti. Prvi zagrebaèki nadbiskup bio je Juraj Haulik. njegovo rodno mjesto. Haulik daje urediti i pari Maksimir. Za razliku od turista. proglasio bla enim. pa tak o i na njegov glavni trg. ali i prvom pisanom tragu o i menu grada. a ime joj je dao po slici sv . Markov trg je i najstarija. Ne treba èak ni uæi u katedralu. dana njeg Gornjeg grada. prebirali po skeli crkvene hijerarhije. Za Markovu se crkvu. Kaptol je odolijevao i odolio i po arima i potresima. od koje trg i preuzima ime.. Haulikov prethodnik. glavni trg nekada njeg Gra-deca. koji upravo na Markovu trgu stoluje od najranijih poèetaka. dr i da ju je u njenom prvobitnom izdanju dao podiæi sam Bela IV. Stoga se zagrebaèka biskupij a ne mo e promatrati odvojeno od Zagreba. dakle. Svetom pismu. koji æe i aktualne meta lne skele (proizvod eljezare Sisak) upotrijebiti da bi se u molitvi popeli na sam bo anski vrh ili. to je Markov trg starom Zagrebu. a u stari Zagreb. j I jedino Zagrepèanin zna da je jedan od zvonika katedrale pet metara ni i. dakle. A razlika je u tome to se u Zagrebu. Banskim dvorima. biskup Vrhovac. a do dana dana njega i najèe æa. isto kao to kaptolsk a katedrala Zagrepèanima nije samo Bo ji dvor i u njoj se ne klanjaju samo Uzvi enome nego i vlastitim korijenima. smatra se njegovom godinom roðenja. od Tatara i Turaka do ovovremenih agresora Posljednja rtva bio je nadb iskup Alojzije Stepinac koji je pokopan u katedrali i kojega je svojedobno i Mar iji Bistrici Ivan Pavao II. sjesti na kamenu klupicu i zapoèeti onaj poznati ritual slikanja oèima. odlazi u posebnim prilikama i u posebnim raspolo enjima. Dovoljno je doæi na kaptolski trgiæ. svibnja 1853. ali nipo to neæe otkriti koji. obiæi oko Marijina k ipa. uz pomoæ ma te.

Funk. prikazivanju i prepoznava nju.. u ravo na Markovu trgu. S.volite li zagreb? Iako su je kroz stoljeæa ru ili potresi i razarali po ari. s tim pogledom iliti izgledom. tj. Tim starim etali tem. i 22 pogled pun zagreba Obavezni kestenjar na uglu. stoljeæa. na jugu. tim se pogledom sa Strossmaverova etali ta nitko nije temeljitije poz abavio. Markov je trg. zreloj dobi i star osti. I.. taja (1926. kojega je Ko ariæ tu prikovao za klupu. s Banskim dvorima s a zapadne te Hrvatski: dr avnim saborom s istoène strane. Nije onda ni èudo to je u Domovinskom ratu ne prijateljska granata svoj cilj tra ila i prona la uprav na Markovu trgu. upinjao upamtiti svje e grafite na starom izblijedjelom proèelju Republièkog hidro-meteorolo kog zavoda (Freddv.. a dana njeg Dverca. posvetiti mu posebno djelo. I tako sve do dana njeg izdanja s gotièkim portalom. panorama i total grada. tj. i to od 1805.. ni Senoa. i S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopo. izna d ilièkog nebodera). mijenjajuæi dodu e izgled. od aju poèast prvom predsjedniku slobodne i neovisne dr ave Hrvatske. Gornji grad sa svojom povijesnom distancom. koji zajedm s Trgom èine kul tno mjesto hrvatske politièke i dr a votvorne samosvijesti. Markov trg je. grad pod snje nim pokrivaèem) i. kao naj poznatija slika. ne mo e sprijeèiti svitanje Osvita K. kada ban Gyulay Dvore gradi. koji je u prvo m susjedstvu (Mesni-èka) stvarao. Na Markovu trgu. na sjeveru. crkva Sv. Lobo. naravno. Ðalskog. u kanje kestenova li æa pod cipelama i ravnodu ni Ko ariæev Ma na klupi.). to je ugarski kralj Bela IV. Uopæe. podijeliti ga na razlièita doba dana (razlika je kad se sunce pomalja iznad Sesvet a ili kad zalazi kod Podsuseda. dakle. pogled pun Zagreba. isti rakurs u mladosti. Dana nja zgrac Sabora sagraðen a je 1910. zatim ga podijeliti na godi nja doba (grad u proljetnom cvatu. odaslav i prvi put u eter hrvatsku nacic nalnu himnu. ka ko bi rekao Krle a. najvi e rabljeni motiv u k omercijalne i turistièke svrhe. a sa ustrim taktovima rocka s nevidljiva tranziæa pom ije. Zemaljska hi a jo od 18. nekada njom Ju nom promenadom. napokon. Rakurs i fokus ðaèkog i studentskog doba. te do na ih dana la tu stoluje hrvatska Vlada. ostaje. a na njenom mjestu bila tzv. dakle. Goga. Dakle. tovi e. o èemu svjedoèi i ploèa na zidu nekada njih Ju nih vrata. valjalo bi se posebno pozabaviti. dana njim popularnim Strosom. on je zagrebaèka adresa i sami Hrvatske. 1843 na Markovu trgu. Pogled sa Strossmaverova etali ta. opæe mjesto u pokazivanju. onaj famozni izgled s prekosavskom perspektivom i. ne to kao prvi nevjesti poljubac s grad om koji srame ljivo pamtimo. dakle. i stalna adresa najvi e hrva ske vlasti. pogodiv i Banske dvore. eto. A. 1845. Cak ni Mato . s koje æe vod ranim turistima ili ðaèkoj ekskurziji iz unutra njosti obavezno i èitati podatke o Zlatnoj buli. koliko zagrebaèki. Zagreb hrvatskom metropolom postaje. Koliko god se. pro eta a se praktièki cijela povijest grada (Gradeca). Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodnej neovisne Hrvatske. toliko< hrvatski trg.at æe se romantièarska budnica na ih narodnih preporoditelja. eto. Upravo na mjestu dana njih grafita bila je nekoæ kavana s tendama i stolovima na ter . u arenom j krunom okrunjen kralj pobunjenih hrva tskih seljak Matija Gubec. a sve je drukèije kad je sunce na zenitu. dodje ljuje gradu za reèenu slobodu i samostalnost 1242. dakle. i Na Markovu trgu pale su i prve politièke rtve r oltar samostalnosti Hrvatske (Srpan jske rtve. Ni Krle a koji se silom (ne)prilika iz Donjeg grada morao preseliti u gornjogradsku gimnaziju. ni Majer koji se ovuda potucao predvoðen traèkom svjetlost i gornjogradske laterne »plinske starinske«. a po Ju noj promenadi dokolièario i za kavanskim se stolom dru io. Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u D avnom hrvatskom saboru (Ivan Kukulj eviæ. slobodnoga kraljevskog grada. kako legenda ka e.). Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima. dvije su krajnosti to æe svojom dojmlji-vo æu konkurirati sada njem trenutku Stros smaverova etali ta i odvuæi pa nju dokolièaru ili profesionalnom etaèu od tog starog eta a to je. Marka se uvijek i znova podizala na svojim ru evinama i zgari tima. pa do predsjednièkih gardista koji 1991.

dakle u Ilici. Ilica. dok se mladac Krle a vrzmao oko njegova stola u nedoumici i poèetnièkoj tremi bi li svoje prve pjesme dao pjesniku na ogled? I sada nam se ovo. koju i danas nostalgièno zovemo imenom najpoznatijeg zagrebaèkog knji ara i nakladnika Stjepana Kuglija. Harrods. Ilica je poput pupkovin e od koje se napajaju i hrane ne samo gradske èetvrti i predjeli grada uz nju. televizor ili hladnjak. kule Lotr èak (13. pa æe tako ta lokacija mnogim pokoljenjima Zagrepèana ostati trajno urezana kao a dresa njihovih prvih i najva nijih potro aèkih iskustava. Ulica umjetnosti. od Trga bana Jelaèiæa. te Kuglija.jo jednom upitati to je. ko ji hrpimice ure na nastavu. tj. odnosno kod Borova). svoj prvi radioaparat. dov raga.Kastnera i Ohlera. Mato nalazio sa svojom ljubljenom Olgom He rak. . Ilica je zagrebaèka Peta avenija. studenim suncem o basjano. U Ilici su promijenili vi e adresa. zabave i dokolice. 27 cijeli grad u jednoj ulici UIlici je cijeli Zagreb. kod Bate. da bi napokon 1903.asi (kojeg li pogleda na grad èak do Zrinjevca i Save u daljini!). Na Strossmaverovu etali tu valja sve usputno odbaciti i prepustiti se u ivanciji tog jedinstvenog pogleda punog Zagreba. ka o tre njevaèka Nama. S potonjom trgovaèkom ulicom usred Beèa. ono je real nost dana njega Strosa. Lovaèki rog. na Strossma-verovu etali tu . dapaèe. kabareta. Ta dvojica beèkih trgovaca trgovala su. Iako je ta ilièka Nama s vremenom izrodila vi e Nama. a tu je èak i Likovna akademija. pa do Crnomerca. stoljeæe). razasutih po gradu. to je Kugli u knji arstvu i nakladni tvu. prva je robna kuæa i do dana dana njega najveæa i naj poznatija. onda mo emo takoðer reæi kako je Ilica i na Broadway. ono je logièno. Ono to je Kastner i Ohler u trgovini. Nije li se upravo 25 volite li zagreb? u toj kavani. A u Nami bi Zagrepèani kupili svoju prvu najlonsku ko ulju. iako je njegovo mjesto u Ilici poslije rata zauzela Mladost. automobil s natpisom Republièki hidrometeorolo ki zavod. pa do svo e spisateljske samoæe znao svraæati Senoa. i na Mariahil-ferstraf e i u Ilici. To je sinonim i povijest zagrebaèkog ugostiteljstva i hotelijerstva. hotela. neg o i cijeli grad. na eg prvog Sveuèili ta (osnovano 1874. kavana. z a to nismo ustrajali na vapajima (Vjekoslav Majer je i te kako vapio) da je obnovimo? A pitanje nipo to nije nos talgièno. kolski pribor i lektiru. od nekada nje Harmice i Mandu evca.). a kasnije Nama. Ni jedna zagrebaèka ulica kroz povijest nije imala toliko kina. La Favett ili Mariahilferstrafie. Lovaèki ro g. studenata i knjigolju-baca naba vljale su svoje prve kolske knjige i ud benike. Isto kao to je logièno upravo ovdje. 26 pogled pun zagreba a prije toga na parni pogon) i mjerice vruæih kestena . sve æe se te kasnije Name zvati opisno. izmeðu odlaska i dolaska uspinjaèe (od 1934. u koju bi u svo joj vjeèitoj urbi izmeðu graðanskog ivota i visoke funkcije gradskog èinovnika. gdje je nekoæ bio i sam kraj grada s mitnicom. dakle. koji prebiru drhtavim koracima i rijeèima otegnute konverzacije .u etuckanju izmeðu st re gimnazije (osnovana 1607. pa èak i jednu u Kusto iji. Kod K uglija u Ilici 30 sve generacije zagrebaèkih daka. Isto kao i gimnazijalci slavne gornjogradske gimnazije.). A nastavimo li s usporedbama. Razvuèena i krivudava. Nama u Dubravi. Ilica je adresa u najstro em sredi tu i najdaljoj periferij i. Oxford Street. se penje na elektrièni. dakako. u nekom skrovitom kutku. jedino æe Nama na poèetku Ilice ost ati samo Nama. na zagrebaèki Macy's. crnoputi peèenjar tik do stuba i dvojice staraca. Nama na Kvatriæu. svoje prve traperice ili prve cipele (ako cipele nismo kupili dvije kuæe dalje u Ilici. Uz Kastenara i Ohlera. do li na poèetak Ilic e. Nama je. sa svim onim na im dugogodi njim i lijepo zami ljenim planovima i programima rev italizacije Gornjega grada? Premda je pitanje staro i veæ pomalo otu no. ima i izravnu vezu . Kugli je jo dugo ivio (i jo ivi). jutro na Strosu nabacuje pitanjem: za to smo do-kinuli tu staru kavanu. najpoznatija ilièka adresa je. naime. Upim ili Gum. Kastner i Ohler. galerija i slikarskih atelijera. KaDeWe. knji ara.

na poèetku Mesnièke. roðen je d vije kuæe vi e. a pokoljenja poslije njega samo nagaðaju. no en silnim u zbuðenjem poèetnika. naime. Hoteli u Ilici ustvari su rijetke pojave (valjda zbog promet a i buke).. kad su. ona sitna nesretna starica koja je svoje napaæeno srce otvorila susjedu s broja u ovoj kuæi dr. u Ilici je. u svoj notesiæ zapisuje to? Sto li. sastajali ta umjetnika i boema. pogotovo u predjelu od Jelaèiæeva do Malog pla-i ca. kasnije G rand hotel. a tu je ivjela Kanarinèeva Ijubovca. lavoslava Srama . a prva pokusna vo nja obavljena je upravo ovdje. Otvaranjem Zagrebaèke pivovare otpoèinje ujedno i prva industrijska proizvodnja piva u gradu. bilo d ospjeti pod automobil. Stari fijaker je ime jedne pivnice. kojem je uva eni kritik i urednik knji evnog èasopisa Milan Marjanoviæ (tu je stanovao) upravo obeæao tiskati prvi rukopis. odavno nije hotel. proizvedeno u Ilici. nagraðeno je mnogim svjetskim kolajnama i odlièjima. Krle a æe u svoj dnevnik kasnije zapisati kako je tom prilikom zamalo dospio pod tramvaj. preteèama dana njih taksija. na uglu Mesnièke i Streljaèke. tomobilom. a iste godine nasuprot njenoj rodnoj kuæi izlazi prvi broj Ra dnièkog prijatelja pod uredni tvom tipografa Dragutina Kalea. tj. Vjekoslav Majer. odvjetnik i dopr edsjednik Hrvatskog sabora.. te industrije. koja je zajedno sa svojim vr njakom »Franckom«. roðena je 1874. Ilicom Zagrepèani ipak najradije i najèe æe pje a-èe. lady Sram. ni do vo nje fijake rom. a ako nam nije ni do piva. u Mesnièkoj. kojem æe se u istoj kuæi roditi kæi Ljerka. u Zagreb dov ezao prvim au-. Te e bi mu. Budickoga. predstavljala najvi e do stignuæe suvremene industrije. nekoæ popularnog. Drvenim se stu bama u njeno potkrovlje umornim korakom penjao ostarjeli i od svojih suvremenika i nekada njih istomi ljenika napu teni Ante Starèeviæ. o èemu svjedoèi spomen-ploèa na proèelju. navodno. Slijeva nam proèelje stare trokatnice budi sjeæanje na nekada nji najpoetièniji podrum u gradu. U Ilici smo prona li i cijeli Zagreb! . i usput u njoj prona ao ono to nigdje drugdje u gradu nije mogao pronaæi. Kad su ga svi ostavili i okrenuli mu leða. Na broju 12 uzalud æete tra iti obilje je.. nastavimo uzbrdo Mesnièkom. jednog oblaènog popodneva 1914. Iz mraène memljive ve e javlja nam se Lojzek v eho: Tu sam. a i cijela kuæa vonja na starinu. i ulica vojarni (vojarne su na uglu Selske i Domobranske). sveèano instaliran? To je znao samo njegov tvorac Ivan Rendiæ. okrenut prenapuèenoj Ilici. za razliku od nekoæ. prometna. prijateljsku ruku i nu ni smje taj pru ao mu je Lavoslav Sram. tu bile hotelske legende »K caru austri-janskom« i »Kruna ugarska«. Andrija Kaèiæ Mio iæ tako jivo bilje kari na svom postamentu. Saliha Aliæa. Valjda nema Zagrepèanina koji nije pr e aèio Ilicu. uza sve to. Beri slava Nikpalja i Ru ice Ore koviæ tu smo bili manje osamljeni nego Majerov kultni Osam ljeni èovjek u Tingl-tanglu. Godine 1892. Britanca. u tehnolo kom smislu. koji se 1901. Cinik bi d anas rekao: Zapisuje registarske brojeve krivo parkiranih automobila! Oko Kaèiæeva spomenika uistinu je mnogo nepropisno parkiranih. na kraju Ilice je i tramvajske* okreti te. plinska starinska. na koji je 1891. popularni Lojzekov Tingl-tangl. Ilica je. Kum tog. dakle. Ilicom vozi tramvaj. U meðuvremenu zagrebaèko pivo. d arovita glumica i. premda su se Zagrepèani veæ vozili i Bartuloviæevim auto-fijakerima. meðutim. U dru tvu Lojzeka Majera.koji je jedini od ilièkih i zagrebaèkih institucija do danas zadr ao svoje pravo ime. jer automobili su tada ipak bili prava rijetkost. stolj eæa. najljep a puca svoga doba. u pseudorenesansnom stilu iz kasnih ezdesetih 19. Ljerka Sram. kao metak izletjet æe Miroslav Krle a. Na uglu Ilice i Gunduliæeve bila je i prva prodav aonica automobila zagrebaèkog trgovca Ferde. uz 29 volite li zagreb? Lovaèki rog. Iz ulice preko puta p olukru ne Klei-nove zgrade. koji tu. kako je titulira Mato . 30 DR IÆ DUNDOKMAROJE ANDRIJI KAÈIÆU CUVTUCRADZACHtB IMI mesnièkom uzbrdo Duboki naklon mudrome starcu u sveæenièkoj halji. a od Gunduliæeve Ili ca je i za automobile. otvorena Zagrebaèka pivovara.

koju je za zagrebaèkog bogata a Guidu Pongratza projektirao znameniti graditelj Janko Jambri a k. Pripovjedaè æe je u svojoj pripovijesti ovjekovjeèiti. Zrinjevac je najbolji predstavnik ovog nam starog grada. Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljanim izgledom.knji evni i kazali ni kr itik Vladimir Lunaèek. te eæi da i sam bude Europa. Na njenom mjestu nekoæ su stajala Mesnièka vrata u obrambenim zidinama Grièa. c. De man je ostao poznat.UMJETNIÈKO I PROSVJETNO DRU TVO NA DAN OBLJETNICE NJEGOVA ROÐENJA 1994 G. dr anjem i svjetonazorom. U svom stanu na prvom katu August Senoa je do ivio i onaj zloglasni potres to je 18 80. koju æe ipak morai zavr iti nj egov prijatelj. knji evnik Josip Eugen Tomiæ. do polovice 1873.. Zrinjevac je. po kojima su ulica i najzapadniji ulaz kro: grièke zidine i dobili ime. ii 1896.danonoæno obilazeæi grad i popisujuæi tetu n a kulturno-povijesnim spomenicima prehladio. LIKA . a kojoj je t akoðer pri padao De manov kolega. Iste godine. u svojoj radnoj sobi na prvom katu (ispod prozora je spomen ploèa). Mitra ifAKirad ROÐEN 23. roðen j De manov sin Milivoj De man. ak o treba. po birtijama i dvori tima. prostorno æu i prozraèno æu te visinom palaèa. A te su te nje vidljive u cjelokupnoj povijesti tog prvog od niza novonastalih donjogradskih trgova. najèe æe opisivan (pjesnik Slavko Mihaliæ vi di èak i plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevaèkih platana). knji evnik i direkto Obzora .Lenucijevom potkovom. legendarni Sovo. U Senoinoj kuæi na broju 34 je pizzerija. UMRO 28. Od svih donjogradskih trgova najvi e opjevan. koja æe i meðuvremenu do ivjeti brojna kazali na i filmska upri zorenja. koji meðu ovim st arim zidinama. urbanih cjelina na kojima se Zagreb s lak oæom mo e prodati kao gradska razglednica Pariza. P ojavom. stolovao je i stvarao na njemu slikar i boem Èaplja. Kanarinèevu Ijubovcu. jedna od onih. dakako. on to èini i sadr ajima. ali te ke da pizza ide uz one stare mesnic e (naravno. koja su opisali Titu Bre-zovaèki s broja 47 i August Senoa s broja 34. Safraneke. diskretno skrivenih meðu kro platana. Ivan De man je jedva do ivio tride set i tri godine (umro je od kolere). Praga. uz gemi tec. imao je navadu psovati glasno da ga svi èuju. 33 volite li zagreb? 34 .proboravio je nakon izlaska iz zatvora zbog rakovièkoc ustanka od 24. bogatstvom ideja i materijala. Svojom irinom. prijatelj i susjed iz Mesnièk . Èaplja je bio nalik na one nesretne. kad se od njega a Jurjevskom groblju oprostio njegov prijatelj. koja je u meðuvremenu vi e p uta dograðivana i pregraðivana. a drugim (kroz ulièni prozor) na zgradu broj 23. Beèa ili Rima. o. Fabijan Sovagoviæ. zadesio Zagreb. a godinu dana kasnije i umro. . vjeèno gunðaju i psuju sebi u brk . od kojih æe kas nije nastati jedinstveni urbanistièki koncept nazvan . izgubljene i osamljene Majerove likove. pri kojem se pjesnik . Na broju 14 na je proslavljeni glumac i pisac vlastitim rukama stari tav an preuredio u ugodno gnijezdo. ne tako èestih. dovr avaju æi svoje posljednje djelo Kletvu. Pjesnik i lijeènik. na Oèena eke.Augustu enoi. v 1823. Senoa i Tomiæ su prijateljevali s Ivanom De ma nom.po gradskom mjerniku Milanu Lenuciju . Drvenim kripav im balkonom te stare kuæe iz sredine osamnaestoga stoljeæa. koji æe do na ih dana ostati poznat kao du hovni voða Hrvatske moderne. Znidar iæe i Fulire. G. koji je sa svojom obitelji stano vao u Senoinu su sjedstvu. dakle urbanistièkom i arhitektonskom rasko i. Preko puta rodne kuæe Ljerke Sram danas j< restoran »Lady Sra m«. i po velikoj ljubavi pre ma svojoj susjedi iz Mesnièke Ljerki Sram..ITNIK ZAGREB OVU PLOÈU PODIGLO JE HRVATSKO KULTURNO . dapaèe. autor na eg prvog medi cinskog rjeènika . 1873. odavno il vi e nema). oslikan i fotografiran . kolega1 susjed August Sen oa. xii 1871. 34 europa ispod zrinjevaèkih platana Od velegrada i europske metropole Zagreb nam najvi e nudi na Zrinjevcu. pisao je èak i na samrtnièk oj postelji. Tu. odakle je kroz okance jednim okom zrikao na susj edu. koji se u posl jednjih stotinu ili ne to vi e godina oblikovao i rastao na rubu Europe.c.

poznatom dotad po marvinskom placu i navoz ima gradskoga otpada. 38 stubama do tomislavca Jeste li ikada promatrali Medvednicu rano izjutra. Otpoèiva na klupam koje æe upravo z bog va nosti i simbola Zrinjevca s vr menom u arhitekturi dobiti ime klupe »Zrinjeva c«^ Zrinjevac je. zagrebaèk o plemstvo. preko nacionalni h muzeja. galerija i ateljea. Medvednica s prvim snijegom pr iæem. Medvednica nikad nije bila planina. I na kraju. poèev i od najvi e sudbene vlasti ( upanijski i Vrhovni sud). podno Ponikvi i Kamenitih svatova. Zagrebaèka gor a. koji nije lako ni p recizno opisati. kako se uzme. dakle. Tako to ona mazno i sa zanosom radi sa svakim n ovim danom! U tim ranoranilaèkim odnosima stare gore i mladog dana ima istodobno i nevinosti i incesta. pa i o teæena u potresu prije nego to bude us eljena. koji tako na razmeði dvaju st( ljeæa posve pr euzima prvenstvo Jelaèiæevu placu i Ilic a koji su prije toga gradske etaèe preuzeli Ju n oj prc menadi. a potom i u aut omobilima. plavkasti obris na sjeveru na ega zagrebaèkog djetinjstva. k oja predvea ili nedjeljom u podne nastupa u Glazbenom paviljoni U ljetnoj se zap ari rashlaðuje na fontanama znati eljno i èitava Celzijeve na meteorolo kom stupi eæe pogl ma milujuæi ozbiljna lica umjetnièkih pc prsja hrvatskih velikana u parku. kao svoj novi statusni simbol. neore-nesansna zgrada HAZU-a predstavljala je isprva najju niji rub grada. A jeste li se dobro zagledali u Medvednicu kad za-ju i i kad nam je jugo. kad je dan indiskretno razotk riva i s nje skida noænu opravu? Svatko tko se na to odva io. do stranih diplomatskih predstavni tava i na eg Ministarstva vanjskih pos lova. HAZU na samom jugu. tj. iri upravo na tom novoimenovanom gradskom trgu. iz na e æe nam se zagrebaèke perspektive doimati poput ingleskog rupc a mlade graèanske ili estinske snahe. stoljeæa veæ masovno. a osamdesetih 19. Zagreb se opu ta na poznatim zrinjevaèkim promi nadama s obveznom limenom glazbom. arhitektima i kiparima. kojem se posreæilo da svoju prvu i najdra u susjedu in flagrante uhvati u najintimnijem trenutku. svaki novi dan je ujedno i sin na e gore. koji smo tu roðeni. o drasli i tu odvajkada ivimo. strano. kako se dan raða na njenim istoènim obronc ima. Medvednica je nama Zagrepèanima bila i ostala samo gora. oko Ka ine i Laza. zajedno s onim famoznim brojem 1035. Na Zrinjevc smo najvi e i najdublje u Europi. naime. prozraèna. èini se. a istodobno u sre di tu Zagreba. ne to to se uèi u lektiri. r ashlaðuje zagrebaèkim pivom krijepi zagrebaèkom kavom. sigurno je do ivio uzbuðen je starog voajera. Taj broj odavna nije broj metar . Jer. a gradi ih.. Na terasi kavane »Z. jer planina je ne to golemo. Strossmaverovu etali tu. toliko i po novim imuænim stanarima. koji se sedamdesetih stidljivije. Onaj nagrbljeni. on je simbol zs grebaèke gradskosti i kulture ivlj enja. Otmjenost i rasko vozi se Zrinjevcem isprva u koèijama. a umire na zapadu. a pone to od njihove nazoènosti vidljivo je i na gradskom kon na kojem se Zagreb sve masovni je poèinje pokaziva upravo na Zrinjevcu. poput sn a nog sitnozora. koji raspoznajemo i zatvorenih oèiju s tisuæe kilometara udaljenosti. putnièkih i aviokompanija te knji ara i kavana. S vremenom tako Zri-njevac postaje pozna t koliko po svojim graditeljima. Dovr ena prije zloglasnoga potresa 1880.37 volite li zagreb? Uokolo jedinstvenog gradskog parka.prvi izlet u ivotu. ili na poèetku. privuèe na razdaljinu praækometa? Onako transparentna. isprere etana putovima i stazama i nastanjena planin arskim domovima. U meðuvremenu nièe palaèa za palaèom. Medvednica s prvim ko tanjima. greb« (sada poslovnica Croatia Airlinesa) naslaðuje 5 ukusnim minjonima. vi e od trga. ni u se va ne gradsk e adrese. ali koji je jednostavno 41 volite li zagreb? utetoviran. pod zrinjevaèkim platanama. Napaljenom promatraèu doðe da je uhvati za struk i mu ki je prodrma u prigorskom drme u! Medvednica . Nama. imuæni trgovci i poduzetnici. najrasko nijeg i najoèuvanijeg. potom turistièkih.

. kako smo svi to zajedno uvijek pri eljkivali. Jarunski most) i nova stambena naselja. kao to mu i ime ka e. Londona ili Budimpe te alju razglednice sa svojim rijekama. tako mu je r ijeka postajala sve opasnijom. Veæine elje i 45 volite li zagreb? elje mnogih nara taja Zagrepèana . novi grad koji Sava od Zagreba odvaja a ne spaja. vrh gore. Na crti te elje plovi i trnjanska skela koja je ljude. Zagrebaèka gora! Halo. Halo. Zagreb i Sava. A kad je danak posrijedi. A kako se grad rijeci s godinama pri bli avao. kao to na rijeku ne odlaze ispraæati dan. Najoptimistièniji je svakako bio i najzaslu niji za preseljenje Zagreba preko rijeke tada nji gradonaèelnik Veæeslav Holjevac. stoku. Ono je vi e i od samog vrha. ni do dana dana njega nije grad na rijeci. Medvednica! Halo. premo tena novim modernim mostom Mostom slobode zahvaljujuæi kojemu je grad svom svojom silinom krenuo na ju nu obalu . uvijek na vrhu jezika..a nadmorske visine. kako se to ka e. Cesto se u svojoj povijesti izlijevala iz korit a i ob ru avala na grad. Sljeme valja osvojiti. na koji se odazivamo. Sljeme! Sljeme je. koji je od drvenih planki sklepan jo u osamnaestom stoljeæu. D( sraza podivljale rijeke i grada dolazi 1925. ono je vrhunac.Sa vski gaj i Trnsko. Zagreb. uza svu svoju udobnost i prateæe sadr aje. prevozila s jedne strane rijeke na drugu sve do 1959.! iz dalj ine. Sljemenu^ otud i ta snatrenja i promatranja na e gore s distance. dakle pozivni broj neke na e intimne zagrebaèke centrale. Zagrepèani na svojoj rijeci nikad nis u i èekivali izlaske sunca. Iz grada. okrenuta u smjeru sjever-jug. dakle. da bi pedesetih godina pro loga stoljeæa odnos grada i rijeke do ivio svoje zvjezdane trenutke. a dana nja avenija njegova imena. nikad se i nisu pretjerano voljeli. Sava nikad nije tekla sredinom Zagreba. naime. U braènoj zajednici izmeðu Zagreba i Save bilo je u razlièitim razdobljima vi e ili manj e uspje nih pribli avanja. gradsko æe knjigovodstvo iskazati trajno nepovoljno stanje za grad Sava je Zagrebu. na tragu j e. Zelja Zagreba da Savu ucrta u svoj plan grada stara je koliko i prvi most preko rijeke. dakle. pri eljkujuæi da sa obom ponesu kuæi onu klasiènu sliku poprskanu rumenilom sunèeva zalaska. naime. a to je veæ malo te e. za to se treba odluèiti i pomuèiti. Sava je. ali ono je u razgovorima. a u novije vrijeme i autom obile. Otud i ovaj podu i uvod za putopis po Medvedni ci. meðusobna davanja i potra ivanja izmeðu grada i njegove rijeke. tj. razmi ljanjima i pjesmama vi e i od Medvednice i od Zagrebaèke gore. Zagreb se sa svojom rijekom nikad dosad nije uspio uslikati za gradsku razgledni cu. a tako daleko. koju bi onda Zagrepèani s ponosom slali kao to stanovnici Pariza. to je jednostavno broj na koji se uvijek iznova trgnemo. Koliko nas ima kojima je Sljeme tako blizu. i . vi e uzimala nego to mu je da vala. a u najbli em susjedstvu i prva gradska naselja . Jadranski most. naime. Mnogi su Zagrepèani tih pedesetih prvi put povjerovali kako æe Sava napokon poteæi sre dinom grada. teret. Na njenim obalama i kejovima grad se nik ad nije opu tao i ivio svoje trenutke dokolice. ne? .da grad za ivi na svojoj rijeci. ostaju sam o Novi Zagreb. premda je u meðuvremenu gr adio nove mostove (Most mladosti. gdje su u eu-foriènom zamahu na pustoj ledini nicale izlo bene dvorane i poslovni prostori Zagrebaèkog velesajma. to æe reæi da se samo podnose. iako su ivjeli i ive zaj edno u nekoj vrsti dogovorenog braka. Popularni je Veco i umro u toj vjeri. da je njihov odn os daleko od one idiliène ljubavi kakva se mo e zamijetiti u zajedni tvu nekih drugih europskih gradova i njihovih rijeka. tj. koja. i 42 9 i pliva patka preko save Upoznatoj pjesmici u kojoj se govori o patki koja pliva preko Save i nosi pismo navrh glave kao da se eli izraziti emotivni odnos Zagreba prema svojoj rijeci kad se u nastavku ka e kako u tom pismu pi e: ne volim te vi e. meðutim. s njena podbre ja. a ri jetko ili nikako na vrhu gojzerica.

unatoè svemu. godinama propinjemo i raspinjemo kako bismo u Vla koj ulici namirili stogodi nji dug jednom od prvih meðu prvima u na oj kulturi . sva usmjerenja i uvjerenja. kad se pola Za greba na lo pod Savom. obmana i nada. motociklizam.-1932.Augustu Senoi. Malo se pjeni ili malo vi e (ovisi koliko se uporno èetka). manje znaèajni i poznati. i ovaj ovdje. Croatia i Mladost) i raznih portova vezanih uz vodu. e da bi. poðemo li od onoga starog saznanja da ozraèje je dnoga grada i naroda najvi e zraèi iz kavanskoga dima. a od tada se ni u dru tva svakojakih imem (Gus ar. Ali to ti je ivot? Pitanje nije moje. eto. na gradskom groblju. Uskok. tj. odbojka. a koja je i tako (Mato ) imala uvijek vi e ukusa od hrvatskog opæi nstva. Vi e puta zagrebaèki porta i sa Save vra su se na nju okrunjeni najvi im europskim kolajnama i odlièjima. eto. kadli se na obzorju. Dra gec moj. javlja na razini stare kulturne Europe. Tzv. jer ona je sastavni (vredniji) dio sveukupnog kulturnog sus tava na eg grada. sve generacije unatrag stotinu i trideset godina (Mirogoj je otvoren 1876. a neki su se fotografirali ili se barem po elje li fotografirati nasred mosta. kako je sve to zajedno Zagreb. realistièki olovnosiva. koji tu. Zagreb se s ove mirogojske visoravni. jednog od najvrednijih i najuspje nijih zagrebaèkih grad onaèelnika? Vi e æe nam ipak otkriti ime autora spomenika . a onda dovoljno da se ovdje i n a Dan mrtvih ivne. sve to skupa zavr ilo u gradskoj kanalizaciji. nakon grgljan ja. zasigurno su spomenici. premda se ne mo e reæi da je Sava zagrebaèka miss. kaj je ivot? ivot ti je. dakle. ne znaju ni za n jezina supruga Milana Amru a.1926. mnogi su Zagrepèani. sve tamo od 1892. Tema je. omeðenim regulama svakida njice. Kao i trcak iz tube paste za zube . praæaka i rashlaðuje.. le e zajedno s preporoditeljima. kao i ovo kasno mirogojsko popodne.Ivana Rendiæa (1849. listopada 1964. Najr azorniji povodanj u povijesti grad. tj. dobilo onu prepoznatljivu scenografiju iz filma Tko pjeva zlo ne misli prireðuju se razne veselice i portska natjecanja. nogomet. kad mnogi. Sloga i. jednokratna pojava. pa jo jednon za tri godine. Sto li nam. ono se u ovoj sisvetskoj masi otkida samo od sebe. ne samo p rvih dana studenoga. na alost. modernistima i m arksistima. romanticima. u tom sluèaju s onom tubom paste za zube? Nije li ivo t sve to ukupnost i kontinuitet postojanja na ovoj na em trudnom planetu. eto. tj. te atlet ika. konji46 pliva patka preko save èki port i. poput po utjela lista s mirogojske breze.. Zagreb. Njih Mirogoj ima. plivanje. dakako. Sve kole. . unatoè svemu. s obveznim izborom za Miss Save. Sava je. Sava. Dok se.. jemput i nigdar vi e.).nj Savi je osnovano Pr vo hrvatsko veslaèko i ribolovnc dru tvo. Ono to nam toliko nedostaje na ivotnim prostorima. recimo. tr nice i groblja. koji nam se javlja prvim mirkavim svje tlima. govori ime Katarine Amru .. morali prijeæi upravo preko Save. svakako je onaj 26. golf i boæanje. 47 ivjeti u gradu mrtvih Nad Mirogojem olovnosivo nebo kao u pripovijetkama na ih hrvatskih realista. Pa da. uvijek bila i ostala zagrebaèka rijeka. d a se grad sa svojom rijekom ima razloga pinèiti i minkati. nadgrobna plastika na Mirogoju ima dugu i bogatu tradicij u i njome bi se valjalo dièiti i otkrivati je ne samo jedanput u godini. vaterpolo. ali i onih drugih: veslanje. Ba rem to se kulture i kulta smrti tièe. dotle na Mirogoju svoje spomenike. Hoæu. prosim. a zbli avanju grada i n jegove rijeke najvi e su pridonijeli zagrebaèki porta i: jo 1875. na tom groblju. a onda tri godine kasnije. Naravno.) pod zajednièkim nazivnikom zagrebaèke. k asnih dvadesetih. hrvatske smrti. hrleæi s a svih strana na dva kupali ta . po tom 1930. da bi za vrijeme gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela. grad vjeènog poèinka. zapali onaj optimistièki i ak narodsk e mudrosti: A kaj je. Uostalom. meðu ostalim lojanicama i lampa ima. reæi kako je ivot i onaj grad dolje.koje s godinama mijenja izgled. ako ne u izobilju. tenis. grad na ih obitavali ta. u jednom ili drugom smjeru. Na Gradskom kupali tu . u najnovije vrijeme. ima i Miss Save. s rijekom u pozadini. poprsja ili barem reljefe imaju i neus poredivo manje zaslu ni.Gradsko i Gospodariæevo. U potrazi za vlastitom miss. meðutim. da ne ka em i posve anonimni. portski ribolov. Na Savi se Zagreb za ljetne pripeke.

na Mirogoju 49 volite li zagreb? P poèinje popunjavanje stalnoga kiparskog postava. Frange -Mihanoviæa. Zagorke. kad je starom agramerskom hospitalu o dzvonila smrtna ura. opra tajuæi se sa starim memljivim devetnaestim stoljeæem. godine. Maèukatina. Augustinèiæa. I razred). Na toj relaciji Zagreb je i najprostraniji (i najnaseljeniji). k< ja je. putokaz novijeg Zagreba.22 km. tad znamo da smo na ulaznim vratima grada i na najva nijoj prometnici u smjeru istok-zapad. zube. Fran Raèkome (rad Rudolfa Valdeca) u ve likoj arkadi 2 nala e da zastane i da se pokloni cijeloj jednoj inst tuciji (JAZU-HA ZU) i njenu prvom predsjedniku. Kerdiæa. Krle e. Me? troviæ nam. Dodamo li toj jutarnjoj povorci radnu snagu. grob 8). najbogatijeg i najraznovrsnijeg k oji grad mrtvih nudi na ogled ivima. gdje je mlada d jevojka (mramor) uhvaæena upravo u pokretu dok na pjesnikov grob stavlja kitu cvij eæa. grob 28). Ru enje stare Bolnice milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu znakovit je primjer. koji je govorom okrunio August Senoa (le i u grobu 44. do 1917. prolazeæi pokraj grobova Senoe. Novi dan svoju ra-noranilaèku svjetlosnu rutu ponavlja svakog jutra istim onim smjerom kojim su u Zagreb nekoæ stizali pospani putnici n a dili ansama. polje. Alegorijska slika (po ideji Franje Mar-koviæa) Domovine koja kiti grob svoga pj esnika Petra Preradoviæa. donoseæi nam novotarije i utjecaje europskog duha i europske krème. 1903. naravno. 8. nastojimo pronaæi (i prc nalazimo) ivot u Rendiæa. i da j Dan mrtvih. Turkalja. Me troviæa.. èime. A to se tièe na ih najbli ih. Rosandiæa. I odjel. Tomiæevih i M. a s juga joj pravi d ru tvo eljeznièka pruga i autocesta. Rendiæ je prepoznatljiv i u bisti svoga prijatelja . jerovih u Frange -Mihanoviæevoj plastici zbunjuj nas.) bio je i li kovni i rodoljubni dogaðaj prvoga reda. Uostalom. Mato a. srpnja 1879. usput spomenuta tog pro hladnog i olovnosivoj popodneva na grobljanskoj aleji na Mirogoju? j 50 buðenje grada Zagreb se budi u Sesvetama. grob 26/27). koje je bolnica (sagraðena 18 04. koju sa sjevera nadvisuje Medvednica.æu smetala novom dobu i . u bronci slikara Vla ira Be cica (4. Skai p Kr iniæa. I tako na Dan mrtvih i u gradu mrtvih na Mire goju. ostavlja toliko ivota stvaralaèke velièine d a uistinu zaboravljamo da sm na posljednjem poèivali tu. Otkrivanje toga spomenika (14. tj. Zagreb je na svom sredi njem trgu priredio narodnu veselicu s a atorima ispod kojih su purgeri dizali kupice domaæe bukovaèke i zelinske kapljice. M atkoviæa il Ten ere. Krkleca. dvoumi se taknuti icu Augustinèiæeve violine na grobu Zlatka Balokoviæa (53. Val deca.) simbolizirala.ro-donaèelnika moderne hrvatske skulpture i umjetnika koji se prvi ukljuèuje u liko vno oblikovanje Bolleovih mirogojskih arkada (graðenih od 1879. u gradu mrtvih. Radau a. U sisvetskoj povorci i gunguli. osvjetljavajuæi mu put. Sve je to. Kompoz icije Arkovih. zar i oni ne ive barem toliko ko liko smo i sami ivi? I kaj ti je onda ivot? Nije li to ona tuba paste z. polje. na primjer. mo e se govoriti o svemu prije nego o smrti ivot je to omiljene le ktire. Majera. polje. oèima punim dima svijeæa i prstima slijepljenim od o topljenog loja. Tu zagrebaèku paralelu. otu d su se u grad u uljavali razni uljezi i predstavnici tuðinskih re ima koji su svojim jarmom pritezali Zagreb i Hrvatsku. polje. umje nosti i kulture. knji evnika Eugena Kumièiæa (19. pa se mo e reæi kako grad urbanistièki sli jedi svoju prirodnu putanju. Te 1931. premda bi se i na putu kroz vrijeme moglo naæi primjera reèenog prirodnog tijeka. Najdojmljiviji je Rendiæ na Preradoviæevu grobu (velika ju na arkada). koji ni sam umjetnik ne poku av a odgonetni ti. od Sesveta na ist oku do Zapre iæa na zapadu . Po tovanje ti prema veleuèenom i presvijetlom dr. a koja je svojom dotrajalo æu i neprilagoðeno. I odjel.). te Sava ispresijecana mostovima i utjecajima Eur ope i Balkana. prati i ukupni razvoj grada. koji svojim olovnosivim i pr ohladnim popodne vom sugerira smrt bli njih. opskrbljivaèe i turiste. za stajemo zateèeni tim velikim misterijem ivoi i smrti. niti rije iti. na e rodbine. vodila ovaj na na rod: naj zamraèeni je i najskrivenije kutke znanosti.

. nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. Ako bismo u istom smjeru i nadalje ustrajali. naime. [ Zagrebaèka se zora rumeni nad vizurama istoènog dijela grada s o trim obrisima nekada njeg mesnog diva »Sljeme«. budi u Sesvetama. naime. napreduju sve dublje u grad. To. u prizemnice novonastalih sirotinjskih èetvrti na istoku grada. Od tog prijedloga do prvog plotuna s Grièa pro lo je jedanaest mjeseci. naæi æemo zapisano: Gradski vijeænik Ðuro De eliæ predla e da se u gradski pro tavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa. Sve su to samo legende o tradicionalnom grièkom topu.. koji drhtavi i prekrcani klize uz usnuli maksimir ski perivoj sa zvjerinjakom zdesna i mrtvim stadionom slijeva i. s time da je nekoæ. dakle . koji je i organizirao veselicu s obveznim volom na ra nju). osnivati obrtnièke cehove i od neprijatelja se tititi podizanjem obrambenih zidina. sijeènja 1877. A to æe reæi da. Stvarnost no vog dana u ovom starovjekom gradu poèinje tek s prvim ljukom jutarnje kave. obrisi su im raspr eni i nestvarni u ozraèju jutra. S te je strane. po kojem bi se ravnali zv onari svih gradskih crkvi. navodno. hitac iz topa pogodio je n ajveæi turski bubanj. dakako. udariti upravne temelje 53 volite li zagreb? grada. Toèno prije stotinu i tridese t godina (24. gdje je danas Republièki hidromete-orolo ki zavod. Toènije. i da tu svojim plotunima podsjeæa na taj veliki dogaðaj. Zagreb se. izabran Vjekoslav Heinzel. kako se u Bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. godine 1242. Opeka sa zgari ta jednoga ivota. prispio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. top se s kule Lotr èak. èija su svjetla bijeda to je zora svjetlija . pa je i to bio povod da se dopremi na Griè iliti Gradec. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrdao. veljaèe 1876.. Slu beno se iz topa svakog dan a u podne puca od 1. ugraðena je u novi ivot. dovozeæi sa sobom prve jutarnje putnik e. kamo je s vremenom premje ten. koja i nije tako stara . top j e prepolovio zagrebaèki dan 1. navodno. ustanove grièki top Kad top prepolovi dan. Tako pjeva jedna stara pjesmica. novoimenovani slobodni kraljevski grad na bre uljku . Svojom Zlatnom bulom. Tradicija topovskog p lotuna se e. pu -canogpraha i pau al nu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki. Pje aci su rijetki. tramvaj54 buðenje grada skog okreti ta i prvih tramvaja. temel jem tog kraljevskog dokumenta. davao topom u 12 sati znak za podne. ljudi. ali u toj sluèajnosti ima i simbolike.. Gradec. Zagrebe! 55 kad top prepolovi dan gradske legende. koja je po mjesnom meridijanu ureðena.. kako je t . a prema nekim izvorima (Kuèi-niæ). uistinu bismo na istoènom rubu grada do li do samog poèetka. A prema enoi. Bela. barem u usporedbi s tim grièkim topom o kojem pjeva. kad ugarski kralj Bela IV. Osim znamenite Zlatne bule. kralj je Zagrebu dodijelio status slobodnoga kralje vskog grada sa svim ovlastima koje takav status sa sobom nosi. a ne jedanaest. i to jedana est plotuna. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim g radom.njegovim graditeljskim planovima. za naèelnikovanja Iv ana Vonèine.. sa svojom kraljevskom svitom. u èetrnaesto stoljeæe. i to iz zgrade na Strossma-verovu etal i tu. A kad je za naèelnika 1920. prema svom dnev nom redu vo nje. Sluèajnost je htjela da je opeka poru ene bolnice oti la upravo u Sesvete (otkupio ju je sesvetski poduzetnik Pe ka.) u zapisniku Gradskog poglavarstva. ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepèani pru ili gostoprimstvo i sigurnost . Iz njega se gru-valo i pri izboru gradonaèelnika. Dobro j utro. èak i u poè k trinaestoga. osnovanom 1093. sijeènja 1877. to æe reæi da ivot poèinje ispoèetka. u grad 1242. ima o i drugih funkcija. Druga legenda govori kako je grièki top u Zagreb dospio kao turski plijen. oglasio deset puta. Iz istog smjera u grad pristi u i prvi automobili. ima pravo prireðivati sajmove.. koji æe Zagrebu . osim oznaèavanja podneva.tom starom bisk upskom sredi tu. preko Rome i Name u Dubravi.

koju s vremenom Gra d od privatnika otkupljuje. u svako doba godine (pa i svih godina slu benoga komunistièkog ate izma. a o èemu svjedoèe i brojne zahval e. turisti. ovaj put uz Majku Bo ju. nego i nasu na potreba. Stoljeæima u Zagrebu ivi i kao refren se svakodnevno ponavlja uzreèica: »Zapalit æu svijeæu na Kamenitim vratima ako mi se elja ostvari. poslovni ljudi. Uspinjaèa je pu tena u pogon 1889. s kojim se penjemo iz Donjega u Gornji grad. prvi je shvatio graðevinski poduzetnik D. jedina koja ima svoju ivotnu. ilièka Uspinjaèa. kad su takve stvari na javnom mjestu bile èak i zabranjivane) navraæaju poklon iti se i pomoliti za ispunjenje svojih elja i molbi. nekad nije bio samo atr akcija. a kako je je isprva zbog slabog parnog pritiska i èestih popravaka znala stati nasred puta. 59 volite li zagreb? mirovao. Dosjetljiv poduzetnik danima je dolazio do tog strmog puteljka i brojao g ustoæu pje aka. a u sr edini su postavljene traènice..« A da takve rijeèi nisu sa mo puste tlapnje. plotun i kako ih je probudio iz prvog sna. koja je stoljeæima sastavni djeliæ zagrebaèke svakodnevice. Grad mu izdaje koncesiju. Radovi su zapoèeli pomicanjem stupa. jedinstvena je zagrebaèka legenda. jedne od najpoznatijih zagrebaèkih turistièkih atrakcija. i to ne u podne kao uvijek dotad. Izuzev i ogla avanje prigodom Heinzelove inauguracije.. potvrðuje i svakodnevna slika Kamenitih vrata na koje Zagrepèani u svako doba dana. Tek 1934. navodno. penjali na Gradec Ju nom promenadom (danas Strossmaverovo etali te) s kojega je pucao pogled u donje predjele grada. mo da mi Majka Bo ja ispuni elju. dakle.. do lo zbog podulje stanke: top je za Prvo g svjetskog rata. Do zabune je. uspjeli saèuvati.« Ili: »Morat æu svijeæu liti na Kamenitim vratima. Danas prometuje u sastavu Za grebaèkog elektriènog tramvaja. 60 grièki top 61 uspinjaèa Nema valjda Zagrepèanina koji u slabinama nije osjetio onaj nagli trzaj ilièke uspin jaèe.. W. a Zagrepèane je na to trebalo upozoriti iz . Majka Bo ja na Kamenitim vratima. koji su se penjali i spu tali tom prometnom preèicom. koji jo nisu bili pro arani gustim ulicama i vi ekatnicama kao danas. kolika su zagrebaèka koljena dodirnula hladan beton ispod prepoznatljive slike s blagim Bogorodièinim osmijehom. 65 volite li zagreb? . nego u ponoæ! R azlog: otvaranje Zagrebaèkog zbora. kad se oglasio. danas elektrièno. panika je bila neizbje na. dakako. i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo. p osve praktiènu primjenu i manifestaciju. dakako. ispisane po starim memljivim zidinama. top nije bio u upora bi sve do 1928. vozi na elektrièni pogon. Godine 1887. uz Majku Bo ju s Kameni tih vrata. navodno. naime. èeste djeèje ekskurzije i. I to. a njome se slu e stanovnici Gornjega grada (umirovljen ici se voze besplatno). od gradskih vlasti zatra io je koncesiju za svoj graditeljski naum. èak i s teretom u rukama ili na pleæima. prometalo. Sutradan je. 63 majka bo ja od kamenitih vrata Uz Mandu i Mandu evac zaslu ne za ime grada. Kad je shvatio da je promet gust i da bi se gradnja parne uspinjaèe isplatila (bilo je to valjda prvo zabilje eno ispit ivanje tr i ta!). punim utjehe i nade! Mnoge su molitve na Kamenitim vratima bile usli ane... bilo sveèano otvaranje Zagre baèkog zbora. tj.o bio stari obièaj. koji se u Zagreb doselio sredinom osamdesetih 19. Mnogi su graða ni. Klein. eto.topa! A kako su se oni veæ bili odviknuli od grièkih pucnjeva. stoljeæa. Kolika li su pokoljenja Zagrepèana zapalila svijeæu pod sjenovitom boltom tih starih gradskih vratiju. Zagrepèani su je u ali prozvali uspinjaèa-zapinjaèa. istrèali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poèeo svjetski rat! Grièki top se nakon toga nastavlja ogla avati sve do dana njih dana. Kako je imao poslovnog a duha. u Zagrebu od starih vremena ivi jo jedna legenda vezana uz enu. dakako. privukao ga je pute-ljak kojim su se stari purgeri iz tada nje Bregovite u lice (danas Tomiæeva) svakodnevno. Da to.

u 18. Kaptolci poku ali ure diti svoj dio mosta. Predaje govore da se ime mosta sp ominje jo u 13. Jedni su drugima ometali gradn ju i ru ili ono to bi drugi podigli.samo Majka Bo ja ostaje u gradu na em! Èudotvorna Majka Bo ja! (. I tebe slavit æe grad na roðeni.. Veæ napu tenu i zapu tenu crkvicu kupu e gornjogradski plemiæ Leopold Sermage. Kad su 17. i to od 1692.. Duboka im bol u licima i du ama..« Majka Bo ja od Kamenitih vrata za titnica je grada. zbog gradnje mosta. koji je dijelio dva grada. 67 krvavi most Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljeæima ivjeli odvojeno. pa do 1784. Naprotiv. stoljeæu izmeðu zaraæenih susjeda pos ignut je mir. izvaðenu ispod pepela.. pa od tog vremena Krvavi most i no si to ime« (Pavao Cindriæ: Grièki milenij iz 1965. 69 banski dvori Hrvatska vlada i premijer stoluju u starim Banskim dvorima na Markovu trgu. Zagorkin bronèani spo menik (djelo kipara Stjepana Graèana) u najbli em je susjedstvu. potporu nadama svojim. Ljudi stoje .zanosa! Iz praha i pepela digo e sliku Majke Bo je. Most zajednièki grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjo gradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u dana njoj Skalinskoj uli ci. To je bila kapelic a u kojoj se obred odr avao iskljuèivo na njemaèkom. autorice poznatih i rado èitanih romana o starom Zagrebu. Ur ule. neke æe ostaviti ravnodu nima. da prime utjehu jadu svome. stoljeæa. Rijeè je o sjenovitoj ulièici koja spaja Radiæevu s Tkalèi-æevom ulicom. Graðani grada Zagreba stoje na gari tu. nego zbog atraktivno . nema ni traga. U svakom sluèaju. 66 majka bo ja od kamenitih vrata Barilec: Sveti Bo e! Rub slike uhvatio je plamen. kao i svaka legenda. studenoga 1667.. a ime Krvavi most u povijesnim lis tinama prvi put se upisuje 1667. na poèetku Tkalèiæeve. sve . Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. ali ne zbog nje same. prisloni o zid stare kule i klièe glasom zanosite du e: Majka Bo ja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama.). Kopaju graðani prah i pepeo na gari tu.drhæu. z a titu od pogibelji od zlotvora svojih!. na sve vjekove!. me-ðususjedski antagonizam u pro losti znao bi dovesti do o trih suko ba. a da izmeðu dviju odvoje nih gradskih cjelina (tek 1850. Razorni je po ar opusto io sve od Dver-ci do Kamenitih vrat i. apat ide od usta do usta. Tako se z ametnula kavga i godine 1667.. Danas od mosta.. o èemu najbolje svjedoèi ime mosta koji ih povezuje . Krik èuðe nja strahopo tovanja . do lo je do oru anog sukoba. S jedne i druge strane su lijepo ureðeni but ici i modne kuæe. »Ti bi se sukobi s vremenom promet-nuli u prava krvoproliæa. Susjedski sukobi spominju se veæ od 14.K rvavi most. ispripovijedat æe nam a tko drugi nego Zagorka! »U noæi pojavio se po ar u krèmi na Dvercima.) Kleèe graðani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. Ne to vi e o nastanku legende o Majci Bo joj s Kamenitih vrata. osim imena. slu beno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cva le ru e. stoljeæu kad su se na potoku. a na uglu ulice je gradska knji nica koja nosi ime Marije Juriæ Zago rke. dragi. a onda se zaustavio!? Plemen èak: Predstavio se. dok æe druge uzbuditi i ne pr estajati uzbuðivati. pa èak i otvorenih ratova. Bans ka palaèa ima dugu povijest. Ljepota djevojka Mandu a svetu sliku Majke Bo je. Na njenom mjestu na zapadnoj strani Trga i Markove cr kve nekad je bila crkvica Sv. sukobili p rista e Andrije III. a Mandu a je sliku Majke Bo je odnijela svojo kumi uz Kamenita vrata. pa je potokom Medv e èakom poteklo i dosta krvi. poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo! Mandu a: Sve je izgorilo. dok u njemu bude roda hrvatskoga!. Ar-padoviæa s ka telanom Medvedgrada Gardunom.Ali. I Mandu a iz krèm e na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Bo je uz koju je vez ala staru prièu o postanku najdra eg joj grada. U polumraku drhæu s vijeæe u njihovim rukama. I d olazit æe k tebi hrvatske du e..

pjesnika Ivana Ma uraniæa. prozvano po vlasniku. koja do na ih d ana ostaje najznaèajnijom nacionalnom kulturnom institucijom. Marijan Derenèin. Stjepan Miletiæ. Tako je uz banske urede i banov stan. ne zna se iz koji razloga. dana njeg HNK. Jedni su predlagali da se novo kazali te p odigne na Jelaèiæevu trgu. Ferdinandu Kulmeru. kad na z apadnoj strani. ali jedino izvorno i izravno sjeæanje na Banske dvo re imamo od èlana jedne od banskih obitelji. do danas oèuvanu. Posljednji intendant sta rog gornjogradskog kazali ta bio je ujedno i prvi intendant nove velebne kazali ne p alaèe. neprijateljska raketa iz zraka obru ila s e na Banske dvore i svojom ru ilaèkom moæi pogodila u samo srce hrvatske dr avnosti. A bilo je i takvih koji su novo kazali te vidjeli na Kaptolu (predlagali su ru enje Fr anjevaèkog samostana!). politièki protivnik bana Heder varvja i jedan od stupova opozicio-narskog Obzora. prema dana njoj Ma-to evoj ulici. veliki autoritet u kazali nom ivotu toga doba. Na kraju je potreba za novom kazali nom zgradom postavljena na dnevni red Gradskog poglavarstva. i svako malo novi ne povlaèe to pitanje. a kao moguæe lokacije spominju se i Bregovita ulica (dana nja Tomiæeva) te Zrinjevac. i prvo dramsko dj elo na hrvatskom jeziku. ako ne i va nije. Ivana Brliæ Ma uraniæ ostavlja nam iscrpni zapis. kad je u Demetrovoj uli ci 1797. vlastitim nov cem pomagao kazali ta itd. ali ne zato to je medu najgorljivijima za taj prijedlog bio sam ban Khuen He dervarv. na uglu Markova trga i tada nje Gospodske ulice (Æirilome todska). zastor za graðanstvo podignut u tzv. Na samom poèetku Domovinskoga rata. ne dovr ava. Jelaèiæevu sobu. pretvara u svoje banske dvore. svoju blistavu intendanturu poèinje 1894. ostaviv i za sobom. Lisinskijeva »Ljubav i zloba«. a to je kao povijesna èinjenica podjednako va no.g zemlji ta u najbli em susjedstvu upne crkve Sv. Fra njo Tuðman. tzv. Marka. zagrebaèkom trgovcu Kristoforu Stankovi-æa. O gradnji novog kazali ta u Zagrebu se poèelo raspravljati jo 1886. Zemaljskog kazali ta. te svojim utjecajem i snala ljivo æu ubrzati gradnju na dana njem mj estu. koji æe ipa k od toga odustati. Buntak. knji evnik i kazali ni redatelj. Posljednje znaèajnije dograðivanje do ivljava 1882. ne go je preprodaje banu Ignjatu Gylayu. vi e je puta u meðuvremenu dograðivana. a a najpoznatija i najbolja spisateljica za djecu praktièki je dio svoga djetinjstva provela u Banskim dvorima. Ama-deovom teatru. Kamen spoticanja u svim raspravama bila je lokacija. koji na mjestu ru evine Ur uline crkvice 1801. Pobijedila je napokon struja koja se zalagala za staro saj mi te. Zagreb dobiva novo . Ban gradnju dovr ava i zgradu 1805. tzv. zahvaljujuæi dobitku na beèkoj lutriji. jest to d a je jedan od stanara bio i ban Jelaèiæ. autor znamenitog Hrvatskog glumi ta i mecena (dao izraditi spomenik Petru Preradoviæu i poklonio ga gradu.). Punih 37 godina stari su Zag repèani kazali ne predstave posjeæivali u tom kazali tu.). dobila i sabornicu. U svom kratkom ivotopisu unuka prvog b ana puèanina. Izidor Kr njavi. gdje su tijekom stoljeæa sa svojim obiteljima stanovali hrvatski ban ovi. 1990. Kukuljeviæev komad »Juran i Sofija«. Zemlji te zatim ubrzo preproda je drugom plemiæu. koja je do na ih dana ostala neodjeljiva vizura Makrkova trga.. na mjestu gdje æe mnogo godina kasnije biti sagraðena zgrada Gradske tedionice (Za taj se prijedlog najvi e zalagao dr. koji ime dobiva p o vlasniku zgrade grofu Antonu Amadeu de Varkonvju.. Ta stara uta palaèa. Povijest te znamenite gornjogradske palaèe u kojoj su stolovali hrvatski banovi is tra ivali su i o svojim nalazima pisali mnogi povjesnièari i publicisti (Laszow-ski. Navodno je prevagnulo to to se za tu lokaciju javno zalagao dr. dobiva jo jedno krilo. Godine 1834. da bi godinu dana sudjelovao u cjelokupnoj pripremi otvorenja nove kazali ne kuæe. koji je k azali te gradu darovao. Dobroniæ. Drugi su predlagali Ilicu na mjestu Prve hrvatske tedionice (Oktogon). U toj povijesnoj zgradi na Markovu trgu devedesetih godina pro log stoljeæa nakratko je stolovao i prvi predsjednik samostalne i priznate Republike Hrvatske dr. podi e za ono doba poveliku palaèu. Cindriæ i dr. ujedinitelj hrvatskih krajeva i politièar koj i je najzaslu niji za ukidanje kmetstva. u Zagr ebu se desetljeæima govoriti kako je Zagreb kazali te dobio na lutriji! U tom je kaz ali tu prikazana prva hrvatska opera. gdje je ureðen a i staja za bansku zapregu. Ne bez razloga.. 71 kazali te Prvi put s kazali nim predstavama iza lo se iz plemiækih palaèa. ali je. .). Stankoviæevo kazali te. a i razni se gradski odbori time bave.

lukavo dosjetili da sveuèili tu daju carevo i kraljevo ime. ITD-u. ali u tri navrata iz Beèa dolazi odbij enica. o otvaranju modernog zagrebaèkog sveuèili t a ozbiljnije se poèinje razmi ljati i u Hrvatskom saboru razgovarati ezdesetih godina 19. kao i na jo nekim gradskim kazali nim sce. veæ spomenuta prva na a ustanova i z 17. veze s kvalitetom naobrazbe to ju da ju na i fakulteti. a traje kak o je to veæ 75 volite li zagreb? mnogo puta isticano kao primjer graditeljstva samo petnaest mjeseci! Zacijelo najuzbudljiviji i najsretniji dogaðaj u intendantskoj karijeri Stjepana M iletiæa upravo je otvorenje te velebne kazali ne zgrade i prvog nacionalnog kazali ta 1895. 19. kao i sva recentna domaæa kazali na produkcija. na i s u se preci. Valja dodati da su najstarije kazali ne kuæe za svoje glumce i goste imale i kazali ne kavane. U njoj su odr avane i gospodarske priredbe. kad smo se s jednog fakulteta etali na drugi i indekse skupljali kao trofeje. a koju sveèano otvara sam car i kralj Franjo Josi p. U zgradu na dana njem Trgu mar ala Tita Sveuèili te je preseljeno 1882. gdje æe desetljeæi a i ostati (danas su tu Rektorat i Pravni fakultet). stoljeæa. pa se treba n adati da æe jednoga dana mladi. bilo unutar samog kazali ta. a u Sveuèili nom euæ'i' ^e u Zagrebu 79 volite li zagreb? odboru bio je i knji evnik August Senoa. Kazali tu lutaka.). s kavanama u neposrednoj blizini. koje je odavna poznato. uz dubok uzdah izjavio: Ovo je bil o te e nego predi-zborna kampanja za predsjednièke izbore! Taj je roditelj. godine. meðutim. jedan je otac pro log ljeta (2006. koji dobiva i vlastito dramsko i kazali te. moralo je proæi pet godina da bi napokon. Sveuèili te bilo otvoreno u zgradi stare Gornjogradske gimnazije na Kata-rinskom trgu. Spomenuta zgrada. uspio. i var ka je uspjela. a prije nego to je useljeno Sveuèili te. U istoj zgradi . priznat o i cijenjeno daleko izvan na ih okvira. u meðuvremenu j e odigran cjelokupni svjetski klasièni kazali ni repertoar. u njoj je bila Tvornica duhana. postojala je i Akademija. kao Amadeovo ili Stankoviæevo. listopada 1874 . Jazavcu/Kerempuhu. ni s ugledom Zagrebaèkog sveuèili ta. o kojem zap is ostavljaju veæ spomenuti Miletiæ. Poremeæeni odnosi u zapo ljavanju nemaju. Zagrebaèkom kaza li tu mladih.. Branko Gavella. j Uz ta dva stara kazali ta. a s pljeskom je ispraæeno kompletno »hrvatsko glumi te«.\ nama.Gradnja novoga kazali ta poèinje 1893. te dr. jedan od najzaslu nijih za otvorenje Sveuèili t a. a nisu uspjeli?! Sto se mo e ka d imamo vi e kandidata nego mjesta na fakultetima?! Pro la su vremena kad smo se na fakultete upisivali kako smo htjeli. A onda se car i kralj Franjo Josip umilostivio 8. na kojoj se stjecala vi a naobrazba. kao i Tito Strozzi. koja je o stala pojam Zagrebaèkog sveuèili ta. moglo studirati na nekoj vrsti visoko kolske ustanove . S Markova je trga upuæen zahtjev na beèki dvor. naslonjene na isusovaèku klasiènu gimnaziju. i to zbog vlastite ta tine. Prvi rektor Sveuèili ta bio je Matija Mesiæ. aru ptica i Tre nji. Ono ima i dugu tradiciju. bilo kao HNK.. ni ta manje znaèajn o za na kazali ni ivot. Nakon nekoliko uzastopnih neuspjeha. naime. a iz koje æe zapravo izrasti mode rno sveuèili te. 76 sveuèili te Nakon to je te kom mukom i uz vi estruke roðake i prijateljske veze uspio upisati kæer na fakultet. za naèelni-kovanja Adolfa Mo inskog. zastori se pred uvijek zna-] ti elj nom i zahvalnom publikom di u u Komediji.kako bi bila rastereæena stara bolnica Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu.. Za sveèano otvaranje Ivan Zajc je uglazbio poznate Senoine stihove Znanje nas v odi/ Svjetlom slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali. akademski obrazovani ljudi biti sve tra eniji kod pr ijema u radni odnos i da æe ih na burzi rada biti manje nego to ih sada ima. Uz podizanje velebnog kazali nog zastora. travnja 1 869. nego za bolnièke potreb e . jedno vrijeme bila je i prazna. Meðutim. zajedno s gimnazijom. rad slikara Vlahe Bukovca. jedinoj kazali noj kuæi sagraðenoj i orenoj sredinom devedesetih. (o tome ostavlja i zapis). Danas je sve te e postati student. stoljeæa. Iako se u Zagrebu veæ od 1669. nije bila graðena u tu svrhu. A koliki su se izmuèili. preseljena iz Svilarske uli . premda u moran i maltretiran.

te ko da j( netko mogao i zamisliti da æe jednog dana na èak 3: zagrebaèka fakulteta i akademije (podatak uzet iz nas tavne godine 2003. ali je najstarija i najznaèajnija pozornica hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti. Novoj struji mladih likovnjaka i knji evnika Kuh aè u svom pamfletu u lipnju 1898. i to nakon samo godinu da na gradnje. javno oglasio Franjo Kuhaè. hrvatske moderne. domoljublje i ina plemenita èuvst va i svojstva. a znajuæi to mladi spremaju. ne samo oficijelnih vlasti Khue-na Hedervarvja ne go i raznih kulturnih poslenika. jo prije izlo b e. kako su to kronièari zapisali. pripadnici tzv.. nije kazali te. nakon vi e puta ponovljenih izbora. dodosmo do rijeèi i rekosmo glasno: Hoæemo novu umjetnost. a mi pisci s Gjalskim. ali jedna od najpoznatijih i najèe æih je razglednica Trga Franje Josipa/ Tomisla-vov trg. nego to jt stanovnika imao Zagreb tijekom sveèane prigode otvore nja Sveuèili ta! Za novog rektora Sveuèili ta. jer su sredi nju zgradu ove pre poznatljive zagrebaèke vizure Umjetnièki paviljon projektirali na eljeznoj konstrukci ji beèki arhitekti Helmer i Felner. Ante Tresiæ Pavièiæ. i to na Salati. navodno. J asne Helene Mencer. 1 Prigodom sveèanog otvorenja Sveuèili ta. Predbacuju im neukost i mediokritet stvo. velike oporbe.) studirati vi e od dvostruke studenata i. ali i mnogi ugledni ci iz cijele Hrvatske i tada nje Monarhije. Aleksa Bjeli . na Beè i li neki drugi grad Habsbur ke Monarhije. U tri mjeseca. medu predavaèima i govornici. u zgradi koja je bila namijenjen. te prof esor estetike \ i poetike dr. dopremljena s Milenijske izlo be u Pe ti. izabran je prof. Zagrebaèko sveuèili te sve do 1901. oni isti me tri koji su samo tri godine ranije o smislili zgradu dana njeg Hrvatskog narodnog kazali ta. po sjetilo ju je navodno jedanaest tisuæa ljudi ili svaki peti Zagrepèanin. Gradnja kazali ta bila im je. dakako. dr. sigurni u sebe i svoju umjetnost. koja podsjeæa. ti skanu u vlastitoj nakladi (Anarkinja). gdje j e poslu ila kao Hrvatski paviljon. koji je prije obna ao du nost prorektora za vrijeme rektorskog mandata prvt ene na toj najvi oj sveuèili noj funkciji. Glavni oponent Franjo Kuhaè i njegovi istomi ljenici u meðuvremenu su pokopani u zabor av. koji je svoju bro uricu. st udentica (55. branitelja javnog morala./04. Nije ni èudo. uza sve znaèajne hrvatske slikare i kipare. Èitav se dan ljuljali valovi svijeta po sveèanim dvoranama Umjetnièkog paviljona. dakako. I na samoj izlo bi. u rujnu 2006. bolnici. pjesnik Mihovil Nikoliæ. visoku. naime. predbacuje da te i za tim da na u mlade posvema pokva ri. 80 razglednica s kupolom M noge su zagrebaèke vizure poslu ile za razglednice. specijalnost. dakako. Franjo Markoviæ.ce (danas Preradovi-æeva).034). To je bila prva velika umjetnièka izlo ba na kojoj su. dr. a do dana dana njega ive (svojim djelima) sudionici prve izlo be u tom zagrebaèkom . o zivotvo-rismo svoja ma tanja i sanje. prosinca 1898. patetièno nazvao poslanicom umjetnièkim seces ionistima i knji evnim dekadentima. Mlade su napali knji evnik i urednik knji evne revije : Novi vijek dr. koji æe tu znamenitu i znaèajnu izlo b u kasnije ovako ocijeniti: Umjetnici s Vlahom Bukovcem. istinitu. godine eni nisu pohaðale. Umjetnièki paviljon. religiju. prof. Umjetnièki paviljon sveèano je otvoren 15. Prvi se. sudjelovali i mladi knji evni ci. ! velikodu no pozvali. Jedino je Medicinski fakultet otvoren znatno kas nije. dodu e. ma koje su mladi. zapi suje jedan od sudionika. ali lijepu.. koliko je izlo ba trajala. 83 volite li zagreb? Zagrel) Na e te nje mladih umjetnika toga doba (naslov programskog teksta Milivoja De mana) im ale su. To velebno zdanje sa svr etka stoljeæa na jednom od najprozraènijih i najljep ih zagrebaèkih trgova (s ju ne strane Paviljona postavljen je Frange Mihanoviæev bronèani spomenik kralju Tomislavu) otvoreno je na najdolièniji naèin reprezentativnom izlo bom Hrvatski salon. bilo je Kuhaèevih istomi ljenika. koja je tu ostala sve do gradnje nove tvornièke zgrade u Klaiæevoj (nekad Tvornièka ulica). èemu j< prisustvovao sav kulturni Zagreb. Konstrukcija je. brojkama potkrijepiv i znaèaj izlo be. da joj i èupa iz srca smisao za moral.

Nacionalna i sveuèili na knji nica na Aveniji Hrvatsk e bratske zajednice 4 ima vlastitu internet-sku stranicu i s njom se putem Inter neta mo e izravno . originali rukopisnih knjiga i ostala rukopisna graða neprocjenjive vrijedn osti. nacionalna pismenost.j nici je 320. same od sebe. U toj staroj ljepotici (arhitekt iz doba secesije Rudolf Lubinski). a virtualnih posjeta je 446. Tomislav Kriz man i Ljubo Babiæ. 87 volite li zagreb? Dana nji fond knjiga (podaci iz 2001. 1111 koncertna dvorana »lisinski« Koncertna dvorana »Lisinski« upisala je Zagreb na kartu europskih i svjetskih glazbe nih metropola. Njezin zaèetak spominje 1607-. naviru uvijek iste. osjeæaj trajanja. imala je prigodu i èast kod kuæe..000 metara. knji nièara i pravila o èuvanju i posuðivanju knji ga.. od èega je 66 kilometara knjiga. u hrv atskoj metropoli. neizgovorene rijeèi: sece sija. posjet Knji . 84 nnr ¦i ii ii ¦i u ii ii ii u JI JI11 nacionalna i sveuèili na knji nica Kolike su generacije intelektualaca.? Zatim: crkvena t i ina. podsjetimo se na trenutak duge povijesti te na e èuva rice pismenosti.Vlaho Bukovac.000 korisnika. Tu je pohranjena i Metro-politana knji nica zagrebaèke Nadbiskupije od pedeset i pet tisuæa svezaka i rukopisa. gdje nasumce. meðu kojima ima i nekih koji datiraju èak iz 11.729 (2005. Ozbil jnije se o tome poèinje razgovarati ranih osamdesetih pro log stoljeæa. svodovi.).000. sastave i soliste. otkako je Dvorana p rije 34 godine (1973.hramu umjetnosti . Oton Ivekoviæ. Zat vorena spremi ta i pokretni regali dugi su 110. kad su s e isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i Gimnazijom. knji n ica imala posebnu dvoranu s knjigama. Viktor Kovaèiæ. g. vi-tra i. kultura i pisana/tiskana povijest j ednog naroda na jednom mjestu. o tvorenoj 1913. crtarije. koja je ukupno 93 godine u svijesti i u svakodnevnom prakticira nju svih pismenih stanovnika grada i dr ave. . da bi nova.) sveèano otvorila vrata. Kriterij nabave knjiga obavezni su primjerci knjiga koje su napisali ili tiskali Hrvati. Sveuèili na uloga knji nice ispunjava se nabavkom inozemne znanstvene i struène literature. umjetnika. knjige. veæe i funkcionalnije zgrade.. Upisanih korisnika: 17. a 48 kilometara periodike. rukovodeæi s e pritom potrebama svih sveuèili ta u Hrvatskoj. To je otprilike to to posjetitelja iznova uvijek iznova obuzima za svakog posjeta staroj Nacionalnoj i sveuèili noj knji nici to je ono to se mo e nazvati re-spektom i au toritetom. A tu je i zbirka zemljopisnih karata (ima i rukopisnih karata!) i atlasa. t e grafièka zbirka koju su osnovali slikari grafièari Menci Clement Crnèiæ. bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja knjiga. Ksaver Sandor Dalski. knjige. Slava Ra kaj. Klement Menci Crnèiæ. police i vitrine doslovno su p ucale od rastuæeg knji nog obilja. otvorila vrata tek 1988. studenata i knjigo ljubaca opæe prakse sa strahopo tovanjem ulazile u staru secesijsku zgradu na Maruliæe vu trgu. kao i inozemna literatura o Hrvatskoj i Hrvat ima. znanstvenika. èime se obavlja funkcija nacionalne knji nice. a ostaje zapisano da je prije 1645.5 milijuna svezaka na 114 kilometara polica. Bela Ciko -Sesija. Prenatrpanost i prezasiæenost knji nice na Maruliæevu trgu. katedrala pameti. I 88 52. predviðenoj za petsto tisuæa svezaka.. d.. komunicirati. da na nja zgrada na Aveniji Hrvatske bratske zajednice. U trezorima knji nice èuvaju se rijetke i dragocjene knjige. sto ljeæa. Sada kad smo veæ u novoj zgradi. knjige.) govori o vi e od 2.. stolne svjetiljke.. lusteri. Robert Frange Mihanoviæ. nameæu u gradu razgovor o gradnji nove. upoznati mnoge nacionalne orkestre. Uvijek znati eljna i zahvalna zagrebaèka publika. prve zgrade koja je u Zagr ebu graðena za knji nicu. i to u . Od tada dat iraju podaci o prvim upisanim knjigama..

Vladimir Ru djak. estrade i rocka do folklora. te pjevaèke megazvi jezde. reprezentacija francuske ansone Juliette Greco. Beèki. londonski. niti je mogao biti. Za tridesetu obljetnicu 2003. poput moskovskog Bolj oj teatra i milanske Scalle. navi e i najze-lenije. zbog originalnog projekta i vrhunske akustiènosti. potom Èe ka i Izraelska filharmonija. te programski di rektor Dvorane Igor Kuljeriæ i Ivo Vuljeviæ..ina. To v i e to je posrijedi najveæi i najstariji gradski park na jugu Europe. orkestri proslavljenih kazali ta i opernih kuæa. Marija Radev. dirigenti poput Lorina Maazela. za vrijeme graðo naèelnika Ive Vrhovca. To s u legendarni Lovro pl. j 92 maksimir Kao stari europski grad. RAI i dr. dugogodi nji i uspje ni ravnatelj Dvorane (kojeg uspje no nasljeduje aktualn i Lovro Lisièiæ). strasbur ki. Tomislav Neraliæ. svojevrs ni statusni simbol. 91 volite li zagreb? imala je dug i trnovit put od zamisli do dovr enja. te orkestri nacionalnih televizijskih postaja. i ima. nego i preko eljeznièke pruge.. a gradnja se otez ala i odugovlaèila. pl. Ju nokorej-ska opera. Marijan Haberle). U bogatoj ponudi Dvorane »Lisinski« pred zagrebaèkom publikom zasjale su najsjajnije z vijezde svjetskog i europskog glazbenog neba. iznimno mjesto u ivotu ovoga grada i njegovih graðana . ciri ki. Zagrebaèki kvartet i dr. Pa vica Gvoz-diæ. za vrijeme gradonaèelnika Veèeslava Holjevca. to zbog vjeène novèane oskudice (iako je posrijedi nacionalna insti tucija. Piero Capupuccilli. ansone do rocka.naj irem rasponu. pa od jazza. Francuski nacionalni o rkestar. ali je zato imao. dakle. i Kurta Masura. domaæih i stranih. ostavljali su svoj trag u Zagrebu. toliko je on zanimljiv i popu laran u planu i programu brojnih posjetitelja grada. Koliko Maksimir posjeæuju i u njemu borave Zagrepèani. Leo Nucci i Peter Schreier. Zagreb nam Europu i njen duh oslikava na razlièite naèine i na razlièitim svojim dijelovima i stranama. Od domaæih glazbenika nema znaèajnijeg imena koje u »Lisinskome« nije nastupilo. za malen grad na dvama susjednim bre u . pa samim tim i cijele Hrvatske. Dosad bilje i vi e od deset tisuæa konce rata i vi e od deset milijuna posjetitelja. to zbog posljedica katastrofalne po plave 1964. kao to su pijanisti Svjatoslav Rich ter. Kirila Kondra. te mnogi drugi. niti danas ima. dakak o. Ona je tu u njemu najdublje. koju. kao i svjetska rock zvijezda Nick Cav e. Mataèiæ. jazza. Ivo Pogore-liæ. Los Angeles Phil-ha rmonic Orchestar i dr. Grad je sam financira). pet-rogradski. To su proslavljeni dirigent Lovro. Mladen Ba iæ. \ Dvorana »Lisinski« nije samo nacionalni hram glazbe. ansone. Lazar Berman ili Vladimir Ashke-nazy. Ivo Rob agrebaèki solisti. nije uvijek imao. Mataèiæ i Milan Horvat. kao to su BBC. Maksimir. salzbu ki. Josip Gostiè. berlinski. premd a isprva park nije bio. od klasike. Spomenimo samo imena koja su u svijet pronijela glas na eg grada. Gilbert Becaut i Charles Aznavour. Dmitrija Kitaenka.. vole n azivati »hrvatski Carnegie Hali« (projektant in . Jose Carerras. ona je i jedini ca vrijednosne mjere cjelokupnog nacionalnog kulturnog i dru tvenog ivota. hels in ki. turis ta i poslovnih ljudi. Dunja Vejzoviæ. Jer sve to se dogodilo ili se dogaða u »Lisinskome« samim tim dobiv a na te ini i ugledu. èelisti Mistislav Rostropoviè i Mischa Maiskv. Milan Horvat. do avangarde. kao to su Luciano Pavaro tti. moskovski simfonièari. i to u rasponu od klasike. sa simfonièarima i baletnim grupama. I opæenito je izniman i va an kao civilizacijska i tradicijska konstanta u ivotu hr vatske metropole. Zubi na Mehte. arh. koji je i osob no pridonio nje nom dovr enju. progla ena su i èetvoric a poèasnih èlanova Koncertne dvora ne »Vatroslav Lisinski«. Ali malo gdje je Europa u njemu kao u gradskom parku Maksimir. pa Milan Sachs. Zagreb sudjeluje u uku pnoj europskoj parkovnoj kulturi. Jurica Murai . Nada Puttar Gold. Ru a Pospi Baldani. kad se Sava razl ila ne samo preko njezin gradili ta. Odluka o njenoj gradnji donije ta je jo daleke 1957. to je podatak svakako vrijedan pozornosti. vionilisti Uto Ughi i Henrvk Szervng. I tako to traje dok traje Maksimir. Vrata æe ipal sveèano otvoriti 29. pojedinaènih i skupnih. I na jdu e u jednom komadu: 212 godina! Vi e od dva stoljeæa. prosinca 1973. Bo ko Petroviæ. Trnjanska dvorana. najuglednije mjesto na karti europskih park ova. pa svjetska kraljica jazza Ella Fitzgerald.

vjeèni vrtlar.trg pa na zapadnu stranu HNK. pokopan u katedrali) i prvog zagrebaèkog nadbiskupa Haulika. Ali n< zb og Maksimilijana Vrhovca. i rika divljih egzotiènih zvijeri.. kaptolskom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. po kojem ga danas poznajemo. zapre na kola. Izmeðu biskupa Vrhovca (1826. Juraj Haulik. kakvog barem u osnovi znamo i da nas. Ljetnikovac. Svi carska kuæa. u reðene livade i proplanci. podignuti paviljoni (Paviljoi Jeka. biskup Vrhovac tako ureðeni park Zagrepèanima sveèano predaje na uporabu ovim rijeèima (prema fikciji Marije Juriæ Zagorke Republikanci): »Narode! Braæo moja! Priroda. ili maksimaln mir. 96 trnjanska skela Stariji Zagrepèani sjeæaju se posljednjeg vozaèa Trnjanske skele Jure. paviljon na Veliko j li vadi). biciklisti. Narodni hram. niti mo e imalo umanjiti r evolucionarnu ideju i sam pionirski poèetak zagrebaèke parkovne kulture biskupa Vrho v-ca i njegova 18. Bellevue. na alost. stoljeæa. z. a godinu ka snije umire. Jurja i od kipara Antona Ferk orna naruèio monu mentalni cinèani spomenik sv.Strossmaverov . a koliko samo uljuðeni umski proplanak uz korito potoka Bliznec. u èast svoga preporoditelja prekr ten u Jurju Ves ili Jurjevac (dao sagraditi crkvici sv.« (dr. est godina provodi u Beèu. s puno ara (i novca) baca na ureðenje maksimirskog perivoja. Ki o bran. uz korito potoka Bliznec . Pogled na skelu podsjeæao je na scenografiju ratnog ilegalnog Zagreba.-1843. roðenjem Slovak. s kojej maèem zamahuje na zmiju.. posebice u hortikulturi. otvara njem Mosta slobode. odmori ta. Koliko je to u to doba bio park u klasiènom smislu rijeèi. Kad vas izmuèi te ki rad. koji oèito nema smisla ni interesa za Ma ksimir. kad brig e izmore du e va e. pravo remek-djelo vrtne umjetnosti. kojega æe u meðuvreme nu Papa unaprijediti u prvog zagrebaèkog nadbiskupa. raz viv i tamo vrlo visoke estetske standarde. turopoljske ku -mice s ko arama svje eg povræa ili velikim kantama s mlijekom.Kaptolu i Gradecu. Ime Maksimir dobiva po svome osnivaèu. kad u park (za graðo naèelnika Vjekoslava Heinzela) uselja va Zoolo ki vrt Posljednji put Maksimir je temeljitije ureðen 1987. za Maksimir nastupa zlatno razdoblje. dav i oblik romantiènom en gleskom (pejsa nom) perivoju. Maksimir kao maks i-mir. najprije na Akademièki . èime i zagrebaèka biskupija prera sta u nadbiskupiju. Samorodna hrastova uma obogaæena je egzotima. gdje i danas). temeljito raskrèiti i oèistiti. Dolaskom Haulika na Kaptol . u znatno iskvar enom obliku. a koji æe za nadbiskupov. Sve to se danas mo e vi . H ram prirode. ivota stajati na glavnom ulazu u park. stvorio Maksimir. glorijet kod Ljetnikovca. U tom vremenskom odsjeèku je ostvario najvelièanstve-niji pothvat vr tne kulture u Hrvata. zagrebaèku biskupiju vodi biskup Aleksandar Alagoviæ. sagraðeni putevi. nije toliko bitno.ljcima . Usporedba se mo e uspostaviti u odnosu s kasnijom Hauli kovom erom. Igor Gosti). rijeèi tj. to staro savsko plovilo odvezao u povijest. postavljen kipovi. Potkraj mjeseca travnja 1794. Podignuti su brojni graðevin ski objekti: Glavna ulazna vrata i Koliba za goste. naru avaju tek glasanj. igre rijeèi. koji je. ono to je milijunskom gradu i nacionalnoj metropoli d anas. »Vremensko razdoblje 1838. na Kaptolu slavi zlatni pir. te obavezno neko uniformirano lice. zasadila je ovu umu i lugove. Mirna koliba. polovni to polino ili polukamion. koji je od Maksimir. Vratar ska kuæi ca. Kasnije pre mje ten. staze. Vidikovac (Kiosk). a moja je du no st da u njoj izgradim putove i da ih predam vama. Za vrijeme Jurja Haulika. mo e se s punim opravdanjem nazvati velikom preobra zbom Maksimira. taj je zagrebaèki park. 95 volite li zagreb? Prije dolaska u Zagreb. koji je prepu ten i zapu ten. Jurja na konju. vodotokovi i mostovi. pa se. tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak su i znojno èelo tu naðite mira odmora i odaha svojim brigama«. Na prostoru biskupske ume od 385 jutara iskrèeni su golemi prostori. da bi na kon njegove smrti parku bilo vraæeno staro ime. Maksimirski mir od 1925. pro ireno i preureðeno Donje (p rvo) jezerc dovr eno Drugo jezero. uz duho vno poslanstvo. vrijeme odr ava nja Univerzijade u Zagrebu. Brezova koliba. nego zbog imena. k oji se drznuo umu na sjeveroistoènim obroncima Medvednice. te prepasati puteljcima s odmori tima na kojima su k lupe i sjenice doèekivale prve goste.

Botanièki vrt je osnovan zaslugom Antuna Hein-zela. Iste godine kad i Botanièki vrt. U sredi nje m su dijelu staklenici. Na jednoj od njih. a i njihove ene su iskuhale i ispekle zanat u kuhinjama zagrebaèkih hotela. na Savici s u otvorili restoran »Skela«. koji su pro li najbolje konobarske kole. stoku. a u blizini su i bazeni s vodenim biljem. a tu se prvi put poèinje igrati i hokej na ledu. Drveæe i grmlje svrstano je na parcelama po tzv. Jedni su za to da se gradi na mjestu gdje je i sagraðen (1891. 101 volite li zagreb? Istoèniji je dio poznat po dva jezera. Kao i nazive jela »skelarski odrezak« i »kraljevski bro d«. premda je meðu gradskim zastupnicima dosta onih kojima se èinilo da bi novo kazali te trebalo graditi vi e centru grada. o potrebi njegove gradnje tek se raspravlja. a nadzor nad radovima je vodio nadvrtlar. a njome se. inaèe financijski struènjak.. tj. vozio èak i kralj Be la IV. drugi se tome protive. a za ulazak u grad plaæali su kraljevsk i danak. te k upali te na Savi. onoj na zapadnoj strani . zimi su se na e bake i djedovi klizali. u zabora . teret (u posljednje vrijeme i automobile) vi e od sedam stotina godina. Pouèene iskustvom svjetovnih vlasti. kako se u cijeloj svojoj dugoj povijesti naz iva. obrasla bujnim vodenim biljkama. gradonaèelnik Nikola Badovinac 1889. koje æe u kasnijoj gradnji grada imati va nu ulogu. a zala u se za to da se pomakne jo prema jugu. koja je naplaæivana za dr avnu blagajnu. zatim ureduje i otvara produ etak Palmotiæeve. kako bi ostal o vi e prostora za daljnje irenje grada prema Savi. Vode se razgovori o uvoðenju konjskog tramvaja. Ona je na mjestu dana njeg Mosta slob ode. navodno. umro je Ivan Kukuljeviæ Sak-cinski i pokopan u arkadi Iliraca na Mir ogoju. kao to znamo.). Osim brodarine. godine. zidove kojega su ukrasili uveæanim Cajzekovim fotografija ma trnjanske skele. a mo da je tako kr tena i po nekom drugom kralju. gdje je danas stara zgrada Nacionalne i sveuèili ne biblioteke. Ceh Viteslav Durcha nek. zapravo malo istoènije. prevozila ljude.7 hektara povr ine. mor a odstupiti. Najveæi dio vrta. na koje se nadovezuje cvjetni parter oblikovan u francus kom stilu. Njegova je rijeè takoðer va na za dodjeljivanje zemlji ta na Sajmi tu za radnju kazali ta. i crkvene su po eljele svoj brod i svoj prihod. 99 botanièki vrt Botanièki vrt otvoren je ujesen 1889. Cak su i dizajn jelovnika postavili u funkciju sjeæanja na tu prastaru zagrebaèku instituciju. osnivaju projektantsko-gradevinsko p oduzeæe. koji je u zagrebaèkoj ponudi imao kratku povijest. na tada njem krajnjem jugu grada. a u raspravama se èuju razlièita mi ljenja. zatim Kulmerova palaèa na Zrinskome trgu i Uèiteljski dom na Sajmi nom trgu. Tako je 1343. meðutim. Glavnoga kolo dvora jo nema. vi e nego dugu povijest. Dubrovnik i Gradski podrum. dovr ena Ga-vellina kuæa na Jelaèiæe u trgu (dana nja estica). oblikovan je u pejza nom s tilu.). Kraljevski brod dobio i prvog takmaca na Savi. tada njeg profesora botanike na Zagrebaèkom sveuèili tu. Sa svojih èetr desetak tisuæa stanovnika Zagreb je sezao tek do Kemijskog laboratorija (podignut 1884. a sve okolo su jo bile livade. koji je svojom slavnom Zlatnom bulom 1242. meðu kojima .djeti na veæ malko po utjelim fotografijama zagrebaèkog fotografa Pavla Cajzeka. Kao estoki opozicionar i protivnik Khuena. koji se prostire na 4. proradila je uspinjaèa u Bregovitoj ulici. Biljno-geografske skupine nalaze se u zapadnom dijelu vrta. na alost. jer je zbog svoga gospodarsko g i strate kog znaèenja uvijek bila u vlasni tvu kraljeva. Na kormilu grada je Nikol a Badovinac. Za razliku od restorana. koji je dao probiti Bo koviæevu ulicu i tako p ovezati Zrinjevac s Petrinjskom. a dvojica mladih zagrebaèkih arhitekata. filogenetsko-siste-matskoj srodnosti. U dru goj polovici osamdesetih dvojica zagrebaèkih ugostitelja (Jo a Ne-koksa i Francek Ko lar). proglasi o Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. skelom su u Zagr eb razni trgovci i obrtnici dovozili robu. koji su od nje imali vi estru ku korist. Obrtna ko la na Sajmi nom trgu progla ena je zemaljskim zavodom. Trnjan ska skela ima. Leo Honigsberg i Julio Deutsch. Mo da je upravo po njemu ta drvena splav u Trnju i nazvana Kraljevskim brodom. Restoran »Skela« do ivio je s vremenom sudbinu prave Skele pao je.

na sugraðanin s Trga kralja Tomislava broj 17 Sla oljub Penkala. Moglo im se kroz dolièno spomen-obilje je ili spomenik na istaknutom mjestu u gradu dati do znanja kako penkala. za izlagaèe i posjetitelje otvorit æe vrata 1947. Danas se Z agrebaèki velesajam prote e na prostoru od 505. na kojima sudjeluje vi e od sedam tisuæa izlagaèa iz zemlje i inozemstva. Trebalo im je dugo. koji su iz godine u godinu nicali s jedne i druge strane tramvajske pruge. meðunarodni Zagrebaèki velesajam. Kao to nas se uvijek iznova doimaju podaci o velièini tog modernog velesajamskog grada preko Save. A to se od gostolju bivih i pristojnih domaæina i oèekuje.. ni ovaj put. hladni i u toglj eni Englezi. obj avljena u velesajam-skom biltenu ili javnim medijima. i tako su mu izum i prezime postali planetarno popularni svakako je od svog grada zaslu io vi e od skrom . eto. kao i mnogim ðaèkim i sindikalnim ekskur zijama. nego da je to popularno pisalo .000 èetvornih metara zatvorenog sajamskog prostora. sa Zagrebaèkim zborom (od 19 09. I strani novinari. prvi put pod dana njim imenom. kako vole reæi. S gradnjom sada njeg izlo benog prostora preko Save zapoèinje se 1955. Posljednji koji su nas otkrili lo ndonski su mediji. gdje se sklapaju unosn i poslovi. Zagrebaèki velesajam godi nje p rireðuje 25 specijaliziranih priredbi. ta kultna teh nièka olovka. Isprva je Botanièki vrt bio u sastavu Botanièko-fi-ziolo kog zavoda pri Sveuèili tu. to se opæenito misli. na sva usta hvale kao lijep grad i europsku metropolu koja strancim a ima to pokazati i svojim èitateljima sugeriraju da Zagreb posjete i da bi se kod nas mogli dobro osjeæati. i ti. turisti. koji u posljednje vrijeme sve èe æe obilaze Za greb. I do ivjeli smo da nas. Botanièki vrt. na mjestu dana nje g Studentskog doma i nasuprot Tehnièkom muzeju. Zagre baèki su im turistièki djelatnici odmah na tome javno zahvalili. ni novi paviljoni. kad jo nismo imali televizore i automobile. I posjeæivati. arenilo velesajam-skih povi ljona s obiljem arenih prospekata i kataloga bila je glavna atrakcija i nama Zagrepèanima. a zahvaljujuæi z alaganju tada njeg predsjednika Gradskog narodnog odbora Ve-æeslava Holjevca. Jedino se nitko. koja sve ove puste godine viri iz maloga d epa cijelog svijeta. kako se k a e. da bi posjetile i do ivjele tu na jveæu i naj areniju atrakciju na ju noj obali Save. moglo i dodatno impresionirati. Takav izumitelj koji je svijet zadu io svojim epohalnim izumom. Tek od 1946. koji napok on poèinju otkrivati i na grad. alpske i drugih zona. a s tom èudesnom napravom svijet je prihvatio i njegovo prezime. nije sjetio kak o se engleske (i jo mnogi druge) medije.se osobito istièe lotos. od èega je 180. te nasljednic e stare Jugoslavije. samo g odinu dana kasnije sveèano je otvoren novi Zagrebaèki velesajam. subm editeranske. na Savskoj cesti. u sastavu je Prirodoslovno-matematièkog fa-l kulteta. Zagreb sve èe æe i u sve veæem broju p osjeæuju strani diplomati. u sklopu istoga zavoda. zataknuto uredno u d ep i prièvr æeno. pripada Filozofskom fakultetu. nisu vi e bili dovoljni. a kroz izlo bene prostore godi nje proðe oko milijun posjetit elja. a mnogi ni putovni ce.j 102 zagrebaèki velesajam Nastavljajuæi se na dugu zagrebaèku tradiciju sajmovanja. a sa svojih 125 godina postojanja i jedan od najstarijih. I pronalaze u njemu zanimljivih stvari i sadr aja zbo g kojih Zagreb vrijedi posjetiti. svakako je najveæi i najznaèajniji u jugoistoènoj E vropi. Tih pedesetih. na livadi gdje je danas Mariæeva ulica). Dojmila bi nas se jo poneka brojka o tim meðunarodnim transakcijama. sa svojih desetak tisuæa razlièitih biljnih vrsta iz mediteranske. U sjevernom dijelu vrta je kamenjar s razlièitim biljnim vr stama stranoga porijekla. 105 penkala Kako smo postali i formalno nacionalna metropola. nema v eze s engleskom rijeèi »pen« (pero). kao i ezdesetih godina. a pos lije. ali bolje ikad nego nikad. Zagrebaèki velesajam s vremenom post aje ono to mu je i temeljna svrha i namjena meðunarodna smotra gospodarskih dostign uæa i mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. kad nam je sivilo bila osnovna boja svakodnevice. . kao krunom izlo benog sajmi nog prostora s izlo benim paviljonima starih Zagrepèana jo za vrijeme Austrougarske. poslovni svijet. struènjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. tako da se m ogu odr avati sajamske priredbe i u zimskim mjesecima. A kako je raslo sve veæe zanimanje i zlagaèa iz zemlje i svijeta. I svoje sunarodnjake (Sundav Times i jo neki) nagovaraju da nas posjete.000 èetvornih metara bruto sajamske pov r ine. koje su iz provincije dolazile u Zagreb.

koji je njegov sin. kojem je slu io kao vrlo cije njeni i dobro plaæeni sladopak. eto. koji. A to je utoliko za nas va no to sm kao mali narod skloni sami sebe podcijeniti. iljata nosa i golemih u iju. Penkalin izum je smjesta osvojio svijet. rje ava zabludu u kojoj veæina svijeta j o i danas ivi da penkala dolazi od rijeèi pen pero. patentiran kod Ugarskog kraljevskog ureda 2 4. .. k oju ne treba o triti. koji je penkalom ispisao svoju stoljetnu povijest? O spomeniku Penkali. a svjetske novine na raznim jezicima raspisale su se o toj »èudnoj olovci. a utor najèitanijeg romana iz povijesti Zagreba. 1909. A ove je godine i razlog vi e za to. poletio. otac penkale. slab u uèenju hrvatskog jezika. A i ostali sugraðani. konstruirao i prvi na zrakoplov. Taj njegov epohalni izum i patent. s penkalom za uhom. nalivpera i kemijske olovke nose prièvr æen e za vanjski ili unutarnji d ep. 107 volite li zagreb? Navr ilo se. uz ostalo. Toèno sto godina. nikako da proviri spomenik Penkali i penkali! 108 grad u gradonaèelnièkom lancu zagrebaèki gradonaèelnici . osvojila je Zagr epèane. sijeènja 1906. ist ina. Tako nam Pommer (èak iz Danske) ostavlja fotografiju sveèanog otkriæa spomenika banu Jelaèiæu 1866. Poznato je. ing. koja se u Zagreb doselila iz Èe ke. naravno. u kojoj spominje «kako se na i iseljenici i p ovratnici iz velikog svijeta vraæaju u Zagreb i svojoj djeci i prijateljima donose na poklon penkale. bio je. u svoj njegovoj rasko i. Hiihn (dolazi iz Tirigije) seriju fotografija Kaptola sa staro m baroknom katedralom. Uz penkalu. Julije Hiihn i Ivan Standl su stranci. koja je pod njegovim prezimenom zavladala svijetom . Za Haul ikom je u Zagreb i u Maksimir do ao i Haulikov zemljak. toèno sto godina kako je Zagrepèanin Slavoljub Penkala patentirao to svoje otkriæe tehnièku olovku. dakle. Od tada pa sve do danas.« Isprva je svoje tehnièke olovke Penkala proizvodio u vlastitoj nevelikoj radionici u Ulici Marije Valerije 3 (danas Pra ka). I prvi zagrebaèki fotografi Franjo Pommer..smije n a glava. August Senoa. kojim je. prvi zagrebaèki kardinal i zagrebaèki dobroèinitelj. prisjetimo se da je Juraj Haulik. u cijelom se svijetu penkale. I to s onim famoznim dr aèem iliti knipso m. to æe reæi da je biskupu pekao kolaèe. Primjer i prilog tome daje autor k njige o Penkali. prenos io na pokoljenja.ne spomen-ploèe na proèelju njegove zrinjevaèke kuæe. èak i Ameriku. Èak i pisac kojem. pa narud be u Zagreb poèinju pljustati sa svih strana. koji j e Zagrepèanima. tako da nikad nije nauèio hrvatski. ne bez razloga. A u njegovu gradu. tek je prva generacij a Zagrepèana u obitelji Senoa. za jedno s prvim hrvatskim profesionalnim pilotom (Dragutin Novak). A i polijetanje i slijetanje obavljeno je na na em prvom aerodromu na Crnomercu.mandati i ljudi otvorena vrata na gradskom grbu Zagreb je kroz cijelu povijest bio otvoren grad i Zagrepèani su oduvijek prihvaæali strance. navodno. odu ili. veæ se godinama u Zagrebu prièa. sve vi e privlaèi strane turiste. zemlju izuma. dvosjed. volimo tepati kako je najzagrebaèkiji. roðenjem bio Slovak. Pjesnikov otac Aloj zije Senoa do ao je u Zagreb na poziv biskupa Alagoviæa. Penkala je izumio i nalivpero. Pogotovo to mu je ploèu postavio Zag ebaèki zrakoplovni savez kao svom vi e nego zaslu nom èlanu. pod patentnim brojem 36946. A kad smo veæ sa starim Senoom na Kaptolu. koji su kao pravi Zagrepèani ostavili traga. i uvijek je jednaka i prikladna za svaku ruku. zahvaljujuæi na e m sugraðaninu. Èim je krenuo u masovniju proizvodnju. u ovom sluèaju fotosvjedoèan-stva o svom gradu. veliki svijet krenula upr avo iz malog Zagreba«. Boris Puhlovski. slikar Ivan Zasche. da je taj svestran i izumitelj. Zagrepèanin Penkala viri iz d epa cijelog svijeta. ni ne sluteæi kako je penkala u tzv. ostaviv i svom Zagrebu jedan od najveæih s rednjoeuropskih spomenika hortikulture park Maksimir. Velemajstor za kol aèe Senoa-otac. i to u svoje ime i u ime cijeloga svij eta. k oji je dao sagraditi upravo Slavoljub Penkala. hrvatski pisac. naime. ostavio i album litografija »Jurja ves«. ma kar i skromno.. kojim bi se nalivpero prièvrstilo za d ep. naime. Zagrebaèki su mu se zrakoplovci. a njegov originalni za titni znak . ali ubrzo je prihvaæena u svijetu i kao rijetko uspjela reklamna poruka.

. roðenjem je Slovenka. dugogodi nji kritièar.Senoe. a po novome gradonaèelnik. Generacijski mu bliska spisateljica Zofka Kveder. Stranci su u Zagreb dolazili dili ansama.. urednik i feljtonist Obzora. Matije Mrazoviæa. zagrebaèki je odvjetnik. Prva kazali na nagrada prozvana je upravo po Demetru (Krle a je osvaja dva puta). Najzapo-slenij i i najizvoðenji arhitekt nakon zloglasnoga potresa u Zagrebu 1880.. I prvi zagrebaèki kavanari. kaptolska katedrala. Za prvog zagrebaèkog kavanara imenom Valentiu s Horro zna se da je pravo graðanstva dobio 1756. Biv i gradski sudac. Obrtna kola (Muzej z a umjetnost i obrt) itd. koja je pokrenula prvi enski list enski svijet. svibnja 1851. gdje je i roðen (u Kolnu 1845-). Strossmavera. Lunaèek je stup zagrebaèkog novinarstva na poèetku dvadeseto g stoljeæa. Mnogi su do li da bi tu ostali i postali Zagrepèani . koji æe najdulje slikati Zagreb. s najdu im stan em u cjelokupnoj povijest i te institucije gradske vlasti (od 1892. iskustvo i znanje (razni zanatlije. intelek tualci) i kapital (poduzetnici). pa su mnogi nara taji Zagrepèana tu nauèili prve plesne pokrete. potom arkade na Mirogoju. j ednoglasno æe biti izabran na èelo objedinjenog grada. do 1904. Gra-j donaèelnik Mo inski (sam izabr ao fonetski oblik pisanja svog prezimena) ugradio je svoje ime u temelje modern oga Zagreba na razmeðu stoljeæa. posljednji sudac Gradeca. a od 1862. Janko Kamauf. ali i prve portrete poznatih i ugled nih ljudi .ple-j meniti od Zagreb grada. Belgijanci. na Gradecu zove prvi èovjek gradske uprave. Hrvatska i njezin glavni grad ne samo da nikad nisu propali. Èak i jedan od najuspje nijih gradonaèelnika. Hermanna Bollea. ovisno o politièkim prilikama u svijetu i europskom okru enju. ali mnogi od njih.. Godi nja plaæa prvog èovjeka Grada bila je 2000 srebrnih forinti. Tek kad se te godine spajaju u je dinstveni grad (zasluga za to pripisuje se banu Jelaèiæu). administrativno raz jedinjeni i ive kao dvije zasebne jurisdikcije. mladog virtuoza na violini Franje Kre me. kojem je otac bio grèki trgovac. koji su svoje kavane. otvorili na Harmici.. umjetnici. uz ostalo. roðen je u Veneciji. svi su bili mahom stranci. \ 114 A A A A A A A A ^fc ^fe ^Sfc ^fc ^fe ^fc T I gradonaèelnici Ovaj stari grad. roðen nekoliko kuæa od Kamenitih vrata.a Standl (Èeh). prozvanim Hrvatska moderna. ostaju samo na papiru. bio je Slavo-! nac porijeklom iz poljske plemenita ke obitelji. »Kraljevskim br odom». pun je planova za boljitak i razvit ak grada.. a porijeklom je Francuz. Razlog tome je to su Kaptol i Gradec sve do 1850. koji na poziv grofa A mbrozija Vraniczanvja dolazi u Zagreb 1859. Nijemci. a zauzvrat jej ime Zagreba nosio u svom plemiækom pre dikatu . ali se ne zna njegovo toèno porij eklo. Coronelli je u Zagrebu osnovao prvu privatnu kolu plesa i lijepog pona anja. kako se prema Zlatnoj buli iz 1242. ali sada kao gradonaèelnik. 113 volite li zagreb? Prve hrvatske opere »Ljubav i zloba« i »Porin«. izvode se u Zagrebu po libretu Dimitrija Demetra. Moravci. takoðer su djelo stranca. dolazi iz Njem aèke. Prvi zagrebaèki tancmajstor i baletni me tar Pietro Coronelli. nego su vi e ili manj e.. Za prvog gradonaèelnika jednoglasno je izabran 1 5. Prvostolnica. a majka Srpkinja. Spominje se da je do ao »negdje iz Europe«. Ivana K ukuljeviæa Sak-cinskog. Dolazili su don oseæi sobom robu (trgovci). ime kojega se spominje veæ 1093. A veæina su bili Austrijanci. i vlakom. relativno kasno dobiva prvog gr adonaèelnika. koji je skladao glazbu za poznatu Gaj evu budnicu »Jo Hrvatska nij propala«. koju su njegove kæeri vodile sve do ranih sedamdesetih dvadesetog stoljeæa. Prvi kazali ni kritièar u pokretu mladih na r azmeðu stoljeæa. najtu nije svjedoèanstvo Zag reb u vrijeme katastrofalnog potresa 1880. kako se nekoæ nazivala skela preko Save. napredovali i rasli. da bi njegovu kæer Klotildu pouèavao ple su. kao i Samoborac Ferdo Livadiæ. Za sve to su gradonaèel .) Adolf Mo inskv. a èemu su kroz povij est pridonosili i stranci. na alost. najprije pod atorima. Vladimir Lunaèek iz mje ovitog je braka: ot ac Ceh. Kam auf je idejni zaèetnik mnogih gradskih akcija.

kad na dnevni red dolazi uvoðenje 117 volite li zagreb? prvog vodovoda. koji je roðeni Zagrepèanin i prvi sveuèili ni profesor na toj najvi oj funkciji gradu. tj. ima pone to i istine. na ao se dr. Stanko Andrijeviæ. Mato Mikiæ. pro i . na èije je otvorenje do ao sav kul turni Zagreb. na ug lu Trga i Bolnièke (Gajeva). a drugi dolazi iz Slavonije.-1876. Mrazoviæu predbacuju da se nakon katastrofe povukao iz Zagreba. Godine 1862.). Obrtna kola (danas Muzej za umjet nost i obrt). d du e. Najprije tzv. koji je. da bi 1930. novo se gradi na ru evinama staroga. po ten i odan gradu. na uglu O patièke i Demetrove (Kamauf æe je svome nasljedniku prodati).). ali siroma an Zagreb na polovici 19.-1887. gradonaèelnik (od 1881. a druga iz Medvednice. a na njegovo je mjesto izabran A ndrijeviæ. Njih dvojica imaju vi e toga zajednièkog . Na poèetku njegova mandata. I Hoffmanov nasljednik Nikola Badovinac (1885. Adolf Mo inski te dr.-: Kamaufa. a 1866. o kome æe nam za pise ostaviti knji evnik i gradski zastupnik August Senoa. koju pr ojektira glasoviti Hermann Bolle. U drugoj godini njegova mandata. na glavnom je gradsk om trgu sveèano otkriven Fernkornov spomenik banu Jelaèiæu. te arkade na Mirogoju. Za Mrazoviæa se mo e reæi da je najtu niji gradonaèelnik u starom Zagrebu. te fotomonografiju razr u enog grada jedan od prvih zagrebaèkih fotografa Ivan Standl. uz ostalo. kao i cijele tada nje Monarhije . s tim daje prvi roðenjem Zagrepèanin. kuæevlas niku. Grad je tih osamdesetih godin a poput feniksa. u kojem ivi tek sedamnaest ti suæa du a. Njegovo je djelo.na Katarinskom trgu 1874. Za gradonaèelnika Ivana Vonèinu (1874. Gradonaèelnik Vo nèina bio je pristalica ideje gorskog crpili ta. iste godine u gradu ordina ciju otvara prvi gradski zubaru U meðuvremenu se na gradonaèelnièkoj fotelji. Posljedice takvog nesebiènog rada Senoa æe platiti te kom prehladom. dapaèe. koja je zas tupala nizinsko cr-pili te. u gradskom zastupstvu dogaða se raskol i o tar sukob. zabilje en je veliki datum. od kojih u sjeæanju najvi e os aje (i ulicu usred grada dobiva) Pavao Hatz. na uglu Duge ulice (Radi-æeva) Pongratzova. sudjeluje u tom potresom probu-i ðenom graðevinskom poletu. stoljeæa. ali i mnogi uva eni gosti iz Hrvatske. ban puèanin Ivan Ma uran iæ.nik i njegovo zastupstvo planirali i zacrtali potreban bi bio kredit od 400. posljednji gradonaèelnik u biv oj jugoslavenskoj dr avi. Uz znaèajnije graðevinske zahvate u urbanistièkom tkivu grada. do 1885. uz ostalo. inaèe fi-j nancijski struènjak. grad æe zadesiti katastrofalni potres. na uglu Bakaèeve. odakle su i jo dvojica gr adonaèelnika.. Za vrijeme Friganova mandata. nego i za cijelu Hrvatsku . Kako Andije-viæeva strana po bjeðuje. vr njaci (roðeni 1801. a na èelu njegove oporbe. Rijeè je o vrlo imuænom graðaninu. kome je u karijeri pomogao njegov zemljak iz Novog Vinodolskog. U njegovu mandatu zavladala je groznica gradnje. a u drugoj. ne samo za Zagreb. Gradona-èelnièku funkciju obna a do 1879. kad ga nasljeduje odvjetnik Matija Mrazoviæ. Jedna je stran a bila za crpljenje vode iz savske nizine. a Senoi prepustio da danonoæno optrèava naj ugro enije predjele grada i popisuje tetu. bila je poznata Velika kavana. dvije godine kasnije na nekada njem marvinskom placu (na mje stu dana njeg HNK) prireðena je Prva gospodarska izlo ba. Wassertalova (danas Varteks ). 1880. od komplika cija koje æe godinu dana kasnije preminuti. voli se reæi da je gradonaèelnik koga je »voda odnijela«. Na sjevernoj strani Jelaèiæeva t rga poèinju nicati reprezentativne palaèe. sveèano je otvoreno Sveuèili te. Dragutin Ceku i Pavao Hatz). Zagreb je s Europom povezan p rvom eljeznièkom prugom. dogodilo se za Zagreb vi e toga to æe u povijesti grada ostati zabilje eno. a nasuprot. Barto l Felbinger.). izredalo vi e gradskih mu eva (Mak so Mi-hiæ. a koj e je za nj projektirao najpoznatiji zagrebaèki arhitekt iz. koji æe ostati u pamæenju kao vrlo poduzetan. Vonèina èasno odstupa s gra-donaèelnièkog trona. Obojica su odvjetnici.. nakratko.) Josip Hoffman . Jedna se odr ala do na ih dana (na dana njem broju 15). Stjepan Vrbanèeviæ. na njenom mjestu bio podignut hotel »Milinov«.000 forinti. doba klasicizma. dana nji »Dubrovnik«. uvjerit æe se Mrazo-viæev nasljednik. ve e ih i ista palaèa. poglavito na kulturno-povijesnim spomeni cima. inaèe publicista i politièkog pisca. Da u staroj poslovici koja ka e da je svako zlo za neko dobro. Dolazak tog njemaèkog graditelja ostavit æe u Zagr ebu velikog traga. na funkcij i gradonaèelnika zamjenjuje Vjekoslav Frigan. takav zalogaj sebi ne mo e priu titi. iz po e kog kraja. gradnja kaptolske katedrale. Dvije godine kasnije. u posjedu dviju palaèa na ju noj strani Jelaèiæeva trga.

ruje se vodovod i formiraju nove ulice - Gajeva, Vojnièka (danas Amru eva), Bo koviæeva, Petrinjska, produ enje Palmotiæeve, Kaèiæeva, Prilaz i Mlinarska. A znaèajan civilizacijs ki dogaðaj toga doba svakako je - telefon. Iako je poèetak telefonije u Zagrebu pozn at veæ od 1881., prvih trideset graðana kuæni prikljuèak dobiva 1887., a telefonska cent rala je jo u privatnim rukama i to æe ostati sve do 1893., kad je preuzima grad, sa da veæ moderna urbana sredina, na èelu koje je jedan od najpoznatijih gradonaèelnika i z cjelokupne gradonaèelnièke galerije dr. Milan Amru . Kako bi se za svakog gradonaèelnika mogao dodati poneki pridjev, Amru æe ostati pozna t ne samo kao veliki krtac, kakav ga glas bije, nego i kao èovjek koji je opsjednut idejom da Zagreb osvijetli elektriènom rasvjetom. Veæ u svom prvom dvogodi njem manda tu, i dovodi u Zagreb iz Amerike Nikolu Teslu, ne bi li svjet- j ski znanstvenik pomogao svom gradu pri uvoðenju elek- I trike. Amru æe, meðutim, morati prièekati svoj d rugi i mandat, kad æe 1907. grad i njegov gradonaèelnik 1 do ivjeti svoj najsvjetliji trenutak. O prvoj uliènoj rasvjeti novine æe odu evljeno pisati kako je »trg rasvijetlje n kao plesna dvora«. Amru je prvi gradonaèelnik koji se vozi konjskim tramvajem (1991 .) Kako nije imao potomstva, sve svoje imanje, dvije velebne palaèe na Zri-njevcu, ostavlja gradu. A imanje u Klinèa selu gradu pripisuje jo za ivota. Kako je po stru ci bio lijeènik, velika mu je elja bila da grad dobije i Medicinski fakultet, to æe te k do ivjeti njegov nasljednik. Amru u se pripisuje i jedna bizarna ivotna epizoda. U oporuci æe izraziti elju da mu kad umre, za svaki sluèaj (!), iglom probodu srce, a to je, navodno, i uèinjeno. Panièno se 118 gradonaèelnici bojao da ga u lijes zatvore a da je pritom samo zamro, kako se to u to doba znal o dogaðati. Adolf Mo inski je po du ini mandata apsolutni rekorder meðu zagrebaèkim gradonaèelnicima. Naèel-nikuje u kontinuitetu èak 12 godina, i to od zavr etka Amru eva prvog mandata 1892 . pa do njegova drugog mandata 1904. Njegovo kapitalno djelo je skretanje potoka Medve èaka istoèno od Jelaèiæeva trga, te njegovo prekrivanje. Uvodi prvu gradsku kanaliz aciju, koju dr i temeljnim zahvatom i preduvjetom za razvitak modernog grada. Za n jegova mandata formirane su do dana dana njeg najvelegradskije i najdopadljivi-je gradske vizure na nekada njem Marvinskom placu sagraðeno je Hrvatsko narodno kazali te , a na zapadnoj strani velebna zgrada Realne gimnazije (danas Mimara), te se for mira najreprezentativniji gradski trg s prepoznatljivom kupolom Umjetnièkog pavilj ona Trg Franje Josipa, danas Tomislavov trg. Iako se Mo- inskom pripisuje najuspje n ije razdoblje Zagreba, mora se priznati da je veliku pomoæ i potporu imao u jednom od najlucidnijih i najutjecajnijih politièara svoga doba - Izidoru Kr njavome, koji je, kao Khue-nov ministar za nastavu i bogo tovje, izravno zaslu an za gradnju Kaza li ta i Realke. Janka Holjca (1910.-1917.), koji je medu gradonaèelnicima po struci prvi arhitekt, zovu ratnim gradonaèelnikom, buduæi da Prvi svjetski rat traje tijekom njegova cije log drugog dijela mandata. Prije poèetka svjetske kataklizme, uspio je sagraditi v elebnu secesijsku zgradu Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruliæevu trgu, sveèano ot vorenu 1913., a godinu dana kasnije otvara i Kemijski laboratorij na Maruliæevu tr gu. Holjac se, kao gradonaèelnik, veæ na samom poèetku mandata, meðu prvima vozi elektrièn im tramvajem. Na gradonaèelnièkoj fotelji Janka Holjca nasljeðuje Stjepan Srkulj, ali kako je to nje gov prvi dvogodi nji mandat, mjesto za ovu malu gradonaèelnièku kroniku prepustimo Vjekoslavu Heinzelu, takoðer arhitektu i roðenom Zagrepèaninu, kao to je to i Holjac. Za Heinzelovo razdoblje kronike govore kako je Zagreb »gazio naprijed am erikanskim koracima«. Za svog.osmogodi njeg mandata Heinzel se uistinu pokazao kao j edan od najuspje nijih gradonaèelnika, veliki kreator i realizator modernog Zagreba, koji se u njegovo doba iri na sve strane. Nièu cijele nove gradske èetvrti: Pe èenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovèica, Si-geèica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongraèevo, 119 volite li zagreb? Rebro, predjeli luksuznih vila na Medve èaku itd. Osim toga, gradi ili nadograðuje kole , ambulante, bolnice (sedam bolnièkih zgrada na Zelenom brijegu), javna gradska ku pali ta na Kvaternikovom trgu i u dana njoj Nazorovoj, pro iruje Prolaz Tu kanac i zapoèin je graditi Tr nicu Dolac, te Klaonicu u tada njoj La èin-skoj ulici, koju pro iruje i komp

letno ureduje, a koja æe se kasnije zvati Sajmi nom, a danas, naravno, nosi njegovo ime Heinzelova. Za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela govorio se da ga visoka poli tika nimalo ne dira, da èak ni ne zna kako se tko od ministara i èlanova savezne vla de u Beogradu zove. A objema je rukama nemilosrdno zahvaæao u dr avnu kasu i podizao enormne kredite, a kad bi sa strane èuo prigovor tko æe to otplatiti, on bi samo od mahivao rukom i znao pro-mrmljati: »Netko veæ bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepèa nima!«. Privatno je bio veliki ljubitelj raznih portova, posjeæivao nogometne utakmic e i teniske meèeve. Sam se vozio motorom, èak sudjelovao u mo-to-trkama, ofirao autom obilom (vlastitim) i letio avionom... Konstitucijom je bio jedan od najkorpulent ni-jih iz cijele gradonaèelnièke galerije. Kad smo veæ na izgledu gradonaèelnika, a kronologijom dolazimo do Stjepana Srkulja, koji drugim mandatom nasljeðuje Heinzela, odmah skrenimo pozornost na du inu njegovi h brkova iliti mustaca. Po tome je bio rekorder. Roðenjem je bio Vara dinac, a po pr ofesiji profesor i publicist. Srkulju pripada èast da se proslavio sveèanim otvorenj em dviju va nih gradskih institucija, koje je osmislio i zapoèeo njegov prethodnik H einzel Tr nice Dolac i Klaonice. Istodobno dovr ava odvodni kanal Zagreb - Ivanja Re ka, te gradi podvo njake na Savskoj i Selskoj. Na Jelaèiæevu trgu ru i staru bolnicu, os niva Statistièki ured i pokreæe Gradski vjesnik. Prvi je, i jedini, gradonaèelnik koji se prihvatio i pisanja Gradskog vodièa. Srkulja nasljeðuje dr. Ivo Krbek, jedini akademik iz gradonaèelnièke galerije, a kad s mo veæ kod titula i zanimanja, onda dodajmo da smo na èelu grada imali i bankara. To je Krbekov naslje dnik, dugogodi nji ravnatelj Gradske tedionice Rudolf Erber. Ali i mesara. To je Iv an Werner, koji naèelnikuje za vrijeme tzv. NDH. Iako je, kako zapisuje Josip Horv at u knjizi Pre ivjeti u Zagrebu, imao smisla za komunalna rje enja i organiza-torsk og duha, uz njegovo se ime, s obzirom na zanimanje, lijepe mnogi masni vicevi, k oji æe se kasnije prenijeti na jednog od komunistièkih gradonaèelnika. Prvi poratni gr adonaèelnik je Dragutin Sajli, za èijeg je mandata pod okriljem noæi 1947. s tada njeg T rga Republike brutalno maknut spomenik banu Jelaèiæu. Nasljeduju ga po jednogodi njem mandatu Mika Spi-ljak, Milivoj Rukavina i Mirko Pavlekoviæ. Tada slijedi dugo i je dno od najznaèajnijih razdoblja za Zagreb. Punih jedanaest godina na èelu grada slav ni je Veæe-slav Holjevac, za kojeg, ne bez razloga, ka u da je jedini gradonaèelnik me du komunistièkim predsjednicima. I, svakako, najveæi vizionar od svih gradonaèelnika u povijesti. Holjevac je premostio Savu Mostom slobode, preselio Zagrebaèki velesaj am sa Savske ceste u Novi Zagreb, te na ju noj strani Save sagradio cijeli jedan n ovi grad sa stambenim naseljima, koji se zove Novi Zagreb i danas je po broju st anovnika najveæi grad u zemlji, naravno poslije samog Zagreba! Koliko je Holjevac napravio za Zagreb i koliko su mu za to Zagrepèani ostali zahvalni, najrjeèitije gov ori bronèani spomenik u naravnoj velièini, okrenut, naravno, na Novi Zagreb, to je uj edno i jedini spomenik jednom zagrebaèkom gradonaèelniku. Iako nasljeðivanje vi e nego u spje nog i karizmatiènog Holjevca nije bila laka zadaæa, s vi e ili manje uspjeha gradom nastavljaju rukovoditi Pero Pirker. Nakon njega kao vr ilac du nosti gradonaèelnika d olazi Ratko Karloviæ, a potom u gradonaèelnièku fotelju zasjeda Josip Kolar, koji nako n »hrvatskog proljeæa« 1972. mora odstupiti, a s èetverogodi njim mandatima nasljeðuju ga I o Vrho-vec, te Ivo Latin. Potom slijedi serija jednogodi njih 120 gore: Janko Kamauf (1851.-1857.) Pavao Hatz (1872.-1873.) Milan Amru (1890.-1892., 1904.-1910.) sredina: Adolf Mo insky (1892.-1904.) Stjepan Srkulj (1917.-1919., 1928.-1932.) Vjekoslav Heinzel (1920.-1928.) desno: Marina Matuloviæ Dropuliæ (1996.-2000.) Milan Bandiæ (2000.-2002., 2005.-) volite li zagreb? mandata, u kojoj se redaju dr. Mato Mikiæ, Aleksandar Varga, Zorislav onje i Tito K osty. Ponovo je izabran Mato Mikiæ, koji koristi dva uzastopna dvogodi nja mandata,

od 1986. do svibnja 1990. Kako se Mikiæevo naèelnikovanje podudara s Univerzijadom 1 987., kojoj prethodi veliki graditeljski polet, za dr. Mikiæa se voli reæi da se, na kon Holjevca, najvi e na-presijecao sveèanih vrpci i postavljao kamena temeljaca. Dr . Mato Mikiæ, predstavnik starog re ima i dr ave, smjenom vlasti i ispostavom nove dr av e, na civiliziran naèin kljuèeve grada predaje prvom gradonaèelniku glavnog grada samo stalne dr ave, Borisu Bu-zanèiæu. U Buzanèiæevu mandatu, u kojem je jo na snazi stari soci alistièki ustroj grada, i u kojem, uz Gradsku skup tinu, funkcionira i Izvr no vijeæa (p redsjednik Izvr nog vijeæa mr. Mladen Vedri ), sredi te se grada pretvara u veliko gradi li te, jer se temeljito rekonstruiraju najprije Frankopanska, pa Ilica. Istim temp om nastavlja novi gradonaèelnik mr. Branko Mik a, koji ureduje Vla ku i Juri iæevu u najst ro em sredi tu, a na periferiji lokalnu ulicu Gornji Bukovac, temeljitim ureðenjem, pr o irenjem i plinofikacijom, od lokalne ulice pretvara u magistralnu gradsku promet nicu, koja spaja sjeverozapadno podbre je s jugoistoènim dijelom grada, s Dubravom i Sesvetama. Mik a postavlja i kamen temeljac za prvi strani trgovaèki centar, Import anne na Starèeviæevu trgu. Zamjenjuje ga "Marina Matuloviæ Dropuliæ, koja u povijest ula zi kao prva ena u gradonaèelnièkom lancu. Za njena mandata ureduje se Ribnjak i Maruliæev trg, sa spomeni-j kom ocu hrvatske knji evnosti Marku Maruliæu. Grad dobiva jo jednu kazali nu kuæu Kazali te »Tre nja«, j rje ava se go r u gradskom prometu: Slavon-' ska i Ljubljanska avenija spojene sa gradnjom pod vo njaka ispod Savske. Potom na èelo grada dolazi Milan Bandiæ, koji nakon svog prvog, skraæenog, mandata, vlast prepu ta svojoj stranaèkoj kolegici i drugoj gradonaèelnici u povijesti, Vlasti Paviæ. Za njena mandata zapoèeta je gradnja Muzeja suvremene umje tnosti u Novom Zagrebu, dovr ava se podvo njak Culineèka - i Branimirova, sveèano otvara javna gara a »Langiæ«, a j dovr eno je i skijali te na Sljemenu, koje je zapoèeto jo za B Bandiæ nastavlja s probijanjem Brani-mirove, te s gradnjom Muzeja suvremene umjet nosti. Gradonaèelnik u kratkom roku otvara Jankomirski most i novoureðeni Bundek, ka o prethodnicu dugoroènog programa pribli avanja grada Savi. Po gradskim ulicama prov ozili su prvi sofisticirani niskopodni tram- ; vaji domaæe proizvodnje. A u cilju smanjenja tro kova i veæe efikasnosti, razjedinjena gradska poduzeæa, i po uzoru na Beè, objedinjena su u zajednièki gradski ! Holding za upravljanje gradom (prvi predsje dnik Uprave Slobodan Ljubièiæ). Aktualni gradonaèelnik upravo obna a treæi mandat, pa se p o broju mandata pridru uje rekorderima meðu svojim prethodnicima, Mo- inskome, Heinzel u i Holjevcu. 122 gradonaèelnici 123 okus zagrebaèke tradicije

Pij malo, pijprovjereno, staro, tradicijsko i zagrebaèko. ivjeli! U tako formuliran oj zdravici, s èa icom »Badelova« piæa u ruci, nazdravili smo vi e nego dugoj tradiciji alk holnih piæa s kojom se Zagreb mo e podièiti. Jer gotovo da i nemamo sliènog primjera tak o duge tradicije i kontinuiteta u gospodarstvenom Zagrebu. Iste 1862., kad je ot vorena prva tvornica alkoholnih piæa i likera, a na koju se, uz »Pokornvja«, »Patrie« i »Ar a«, naslanja dana nji »Badel 1862«, od znaèajnijih proizvoðaèa grad ima samo Ko aru, Paroml upravo se gradi Gradska plinara. Iste godine Zagreb, u to doba jo mali, blatnjav i Senoin gradiæ s jedva devetnaest tisuæa du a, tek dobiva prikljuèak veæim europskim sred i tima, i to eljeznièkom prugom koja je prvi put zaju kala u Zagrebu, nagovje tavajuæi tak razdoblje novog procvata i rasta grada. Prometno povezivanje Zagreba pospje uje veæi i br i dotok ljudi, roba, kapitala i idej a, to je vjerojatno i razlog da gradonaèelnik Vjekoslav Frigan uspijeva rije iti mnog e goruæe gradske probleme, koje mu je u nasljedstvo ostavio njegov prethodnik na g radskom kormilu i prvi zagrebaèki gradonaèelnik (izabran 1851., nakon spajanja Grade ca i Kaptola u jednu cjelinu), Janko Kamauf. Gradonaèelniku Friganu bilo je jasno da je temelj za razvitak grada podiæi razinu higijenskih uvjeta ivota u gradu, pa z ato smjesta s istoène strane Harmice (na mjestu dana nje Glavne po te i Kurelèeve ulice) odstranjuje staru biskupsku klaonicu i sanira ju nu stranu Trga po kojem jo gaca stoka do marvinskog placa na dana njem Zr inskom trgu. Dr eæi se regulacijskog plana, koji je odmah dao izraditi i koji je ima o zadaæu omoguæiti plansko irenje grada prema jugu, Marvinski æe plac pretvoriti u park Zri-njevac, a od glavnog trga do Zrinjevca probit æe ulicu Marije Valerije (Pra ka)

, te na zapadnom dijelu Ilice prema jugu dana nju Gunduliæevu ulicu. Na komunalnom i ivotnom planu takvog grada, koji jo nema ni jedan javni kulturno-p ovijesni spomenik (Fernkornov Jelaèiæ bit æe postavljen èetiri godine kasnije), naravno da novinski oglas, koji svojim sadr ajem i stilom pripada samim poèecima marketin kog duha to nam prodire iz velikih gradskih sredi ta Austrougarske, izaziva malu senzac iju i veliko zanimanje kod dijela pismenih Zagrepèana u onih nekoliko starih kavan a koje dr e novine na bambusovim stalcima iliti zeitungschtenderima. »Javljajuæi potpisani tovanom obæinstvu i ovda njem i vanjskom da smo visokim poglavarstv om po-vla æeni da u Zagrebu uredimo i otvorimo tvornicu likera, rozalia, ruma i octa (kvasine), dajemo uljudno na znanje da smo ju, ne bojeæi se nikakvog nadmetanja, zbilja otvorili u Vla koj ulici br. 106, gdje smo i skladi te za izvoz uredili...« Tek to je prva hrvatska tvornica likera, preteèa dana njeg Badela 1862, otvorena, na taj se prvorazredni gradski dogaðaj osvræe, u to doba popularni, Kre iæev èasopis Na e gore list, koji donosi uistinu dojmljiv opis: 124

okus zagrebaèke tradicije »U Zagrebu, stolnom hrvatskom gradu idjahu neke nedjelje u Jurjaves (Maksimir op. a.) na etnju Laskom ulicom (Vla ka, naravno) dva surka a njemaèki se razgovarajuæ; prolaz uæi mimo kuæe gdje su gg. Mi-hiæ i Sabljiæ otvorili tvornicu likerah, ruma, vinovca itd. Nov velikim pismeni udaren natpis udari im u oèi, jedan od njih zapita: 'Wos izdt en tos tvornica, na to mu drugi brzo kao vje tak odgovari: 'Die Beidinung mit liqer ?...« Na sveèanom otvorenju prve hrvatske Tvornice alkoholnih piæa i likera nazoèan je, nara vno, i sam gradonaèelnik Frigan koji æe za sedam godina svoga na-èelnikovanja (1861. 186 8.) ne samo nazoèiti, nego i pokrenuti, organizirati i ostvariti za grad vi e va nih g ospodarstvenih, civilizacijskih ili èisto psiholo kih projekata. Tako æe 1864. organiz irati Prvu hrvatsku gospodarsku izlo bu na tada njem Sajmi tu, kasnije Kazali nom trgu, danas Trgu mar ala Tit a. Izlo ba je gospodarstveno i politièki irega opsega i znaèaja, a to sugerira i njen sl u beni naziv »Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izlo ba«, a imala je, kako kronike bil je e, »32 odjeljenja i oko èetiri tisuæa eksponata«. Medu izlo benim eksponatima, uza svu s lu fotografija, slikarskih mapa, dokumenata i crte a, èak i skladateljskih partitura (prva hrvatska opera »Ljubav i zloba«), potom ive i i stoke, strojeva i prehrambenih p roizvoda, ali i uzorci likera Tvornice likera iz Vla ke ulice. Ne treba ni spominj ati da je za uzvanike i goste uprilièena i degustacija na ih likera. Dvije godine kasnije Zagreb i Hrvatska nazdravljaju velikom kulturolo kom i politièk om dogaðaju: cijeli Zagreb, predvoðen gradonaèelnikom Friganom, te deputacije iz razni h hrvatskih krajeva i cijela hrvatska vlast na èelu s banom Pejaèeviæem, sveèano otkriva ju prvi zagrebaèki umjetnièki spomenik, Fernkor-nova Jelaèiæa na konju s isukanom sabljo m, dogaðaj koji je ovjekovjeèen na prvoj masovnoj fotografiji Zagreba i Zagrepèana jed nog od prvih zagrebaèkih fotografa Franje Pommera. Iste 1866. godine Zagreb obilje ava jo jedan civilizacijski dogaðaj: proradio prvi gr adski zubar. Prije toga zube su u bolnici na Jelaèiæevu trgu lijeèili lijeènici opæe praks e, a vadili ih kirurzi, to, naravno, nije odgovaralo naèinu modernijeg lijeèenja zuba , koje se primjenjivalo u ostalim veæim i naprednijim gradovima Monarhije. Prvi za grebaèki stomatolog zvao se Josip Hafner, èiju tehnologiju vaðenja zubi kronièar ovako o pisuje: »Naravno da se zub nije vadilo pomoæu kokaina da ne boli, i onako, sjedni na stolac, a Hafner ti tobo e pregledava bolesni zub, nevidljivo bi na njega polo io s voje mrzlo eljezo zubarska klije ta i dok si samo zajauknuo, zub je veæ bio vani... R ana se, naravno, ispirala rakijom ili jakim likerom...« 125 volite li zagreb? Na najvi oj razini s èa icama zagrebaèkog likera kucnuli su se hrvatski akademici prigod om sveèanog otvorenja JAZU-a (danas HAZU) 27. srpnja 1867. u Dvorani Narodnog doma u Opatièkoj 18. Sveèanosti je prisustvovao i gradonaèelnik Vjekoslav Frigan, koji je u toj istoj dvorani 1862. - koje li podudarnosti s poèetkom proizvodnje zagrebaèkih alkoholnih piæa! -zamalo bio svrgnut s gradonaèelnièkog stolca. Na nekoj zabavi s ples om u spomenutom gornjogradskom Narodnom domu, gdje se toèila i estica tek otvorene i u novinama reklamirane prve zagrebaèke Tvornice likera, na gradonaèelnika se Friga

»Mc Donald's«. izla e. dakle. Domaæi su plemiæi doveli iz Po una pivo-kuhara. predao je godine 1753. Vladimir Arko je. ali proslavit æe je Franjo Pokornv. Badel 1862. Cvijiæ u Jutarnjem listu 1924. i danas njegov nasljednik Badel 1862. Pokornv. za titni znak. kolovan. njegovi slavni prethodnici zavr ili.. Bilo je to godine 1740. bogat i utjecajan. destileriju). europski orijen-. Godine 1774. tiran. nastav io je Vladimir Arko. kako se za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela dvadesetih godina pro -j log stoljeæa govorilo. te nakon Drugog svjetskog rata »Marijan Badel«. m ajstora Franju Tobasija'Hosza. Na jednom mjestu pi e: »U na ih vino-1 gradih za kopano je golemo blago i obilato vrelo dob-. koje su davale plemenito vino. meðutim. sastavljao potpun inventar koji je u zemaljskom arkivu saèuvan.tradicija je tradicija! . te ima na br izi svu varo ku imovinu. ime kojega æe po stati sinonimom zagrebaèke i hrvatske proizvodnje alkoholnih piæa i vina. Gracijan Mihiæ i Eugen Sabljiæ. koji je veæ bio promaknut do varo kog kapetana. kako bi se to dana njim politièkim rjeènikom reklo. i sam ponikao iz obitelji u kojoj je proizvodnja alkoholnih piæa obiteljska tradicija (otac mu j e na Kaptolu dr ao. rostanja. Ova . naravno . zuje. mo da nije bila zgodna zdenaèka voda. ali i pouèava te dru ge potièe u svojim broj-l nim napisima. participirao u dru tvenom. Arko je u Vla koj ulici us pio stvoriti najveæu i najuspje niju tvornicu alkoholnih piæa koja je opskrbljivala ta da nju Jugoslaviju. paèe.): »I Pivarska ulica ima s voju pro lost. to ga je mjesec dana prije dobio na dar prigodom sveèanog otvorenja Tvornice u Vla koj ulici. ali jo veæim koracima ili. : Tamo gdje je Franjo Pokornv.« ] Kao uva eni graðanin i struènjak. obrazovan. upravu u ruke novog komornika Adama Sirotnika. obru ila skupina nazoènih hrvatskih mu eva zato to je plesnu veèer dopustio ot voriti njemaèkim èasnicima. kao pionir domaæe proizvodnje estokih piæa. sveèano otvara i Za grebaèka pivovara u Ilici. a na kojoj æe izrasti nekoæ moæna i slavna tvornica Arko. naime.. gospodarskom i politièkom ivotu Zagreba i dr ave. èak se i jedna gornjogradska ulica zove Pivarska (d anas Basarièekova). pret eèu danas popularne »O ujaèe« iliti »Zuje«. dodu e malu i primitivnu. koholnih piæa. mo emo podiæi i èa u ili kriglu zagrebaèkog piva. dvojica zagrebaèkih poduzetni ka. putuje. U Zagrebu se piva proizvodi mnogo prije otvoren ilièkog industrijskog kompleksa. pa nam daje sliku o toj varo koj pivovari. Tom pr igodom je Franjo Smidt. stao. ali i nje. èovjek koji je malu neuglednu tvornicu uzdiga o do najveæeg hrvatskog izvoznika piæa. Izrastao na tako bogatoj tradiciji u proizvodnji al.j ske gospodarske komore. A od 1892.. pronoseæi tako kroz j pokoljenja zagrebaèkih i hrvatskih u ivalaca i potro aèa (tu valja pribrojiti.. pa je tako bio i na èelu H rvat. nastavio je tamo gdje su . utemeljujuæi viso ke standarde poslovanja i kakvoæe proizvoda. filozof ska sentenca Pij malo... kraj je i negda njeg i ndustrijskog carstva Arko. Kad je on imenovan gradskim senator om. ubojstvo). gdje se u Se-' noinu Zagrebu ezdesetih i sedamdesetih godina odigrava cjelokupni dru tveni ivot grada.i skim koracima. da Zagreb gazi upravo ameri kan. ali o kakvoj je proizvodnji rijeè. a taj je nedaleko upnoga dvora uredio malu pivovar u. No posao mu nije uspijevao. prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju piva. Uspje an.. kao to znamo. najbolje æe posvjedoèiti opis iz starih novina (Antoni-ja K. vlasnik vla koulièke tvornice alkohola.i gova vlasnika Vladimira Arka osobno (izv r io je samo-.na. istra-. Prvu tvornicu likera pokrenula su i otvorila. Pokornv je svoju tvornicu likera ure dio u uzornoj klasicistièkoj zgradi s posebnim proizvodnim pogonima na uglu Maksim irske i dana njeg Kvatriæa. jer se upravo te godina (Zagreb iste godine dobiva velebnu zgradu Glavnog kolodvora i tvornicu kave »Franck«). dakle. Franjo Pokornvj rado je viðen gost u najotmjenijim zag rebaèkim kuæama i palaèama zagrebaèkih plemenita a. a gdje je danas . Neko vrijeme bio je upravitelje m pivovare varo ki komornik Franjo Fabi-janec. i izvoz) legendu i . Pokornv sa svojih putovanja donosi najmodernija tehnolo ka rje enja. a zacijelo nisu zagrebaèke èuvene gorice. a u koji je ugraðen poslovni moto. Putujuæi svijetom i prateæi suvremena dostignuæa. P okornv je svakako najmarkantnije ime u cjelokupnoj zagrebaèkoj povijesti proizvodn je estokih alkoholnih piæa i vinarstva. odluèila je zag rebaèka opæina da za 950 forinti prekupi pivovaru. i to plesom zvanim vvalzer! Gradonaèelniku nije preostalo nego da posegne za bocom likera. Drugi svjetski rat. pij dobro to se dosad. uèi od naprednijih. uvijek vi estruko vraæalo 126 okus zagrebaèke tradicije Uzdravlje za sve lijepo i vrijedno to se u starom Zagrebu dogaðalo.

nekoliko je puta u meðuvremenu modernizirana. »Henrik IV. Kava je u Zagreb. f armu. proizvodi prva za grebaèka tvornica kave i kavovine Hinko Franck.. naravno.Zagrebaèku pivovaru u Ilici 224. jedan od najveæih u Zagrebu. jer su gust e hrpe okru ivale mjesta gdje se je toèilo pivo. U vrtu je u 127 volite li zagreb? posebnom paviljonu svirala vojnièka glazba domaæe pukovnije po izboru komande. koji æe postati sinonimom za grebaèke kave. Bilo je paèe mnogo vje taka optimista koji su posve ozbiljno tvrdili da je ovo pivo bolje od svakog drugog piva.. to su kod toèenja piva. Kovaèiæ). koji i bez reklamnog pretjerivanja. plehnate fla e. veæ si s vatko sam morao sve priskrbljivati. koji su svojim asortimanom prilagoðeni tr i tu i znatno prema uju osnovnu pro izvodnju kave i kavovina. Cijelo su poslije podne. U veèer bilo je na tisuæe ljudstva u vrtu.se sastojala od gostionice. Gr aðanstvo je u kavanama pilo bijelu kavu i kapuciner. naravno. »Jo poèetkom 20. nepotrebno 'dajèare'. Patriji. izvje æuje: »Juèer poslije podne otvorena je sveèanim naèinom nova pivovara.« Tako se u jednom letku s poèetka 20. Na damo se da æe ih uprava pouèiti o njihovoj du nosti. kao i svi ostali kava. kako se sve do 1945... u kojoj su u ivali na i istoèni susjedi. Tvornica Hinko Franck Sinovi d. Novo domaæe pivo mnogo se je hvalil o. do la mnogo prije Fran-' cka.« Nakon vi e starih primitivnih pivovara na Gra-decu. odazivalo se gotovo kod svakog stola. Ta njemaèka tvrtka. I to. irajzlina za molcanje p enice.. Arku. Jo u osamnaestom stoljeæu. tra-kurah vek ih i manj ih. stoljeæa reklamira ilièki Franck. koji su se dijelili. Belgijanci i Moravci. istina. Fr anckovu kavu.. Vidjelo se da uprava pivovare nije oèekivala tako mnogobrojni posjet pa o kakvoj podvorbi nije bilo ni govora. kojega se podrijetlo ne zna. O tom velikom dogaðaju za Zagreb Obzor 13. doæi æe nam alica) vruæe kave.d. dodu e. zagrebaèke kave. u godini proizvede vi e od dvadeset tisuæa tona razlièitih proizvoda. 'jako dobro' i 'ba je teèno'. .i log to na i preci dugo nisu prihvaæali tursku kavu. a neke opaske latin tinom.i nari koji su u osam naestom i devetnaestom stoljeæu' poslovali u Zagrebu. a prije nego u SAD i Maðarskoj. Danas je Franck moderna indust rija s oko tisuæu uposlenih. ali je unatoè tome bila i osta la najveæa i najmodernija tvornica kave na Balkanu. vicarskoj i Rumunskoj. 128 okus zagrebaèke tradicije stoljeæa turska se kava kuhala samo na sajmovima i pili su je uglavnom seljaci. vozila bezbrojna tram vajska kola opæinstvo do nove pivovare. a sav posjet od dva sata poslije podn e do dva sata u noæi raèuna se vi e od 8000 ljudi. u Zagrebu se spominje »caffeariu s«. bio je dupkom pun graðanstva iz svih slojeva glavnoga grada. srpnja 1892.« Nakon malko pretjerane u ivancije u Pokornome. I to. koju u iliè-kom susjedstvu od iste 1892. koja je na zagrebaèkim stolovima prisutna stotinu i èetrnaest godina. Prostrani vrt... a poznato je samo da je u Zagreb do ao iz Europe. toènije 1756. Nije u redu to su joj programi. Mahom su to bili Austrijanci . iako svaki put uglavnom otpisan im strojevima iz veæih sestrinskih tvornica u Europi. a osobito pod veèer. 'Izvrsno'. kavanar. elio je svome narodu takvo blagostanje da nedjeljom b ude na svaèijem stolu koko u loncu. paèe i od mnog o hvaljenog plzenjskog. tavana (gornja bolta) i podruma (donja bolt a). Badelu i Zagrebaèkoj p ivovari. kralj francuski. nakon tvornica u Austriji.d. Uopæe se mo e *' reæi da je domaæe pivo sve zadovoljilo i da je prvi pokus izvrsno uspio.. 'oslasno'. Da to da nije bilo hrvatske nomenklature. Zagrebaèka tvornica Hinko Franck Sinovi d.« (K. zo ve . otvara svoja postrojen ja u Zagrebu. bili njemaèki tiskani. kuhinje. pa je to vjerojatno raz. a pogotovo zagrebaèko g tr i ta. Zagreb napokon dobiva i prvu m odernu industriju piva . postaje sinonimom za sve gener acije kavopija do na ih dana. ali je svojim trudom postigla da je sada u svakom domu barem jednom na dan alica bijele kave na stolu. Vrlo mnogo opæinstva ne na av mjesta vraæa e se u gr ad. isto tako ne bi smjelo biti da konobari i sluge. kao naru-. Osim to je glavni opskrbljivaè domaæeg. tj. Èe koj. to se u Zagrebu toèe. Pod veèer bila je tolik a navala opæinstva da je trebalo mnogo napora da si mogao doæi do èa e piva. nema. pa se predmeti zabilje ili grotesknom nijem tinom. To su bile: mere iz pleha..i Nijemci. Italiji . imenom Valentius Horro. èena za mamurluk i vaðenje fleka. Zadovoljstvo i radost zrcalila se je na svaèijem licu to je na domaæi proizvod tako dobro uspio. Vje taci i nevje e zadovoljno isticahu njegove vrline i prednosti pred tuðim pivima ..

Kra eve bajadere danas su jedna od najtr a enijih poslastica sa svjetskih trgovaèkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatski h izvoznih proizvoda. ide preko Dugog Sela. Rasprava o rebi gradnje pruge Zagreb . Austrijanci i Èesi. a gubi Karlovac. vina. Od Zagrepèana su v lakom prije putovali i Meðimurci.). 1942. rujna 1894. Nakon obilne konzumacije zagrebaèkih likera.. Ta je pruga .).. a istodobno od Ju ne eljeznice otkupljuje i prugu od Zagreba do Karlovca i tako postaje vlasnik cijele pruge od Budimpe te do Rijeke. Dvije godine k asnije vlakom se-nio e od Zagreba preko Vinkovaca do Mitrovice. nije naodmet prigr isti tradicijski zagrebaèki keks. poznat i na sv jetskom tr i tu. koja se 1870. Jedan od èe kih me tara. piva i kave. Do uvoðenja pruge 1865. S druge strane. duhan i ostalu robu. tranzit robe skrenut je preko Zagreba. U meðuvremenu. a prvi vlak na toj relaciji krenut æe.evoj (Branimirova) godine 1911.. Povezivanjem Karlovca s prugom. prema Rudolfu Horvatu (Pro lost grada Zagreba. Gradnja pruge od Siska preko Zagreba. Ljubljanom. obljetnicu. proslavio je 95. pa do Zidanog Mosta i u Trst. dovr avane su pojedine dionice. C elje i Ljubljana sa eljeznicom mnogo prije povezani nego Zagreb. karamelu ili rebarce èokolade. dakle. Grazom i Beèom. pa su tako Maribor. Krievaca i Koprivnice za Maðarsku.) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatki a. koja æe austrougarsku metropolu s jadranskom lukom povezati tek jedanaest godin a kasnije. jer pruga od Budima do Trsta. taj na renomirani proizvoðaè. ali industrijska proizvodn ja èokolade i bombona u Zagrebu poèinje tek kad su spomenuti Konig i Slavoljub Deuts ch osnovali tvornicu Union. listopada 1862. pa do Zidanog Mosta poèinje 1861. do kojeg æe pruga stiæi tri godine kasnije. unatoè nepovoljnoj konfiguraciji tla i potrebi probijanja tunela i gradnje vijadukata. nego. 4.. Vinkovaca pa do Osijeka bit æe otvorena 1889. koji je devedesetih godina uspje no privatiziran. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguæe k onkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugar-skoj.395. jedan je od na ih najsigur nijih i najznaèajnijih izvoznika.Vara din vodi se dvadesetak godina. prolazi kroz Kotoribu i Èakovec. poèinje gradnja prug e. 129 vlakom u pro lost civilizacijske novosti iz starog zagreba ZAGREB GLAVNI KOLODVOR^. Iz Zagreba sada vlak. Tako se do Graza sada dolazi prije i udobnije. Savom i Kupom lade su u Karlovac iz Slavonije i Banata dopremale ito. rujna 1886. zahvaljujuæi Dionièkom dru tvu Zagorske eljeznice. Vara din æe morati jo prièekati na prikljuèenje eljeznièkom prugom na Zagreb. A tri godine kasnije ugarsko-hrvatsko ministarstvo prometa gradi prugu i od Karlovca do Rijeke (nagodbom. vlakom u pro lost Prvi je vlak u Zagreb doju kao 1. te stjeèe pravo na usp ostavu jedinstvenog cjenika. a veæ godin u dana kasnije Zagreb je vlakom povezan s Trstom. Zove se Prva hrvatska tvornica kandit a Lachman. drvo. ali kompletna pruga preko Vrpolja. naime. koja æe biti pu tena u pogon 1860. Bjelovar æe jo morati èekati da i on bude eljeznicom pribli en hrvatskoj metropoli. Najuspje niji u tom poslu su Nijemci.322 forinte i 50 novèiæa. A kako je Kras izrastao na dvjema starim zagrebaèkim tvornicama Unionu i Bizjaku iz Savske (osnovana 1926.Franck. Veæ 1897. to se potom kolima po lijepoj Lujzijans koj cesti otpremalo dalje prema lukama u Bakru i Rijeci. do Karlovca. pa preko Rume do Z emuna na jugu i Petrovaradina na sjeveru hrvatskog Srijema. Mariborom. Rijeka je pod ugarskim pa tronatom). Uspostavom ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. recimo. Taj dugo oèekivani i sveèani trenutak doèekat æe 12. Zagreb æe se okoristiti utoliko to se rad a ideja za eljeznièko povezivanje s Budimom. na poèetku st oljeæa (1902. Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavno m ruèno mije a smjesu za èokoladu i bombone. Karlovac je najjaèe tr govaèko sredi te u Hrvatskoj. iako se o potrebi eljeznièkog pove zivanja Zagreba s Beèom i Trstom raspravlja odmah nakon to 1846. tako je i tvornica èokolade Union sagraðena u tada njoj Baro. stajala 7. i ostvaruje. U to doba Zagreb je veæ preko Siska bio spojen sa Slavonijom i Bosnom. Povezivanjem dvaju gradova eljeznicom do biva Zagreb.. kad je otv . Zagreb ima svoju tvornicu kandita. Kako je urbanistièkim planom u to doba industrijska zona bila predviðena uz eljeznièku prugu. Julije Konig.

a u ponedjeljak je zapoèela rasprodaja pojed inih aparata za pretplatnike. Centrala je bila na Krvavom mostu 2. eto. Zagorc i. putnièkih i poslovnih vlakova. Centralni je ureðaj posve ureðen za slu bu. Stvar mi se nije èinila za p raktièki ivot. Koncem ovog tjedna mogli bi radovi na instaliranju biti dovr eni. navodno. Zagrepèani su se slu ili kolodvorom Sava ili Ju nim kolodvorom (kasnije Zapadni). razgovarati jedan sa drugim. koliki Slavonci. Ta j telefon po ici spojen sa vodovodnom strojarnicom i kao to se telegrafièki obæi sa na jdaljimi krajevi. kako se isprva zvao. tako se iz graðevinskog ureda na Vieænici mogu kod vodovodnog zden ca za kolodvorom. pruga se te ko i dugo probija kroz Liku do Zagreba.. Taj sretni dogaðaj spajanja Dalmacije sa Zagrebom dogodit æe se te k 17. ali samo do S iveriæa. gdje opazih kav stroj. molit æemo lijepo. vi e kao igraèka. po zanimanju tipografa i novinskog urednika. Banijci. meðutim. te njihovim najavama putem razgl asa. i to zahvaljujuæi poduzetnom duhu g raðanina Wilima Schwartza. Dr avni kolodvor èekao punih trideset godina. avionima i osobnim automobilima. biti produ ena i do Virovitice. ne gradi svaki dan. meðutim. ti na i dragi preci nisu. koja æe potom 1900.) uvelike prigo varalo izboru lokacije. a ovaj bi moga o poslu iti svrsi i kad Zagreb bude mnogo veæi. obavje tava Agra-mer Zeitung u broju od 22. Iako oni prvi vlak. nu nek ako otajanstven od èovjeka. jer kolodvor se. Najdu e æe na vlak iz Zagreba. koga nevidim i neslutim i koji mi odgovara kao sredstv om nepojmljive èarolije. podsjetiti da je Zagreb na Glavni ili. 134 vlakom u pro lost Zanimljivo je napomenuti da se veæ za vrijeme postavljanja pruge i gradnje dana njeg a Glavnog kolodvora prije toèno stotinu godina (gradnja poèinje 1891. a potom i do Knina 1888. Koliki su Dalmatinci u meðuvremenu vlakom stigli u Zagreb. a vrlo je jednostavno konstruiran. èekati Spliæani. Hercegovci i Slovenci.. koji me da to veoma zanimao kako sam o njemu u novinama vi e puta èitao. koliki narod i dandanas. a zagrebaèke se novine ogla avaju: 136 . koji danas slu i jo kao scenografija za snimanje stranih i domaæih filmova i televizij-! skih drama. nu ovih dana doðoh sluèajno u graðevinski na ured na Vieænici. travnja 1881. Na prvu telefonsku centralu ukljuèeno je trideset pretplatnika. svakodnevno 133 volite li zagreb? sti e na Glavni kolodvor i s njega odlazi na sve strane! A upravo u tim dolascima i odlascima brzih. posijan je virus putnièke groznice koja je inficirala tolike generacije Zagre pèana. Meðimurci. u zgradi u kojoj je danas i knji nica »M. èija se radnja dogaða u davna vremena. unatoè autobusima. U prvi èas me je èudno prese-mitio glas dosta jasan. isuvi e blizu grada (a grad je u to doba zavr avao sa zgradom JAZU/HAZU!). Primorci. Podravci. prosinca 1866 . srpnja 1925. ali su graditelji mislili i na buduænost.. ona je svakako nadilazila svoje vrijeme. A to se velièine tièe. uoèi otvaranja centrale. pa bi jednoga dana mogao postati branom irenja Z agreba prema jugu. Koliko god mislili na buduænost. koja je. pod malim naslovom Telefon donose izvje taj sv ojeg reportera: Takav èudnovati telefonièki aparat imadoh priliku vidjeti odmah s poèe tka. Prvu telefonsku centralu Zagreb æe dobiti 1886. nekada njeg suradnika Ljudevita Gaja. svoja tri kilometra daljine. Tek je nekoliko dana pro lo kako je proradila zagrebaèka telefonska centrala i kako je telefonski povezan mali broj pretplatnika. Pojedini aparati povezani su jo juèer na centralu i m ogu veæ saobraæati s njom ili veæ s onim ureðenim postajama.. Zagorka«. J. imaju veæ 1877. Moslavci. do gradnje Glavnog ko lodvora 1892... Valja. Od prikljuèenja Zagreba eljeznièkoj] mre i 1862. a pretplatnici s b rojem jedan i sa dva -Prva hrvatska tedionica i Tvornica ko e. prvi put Narodne novine od 16.orena pruga Kri evci Bjelovar. ni sanjati mogli da æe taj isti kolodvor svrsi slu iti (i to kao jedini!) u dana njem milijunskom Zagrebu! 135 halo zagreb. ba ka o da sjede u istoj sobi. Instaliranje zagrebaèke telefonske mre e koraèa ustro naprijed.

koja ne èasi èasa. dagerotipija (nazvana po francuskom izumitelju Dagguerreu). te spojen sa zgradom Banske vlade na Markovu trgu. malo je vi e od dvije tisuæe pretplatni ka.. prvog u Hrvatskoj i u jugoistoci nom dijelu Ev rope. \ I sam ban Jelaèiæ osobno je bio ukljuèen u radove. O tome nas izvje æuje prof. idemo raditi. a autor prvoga na eg brzojava (èuva se u Hrvatskom arhivu) nije nitko drugi n ego ban Josip Jelaèiæ. Njegov je pozivni broj 530. Sada smo u proljeæu 1850. Bell otkrio 1876. Ko d toga valja podsjetiti na brzo. u dana njem aktualnome zagrebaèkom imeniku samo je Horvata n a tisuæu ili tri gusto otisnute stranice! Prvi u prvome telefonskom imeniku po abe cedi bio je Milan Accurti. koji. Godine 1896. pi e dri Mu eviæ. samo godinu dana kasnije imao je odjeka i u Z agrebu. to æe se kasnije. to u odnos u na okolnost da su mnogo veæi gradovi sa 10 telefonskih postaja (prikljuèaka op.. pogotovo nakon 1918. in enjer koji rukovodi radovima. to prije izveden bude. toliko su napredovali. pre uæivati ili umanjivati.. naime. a po polo aju kraljevski dr avni odvjetnik. / usprkos èestim o teæenjima brzojavnih ica. oko telegrafskog povezivanja Zagreb a s Europom. To su rijeèi prvog brzojava otprije stotinu i èetrdes et godina. 137 brzojav bana jelaèiæa Sradostju sam primio va u viest. koji se èuva u HP-muzeju. koji pi e kako je Bansko vijeæe Hrvatsk e veæ 29. prosinca 1849. uz ostalo.. to ga je amerièki fizièar A. Na i su po tovani preci. ) poèeli za Zagreb daje dobru svjedod bu. rujna iste godine telegrafski vod do Zagreba dogotovljen. G. u Zagrebu je prvi aparat viðen samo tri godine kasnije. napisane su na hrvatskom. nego jo iste godine kad Dvorska kancelarija u Beèu (15. Vladimir Muljeviæ. imali sluha za civilizacijske novotarije svoj eg doba. pustimo pusta naklapanja i prièe. Oton Kuèera. broj gara e i stana famoznog Ferde Budickoga.. kojim je obuhvaæena i Hrvatska.. po-i 138 brzojav bana jelaèiæa . tj. a prvi telefonski imenik iza ao je tek 1911.. Za najavu jednog od narednih poglavlja mo emo okre nuti broj 545.. a na broj 880 odazivao se poznati z nanstvenik prof. Dokaz tome je da je broj pretplatnika narastao na 30. iako je ostali tekst formulara na njemaèkoj g otici. To je.85 kilometara. 1 Ne treba stoga zaboraviti da je Zagreb oduvijek bic sastavni dio Europe i ravnop ravno s njom sudjelovao u krèenju putova progresa. zove se Kri tof Je ek. pi e da bi se na mjerodavnom mjestu u int eresu slu be ishodila dozvola da prikljuèak telefona sa centrale u Zagrebu na moj dv or u Gredicama. Medu pretplatnicima nalazi se nekoliko civ ilnih ustanova i ne mo e se dvoumiti da æe se i ostala dr avna i vojna nadle tva i uredi prikljuèiti na obæu telefonsku mre u. Prve zagrebaèke telefonistice zovu se Betika Rih-tariæ. u kojoj se kao glavni razlog navode èeste uliène demonstr acije. kad je u svijetu otkrivena foto grafija. poduzima konkretne kora ke. prvi put Tek je pro lo nekoliko dana da je u Zagrebu uveden telefon i mo e se veæ sa sigurno æu reæi daje postao nu da. u Parizu. Za telefon je molbu svojeruèno napisao i knji evnik Ljubo Babiæ. Dvojbe nema: telefon u Zagrebu ubrzo postaje potrebom. Vrhovni zeml jomjer. poznatiji kao Ksaver Sandor Gjal-ski. sa stanom u Skalinskoj ulici. koji se u Zagreb dovezao prvim automobilom.. Taj epo halni izum izmi ljen 1839.. U tom najstarijem telefonskom imeniku. veljaèe) donos i dekret o uvoðenju elektriènih telegrafa i provoðenje Generalnog plana o gradnji tele grafskih linija i stanica. dijelio sudbinu civilizacijskih i tehnièkih otkriæa. radovi koji su zapoèeli u p tjednima 1850. kako se vidi. dr. gotovo telegrafsko reagiranje hrvatske vlasti.halo zagreb. Tako su izgradnjom telegrafskog voda. kad se na uvoðenju telegrafske linije Zidani Most Zagreb veæ naveliko radi. a. a razdaljina na kojoj se postavlja telegrafska linija iznosi 83. a ilustracije radi. to se vidi i po brojnim mo lbama za telefonski prikljuèak. izdalo nalog za gradnju telegrafa i pripremnih linija.. dr. A slièno je bilo i s telefonom. Laura Sekuliæ i Viktorija Soro nijeviæ. gdje æu èe æe na mom posjedu boraviti. daje 10. Pokazalo se to i desetak godina ranije. dopisom se gradonaèelniku obraæa oru nièar po staja s molbom za telefon. zavr ene sve potrebne predradnje za ukljuèivanje telegrafa u Zagrebu. Ali.

meðutim. k ojim je upozoravao pje ake koji bi prelazili prugu. a morzeovim signalima iz Zagreba u Beè odaslao ga je relegrafist Dragutin Stipetiæ. S radostju sam primio va u viest. rujna 1891. Taje izlo ba bila povezana s mnogim drugim priredbama. Konjski tramvaj Zagrepèani su kratko zvali konjka. Frankopanskom do Ilice tek 5. odakle ga je 1848. prikljuèuju se Karlovac i Gospiæ. O pokusnoj vo nji . u Beèu. do Maksimira 12. zapisuje Kovaèiæ. Po ta je iz Beèa dolazila samo dva puta na tjedan! Ravnatelj svih po ta za Hrvatsku i Slavoniju nije stanovao u Zagrebu. Obavijest je glasila: Telegraf je u r edu. nego prava. Tako je 5. svi veæi gradovi u Hrvatskoj br zojavno bili spojeni sa Zagrebom. visina 2.. Vukovar. i to ne elektrièna. ali je konjski jo godinu dana ostao na nekim sporednim prugama. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu. a telefonski godine 1888.8 metara. imao samo jednog èinovnika za listovnu i jednog veæ nemoænoga starca za novèanu otprem u. Vinkovci. jo jedan nadimak. Isprva je nabavljeno samo esnaest kola deset zatvorenih i est otvorenih.. Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novèiæa. brzina oko sedam kilometara na sat. eljeznièki 1862. Grazu i Budimpe ti! Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremi ta na Savskoj (na mjestu gdj e je danas Tehnièki muzej) uz kazali te. Sto je pojava telegrafa i moguænost komuniciranja sa svijetom brzojavom znaèila za t ada nji Zagreb i Hrvatsku. S uvoðenjem konjskog tramvaja Zagreb dosta kasni za velikim europskim gradovima. o èemu je banski namjesnik Len-tulaj (1774. da bi do 1875. ban Jelaèiæ iz Beèa isto tako kratko uzvratio: S radostju s am primio va u viest. al i je sa sobom mogla povesti jedva tri putnika! To bija e jedini redoviti osobni pr omet. Kovaèiæ zapisuje: Zagrepèani onoga vremena nazivali su konjski tramvaj aljivim imenom filoksera i to se ime odr alo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo. a ðaci i vojni ci plaæali su pola karte.. 139 1 * JlL tramvajski krug Ukrcamo li se u tramvaj s Kre imirom Kovaèi-æem. Daje barem po tanski promet èestito djelovao! Ali po tanski je ured u Zagrebu do 1848 .5 i irina 1. kad aljivi zagrebaèki list Biè donosi vijest: Tramvajski promet je veæ uveden ali. jer to nije kraj. staviti stop. Kolosijek je bio u i od dana njeg. K onjski se topot po traènicama navodno daleko èuo. Sisak.. to bi bilo u duhu telegrafsko g komuniciranja. Dili ansa je svaki treæi dan odlazila iz Zagreba u Beè. na to je. Godine 1891. dok se u Zagrebu o toj ideji javno raspravlja te k 1885. k oji ga uvode veæ ezdesetih godina. najbolje se vidi iz opisa zagrebaèkih prilika toga doba u Pro losti grada Zagreba Rudolfa Horvata: Zagrepèani se dugo morahu zadovoljiti samo po tanskim prometom.. a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan. Osijek i Slavonski Brod. rujna 1850. a tri godine kasnije sa Zemunom i Petrovaradinom.. nego tek poèetak komunikacijskog povezivanja hr vatske metropole s ostalim dijelovima Hrvatske. pa Vara din. rujna te godine poèeo vozi ti prvi konjski tramvaj. znajmo da æe ga vuæi jedna konjska sila. Uvoðenjem telegrafskog ureda 1850. nego u Vara dinu. Na kraj ovoga teksta ne treba. preteèa kasnijih zborova i dana njeg Velesajma. te izdao nalog zagrebaèkoj upaniji i gradu Zagrebu da pru e to veæu potpo u pri uvoðenju telegrafa. Europe i svijeta. meðutim. godinu dana kasnije Bakar. Prvi tramvaj na elektrièni pogon provozio je zagrebaèkim ulicama 18. I tako je 28. kolovoza 1910. jer je grad Zagreb d obio brzojavni spoj istom godine 1850.6. a du ina im je bila 4. gdje se ban dr avnièko m slu bom zatekao.urivao radove. Imao je. u Zagre b premjestio ban Josip Jelaèiæ.. 1857. o èemu K. a konj je o vratu imao i zvonce. slu beno otvoren Slu bujuæi telegrafski ured.-1864. Tekst je bio vrlo kratak. Senj i Otoèac. medu koje je spadalo i sveèano otkriæe Kaèiæeva sp omenika u Mesnièkoj ulici i prva velika slikarska izlo ba u Zagrebu.. naravno.bila je velika gospodarska izlo ba u Za grebu.) obavijestio bana Jelaèiæa u Beè. Zagreb je najprije spojen s Beèom i Trstom. kao to znamo. Moralo se misli ti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali o d udaljenoga Ju nog kolodvora dolaziti u grad. Godine 1854.

I tako do na ih dana..). od Kazali ta do dana njega St udentskog centra. a minimalno ulagao. a sada kao da njihove kape vjetar nosi.).Dubrava.. godine 1937. U toj radionici izraðen je vlastiti tip tramvajskih kola . Strani kapital koji je ulo io u Zagrebaèki elektrièni tramvaj obilato je izvlaèio dobit. Nije vozio brzo. 143 kola bez konja Èitatelju ovog teksta. Ponovo K. Gradska tedionica financira gradnju vlastite radionice za p opravak tramvajskih kola. pa se dogaðalo i to da publika izbatina kojega neopreznog biciklistu kad b i malo br e vozio. a godinu dana poslije sagraðen je i nadvo njak na Savsk oj. gotov o sve dionice Zagrebaèkog elektriènog tramvaja d. te pruga Kvaternikov trg Heinzelova Sajmi te (napu tena godine 194 5.Godine 1928... prema nacrtima in enjera Adolfa Ko aka i Dragutina Mandla. sagraðena je okretnica u Maksimiru. s velikim valjkom otraga za benzin i samo s jednim sjedalom. protiv kojih su konzervativci ogorèeno protes tirali. potkraj devetnaestog sto ljeæa. i nova pruga Dra koviæeva . Pje ake su prvo uznemirili bicikli. Zagrepèaninu. a godinu dana kasnije u Jagiæevoj i Jukiæevoj itd. nakon uvoðenja elektriènog tramvaja na veæ spomenutim osnovnim prugama. Savska cesta je dokraja dobila dvostruki kolosijek. a nas je sila nevidiva èasomi-ce istrgla nji hovu vidiku. okretao se. pruga u Zvonimirovoj. Svijet je ostao zapanjen. prvi put se pro iruje 1911. gdje je ureðeno ii 142 tramvajski krug okreti te. 1945. koji obogaæuju ZET-ov vozni park.. sreli smo vo jnike gdje idu na vje bu. te 1931. Godine 1924. Da bi se potpuno izbjegla ovisnost o 141 volite li zagreb? inozemnim partnerima.. a i lijepo ih je na ulicama vidjeti. ali je strahovito tropotao ireæi oko sebe neki ne . zatim je sagraðen i drugi kolosijek na Savskoj. U glavn im ulicama pojavio se rijetko koji fijaker pa je fijakerist vikao otegnuto Hoop. pa je tramvaj uskoro do ao u jadno stanje.Mirogoj (nap u tena 1930. Prva kola izraðena su 192 2. Mre a: tramvajskih pruga. I do novih modernih nisko-podnih tramvaja domaæe proizvodnje. Bo e èuda! Prije si ih mogao sve jednoga za drugim prebrojit i kad si se vozio na konjskoj eljeznici. pruga u Mihanoviæevoj. napu te na je kru na pruga kroz Kukoviæevu (Zeleni val) zbog nerentabilnosti (pruga je odstr anjena tek 1928. Taj prvi automob il koji se pojavio u Zagrebu nije bio ba ni toliko velik.elektriènim tramvajem tada nji novinski izvjestitelj izvje tava: Vozeæi se. 1942.. sagraðena je pruga Zvijezda Ksaver. projurio kroz ulicu na èudnovatim kolima bez konja koja su djelov ala na zaprepa tenu publiku poput plamenik kola gromovnika Ilije.1 sagraðen je sjeverni kolosijek u Maksimirskoj ulici i ui Ilici od Vinogradske do Crnomerca. I sada zamislite u tome idiliènom Zagrebu pojavu kola bez konja. fi nancira gradnju novih i rekonstrukciju starih tramvajskih pruga. 1935.d. Kovaèiæ: Kakvu je paniku izazvao zagrebaèki trgovac Budicki kad je jednog d ana godine 1901. nije ba lako doèarati Zagreb. upozoravajuæi time bezbri ne pje ake da mu otvore put. a zatim pruge u Dra koviæevoj i Branimirovoj. Godine 1924.. umornom i sve ivèanijem od gradske ludnice i prome tne gungule. sagraðen je drugi kolosijek izmeðu Jelaèiæeva trga i Glavnog kolodvora .Mirogoj. njegovo sredi te. a godine 1916. a karakterizirali su ih vrlo èvrsta konstrukcija i jaki motor. prvi automobil. a da ih ni jedno vozilo ne uznemiri. zatim drugi kolosijek Zvijezda . Godine 1932. pruga Maksimir . a vozio je umjerenom br zinom. ureðene su okretnice kod Savskog mosta i na Kvater nikovu trgu (tramvaj je tada okretao iza zgrade gradskog kupali ta). Samo. godine 1926. otkupila je Gradska tedionica te ona postaje vlasnikom tramvaja. oblik mu je bio ne to nezgrapan..Nova Ves . kako ga opisuje Kre imir Kovaèiæ: Bio je Zagreb pravi raj za pje ake koji su mogli spokojno etati posred ulice i na s redini trga cijeli sat razgovarati. Pa ni velesipedi s visokim kot aèima otraga nisu bili nikakva opasnost jer bi u sluèaju sukoba stradali vi e nego pje a k.Medve èak.). Godine 1916. Godine 1929. to traje sve do 1930. kad je uvedena pruga Kaptol .

ne samo da voze prebrzo nego se i utrku ju. kako ka e Kovaèiæ. koji æe m nogo godina kasnije ovako opisati prvi automobil: Nije bilo anlasera pa smo se muèili kurblanjem.. A novine veæ 1905. 144 kola bez konja Medu vlasnicima automobila sve je vi e poznatih Zagrepèana. industrijalci. dakako. koja bi mogla nesreæom uroditi. O prekr ajima i kaznama jo nema ni govora. na kojoj je slika na igaèa apisan je stih: »U nerasvijetljenom sokaku nije te ko pasti u mlaku«. 145 146. Vozi se bez dozvole. Kuæe i duæani bili su osvijetljeni. Na jugu Europe p . Na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost. a radionica mu je u Preradoviæevo j 6. i to s debelim zaka njenjem za drugim europskim gradovima.. niti vozaèki ispiti. kad je ugledao ko njski izmet na sredini ceste kojom je upravo projurio automobil. trgovac Budicki. koje su cilj imale ispred Hrv atskoga narodnog kazali ta. Na novogodi njoj èestici iz 1847.. Neèastivi na kotaèima! S vremenom su se i konji i krave. kao i bicikl i motociki. pogotovo mladima. a automobili jo nemaju ni r egistarske tablice. svjetlo na trgu Ulice grada oko 1750. upozoravaju na opasnosti koje donosi irenje automobilizm a u gradu.tko drugi nego Ferdo Budick i. . u Ilici ili Dugoj ulici. Prvi automehanièar u gradu zove se Ivan Dirbacher. koliko god bili isprva up la eni i sumnjièavi. uzor mnogima. koji æe automobil svakojako ko mentirati. Volan je bio izravno spajan s prvim kotaèima. koje skr enih ruku èeka . Lupe ima ne pada na pame t da dignu automobil parkiran na Ma uraniæevu trgu. ubrzo je postao popularan. Prvi put automobil se popeo na Sljeme 1904.. Zagrepèani su ubrzo prihvatili ta kola bez konja. a uzbunio je èopor stoke tolike da je jedna oèajna krava u trèala u najbli u trgovinu i tamo napravila rusvaj. jer jo ne postoje ni propisi. a vozio ga je . osnovan je veæ 190 6. Nije bilo rezervnih kotaèa. navikli na automob il.. kojem je b ila zadaæa da popularizira automobilizam u Zagrebu i u Hrvatskoj.. gradonaèelnici i poneki n ovinar. On je otvorio i prvu vozaèku kolu. a prvi automobil kojim se 1901. gdje je i prodavaonica bicikla.. pa smo bili mokri. Iz dana u dan nièu u Zagrebu kao iz zemlje razni automobilisti i motoci klisti: Proti tome nemamo i ne mo emo imati ni ta. O kraðama automobila da se i ne govori.hoæe li se zbiti kakva nesreæa. viðen je samo kako prduc-ka na putu u Maksimir.. a sudjelovao je i u prvim automobilskim utrkama 1912. Autom obili su tro ili puno vi e ulja. Ali. visoki vladini èinovnici. Gradom se furaju imuæniji trgovci. trgovca Budickoga. ali medu ljudima æe jo dugo ostati nevjernih Toma.poznati i zagu ljivi smrad od kojeg je Zagrepèane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut. stoljeæa. kad je zagrebaèki trgovac Julio Demetorff iz Beèa donio petrolej i njime osvijetlio svoj duæan u Radiæevoj 37. u Zagreb dofurao Budicki bio je Opel. Jedan je prepla eni Zagrepèanin na Jelaèiæevu placu lanuo: To vam je isto tak o kao da vidite kako po cesti trèe hlaèe same bez nogu. Ova raznoime-na gospoda. ta velegrad je! Ali jedno imademo prigovo riti. Zaraðeni su mnogobrojni uljevi dok se nije pojavila iskra. Ona Majerova »plinska starinska« osvijetlit æe ulice grada tek ezdesetih godina pro log s toljeæa. A drugi. Uopæe nisu imali stakla. imao prvu vozaèku dozvolu. slavodobitno je doviknuo: Kaj ja nis' rekel da to nemre bez konja? Automobil bi pogotovo izazivao nevjericu meðu Zagrepèanima kad bi se bez po muke usp entrao Dugom ulicom ili Mesnièkom do Gornjeg grada. a na oèi na ega redarstva. osvijetljene su malim uljanim svjetiljkama koje su svaku v eèer palili gradski na igaèi. na La èinama ili na Potoku (Tkalèiæe-va). iz azvali bi pravu senzaciju. Prepla io je pse kop su lajuæi i zavijajuæi bje ali na sve strane. Mi najodluèn ije pozivamo gradsko poglavarstvo da izda shodnu naredbu. svijeæama. popla io jt ne koliko fijakerskih konja. Zanimljiva je izjava pionira zagrebaèkog automobilizma. a e nastoji da sprijeèi svaku eventualnost. kad voze.. kojom æe na e redarstvo na mjere koje ovo mora da poduzme proti ovakvim opasnim utrkivaèima. i to sve do sredine 19. bankari. Bilo je to malo èudo prva petrolejka u Zagrebu. jer kad bi se s njim pojavili kod kuæe na Zavrtnici. i psi i ljudi. Prvi hrvatski automobilski klub.. a vlasnik prvog automobila. na to nas danas podsjeæa fotografija. ili dok se pentra na Sljeme. Zraènica se krpala na cesti..

pok raj vodovoda. Milana Amru a. Tesla je izlo io gradskim zastupnicima svoju idej u o gradnji hidrocentrale na Plitvièkim jezerima. Postavio ju je zagrebaèki profesor Ivo Sto ir.). A prvu veæu iluminaciju elek triène rasvjete Zagreb do ivljava ujesen 1891. ali je nikako ni sam mogao ugasiti. Zagrepèani su se. Godinu dana potom. pa su jo jednom po gradski m uglovima zasvijetlile odbaèene petrolejke. o tetio je i dimnjak plinare. Ulaz u zgradu.E. Poèetkom studenoga dovr ena je monta a. tko æe tolike konje hraniti. koja svoju dvoranu. Teslina zamisao. koje je preuzelo plinaru od strani h poduzetnika. po zanimanju lijeènik. Plinara je bila ju nije od dana nje K azali ne kavane. Pr ednjaèi Graðanska streljana u Tu kancu. dakako uz veliko odu evljenje graðana. razumljivo. naime. inaèe najomiljenije mjesto u gradu za zabave i plesove. pa je kapetan u miru Bo jem zaspao. Gradsko se zastupstvo odluèilo ZL gradnju centrale kod Ozlja. jer bi me mogao ugu iti. a godinu dana potom poèinje i gradn ja. plinsku. Koliko god su se veselili elektriènoj rasvjeti. studenoga 1907. to je Zagr eb sna ao u studenome 1880. i savjetom i èinom.. u temeljeno je dionièko Zagrebaèko plinarsko dru tvo. prepustimo tolike konje Zagrebu. i prib ojavali te novotarije. pa tek onda Zagreb (18 64. sam vas je Bog donio! kazao je kapetan znancu.30 na Jelaèiæevu trg u zasjala je prva javna elektrièna rasvjeta. jer gdje æemo za njih naæi tale u Karlovcu.). To je ujedno bio jo jedan susret s mra kom starog Zagreba. Bojim se kraj toga vraga zaspati. Zloglasni potres. Frankopanskoj i Dugoj ulici (danas Radiæeva). Kovaèiæ opisuje sluèaj jednoga gosta svrati ta Lovaèki rog: U to vr ijeme jedan je umirovljeni granièarski kapetan do ao u Zagreb i odsjeo u hotelu Lovaèki rog. èem u se usprotivio grac Karlovac. na Gospodarskoj izlo bi koja se odr ava n a sajmi nom trgu. kako pi e K re imir Kovaèiæ. te razlièite domoljubne skupove. ovako reagirao: Pa. ali je vj erojatno sanjao o katastrofi koju æe izazvati elektrika. 147 volite li zagreb? Èetiri godine kasnije elektriku uvodi Gradski paromlin. Nekako oko ponoæi susreo je jednog znanca pred spomenutim hotelom. na to je.. osvjetljava elektriko m (1883. Plin je najprije proveden u Ilici. a 5. po zanimanju postolar. kako se zna nik ad nije ostvarena. Ona boja ljivo ulazi u grad kroz pojedine javne ustanove. a struja je kori tena iz generatora na p ogon lokomobila. to je tada bila daleka periferija. Znan ac je posao u sobu i ugasio svjetlo. koje ih nije oèekivalo u plesnoj dvorani i na plesnom podiju. Za grebaèke novine izvje tavaju kako je Trg'osvijetljen kao plesna dvorana.. Kapetan je nervozno etao Ilicom. ali nipo to i najveæem iznenaðenju.. jedan karlovaèki zastupnik. zatim u Vla koj do crkve Sv. sijeènja 1877. Sobarica mi je zapalila u sobi nekakvu travku u staklenoj boèici i ja sam pola sata puhao. u 18. 148 svjetlo na trgu Gradsko zastupstvo odluèilo se napokon za gradnju centrale na gradskom terenu. sav crven u lic u. nego na ulici. u gra du boravi Nikola Tesla koji svoje izlaganje o moguænostima uvoðenja elektrike u Zagr eb u Gradskoj vijeænici zapoèinje ovako: Smatram svojom du no æu da kao roðeni sin svoje ze lje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu. Zagrepèani su se nadali dobrom provodu uz domaæu kapljicu. a odatle ju je iz higijenskih r azloga dao odstraniti gradonaèelnik Milan Amru . Bila je to prva javna demonstra cija elektriènog svjetla u Zagrebu. a veæ 1864. osvjetljavala je elektrièna svjeti ljka. plinara prelazi u ruke grada. na poziv gradonaèelnika dr. Odluka o tome donesena je 1906. u kojem je veæ zasjalo i prvo elektrièno svjetlo i najavilo novu elektriènu eru u gradu. nadali su se svakovrsnim iznenaðenjima. a 1900. Toga dana (20. . Izlo ba je osvijetljena s trideset vrlo jakih elektriènih svjetiljki. grad je osvjetljavalo 612 javnih plinskih svjetiljki. Petra. Karlovaèki list Glasono a u svojem je protestnom teks tu objavio kako Zagreb eli oteti Karlovcu 8000 konjskih snaga.). . u Novoj Ves i.) sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazben om zavodu u Gun-duliæevoj. Godine 1873. ali jo æe dosta vremena proæi dok elektrika ne dosp ije na gradske ulice. a osim t oga. Na zagrebaèkim ulicama isprva je gorjelo 312 plinskih (prve godine bilo je j o i 67 petrolejskih svjetiljki. koje æe s vremenom posve ustupiti mjesto plinskima) . gdje je danas Hrvatsko narodno kazali te.rvu je javnu rasvjetu. dobila Ljubljana (1861. ispred zgrade Hrv atskoga glazbenog zavoda.

bili prisilj eni preskakati prepreke cijelih civilizacijskih i povijesnih epoha.« Da je dug put do asfalta u na em gradu.. Naravno da raskopane ceste i sve one zaklone i zapreke doèekujemo na zadnjim kotaèima.. S Jelaèiæeva trga valjala se dvokolica s debelim cijevima. mo emo proèitati: »U ime mnogih stanovnika Bo koviæeve ulice. O tome najoèitije govore oznake za su enje prometnica ili s trelice za skretanja i obilazak. s najelitnijim duæanima i najo tmjenijin hotelima. Tko je. izvolite u svoj cijenjeni list uvrstiti na u pritu bu n. kao i M ihanoviæe ulica.. uvijek biti... sve do koljena. odlomak kojega citiramo.. »U lipnju 1907.. i u medij ima æe se oglasiti svojim prosvjedima. U srpnju. Iako nam je jasno da su ti sezonski radovi na prometnicama neminovni. a stanari ulica u kojima je mehanizacija sti gla do kuænih pragova. Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca. nije mogla. spisateljica popularnih romana o starom Zagrebu. pada u duæane.. glavna ulica na ega grada.. dakle. u piæe.« Sliène s< alopojke u novinama objavljuju èak i o Ilici. juèer u podne sjedio u kojoj od kavana na Jelaèiæevu trgu i li na Zrinj-skom trgu. svjedoèi pismo Ljudevita Gaja koji se na sud binu Ilice osvræe jo 1855. na primjer. koji se damo isprovocirati provizornim i privremenim preprekama. ona ga minuciozno opisuje. zdravlju kodl jivog i kojeèim zara enog. èepovima i zastojima na kri anjima. Izgled su. prve asfaltirane ulice u Zagrebu. Milam Amru a: »Gospodine gra donaèelnice. Sunce je pripeklo.. nagazila na vreli asfalt na p oèetku Ilice. a gradski poljevaèi. kasne. stane u nju i poprska se sva. Iz suprotnog duæana izaðe ne ka mlada dama u posve bijeloj odjeæi i ne paziv na vruæu kalju u asfalta. plivamo u moru blata i k alju e kao u kakvom slavonskom selu.. kad su na i djedovi i bake.u bri ljivo popravljanje ove ceste -u istom pravcu napredovati i opæenje (promet). oèito svjesna da za generacije ostavl ja sjeæanje na taj prvorazredni civilizacijski dogaðaj za ovaj grad. a po vruæem asfaltu vrzmali su se Zagrepèani. proizlazi iz novinskog prosvjeda graðana upuæenog izravno na ime aktualnog gradonaèelnika dr. s neoèek ivanom privremenom signalizacijom koja vozaèe i pje ake upozorava da se na cesti oba vljaju graðevinski radovi. u jelo. u ro manu Kneginja iz Petrinjske. molili i upuæivali. . pa s< tako u novinsko j vijesti nagla ava kako je u glavnoj trgovaèkoj ulici.. primljen. koja je. poslije est sat naveèer. takva pra ina. 149 asfalt Cijenu uobièajenog ljetnog servisiranja i friziranja gradskih ulica i trgova graðani æe obvezatno platiti prometnim krkljancem.« Kakva je Ilica. je ovih dana p od dr avnu upravu sa cestom. kolovozu i rujnu radilo se na sjevernoj strani i na sredi njem dijelu Jelaèiæeva trga. uvijek iznova ista. nered. da su u interesu urbanog i prometnog standarda i njeg ova odr avanja. dobiva prvi asfalt! Upravo te 1909. di e se Ilicom ba u najpr metnije doba. A da oblak pra ine za ljetnih dana i ne spomi njemo. za razliku od na s. koju kronike spominju kao prvu zagrebaèku ulicu prelivenu asfaltom.Bio je to hotelskom gostu prvi susret sa aruljom. bilo je veæ zavr eno asfaltiranje Mihanoviæe. On ih je proma trao s oèitom znati eljom. glavna z agrebaèka arterija. a buka i pra ina se uvukla kroz prozore i sve pore.. i tako æe. Zagreb se poèinje asfaltirati.: »Ilica. di u se somun-ski oblaci praha. »Knez Borèinski sjedio je kraj prozora svoje sobe Cara austrijanskog i gledao u Ilic u.. da æe . i bijele cipele i èarape i bijela suknja. zapoèela je poèetkom kolovoza tvrtka The Neuchatel Asphalte Compannv iz Bu . Po to su bile zavr ene betonske podloge i polo eni obrubni kameni klesanci. iz koje je radnik lijevao vreli asfalt.. kad se radnja Zagorkina romana dogaða.. eto. no sve uzalud 150 asfalt Kad Zagrebom dune i najslabiji vjetriæ.. frizuru. ne eljena slika! Tako je uvijek bilo. koji u toj ulici vla da. Ilica. Dapaèe. impregniranog izmetima fijakerskih konja. koji nas gu i. Tako u Obzor u 1907.« Asfalt æe u Zagreb prvi put stiæi dvije godine kasnije. Drukèije je ipak bilo u starom Zagrebu. izb jeæi taj mali incident dame u bijelom. kvari odijelo. Gospode u bijel oj odjeæi zabrinuto podigo e svoje suknje da se ne zablate. èin i se. ni htjela. premda je Jelaèiæev trg veæ djelomice asfaltiran. Jelaèiæev trg i cijelo sredi te grad.« Noseæi u sebi novinarsku icu. pazeæi pritom na prolaznike.. po obièaju. »koja toliko kodi pluæima. taj se mogao nagutati i najesti u kavi i sladoledu tog ne sretnog praha. toga je veæ dosta! Upozorili smo..

zadu io nas j e. Dva-tri put a odskoèio je kotaèima. ba-lonista. e iri.« (Franjo Buntak) A evo kako povjesnièar Buntak opisuje dvokolicu iz koje radnici izlijevaju vruæi asf alt. sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletista. èija su vrata irom otvorena. poèeo se kotrljati po livadi sve br e i br e. svest ranoga zagrebaèkog sporta a. Promatraèi su se. to se u citiranom romanu uzgred spominje: »Tih dana pojavila su se èetvora u tu svrhu specijalno graðena kola.grad se asfaltir a! 151 prièa na krilima Kako je bilo na prvome zagrebaèkom aerodromu prigodom uzlijetanja prvoga aviona? B rojni Zagrepèani. ispod krila.) Posljednji znak rukom. zagrebaèki in enjer. I eto. dota d neviðena mehanizacija i u civilizacijskom smislu veliki pomak . Novak je bio prvi Penkalin putnik u avionu. sve je u zanosu . smjestili na nasipu uz vje bali te. prvi put poletjela je u Zagrebu. Stra ari jedva zadr avaju masu. Dragutina Novaka. navodno. koje su vukli amo-tamo po dva èovjeka... a izumio je i nalivpero. puni gas. mnogi se guraju prema avi onu. tri metra visoko u zraku. Na suncu svjetluca obris sjajnog pro pelera. est. tik uz nasip.. od kolovao i prvoga hrvatskog pilota. Svi bi htjeli vidjeti avion izbliza. odakle na a prièa na krilima kronolo ki i poèinje. sedam. pa jo jedan dodir sa zemljom. nasuprot struji slabog vje tra.e irima i polu-cilinderima. otvorenom automobilu. Mladi Zagrepèanin Dragutin Novak (roðen 1892. Za Zagrepèane bio je to sasvim neobièan i jo neviðen prizor. pomagao grof Ferdinand von Zeppelin. ali se nije odlijepio od zemlje.« A gdje i neæe Zagrepèani biti znati eljni kad je posrijedi takva. Uzdi e s e jo pet. Sve se br e udaljava od publike. Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona. prem a uputama redara. Naem sugraðaninu je na projektu. te doèarava t aj povijesni dogaðaj za Zagreb i na u avijaciju: Na uzletistu ene su pod suncobranima i kitnjastim velikim e irima. od Schvvar-zove udovice o . prema vlastitom nacrtu i 152 prièa na krilima vlastitim novcem sagradio i prvi zagrebaèki aerodrom na Èrnomercu. po pravilu. Zrakom lete kape.. veslaèi. kako Buntak ka e. Penkala postavlja avion. kugla i. sokola i. Pod sivim polucilinderom prepoznajemo Ferdu Budickog.. mehanièari su otpustili trup. Ali. a zatim se ta pra ina èvrsto nabijala te kim.. Iza aviona leti sve u zrak. Penkala se vi e ne razaznaje. Ovdj se danas okupio i sav sportski Zagreb. staro i mlado. i tad se iz svih grla ote uzdah: Aaahl Penkalin avion leti. . da bi kasnije i sam upravljao avionima te postao vrstan vojni pilot u austrijsk oj vojsci. A sad.. Slavoljub Penkala. Penkala je. Cijela grupa ljudi na nasipu iza aviona u tili èas se razmaknu-la. èije je ime u cijelom svijetu postalo poznato kao ime njegova najslavnijeg izuma penkale. èak i trava. Penkala je. dok su mu karci u irardi. biciklista i gimnastièara. A vion kreæe smanjenom snagom motora. automo bilisti. (... biciklisti. koji su na poèetku stoljeæa preplavili nebo nad E uropom. U njima se zagrijavao asfalt koji bi se u obliku vruæe pr a ine nasipavao na betonsku podlogu. zapisuje Boris Puhlovski u knjizi Penkala leti. Ljudi su jurnuli za avionom. njemaèki je grof. Htjeli bi bar opipati taj leteæi stroj. koji je sam osposobio za let i 19 10. . ali mirno leti dalje. Penkala leti!. Podmetaèi su uklonjeni.. takoðer.. pa se èitav dan oko tih radova skupljalo mno tvo zna ti eljnoga svijeta. di e se sve vi e. pa kako je u meðuvremenu Schvvarz umro.dimpe te asfaltirati sjevernu stranu Jelaèiæeva trga. koja æe do na ih dana ostati poznata kao zeppelin. podi e se. snabdjevena peæima za grijanje i s visokim dimnjacima poput parne lokomotive. a trebala se zvati Schivarzoplan. ali samo na papiru. naime. deset metara uvis. prema sredi tu uzletista. njime prvi poletio. takoðer. i kao konstruktor na ega prvog aviona. kokso m grijanim valjcima. nogometa i. Letjelica iz toga doba. On se dovezao u sv ojem velikom. Konstruirao ju je Zagrepèanin David Sc hvvarz. koji je kod njega radio kao glavni mehanièar.. Opet je kotaèima dodirnuo tra vu. u dvori noj zgradi u Ilici 19) bio je za okupljen letovima razlièitih balona. veæ je sto tinjak metara daleko. Penkalin avion je ispred hangara. Vec je dva. dakle.

Petra Preradoviæa. takoðe strance. Kovaèiæ tvrdi da ga je ukrao!) i tako za sva vremena svoje ime vi nuo zrakom zeppelin. kako se zna. pa je nakon nepuna tri mjeseca imala odjeka i u na im novinama. uglavnom poznatih Zagrepèana iz pedesetih godina pro log stoljeæa. Poslije te trojice pionira fotografije. ostavio nam je. tj.u legendarnom balonu Turul 1905. nazvane prema izumitelju Francu zu Dagguerreu. p osinca 1866. M. snimio nekoliko dagerotipija zagrebaèke okolice. V. bana Levi na Raucha. Matije Mrazoviæa itd. buduæi se tim otkritjem narav ista u jedno m oka trenutku i bez pomoæi èovjeèanske ruke. Manje-vi e iste ljude snimio je i Julije Hiihn. Posljednjem pripada i posebno mjesto. O tome ostavlja zapis Ivan K ukuljeviæ Sakcinski. izradio-je Franjo Pommer. Sulc. pr epoznat æemo kako nas podsjeæa autor knjige Penkala leti. Pom mer (dolazi èak iz Danske) nam ostavlja poznatu fo tografiju sveèanost i uprilièenu na Jelaèiæevu trgu pri likom otkriæa Fernkornova spomenika banu Jelaèiæi 16. prvi zaokru io fotografski prikaz Zagreba u po . to je manje poznato. koji su u grad stigli s razlièitih strana i u nje mu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. a slièan podatak o na em Novakoviæu donosi i tjednik Der Spiegel od 25. u: ostalo. fotografirao je M irka Bogoviæa. dolaze i putujuæi dagerotipi sti.. virtuoza na violini. Standl je i autor jednog od rijet 154 zagreb na fotografiji kih portreta Augusta enoe. ali on se. u koje vrijeme dana snimaju. istakav i daje spomenuti Novakoviæ u Parizu primio poduku o dager otipiji izravno od Daguerrea.album o potre su u Za grebu 1880.. Boris Puhlovski famozno g Ferdu Budickoga. Desetak godina kas nije Zagreb veæ ima svoje stalne fotografe .. Vratimo li se na trenutak ponovno na Penekalino uzleti te. Osim Kukuljeviæa. Pommer. jer je u povodu prve Gospodarske izlo be 1864. a istodobno snima i pa noramu grada iz razlièitih str ana. te cijenu usluge. Uz putujuæe slikare minijaturiste.. Hiihn (dolazi iz Tirigije) je auto prve fotografije Kaptola sa star om baroknom kate dralom iz 1860. Veæ u prosincu 1841. 1901. Josip Vane . Novakoviæ. njezine preteèe dagerotipije. koji æe svoj izum prijaviti pr ed Kraljevskim dru tvom u Londonu. koji pohode Za greb. 1850. lipnj. koliko treba pozirati. koji u gradu ostaje tri mjeseca i portretira ugledne Zagrepèane. Gyorgy Mayer. 153 zagreb na fotografiji Prva fotografija panorame Zagreba naèinjena je 1840. Sarosy i Ludvig Sc hwo-iser. vrativ i se u Zag reb. Zagreb i Zagrepèane fo tografiraju Eduard Hase. a na veliko odu evljenje okupljenih Zagrepèana. Prvi album portreta svojih suvremenika. Vijest o najavi Dagguerreova pronalaska 7. To si Franjo D. dovezao u Zagreb prvi automobi l. Budicki je. samo dvije godine poslije iz uma fotografije. kao kakvo zrcalo ili ogledalo ulovljena ukazuje. kojega s ledstva nipo to jo te predvideti se nedadu. koji æe najdu e foto grafirati i o stati vjeran Zagrebu. a Standl (Ceh). Iz lista Croatia doz najemo da je njegov rad u Zagrebu izazvao velik« odu evlje nje. godine. U Zagreb je dagerotipija do la izravno iz Pariza i izravno od izumitelja. sijeènja 1840. Do istog je otkriæa iste godine do ao i Englez Tal-bot. medu prvima vinuo nad Zagrebom . in . ubrzo se pronijela Europom.tkupio projekt (K. u kojem svoje usluge ogla ava putujuæi dagero tipist i fot ograf Ludwig Gollob. u Zagreb iz Beèa sti e Johann Bosch . naime. koloriraju li svoje da gerot ipije. i to iskljuèivi stranci. Neki N. Danica ilirska donijela je èlanak o tome epohalnom pronalasku ovim rijeèima: Tim ot kritjem porodit æe se èitavo preobra enje u umetnosti risanja i bakrorezanja. Trag o njihovu gostovanju u gradu nalazimi medu novi nskim oglasima u kojima oni objavljuju svo je usluge. Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog. mladog Franje Kre me. pa je. odakle je izumitelj prv oga hrvatskog zrakoplova poletio. Julije Hiihn i Iva n Standl. sijeènja 1839. Iz oglasa se obièno doznaje gdje su se smje stili. tu no svjedoèanstvo . I tom prilikom napravio prve snimke Zagreba iz zraka. boravio je u Parizu upravo za vrijeme objavljivanja otkriæa i tamo je vjerojatno nabavio potreban pribor i svladao tehniku. Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebi nalazimo u novinskom oglasu obja vljenom 25. Vje-koslava Babukiæa itd. a saèuvani su i portreti biskupa Strossmavera.

koje je po kolama ðacima prikazivalo slike velikih europskih gradova i razlièite kulturno-po vijesne spomenike. koje su. na mj estu dana njeg kina Europa. pojavio u jednoj dvori noj zgradi u Ilici. Godinu dana poslije otvoreno je na uglu Pet-rinjske i Amru e^e kino Edison. Zagre b 1906. s obvezatnim preskakivanjem preko metle. a prikazivan je i film o Svjetskoj izlo bi u Parizu 1900. A ba Gospodarska izlo ba afirmira Zagreb u razlièitim podruèjima. Za prikazivanje nekoga francuskog filma na blagajni prvoga zagrebaèkog kina u Gaje voj osvanuo je natpis: enama i djeci zabranjeno! U fdmu je oèito bilo i slobodnijih scena. nisu bili svjesni kako ih se. koliko god da je privukao Zagrepèane. s osobnom kartom svoj ega tridesetogodi njeg strica. nego i stanje na e kulture u to doba. To je trajalo nekoliko minuta. nego u velikim atorima 156 ive slike nalik na one cirkuske. uporno tvrdeæi da je na fotografiji on i da mu je tri deset godina! Ali. kao da æe se zaletjeti meði publiku. Publike nije bilo mnogo. Poslije togi platnom su projurili konji u punom trku. Slike su pri kazivale ko njsku utrku u Auteilu pokraj Pariza. pa je d eèak umjesto kinu. Mno tva putnika koji su izlazili i ulazili u vagone.sebnom albumu u dvadeset primjeraka. Dakako. Iso Kr njavi osnovao je poduzeæe Uranio. zapravo. meðu uvrijeðenim enama sluèajno se na la i strina. Francuzi odr ali samo jednu priredbu i oti li iz Zagreba. prisustvovao cirkusu. grad su poèetkom stoljeæa posjeæivali razlièiti utujuæi kinematografi.. Mnogi su htjeli èudo vidjeti. koji su imali vlastite agregate. No. Pijani mu do ao je i sukob sa svojom boljom polovicom. ali sv. Na iznenaðenje gledalaca. Zatim se otvara kino Olimp u Ilici (danas Tu kanac). izazvala i razbjesnila Zagrepèanke. doèim je istaknuta takva zabrana. Nije bilo javne priredb e u gradu koja ne bi zavr avala tableauom uz bengalsku vatru. A neki je desetogodi nji djeèarac do ao. Odmah je privukao pa nju Zagrepèana. stoljeæa. Na ekranu se pojavila lokomotivi koja je jurila punom parom. . otvoren je i tzv. neviðenom èudu. bila su izlo ena znaèajna djela Raèkoga. (Kre imir Kovaèiæ) { Prije nego to æe dobiti prvo stalno kino. premda su oni ive slike poznavali sa sajmova. izla u i najpoznatiji zagrebaèki fotografi. od kojih je jedan predstavio na izlo bi. Zaschea. Cirilo-metodski bio-skop u Masarvkovoj ulici. nosaèi s kolicima. pa ga je ona izmlati la metlom. Predstavlja se èak 3865 izl agaèa iz u e Hrvatske. Godine 1900. Dosta mjesta ostalo je prazno. i to u Gajevoj ulici na mjestu gdje je danas Hotel Dubrovnik. nego samo veliko bijelo platno na zidu. Po cijelom Zagrebu pronio se glas o jo jednon. Gle daoci su bili odu evljeni i mahnito aplaudirali. Meðutim. za onda nje shvaæanje morala.. Uz o stalo. te nacrti graditelja Jambri aka i Kleina. navodno. koje se potom zvalo Croatia. a nekoliko godina potom Rudolf Mosinger otvara kino Apolo u Ilici 31. gle sluèaja. 155 ive slike Ovdje se prikazuju ive slike! To je natpis koji se ujesen 1898. poziva da prisustvuju senz acionalnom izumu 19. Zabrana je. prodavaèi novina. Slavonije i Dalmacije. pom alo uvrijeðene. a danas je tu Kerempuh. spisi Sabora iz 1861. Naplatnu je zatitralo svjetlo reflektora i o pet se ugasilo.. odjednom su dvoranom odjeknuli krikovi èu ðenja i zaprepa tenja. To se ponovilo nekoliko puta. nije ih i izn enadio. Iste 1906. partitura opere »Ljubav i zloba« Vatros-lava Lisinskog. do le naveèer u Gajevu pred kino paziti da njihovi mu evi ne bi na preds tavu bez njih. Nestrpljiva pu-¦ blika poèela s e smijati i praviti ale na raèun prireðivaèa. a onda su preko platna pro le neke n ejasne sjene i i èeznule. Na kra ju. a to se moglo oèekivati. sve se U vrzmalo pred oèima zaèuðenih gledalaca . koji æe uskoro osvojiti cijeli svijet i postati dnevn om potrebom civiliziranog èovjeka u kino! Predstava je zapoèela u dvori noj prostoriji.. slike Karasa. razlièitih javnih priredbi i zabava. Miickea i Hotz-endor fa. Zato onaj poziv na p rikazivanje ivih slika u Ilici. zaposleni kon duk teri. napokon dobiva i svoje prvo stalno kino. Preko platna projurio je brzi vlak koji æe se èa kasnije zaustaviti na velegradskom kolodvoru. a predstave se nisu davale u dvoranama. a iz njihovih se izlo aka vidi ne samo e konomska situacija Trojedne kraljevine. komièna scena: braèna svaða. Metrop . u prostoriji nije bilo pozornice.

èuli domaæi glas s radioprijemnika. Dom u Vla koj 70. koji su cijeno m. Ne ka e se uzalud da se povijest ponavlja: kao to su Zagrepèani prvi na ovim prostori ma 1926.. svibnja 1926. Na treæi znak.ona je najavljivala. Kao tehnolo ka novost. a preko nje i Eurovi zije.. ta koðer prvi. kupuju ga uglavnom imuænij i. èitala vijesti. HASKa i Graðanskog. Ljep a proslava tridesete obljetnice Radio-Zagreba nije se mogla zamisliti. imali prilike vidjeti prvi domaæi televizijski program. arije iz opera i opereta.. Preko antene podignute na krovu planinarskog doma na Sljeme nu Zagrepèani su èetiri puta u tjednu gledali program iz Graza. stu denoga 1920. pa su i rijetk i èuli prve akorde Lijepe na e i Beethovenovu Sonatu za klavir i violinu u D-duru.35 kW prvi put oglasio Radio-Zagreb. na li su se pred prvim velikim profesio nalnim zadatkom i isku enjem izravnim ra-dioprijenosom. istina veæini bili nepristupaèni. toèno 20 . Preno eno je sveèano otkrivanj e Me -troviæeva spomenika Strossmaveru na Zrinjevcu. meðutim.. koje upravo radio prijemnikom privlaèe goste. pa je tako kod Kastner a i Ohlera 1 Ilici odmah otvoren poseban radiofonski odjel.25 sati kad je na Markovu trgu 9 roðena na a radio-difuzija. Tomislav u Ilici 208. bilo je. i na njegovu je mjestu godinu dana kasnije p odignuta zgrada kina Zagreb). na postavljenom prijemniku na ond a njem Trgu Republike. tako su toèno trideset godina kasnije. Jadran u Ilici 42. Isprva je program trajao samo devedeset minuta. Ton-kino u Trnjanskoj itd. s time da je veæi dic 158 ovdje radio.. Union u Zvonimirovoj. svibnja 1956. ovdje tv Pjesnik Milivoj Slavièek u jednoj svojoj pjesmi pjeva: Ovdje radiostanica Zagreb. bolje pasao njegovoj kolegici. ovdje tv programa preuziman od stranih radiijskih postaja. kao i iduæe tijekom nekoliko mjeseci. Ovdje ja. to se uzima kao roðenje radiodifuziji u svijetu. naveèer u 20. Uvoðenje domaæeg radioprograma odmah æe isko ristiti i trgovci. a veæina se za dovoljava da vijesti i glazbu s radija slu a na javnin mjestima. stavljala gramofonske p loèe. Astoria u Ilici 10. pjesnikinji Bo eni Begoviæ koja je uistinu bila ovdje. zatreperila slika s domaæeg ekrana.Telefunken i Siemens. gdje je 15. kasnije Petrinjska 4). . pet i pol godina nakon prvog emitiranja Radio-Pitsburgha (2. tj. Prvi televizijski izravni prijenos otvaranje je Zagrebaèkog velesajma. molimo sve one koji nas èuju da nam to jave. Emisije vijesti uglavnom su se sastojale od i èitavanja zagrebaèkih novina. tj. Europa. kasnije Luxor. Edison-Pa-lace u Tu kancu (Tu kanac). Taj bi stih. ali su se zato prodavali pristupaèniji. unutra.. . objavljivala toèno vrijeme. Godinu dana potom emitiran je i prvi izravni portski prijenos s utakmica dvaju gradskih nogometnih rivala. Griè na Kvaternik ovom trgu. kao i trideset godina ranije. Sve se opet dogaða u kavani Corso. Malo tko je u Zagrebu èuo te rijeèi. Graðanski u Vla koj.ol na Preradoviæevu trgu (poru en 1931. Prva televizijska emisija. 157 ovdje radio. A knji evnica Bo ena Begoviæ bila je u tome prvom prog ramu prva spikerica . neuspored ivo jeftiniji detektori s kristalim. svaki se dan emitiralo èetiri sata. èim e je zapoèeo prvi na radioprogram. Music-Hall u Nikoliæevoj. Osnivaè i prvi direktor zagrebaèke radiostanice Ivan Stern Zagrepèanima se obratio ovim rijeèima: Ovdje Radio-Zagreb. koja je ujedno bila i prva na jugu Europe. Veæ prve godine emitiranja rijetki profesionalci na prvoj zagrebaèkoj radiostanici. koje su bile izvor za pokr ivanje tro kova. bila'je posuðena od stranih televizija. Helios u Frankopanskoj (danas Dramsko kazali te Gave lla). radio je u Zagrebu izazva( veliku senzaciju i nepovjerenje u neukih ljudi koji si mu prilazili sa strahom od onih misterioznih malih Iju di koji iz te èarobne kutije govore. L veæ na kraju prve godine emitira nja s Markova trg. a uskoro i program talijanske televizije.25 sati preko oda iljaèa 0. u sredi tu toga povijesnog dogaðaja. poslije Balkan-Palace u Var avskoj. n ajèe æe u kavanama.). koji j< Zagrepèanima n udio za to doba velik izbor radioapa rata . k ad se 15. Najveæi dio programa bile su reklame. S vremenom se udo maæio. i to uglavnom glazbeni brojevi . a 29. naime. Capito l (Zagreb). na treæi udarac Bo enine olovke po » cijevi vodovodne instalacije (tako se to u poèetku radilo). Central (najprije Ilica 6. jer su rijetki imali radio ureðaj. i slu alicama.

bio seljak. i to pod krabuljama. prije o sebe odbijali. samo ako bi platio taj iznos. preko plemenita kih salona. pogot ovo zbo lascivnih prizora koji su se na tim zabavama mog vidjeti prilikom prikaz ivanja tzv. kad je spomenuta grofica preuzela vodstvo toga. dr eæi je nemoraln om. promicala je u najveæem st epenu takve priredbe. a isto tako pojedini mladi gn danski slu benici i plem iæi. Prvi put se u Zagrebu zaplesalo. ni èuli. a odobravali su mu sami njegovi sauèesnici. bez materijalne stimulacije. spremni da svladaju sve te koæe i premoste sve zapreke i zamke. Ove pak godine.. koji su u skuèe nim prostorijama u Juri iæevoj ulici.. oficire i druge. u tim prvim pionirskim danima. do la u Zagreb ena sada njeg g rofa namjesnika. O tome 1754. gospodin Antun Jank viæ n samo da zakaza za odreðeni dan sveèani javni ples. Prija njih godina. krabulje i druge takve z abave po privatnim kuæama. Jedni su tom dru tvenom igrom odu evljeni. Bilo je ukupno 6 slika.. brzo i uspje no svladavana je televizijska abeceda i pekao se novi zanat. pokojna grofica de Erdodv uvela je jav ne plesove. uglavnom ljudi s radija. to s graðani i d rugi. jer je Klobu icki tada veæ bi o premje ten. kao godine 1750. a to je i lo u grofièin d ep. tako da se sram i stidljivost smatral manom. da se sama s neko liko pripadnika prvih obitelji predstavlja u nekoj njemaèkoj komediji prema èemu je ipak graðanstvo i plemstvo osjeæalo neku odvratnost. veæ god. Na nju prema svom nahode nju pozva ene. a time i u zemlji. tovi e. ali su se ipak prireðivali javni plesovi. Dodu e. koji se prije toga nisu u Zagrebu nikad ni vidjeli... to je pred njih taj posve novi i njima malo poznati medij. 1749. 159 L y plesni redovi i jestvenici kako su se na i stari dru ili i zabavljali ¦V : poziv na ples Ples je u Zagreb stigao. i 1751. da tako k a em. na Dan Republike. poèinje emitiranje prvoga domaæega televizijskog programa. Kad je nakon smrti te grofice.). ivih slika. te ko i komplicira no. Svaki je posjetilac svake veèeri mc rao platiti 34 krajcara. prijeèili su to b iskup i Erdodv. mlade plemkinje. koja je voljela zabave. Sve je spalo na grupi-cu entuzijasta. a 1752. a sada nji se biskup ulagivao toj eni. dakako. Ona nije smatrala nedostojnim sebe... Na takve sveèanosti bili su pozvan i oficiri banske krajine koji su (iz obzira) morali uz velik tro ak provoditi u ti m ludorijama èitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja do korizme.. vladala je silna raskala enost. na dodav i posvuda na dnu njemaèki potpis. Njima se to nije ni moglo svidj eti. To j e on iz veo s prikladnom rasvjetom i ukrasom. postavljao .. sad su poèeli njegovati i obo avati. kojima su s 162 . Roðenje televizije u Zagrebu. bilo je.-2006. Pristu je bio slobodan svakome . Oficiri su mc rali dolaziti iz obzira. u svojim Annuama Baltazar Adam Krèeliæ zapisuje: »Ove zime vi e nego ikad ispoljila se u Zagrebu ras-kala enost u zabavama i. trijumf razblu-de. do kojih je mo gao doæi. jer se onome koji ne 1 do ao trebalo opravdavati. koja je voljela dru tvo (i zato bila odana nasladama i ta tini). Na taj naèin ono. jer su prije smatrali obrazinu i krabulju neèim ðavolskim. mlada ena divna tijela (poput Dijane). drugi sabla njeni. ' » eleæi se jo jaèe dodvoriti i steæi zasluge ko Dijane i nekih drugih. Svi si mu èestiti ljudi to zamjerili. Tim je slikama nastojao simbolièki prika zati sve to s e u kraljevini dogaða ili se dogodilo. bil slu avka. prionuli svojski. dakako. tko bi nai ao. pa je to os tavio izlo eno kroz tri dana. t rasko no ivjeti. kojim a je ugaðana raspu tenosi a tako isto i oficiri. Ipak.« U nastavku svojih zapisa kanonik Krèeliæ se jc e æe okomljuje na svoje suvremenike. prema predaji svojih predaka.studenoga 1956. èak i u kraljevskoj kuæi. sar plaæajuæi ulaznice za sve da tako zbog slobodna pri stupa bude to veæi broj uèesnika. nego takoðer pri« di u Ku eviæevo uæi sjajnu i rasko nu veèeru koja g je stajala mnogo novaca. te su pozivane sve grof ce. beskorisnir tro kovima ukrasi hram razblude ra znolikim slikam s natpisima. Terezija Illeshazv. a ples je organizirala vesela grofic a Erdodv. tako da s e nije znalo to je to ples. oko 1749. koji je pro le godine proslavio i svoju pedesetu obljetnicu (1956.

Nasuprot ilir-cima i njihovu Narodnom domu . Vidjele su se meðutim sljedeæe predstave : Uvedena je raskala. .) Ouvertuni svira glazba" )2. irvadja na glasoviru gdjica. koju je godine 1837. Odette.poziv na ples prikazivale razne zgode. koji æe postati kulturnim. takoðer s plesnom dvoranom.. Razvrat najuglednijih ena... Utet: »RigoUtto*. razlièite komentare. pa èak i na Nadbiskups kom dvoru na Kaptolu. jer su bil i djetinjasti. g. tj. Hrvatskom glazbenom zavodu.. da kako. No ni sami simboli nisu prikazivali ono.. njegova punica. na glasoviru gdjica. fantazma. i. A' 163 volite li zagreb? »Plesovi su«. zapisuje Nada Premerl {Ples kao oblik dru tvenoga ivota u pro losti Zagreba ). tako da su se njegove noge nalazile meðu nogama ena. proplesao sredinom osamnaestoga stoljeæa. Zagreb 1834. dotriobr. LK4. P rava plesaèka groznica..« . gr ofica pod simbolom krmaèe koja spava odjevena u prozirnu tkaninu i grimiz. VEtCRI DRUiTV/l HRVATSKI!* KUJI CVNIKA te iaix. \ HdUerova! i 8.. Stankoviæeva kazali ta na Markovu trgu. Plesalo se i u Banskim dvorima. trma Polakovu uz pratnju g. uvlaèeæi svoje n ge meðu njihove. RflSPORCD Chopfn: Notiurm BaUadt ) izvan rno. g. Gaj i njegovi ilirski sljedbenici kupili Dra ko-viæevu palaèu u Opatièkoj ulici i pretvorili je u Narodni dom. to bi bili morali ili htj eli. Dragica Ko-rAr/V1! W)ehlawskl Concert d-moU. gdja.. Ujerka pl. eto. Savu'. koji æe vr lo brzo postati poznat kao Casino i neka vrst maðaronske protute e Ilirskoj dvorani. grad zahvaæa tek u devetnaestom stoljeæu. povodeæi se za modom. Zagreb j e dobio i treæu reprezentativnu dvoranu za zabavu i ples. gd>a. izvadja na guskama Qndalu d? l gdjica. dakle... B. zabavnim i politièkim sredi tem ilirskog pokreta. Dfttgica h (ove&viè.. vesela igra u jednom èinu. pukovnije pod' ravnanjem' kapelnika g /....enost u ivoj slici. gdje se èovjek igrao sa enama.' i 7 Sftrfttate: Roma nm . sagradilo Dru tvo zagrebaèkih strelcah i koja se ubrzo proèula po »sjajnim plesovi ma i okupljanju domoljubnog obæinstva«. t. baptiste. »glavni oblik dru enja i zabave gdje se okupljalo najvi e ljudi svih slojeva. Natpise nisam smatrao vrijednim da zabilje im. Stoga nije vrijedno da budu zabilje eni. s tim da je plesna dvora na na katu Narodnog doma postala tako popularna da æe cijela zgrada do dana dana nje ga ostati poznata pod imenom Dvorana. dijalog. du Vcrnage. Zvonarjeva. Njezin u je popularnost mogla ugroziti samo Graðanska streljana u Tu kancu. Stiuona. kad ples sila zi s plemiækih dvorova i kad se poèinju graditi graðanske plesne dvorane. Octave Feuiltet Scylla i Charybdii<.ples. A kad su godine 1846.« Zagreb je. a ta nova dru tvena igra izazvala je. Barbariæ. a druga izmeðu nogu druge.. carskoga Beèa. Henrf Latournetle . sram i ravn. Gradnjom tzv . Muhvlæa. maðaroni su otvorili svoj dom u Demetrovoj 1. dobiva prvu javnu plesnu dvor anu. prikazuju gdja. Andrija Fijan/ Slovcnaèke narodne povjevke. Blanðal \mbrosto Sere/tada. meðutim.. koja æe pod imenom Redutna dvorana ostati zabilje ena kao jedna od glavnih pozornica zagrebaèkoga dru tvenog ivota. pjeva gdja... sliiga-. kralj.*». i r eo : 7. . 6. izvadja na guslama gdjica tanda hdtltro\a.. i to jedna noga izmeðu nogu jedne ene. Mme. njegova supruga .. Dreyfus&: Mi rodjendan*.

Godinu dana kasnije zabava domorodaca u Strelja ni »odisala je domoljubljem i vese ljem. koja je nau tr svakoj graciji. Gostih je mno ina bila. osobito modi èitavu noæ do jutra plesati.. A iz kronike zabave i plesova za vrijeme poklada 1843-. Ivan De man. Premerl. a u Francuskoj ga je. na ao rje enje kako da vuk bude sit. i dr. naest. Dapaèe. U privatni m salonima i na javnim balovima ple u se. svagd smeh i pesma«. a Ljudevit Vukotinoviæ u preporodite ljskom ar opisuje zabavu to su je u toj dvorani u veljaèi 1841 priredili »rodoljubivi mladiæi zagrebaèki«. ali su se ilirci dosjetil i kako pomiriti zaraæene strane. takoðer iz pera Lj. hiljada sveæah je e okol stanja vesto razredeno. a u sredini na doksatu sevahi se gerbovi malih s estara ilirskih. cottilon i kadrila. Oko valcera se u Zagrebu koplja o tre i u doba ili rizma. dok se devetnaesto stoljeæe na zagrebaèkim plesnim podijima vrti po taktovi ma »jednostavnijih. plemiæi i velika i sastajali. u onom euforiènom prepc roditeljskom duhu. o èemu svjedoè Matica ilirska u svojim izvje« taj ima: »Balovi bez broja. biskup »tri prekrasna bala«. Vu-kotinoviæ pi e: »Na streli tu biahu tri ba a u kojih su se graðani. ona velika antipatija na ega naroda proti onoi nema kom vrtogla vcu (valcer)«. i napisi svuda u na em jeziku bjahu. kako n jime postizava svoje vedrenje i dru enje. na pr. Komu pako nije serce sil nije u persil kucalo. kako zapisuje N. po mom mnenju. vi e negoli u ièer drugom. Svaki put je narodno kolo igrano b ilo i osim toga. naime. mu evi i ml adiæi natecahu se da samo u narodnom jeziku govore. kare èitave noæi na ulicah. a uz to jo svakog ponedjeljka »soiree«. dao da se u troèetvrtinskom taktu za ples sviraju hrv atske melodije. malo razmi ljalo o tetnosti ples. da dov( du obadva spola u nekakav ugodni. z atim od besne brzoèe plesa. se veselo i dobre volje. reæ bi. s tim da je valcer dugo bio smatran nedostojnim plesom zbog »grljenja« ples aèa. pjesnik lijeènik Ivan De man zapisuje: »Kakv i su danas zdra\ stveni plesovi.. »Vodila se iva borba protiv zavodljivog beèkog valcera . svirali su mnogovarstne me-lodie narodne. mnogo kasnije kad se taj ples u Zagrebu veæ uv elike udomaæio. muzika u svakom kutu.Kako se i to se plesalo? Isprva su bili u modi. plesalo se sve u e. dostoja nstveni plesovi. pa je tako »rodoljublju bilo udovoljeno. od gc lote gornjega tela.. to na emu stanovni tvu na osobitu èast slu i. potièe samo od ljudske l udosti. Izvje tavajuæi o tim » ivahnih pokladah«. a po tom u prvom broju Vienca iz 1869. »Iz daleka se veæ vidje e cela palaèa strelcah kao vatrenom moru plivajuæa. to je spominje De man. koji bi se s njim za prvenstvo nate cati mogo. najveæa zasluga. moramo priznati da odgovara i strogim moralnim i zdravoslovnim zahtevom posvema. koj je vidio kako su device domorodnimi bo jama . doznajemo da je ban priredio »dva velikolepna bala«. valcer. kako njime narod razvija svoju milotu i ljupkost. Lj. i tako slo ni meðu sobom zabavljali . to se iz toga za 164 poziv na ples kljuèiti mo e.« . koji ples uzrokt je. Posebno je veselo u Streljani na poèetku Tu kanc. a plesaèi na u.. Protiv valcera. kojeg su na e dame branile upornim molbama i moleæivim uzdasima«. a gospoje i djevojke. horvat ski i slavonski. slavenska polka. veseli i modom obièajem povlaðeni doticaj. da sala narodnim bojama nakitjena. a walzer se ipak plesao«. Crkva zabranjivala sve do polovice devetnaesto g stoljeæa. dakle.. »Ja dr im«. i to drugu polovicu punir elucem.belo i c rveno . pa je grof Jurica Or iæ.. i to najprije predavanjem o plesu u Dvorani. Promatrajuæi ples sa zdravstvenog stajali ta. onda od jakog stezanja go spoj. jer okazuje da i mi u duhu vremena napredujemo. voða Dru tva zagrebaèkih strelcah. U tom karakteru na eg narodnog pl< sa ima se tra iti. ma . svagde vesela lica.ure ene bile«. istina je da vi e kode nego korisi zdravlju i njih ova je. Snala ljivi je grof. galop i mazurka. Ako gledamo. kako njime pokazuje svoju èednost i pristo jnost. dalmatinski. kao da su svi od jednog stali a bili. s mno tvom svojih slo enih oblika i figura.« ! U ilirskom se Zagrebu. jer u polak est urah u jutro jo nije bilo moguæe tancati«. od lakoumnoga prehladenja pilor i mrzlim zrakom. Skoda. Vukoti noviæa. navodno. koji je »podosta razbludan i zato je isti æudorednijim narodima. ustat æe. veselijih i demokratskijih plesova graðanskih slojeva«. »da mi se upravo njim (kolom) po ositi mo emo i da ima jedva koji narodni ples. Englezima upravo oduran«. kao menuet. pi e De man.

Nastupa potom razdoblje kad se plesnim redovima daje vi e va nosti. Od najranijih organiziranih plesova.. ka iranom na lje-penku u obliku tro lista. uglavnom kao kartice formata posjetnice. i koji je »mno inom obæinstva sve dosada nje zabave natkrilio«.. tog zagrebaèkog tiskara. i to s obje strane. organizatori su se b rinuli da svaka plesaèica i plesaè pri ulazu u dvoranu dobiju kartu ili knji icu s pop isom plesova. èim se vi e tu i na skupoæu i oskudicu. tzv. To vi e nisu samo kartice i jednostavne knji ice. a u drugoj varija nti modrim bar unom. Èini se kao da sviet. na pozi grofa Ambroz a Vranyczanyja. iako je plesnih redova bilo i ranije. plesni red. onaj s plesa pravnika 1838. a pri njihovoj i zradi ula e se vi e ma te i novca. a gosp odi su se dijelile male knji ice u kojima je bio oznaèen red plesanja. Na tom ple u je svaki gost prilikom ulaza dobio knji icu s plesnim redom (takoðer ukra enu biljni m motivima Gajeve tiskare) i dvije pjesmice: »Slozi gradanah zagrebaèkieh kaptolske i varo ke strane« i »Poklon kæerima zagrebaèkim«. time vi tra i utjehe u buènih zabavah«. Izvje tavaj uæi s pravnièkog plesa.« (N. Èasopis Neven iz 1855. i li bolje da ka emo. Ta revolucionarna godina. Za taj pravnièki ples izraðena je vrlo slikovita lepeza (èuva se u Muzeju grada Zagreb a) s osam krila. pozn. ali . meðutim. u Zagrebu. u èarobni raj od razlièitih dra estih. i bez zabilje aka u plesnom redu moglo je doæi do neugodnih nesporazuma. djeteline ili ponekog cvijeta. Na poleðini je knji ica po pisa plesova na hrvatskom jeziku. a to dokazuje »da i mi u duhu vremena napredujemo«. Na bar unu je apliciran ukras s rozetom. Valja zapisati da u to doba veæ djeluje i kola »ples i lijepog pona anja« Pietra Coronell ija. a na bar un je apliciran metalni amblem in enjera. nisu saèuvani.« Ne zna se je li bilo nesporazuma i na plesu »gradske i kaptolske graðanske èete«. Èuva se jedan od takvih plesnih redova. koji govori o tome kako se na i graðani. koji se èuva u Muzeju grada Zagreba. Prva stranica knji ice je vrlo lijepo opremljena . za koji Nada P remerl ka e: »Valovito izvuèen trapezoidni oblik presvuèen je bijelim. u dvorani Narodnog doma u Opatièkoj. »Izveden je u tamnocrvenom bar unu. »Damama je to bilo daleko potrebnije. onaj s plesa in enjera odr anog 15. Premerl) Plesni redovi u Zagrebu se javljaju poèetkom devetnaestog stoljeæa. Da nica ilirska nas informira: »Sva svoja blagorodna tarsenja. zapoèinje plesovima i zabavama. Upisivali bi se olovèicom zataknutom uz plesni red. izvedena u poznatom litografskom zavodu Julija Hiihna u Bregovitoj ulici. Premerl) Saèuvana je za taj in enjerski ples i poziv nica. ispisan po jedan ples . Najstariji je plesni red. jer uz njih je uvijek uzica koja slu i 165 volite li zagreb? da se predmet objesi o pojas haljine. a na svakom je krilu. koji j e prireðen 1848. plemiæi i velika i »tako slo meðu sobom zabavljaju«. veljaèe 1862 . izvje æuje da u Zagrebu vi e godina nije bilo »tako ivahnih i buèni okladah.U tom se izvje taju.. ukra ene perforiranim rubom il i samo vinjetama. dok su mu karci pri ulazu i nadalje dobivali samo knji icu ili listiæ. Takv i su plesni redovi bili namijenjeni damama. To je jo doba kad se plesni redovi tiskaju u skromnijo j tehnici. Likovno jo uspjeliji plesni red je onaj s pravnièkog plesa iz 1866.. gotovo nagovj e æuju burne i sudbonosni dogaðaji to æe se zbiti 1848. odr anog 12. a u sredini je tekst u zlatotisku uokviren linijom sastavljenom od ru a i pletenog li æ Na stranici je i signatura Dragu tina Albrechta. Prije toga plesovi su se prireðivali u privatnim kuæama. kad i prve javne plesne dvorane. katkad medaljoni ili k utijice. Najèe to torbice u obliku srca. »Te lepeze dobivale su dame. Knji ica je sa strane zatvor« na olovèico m«. jer su one u pravilu bile anga ira ne za mnoge plesove veæ prije poèetka bala. prvog na e uèitelja plesa. . Na poleðini je knji ica s popi som plesa na njemaèkom jeziku«. da za po-taknutje naro dnih èutnjih bar za jednu noæ pretvore dvoranu narodnog doma u miomirisni perivoj. u Streljani. koji se u to do ba èesto javljaju na proizvodima Gajeve tiskare. i to bez p osebnog reda i organizacije. koji u Zagreb dolazi iz Rijeke. na alost. Krila su zlatom obrubljena i ukra ena vitièastim biljnim motivima. a uz naznaku vrste plesa bio je predviðen prostor u koji se upisivalo ime plesaèa ili plesaèice. Na poleðini ili u unutarnjosti kutijice je knji ica s popisom plesova. veljaèe 1848. prema z apa anjima Nade Premerl. (N. kao ljetos. Grof ga anga ira da pr vatno uèi plesati njegovu kæerku Klotildu. kako ih u slici rietko kada n a Zagreb sastaviti mo e«.

mo zak s jajima. dakle.. jelo. Neki prije jela vole èa u originalnog Plzenjskog piva. te ko je reæi. Poènimo. kolu nastavlj 166 poziv na ples njegova kæi Elvira. ka ko veli gazda Repu . marinirane je gulje. isto kao i susjedni Grand hotel (prije Kruni Ugarskoj). onog s Elitne kazali ne krabuljne redute 1930. doèim se posebno istièe u rek lamiranju novoot-vorene gradske restauracije.kola plesa u Streljani (oglas za kolu iza ao u Pc zoru 1860. francuska sala ta. to se najbolje vidi i po tada njim novinama. Jeste li za tamprl Str ossmave-rove ljivovice? Ako vam je dra i konjak. navodno... te grand-re stauranta Nova pi vana. bijela perika na glavi ). t kosanih pu eva s jajima. koji ima takoðer bogatu po nudu: ruska jaja. a u ovoj gostionici se. Deutsch (crna haljina sa èipkama. jo rano. slet iz istoènih mora i povrtnicu s maslacem. pa do povrtnic i kisele paprike. meðutim. Lidija Srkulj ( crne èipke). meðutim. A da su na tim plesovima Zagrepèanke uvijek bile u prvom planu. Dra koviæeva 24 (na tom mje stu je sad zgrada PTT-a). dakako. gdje Repu (da nas restauracija K Savskom mos tu) nudi uz. Cecilija Noviæ i Vera Huth (crne èipke). uz koje.« 167 jestvenik na ih starih Stavljam do znanja cijenjenim graðanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio ka-vanu-restauraciju 'Tri mu ketira' (prije Velebit) u Petrinjskoj 79. gavriloviæka. Za objed je. A sad bi rajt izmeðu svinjske hladetine i prezvur ta. i to na najotmjenijem mjestu u gradu na razmeðu dvaju st oljeæa u hotelu K caru austrijanskom na poèetku Ilice. Repu nud divljega zeca s okruglicama i zeèju pa tetu. U jelovniku razgla ene ilièke restauracije èitam da se narud be za objede i veèere pri maju od èetiri krune na vi e po osobi. rotkvice s maslacem. nudi dese vrsta. vrijeme je tek za doruèak iliti zajutrak. navo dno najbolje ide pleternièko bijelo vino.) nije naodmet podsjetiti na pro la vremena .. te u posebno tiskanom prospektu dodaje: Ovaj lokal od danas mora postati stjeci te na epurge-rije i skroz primitivan. Skela.. Koliko bismo to danas uva avali i ka ko bi Tri mu ketira pro la u utakmici za Veèernjakove zvjezdice. a nakon njegove smrti 1902. najplastièni je svjedoèi izvje æe s jednog od njih. Ide mo pak na dru gu stranu grada. To da je lokal skroz primitivan oèito je vrlina i mamac. Isprva kolu pc haðaju djeca ug lavnom imuænih roditelja i aristokra skih obitelji. Na Savi bi valjalo ostati i za objeda. Olga Baèiæ (crepgeorgete sa strassom). dobitnicima zvijezda i zvjezdica (Monnet. pospje uje apet it. dakako. to ga donose zagrebaèke Novosti koje vi e od polovice prostora posveæuju detaljnom opisu toaleta uva enih go æa: »Mia pl. nudi peèene guske. Gostionica Zaplatiæ Maksimirska 7. da ovaj grad za sobom ima debelu tradiciju dobrog ugostiteljstva i ka d danas nazdravljamo ovogodi njim najuspje nijim ugostiteljima. matovilca i radièa. birajte izmeðu Martella i Matignona. velik dogaðaj za Zagreb o jedva sedamnaest tisuæa stanovnika. gða Jurza (ruski kostim). to vi e to nam je na raspolaganju rijetka i bogata zbirka starih jelovnika. Restauracija Sari u Maksimiru nudi jedno stavna jela: restana jetra. Fricika Frange (groteskni kostim). Prij nego odaberemo zajutrak. s rastom grada. Èuèa Boraniæ Gavanski (crep de soie s bijelom perikom). do Savskog mosta. itd. aperitivom. viner. koja æe kolu voditi sve do 1965. Paulina Etlinger (srebrni til). dakako. na primjer. neæe koditi jo jedna èa i ca domaæeg p linkovca ili mo da bermeta koji je. Javni su plesovi nekoæ u Zagrebu predstavljali najveæi medijski dogaðaj. or avaèki kav . tlaèenice. a kasnije. Lila Gayer (staronjemaèki stil). U z pu eve ide. melem za eludac. hvala na pitanju. a potom i druga kæi Bianka.) bila je. ras te zanimanj i potreba za podukom u plesu i lijepom pona anji Maestro Coronelli dje luje u Zagrebu vi e od èetrdes« godina.nicl. koje. Helena Srkulj (bijela oprava). od endivije. Za predjelo se dvoumim izmeðu Lovaèkog roga koji nudi strasbur ku pa tetu. Dora Frolich (bi jela èipkasta haljina sa crvenim ogrtaèem). Tako se ogla ava iskusni kavanarski struènjak Josip Karavia u listopadu 1933. Justa Mikulièiæ (zlatni lamee sa strassom i veoma skupocjeni nakit). Hotel dr i kavanu i restauracij u.. Mihaela Carnel utti (ru ièasti crep de soie). Bela. Predla em da s koknemo izvan grada. sala ta. tj. Neosporno je. pohani piliæi i sve vrste odrezaka od kojil je najpopularniji. a susjedn Paveliæ (danas Grozd) peèene race i pohane keèige. koje bi pojedinom elitnom balu posvetile i po vi e st ranica.

ZAGREB Telefon broj 6 32. omlet aux framage. Petrinjska 51 i Prvu zagrebaèku a èinicu. janjeæi paprika . jelovnici. U toj. <J Sir. j Za objed mo ete imati stalni abonoman u Varo koj pivnici. OB1ED. ili restauraciji Ka ptol Vla ka 9 (vlasnik Drago Hraniloviæ). pra ka butina s hre nom. posebno se nude. 170 jestvenik na ih starih ROG ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 SVRATISTE ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 CJENIK JELA I PIÆA 171 . t o je i razumljivo. izaberite jedan od èetiri menua. Mesn ièka 6 (danas Stari fijaker). A èi-nica (vlasnik Abaz Avdagiæ) nudi bosanski lonac.. posebno s mole gosti da ne davaju napojnice. Samostan ska (Var avska) 18. dakako. kol ovoza 1938. Zgodno je napomenuti samo neka in na gostionica. ðuveð. Govedina. Mogli smo tako na jednom m jestu do ivj kontinuitet i tradiciju dobroga zagrebaèkog ugos teljstva. janicu i sutlija . uz pisanicu la Hraniloviæi krij piva Budejeveèki Crjstal ili Kobany a.ijar. tj. vrlo su dojmljivi. 12. Moulin Rouge. koja reklamira svaki dan svje e kamenice po dva dinara komad. èesto i ori nalni po svojoj likovn oj i grafièkoj opremi. to ih u kartonsk kutijama na dnu ormara èuva Drago Mu iæ u P vrednoj komori grada.. a rekl amira se kao najugodnije sastajali te Zagrepèana i stranaca. Za one rafiniranijeg ukusa i dubljeg d epa pobrinula se restauracija Velebit. mo emo jo r predati o starim zagrebaèkim gostionicama i njihov jelovnicima. sa umakom sa oblogom Tjestenine. kasnije Zlatni jelen (C jeva 12). izvan menua. gostionica Avdibegoviæ. Zlatna kruna. jer se umjesto nje za raèunava 10 posto na cijenu. jer je ta vrtna restauracija na glasu kao cvjetni raj. Kod Moulin Rougea u Samostanskoj. Dola c 9. koje za uho ovih dana njih pizza i ha b urger pokoljenja odjekuju uistinu kao daleka jek. Na jelovniku od 19. gdje je svake veèeri glazba. patke na ra nju. Nikoliæeva 4. K janjetu (ugao Gajeve i Nikoliæeve. zgrada Prve hrvatske tedionice (danas Oktogon). Gajeva 9 (danas Kornat) i za deset dinar. burek. I prava teta da rijetka zbirka nije bila izlo ena prilikom i d avne sveèane podjele Veèernjakovih zvjezdica u 1 planadi. kasnije K na e m macanu (Vlai 71). 168 CIJENIK SVRATISTE JELA ZLATNE KRUNE ZAGREB Gajeva ulica br. dalmatinski pr ut. Stari jestvenici. kao i u susjed noj varo koj pivnici Excelsior. (Trapist) volite li zagreb? Cijena menua u restauraciji Kolo na Trgu kralja Aleksandra 3 je 12 i 15 dinara. Od nacionalnih kuhinja i imena restauracija Zagreb je nekad imao Ce ko-buðejevaèku res tauraciju. (danas O ladinski centar) . K trim gavranom (Juri iæeva 6) K Z lati (V ka 62) itd. Starom vuglenaru.

zeljem. Ni za koju korist ili napredak nije dopu tala d a se naru e davni domaæi obièaji i osobine doma i roda. A da je Nova Ves. France k Tkalèiæ je prisutan u dru tvenom i politièkom ivotu Zagreba. ko ji i u najmlaðe svoje ogranke zdrave svoje stare sokove. a mladi bi se s veèeri meðusobno p sjeæivali. niti iskusili glad. su e. ako bi domaæica kupov la ive na Ha mici. i jo objesnijim koje ne bi smio zapjevati pn djevojkama. jer su pogrebi uglavnom prolazili kroz Novu Ves. Jedino subotom po la bi ona s lonèekom Opatovin K sedam zvjezdam ka d se tamo dijelila germa za nec jeljnu orehnjaèu. estinske peèenice. Cijeli Zagreb je o Franceku s Nove Vesi pripovijedao kad je prilikom glasanja 1884. zapisati: Nova Ves je kroèila naprijed vrlo polaganim tempom. na kojir bi se u sumrak odmarale domaæic e. da dom blagoslovi.. ali dosta razlièito . tedljivo ureðen. nije nam lako zamisliti onaj starinski svijet i ugoðaj s klupicama ispred prizemnica. Jo veæa i bila sramota. ne to slièno. dom.. a ne na elektriènoj ploèi) i po mahu. a na kraju glasovao protiv onih koji su ga nastojali potkupiti. Kasnij . gazde novove k tacuna. a tavani i podrum nakrcani ps nicom. tek odne davno jednosmjernom. tzv. Francek Tkalèiæ je bio tipièni novove ki purger. Kad bi zapao mrak. A sada sa zami ljenim mahom soènih indlbratna uputimo se. starije i popularnije od one Tkalèiæeve. glasovao za prava e. kæeri i sinovi po li bi u susjedstvo na èavrljaj otac bi zapalio veliki lam pa i njime u ruci pregledav. to zbog sv oje gostoljubivosti i vesele æudi. Jutrom bi sva kuæna èeljad dobivala pre gan juhu. lukom. re-prezent starinske Nove Vesi. vinom i suhi mesom. osobito kad bi do ao kri ecom. Francekova gostionica do l a je na glas nakon otvorenja sredi njeg gradskog groblja na Mirogoju 1876. pi e Antonije Kass ovit Cvijiæ. bojeæi se vatre. objava je neposrednog i istrebljivaèkog rata tradici onalnim zagrebaèkim peèenicama. a zamijenile su ih tzv. na aliti pjesmicom o tar Varta dretu smoli. Bio je vatrogasac i èlan veterancov. pokazat æe se na primjeru jo jednog gostionièara i gostionice. primio mito od maðaronskih korte a. dakle. krumpirom. kad bi pohodio kuæu. staje. tavan i podrum. Najstalniji gosti bijahu siromasi iz Ciganske varo i (Ko arske. na aru od grabova drva. Iz vizure dana njeg nervoznog vremena. dosezala je daleko izvan njegove gostionice.po tehnologiji pripremanja ( indlbratni su se pekli uspravno. bila srèika na eg pravog h rvatskog borbenog graðanstva.. da bi s dru tvom sve to u birtiji spi skao. u èast posjeta cara i kralja Zagrebu. Stari su Novove ani bili ponosni na svoju No\ Ves. a rovario protiv maðarona. zajedno s nekolicinom utjecajn ih Novove ana. od Kaptola prema Gup-èevoj zvijezdi. potom hamburgera. U toj i takvoj Novoj Vesi gostionièar Francek Tkalèiæ bio je vrlo popularan. a ne pognuto. Nisu plivali u bogatstvu. I mu bi joj se zn. kano ilavi hrastovi. indlbratni-ma. koji bi dobivali kruha. ali nisu p< znavali ni nei ma tinu. a baba rr se moli. a i mali su i svo posebnu opæinu. s kojih bi susjed dozivao susjeda da podije klupicu i kup icu. najpodmu l ijeg neprijatelja ljudskoga truda. na dobru ka insku ili m oravèansku kapljicu kod Franceka Tkalèiæa u Novu Ves broj 39. kruha i v 172 kod franceka na novoj vesi na. te je kroz sve pro le vijekove o stala na a najvjernija stra a starog zagrebaèkog duha i po tenja.. kad i tom starom zagrebaèkom ulicom. A najsveèanije bi bio pogo æen upnik. dr ali se pomalo rezervirano. Popularnost na eg Franceka.. Isprva se gostionica zvala Franc Josef Garten. kako su ga zvali. Kraj svega izobilja ivjelo se vrl o jet nostavno. pjevao u pjevaèkim dru tvima Sloga i Sloboda. luka i èitav ili pol krajcara. a jedino gazdi bi domaæu redovito spremala zajutrak od suhe slanine. one na broju 86. Marni i pa ni. a ime je dobila jo 1852. to zbog svoje velike aktivnosti. a nakon pogreba Zagrepèani bi obavezno n avratili k na em Fran-ceku zalijevati tugu za pokojnikom. Majka bi sjela za k lovrat i gunðala starinsku pjesmicu. a glavna briga svakog purgara bio je pr ijatni n. jer bi bila sramota da se nenadani gost n e i mogao podvoriti domaæom gostoljubivo æu. za koju æe Antonija Kas-sovitz-Cvijiæ u Hrvatskom kolu od 1927..kod franceka na novoj vesi Pojava æevapèiæa. ulice). i amo èetvrtom brzinom. kako æe zapisati Novove anin Ivan 173 volite li zagreb? Krstitelj Tkalèiæ. koja je pripadala treæem izbornom okrugu.. repom. koje su nestale sa zagrebaèkih jelo vnika. tek nedjeljom kavu.

. to se nosilo u èisto aristokratsko barokno doba. Tako o Demokratskom plesu demokratski Obzor dol maðaronski Agramer Zeitung ples na pada zato to je shva æanje ove demokracije prema jutru zauzelo protudrzavne za mahe . Gospodin Ka labar bija e major domus. odnosno Harmici. Njegovu kavanu spominje jo Nemèiæ u svo jim Putositnicama. na toj zabavi nije bilo uskih francuskih èarapa te francuskog pi-kaèa (trouglasti globuk). Vlasnik joj je bio stanoviti Andrija Ce rni iz Moravske. Zapisuje kako se tu pije bukovèak ova blagotvorena kap zagrepsk ih gora i kako se tu mo e èuti jedan opæeniti i gromoviti Puna srca. kad je nakon stotinu godina napokon 1928. na dana njem broju 15. sve uèestalije alopojke zbog dokidanja kavana u Zagrebu imaju korijene. stajali su na Jelaèi-æevu trgu fijakeri koji su bespla tno vozili goste na Demokratski ples. Dobrotvora i Dr u tva èovjeèno sti. sru na Hatzova palaèa (projektirao ju je Bartol Felbingei otvo rena je nova kavana Milinov u zgradi istoimene hotela. Godine 1876. dakle. Hatzovoj kuæi. a imala je navodno i posebni tzv. po uvjerenju vatreni ili rac. bila je Velika kavana. U Ilici na brojevima 4 i 6 bile su kavane K cai austrijanskom i Kruni ugarskoj. Gorenèeva gostionica u Novoj Vesi bila je sredi t i sjedi te demokratskog duha i polit ièkog ivota. jedna je od èetiri ili pet kavana to su bile samo na ju noj strani trga. kasnije Croatia. veljaèe 1873. zato to su se pjevale rodoljubne pjesme. neka ivi je na e. a gostionièari ozbil jni èimbenici dru tve nog ivota na koje se u raznim politièkim kombinate rikama ozbiljn o raèunalo.). Naprotiv. Na istoènoj strani trga. to j vlasniku donijelo veliku popularnost u tada njem Za grebu. Ka nije je na tom mjestu Fran jo Kre ma. demokr atskog plesa. na ju noj strani. a u sredi te pa nje Gorenec i njegova gostionica dolaze nakon odr avanja tzv. gdje su danas Rukotvorin bila je neka vrsta gostionice i kavane. Zagreb je. Tu se sastalo dru tvo graðansko demokratsko.. Na zapadnoj strai u Stankoviæevoj zgr adi. surku i globuk na hero. prema Bolnièkoj. Gostionice u starom Zagrebu bile su. u Felbing rovoj kuæi. danas Gajevoj ulici. od Prv hrvatske tedionice i Trgovaèko-obrtnièke komore d< Vatrogasnog dru tva. vjerojatno je i jedna od najstarijih. trgovci i putnici. za koj im su obièavali sjediti na i preporoditelji. Novove ki g ostionièar Janko Gorenec vrlo ) ugledni graðanin koga biraju u razne odbore. u niskoj ku bila je kavana K vjeènom svjetlu. pune èa e. U gostionici su odr avani razni plesovi i zabave . odnosno Velike kavane. 25. tj. ide svom Gorencu. 174 kod franceka na novoj vesi 175 ! stare kavane Dana nje. a svakako je najpoznatija jo iz ilirskoga doba. njegovi ga Novove ani biraju za svo zastupnika u Gradsk om zastupstvu. narodni stol. Na njenu mj stu. imao slastièarnicu. Demetar i Vraz. a na dana njem broju 12 kavar New York. Mjesto gospodske batine ( tu cera) bile su tu hrvatske z astave. dak ako. u tzv. a vlasnik Oti Leibner reklamira prvi put u Zagrebu sladoled. ali bez te èasti nije moglo biti. na mjestu gdje je dan. Uz ovakve reformira no-demokratske manire napunile su se prostorije Gore n èeve gostionice veæ u 8 sati na veèer. otac violinis Franje Kre me. Danas su to hotel i kavan a Dubrovnik. U susjedstvu. a s vremenom dolazi na glas kao po zornica dru tvenog i politièkog ivota. nekoæ bio grad kavana samo na Jelaèiæevu trgu.. Kad se graðanstvo treæeg izbornog kotara hoæe po zabaviti. bilo ih je vi e nego danas u cijelom Zagrebu! Narodna kavana. koju vidimo na staroj razglednici (1903. kasn ije Centralna kavana.. kako se zn a. ozbilj na mjesta. U njoj su se sastaja li Babukiæ. Zvali su je burza. bil a je kavana La feri. Tu smo vidjeli estinske bijele cifraste hlaèe. Kavana toga imena ranije je bila na suprotnom uglu. U njoj su se sastajali poslovni ljudi. u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu. Do Milinova. Gradska tedionica i Gradska kavana.e æe je Zagrepèani zvati samo Gorenèeva gostionica.. o kojem Obzor pi e: U subotu dne. Ova institucija dodu e vuèe na aristokratsku frazu.

177 ni rijeè politike Nikad ovome gradu. natom grabovinom. poznati skladatelj. koja bila na glasu jo od ranijeg vlasnika Janka Goren kao mjesto okupl janja rodoljubivog i demokratske svijeta. Franjo Arnold.sigurno je jedino da to nije bilo na sjevernoj strani trga. nije bilo lako. U velikoj prizemnoj gostinskoj sobi. Tko bi se o statut ogrije io platio je sekser (10 novèiæa) u kra-b icu u korist osnivanja medicinskog fakulteta. Milan Nosan. Slavo repl. te kavar 176 stare kavane Meduliæ. a kavana je bila i na Strossmaverovu etali tu iliti nekada njoj Ju noj promenadi. gdje je i danas (zatv orena). a ljudi su se svakojako morali snalaziti. Jednoglasno bude zakljuèeno da se svi èestitari i prijatelji kuæe svakog tjedna sastanu u kuglani. Toga se dana n je kao obièno politiziralo. u Juri iæevoj Elit. Razne politièke i politikantske struje su ga zapljuskivale i na nj se svom silinom obru a-vale. Ljubinkoveèki klub dr ao je sastanke svakog èetvrtka. dob io ime. na kojem b ja e svakog Bo jeg blagoslova . kad su za Univerzijadu otvorene dvije nove kavane Mala kavana i Kav ana Ban. srpnja 1882. koji se prostira e iza kuæe pa s ve prema brijegu. a od sunca bila je za tiæena li. predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva SI ga. koja bija e prema br jegu kamenom obzidana. trgovac i posjednik Okrugljaka. stoljeæa okupljali poznati Zagrepèani. oko kojega su se osamdesetih godina 19. U zdencu bilo je uvijek dost hladne vode. koji je po tra diciji. kraljevski javni bi lje nik i predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva Kolo. koja je davala ugodnu hladnoæu sjenici i z 178 ni rijeè politike najvruæih srpanjskih dana taje sjenica svima omilila. takozvanoj palaèi bio je prostrt veliki stol. koja se do Prvog svjetskog rata zvala Pariz. koje je izradio klupski fiskus Gabriæ. Lacko Holjevac .. èlanovi Ljubinkoveèkog kluba bili su sve sami ugled ni graðani: Gjuro Eisenhut. Kronièar bilje i: Skupi e se stalni gosti iz svih stale a. Uzmimo primjer tzv. U Ilici je jo bila kavana Corsi najprije na u glu Bregovite (danas Tomiæeva). kome dadose ime Ljubinkoveèki klub. Marko Mileusniæ. kao kulturnom i civilizacijskom sredi tu. U Mesnièkoj su bile kavane Kaèiæ i Zora. Ljubinkoveèkog kluba. U tom obilju nekada njih zagrebaèkih kavana zamalo zaboravih spomenuti jo tri: ilièki R oyal i Merkur i Evropu na Jelaèiæevu trgu. èini se. to je za vrijeme sastanka svako politiziranie bil o strogo zabranjeno. ravnatelj central nog groblja Mirogoj.. pokrit debelim balvanima. Toga dana slavio se imendan domaæinove ei Ljubice. a ujedno da sa dozvolom domaæice u sjenici veèeraju. Na Zrinjevcu Zagr eb (danas poslovnica Croatia Airlinesa) i Kavana Umjetnièkog paviljona. Predsjednikom kluba bud e jednoglasno izabran senator Gjuro De eliæ. bio nesretan to se tièe masovnijeg dru enja. u Preradoviæevoj Preradoviæ i Mirna koliba. U Marovsko j (danas Masarvkova) Kazali na kavana. Za vrijeme objeda pona vi e se nazdravljalo domaæici. koji o njemu ostavlja i zapis. Osim osnivaèa i predsjednika De eliæa. Za dvije posljednje ne znam toèno gdje su b ile . Iza objeda podu gosti sjenov it vrt na crnu kavu. Ispod sjenice b io je dubok zdena. gdje dru tvo sjelo u hladovitu sjenicu. Ovo lijepo i nje no ime svi prisutni odu evljeno prihvati e. Klub je sebi stavio u zadaæu skupljati dobrovoljne priloge za osnivanje medicinsko . Sve do 1987. a sastanci odr avali su se strogo po propisanim statutima. Klub je osnovan 10. a kasn je na uglu Gunduliæeve. Pokretaè ove ideje De eliæprozove omiljenu sjenicu u èast godovnjaèe Ljubice Ljubinkovcem. po kojoj je najprije lijepo ureðeni gostioni ki vrt. Milan Macen. gradski tajnik.ureðene u prizemlj istoimenih hotela. prvi èovjek opæine S svete (k joj je tada bilo sjedi te u Maksimiru) i dr. veæ su se pripovijedale razi zgode i do ivljaji. Mada su svi èlanovi bili dobri hrvatski rodoljubi. a potom i klub. r> uglu Ilice i Frankopanske kavana je Bauer. Ujedno bija e zaklj uèeno da se osnuje klub. Klub je osnovao knji evnik i gradski senator Gjuro De el iæ. glavnom gradu Hrvatsk e. Gosti razgledavahu krasan par. u uglednoj g stionici Ljudevita Hagenauera na N ovoj Vesi.

Nisu joj mogli izbjeæi na i stari.. Isto tako su èlanovi svagdje propagirali pravilo. novinar A^ ramer Zeitunga. zapravo.. do onih kako je klub dobra izlika za razbludni ivot i pijanèev anja njegovih èlanova. da se kupuje samo kod onih trgov aca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. proti tome da se kod pozdrava i o dzdrava ne snimi e i koja se tim opravdavala da je to izbacila iz zdravstvt nih. ne mo emo ni mi danas. Politika je. godine. koja izlazi na Su aku. vi soki dr avni èin ovnik. upisano je: U razvoju dru tvenog ivota u Zagrebu i èitavoj Hrvatskoj to je mo da jedinstveni primjer kako se jedno dru tvo. i Julie Senoa (brat Augusta Senoe blagajnik Prve hrvatske tedionice. vra ka stvar. pa kako je tada u tako zvanim boljim dru tvima njemaèki jezik prevladavao. Dan osnutka Kvaka je 19. . a osnoval ga je grupica uglednih Zagrepèana. U spomen-knjigu u povodu ezdesete obl jetnice kluba godine 1939. moi odr ati u svojoj suvislosti kr oz toliki niz godina. a da n. du evnos ti i sno ljivosti medu èlanovima. na stanovit naèin ipak bavio i politikom. na la je povlaðivanje u ovom krugu prijatelja te zakljuèi eprih vatiti obièaj is taknut po propagatorom ove ideje. od onih kako su pojedini politièki potezi.. ta ne izgubi od svoje atrakcijske moæi i ivotne snage. a njegovi èlanovi kvakeri. vrlo uplivnog dru tva. vladine od luke. pojedina imenovanja ili investicije u gradu djelo tajnog. ni moguæe. naroèito Nijemaca. na alost . svjedoèi ovaj zapis: U Ljubinkoveèkom klubu gojila je intenzivno ideja samoodr anja i meðusobnog potpomagan ja pod lozinkom: 'Svoj k svome'. . o ujka 1881. Kvak i tko su kvakeri? Valja najprije napomenuti da je Kvak postajao i djelovao u Zagrebu èak ezdeset godina. skupljeno od plaæanja kazni èlano va za spominjanje politike i naèinjanje politièkih tema! A da se Ljubinkoveèki klub. u kojem prevladavaju stranci. Antun Schlesinger. dakle. i da gotovo nema organizacije ili politièke stranke ko ja bi se mogla pohvaliti tako dugim stazom. Glavne odlike Kvaka. A me du regulama Kvaka najva nija je ona daje u klub u ap solutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i rasprav 180 gentlemenski klub kvak ljati. medu kojima s poznati glumac Andrija Fijan. zami ljen kao apolitièki klub. A najvi e priloga navodno je. To sramotno 'hrvatsko' dru tvo broji èak za èlana nepristrasnog senatora g.. Zakljuèi e napokon iza dulje debate sje duæ uz otvoren prozor kod Krampusa poslije raznih pri jedlogah te slu ajuæ kako ih iz najbli e blizine pozdrav abci prihvatiti pozdrav i odzdrav dobaèeni im iz bar zvuk 'kvak'.g fakulteta u Zagrebu. Sandor Egersdorfer. a domaæi sinovi se usuðuju silno im las kati. sastavljeno iz posve razlièitih elemenata. Zagrebaèki klub Kvak ili Kvakerski klub . Sto je. kao to joj. to je bilo skrajnje vrijeme da se poène tuðin tina iskorjenjivati. A o podrijetlu ime na Kvak u spomen-knj izi se ka e: Èudna struja koja je u isto vrijeme nastala u Beè. A mnogo kasnije. koje nosi komièno ime Kvak. alibi mu evima pred njihovim naivnim enama. rujna 1879-. Augu sta Senou. a o èemu svjedoèi i spomen-knjiga: Ak oprem pravila zabranjuju razgovor o politici i vjeri. 1929.. u broju od 25. Ovo se provaða-lo osobito zato jer su tada nji svi veæi lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca. da se ma bar prija telji i dobr i znanci pozdrave izmeðu sebe upotrijebiv jea nostavnu izreku. Zabranjeno je bilo èlanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. to gotovo nema Kvakan-cije u kojoj ne bi bilo rijeèi i izmjene misli o svim aktualnim. od javnosti vje to prikrivanoga kluba.. unatoè najljep im i najplemenitijim nastojanjima. a i protumodernih razloga. a ujedno i kljuè uspjeha kojim je to po svojem sastavu hetero geno dru tvo os talo tolike godine valja tra iti u uvijek vedrom raspolo enju..kako mu je pravo ime u njegovu dugu vije ku pratile su razne glasine.. iako to nije uvijek bilo lako. jedan beèki list objavljuje pouzdanu informaciju iz Zagreba o tome kako se tada nja vlada u Beogradu sastoji veæinom od èlanova jednoga. donosi dopis iz Zagreba u kojem se ka e kako u tom gradu djeluje i njeko internacionalno dru tvo po d imenom Kvak. va nijim pojavama u ivot . 179 i gentlemenski klub kvak Supilova Sloboda. a naroèito medu krasnim spolom.

. Bez te literature te ko bismo se sna li. a godinu d ana kasnije prigodom nemira zbog maðarskih grbova Kvak preuzima du nost miritelja it d. Bio je pun raznih zaba-vi ta i kabareta. garantiraju imena izvoðaèa: dr. i Var ava . okupljao je uglavnom intelektualce i ljude o d polo aja: gradski naèelnici. Klub je u prvom redu mjesto dru enja u uvijek vedrom raspolo enju. kao to su Kolo. a koju nije mogla ugas iti èak ni svemoæna televizija. tako se sv ojski anga irao za gradnju nove zgrade Hrvatskog zemaljskog kazali ta.a da Miinchen. za potrebe Kvaka djelo su takvih imena kao to su I van Zajc. Grunhut. koje u Europi imaju veliku tradiciju. suci. u ovo na e nervozno doba njeguju taj stari kabaretski naèin izraz a i zabave. Gjuro Prejac. njihovog doba. Zagreb dvadesetih godi na pro log stoljeæa. taj zagrebaèki klub gentlemana.. danas se naðe jo samo poneka rijetka fotog rafija klupskih prostora s dekoracijama slikara Menci Clementa Crnèiæa. makar i il galno. bolje svjedoèi ovo: u ljeto 1984. sudjelovao je na znamenitoj spektakularnoj prvomajskoj sveèanosti 1882. najprije su zapjevani upravo na sjedeljkama Kvaka! Kvak je svojim utjecajem i djelovanjem izlazio. kako to obznanjuje plaæeni novinski oglas.. koji nisu n i skrivali da svoje priredbe organiziraju po uzoru na Kvak. tom je kulturnom Poljaku oèito va nije od pi govora i prote sta tangiranih.. i izvan bare. dapaèe . j Dok u svijetu boj se bije. jer poslijeratni Zagreb nije imao t akve vrste zabavi ta. Tkalec. nekoliko puta manji od ovog na ega. gdje je upravo otvoren Grabanci ja . o èemu s vjedoèe i stihovi predsjednika JAZU Josipa Torbara. na primjer. ovakvi kakvi jesmo. novinari. bio je pravi velegrad na karti Srednje Europe.. upisao u klupsku spomen-knjigu: Uvijek veselo kvakati. I Budimpe ta. Se-pec. ili na ni an m maju pojedince iz javnog. n. Ali. a reèena Mrdulja eva knjiga (izdavaè: Znanje) sadr i. Sokol. Da je program uistinu pr vo-klasani.. 181 kod fride se rado ide Knjiga Igora Mrdulja a Zagrebaèki kabaret neka nam poslu i kao ulaznica za mali izlet u lude dvadesete. a ove se godine navr ava stotinu i deset godina o d njegova osnutka. operete itd. ali za na e dru tvo i na e vrijeme Kvak je u svojoj skromnosti doprin jeo formiranju na ega dru tvenog ivota elemente trajne vrijednosti. Kvak je imao svoje sljedbenike i opona atelje èak i u najuglednijim zagrebaèkim dru tvima. to je uopæe kabaret? Na to pitanje imaju pravo dana nje generacije. aris tokrati. Uplavom trna-cu i Peharèe k. do Grant restauranta Nova pivana. nije se ustezao da pohvali kako u Var avi rade i ilegalni kabareti. i Prag. bankari. Gjuro Eisenhut. u Maksimiru. jo jedan zagrebaèki prvoklasni kabaret domaæih umjetnika. Jer. Zagrepèanin pricer pije) . . a do noænih zabavi ta 25 dinara. barem to se zabave tièe. tovi e. Sloga. Zagrebaèki kabaret nam sugerira da se po ovoj potonjoj cijeni odfuramo fijakerom d o Dra koviæeve 24. Gavella. Skladbe. irila i izvan Zagreba. Nikad ne plakati. Beè. govoreæi o ki turnom trenutku svoje zemlje. veljaèe 1883. dakako.u Zagreba. dru tvenog i politièkog 2 vota. koji i svojim programima ponek ad izruguju pojedinim O' lukama i postupcima vlade i partije. to da kabareti postoje i rade. Nikola Feller. Uvijek puna Kvak do Kvaka! Kvak je ivio vi e od ezdeset godina. koje je taj ugledni gost prili kom posjeta Kvaku 10. Bilo bi pretjerano. Pari z i ne spominjemo. Bojanèiæ. Nikad vam ne presuhla mlaka. du evnosti i sno ljivosti. Kvakaèka se moda. industrijalci. Dakle. klupske regu le i spomen-knjiga (èuva se u Muzeju grada Zagreba). poseban Plan kabareta u Zagre u! h zavirimo li u Tarifu za dvopre ne podvoze (fijakere) u gradu Zagrebu iz 1922. saznat æemo da vo nja do kazali ta stoji 20. Kao uspomena na klub. umjetnici. Kvak. u Var avi predstavo ministarstva infor macija poljske vlade. sveuèili ni profesori. priko vani za TV i nenaviknuti na veèernje izlete i noæni ivot. Koliko je kabaret duboko usaðen u naèin razm ljanja i kulture ivljenja u pojedinim sr edinama. kuplete. Strozzi. I premda nije imao otvorenih namjera utjeca ti na zabavni i dru tveni ivot Zagreba. nagla ava se u spomen-knjizi ako bi ovaj upliv Kvaka htjeli pr ispodobiti sa utjecajem profinjene dru tvene kulture Baroka i Rokokoa na dru tvenost . Hrvatske i svega svijeta.

a reèeni Dragec iz poznate teatarske obitelji Freudenreich zapravo otva ra na prvi kabaret. gorko se aleæi na raèun nadolazeæe kataklizme. gornjogradska se gospe 182 kod fride se rado ide da zabavlja kuænim predstavama. Glumce na glasoviru (1921. Jozo Lovrenèiæ. To su rijeèi jednog kupleta koje zvijezda zagreb. Kaj su rekli kuma Kata joj mene joj. Izmeðu pojedinih toèaka zabavljat æe obæins vo glasovir i gusle-solo. tam svatko rado ide. Dragutin Freudenreich. o èemu Hrvatsko pravo pi e: Gos. Mila Dimitrijeviæ. Da. da se u Zagrebu zapoène sa hr vatskim cabaretom. Kabar et Excelsior je bio na uglu Gajeve i Nikoliæeve. Ðurðica De-viæ. Pos-lie. biv i èlan hrvatskog kazali ta. U kabaretskom ivotu Zagreba izmeðu dvaju ratova. Ali. uz veæ spomenuta kazali na imena. joj mene joj. Milan Sepec. to je doista poèetak zagrebaèkog kabareta. ka bare ipak nije otvoren. nastupit æe u njegovom cabaretu i pjev aèi i pjevaèice. Josip Rutiæ.Cabaret Imperial u Frankopanskoj 8... Potkraj 19.. proradio na prvi kabaret . a u njemu nastupa popularni kazali ni par Aca Binièki i Irma Polak. onda u kabaret. Gosp. Tito Strozzi. (Sastanak ot mjenog svijeta). da pri nama ne bu rata. spustio zastor ne samo na Dvercem. Istodobno. a do toga je. Izuzmemo li kratkovjeki Cabaret Kauders u Umjetnièkom paviljonu 1911. eto.. A onda j e rat prekinuo tu tradiciju. prvi je pravi kabaret u Pik-baru na polukatu Jelaèiæeva trga broj 6 . Miletiæ. koji bi t rebalo otvoriti u Un jetnièkom paviljonu na Tomislavovu trgu... ! Kabaret Dverce ostat æe otvoren i za vrijeme rat. Osnovan je poslije Prvog svjetskog rata... i zabava u posljednjem na em kabaretu bila je na istoj razini: Ja bio sam kod Fride... Ostaje zabilje eno da je u njemu prvi put nastupio mladi Ivo Badaliæ. sudj eluju dr Branko Gavella.. da bi opet neèijim inatom (ne zna se èijim) jo iste godine taj na kabaretski p rethodnik bio ukinut. eto. a mi je jednostavno nismo znali ili nismo htjeli ob noviti. Klub-Cabaret bio je na polukatu u Ilici 11. da bi 1907. Freudenreich za poèetak izvodit æe sam pojedine toèke programa. Kovaèiæ) da je napustio kazali te i da s ada u Imperialu nastupa kao natkonobar! Ovo nastupa nije sluèajno. a to skoro. Istodobno je u Zagrebu radilo nekoliko kabareta.) prati nitko drugi nego proslavljeni Kre imir Baranoviæ. malo zaba vi te poput onih u drugih velikih gradovih. soli scene itd) Veæ je primio nekoliko radnj a od hrvatskih pisaca. Navodn je gradonaèelni k Mo inski veæ bio odrije io kesu. Zvonko Tkalec. pa u Velikoj kavani na Jelaèiæev u trgu. 183 . tj. Ovo bi mogao biti poèetak. jer bih mogao profit rat. Kabaret Kasino u Streljani naTu kan-cu (danas kino Sloboda). Pola stoljeæa su. To se dogodilo zb og sukoba glumca Dragutina Freudenrei-cha s upravom Hrvatskog zemaljskog kazali ta . otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret. stoljeæa u Zagrebu se poèelo razmi lja i razgovarati o kabaretu. U ratnim godinama . a ¦ igri je bio legendarni Stjepan pl. a budala nek se tuèe. naroèito u Parizu. Glumac je obznanio u novinama (o èemu pi e i K. nego i nad cjelokupnom tra dicijom zagrt baèkog kabareta dugom otprilike pola stoljeæa. kad je ljudski ivot vi e nego jeftin. Tako pjevaju u Dvercu.. sada nadkonobar u restaura ciji svrati tu Imperial. Borivoj Sembera. a zatim u Matici hrvatskih odbornika u Ilici. to se uzima kao preteèa klasiènog kabareta. Zagrepèani rado i li. Èehinja Marina Obetkova.. èkih kabareta Aca Binièki pjeva na p oèetku rata u il èkom Dvercu.Svaki samo sebi vuèe. Music Hali u Nikoliæevoj 7 (kasnije Istra). koje æe biti vrlo birane i literarne vr ijednosti (kao deklamacije. ako ne do Fride. Dejan Dubajiæ. recitacije. s kojima stoji u pregovaranju. do lo inatom jednog glumca.). koji æe kasnije postati slavno kazali no ime. jer glumac osta je glumac. Cabaret Grabancija prvo u Dra koviæevoj 24... a Kabaret Dverce u Ilici 12. izrugujuæi se uglavnom raznim verce rima i pekulai tima (A politiku ne smijem dirat. Arno t Grunt. jer ima stvari koje mu se svide. Ru a Cvjetièa-n lo Buliæ. August Ciliæ. Micika Zlièar.. da bi se ljeti 1944. Vla-ho Paljetak. Dubravko Duj in. Od svih kabareta ostaje danas samo Mr-dulja ev Zagrebaèki kabaret! Bro irana i meko uvezana knji ica sjeæanja i uspomena.

tvrde danas rijetki svjedoci. zelene vrbe drijemaju uz Savu.. Na prvom turniru golfa u Maksimiru sudjelovalo je est parova. ako niste znali! Te je godine. F. 2416 jednokatnica. najèe æe u vaterpolu i nogometu. zato sad: Hajd. ha jdmo mi na na u Savu. za naèelnikovanja Ja nka Holja. prv i u Kraljevini Jugoslaviji. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno. lipnja reèene godine. slikari.. Pozna184 staro savsko kupali te te su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade. pokrovit eljica turnira. 1044 dvokatnica i 696 trokatnica i vi ekatnica.. moderni drveni grad. otvorenih vagona. kaj se u Maksimiru igra golf? Otkad t o? Od 1931. Otvorena je tramvajska pruga preko Rib . hajd. kultni Golikov film. otvoreni su 1928. hajd. mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu. gdje je tefica Vidaèiæ. 1912. Heinzel i podnacelnik g. T. prof.. motociklom. nepregledna masa go-i lih i mokrih tjelesa. »Tko pjeva zlo ne misli«. sveuèili ni profesori. bolji svijet. ali kabine i sunèali te. èiji bi mlaz izazvao vris ak razgaljenih i veselih kupaèa.ive u 9510 prizemnica. dakako. ma nje je bilo od Gradskog. snimljen prema predlo ku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera. od kojih je izabrano u u i izbor sljedeæih dvanaest. ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. A zagrebaèka se javnost svojim Gradskim kupali tem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina pro log stoljeæa. prof. Krizmana. \ Iz novinskog izvje taja posljednjih dana srpnja 1928. Otvaranju su prisustvovali naèelnik g. Izbor za miss u Zagrebu inaèe nij e bila novost. Potonje je bilo privatno. bogme. do obaveznog izbora Miss Save na kraju kupali ne sezone.. bio bi to. jedno tek æe da poma e. naravno.. gdje dan prolazi kao san! Na njenom alu naæi æe radost pravu. podijeljenih mostom i jo ponekim manje vidljivim ogr adama. osnovan golf-klub Zagreb. umjetnièki fotografi. gdje su nekoæ bila èak dva kupali ta.. dolazilo bi èesto do antagonizma i otvorenih sukoba. od vatrogasnih trcaljki. vese lje. i osobno prisutan n a sveèanom otvaranju 19.staro savsko kupali te Kad pripeèe jarka ega na na grad. a rijekom sipa srebrn sjaj. tamo je pravi ljetni raj! S tom su se popularnom pjesmicom na usnama mnogi Zagrepèani u vrelini ljetnoga dan a tramvajem. Kumièiæa i To e Dapca. komandant mjesta i predstavnic i vlasti. Izmeðu dvaju kupali ta. upuæivali put Save. Uz velik broj gledalaca pr osuðivao je kandidatkinje posebni jury sastojeæi se od gg. a poneki. prodavaèi abese i sladoleda sa svojim kolicima. a na njegove slavne dane danas podsjeæaju jo \ jedino stare fotografije i. lipnja 1931. gradski zastupnici. Gradsko i Gospo dariæe-vo. Natjecalo se oko petnaestak. Kupali te na Savi ureðeno je jo prije Prvoga svjetskog rata. biciklom. Nisu nedostajale ni razne atrakcije. uglavnom strani dip lomati i predstavnici koji. uz buèno navijanje ki bica jednih i drugih. O lijepom ureðenju kupali ta svi su se pohvalno izrazili. ali i nadmetanja u raz nim portskim disciplinama.. Deaka. Pro le nedjelje prireðen je bio (po Stella filmu i Misic Hallu) na Gradskom kupali tu u Zagrebu zanimljiv izbor najljep e dame kao Miss Save.. godinu dana ranije bila izabrana za Miss Jugoslavije. Jea na. tako da æe tek opæinstvo posebnim glasov-nicama odl uèiti veæinom glasa koja æe dama dobiti naslov Miss Save. nalazilo se s istoène strane Savskoga mosta. to vi e to su se u iriju nalazili tako poznati i uva eni ljudi. i vlastiti m automobilom. kako novine izvje tavaju. dr. a zatim u Berlinu i za Miss Europe. Krèeliæ. u Maksimiru je organiziran prvi g olf-turnir. Turniru je prisustvovala i Njeno Velièanstvo kraljica Marija. za grado naèelnika Vjekoslava Heinzela koji je. prema statistièkim podacima (gradonaèelnik Srkulj je upr avo osnovao prvi Statistièki ured) .. iz Juri iæeve. Poslije toga kup ali te je predano javnosti. Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve æe doæi na platno u Misic Hallu. naime. dr. me du kojima su se jedva kretali. 185 golf u maksimiru Jeste li za partiju golfa u Maksimiru? Pa. a 12. Vruæe srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupali tu okupilo bi se i do desetak tisuæa kupaèa.

èetiri na okupu. Istodobno .. Tu uglavnom dolaze oficiri i imuæniji graðani. koja je netom sru ena. koji su se i ovaj put u velikom broju okupili ispred Vidikovca. pa odlazi u Stubake. Tkalèiæeva) zabavi i u icima. takoðer sm^ znali navratiti. kao i anonimne graðane iz Vla ke ulice i Potoka. stoljeæa] bio pun barova. H. tih godina i Zagrebu se gradi. Grade se podvo njaci na Savskoj i Selskoj. do 7. ta vra ki fe javna dama iz javne kuæe u Ko arskoj ulici u mu kom dijelu gledali ta pobuð nostalgièna razmi ljanja o tome kako su na i stari ivjeli i u ivali. Stri iæ pobijedio najbolje ga klupskog igraèa stranca. Poslije turnira. U njenoj kuæi u itaka okuplja s e cijeli mu ki Zagreb devedesetih godina pro loga stoljeæa. bordel do bordela. ordinirale i po barovima. u Grgiæ-Kabiljo-vom Caru Franji Josipu u Zagrebu (igra je San-da Langerholz) najrazboritije je i na jpozitivnije èeljade u tom novom dopadljivom musicalu.trenera i tajnika golf-kluba Zagreb. a Zagreb je dvadesetih i tride setih godina 20. Umirovljenik Ivan Hrs o jednoj svojoj ðaèkoj uspomeni zapisuje: Blok kuæa u dana njoj Tkalèiæevoj. napredak je vidljiv na svakom ko raku. Kad nas je ugledao. Miroslav Krle a u novinskom intervjui obja njava za to je odbio biti èlanom P EN-kluba. koji se upravo vratio iz Pariza. 187 crveni pli u tkalèiæevoj Dobrodr eæa i armantna vlasnica zagrebaèkog bordela. koja je zamijenila staru prugu za Mirogoj preko Bakaèeve i Nove Ve si. slikarom. tj. dakako. sliènih onom madame Katarine iz music ala. ðaci i studenti iz boljestojeæih kuæa. koji je bio vlasnik Parka Maksimir. Vojnici neA maju pristupa. upoznaju s naèinom igre i pravilima. A on? \ Prostitutke su. a na se prvi golf-klub Zagreb malo poslije toga ugasio.. Svaki ima svoju boj u svjetla. Fiel186 golf u maksimiru da. Petrom Dobroviæem. jer zagrebaèke novine nisu imale p rostora za golf. Stari ji gospon. Poslije u koli je rekao. Gilberta T reachera i Kendala H. Mi. K. odakle se javlja prijatelju Augustu Cesarcu. malko je epao. Konaèni rezultat toga prvenstva u golfu nije poznat. kako meðu nama ima ðaka koji se pojavljuju na nedo^ stojnim mjestima. ujedno i zakljuèen a kratkotrajna povijest golfa u predratnom Zagrebu. U predstobIju svira pijanist. ona podjednako uspje no razg oliæuje gornjogradske plemenita e. u Maksimiru je odigrana prva ekshibicijska utakmica i zmeðu dvojice najiskusnijih igraèa . upravo je dovr ena klaonica u Heinzelovoj. . Najelitniji i najskuplji je onaj »Kod zelene lampe«.njaka i Medve èaka. Tim je prvenstvom. Najveæi uspjeh jednoga domaæeg igraèa zabilj n je na prvenstvu u listopadu 1934. Iduæe godine poèinje prvenstvo Jugoslavije u golfu. bogate poduzetnike. listopada 1934.. vlasnike novopodignutih palaèa na Zrinskom i Akade-mièkom trgu. jer uprava nije imala novca za plaæanja najamnine umarsk om fakultetu. koji poèinju bilje iti i prve uspjehe. ðaci iz Realne gimnazije. ob javljuje knjigu pjesama. namijeniv i èak cije ulice (Ko arska i Potok. koja u: novu tr nicu na Dolcu (otvorena godinu d ana prije predstavlja najmoderniju ustanovu te vrste u Evropi Iste 1931.. muèi ga i ijas. Ta je utakmica imala cilj da se èlanovi kluba i zainteresirani Zagrepèani. èina »Lede«. u Savremeniku tiska prva dv. Na Jelaèiæevu trgu nema vi e stare Zakladne bolnice. Hrs se sjeæa: . Medu gledaocima Cara Franje Josipa u Zagrebu ima i vreme nih Zagrepèana koji se mogu sjeæati i sjeæaju se zabavi ta. kad je Zagrepèanin dr. barova i bordela. u srpnju 1931. Unatoè svj etskoj gospodarskoj i financijskoj krizi. koje je trajalo od 2. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemaèkog i hrvatskog. koji je prireðen samo kao atrakcija i sveèanost u povodu osnivanja golf-kluba. madame Katarina. i je dina je osoba u gradu koja ima bezgranièan utjecaj na nepotkupljivog. provod i jednu pijanu noæ uz mak-simirsko jezero. Fielda. buduæi da su bile poplavljene izvje tajima iz Marseillea o atentatu na kralja Aleksandra. Strani igraèi prenose iskustvo na domaæe. Mi s mo se samo smijuljili. profesor je odustao. pomalo ogran ièenoga i napirlitanog efa gradske policije Pubu (igra ga Martin Sagner). Klupski kapetan Aleksandar Ulmanskv publici je obja njavao i komenti rao svaki potez igraèa. S drugim prijateljem.

Bo e moj. U svakom separeu o bavezno je stajala boca ampanjca. Palmotiæevoj. A bio je popularan i »Klub« u Ilici. preciznije.. gosti o dlaze s damama iz salona u sobe ¦L i nakon nekoga vremena vraæaju se u salon puni zadovoljstva.Najpopularniji bar bio je »Pick«. sav u crvenom pli u i brokatu. nd\ polu kat.U li smo u salon. glasoviraè prebire po tipkama sladunjavi valcer. gdje je danas »Jazavac«. Nisam se mogao naèuditi kako slobodno. koje su goste vabile u separee. Oko mene eæu djevojke èarobne poput vila iz prièa. A svi barovi su imali svoje stalne noæne dame. dana nje Tomiæeve. Barska prostitutka j e. Ugoðaj to ga Zvonimir Rogoz opisuje u svojim memoarima na dlaku podsjeæa na onaj iz a ktualnog musicala koji. tek da s e istakne kako nam je Zagreb lijep. Vlahoviæ. izlo bu ili nosaè zvuka temat ski vezan uz enu nazvali bismo po knjizi ili bismo naslov parafrazirali. sa skupocjenim tepisima po podu. Ka snije je bio popularan Bego. Barska dama j e svoje usluge naplaæivala 250 i 300 dinara. a separe se nije posebno plaæao.. do deset sati. slièan onom madame Katarine iz Cara Franje J osipa u Zagrebu. Imao je najbolji i najskuplji program. pod paskom i kontrolom. a poslije muzika za ples do pet ujutro. nego javno na ulici. porijeklom Poljak. naslov je jedne tematske knjige o tzv. Tu je svirala mandolinska muzika i toèila se otvorena vina. Na mene je to djelovalo kao da am u a o u kakvu crkvu.. dakako. kolika su zagrebaèka i hrvatska pera. »Rit z« je otvoren tridesetih godina. koj i je bio podstanar kod moga kuma. uz ostalo. najljep e su to od njega imamo. kiparska dlijet a i skladateljske note dotakli to najizazovnije i najosjetljivije mjesto koje se . gdje je danas novdi zgrada PTT-a. ali se nisu grijali. bez ikakve kontrole? 189 bolja polovica zagreba Zagrepèanke i kroz povijest mlade Zagrepèanke Od Zagreba su ljep e samo Zagrepèanke«. ali Zagrepèanke. Sjeæanje na jedan od zagrebaèkih bordela. pre ko puta Bregovite. Zdislav me nutkao da izaberem sebi djevojku koja mi se sviða. toèe birana vina i ampanjac. Poneku priredbu. »Apol -bar« bio je u Ilici. To je prvi bar koji je imao p rogram s domaæim artistima. zapla e n i zateèen. koji je1 jo ezdesetih godina svirao u »Lovaèkom rogu«. ljep oj polovici grada kojeg samog po sebi dr imo lijepim (a ako sm o u njemu roðeni. pije se kava. i najljep im) i kojeg u svakodnevnim razgovorima ili u medijima èesto rabimo (i zlorabimo). u dana njoj Medved gradskoj 13. Svi su barovi radili cijelu noæ. Njega su cijenili i najveæi] glazbeni autoriteti. Naravna stvar da se onda samo po s ebi postavlja provokativno pitanje: to je i tko je Zagrepèanka? Uostalom. onda. velikim s likama po zidovima i golemim zlatnim zrcalima. vrlo udobno i otmjeno namje ten. bila i pet puta skuplja nego » triherica« ili. Zdislav je veæ bio verziran u tim stvarima i vladao se kao kod kuæe . stoji sedamnaestogodi nji Zvonimir Rogoz i treba da bira. gdje se danas prodaju bicikli. slikarski kistovi. Tu su se davale kabaretske predstave. i to jo na svakom koraku mo emo vidjeti. u njemu je svirao najpopularniji violinist u grad u. meðutim. a kasnije se preselio na Jelaèiæev trg 6. Imao je tri 188 crveni pli u tkalèiæevoj separea. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi. pa je zbog toga jeftiniji od drugih. bez ikakva ustruèavanja i okoli anja. a jedne me veèeri be z ikakva prethodnog dogovora i upozorenja odveo ravno u bordel. Kako izabrati kad mi se sve sviðaju! Sve su bile lijepe kao slike. Èesto smo odlazili na zabave. boljoj ili. ostavlja nam Zvonimir Rogoz u Mojih prvih sto ina: Mene je u tu ulicu grijeha odveo uèenik Obrtne kole Zdislav. kako se danas ka e. plesni parovi se okreæu. cijeli salon kao da se vrti s p lesaèima u odrazu brojnih zrcala a usred te izvanzemaljske ljepote i obilja. a to je bila èetvrtina uèiteljske plaæe. » tajgerica« a prostitutka. Na uglu Palmotiæeve i Vla ke. otac Helge Vlahoviæ. bio je ukljuèen u cijenu piæa. Ugoðaj je za mene bio nestvaran. koji je najprije biti u Novoj pivani u Dra koviæevoj. civiliziranije i zdravije da javne cure svoju ljubav prodaju u javnoj kuæi.. bio je bar »Bij ela laða«. a one su de urale u Petrinjskoj. ali i skromniji. u dvori tu. Amru evoj. palmama u obojenim posudama. aktualizira staro pitanje: zar nije pametnije . tako da su ljubavni parovi bili prepu teni vlastitoj toplini.

a grudi sve izlo enije.. Iz tog se doba spominje st anoviti Leonard Mullbacher. umjetnièki izraðena lepeza. o èemu pi e dr. s plemstvom. 192 manda u minici Prvoaprilska ala s fotografijom na kojoj se na Mandu evcu nalazila Manda. Sredinom 18. odakle modni trendovi dopiru i do nas. Olga Maru ev-ski u Modnom vodièu). projektanti nisu nikad ni predvidjeli Mandu. Uostalom. dapaèe. gospodiène. ribe.. Teslinom i i Tkalèoi mo da samo jedna tramvajska vo nja od. konfekcijskih stanova i nebodt prodefilirale pred na i m oèima. pa iroka krinolina. dakako. kuænim koncertima i kazali nim predstavama. tek sad »dolazi ui modu« i koja izmiruje stale e. pa do najveæih umjetnièkih izrièaja i najslo enijih postupaka svih nara taja u cjelokupnom trajanju ov og nam dugovjeènog grada?! Kolike su cure. na otvorenoj kavanskoj terasi. U Zagrebu nièu trgovine modnim proizvodim . graðanstvo izjednaèuje. aktualizi rala je eventualno postavljanje te legendarne zagrebaèke puce na njenom bunaru pa su se jo jednom podvojili Zagrepèani na one za i one protiv. Naravno. kako zapa a O. a njima ipak valja vjerovati . rasko i fantaziju u odijevanju karakteriziraj i sjajna svila protkana zlatnim i srebrnim nitima. kao i anonimke i sirotinja s gradske periferije. govori i to da ga se titulira »knez Le-nard Kaptolama zagrebaèkog kramar«. koliko je meni po znato. »struk pod steznikom sve u i. slijedeæi. majke i bake. dakako. Jakob Hoche mer i Abracham Frolich. podjednako one plemeni ta roda i poznata imena iz najuglednijih zagrebaèkih obitelji i najrasko nijih gornj ogradskih i zrinjevaèkih palaèa ili dana njih tajkunara. Mu terije su mu.zove Zagrepèanka. u koje bismo je vrijeme postavili kako b ismo je odjenuli? U starodrevne halje. i to po moguænosti u pici jutarnjeg odlas na posao . milostivice i ko madi. koji nas vodi u mo dno putovanje kroz vrijeme.. puce. A prvi put gotova odjeæa u Zagrebu s< prodaje po tkraj 18. poput ko are oblikuje krhku figuru dame. u minicu ili traperice? Ako ni ta drugo. Manda je dobar povod da se pone to ka e o dugoj i bogatoj tradiciji o dijevanja i mode u ovome gradu. kineski suncobran. ko æe svojim uliènim sce nama zadiviti. Devetnaesto stoljeæe s novim politièkim i gospo-j darskim pomacima donosi vidljive p omake i u modi koja. D brave do Trga ili autobusom na relaciji Utrine . proljeæe je najnadahnutij i kostimogn najma tovitiji minker i naj ingenioznu i redatelj. iz bajtica. frajle. stoljeæa. porijeklom iz kranjske plemiæke obitelji. A sve to jo je prisutnije i nagla enije upravo proljeæe. kad bismo je i postavljali.. I sami se sa zahvalno æu pridru ujemo mu kim gl dateljima koji po ulicama i trgovima. koji nude v eliki izbor razni! finih tkanina. osupnuti i vjeèr zadu iti brojno mu ko gledateljstvo. dakako. i pred superm arketa. pogotovo kad se plemstvo okuplja u svojim zagrebaèkim palaèama na zimskim i pokladnim plesovima. maèke. odijevanjem i pona anjem prema pravili ma dvorskog salona« (dr. trebe.Pc hodnik. koje zovu galantnim stoljeæem. pripadni ci zagrebaèkoga plemstva i kraji ki oficiri. a ne da se ni marijaterezijski Beè. ali ne z aostaje ni Zagreb. snahe. pa da mu ki promatra u ivalac i meker doðe na svoje. gajtanima i vrpcama za ukra avanje odjeæe. stoljeæa. Maru evski. poèev i od 17. Jer. koji je dr ao t acun (od talijanske rijeèi stazione) na Kaptolu broj 3 (zgrada jo postoji) s uvozno m svilom. na om uobraziljo! ispraznim eljama ili ivim sjeæanjima?! Dovoljno æe za cijeli ivot biti veèernja etnja Jei èiæevim ili Cvjetnim trgom. koji u kupovinu dolaze sa svojim enama. jer Vara din je u to doba glavni grad Hrvatske. i to poèev tamo od puèke predaje i narodne umjetnosti. sa enskim miri: ma i enskim oblicima. cvjetni orname nt. strane uzo re. U modi prednjaèi Vara din. na faks ili u kolu. Ali. »Ta onda se tek rada hrvatski galantuomo. kad mo emo govoriti o poèetku mode i kad se po modi nosi tek tanki sloj na e aristokracije. Vjeèna Zagrepèanka. kite. Ver-sailles. supru nice. kolike i èije sve kæeri. recimo. na tramvajskoj stanici ili na pa kingu besplatno prisustvuju tom ivom pro ljetno teatru u kojem glavnu ulogu i ovog proljeæa igra Z grepèanka. Josip Matasoviæ u kn jizi Iz galantnog stoljeæa. stoljeæa. prodaje je izbjeglica iz Ma kedonije Ciril Milo eviæ u svojoj kuæi u Dugoj ulic (danas Radiæeva). Imamo èak i zagrebaèki Modni vodiè. Koliko Zagreb tuje svoga trgovca modnim kerefekama. pokretima i diskretnim ili c vorenim pogledima. ljep a i c vlastita grada. namiren jedno m svagda (ako je to uopæe moguæe?) i.« M odu diktira. u krinolinu. Iz tog se stoljeæa spominju jo dva zagrebaèka kramara. u prolazu ili kn otvoren izlog. èipka.

Deset godina kasnije Zagreb se vi e puta spomi nje u Europi i svijetu. Na a Stefica. koja je u to do ba glavna trgovaèka i modna arterija. otvara se Zagrebaèki zbor. A kako je pro la glavna enska uloga Ljubica. kapa i e ira raz-. najprije prva izlo ba 1864. a Maria Lessiak na uglu Kamenite i Opatièke dr i pravi modni butik s velikim izbo rom ukrasne robe prema posljednjoj beèkoj modi. sa svojom elegantnom trgovinom Banu od Hrvatske u Dugoj ulici. Hrvatica. Na istoj izlo bi jo jedna Zagrepèanka blista . najbolje govori podatak da je njojzi u èast smjesta ispjevana odu evljena pjesmica.« Pa gospodarska izlo ba 1891. mali kroki modne tradicije Zagreba. grada koji je danas. a tek 1890. donosi obilje vrl o kvalitetnih ilustracija. Opera je premij erno izvedena u kazali tu na Markovu trgu 4. Kako. A da æe ta 1937. u kojima se kao urednica i kolumnistica pojavljuje Marija Juriæ Zagorka. u Esplanadi. Pod pseudon imom Iglica pi e o raznim enskim pitanjima.. o èemu æ Mijo Kre iæ u Na e gore listu zapisati kako »odista svakoj gospojici srce e æe kuca kad p eda portal Crndaka nalik pari kim izloga-ma. po uzoru na strane publikacije. iste godin e osvaja i zvuènu titulu Miss Europe. nego i stranim kupcima. izdavaèka tvrtka Kugli i Deutsch iz Ilice 30 (danas Libraria) poèinje izdavati modni èasopis Pari ka moda. gdje su odijevanje i moda obilno zastupljeni. na kojoj je krojaè Ðuro Crndak prvi put pokazao odjeæu na lutkama. Veæ u prvim godinama izla enja list je na zavidnoj grafièkoj razini... buduæi da su dotad opere slu ali samo na njemaèkom i talijanskom? »Slu ateljstvo je gledalo i slu alo uz sve burnije plje-skanje cielu predstavu. 194 manda u minici lièitih vrsta i oblika. najjaèe modno i trgovaèko sredi te u dr avi. Godine 1895. Jo 1840. A tu je i trgovac Josip Hor-vat . najljep a puca Zagreba i Kraljevine Jugoslavije. jo nema ilustracija. Zagrebaèka frizerka Branka Kincl osvaja u Parizu Grand-pri x za najbolju frizuru. privlaèno ne s amo domaæim. meðu ostalima enski list. preteèa dana njega Zagr ebaèkog velesajma. i ona se svr i uz sveobæe zadovoljstvo i povlaðivanje«. koji izla novije modne novitete. U to doba tvrtka Kastner i Ohler jo je na broju 52 u Ilici. najèe æe o lijepom pona anju i modi. a uz to ima i stalnu rubriku hrvatskog nazivlja u krojaèkoj struci. vrlo bogati garderobni orma r ili krinja s toaletom za Mandu. ali èetiri godine kasnije zagrebaèka Luna. Lisinskijeve »Ljubavi i zlobe«. Godine 1910. U meðuvremenu izlaze razni enski listovi. taj na simbol mlade Zagrepèanke za sva vremena. Pobjeðuje mlada vlasnica gostionice iz Juri iæeve St efica Vidaèiæ. dakle. pobrinula se i zagrebaèka modistica Angelina Dilberoviæ. .. prva na a primadona Sidonija Rubido. gdje je dotad bio hotel K caru austrijanskom. preteèu dana njih modnih listova. gdje æe godinu dana kasnije biti prireðeno prvo spektakularno natjecanje za miss. a veæ tada vrijedi pravilo da »jedna dama ne ide ukorak s modo m. Va nu ulogu u razvitku mode u Zagrebu odigrale su gospodarske izlo be. ako se dva dana uzastopno pojavi u istoj kapi«. odjenuti Mandu? 195 prvi enski glas Drugo ensko ime iz tog preporoditeljskog doba je Sidonija Rubido. To je. èasopis namijenjen iskljuèivo enama . Novu veliku robnu kuæu (danas Nama) sagradit æe poslije Prvog svjetskog rata. I modna publicistika u Zagrebu takoðer ima dugu tradiciju. a medu njima je i velik broj proizvoðaèa odjeæe. kako su Zagrepèani i Zagrepèanke do ivje li taj kulturni i domoljubni dogaðaj. zagrebaèki knji ar Franjo upan pokreæe. koja izlazi na njemaèkom. Zagreb je. s vrlo kvalitetnim kolor bakrorezima preuzetim iz stranih modnih publikacija. na kojoj izla e èetiri tisuæe izlagaèa. Ilica æe preuzeti vodstvo tek osamdesetih godi na pro log stoljeæa kad postaje pravi trgovaèki city.. tj. biti zapamæena u modnom kalenda ru Zagreba. istina. eto. Prva modn revija odr ava se 1926.. koja je na isto j pari koj izlo bi svoj model e iriæa uspjela prodati nikom drugom nego engleskom kraljev skom dvoru. Treba li se uopæe pitati kakav je uspjeh poluèio taj na operni prvijenac. sa svojih s edam stotina privatnih butika. zapisat æe Franjo Kuhaè u monografiji Vat oslav Lisinski i njegovo doba. prvi glas prve hrvatske opere. itd. preselit æe se na broj 4. travnja 1846. koji s prekidima izla zi sve do 1938. roðena grofica Er dodv. dakle. U tom upanovu listu.a.krojaèici Mili Gr anitz za model haljine s na im narodnim vezom pripada srebrna kolajna.. a zlato osv aja nitko drugi nego Cristian Dior.

'Ledena srca' ug-rijale su davorije i popievke upletene u njemaèke glumaèke preds tave. . . Gaj i drugovi. koja bi se usudila hrvatskim jezikom pjev ati. basso II. ljubav i p rvu izvornu^ narodnu.te je otpjeva godine 1835. To je sudbina Milke Trnine. Pihler . te je zato aplauz bio tako gromovit. bariton 1. . i to pjesmu: 'J° Hrvatska nij propala. ali se ipak nije usudio demonstrirati proti kæeri hrvatskoga ve lika a. »Srce tuèe. Glavni krivac za otk riæe njezin. stopja. . koja kao mlada poèetnic a. Al ak hoæe ushitit poku at ' I zajedno du u dignut Bogu. Puk. nije uspjela dobiti anga man u svome gradu. slu aj . Hajduci. \ Dodji samo S i d o n i j u slu at«. t rsili su se da od sada.Sidonija pjeva! Oj slavuju. to najpo pularnijoj pozornici dru tvenoga ivota Zagreb. i da im je gojence njemaèka pjesma u velikoj pogibelji«. sami vje ti organizatori. da uturaju hrvatsku pjesmu i u ko ncertnu dvoranu. te se èak kajali. r < Poèetak u 7 satih na veèer. to su godj bolje mogli. tenor II. to ju je uglazbio Livadiæ. Svim iz oèiju divna vatra sieva -Za to. i da areno dru tvo kon-certnoga o pæinstva ne insultira pjevaèa ili pjevaèicu. a njen prv javni nastup bio je posve nepla niran i nepripremljen mlada je grofica propjevala u Streljani u Tu kancu.. operu u dva èina. Grof privoli na to. lica su vesela. Tomu se nisu na i dobri prijatelji nadali. da bi bila dolièn o primljena kod kuæe. O tome Kuhaè pi e: »Nije tajiti da je politièko o ivljavanje Hrvata t velike zahvaliti pjesmi i pjesnicim a. Livaðiæ Ljubica. certu u Streljani. ! Oalraatmski plemiæi Ljudevit. triga . predobile dakle ulicu i parter. . buduæi da je pjesma ova beskonaèni i f renetièni aplauz izazivala u prisutnih rodoljuba. a gro finja Sidonija uvje ba tu popievku . . Ispjevao je nitko drugi nego prvo pjesnièko pero tog preporoditeljskog doba. tenor I. VATROSLAV LISINSKI Rieèi napisao dr. sada je bilo jo te u tom nastojati. Jednom dijelu koncertnoga opæinstva dodu e nije hrvatski du evni na predak ugodan bio.uz pomoæ svoje uèiteljice Karlitzkove. Da im bude i tu uspjeh osiguran. da je sada led hrvatskoj pjesmi probit. nje ne pjesni tvoje Mlado srce vrlo dirnut mogu I pozvat ga na ljubovne boje. pa dospjeti èak i do slavn oga Metropo-litana na Manhattanu. mjeseca o ujka na javnom 1 196 prvi enski glas IGRADSKO KAZALI TE U ZAGREBU DfU tvo odliènih priateljah i priatðjicah umætnosti predstavlja . kolovana u Beèu.i vertlari Velimira. j Brenko.' ] ÈlrPbiva u Volimirowm *r»ra u d&oliei grada Splita u poèetku ] '16. KantUa pl. Pa kad i tad nije prestalo povladjivanje. da su i oni »napried« vikali.koja je ubrzo u la u u i Zagrepèanima. glasa i njeno promoviranje je Ljudevit Gaj. sopran . biv i vojvoda Spletski. poljube redom Gaj i drugi rodoljubi ruke. 197 od tu kanca do manhattana Trebalo je najprije osvojiti europske operne pozornice. njegova kæi. [ . Fra njo Staniæ Alb^t pl. a tudji nska inteligencija mrmlja e da ih je Gaj prevario. sluga Vukosavov. altistice kod njemaèke opere u Zagrebu . Grofinji Sidoniji i njezinoj maj ci grofici Harbuval i Chamare.sklad aoc . Vojnici. u pro lom stoljeæu. Vizner 3 Seljaci i seljanke. da bi kæerci svojoj Sidoniji dozvolio pjevati u koncertu hrvatsku popievku. basso 'I. za koju je glasbu skladao domorodni . <j . . otkud sva ta radost vrela? uti. da hrvat ska pjesma pridobije i 'hladne duhove'. zamoli e grofa Dragutina Erdodva. da je mlada pjevaèica prinudjena bila. j& Obren. Stanko Vraz. u Zagrebu. Snionija grofica Rubido Vukosav. dodala je ona jo jednu hrvatsku. i Sidonijin je glas poznat veæ od ranije. *!irge . pa zadiviti samoga Puc-cinija. . DfmitrLe Deineter j OSOBE: Knez Velimir. Ljudevit pl. Franjo pl. popievku jo jedamput pjevati.

veæ harmonièko-estetièkom utisk èit njezine pojave. Mi smo a pozornici slu ali rijeèi zahvalnos i vidjeli suze koje nas za uvijek s njom spajaj u. Zagrebaèki su listovi opet 1932. te podsjetio: »O slavnoj pjev . da joj oèituje svoje simpatije i svoje udivljenj Mi smo njezino divno pjevanje sl u ali kao to slu an u crkvi rijeèi sveæenika. naime. Povukla se u svoju vilu u Berch tesgadenu. Bez opro taja Trnina se povukla. lijepom glasu . d vorane Sokola i katedrale do pozornice starog kazali ta na Markovu trgu. Miinchenu. »Mlade cijele zemlje. taj na simbol svjetskoga glasa. a svaki put je odu evila zagrebaèku publiku i kritièare. a u povodu desete obljetnice njenog naprasnog odlaska sa svjetske operne scen e. u Sv.Trnina je i za vrijeme kolovanja na beèkom konzervatoriju vi e puta gostovala pred za grebaèkom publikom.. zadesila zla kob. pohrlili su k njoj na poklon i pozdravili ju sveèano i odu evljeno. o njo j æe u svome djelu Hrvatsko glumi te z< pisati: »Da se shvati veliki ovaj entuzijazam.u radosno uzbuðenje. New Yorku. Èestitajuæi umjetnic taj za kulturni Zagreb znaèajan jubilej. izraèunali novu obljetnicu: sada je to pedeset godi na od prvog nastupa Milke Trnine u starom kazali tu na Markovu trgu. Svaki slo bodni termin Trnina.. koja je do ivjela najveæe p oèasti svoga grada i svojih sugraðana. Naveliko su s e o Trnini raspisali podjednako specijalizirani listovi. Milka Tmina. a ka zali ne kronike bilje e njena gostovanja. napustiv i karieru svoga umjetnikovanja. priznaje izniman dar. u novoj zgra( Zemaljskog kazali ta (HNK). koristi da bi nastupila pred svojim Zagrepèanima. koja joj. u povodu dvadeset i pete obljetnice njenog veæ opisanog gostovanja u HNK. Tako su se Zagrepèani svoje slavne primadone sjetili 1916 . daje ona iz sebe same. zapisuje u Nadi publicist Milan Grloviæ. za stalno se nastanila u Demetrovoj ulici u Zagrebu.. koji je odu evio publiku najveæih europs kih i amerièkih pozornica. djevojke i mladiæi . darovima i uspomenama te se upravo natjecalo tomu. meðutim. dakako. pa u Grazu. treba da si . uvijek je to MilkaTernina koja nas za divljuje«. Trnina je nastupila i nakon uspje no zavr enog konzervatorija. za vrijeme jednog nastupa u min-henskom kazali tu Prinz-Regent Trn inu je. Polji bila je zlatan vijenac kojim ju ovjenèala harna dome vina i zagrlila njez inu trobojnicu. otkazav i ugov orena gostovanja u Njemaèkoj. godinu kad je Trnina.. savr enoj pjevaèkoj koli. koji je gc tovanje Ternine izazvalo u Zagrebu. Ceciliji Viktor Novak æe podsj etiti: »Mnogo je veæ godina. a nikakva operacija nije pomogla. No Terninu nije pozdravljala mlade veæ svekoliko obæinstvo o basulo ju cvijeæem i vijenc ma. pjevajuæi na raznim koncertima od Graðanske streljane na Tu kancu. to se je na a zemljakinja povukla iz Talijinog djelokruga. Na desetu obljetnicu njena povlaèenja sa scene.« Godine 1923. t o je zovemo kæerkom na e zen lje predoèimo i èitavu njezinu umjetnièku pojavi Da je Terni a svuda gdje se pojavila uznjela obæir. Londonu. do la u Zagreb i tom prigodom odu evila Zagrepèane. poput Kulise i Teatra. kad je na hrvatskom ot pjevala partije Aide i Elenore i do ivjela nezapamæeni trijumf. klièuæ: Hvala!« Milka Trnina nastupila je. stvo: i u Njemaèkoj i u Engleskoj i u Americ i. kao i dnevnici Obzor.. na poziv Stjepana Miletiæa. Novosti i Jutarnji list. ali ne i upravu stare kazali ne »hi e«. ilustrirani i rado èitani list Dom i svije t Milki Tmini posveæuje cijeli broj. po tivana je u velike od Zagrebèana. Nekoliko puta je nastupila i s Marijom Prikril. Mo da se èini prebuèno. Vrelo njezine umjetnosti nalas se u umjetnièkoj joj du i i to god um jetnica daje i èasu umjetnièke kreacije. no mlade ivlje osjeæa od zre doba. U 198 od tu kanca do manhattana svu raznolikost svojih umjetnièkih kreacija. istina.. jedna je od rijetkih Zagrepèanki. izra zitoj interpretaciji. pogotovo ono 1898. posebno na dobrotvornim koncertima za obn ovu poru enog Zagreba. a od 1913. koji je tom prilikom Trninu i pozvao Zagreb. ali umjesto u svom Zagrebu. Svaki njen imalo znaèajni jubilej obilje it æe se u z najveæi moguæi publicitet.. »Ni jedna umjetnica u Zagrebu nikada nije do ivjela toga slavlja kao to sada Milka Te rnina«. Godine 1906.najslavnija operna pjevaèica svieta«. Ovaj je potonji svoj tekst naslovio »Milka Ternina . a nje gov intendant Stj< pan Miletiæ. Umjetnica koja je u Zagrebu vi e puta gost ovala za vrieme èitavog svog umjetnikovanja. Engleskoj i Americi. jer je ona sveæenica u hram ljepote. nema s samo pripisati njezinim izvanrednim umjetnièkim vi linama. anga man do biva najprije u Leipzigu. popustio joj je tzv. i dobro je tako. nervus facialis (mimièki ivac ). sve su zagrebaèke novine podsjetile na 1898.

i tisak Zlatko Grgo eviæ. Pazila sam i na to da kostim ne bude samo savr en korelat mom shvaæanju uloge. Stra incki. ka zali ta na èelu s in tendantom prof. uz ostalo.. potresno i u: vi enim izrazom pozdravila svoj dom i zavièaj hrvatsk u koji se eto v raæala nakon mnogo vremena«. i musika nije strujala samo iz orkestra. a prigodno slovo o sveèa-rici odr at æe spisateljica Jagoda Truhelka: »Kad se na pozornici otvorila dvorana u gradu War-tburgu i pojavila Elisabeta. sijeènja 1934.. Mile Budak.. Zankom i direktc opere S. Percvja Andersona. bavila sam se s njima mnogo. Tim povodom Hrvatska ena 22. Nego zato. svoj i propjeva: 'Zdravo da ste dvori sveti'. ogledavajuæi se po dvorovima. to ga ima valjda u svoj musièk -dramskoj umjetnosti. Carusa. ne to to od moje umjetnosti ostaje za mnom dovieka. ti napokon umjetnièini kostimi. 11 sati prije podne na Mirogoju. toga najèi æeg enskog lika. polako. Slezaka. Carussa. ali ja sam oduviek izvr avala toliko duhovnog dje lovanja na slikare i scenografe. i po tome ri jetka meðu Zagrepèankama . Scotta i dr.. okretati. Ternini pisalo se i jo uviek pi e u velikom svietu samo u superlativima. to nije bi sam o musika. na njezin ukus i os obno sudjelovanje u kreiranju kostima. u Gornjem gradu«. Sprovodu prisustvov. i po to podi e gl. to su oni dio mene same. za koju je izjavio kako se »ni jednaTos ca ne mo e usporediti s Toscom Milke Ternine«. sve osoblje Hrvatskog dr . I onda najtu niji povod za okupljanje Zagrepèan oko Milke Tmine: »Sprovod je bio dne 2 1. Uz Puccinijeva pism upuæenaTrnini. rieèi i kretnje. i ravnatelj pododsjeka za knji evn ost. musika je bila sv aka kretnja umjetnice-djevice. nego mora da je priroðeno veæ onda bila nam je ta pojava puna obeæanja rietkog do ivljaja. »Uviek sam se bavila kostimima i smatram da je to jedan izda ni studij. Na gro bu odpjevana je. koji je za Trninu kre irao kostime. to je za nas bilo mnogo vi Tu je na a Milka. i to ovim rijeèima: i 200 od tu kanca do manhattana »Ne dajem teatru svoje kostime zato. da kostim bude za cielu sliku. na e Zagrepèanke Milke Trnine. èlanovi ravnateljstva Hrvatskog glas benog zavoda. suraðivala kod njihovih kreacia .aèici M. Umjetnica ivi u Zagrebu.da je o njoj napisana i objavljena knjiga. zatin fotografije Trnininih partnera i suradnika. Stekla sam veliko iskustvo pazeæi uviek pom-nivo na to kako moji kostimi djeluju na gleda oce. Moje je kostime dodu e zami ljao engleski slikar Percy Anderson.. Dvije godine kasnije eto opet povoda za pisanje o neponovljivoj Trnini njezin se damdeseti roðendan. zastupni ci razlièitih musièkih i kultui nih ustanova. Kada je pjevala u Metropoliten operi sva su mjesta bila ra zgrabljena. ustajati.. Kostime je Trnina daro vala Kazali tu jo 1925. koji je napisao i podebelu knjigu o ivotu i umjetnièkoj karijeri svjetske pri madone. li su dr. Partnerica Van Dykea. da su oni kistom sliedili moje shvaæanje. morala sam se moæi savr eno kr etati. zami ljala ih. Tako je Milka Trnina. A musika nada sve bile su i ruke. kojim bi se svaka pjevaèica i svaka glumica trebala mnogo baviti.« Pola godine kasnije uprava Hrvatskog narodnog ka zali ta priredila je u kazali nom p redvorju »veliku izlo bu uspomena« na Milku Trninu. potom akvareli engleskog slikar. nego i na to. to bi oni bili skupocieni. stupati. . Reèenu izlo bu je priredio veliki tovatelj Trnine i èlan drame Hrvatskog kazali ta Mato G rkoviæ. hrvatska himna. V 1941. U v rieme najveæe slave nije zaboravila da je Hrvatica. Zanimljivo je obratiti pa nju na Milkin odnos prema kostimima. doglavnik i ministar bogo tovlja: nastave. to su se poèele raskriljivati i dizati neizrecivo plemenitom kretnjom r pozdrav davno neviðenog doma. od glave do pete jedno jedinstveno kraljevsko dostojanstvo i velièanstvo to se 199 volite li zagreb? ne nauèi. oni su mise-en-scena moje uloge. Ja volim svoje kostime. odmjereno. a pod pratnjom musike. èedo na e zemlje. te mnogi prijatelji i tovatelji pokojni ce Odar je bio pokriven hrvatskom trobojnicom. a da ni ta ne smeta mojoj glavnoj akci ji«. I poène ona da koraca. odr ava sveèanu akademiju . cieli èin. ostvarenje mojih osjeæaja i zato ih ostavljam za unuèad poznu«. umjetno. vio linista Jana Kub elika. Sbora akademie glasbe i ka zali ne umjetnosti. . prof. padati. oni su ostvarenje mojih shvaæanja razlièitih partija i lica. po elji po kojnice.

tovi e. dakako. proslaviv i i svoj glas i glas o Zagrebu i Hrvatskoj. Zinka Kune je. 201 kraljica »meta« Uslavnom nas je njujor kom Metropolitanu na najbolji naèin. S njom je u Ljubljanu na nastup putovao »cijeli vag on zagrebaèkih prijatelja«. Nije polo ila zavr ni ispit iz solfeggia. Ulicu je nedavno dobila jo jedna Zagrepèanka. svoju ulicu u Zagrebu. a to je takoðer za Zagrepèanke rijetkost. sa mo »po sluhu«. zastupala Milka T rnina. Milka Trnina poèinje drilati. Pravo kolovanje poèinje dvije godine kasnije. A najveæa joj je èast i priznanje dano kad su prigodom gradnje nove zgrade Metropolitana na Manhattanu od svih svjetskih opernih zvijezda. To je Edward Johnson. s toljeæa«. Sumirajuæi njezin ukupni doprinos svjetskoj opernoj sceni. koji je. nego u Ljubljani. Dresdenu. koja joj je najvi e i pomogla da krene putem svjetske slave. kao i brat Bo idar. velika u temperamentu. Zinka Kune demonstrat ivno napu ta Zagreb i odlazi u Prag. tek nakon velikog uspjeha. »Gio-condi«. kao Leonora u »Trubaduru«. uz Trninu odigrati najznaèajniju ulogu u Zinkinu glazbenon obrazovanju.. Nastupajuæi u »Trubadur u«.. a uz manje prekide pjevala je sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. a zagrebaèkoj æe se publici prvi put predstaviti kao Margareta u »Faustu«. a to je da se u um jetnièkoj karijeri mo e ne to postiæi samo upornim i ustrajnim radom i neprestanim uèenjem . a otac joj j e Rudolf. kao to su Maria Callas ili Mario del Monaco itd. A u zagrebaèkoj opernoj kronologiji naslijedila je. Prvi je put u »Metu« nastupila 17. zagrebaèki odvjetnik i bankar. morala pobjeæi iz Zagreba: »U lo i je sjedila grèka kraljica Federika. Prema vlastitu priznanju. a sa zagrebaèkom operom gostuje a europskim pozornicama. zadivljen njezinim glasom. nezadovoljna podjelom uloga u operi »Moæ sudbine«. velika u velikim dramskim moguænostima. i to zato jer je jednostavno bila isu-vi e zauzeta pjevanjem i uèenjem novih i novih uloga^ Prvi put Zinka Kune ne na stupa. tako da je veæ u puèkoj koli napame t znala cijelu »Carmen«. u uloz i Leonore u Verdijevu »Trubaduru«. Kakav ugled ubrzo do ivljava u »Metu«. koji æe. najugledniji njujor ki gl azbeni kritièar Ha-rald Schoneberg æe za Zinku Kune u New York Ti-mesu napisati: »Ona je.Milka Trnina ima. nezadovolj na.. a na pozornic i je pjevala imperatorka u carstvu glazbe.. u Pragu. Pjeva u »Trubaduru«. moramo ipak pobj . Ona je velika u svakom pogledu. dakle. roðena (1 906. nakon izvedbe V erdijeva »Requi-ema«. Kao operna pjevaèica ona pripada velikom naslijeðu operne scene 20. »Normi«. proslavljena Zinka Kune. i to 29. prosinca 1937. listopada 1927.. to g a posti e u Ljubljani. dakle.. velika u glasu. »Aidi«. kad je. direktor Metropolitana. dakle one iste opere koje li sudbine! zbog koje je. poznatija i uspje nija primadona. poziva u New York. prenoseæi na nju svoja iskustva sa svjet skih opernih scena. slavnu Milku Trninu . Tako je Zinka uèila. za razliku od svoje slavne prethodnice i uèiteljice Trnine. nikad nije dipl omirala.« Slavni Toscanini. a s èetrnaest godina je imala veæ formiran visoki dramski sopra n. to je malo poznato. U Zagrebu nastupa. Godine 1935. bio vrlo muzikalan. Zinka poèinje ivati ulogu za 202 kraljica »meta« ulogom. ali na Muzièkoj akademiji. Tako na audiciji za upis na zagrebaèku Glazbenu akademiju èlanovima ispitne komis ije nije bilo jasno da èetrnaestogodi nja djevojèica mo e tako zrelo pjevati napamet. i ne sluti daje u gledali tu jedna osoba koja æe joj odrediti umjetnièku sudbinu. Vrsni skladatelj i pijanist. upravo Zinku Kune odabrali da sveèano polo i kamen temeljac. dolaskom iz New Yo rka u Zagreb. Brnu. ali njezina æe nasljedn ica i zagrebaèka uèenica Zinka Kune postiæi ono to prije ili poslije nje nije uspjelo n i jednoj svjetskoj primadoni. pod èijom je dirigentskom palicom èesto nastupala. u svom Zagrebu. Trnina joj je usadila osnovnu spoz naju i naèelo kojega æe se kasnije cijelog ivota strogo pridr avati. rekli smo. uz to i pjevaè u Kolu. kad se odluèila definitivno povuæi sa scene. Bo idar je svoju sestru Zinku odmalena usmjeravao.. mora se reæi. najveæi dramski sopran jo od vremena Rose Ponsell.) u Zagrebu (Trnina je u Zagreb iz Moslavine do la kao djevojèica). gdje je odranije poznaju. izjavit æe: »Unatoè velikim uspjesima svih solista. Dolaskom slavnoga Kre imira Baranoviæa na èelo zagrebaèke opere. najbolje æe posvjedoèiti novinsko izvje æe s njezina stupa u »Moæi sudbine«. nasljednica Milke Trnine na svjetskoj opernoj sceni.

masku ens .) èvrsto povezuje staru »kazali nu hi u« na Markovu trgu novu. djevojke i ene u konverzacionoj ve seloj igri. kao i njihc vim sliènostima. jer je tek po nu d i. taj ideal ene-dame i opet u najljep em z naèen ju rijeèi. talijanske sopranistice Re-nate Tebaldi: »Ka u mi da u Italiji ima jedna no va so-pranistica.. dugogodi nji ravnatelj Metropolitana. Ona je bila utjelovljeni enski arm. vr ava u izra avanju i dikciji koja obasi e bogate moc ulacije i suptilne nijanse«.. No ta karakternost nije prelazila u ne ku karakternu specifikaciju. Do ivjev i veliki uspjeh. a umjetnica se ujedno us. dapaèe. ona je os tajala nekud op æe enska. stalnim èlanom drame postaj e Andrija Fijan.. izjavit æe u povodu pojave nove oper ne dive. Kad bih htio doèarati bit njegove glumac ke poj ave. o svakom posebno. jer je ona sigurno najbolja na svijetu. starom Stankoviæevu ka zali tu vidjeli u naslovnoj ulozi Mosenthalove drame »Debora«. kad se. ali kao da je bila sretna kad je mogla odlo iti masku heroinstva. namijenjenu financiranju kolovanja mladih opern ih talenata... ali je zato jedna od nji h do ivjela toliku poèast da joj spomenik podignu jo za ivota.. da bi je samo nekoliko dana kasnije Zagrepèani u . Svakako je elim èuti ovoga ljeta za vrijeme svoje ga putovanja po Europi. »U prvoj fazi interpretira sentimentalne naivke. To je legenda hrvatskog glumi ta. takoðer poznate po gostovanjima u slavnom Metropolitanu Ljiljanom Molnar Talajiæ i Ru om Pospi Baldani. zapisuje Slavko Batu iæ i nastavlja: »U tim razliènim zadacim a njen rasko ni talent dozrijeva vrlo brzo. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izda no je financijski pomagala antifa istièki pokre t u Zagrebu i Hrvatskoj. sjeæajuæi se Zinkinih najveæih uspjeha pedesetih godina.Strozzijeva Fijan cjelo kupnog hrvatskog glumi ta. koji æe zagre baèkom pozornicom ariti i paliti puna tri dese tljeæ. pre la u pravu heroinski 204 markiza hrvatskog glumi ta struku. deset godina poslije Strozz jeve. ali moram biti oprezan koju predstavu da joj ponudim. a prema potrebi nastupa i u operi (Sie bel u 'Faustu') i opereti« . Marija Calas ili Renata Tebaldi. èime se je bitno razlikovala od Mihièiækin karakterne individual izacije. a posljednji put 1985. Renata Tebaldi. podvlaèim salonska. poslije rata vi e je puta posjeæivala svoj rodni Zagreb. dva povijesna razdoblja zagrebaèkog teatra. A jednom prilikom. uz ostale Zagrepèane i Zagrepèanke. 203 markiza hrvatskog glumi ta Mi alo je Zagrepèanki kojima se njihov grad odu io spomenikom. Bronèano poprsje u foveru HNK tek je mali zna k pa nje za ono to je Strozzijeva u svojoj iznimno dugoj glumaèkoj karijeri (nastupal a je èak 68 godina!) dala hrvatskom glumi tu. morao bih zapravo ponoviti sve ono t sam govorio o pojmu 'gospodin'.ednièku palminu granèicu predati Zinki Kune iz Zagreba«. slavni Rudolf Bing.« Kad su proslavljenog Maria del Monaca jednom prilikom novinari upitali koja je b olja. pod pritiskom godina.. markiza Marija Ru ièka Strozzi. da se Zinka ne uvrijedi. a na njuj or kom Sveuèilitu osnovala je vlastitu fondaciju.. dakle. O to dvoje glumaca. Ba u na roèi toj naravi toga arma a je njena jednostavnost Nije to bio arm ensko difuzan. odgovorio je: »Zinka Kune je najbolja!« Nakon odlaska sa scene. ulogom Jeane u melodrami »Lowood ska sirota«. jer on je bio zaist glumac-gospodin u najpunijem i najplemenitijem zna èenju te rijeèi. pa i likove dramske i tragiène. a debitirala je 1868. Ona je bila dodu e sa lonska heroina.-1937.. A enski pandan Fijanov bila je Stroz zijeva. od prvog na eg profesionalnog kazali nog djela tnika Josipa Freudenreicha. p tako nastaje najslavniji glumaèki par . S trozzijeva je odmah anga irana te postaje stalnom èlanicom drame od koje se neæe rasta ti punih ezdeset i osam godina. dakle. Marija Ru ièka Strozzi (1850. Zinka Kune Milanov posvetila se pedago kom radu. Branko Gav ella æe zapisati: »Najistaknutije utjelovljenje svih elemenata koji s djelovali na na e glumaèko stvaran je svakako je lik An drije Fijana. ! Godine 1878. susrela i s dvije svoje zagrebaèke kolegice. veæ prilièno karak terno oboje n.. Hrvatsko narodno kazali te. Prve glumaèke poduke primila je. odigrav i na tisuæe predstava u vi e stotina naj razlic i ti j ih uloga.

uraniæ. i uteæi s e dubokoj enskoj toploj srdaènosti. a o njoj se znalo i zna s e upravo onoliko koliko je ona sama eljela. koji postojan o bdje nad povjerenim mu blagom. mudre po nepogr e ivoj mudrosti svoga srca. kako je s tom èarobnom. nu. Èuo se samo zvonki. koja je u naponu snage svoje pro ivjela najsjajniji polet zlatnih klasiènih dana dotiène umjet nosti. u svojim æe autobiografskim zapisima skromno napisati: »Moja su knji evna djela malobrojna. A.. to im je ona sama priopæila u kraæoj autobiografiji. Pa ipak. da joj je djed Ivan Ma u raniæ.. autorica tih klasiènih djela. janiæa. pisale su o njima sve generacije knji evnih kr itika.. to ih sama uzva u sredinu svoga naroda. otmjena lijepa stara gospoda. B. Dom-¦. bila je ljubav za hrvatsku domovi-. na »hrvatski Andersen«. Ta je srdaènost uostalom bila glavna znaèajka njene glumaèke pojave. koja je onda dominirala svjetskom literaturom. i u privatnom je ivotu ostavila traga -sina Tita Strozzija. n ego mi to. otmjenom gospodom u dvoranu u ao duh.uraniæ.. 78 godina) u Glazbenom za vodu. onda je to i za narod i za kulturno njegovo nastojanje neopisiva sreæa. a sadr ajem i obujmom skromna . Marija Ru ièka markiza Strozzi u la je u dvoranu. Ostarjelu divu reporter zagrebaèkih Novosti ovako opisuje: »Kad u jednom narodu. Fran Ma uran da joj je baka po majci roðena sestra slavnoga Dimitrija Demetra.kog salonskog demon-stva. u kulturnom njegovu sredi tu. to su ga priredili èlanovi Hrvatskog narod nog kazali ta. kuæi u meni nastao. za-virit æemo u onaj drugi (ili prvi) svijet Ivane Br liæ Ma. da je njezina o bitelj ladanjske dane provodila s obitelji pjesnika i filozofa Franje Markoviæa. Ta je srdaènost nije ostavila ni u dubok oj starosti kad je znala tako oèarlji-vo ostvariti one stare dame. Za èas je medu onim nebrojenim stotina ma zabave eljnih uzvanika nastalo tiho talasanje. med svim onim èasnim zborom na e narodne Thalije i nad svakim pokretom umjetnièkih njegovih nastojanja. Simiæa. nego i kapitalno djelo hrvatske knji evnosti za djecu. Kako i koliko mirno? Ni u kom sluèaju. najrjeèitije svjedoèi jedan novinski op is proslave Nove 1929. mladenaèkom snagom i poletom djeluje liènost. u sjajnu dvoranu Hrv. Veæ na prvi pogled èit atelj tih turih i skromnih autobiografskih zapisa zakljuèuje kako je Ivanin ivotni m ilje posve izuzetan i originalan. 205 djetinjstvo na banskim dvorima Koji osnovac ili odrastao èovjek danas ne zna za Èudnovate zgode egrta Hlapiæa. u kojima se vi e saznaje. ne izlazeæi gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji«. Prièe iz davnine ili Sumu Striborovul To je ne samo najomiljenija lektira pokoljenja hrva tskih èitatelja.« Markiza Marija Ru ièka Strozzi. slavni autor Smrt Smail-age Cengiæa. godine (Strozzijevoj je. odmjereni. s profilom klasiènih vaja-nja. vi e ljubi i vi e osjeæa.« Da je i u dubokoj starosti oèaravala Zagrepèane. Kad je na sinoænjem predveèerju Nove godine. pa do na ih emenika. s onim èarobnim smje kom vedrih plemenitih lj udi i s pogledom neopisivih oèiju. kæe rku Maju Strozzi i unuka Borisa Papandopula.. obièni ljudi. kak e zovu. Pr . od Mato a. mo emo i da shvatimo. a najednom od najva nijih kulturni h polja ivi i jo nesalomljenom. Kako se o Brliækinim djelima sve zna. duboki njezin glas. onda je cijela puna i prepuna dvorana o sjetila. glazbenog zavoda u la ona. to kao da vide u Platonovo podnebesje od kuda na zemlju silaze Ideje Duha i Ljepote. da joj je stric poznati pisac Li æa.. Milèinoviæa. napokon. ta na a markiza hrvatskog glumi ta i zagrebaèkog kazali nog i umjetnièkog miljea. koj a jedva mo e da se ocijeni. dakle. poznato i pr evoðeno u cijelom svijetu. pa im se ljubazno smije i kao starim znancima . Prvi svjesni osjeæaj koji e u roditeljskoj.... pogotovo ako se zna da je kæi uglednog odvjetnika i p ravnog povjesnièara Vladimira Ma uraniæa. pun neke topline. koja kao da izvir e iz nekih neponovljivih dubljina. d a je u posjete odlazila biskupu Stros-smaveru i. Sve to su njezini kasniji kritièari i bi ografi mogli doznati. napisanoj na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1930. Pa onda u okolini njenoj potpuna ti ina. za koji ona ka e kako je protekao mirno.moj vanjski svije t pak protekao je mimo. »Najjaèi upliv na moju osjetljivu djeèju du u vr ila je okolina. njenog glasovitog timbra. Ogrizoviæa i Barca. a uz to i prvi hrvatski ban puèanin. Brliæeva nikad nije bila medijska liènost. i najmlaðih meðu njima.. te da djetinjstvo provodi na Banskim dvorima. Ivana Brliæ Ma.

da smo joj mi djeca.« A baka? »I na svoju baku. Setajuæi s njim vrtom. osobito otmjenih crta lica. a jo uzvi enija u onoj èistoæi i strogosti etièkih nazora kojom kano a je taj silni starac pro imao svu okolinu svoju. podvezivala je do prije petnaest godina sasvim moj spisateljski rad (poznato je da je Brliæeva relativno kasno poèela objavljivati svoja djela. Svaka njegova rijeè. te posve glatko prièe -ljanu). na koj em se zaista osjeæa neposrednost i ivahnost dojmova. bio je on valjda mojim sudom o njegovu Li æu (koj i sam sud po djetinjem obièaju vatreno i dosta drsko izrekla) potaknut da mi proèita male spontane bilje ke koje je uvijek uza se nosio te ih svakom prigodom koja ga se dojmila obogaæivao. Stolu je pr edsjedao djed sam. rod. sve koljeno svoje. Usprkos starosti od 72 godine. bez ijedne sijede v lasi. finog duha i vanredno protanèanih èuvstava i sjetila. s neizvedenim mislima. do 16. sve vrlo nedo.reèe . s roditeljima posjetila djeda u Banskim dvorima na Markovu trgu. konaèno u Zagreb. No pr avi njegov utjecaj na] mene poèeo je dakako tek u doba o kom hoæu da govo-j rim.sve je to nailazilo na odvi e te ku borbu u stvaranju stiha i vezanog sloga. sad dugaèke filozofske stranice s najobiènijim djevojaèkim sanjarijam a i patriotsko-politièkim ushitima. pri pisivali dar prorokovanja. Proèitav mi te bilje ke. sjeæam se ivo. a nje-] 206 djetinjstvo na banskim dvorima gova tjelesno i du evno tako moæna pojava vr ila je nedokuèiv upliv na moje biæe strogi p trijahalni duh èinio je svako zbli enje s djedom nemoguæim. veèeri sastajala njegova razgranjena porodica tako da bi stolu pribivalo uvijek 15-18 osoba.eseliv i moji roditelji g. uz pripomoæ djeèje fantazije. estina onih du evnih trzavica u religioznom. 1882. razvila pod dojmom njego ve velike pojave sve svoje biæe kakvo je sada.« Prvi izazov pisanja: »Odmah iste veèeri poèinjem pisati dnevnik. Savjet strica Frana Ma uraniæa: »U ovo doba djetinjstva pada nekoliko pjesama. Tek jednom sjeæam se iz dobi djetinje potajnoga poku aja da stupim pred javnost . gotovo bez prijelaza. moralnom i filozofsk om smjeru koja nadolazi u tim godinama . Moja velika elja da kadgod tiskom izaðe bilo 207 volite li zagreb? to iz mojeg pera. u d oba na eg preseljenja u Zagreb. vjerna povijest mojeg du evnog razvitka u kojem se izmjenjuju. Posljednjih godina ivota bila je potpuno slijepa. slaba starica. Tomu je zlu doskoèio sluèaj. godine) to sam pribivala njegovu stolu. Aleksandru Ma uraniæ. prebu jne. imala je kosu crnu kao ugalj (nosila ju je podijeljenu. Nakon smrti moga dje da . skine li se gdjegdje sentimentalni nakit.). to je jo poveæalo strahopo tova nje koje je nama unuèadi ulijevala tihim biæem«. Ova borba medu jakom eljom za pisanje i meðu ovim (ispravnim ili neispravnim) èuvstvom du nosti. i 5. Ipak sam za ovo èetiri godin e (od 12. Prevelika bujnost osjeæaja. Frana Ma uraniæa. bila je veæ rano potiskivana drugim vrlo jakim èuvstvom: moje me je naime razmi ljanje rano dovelo do zakljuèka da se spisateljstvo ne sla e s du nostima en skim. Demeter (sestra dra Dimitrija Dem etra).godini). sav dom svoj. a taj poku aj radi naivnosti svoje zavrjeðuje da ga spomenem. Premda je ivot u banskoj palaèi donosio mnogo toga to je uvelike zaokupljalo interes tako malog dje teta. p ravog grèkog tipa. razgovore je vodio on. op. to se ipak veæ iz te dobi jasno i osobito izrazito sjeæam osobe djedove. a koji se onda zrelim umom dadu ob raditi. te prete no kontemplativnog sadr aja. te kanim kadgod napose pobilje iti nezaboravan dojam tih èasova) poèeo je moj otac sreðivati knji evnu os tav tinu djedovu u svrhu izdanja. U domu djedovu svake se je. poveæao se jo dojam (i svi ostali do jmovi roditeljskog doma) svakidanjim boravkom u kuæi moga djeda. Bila je to tiha. Njezin pronic avi duh pogaðao je toliko toga. pjesnika i bana I vana Ma uraniæa. Dakako daj se spominjem kako sam i prije (u mojoj 4. posjetom mog strièeviæa. sad burne. naivnost. pun djelomièno izdanih djelomièno neiz .spremi te mladih osjeæaja i i vih dojmova kojih poslije vi e nijesi sposobna. svaka rasprava ( u rasprave se rado upu tao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bi la je uzvi ena umom.. jer je to . On je. Iz njih je onda niknulo ono nje no i protanèano Li æe. savjetova mi da zapoènem pisati redoviti dnevnik.tjerana oblika. Ovaj je dnevnik zadovoljavao moju udnju za pisanjem. . Sva ke veèeri iznosit je sanduk pun starih listina. sad klo nule du evne faze.bilo mi je tada petnaest godina -(njegovim sam smrtnim èasovima i ja prebival a. a.

I tko bi znao kako je njegov pogl ed i medu tolikih cvjetova pao upravo na nju. Sve je pohitalo u dvoranu te ko oèekujuæi njege dolazak. a s druge . koja. dok je gospoda Senoa. dvije krajnosti medu Zagrepèank ama starog Zagreba. zamjenjuje ulogu. ne podav i lo eg primjera enskog spisateljstva. upregnuta u promociju i dokazivanje svoje individualnosti. Nije ni sli tila one veèeri da je ta .. Kako da se takav posao ne sla e s mojim du nostima? Stvorila se ta izmirba tako naravno. Zagorka o Udovici: »Bilo je to davno. Slava Senoa ivi èak 63 godine dulje od svoga mu a i za sve vrijeme odbija ponude za preudaju. te noæu stavirr na njega najmiliju tvorevinu svoju. Mlad i lijep. ali zato æe biti zanimljivo proèitati Zagorkin malo poznati tekst (objavljen u enskom listu od sijeèn ja 1932. Zagorka sva. da se napokon odluèuje na objavljivanje svog djela.« 209 najpoznatija udovica starog zagreba M arija Juriæ Zagorka i Slava Senoa dva su antipoda. U st rodrevnom Turopolju ivjela je mladja hna Ijepotic Svakog bi dana tra ila po novinama èlanke slavne spisatelja Augusta Sen oe.danih pjesama. koja svoje privatno ime i prezime dobrovoljno za tomljuje i rtvuje za raèun umjetnièkog i profesionalnog. dr ala me u neiskazanoj uzbudenosti mnogo dana. pjesmu 'Misao'. zamamna knji evna groznica. Zaista. najza-grebaèkijeg pisca i oca prvog hrvatskog romana {Zlatarovo zlato ).koja radost za mene da i na tom polju budem njihovim provo-dièem. ponijela svoju tajnu u grob. samo . Drugog jutra turim je meðu nesreðene listine u san duk Velika gri nja savjesti radi ove varke. odluèi m da prokriumèarim i svo »biser«. zapostaviv i pri tom svoje pleme nita ko porijeklo i titulu. Mene je na pogled tolikog blaga hvata la kac neka groznica. to je najva nije. za njih moraju zahvaliti njenoj djeci. sva ona zahvalna djeca koja su pokoljenjima gutala djela Ivane Brliæ Ma u-raniæ. te s druge strane 208 djetinjstvo na banskim dvorima vrtoglavi ushit to æe moja pjesma ugledati svjetlo svijeta medu djelima djeda moga. svoje novinarske i spisateljske profesije i karijere. Moja djeca ele èitati . oèuvanju njegova imena i imid a kao velikana na e pisane rijeèi. Ali taj spisatelj èinio y se daleko kao i sunce.Udovica. te se zadovoljava da bude. sva predana svojoj obitelji. samo po sebi postavlja se pitanje to misle jedna o drugo j ove dvije poznate. Upijala bi svaku njegovu i reku. bez osta tka. nikad nismo saznali. i do kraja ostane. Kao Medvedgrad i Turopolje. Nakon ne koliko dana borbe.miljen hrvatskih du a. pun starog po utjeloj papira. Kako je poznato da se dvije opreènosti obièno privlaèe i jedna drugoj na stanovit naèin zavide. S jedne strane. Mlada je djevo jka zapanjeno zurila u preobra ei lik svoje ma te. kao i cvij et upija sunèevu toplinu. takoðer dobrovoljno. tako sama po sebi. da im otvorim vrata k onom bajnom arolik om svijetu u koji svako dijete stupa prvim èitanjem da njihove bistre i ljubopitne oèice svrnem na one strane ivota koje elim da najprije uoèe i da ih nikada s vida ne izgube. p lemenitih crta. te nakon njegove prerane smrti. oèekujuæi kako li æe se to kolebanje svr iti. I pojavio se. isto tako bez ostatka.) pod naslovom »Udovica velikana hrvatske knjige«. da i ne znam kako je bil o. a ja bih.udovica Augusta Senoe. Lebdjela sam zaista kao medu pakl om i nebom. Nikad ga nije vidjela. Ni èasa mi nije palo na pamet na jnaravni-je rje enje toga pitanja: Moja pjesma bude valjda met-nuta na stranu kao djelo nepoznatoga autora te nikad ne èuh spomena o njoj!« Milijuni èitatelja irom svijeta. svaku misao u svoju mladjahnu du u. otprilike. izvuèem jedne veèeri neopazia komadiæ po utjelog papira iz sanduka. »Kad je poèela dora æivati èetica moje djece i kad se je u njih pojavila obièajna u to doba lja za èitanjem . oèima u kojima je le ala bo anska iskra njegovog di ha. djeci. dakle. Jednog dana proèulo se u Velikoj G< rici da æe na ples na Silvesterovo doæi on . Zagorka. kako bi ugledao svjetlo dana. a tako razlièite Zagrepèanke? O tome to je Udovica Senoa mislila o Zagorki. jer upravo su je ona osokolila da za djecu poène pisati i. pred ezdeset est godina. A du a njena stvarala njegov lik u obliku nekog ozbiljnog st rog gos podina. mu u i njegovoj karije ri. kreativne osobno sti..uèinilo mi se ujedamput da sam na la toèku gdje se moja elja za pisanje m izmiruje s mojim shvaæanjem du nosti. te jednoga dana sje-doh da napi em prvu moju knji icu.

. A on je èitav svoj ivot u svojim najintimnijim osjeæajima podredio njoj i djeci.udovicu ko joj je bila trideset jedna godina. Iza nje je daleka pro lost vezana tako usko sa slavljenikom èitavog naroda. najslavnijih i najljep ih djela. i u starom Zagr . A ona je pregarala èe nju za njegovom blizinom. koji je nadahnjivao veli kog pjesnika. da njeno srce prvo zakuca.ostaviv i udovicu sa troje djece . I kada su je upitali kako ju se doimaju sve te slave. kojima se na rod odu uje njegovoj uspomeni. Ka d bi noæu sjedio uz pisaæi stol da perom slijedi vjeènu pjesmu svoje du e. Nad tim grobom kao da njegov duh pjeva pismu vjernoj vjeènoj ljubavi. ona. Kao da je Senoa one prve veèeri na plesu osjetio koga odab ire dru icom svojem ivotu i majkom svoje djece. Danas starica udovica sjedi u maloj vili na periferiji grada. koji je on zapoèeo pred onim drvenim raspelom. on bi sutrada n dolazio k njoj da bude prva kojoj predaje svoje djelo da bude prvi njegov krit ièar. I kad s e on alio to ona toliko samuje. mali roman o jednoj velikoj. ' _ i 210 najpoznatija udovica starog zagreba Taj brak ljubavi bio je vrelo njegovih najjaèih. kojeg je napisala ljubav po istinutom toku dogaðaja ivota velikom romanopisca. Jer ena velikana znala je da njegovi dani pripadaju narodu. èu vajuæi svoju vjernu ljubav i preko groba. da mu pru i toplinu sunèanih dana na kojoj se ogrijevala njegova stvaralaèka snag a. koja je znala da tom velikanu stvara skladnu atmosferu kuæe. izmeðu tolikih. povede je u tihu prirodu i pred raspelo m na rub ceste on joj prisegne vjernost. Ona je sudionikom jedne velike stvaralaèke epohe. pru ila mu je ona za uzdravlje njegove prisege. ivi dah. Djela njenog mu a vezan a su s njenom toplom du om. znala je ona da mu pripremi jedan divan sklad i sreæu u njenoj blizini i u blizini djece.). neprestano tra eæi samo nju. Rad otimao joj je njenog mu a.j prvi pogled pokrenuo kucan njegovog srca. A kad se vratio u Zagreb ostalo je njegovo srce njome. njegova ljubav. koju je on prisegnuo pred drve nim raspelom u Turopolju. A jednoga dana kad je opet d< ao..ena tek se nje no smije ila i sama ga tje ila toplim rijeèima enskog srca. nad njegovim grobom. z a koju je radio do posljednjeg daha brinuæi se da im bude dobro. dani bez nade. A opet u danima o dmora. a udata kæi uva ena gospoða i uzorita majka svoje djece. Da je on ostao svojem narodu !«. Bila je njegov prvi èitatelj. Ona je bila ona odabrana meðu svima kojoj veliki pisac svojim perom odao osjeæaje srca pjesni! bogoduha stvor itelja. 211 r volite li zagreb? Taj vez nije samo rezultat ljubavi i prisege pred oltarom. kad je njeno mlado srce osjeti lo da se on dijeli sa ivotom. Pro ivjela je punih pedeset godina kao udovica (u godini u kojoj Zagorka svoj malo poznati tekst »Udovica velikana hrvatske knjige« u enskom listu objavljuje op. Dvije godine iza toga povede August Senoa svoj obo avanu Slavicu pred oltar.. koji je njoj bio najveæa dragocjenost. U naponu mladosti i ljepote herojski je snosila tu bol i posvetila se i posvetil a se samo svojoj djeci. Sa èetrdeset i tri godine on je umro . T aj roman. Vjernost. a drugi umjetnik slikar (Branko enoa). njegova e na i majka njegove djece. kojeg je skladala sudbin a. sluèajno otkriven. u koji je odronio dragocjeni dio njen og srca. nastavila je ona u svom s amotnom udovièkom ivotu. ko jemu stvara i znala je da svoju liènost diskretno podredi velikom pozivu svojega m u a. Èitavu se veèer prepu tao svojem o jecaju. Ispisujuæi taj svoj. ona sa suzama izreèe rijeèi koje su svijetlo utjelovlje nje neobiènog enskog duha: Da sam barem onda umrla ja. Kakav prekrasni duboki sujet za roman kojeg je dao ivot. Tada su do li strahovito bolni dani. da njene oèi prve proliju suzu ganuæa i radosti nad l jepotama njegova stvaranja.. a narodu uzdan ica. Danas joj je osamdeset i prva godina! Jedan joj je sin profesor i knji evnik (Mila n Senoa). a.

èiste osjeæaje. i to ivotnoj. zagledao u nju prigodom sveèanog otvaranja HNK 1895. Koliko god se takve velike. po rtvovnost i raz umijevanje. naime. Roditelji su im prijat eljevali. A i stari crno-bijeli film »Dama s kame lijama« s Gretom Garbo i dandanas mobilizira cijelu armiju zahvalnih gledatelja. Ivo Herge iæ. u pravilu. najprije kao roman.gda. potporu. koja . valja podsjetiti. Najrjeèitije o tome govori i ova. za hrvats ku kulturu. pa èak i njegova »najvi ega gosta« cara Franju Josipa. ivjeli su u susjedstv u . a za uzvrat dobivala s amo ljubav rijetko brojnoj i uvijek zahvalnog èitateljstva. a on ne to vi e u Mesnièkoj.ebu poznatoj ljubavi. ispod djeèaèke odore nikako e mogao promaknuti stas i temperament prelijepe zagrebaèke puce. osigurala sebi dostojno mjesto u povijesti hrvatskoga glumi ta (spominju je i Miletiæ i Gavella). koje je sama izrodila i s njima ljubo vala. a ne njegova. kao i suvr emenog repertoara. kome je ime. braènoj sreæi i skladu stvaralaèkog rada i anga mana poznatog pisc a. Kronike o toj znamenitoj zagrebaèkoj love story ostavili su najbli i De manovi suradnici i suvremenici Josip Horvat i dr. Nije li. meðutim. tovi e. takva kakva jest. toliko su prièe o njima sve èitanije i sve gledanije. enske!) uloge. podjednako iz klasiènog. Milivojev je otac bio poznati pjesnik i lijeènik Ivan De man. listopada 1895. glumici koja je ojila cijeli mu ki Zagreb. Medu sretnim. . koji se navodno. te. veselim i razdraganim Zagrepèanima i njihovim gostima tog. ulozi . umjetnièki malo vrijedne literature. u doba secesije hrvatske moderne. slijepe i odane ljubavi danas èinile dalekim i nestvarnim. a s pozicije dana njih gutaèa raznih erotskih i pornografskih èasopisa i videokaseta i naivnim. jer se zna da svoj intimni ljubavni romai nikad nije do ivjela. usporediv i je s popularnom Dumasovom Damom s kamelijama. glorificira tzv. koji je u svojoj ivotnoj dru ici imao iznimnu odanost. ali njezino ime danas ne bi znaèilo gotovo ni ta da se nije proslavila po jednoj drugoj. Iako je i te kako znao i æutio da prisustvuje povi jesnom dogaðaju sveèanom otvaranju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazali ta i nove str anice hrvatskog teatra. Udana je bila iskljuèivo za svoji popularne i rado èitane romane i za brojne likove i: st arog Zagreba. a Ljerkin je otac bio ugledni odvjetnik i neko vr ijeme potpredsjednik Hrvatskog sabora. stoljeæa. ako ne i zavist. Za spisateljicu svakak c mnogo. zagrebaèka »dama s kamelijama«. I Na a. Milivoj je. stij e njen u sebe. Devetnaestogodi nja L jerkica je. Zagorka ne mo e sakriti osobno divljenje.14. isto k ao to je sedamdesetih godina nezapamæenu èitanost i gledanost do ivjela Segalova Love s to-ry. a potom i film. Ljerka Sram je u svojoj dvadeset i pet godina dugoj umjetnièkoj karijeri odigrala mnoge zapa ene i naslovne (dakako. u puèkoj koli u Popovu torn . u posljednje vrijeme nezapamæena poplava »ljubica«. pred njegovim su oèima. nastupala u Miletiæevu komadu »Slava umjetnosti« i to . Ljubavna veza izmeðu ramove i De mana imala je sve elemente velike ljubavne prièe. taj se mladi èovjek. a za enu? j 212 Iady sram Nezaboravna je prièa o »najljep oj Zagrepèanki« na razmeðu dvaju stoljeæa. naime. ni je bio kadar iskreno radovati. i sto kao to svoje èitatelje jo i danas pronalazi nanovo pretiskavan istoimeni roman i z 19. neprestano titrala ona zlokobna slova na kazali nom plakatu ispred imena Ljerke Sr am . . Milivoj De man. uostalom. strasne. dakako.zamislite u ulozi djeèaka! Iskusnim mu kim oèima u gledali tu.kao velika i neuzvraæen a ljubav uglednog zagrebaèkog lijeènika i najutjecajni-V jeg novinara.samo je jedan mlad èovjek. koga je kole ra pokosila u »Isusovim godinama«. èak ni onda kad se pred razdraganim gledaocima prvi put spustio rasko ni Bukovèev zastor »Hrvatski preporod«. dogaða se u nadasve romantièno doba na razmeðu dvaju stoljeæa. kojoj je na èelu nitko drugi nego nesretni Milivoj De man. koji je ostao najgledanijim filmom svih vremena.ona na uglu Mesnièke i Streljaèke. znaèajnog datuma . direktora i g lavnog urednika Obzora Milivoja De mana. ali i èi taoce zagrebaèkih kronika. dokaz tome i film »Prohujalo s vihorom«. kako mu je prigo dom odlaska iz Zagreba na studij bila obeæala? I tko je taj sretnik? Ljerka i Milivoj su se poznavali od najranijeg djetinjstva. bio tu an i razoèaran. koja je golicala znati elju suvremenika.i 214 ladv sram Je li moguæe da je njegova Ljerkica gða nekog drugog. dakle.

djevice. imate taj osjeæaj sluèajnosti: kao da se sluèajno medu nama rodila ao da je u Zagrebu sluèajno odrasla kæi kakvog Lovelacea i kakve Ade Byron. »Od slovenskih je predaka ba tinio sna an uglasti trup alpskog èovjeka s pone to predugaèkim rukama i obl u tvrdu lubanju grubo otesanih liènih crta. gotovo melankolièni kao ko d lijepih slika i lijepi mramornih kipova. èije æe ga dra i zauvijek osvojiti kad ju je u jednoj plemiækoj gornjogradskoj kuæi susreo gdje nastupa u predstavi diletan tske grupe. a u privatnom ivotu ona je Ljerka Isakoviæ. Visina srednja.. alje onaj plakat gdje je ramova prvi put u javnosti iza la kao gða. on je obnovio prijateljstvo s njenim bratom Vladimirom. i na opjevanu Annabelu Lee. a i ona bi njega pogledaval a. pravoslavac. ali nikako nije bio nacistu jesu li njihovi osjeæaji uzajamni. godinu dana starijim. na portrete Van Dvckove i Lawrenceove. Ljerkica izrasta u zavodljivu djevojku. umjesto oèekiv anih pisama. Gdje god bi bili. G. kao c orpus delicti. gdje se naveèer sast ajao s hrvatskim studentima u znamenitom Arcaden Cafeu. kamo su mu. Josip Horvat. ali stas je tako pravilan. pole-mik i cinik. Poznat kao pr znica. Njena sp olja-^! nost ima sve odlike dame engleske aristokracije. zapisuje.. u mislima nesretnog De mana. organ viole i mjeseèinaste obo< njen glas je od bar una. kao melodiju. On u to jednostavno nije htio vjerovati. vj e tice demona: svega toga ima u tom glasu. a onda odgovori iz Zagreba prestaju stizati. . Kad je gledate. neizljeèivog defekta: polipa u nosu. jer je i nije pratio. bez obz ira n rijeèi. zaposlen u Prvoj hrvats koj tedionici i 215 volite li zagreb? neæak ramièina kazali nog mentora. nije mogao a da je otvoreno ne upita hoæe li ga èekati. njegove su mis li bile usredotoèene samo na Ljerku. proslavljenog Adama Mandroviæa. Mato a. bratom Vladimirom. Te iste veèeri donio je sudbonosnu odluku -»ova i li nikoja*! Poslije su se èesto viðali. Odluka da prekr i svoje obeæanje De manu i da se uda za nepoznatog bonvi-vana . ve i muzika. pl.. da je naoko mnogo vi a.« . dakako. kad se sva lad Sram pretvori u bijeli s nijeg i u crvene jagode svoji! usta i taj glas kao pjesmu. on bi je u stopu pogledom pratio. jo postoji samo u kazali tu (u javnim nastupima zadr ala je svoje prezime) i. evo A. koliko prava pravcata lady Sram. Mato javno u novinama objavljuje izljev svojeg odu evljenj a ramièinom pojavom i osobom: »Gledajuæi na u ramicu. ene.. Razma enost prpo nog crescendai tu nog decrescenda djeteta. Kad je bio sprem an za putovanje vlakom u Graz na studij. kao tiæenik prijatelja svog pokojnog oca Franje Raè-koga i stipendist biskupa Strossmavera. pa postajete ozbil ni. Iz Graza se preselio u Beè. »Milivoj De man nije bio privlaèiv vanj tinom«. Pla kat je vi e puta izgu vao pa izravnao. iskljuèivo je u kako dr. bankovni èinovnik.ju prijateljevao s Ljerkinim. taj koji je osvojio Ljerkino srce? Zove se Aleksandar Isakoviæ. U meðuvremenu. Ljerka Sram. to mu ona na svoj koketan naèin i obeæa. Tko je. strpao ga u d ep i uputio se u Zagreb na spomen utu predstavu. energièan b ajronski podbradak. Patio je od neugodnog. stizale glasine o tome da mu je draga nevjerna. ko u . na libreto. dakle. Bolest nije mogla poveæati privlaènost. vjeèni djetinji tip. svi zajedno nalazili su se na raznim priredbama i plesovima u Graðanskoj streljani na Tu kancu ili u Glazbenom zavodu. pa nas podsjeæa na neodolji va grla bijelih sirena i na dubine u kojima stanuj plava vil a Lorelai. koja mu.krv i mlijeko. lady Sram nije samo slika. plavu zlatnu kosu. No. velike modre oèi. dok mu se jednoga dana nije javila i majka. dok Milivoj stjeèe znanje u konviktu i priprema se za buduæi studij med icine. Isprva mu je na njegova duga i iscrpna pisma redovito odgovarala.. Od predstave ni ta nije zapamtio. pak. na susretima u domovima zajednièkih prijatelja. Ivo Herge iæ svjedoèi njegovoj »vulgarnoj mu koj ljepoti«. Ako ne vjerujete. pomi ljate na liriku starog Spencera.'' Sram. Njen organ. Zato ona nije toliko gospoda Lj. Neobiène su mu bile jedino oèi sa zjenicam a modrim kao potoènica. A razdvoj ili su se kad je Milivoj.« A ramova? Najljep a puca u Zagrebu.. gdje su re im i stega ta kvi da su dodiri s vanjskim svijetom gotovo nemoguæi. krenuo u plemiæki konvikt. dakle.

os tavljajuæi joj sinèiæa Sa u. iznimna su tema za d imaovski ljubavni roman. Kad Sramova oboli od su ice. ugaðajuæi ulogu re Kru-piæ za ramovu. isto kao to mu ne smeta t o to ona ima tude dijete. Kako nisu bili vjenèani. Takoðer. A malko slobodnije razmi ljanje moglo bi nas navesti na zakljuèak da je i hrv atska moderna. on æe se. koji se n. a ona svoje po tovanje. on ula e svoju beskrajnu ljubav i rt u. pokret mladih umjetnika.iæ napominje. N imalo mu ne smeta to ga javno ogovaraju. ako nikako drukèije. pisano je s iskljuèivom zadaæom da na taj naèin pridobije njezinu naklonost.A valja znati da je ove odu evljene retke o ramo voj Mato napisao 1912. Zahvaljujuæi De manu . prihvaæa se pera i pi e programske tekstove. artikuliraj uæi taj svoj bunt i sukob u programskom èasopisu ivot. Ivo Herge. a uz to je i poru e na zdravlja od neizljeèive su ice. Otkako se s diplomom lijeènika 1897. U odnosu Ljerke Sram i Milivoja De mana. I da po svo prilici nikad neæe ni biti. Isakovii daje petama vjetra i netragom nestaje iz Zagreba i Sra mièina ivota. njegovoj velikoj ili. U meðuvremenu. Milivoj De man sustavno i uporno radi na svojoj karijeri.. ni slovca koje bi dalo naslutiti ne to o tome. U/ zajednièki ivot. koji pi u o toj vezi. u javnost dol azi kalendar »Zvonimir« iz 1911.Ks avera andora Gjalskog.. kako dr.. Dapaèe. De man æe iskoristiti sav svoj ugled i lijeènika i jednog o d stupova Tipografije te direktora najutjecajnijeg hrvatskog dnevnog lista Obzor. dramatizira èak i enoino Zlatarevo zlato. koja podrazumijeva ispunjavanje svih njenih elja. a sac mi je sve veselje oti lo. posvuda prate. osobito kac mi logika veli da ona mora doæi opet k meni.. Sramova umire De manu na rukama i kad je De man sam stavlja u lijes.. Sve æe poduzeti da do Sramo-ve i njene naklonjenosti dode. Rad io sam sve za nju.« On. golica sve do dana njih dana i koji je inspirirao (Dediæa-Skrabea-Stefanèiæa) musical u Komediji. Zagreb æe dobiti prvu specijaliziranu bolnicu te vrste na jugu E urope. porazima napajaju i skupljaju s nage za nove i nove po216 ladv sram ku aje. kad se napokon njih dvoje naðu i stvore spo razum o zajednièkom ivotu. ipak èekam. unatoè velikoj De mano voj skrbi. veæ su i po tome to su zajedno ivjeli bili iznimka u Zagrebu svoga doba. koji je objavio i nevelik popis telefonskih pretpl atnika. U meðuvremenu pi e za kazali te.. koji se nikad neæe zavr iti brakom. zahval nost i odanost. dakako. te se najprije zaposli o u staroj bolnici Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. trubadurskoj ljubavi p rema Ljerki Sram. ni dr. eto.. te pokrenu ti inicijativu za gradnju bolnice za pluæne bolesti na Brestovcu. to je predvodi upravo De man. koji g. okupljajuæi ok o svojih ideja mlade umjetnike. to mu se rugaju. a ono kao uspje an mlad intelektualac i po slovan èovjek. I sve ostalo to pi e i to æe mu se na kazali nim daskama u zoriti.. Za svoj svje i mladenaèki pogled n a umjetnost i stvaranje. dakle. nazvav i je na om »damom s k melijama«. tj. . ni jednog trenutka ne odustaje i ni naj manje se ne obazire na glasin e i podsmijehe. ostaje tajnom je su li njih dvoje i fizièki konzumirali svoju vezu ili je posrijedi platonska ljuba v. pridobiva èak i najuglednije ime medu starim piscima . On zna da taj brak s »tim prostakon Isakoviæe m nebu dugo trajal« i tu ima pravo. neizravno iza l a iz te trubadurske ljubavi. prigodom pr oslave njeno: jubileja dvadeset i pet godina umjetnièkog rada. vratio iz Beèa u Zagreb. Vidjet æe se kako æe on taj trenutni poraz na intimnom planu i te kako znati i skoristiti za napredovanje u dru tvenom ivotu. a svi se zajedno bune protiv starih. trideset i osm joj je na njenim krhkim pleæima. Ni Josip Horvat. Milivoj De man pripada onoj feli ljudi. Zbo\ neke pronevjere u Prvoj hrvatskoj tedionic i. A De man? U svoj intimni dnevnik zapisat æe: »Fakat je da sam zaljubljen. Iz telefonskog imenika se mo e vidjeti da su i De man i Sramova imali isti t elefonski broj i istu adresu: Prilaz 12. brinuti o malom Sa i Isakoviæu kao da je njegov roðeni sin. kako bi na taj naèin privukao pazornost nevjerne ramove. ali i roman o Zagrebu svog romantiènog doba U meðuvremenu o Sramovoj i De manu progovorio je samo dopadljiv musical »Lady Sram«. Najdramatiènija scena te stare ljubavne prièe svakako je ona kad. ka< lady Sram nije vi e u cvijetu mladosti. a ona nije. Pa. Èim skine bijelu lijeènièku kutu. Ivo Herge iæ. koji nas.

sudac Krajaèii notar Szale i dr. dapaèe. Sudbeni je spis upravo i dealan prec lo ak za uzbudljiv roman. pose e u ovu tajanstve nu ljudsku skupinu i uzima i z nje najzanimljivija lica Baricu Cindek. meðutim. uhiæena i utamièena u gradskoj kuli Dverce. mnogobrojan.optu ena kao c prnica. tro ili jestvine i piæa i ne pitajuæi za cijenu!« U ar Dobrilovich i kramar Krainer suglasno izjavljuju da Cindekovica. ranjena srca i osramoæena lica iri iz osvete o njoj la ne glasine: da je copr nica. pa tra Smolea. notara. »Gdjekoji zaljubljeni ili odbijeni udvaraè. Adama Sulica. a to je u prvoj polovini osamnaestoga stoljeæa bila najveæa ka tiga z a enu. ubrzo æemo utvrditi sliènost s Baricom Cin dek.. Nikakova li. neobièno iznenadio nad vje tinom. kramara i pekara. prije nego s a svojom robom ide na sajam. koji joj se osveæuju na taj naèin to o njoj ire glasin kao o copr-nici.dobro prouèava povijesni materijal. popularna podjednako kod svih generacija Zagorkinih brojnih i zahvalnih èitate lja. Zagorka . a zanimanjem je bila pe-karica i piljarica na Markovu trgu. dakle. raznolik i upravo fantasti èan ljudski materijal za pripovjedaèa ili dramatièan Pred na im se oèima redaju: vje tice i vje ci.. koju sudbeni spisi ocrtavaju kao lijepu. naèin sudjelovali u parnici protiv optu ene gornje gradske »coprnice«. »jer gdje se je god na sajmu pojavila lijepa Barica sa svojim atorom toèeæi staro vino i ljutu rakiju i prod avajuæi mirisavi teèni kruh . koketm i zavodljivu. i to jo u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vje tica. da spretni i da r oviti pisac.iz zroka toga Cindekovica na s vakom. Zagorka je svoju Grièku vje ticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa star og Zagreba. Dorici Karvar iæ. Prava Gricka vje tica.« Poznavajuæi lik kontese Nere iz romana i kazali ni predstave (u predstavi Histriona Neru igra Ena Be goviæ). da ju v bisage zme e i o nak s bisagima èez kopanju skaèe i vraga u d epu nosi . sejmu svoju robu najbolje ter i i prodaje akopremod drugih kramarof robe ni kaj bol e i vredne e nema.. Priznajem da sam se. ispovjednika vje tièkoga. purgeri. notari i a dvokati. koja ima èak i spomenik na Kamenitim vratima (izradio ga je Ivo Kerd iæ). vje ticu. i kad su. me tri. posvjedoèit æe nam Viktor Kuèiniæ u Revij i Zagreb od sijeènja 1941.« A da je progona vje tica u Zagrebu uistinu bilo. a to i Kuèiniæ primjeæuje »Dakle. treæi dio Zagorkine Grièke vje tice. niti je bila kontesa.« Uz odbijene i uvrijeðene udvaraèe. da je kapetanica coprni koga ceha i ljubavnica samoga vra ga. neki nauèenjaci tvrdili da takvih progona u Zagrebu i nije bilo. da noæu leti na Krk.. U sudbenim spisima to je njihovo svjedoèanstvo ovako fo rmulirano: »Cindekovica. a uza sve to. kao to je Zagorka.. proèitao sam i Malleus Malefic rum.. u kojem se zbivaju progoni vje tica. hi n e tova ru ice i babe.prije neg o se laæa pisanja svoga romana . èitajuæi ovo djelo. zvonar. u d ep stavlja vraga. koji u vreæama skaèe i svojim pakle nskim silama privlaèi kupce. arhitekt. dapaèe bila je daleko od plemiæke titule i ugledna roda. Kuèiniæ nam predoèava i sud beni spis s imenima sudionika. glavne uloge. suca. To su: otac Smole. barbi] egrt. Kontesa Nera u stvarnosti se. zvala se Barica Cindek. gospodina Saleja.mu karci su grunuli pod njezin ator. dostaje i Barièinih takmaca piljara. dijaki. èuda. grofo\ i plemiæi. kad ze svojum kramom na sejem ide. Njezina si 218 tko je bila prava gricka vje tica? zavodljivost i ljepota glavni krivci to æe zavr iti tako kako æe zavr iti . koji je i autor citiranog zapa anja o izravnoj svezi Zag orkine kontese Nere i lijepe grièke piljarice Barice Cindek.217 tko je bila prava Gricka vje tica? Uz Doru Krupiæ. nego i sus jednog Kaptola. èiji je ivot Zagorki poslu io za popularni roman.. s kojom gospoda Marija Juriæ Zagorka pi e o ovom tragiènom razd oblju ljudske povjestice. suci i se natori. pan. kramari. a koje Zagorka doslovno preuz ma za svoj r oman. mehaniker.. Za njom luduje cjelokupni mu ki roc ne samo Grièa. »Prouèavajuæi na u i stranu literaturu o progonima vje tica. gos podina Kra jaèiæa. gumbara i vje ca. Isusovci i Kapucini. Andriju Palèiæa kramara i baruna Or iæa daje im u svom romanu uz kontesu Neru i heroja Sini u. dobro situiranu g ornjograd sku udovicu. koji su na ovaj ili on.« . zacopra no dijete i konaèno sam pa klenski vrag. svakako najpopularniji na enski literarni lik je kontesa Nera iliti Gricka vje ti ca. nije zvala Nera. kapetanicu vje tièkoga ceha.. ka telan.

dijaka Szali-jevoga. nego mi je al da me je nesretni Kerchelich vu to zapeljal. Sirota ena je uhiæena. A ono najgore lije poj Barici dogodit æe se u rujnu 1743. te dade u tamnicu pozvati sudbenu komisiju. Na takvu optu bu Barica æe benevolentno odgovoriti da »naj ljud i pripovedaju kaj hoæe«... Potajno poèele su se iriti knjige. Vi e zagrebaèki h ena. jalnih zbog Barièina velikog uspjeha na gradskoj tr nici. ka njava spaljivanjem na lomaèi .« Prosvjedi joj. »poèeli su se pametniji pojedinci baviti mi lju: Èemu sve to? Ako se tako nastavi. iako je meðu purgerima.vje tica. na lo se dosta odbijenih udvaraèa. najbolje æe na svojoj ko i osjetiti sama lijepa i uspje na piljarica Barica Cindek.. Na suðenje Piskovici alje svojeg pomoænika dijaka Josipa Krèeliæa s podlom zadaæom da optu enu nagovori da pred sla nim sudom meðu èlanicama coprnièkog ceha svakako spomene i Cindekicu. Sva zdvojna zbog tih sumanutih objed a.Barbare Pisz k Mihanoviæ. da do Cindek ice nikaj ne znam. da se ta ko za titi i spasi od sigurne smrti. ivotin je jedne! Nikad ja s vama nisam bila na vje tièkome prelu. it æe u nekoliko desetljeæa istrebljen sav enski rod u Evropi. Ja sam krivo i nepravedno kazala na Baricu Cindekovicu. ali odatle je vlasti. a na kojem je bio i sam vrag. vodila parnica protiv jedne druge coprnice . dakako. Kako se poèetkom veljaèe 1743. to povedala. a usto se je dokazivala nepostojanost vraga i nje govih zemaljskih pomagaèica .. imenom Zvlnjak! A Doric a je »priznala« da je s Baricom »na metli letila èak na Klek. prokleti Kerchel ich. Ovaj je ilegalni pokret silno dobio na moæi i ugledu.A evo to lijepoj kramarici Barici Cindek izravno predbacuje njen grièki konkurent. a ne samo ti«. ne poma u. vi e onih koji su protiv progona »vje tica« i sve su glasniji. spomenut æe. Koji dan kasnije jadnu izmuèenu enu zapeèe savjest t optu ila nedu nu Cindekicu. Medu onima koji je terete za najveæi moguæi del ikt da je du u i tijelo prodala vragu. »Kada su u 18. Najveæa Barièina n esreæa je. uglednom graðaninu i moæniku. Ona je uhiæena i pritvorena u zarv or gradske vijeænice. prepla ene upravo tim novim duhom. bro ure i pamfleti u kojima su vje tièki progoni bili podvrgnuti o troj kritici. a zauzvrat. koji su preko svojih uèenjaka javno usta li i digli o tar prosvjed i stali u obranu do tada prokletog enskog roda. na kaj me je napeljal!« 219 volite li zagreb? Iz sudbenog spisa nadalje se vidi da Piskovica nije jedina koja je teretila Bari cu Cindek..« Sud je sada imao dosta » tofa« da protiv Barice Cindek.. i njeno ime. One su slavnom sudu »priznale« da su s Ba-ricom Cindek bile na coprnièkom sastanku. Pokret je danomice jaèao i irio se dok konaèno nije dospio i dc Zagreba. i al mi je da sam na vu puæenje Josefa Kerchelicha. nije bila po teðena krvnikova »tretmana«. meðutim. ali da takve objede i glasine u ono doba. uglavnom pod prisilom svojih muèitelja. a to se. a pogotovo meðu uèenim graðanima. to se i ri Gri-èem. optu ene za coprni tvo . Ba-rica Cindek prolazi svoj kri ni put. mogu biti i vrlo op asne. pred kojom æe izjaviti: »Gospodo moja draga! Ja prise em Bogu i bla enoj devici Mariji... pokrene proces. meðutim. koji inaèe doma ima enu i djecu. obièna piljarica usuðu e dati ko aru. br e-bolje premje taju u tamnicu kule Dverce..« i Unatoè klimi. odluèio osvetiti. imena èlanica tzv. Ovi nesnosni dogaðaji uèini e te ak dojam na mnoge uèe jake. jer sve to nije spaljeno na lomaèi uteklo je u gore. trgovaca i obrtnika.Do-ricu Karvariæ i hi aricu nekog Pet ra Semionarskog imenom Mara. da su se notarovi prsti ra irili oko njene sudbine i na slièan naèin upleli i dvije druge Zagrepèanke. a koja se iri i Zagrebom. ali zato. koj u to su vrijeme veæ mnoga sela b ila sasvim opustjela. jer u Francuskoj i Njemaè-. Piskovica je uistinu optu ila Baricu Cindek. coprnièkog ceha. lijepa Cindekica je prosvjedovala protiv izjava onih nesretnih ena: »La ete... vijeku vje tièki progoni u Evropi prema ili veæ svaku mjeru«. Oh. nabrajajuæi. svemoæni se Lacko. notar je smjesta smislio svoj paklenski plan. kao i Barièinih gornjogradskih susjeda. optu enih da su coprnice. kad mu se na èelo postavi e Isusovci. Ime Barice Cindek poèinje se spominjati u spisima vje tièjih procesa 1742. podsjeæa Vikto uèiniæ.imo.. naime. I zaista! Ovi pojedi nci imali su pravo.. Ostaje zabilje eno ime desetni . koja osuðuje te monstruozne procese protiv nevinih ena. kad po Grièu coprni ce na sve strane lete u ma ti praznovjernih i zatucanih graðana. a na zadovoljstvo notara Lacka i drugih uvrijeðenih udvaraèa. to se u nju zatelebao pohotljivi i nezaja ljivi gradski notar Lac-k o Sale. kramar Petrica Ru-dich: »Ja znam da ti vraga vu d epu nosi i da vsigdar bole ter i nego vsi mi drugi kramari. bit æe po teðena muèenja. pusti ga med nas da koèemari jednu vuru da i mi drugi kramar i ter. Smrtno uvrijeðen to se njemu. dakako.

Ovaj put ona njega optu uje. zaprijeèe«. koji dobro poznaje omjer snaga .ka gradske stra e. koja se veæ poèela pripremati. Barièina rodbin a i njen odvjetnik Benko Krachich vode svoju strategiju osloboðenja. koji joj usput pr edla e da se za njeno osloboðenje po alje molbenica Mariji Tereziji. koji uspije pridobiti stra are da ga puste uhiæenici. ona se neprestano moli Bogu da dozove pameti one nesr etne ene. Marka traje misa. U svakom sluèaju. Tri mjeseca kasnije eto novog sukoba izmeðu lijepe piljarice i utjecajnog bilje nika . koji su imali strogi nalog da »svakom koji bi htio doæi ui do ticaj s coprnicom. kr oz koju se do nje nitko nije mogao probiti. a takvu odluku sudbenih vlasti lako je povezati s mitom isplaæenim gradskom notaru Lacku Saleu. koja æe se na k raju pokazati i djelotvornom. I tako se glavni krij 220 tko je bila prava gricka vje tica? vac za zlu sudbinu lijepe gornjogradske piljarice odjednom pojavljuje kao njen o sloboditelj! Je li to moguæe? Sve je moguæe. postavile jo èet voricu naoru anih graðana. a za nju su glavom morala jamèiti dvojica svjedoka: purger prezimen om Delaè.. Nitko ne smije do nje. ni nakon svega to joj je uèinio.. Desetnik. Pred sudom Barica pripovijeda kako su s njom. Umjesto toga. naime. »Cim sam iza la iz re ta«. otac Smole je Baricu iscr pno izvijestio o pokretu protiv coprnièkih procesa i o pritisku javnosti da se ned u nu piljaricu oslobodi tam-j novanja i lomaèe. pod prijetnjom smrtne kazne. One dvije. S njene je strane to uistinu veliko juna tvo da ona. obièna p iljarica. ne vrijedi i za oca Smolea. ako se dobro plati. a kojima je i te kako poznata Saleova uloga u svemu tome i njegova cjelokupna prljava rabot a. Promuæurni odvjetnik.] meðutim. osim ispovjednika. Je li i mladi isusovac takoðer zaljubljen u lijepu Baricu. ostaje nam nagaðati. O svemu se tome u tamnici povjerava ocu Smoleu. kako su pred njenim vratima postavili dvostruku stra u. a istodobno Barièine su molitve usli ane. Lackov roðeni bra t! O tom planu obavije tena je i Barica u tamnici. odluèuje pucati na najèvr æu. optu ena kao vje tica. jedinstveni primjer da je neka ena. Paralelno s pokretom za Cindekièino osloboðenje. ali pohotljivi gornjogradski moænik. Buduæi da je Barica Cindek optu ena kao »opasna vje tica«. Bio je obièaj. kao i t oliki drugi mu karci. u tamnici ru no post upali. te kako je graðanka Lov renèiæka bilje niku isplatila 50 forinti i nakon toga je pu tena. kako su je muèili. izmakla lomaèi i pu tena na uvjetnu slobodu. naime. nekog Fabijana. te uz redovnu stra u desetnika Fabi-j jana. izaðe pred sud s optu bama protiv gradskog uglednika. Barica se stoga odluèuje zatra iti sudbenu za titu. »odoh po nagovoru sada pokojnoga suca Andri . pogotovo u oèima naprednih graðana. U meðuvremenu Barica bilje niku isplaæuje i drugu polovin u ucjene. Baric Cindek osloboðena je tako optu be i iz tamnice pu tena 16. oca Smolea. dotièna se oslobaða optu be. Pu tena je na uv jetnu slobodu. U meðuvremenu je polovina tra ene sume notaru Lacku ipak isplaæena. sve vi e dolazi u pitanje. jer sudac koji vodi proces zove se Andrija Sale. Ta æe zabrana vrijediti i kasnije. ako na smrt osuðena coprnica na dan pogubljenja putem do strati ta opovrgne rijeèi kojima je teretila drugu enu.i riku u lancu. ako se isplati njena »otkupnina«. pripovijeda Barica. gradske su vlasti poduzele pose bne mjere predostro nosti. to m anje ljudi vidjelo. meðutim. kad æe Barica èamiti u tamnici. On to mo e. koji vodi otac Smole. kako tvrdi Kuèiniæ. dakako. ene povlaèe svoje optu be na Barièinu esu. Marka. veljaèe 1743. okovanu lancima. bra neæi se. a istodobno i najkrhkiju ka. ali ona se estoko tome protivi. A Lackova je cijena dvjesto forinti. nedu nom sirotom. na lomaèu osuðene. da svoje besmislene objede povuku. kojem je to ipak uspjelo. Posebno je naglasila kako joj je otac Smole rekao da je not ar Sale pripravan je osloboditi uz nagradu od 200 forinti. ispovjednika Barièina. koje su je pred sudom optu ile za coprnièko savezni tvo. praktièki prizn ala krivicu. te zvonar crkve Sv. ne odustaje od svoje nakane i Barici se nastavlja udvarati. Andrija Purgarich. koji se sve glasnije i odluènije ukljuèuju u pokret protiv tih mraènih progona nedu nih Zagrepèanki. Zabrana. Za tu æe svoticu notar zaboraviti èak da je uvrijeðen kao odbijeni u dvaraè. izlazi ususret sirotoj eni te je po hitnom postupku odvede ulicom dok u crkvi Sv. da je nevina i da bi. kako bi je. Bio je to. omotanu oko tana nog i zavodljivog Ba-1 rièina struka notara Lacka Salea. koji s jo trojicom stra ara uhiæenicu treba provesti u tamnicu. Saleov ugled.

do u detalje pred sudom opisala. Zatim rekli su. A gdje je sjedi te Teniske reprezentacije. pa svoju tu bu protiv Salea nije ogranièila samo na primanje mita. pokazala je telo. da nutri po sramu ona naj visituje.je Salea do notara. na kojem e telu Peneziæka videla nekoju znamenku blizu srama enskoga. Barica sljedeæeg dana nije k njemu do la niti u jutro niti na veèer. do el je naveèer notar k meni pri vrati ulièni s Pugjakovicom spominjuæ se i pital je: 'Kaj vi dve tu delate?' A Pugjakovica je sprot oti la. bez obzira na to t o je cijela ta bludna radnja bila protuzakonita. pod bedrah i iglu vu najdene znamenke zabadati ti ja do srama enskoga kosmatoga. Nikola Piliæ. kao to smo vidjeli. Kad bi veèe istoga dana eto k Barici posjetnika: notar. kada exponens (Barica) tri zlamenke imala je. a gospon notarju rekel je. jer mu ostatak mita od pedeset forinta do 221 volite li zagreb? toga èasa jo nije bio isplaæen. najprije sam poljubila ruku gospoði notarici. meðutim. a kraj tog sam plaka la. I pobjednik Wimbledona oran Ivani eviæ takoðer. tra eæi od nje da mu se imade smjesta isplatiti ostatak duga. na herptu. »Zagernuv i pri tom krilo do pasa. da mu se zahvalim na dobroèinstvu to me je oslobodio. a nikako u privatnom stanu. rekel je notarju da naj se exponens obleèe i ona ob-lekla se je.. Barica je to znala. gdje to po zakonu mu karac nije smio èiniti. Sljedeæeg dana. kad i on a je s persti raskapajuæ peèate iskala. Tra enje vra jeg peèata bilo je prema propisima dopu teno samo krvniku. inaèe pup-kore eèica (primalja). Ali. koja se inaèe obilno poslu ila sluèa-j jem lijepe gornjogradske piljarice Barice Cindek. te protupropisn og tra enja tzv. Kad stigo h u njegovu kuæu. vra jeg peèata na njenom golom tijelu. a bila je subota. morala je po du nosti izvr iti pretragu na onom mjestu. i vse od dru ine van stirati a pol eg zapovedi notar-ju a jesu i vrata bila zaklenjena. veæ u je po svom egrtu Francu poruèila da ne mo e doæi zbog gostiju. ali ja k vama. a Barica joj na to mirno uzvrati: »Moja Anèico.« Kako se ta cijela procedura tra enja vra jeg peèata po golom Barièinom tijelu odvijala i kako je notar Sale osobno rukovodio tom nesvakida njom potragom za znamenkom pokr aj Barièina »kosmatoga enskoga srama«. Vrlo ljut. Zatim su Peneziæka i Lovrenèiæka dale os talih 50 ranjèki gospi notariu ici v ruke. Zati m rekel je po nem ki cimermajstorici.. Kada je henjala visituvati. da je visita go tova i da nikaj ni. koteri iglu primiv i zaèeljuje po svome golom telu visituvati: vu vustah. kao to su G n Prpiæ i Bruno Ore ar. te od tenisaèica Iva Majoli. Sve teniske zvijezde. Zatim je Sale odi el domom govoreæi: 'Barica zu-tra k meni doj vjut ro ali na veèer«. najus pje niji izbornik reprezentacije. njegova ena. te joj prenese notarove prije tnje. obloke zapreti dal je. Kod Cindekice nalazile su se u to vrijeme njezine prijatelice Peneziæka i Lovrenèiæka. ja se ne bojim da bi se takva vra a peèat pri meni na la«. dade k sebi dozvati Barièinu prijateljicu. K arolina prem ili Jelena Kostaniæ. Bila je to komisija za tra enje vra jeg peèata! Zena notara i zidarica tobo e kao svjedokinje. sama æe Barica Cindek u svojoj optu nici opisati: »Notarju potlam kaj je do el. Nakon to sam se notaru najponiznije zahvalila i krenula kuæi.. kaj je na vrateh pitajuæ gdo je to v hi e? Na to sem rekla: 'Adam gum-bar'. O nda je notarju rekel: Imali vas kotera iglu? Nakaj Lovrenèiæka izvadila je h pantlika svojega iglu i dala je v ruke notarju u. Pohotni Sale oæuti se po vrijeðenim. nije mogla iskoristiti ij opisati i Zagorka. pod rukom. Onda pak Sal e ogledal se je èez oblok. 222 portska metropola mala povijest zagrebaèkog porta Ivan Ljubièiæ nije Zagrepèanin. cimermajstorica i zidarica. koji je tu zadaæu mogao obaviti jedino u muèionici.« A kako æe i biti. i Zelj-ko Franuloviæ. kao i od starijih generacija Boro Jovanoviæ. a cimermajstorica. j Sve pojedinosti. I repre-zentativci/reprezen tativke. a to je. nego i zbog nagovaranja na blud. k veèeri ali vi k meni. n eku Anèicu Peneziæ. da se exponen s naj sleèe i ovak slekla se je do gologa i klarus z nje i kapulire zvlekli jesu. A jo manje Mario Anèiè. jesu. dostigne me on na stubama i reèe mi: 'Barica. em je napokon golo tijelo lijepe Barice opipao. Uz one koji su ili roðenjem ili osjeæajem Zagrepèani. jer on je osvjedoèen da je ona prava vje tica i da na s vome tijelu imade vra ji peèat. tim vi e. u prot ivnom Baricu æe opet u zatvor.. kad je vra ji notarju napokon do ao na svoje: em mu je isplaæen i poslj ednji krajcar. ako ne u Zagrebu?! Zagreb je b . Peneziæka ode do Barice.

A nesretno je i zavr ilo. Prema nekim izvorima. To je bio prvorazredni dogaðaj za portski Zagreb i cjelokupnu jugoslavensku jav nost. Ne mo e se jo govoriti o pravoj. Tenis se isprva. t e kod Jesenskv i Turk. Zagreb dobiva prvi streljaèki dom s dvoranom. koji je odmah zapoèeo s organiziranim natjecanjima u klizanju. 16. i to u 1786. raèuna se od dolaska iz Beèa prvog gornjogradskog uèitelja gombanja i maèevanja Mir oslava Singera 1859. gdje odmah izlazi i priruènik Tjelovje ba u osnovnim kolama. stajala je 150 dinara. Prije toga se spominje natjecanje u tzv. u Zagre bu. I onda se igralo u Zagrebu z a Davi Cup. Prvo Belu evo klizali te (osnovano 1877. Prvi medu njima kao klizaè. Poduzetni Belu unajmljuje poznatog gradskog mjernika Milana L enucija (poznat po Lenucijevoj potkovi) da mu uredi umjetno klizali.zgra . kad su se na i tenisaèi sastali s reprezentacijom Indi je. polijevalo iz potoka Tu kanac koji u to doba jo nije bio prekrive n. Maksimir je okupljali te najpoznatijih porta a grada i dr ave. biti podignuta drvena baraka s trijemom. na to danas podsjeæa kratka Streljaè a ulica. a organizator je za to obavio posebne pripreme. Jaku smo Njemaèku pobijed ili. pokraj stare plinare. i to iz kubura i kremenjaèa. ako se prvi poèeci strelja tva uopæe mogu nazivati portom . jer æe tek 1808. preseliti ju nije. Juri iæeva 1. Na zapadnoj tribini maksim irskog terena osigurano je 600 sjedala. Cijena ulaznice za sva tri dana. Novosti posveæuju velik prostor prvom sudjelovanju jugoslavenske teniske reprezent acije na Davi Æupu godine 1927-. tjelovje bom iliti gombanjem.io i ostao sjedi te Teniskog saveza. Isprva na gornjogradskoj gimnaziji gombanje ili tjelovje ba n ije bio obavezan predmet. u trgovinama Pavla Kau-dersa na Zrinskom trgu 17. neka vrsta alke. Izgubili smo od Indijaca. ali i kao organizator i m ecena. Osniva se i prv i Klizaèici klub. H.« (Fredi Kramer u èasopisu Povijest sporta).) biti osvijetljena elektriènom rasvjetom. uz nogomet.. igra u Maksimiru. te po tome to je jedna od prvih gradskih ustanova koja æe (1908. na zapadnoj tr ibini. Ilica 39. koja nakon toga postaje kultna gradska adresa tzv. Palada. Gaðalo se u drvenu metu. kako su na i stari govor ili. kad je osnovano prvo portsko dru tvo Zagrebaèko graðansko strjelcah dru tvo. te Nazivlje za tjelo vje bu i maèevanje. a trideset godina kasnije. Palada. zbog gradnje zgrada Hrvatsko g kola i Sokola. dok su ulaznice za stajanje mogli nabaviti samo èlan ovi kluba verificirani kod JTS-a. To se meðunarodno natjecanje odr alo na novootvorenom igrali tu na Salati. Kukuljeviæ i Mitiæ upisali se u najveæe tenisk e legende. I u na em kolektivnom pamæenju. On je vlasnik vrlo popularnog peceraja u Dugoj ulici (Ra-diæeva). u k ojoj æe biti ureðena streljana i za graðanstvo. Punèec. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati. kad je u Zagrebu osnovan i prvi Teniski savez Jugoslavije... Kli zali te se do 1878.. Mitiæ. stoljeæu. u ljeto 1939. koji je u njegovu duæanu poslu iva o zagrebaèke purgere. Dvanaest godina kasnije. Kronika porta u Zagrebu ne bi bila potpuna kad se ne bismo vratili jo dalje u pro lost. i to na hrvatskom. Strelja tvo je. a na istoènom dijelu bila je podignuta tri bina s otprilike 150 mjesta.te ju no od tad a njeg Sveuèili nog trga (danas Trg mar ala Tita).. na D avi Cupu smo pro li puno bolje. ureðenoj strel jani. bijelog porta. Druckera. Jo od stare Juge. na ledinu gdje je danas stara secesijska . Streljana na Tu kancu dvapu t je pregraðivana i dograðivana. prvi organizirani port. Na donje ili prvo maksimirsko jezero zim i 1836. Kako je Zagreb od ranije veæ sjedi te i N ogometnog saveza. na grad postaje jugoslavenskom portskom metropolom. za roðenja Augusta Senoe. koja Mesnièku spaja s Tu kancem. a na i reprezentativci Punèec. Kukuljeviæ zlatna su imena u na oj teniskoj povijesti. Na e prvo sudjelovanje na natjecanju za Davi Cup u Maksimiru zapoèelo je nesretno zbo g ki e odgoðeno za sutradan. A zagrebaèki dnevni list Novosti prve su novine u dr avi koje uvode posebnu portsku rubriku. dolaze veæ prvi klizaèi. 227 volite li zagreb? dakle. koji su u to doba bili teniska velesila. zagrebaèki je trgovac Ladislav Belu . a streljana je bila na poèetku Tu kanca. I to veæ od 1922. Organizirano bavljenje portom. spom inje se veæ u 14. S tim to je zagrebaèki prstenac stariji od znamenite Sinjske alke. a popularnost si je priskrbio originalnim imenom duæana »Kod crnog cucka« i zbog prvog i jedinog crnca u gradu. svi bnja. Masovnije bavljenje portom poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola 1874. pa su uèenici za Singerovu nastavu morali plaæati pristojb u. Pretprodaja ulaznica poèela je u ponedjeljak. prstencu. i meteorolo ki i rezultatski. a postat æe poznata i po organiziranju gradskih zabav a s plesom. U meðuvremenu.) moralo se.

vatropolisti. europska Cibona . austrijski je pla ninar potakao svoje zagrebaèke kolege da osnuju planinarsko dru tvo. Veæ 1898. naravno. a veæ 1877. I biciklizam se rano dokoturao (otud i naziv Kotura ka cesta) u na grad. koga u s vijet alje predstojnik za bogo tovje i nastavu u Khuenovoj vladi. i Iako je. pa veæ spomenuti proslavljeni tenisaèi i tenisaèice. a vozilo se tako da se nogom odguravalo od zemlje. dakako. naravno. Hrvatsko planinarsko dru tvo prvo je tak. I danas biti Zagrepèaninom.] s koga kupa. kao i generacije svj etskih stolnotenisaèa arko Dolinar. danas poznatom po Svjetskom skija kom Kupu za ene i po »snje noj kr aljici« Janici Kosteliæ. nogometne utakmice su vrlo popularne i posjeæi vane. Skandinaviju. a èetrnaest je godina starije od prvog planinarsk og dru tva u Pragu. ili. èetverostruka olimpijska pobjednica. poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901. Johann Fischauf svoju nazoènost na otvorenju Hrvatskog sveuèili ta 18 74.stranac! Sveuèili ni profe sor iz Graza dr. koji æe na dva kotaèa prijeæ: c ijelu Njemaèku. Dragutin Surbek i Zoran Primorac. vr njak po ljskog dru tva ] Tatre iz Krakova. U kronikama. otkriæem Medvednice. pa je odmah na Cmroku organizirana prva skija ka kola. Francusku : panjolsku. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavic i famozni Ferdo Budicki. osnovano je Prvo hrvatsko d ru tvo biciklista. Veæ 188 5. S njim je po ao i nj egov zagrebaèki kolega dr. a godinu dana kasnije veæ organizirati i prve kotura ke utrke. veæ 1895. Prvi na i ko tura i iliti biciklisti vozili su tzv. koji se i sam vinuo do vrha svjetskog ski janja). Budicki. Tu se 1894. ba kao i dvojica zagrebaèkih ko arka a . travnja 1875. u Zagrebu. kako navijaèka pjesma ka e. Gjuro Pilar. i to oko Zrinskog. Oèaran èarima Zagrebaèke gore. i njena biolo kog 228 portska metropola i portskog oca Antu. Na vrhu te navi jaèke piramide. podsjetimo da planinarski p ort poèinje.K e imir Æosiæ i Dra en Petroviæ. zajedno s prvom loptom (i prv im skijama i sanjkama) u Zagreb donijeti otac mnogih portova Franjo Buèar. Novoosnovano dru tvo odmah organizira prve izlete na Sljeme . »sveto ime Dinamo«.. gradu od otprilike 36 tisuæa stanovnika. velocipede. prvi put igra hok ej na ledu. koje æe. Jo nije bilo ni pravila igre. trga. Kronièar i bilje e da se vi e kolci »odu evljeno loptaju« na srednjo kolskom igrali tu Elipsa. narav no. kao najvjernijom i najglasnijom skupinom Dinamovih na vijaèa. kao i zlatni rukometa i. veæ se vi e od pola stoljeæa vije NK Dinamo. èudne naprave s golemim prednjim kotaèem i maju nim zadnjim. meðutim. biste kojih krase amerièku dvoranu s najveæim svjetskim po m legendama.j vo dru tvo na jugu Europe. po-. sve je prije nego d ana nji nogomet. Rusiju.nogomet veæ desetljeæima animira zagrebaèku portsku javnost i potièe masovnu navijaèku strast Zagrepèana. Prije Dinama u Zagrebu se igra prvo poluvrijeme s predigrama nogometnih pionira koji nogomet u Zagreb donose i koji ga srame ljivo na zagrebaèkim livadama poèinju igr ati. te ko dosti na za bilo kakvu usporedbu. podignuta je prva drvena piramida prema nacrtima u to doba poznatog! gradskog mjernika Milana Lenucija. automatski znaèi biti i dinam ov-cem s Bad Blue Bovsima. Do vrha Medvednice. popne na Sljeme. kao i brata Ivicu. U to u Europi se veæ uvelike igra nogomet. prvi skija i popeli su se 1910. p eterostruka svjetska prvakinja i nositeljica triju kristalnih globusa Svjet. Kako se svojim autom Ferdo Budicki popeo i na Sljeme.da Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruli-æevu trgu. a meðu posjetiteljima. Hrvatsko planin arsko dru tvo osnovano je 29. n ogomet se uvodi kao posebna disciplina u sklopu nastave tjelesnog odgoja. koja æe smjesta privuæi mlade. ostaje. te okiæena titulom svjetske naj porta ice i (ne zaboravimo spomenuti. te plivaèi. a za tajnika direktor realke! Josip Torbar. Iste je godine Franjo Buèar iz vedske donio prve skije i sanjke. lucidni i svestra ni Izidor Kr njavi. koristi da se. kao pasionirani planinar. danas planetarno popularna Janica. koju nam otkriva . 229 . Na prijedlog ove dvojice vrijednih i naprednih mu eva. krenut je i prvi planinarski èaso pis Hrvatski planinar! sa zadaæom populariziranja planinarstva u Zagrebu ij Hrvats koj. koje æe sebi odmah urediti trkali te. a za predsjednika jei izabran zagrebaèk i botanièar Josip Schlosser (Schlos-serove stube na Salati). Na samom poèetku ta nova igra.

godine. po arheolo kim nalazi tima i nekoliko puta st ariji od pisane povijesti grada. dakako. a podr avaju ga i ostali. Nogomet se u Zagrebu najprije igra ju no od Plinare. potom na tzv. u Zagrebu. nakon èega dolazi do osamostaljenja H rvatske i do formiranja samostalne Hrvatske nogometne lige. HA K su (iz Maksimira) i Graðanski (s Martinovke). Pismeni trag o tome nije saèuvan. Kasnije æe se igraèi obaju klubova objediniti i okupiti u Maksimiru. To je ujedno i jezgra koja æe 1903. koju æe oslikati poznati slikar Cl ement Menci Crnèiæ. na livadi. voli doves ti u izravnu vezi s poèetkom Domovinskog rata. Fe licijanova povelja izli 34. Odlukom ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. to je inaèe naziv za zbor kanonika.. zagrebaèki biskup pre ivao se Duh. dovesti do osnivanja Hrvatskog port skog kluba HA K. tj. Nalog za osnutak biskupije ispod Medvednice izdao je ugarski kralj Ladi-slav I. kasnije Medve èak. sukobima i otvorenim ratovima (o tome svjedoèi i ime mosta na potoku Krvavi most). Zagreb postaje nogometno sredi te s dobrim igraèima i veæ spomenutim k lubovima HA K i PIN K. Za pretpostaviti je da je Zagreb i u vrijeme osnutka biskupije bio oveæe gradsko naselje. i to ne samo kao ime gr . dolazi do estokog sukoba n avijaèa. od nadbiskupa Bauera. Za tu prv u nogometnu utakmicu tiskana su i pravila na hrvatskom jeziku. kao dvije zasebne jurisdikcije u meðusobnim su odnosima imale svoje usp one i padove. Duhovni voda je mladi zagreb aèki diplomac Hinko Wurth. posljed nji put 1982. gdje po zavr etku rata istrèavaju na teren. studenoga 1242. sa sjedi tem. Kaptol i Gradec. a potom se osniva najprije Concordia. 230 zagreb u brojkama Iako je postojao i »Zagreb prije Zagreba«. a to je bio i razlog za osnivanje bis kupskog sredi ta na bre uljku nazvanom Kaptol. Prva meðuklupska javna nogometna utakmica odigrana je 28. s o tro podijeljenim i konstantno zaraæen im navijaèima.. èas u svaðama. kao najvi om instan com gradske vlasti. kako prvoj nogometnoj utakmici u povijesti i prilièi. Nakon povratka u Zagreb okupl jaju se oko ideje osnivanja prvog nogometnog kluba. reguliranjem trgovine i gradske uprave s gradskim sucem. (ne to kao danas Kup Uefe). stoljeæa. (trener Miroslav Ciro Bla eviæ). te osamostaljenja Hr vatskog nogometnog saveza. To se zajednièko ime poèinje rabiti veæ od 16. Elipsi srednjo kolskom igral i tu u Klaiæevoj. medu prvima Kre imir Miskiæ i dr. godine 1850. Uskoro æe izaæi i nov i pretisak pravila. Robert Prosineèki i Dra en Ladiæ. Igrali su HA K i PIN K (Prvi nogometni portski klub). Prvi saèuvani dokument je tzv. popularno nazvane »vatreni« Davor uker. Zapravo je to bio pretisak iz prvog portskog èasopisa Hrvatski port iz godine 1894. iveæi u najbli em susjedstvu. te osvaja treæe mjesto i kiti se bronèanom medaljom. kad Hrvatska 1998. listopada 1906. Jezgro najs lavnije generacije hrvatske nogometne vrste. Rezulta t je. U obranu svojih navijaèa. i u povijest zagrebaèkog i hrvatskog (jugoslavenskog) nogometa u zajednièkom plavom Dinamovu dresu. Prvi kap tolski. Concor-dija (kasnije Lokomotiva) igra u Kranjèeviæevoj (danas *NK Zagr eb). razdvojeni tek potokom Cirkvenik. spajaju se u jedinstveni grad Zagreb. s malo pretjerivanja. Tako smo na hrvat skom dobili nogometna pravila deset godina prije osnutka FIFE. koja se nebrojno pura odvrtjela na TV ekranima. pronaðenog na Kaptolu 1094. na jednog od naoru anih milicajaca s o bje noge na terenu skaèe Dinamov kapetan Zvone Boban. i to s naslovnom stranicom. Zvone Bo-ban. Dinamo je vi e puta osvajao Prvenstvo Jugoslavije. njegov se roðendan raèuna od prvog pisanog traga o osnutku zagrebaèke biskupije. koji su u ovom sluèaju biskupu pomagali pri organiziranju zagrebaèke biskupije. gdje je danas stara secesijska zgrada Nacionalne i sveuèili ne knj i nice na Ma-ruliæevu trgu. pobjeðuje nogometne velesile Italiju i Njemaèku. a HA K za gradnju stadiona zemlji te (na ulazu u park Maksimir) dobiva 1911. M ilovan Zorièiæ. nerije en 1:1. Arpadoviæ ( urjak hrvatskog kr alja Zvonimira).volite li zagreb? ima i na ih ljudi. Zagrepèana koji u Europi studiraju. pa Graðanski. ali i estokog »treniranja strogoæe« (i sile) naoru ane jugoslavenske milicije nad Dinamovim navijaèima. èas u slozi. poznate kao »Zlatna bul a«. na susjednom bre uljku Gra-decu od 16. a najveæi uspjeh u Europi postigao je o svajanjem Kupa velesajamskih gradova 1967. osniva se »slobodni kraljevski grad« s dopu tenjem za gradnju obrambenih zidina s ku lama. Najveæi gradski takmaci. pa se ta maksimirska scena. na utakmici protiv beogradske Crvene zvezde. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj (izbornik Ciro Bla eviæ). A na prepunom maksimirskom stadio nu 1990. pridonijelo je najveæem trijumfu hrvatsk og nogometa u povijesti.

tako da smo u novo stoljeæe u li sa 124 osnovne k ole. ne samo administrativno. posljednji gradski sudac Gradeca Janko Kamauf na prvoj za jednièkoj sjednici u svibnju 1851. koji prevoze putnike na 1339 kilometara redovitih autobusnih linija.634 ili 2. a od manjina najbrojniji su Srbi 18.11%). Dana nji je nadbiskup Zagr ebaèke nadbiskupije Josip Bozaniæ.350 putnika. a u prometu s inozemstvom 1. koja teèe izmeðu starog dijela grada i Novog Zagreba.306 osobnih auto mobila. nego i glavni grad Hrvatske i Slavonije.774 stanovnika ili 2.43%). 27. nego i kulturna metropola. koji se prostire izmeðu gore Medvednice i rijeke Save (i preko nje.638 stanovnika ili 87.617 ili 3. koje pohaða 65. na zagrebaèkim fakulte tima i akademijama ukupno je 55. koja je nekad bila u sastavu Zagreba. kojom su podreðene ostale tr i biskupije u Hrvatskoj i Slavoniji (Senj. Crnogorci (0. Romi (0. I t o ne samo po liniji zapovjedne moæi i stvaranja obrambene ratne strategije. s ukupno 7159 bolesnièkih poste lja. Od visoko kolskih ustanova.01%). koje je tijekom 2000. Tali jani (0.326. uzdignuta je u Nadbiskupiju. te niz manjih i malih. Gradskih autobusa je 3 37. ivi (po pis stanovni tva iz 2001. Onih koji nisu vjernici medu Zagrepèanima je 27. 24 muzeja! i 37 raznih zbirki.93%. Slovaci (0.645 zrakoplova.04%). nego i cijele Hrvatske. Da je Zagreb. U novo stoljeæe Zagreb je u ao sa 371. kao i mno tvo raznih glazbenih sastava.842 posjetitelja. Tako Hitna slu ba djelu je sa 56 sanitetskih vozila i 57 lijeènika. kolstvo u Zagrebu je vrlo razvijeno. Èesi (0. a glavno gradsko prijevozno sredstvo 235 volite li zagreb? je tramvaj sa 253 tramvaja. Zagrebaèkim ulicama vozi 367.215 stanovnika ili 2. operacije i lijeèenje dolaze bolesnici iz r aznih krajeva dr ave. Ukrajinci (0. sve d o Velike Gorice. na prostoru od 641. muslimana je 16. Poljaci (0. Zdravstvena slu ba u Zagrebu je vrlo razvijena i razgranata.04%).510 srednjo kolaca. te 199 ljekarni. a sada je samostalni grad .41 posto. Filha rmonija. a prvim nadbiskupom p apa progla ava dotada njeg zagrebaèkog biskupa Jurja Haulika.236 uèenika.ada pod Medvednicom.128. Rusini (0. Rusi (0. Turci (0. premo æuje ukupno 10 mostova (raèunajuæi i najnoviji Domovinski most koji se za promet otvara krajem 2006 .02%).17%).261 stan ovnika ili 97.45%. koji je iste godine na 19.000 posjetitelja.066 fiksna telefonska prikljuèka i dva GSM opera tera za mobilnu telefoniju. monetarno. ukljuèujuæi i Dalmaciju.80 posto. opæim i specijalistièkim zdravstvenim ustanovama. u slijetanju i odlijetanj u. glavnom gradu samostalne Republike Hrvatske (gradonaèelnik Mila n Bandiæ).) 779.04%) i idovi (0. a kasnije i metrop ola cijele Hrvatske.8571 filmskih predstava imao 1.098 motornih vozila. te 5 profesionalnih! orkestara. piramida su glazbenog ivota ne samo grada. Na prostorni kilometar dolazi 1215 stanovnika. bit æe jednoglasno izabran za prvog gradonaèelnika Zagreba.08%.94 posto. povezivalo. te Bo njaci 6204 ili 0. Rijeku Savu. U 86 srednjih kola 3816 nastav nika radi sa 44.344 ili 91. te 168 tramvajskih prikolica. od toga 300. P o nacionalnosti u Zagrebu je najvi e Hrvata 716.3 58. u koje na specijalistièke preglede. Zagreb je s ostatkom Hrvatske i sa svijetom 2005. koja su u toj godini prevezli 1.). Kao hrvatska metropola Zagreb je znaèajnu ulogu: odigrao i u Domovinskom ratu.36 èetvornih kilometara. Po vjeroispovijedi 678. z a-s jedno s Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski«. s klinièkim centr ima.02%). M akedonci (0.17%). zdravstveno i sveuèili no sredi te.01%).683 studenata i 4419 visoko kolskih nastavnika.811 ili 2. te da je otvo-j ren 21 kinematograf.41%).676 putnika. Bugari (0.09% izja njavaju s e kao katolici. Materinski jezik je hrvatski u 759. U dana njem Zagrebu. Prigodom spajanja dviju gradskih cjeli na u jedinstveni grad. sedmi po velièini u Hrvatskoj).02%).145 stanovnika. Kri evci i Ðakovo). s vrtoglavim rastom broja mobitela posljednjih godin a. a pravoslavaca 15.01%. U kul-1 turnom ivotu grada znaèajnu ulogu imaju i èetiri ve-l li ke likovne galerije. na ukupno 1853 predstave posjetilo 515. Nijemci (0. grada od 17 tisuæa stanovnika.54%.01%). nego i . Zagrebaèka biskupija 1852. od toga u domaæem prometu 455. Slovenci (0. dok je u Hrvatskoj u prosjeku 78 stanovnika po kilometaru èetvornom.583.05%). i koje uèi 3911 uèitelja. U Zagr ebu ive jo i Austrijanci (0.03%). Rumunji (37 st anovnika). U gradu je 17 bolnica. Od ostalih manjin a ima jo 22. najbolje pokazuje da u gradu djeluje 12 kazali nih kuæa.

formirala je svoju brigadu.izravno. od èega ih je dosta ostalo trajnim invali-.. s] ukupno 12. prehrambena. . dima. i Z agrepèani ratuju na svim hr-1 vatskim rati tima. 236 KNJI NICA ZELINA I -> r jiiiæJi r - . koji su t u na li trajno utoèi te. je u Domovinski rat. Mnogi su poginuli. zaposlenje i dom. Èetrnaest se zagrebaèkih brig ada. mnogo vi e ih je ranjavano. A svaka od 14 tada njih g radskih opæina potkraj 1991. ukljuèu-. Zagreb je tijekom ra ta neprestano skrbio o naj-' veæem broju prognanika i izbjeglica.) veæinom svojih kapa-j citeta radila za potrebe hrvatske vojske. tekstilna.. doèasnika i èasnika. Tako je zagrebaèka industrija (metalna. a u grad je iz c ijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavalo mnogo no-! vih graðana.494 vojnika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful