vblz biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. glavni urednik: Nenad Rizvanoviæ Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? copvright © V.B.Z. d.o.o.

10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ fotografije: Sini a Mazuloviæ grafièki urednik: Sini a Mazuloviæ - V.B.Z. studio, Zagreb lektura i korektura: Matej Maliæ grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna Gorica, Slovenija kolovoza 2007. Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? vlblz ZAGREB biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. copvright teksta © Zvonimir Milèec i V.B.Z., 2007. copvright fotografija © Sini a Mazulo viæ i V.B.Z., 2007. KNJI NICA ZELINA CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 643408. ISBN: 978-953-201-670-3 sadr aj: 7 IVJETI U METROPOLI (Umjesto predgovora) II NAÐIMO SE NA TRGU Intimni plan grada 13 Trg svih trgova 17 Tajna kaptolskih zvonika 21 Zagrebaèka adresa Hrvatske 25 Pogled pun Zagreba 29 Cijeli grad u jednoj ulici 33 Mesnièkom uzbrdo 37 Europa ispod zrinjevaèkih platana 41 Stubama do Tomislavca 45 Pliva patka preko Save 49 ivjeti u gradu mrtvih 53 Buðenje grada 57 KAD TOP PREPOLOVI DAN Gradske legende, ljudi, ustanove 59 Grièki top 63 Uspinjaèa 65 Majka Bo ja od Kamenitih vrata 69 Krvavi most 71 Banski dvori 75 Kazali te 79 Sveuèili te 83 Razglednica s kupolom 87 Nacionalna i sveuèili na knji nica 91 Koncertna dvorana »Lisinski« 95 Maksimir 99 Trnjanska skela 101 Botanièki vrt 105 Zagrebaèki velesajam 107 Penkala

III GRAD U GRADONAÈELNIÈKOM LANCU Zagrebaèki gradonaèelnici - mandati i ljudi 113 Otvorena vrata na gradskom grbu 117 Gradonaèelnici 124 Okus zagrebaèke tradicije 131 VLAKOM U PRO LOST Civilizacijske novosti iz starog Zagreba 133 Vlakom u pro lost 136 Halo Zagreb, prvi put 138 Brzojav bana Jelaèiæa 141 Tramvajski krug 144 Kola bez konja 147 Svjetlo na trgu 150 Asfalt 152 Prièa na krilima 154 Zagreb na fotografiji 156 ive slike 158 Ovdje radio, ovdje TV 161 PLESNI REDOVI I JESTVENICI Kako su se na i stari dru ili i zabavljali 162 Poziv na ples 168 Jestvenik na ih starih 172 Kod Franceka na Novoj Vesi 176 Stare kavane 178 Ni rijeè politike 180 Gentlemenski klub Kvak 182 Kod Fride se rado ide 184 Staro Savsko kupali te 186 Golf u Maksimiru 188 Crveni pli u Tkalèiæevoj 191 BOLJA POLOVICA ZAGREBA Zagrepèanke i kroz povijest mlade 192 Zagrepèanke 194 Manda u minici 196 Prvi enski glas *!¦ : 198 Od Tu kanca do Manhattana f ¦: V 202 Kraljica »Meta« 204 Markiza hrvatskog glumi ta 206 Djetinjstvo na Banskim dvorima 210 Najpoznatija udovica starog Zagreba 214 Lady Sram 218 Tko je bila prava Gricka vje tica? 225 PORTSKA METROPOLA Mala povijest zagrebaèkog porta 233 ZAGREB U BROJKAMA ivjeti u metropoli (umjesto predgovora) Volim i ponosim se to ivim u metropoli, unatoè svemu. To je svakodnevna po tapalica Za grepèana i stanovnika metropole. Kad se pritom nagla ava ovo unatoè svemu, onda za to zasigurno ima debelog razloga i reèenièni niz ispod toga mogao bi biti kilometarski. Unatoè tome, dakle, to u metropoli ima vi e sirotinje, vi e nezaposlenih, vi e beskuænika vi e prevarenih i obespravljenih, a uza sve to, i to je veæi gradski prirez nego bil o gdje drugdje. I to ima vi e nego igdje Srba, Albanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i , ako hoæete, Zagrepèana, a to æe reæi da ima i vi e raznorodnih problema, od èisto ivotn socijalnih pa do meðuljudskih, meduregionalnih i meðunacionalnih, ali i civilizacijs kih. Metropola, naravno, ima i najvi e neprijatelja, raznih oponenata zavidnika sa stra ne, a to æe pokazati manje-vi e i svaki nastup u gostima zagrebaèkih nogometa a, glumaca, pjevaèa, pa èak i politièara, ako predstavljaju grad Zagreb ili se voze u automobilim

a zagrebaèkih registracija. Razne poruke i pogrde na adresu zagrebaèke metropole a k ojim svoj glavni grad gaðaju brojni zidovi istarskih, dalmatinskih i slavonskih gr adova da i ne spominjemo. Oni dovoljno sami za sebe kazuju, kad ispisuju, recimo , onu najèe æu i naj e æu psovku - ZG=BG! Metropola, sreæom, nije metropola i glavni grad samo u prostornom, politièkom, socij alnom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom, a to je ono to svakog njenog stanovnika èini, ili bi barem trebalo èiniti, zadovoljnim i ponosnim. Nije naodmet podsjetiti kako se upravo u metrop oli, kao nigdje drugdje, u svoj dnevni raspored i ritual dokolice, mo e ukljuèiti po sjet nekom od nacionalnih kulturnih sveti ta, kao to je HAZU, HLZ, Muzej »Mimara«, Mode rna galerija, HNK, »Lisinski«, Zagrebaèki crtani film itd. Ili se, pak, u uliènoj vrevi, u samoposlu ivanju, u kavani mo e oèe ati o rame nekoj od ivuæih nacionalnih legendi zna ti, kulture i umjetnosti. Moguænost da mo e susresti, pozdraviti ili osloviti akademi ka, proslavljenog pjesnika, arhitekta svjetskog glasa, primabalerinu ili primado nu, kao i portskog ampiona, da ti u susjedstvu ivi TV zvijezda ili proslavljeni roc -ker, da neke od njih, hvala na pitanju, i osobno poznaje , da vam djeca idu skupa u kolu ili na faks, a unuci se igraju u istom vrtiæu e, to je ono to stvara onu sla tku iluziju kako, kao stanovnik Zagreba, pripada duhovnoj metropoli, a samim tim lak e æe podnijeti sve one praktiène probleme, optereæenja ili nedostatke to ih ivot u m opoli objektivno sa sobom nosi. A kad ti se uèini da svakodnevni ivot u metropoli i nije tako bajan, kad na vlastitoj ko i i u vlastitu d epu osjeti da je ivot u metropo li najskuplji, a prosjeèna plaæa pokatkad manja od primanja u nekim manjim sredinama , kad ti se svakodnevica metropole uèini manje privlaènom i manje udobnom nego to bi se oèekivalo i nego to bi elio, nadoknadu i novu hranu svome zadovoljstvu stanovnik metropole potra it æe u njenoj dugovjeènosti i kontinuitetu ivljenja, volite li zagreb? pa æe, iznova osvje en i okura en, uskliknuti kako je njegova metropola bila i ostala da se poslu imo ratnim argonom na prvoj liniji duha. O svemu tome svjedoèi i sjeæanje, iskustvo hrvatskog knji evnog klasika Antuna Soljana (1932.-1993.). koji i sam iskazuje svoju zahvalnost i zadovoljstvo to mu je metr opola dom, to, dakle, u svom domu mo e sresti i poznavati neke od prethodnih sto erni ka hrvatskoga duha. Gotovo s istim ushitom kao to se mi danas sjeæamo Soljana, to na m godi da smo ga, makar i povr no, poznavali, to smo s njim razgovarali ili suraðival i, tako se i Soljan sjeæa svog poznavanja ili dru enja s Tinom, Gavellom, profesorom Kombolom. O Kombolu æe, na primjer, zapisati: Pred Kavkazom je sjedio obièno nakon svojih predavanja na Kazali noj akademiji. Tu s mo ga upoznali i tu sam ga jo te, na alost prekratke, èetiri godine do njegove smrti povremeno vidao(...) U onoj ivotnoj dobi, kao to bi rekao Camus, kad je svatko odgovoran za svoje lice, oj je lijepo nosio tu odg ovornost. Bio je, to bismo mi u dana nje perspektive rekli na prvi pogled, roðeni eli tist Bio je gospodskog dr anja, uredan, uljudan, bistrih pla vih oèiju, glatke sijed e kose, uvijek korektno odjeven. Bit je znalac bez nametljivosti, toèan bez pedant erije, duhovit bez vulgarnosti. Veæ je kao pojava odudarao od zbilje takozvanih kn ji evnih krugova koji su tada oèekival mladoga pisca. Uvijek umjeren i suzdr ljiv, ali tankoæutan i otvoren prema svemu, pun one sretne mje avine ljubavi i skepse prema n a em zajednièkom predmetu, bio jt od glave do pete rijetka kombinacija gospodina i l iterata svojom pojavom stvarao je iluziju daje sredina u kojoj ima takvih ljudi uljuðena i europska, sredina u kojoj elita duha ima svoje mjesto, ulogu, dostojans tvo... Zato, eto, svi mi, koji ivimo u toj i takvoj sredini, volimo to smo, ne samo stano vnici metropole, nego i njen djeliæ, unatoè svemu. I, naðimo se na trgu intimni plan grada trg svih trgova Od svih zagrebaèkih trgova, samo je jedan Trg! Samo Jelaèiæevu trgu ne treba pridjev n i ime, unatoè slavnom povijesnom imenu. Samo se taj na glavni i sredi nji trg pi e veli kim slovom. Idemo na Kvaternikov, na Svaèiæev ili na Britanski trg, a ako smo s tim trgovima u i

ntimnom odnosu, onda æemo sebi dopustiti da ka emo kako idemo na Kva-triæ, na Svaèku ili na Britanac. A kad idemo na Jelaèi-æev trg, onda se jednostavno zna da idemo na Trg . Od Jelaèiæeva trga, nekoæ Trga Republike, nemamo èak ni deminutiva ni izvedenice od imen a, kao od veæine drugih trgova, a to je zato to kod glavnoga trga imamo koncentraciju i te i te n a trgu, kao da se hoæe reæi kako su svi ostali gradski trgovi proiza li iz svoga glavn og trga, pa je i razumljivo da moraju imati i svoja krsna imena kako bismo ih meðu sobno raspoznavali. Jelaèiæev je trg, dakle, trg svih zagrebaèkih trgova. Otud i jedinstven sluèaj deminutiv a, koji se ne izvodi od imena trga, kao obièno, nego od samoga trga. Kad idemo, da kle, na Trg, a elimo naglasiti svoju prisnost s njim, onda ka emo da idemo naTrgaè. 13 volite li zagreb? A na Trgu ili na Trgaèu dogodile su nam se mnoge, najva nije stvari, za svakog od na s posebno i za grad u cjelini. Tu nam se dogodio i sam grad, tj. njegovo ime. Legenda o mladoj djevojci i drevnom banu, roðena na ovom trgu, tj. na njegovu vrel u Mandu evac, odaslana je odavde na daleko i dugo putovanje i usput je pre ivjela sv a pokoljenja Zagrepèana u 900 godina otkad postoji grad. Prisjetimo se samo one famozne betonske kocke na istoènom dijelu Trga, na koju su graðevinari sluèajno nai li pri ureðenju Trga 1986. Èim se, naime, proèulo kako su iskopani temelji nekada njeg vrela Mandu evac, Zagrepèani su hrpimice poèeli obilaziti otkrivene ostatke vrela, do ivljavajuæi ih kao ukazanje vlastitih korijena i povijesti svoga g rada. Zaèas je ta neugledna hrpa kamenja okiæena cvijeæem kao pravo gradsko sveti te. Glavni gradski trg, koji je u razlièitim razdobljima nosio i razlièita imena Jelaèiæev t rg, pa Trg Republike, opet Jelaèiæev, a prije Harmica i, na samom poèetku, Mandu evac u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bio neka vrsta posveæenog mjesta kojem su Zag repèani dolazili s re pektom i po tovanjem. Od davnine su na Trgu odr avani sajmovi. Tu su pristajale umorne zaprege dili ansi, donoseæi iz svijeta po tu, najnovije vijesti i prve strane goste. Trg je bio mjesto sveèanih progla enj a iliti instalacija hrvatskih banova. Trg je uljep an prvim bronèanim spomenikom u g radu, a isti je spomenik (banu Jelaèiæu, dakako) do ivio na Trgu najveæe civilizacijsko i kulturno oskvr^ nuæe (1947.) i ponovno uskrsnuæe (1991.). Trg je poslu io kao pozorn ica najveæih skupova, ali i politièkih: i socijalnih prosvjeda. Na Trgu su otvorene prve kava-j ne i prvi kafiæi. Na Trgu, tj. na pici, prvi put su se ver-i balno suko bili portski takmaci i kibici raznih klup-j skih boja. Na Trgu smo prona li duæan, gd je smo uta-j ili svoju prvu potro aèku glad. A mnogi od nas na Tr- gu, tj. pod vurom ili pod repom, do ivio je i svoj prvi; ljubavni sastanak, spoj, èvenk ili sudar. ' Jelaèiæev trg, Trg Republike, Jelaèiæ plac, Harmica, j Mandu evac, Trg svih dosada njih ime a dakle, u svim! razdobljima posebno je mjesto u gradu mjesto susre-i ta, viðenja i dogaðanja. \ Nije onda ni èudo to i danas u Zagrebu, u svakom i njegovu zabitom kutku, ivi uzreèica : Kaj se cifra kak da ide na Trg! Trg je uistinu jedinstven i neusporediv gradski trg, j a pritom i najljep a i najèe æa g radska razglednica. j Pozdrav s Trga, tj. vidimo se na Trgu. ] 14 tajna kaptolskih zvonika Dva iljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepèanin (i svaki do ljak) vidi sa svakog polo aja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to po eli. Zagrebaèka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebaèkim najintimnij im krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepèani alju i drugima i sebi. Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao t o nije samo graðevina, arhitektura i stil; ona je sve to zajedno, i mnogo vi e od to ga. Ulazeæi u katedralu, od njena glavnog portala do njena glavnog oltara, ulazimo , naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije

Dovoljno je doæi na kaptolski trgiæ. j Kad postaje kardinal. uz pomoæ ma te. razglednica grada. a 1093. dakle. Stoga se zagrebaèka biskupij a ne mo e promatrati odvojeno od Zagreba. ivi. isto kao to kaptolsk a katedrala Zagrepèanima nije samo Bo ji dvor i u njoj se ne klanjaju samo Uzvi enome nego i vlastitim korijenima. pa tak o i na njegov glavni trg. dr i da ju je u njenom prvobitnom izdanju dao podiæi sam Bela IV. Kaptol je odolijevao i odolio i po arima i potresima. Ulaskom u katedralu vraæamo se. a uspio se izvuæi i iz kand i na silnika i osvajaèa 17 volite li zagreb? svih fela. Markov trg je. od Tatara i Turaka do ovovremenih agresora Posljednja rtva bio je nadb iskup Alojzije Stepinac koji je pokopan u katedrali i kojega je svojedobno i Mar iji Bistrici Ivan Pavao II. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije. Na Kaptolu se 1093. koji upravo na Markovu trgu stoluje od najranijih poèetaka. Ljubomorno za se èuva tu malu zagrebaèku tajnu. ali i sebi. Banskim dvorima. A razlika je u tome to se u Zagrebu. zgradom Sabora i starom Gradskom vijeænicom. pa se taj najstariji pisani trag o imenu grada koristi kao njegov rodni list. a nadbiskup Haulik prvi put u toj n ajvi oj crkvenoj funkciji misu u katedrali slu i 8. 18 zag adresa hrvatske Ono to je Jelaèiæev trg Zagrebu. Za razliku od turista. odlazi u posebnim prilikama i u posebnim raspolo enjima. jer njihov je zvuk zagrebaèki blagdan koji se slavi u svim hrvatskim crkvama. a u stari Zagreb. Markov trg je i najstarija. Kaptol je Zagreb. to je Markov trg starom Zagrebu. prebirali po skeli crkvene hijerarhije. a do dana dana njega i najèe æa. biskup Vrhovac. pu-i stiv i turiste i do ljake da nagaðaju. Fotoaparat prepustimo turistima. dakle. njegovo rodno mjesto. sjesti na kamenu klupicu i zapoèeti onaj poznati ritual slikanja oèima. dana njeg Gornjeg grada. Za Markovu se crkvu. & 15 li i 21 . Ne treba èak ni uæi u katedralu. Prvi zagrebaèki nadbiskup bio je Juraj Haulik. Haulikov prethodnik. koji pod njegovim nad zorom izrasta u dragulj europske hortikulture.èetrnaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu. ali i prvom pisanom tragu o i menu grada. stoljeæa.. kaptolsku æe katedralu prvens tveno do ivjeti kao simbol i najdra u razglednicu rodnoga grada. j I jedino Zagrepèanin zna da je jedan od zvonika katedrale pet metara ni i. prièestio ili vjenèao. Marka. Haulik daje urediti i pari Maksimir. buduæi da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osj eæaju kao turisti. prvi put spominje ime Zagreb. u vr ijeme prvog zagrebaèkog biskupa po imenu Duh. pa tako i na njegovu glavnom trgu. jer ona jest Zagreb. obiæi oko Marijina k ipa. sredinom 13. Maksimir je zapoèeo graditi takoðer k aptolski biskup. svojim Ubi primum placutom zagrebaèkom bis kupu Hauliku dodjeljuje nadbiskupski klobuk. njegov embrij. a bis kupija na Kaptolu promovirana u nadbiskupiju 1852^ kada papa Pio IX. Svatko od Zagrepèana tko je u katedrali primio svetu potvrdu ili mu se posreæilo da se na Kaptolu krstio. smatra se njegovom godinom roðenja. ali uvijek s po tovanjem i osjeæajem zahvalnosti to smo i sami djeliæ toga starog grad a. stari æe Zagr epèani instinktivno zakljuèiti kako dana nje skele na katedrali pripadaju samo kronici grada. a ime joj je dao po slici sv . glavni trg nekada njeg Gra-deca. A s crkvom Sv. od koje trg i preuzima ime. proglasio bla enim. pa i novopeèenih Zagrepèana. i Jedino Zagrepèanin prepoznaje glazbu kaptolskih zvona. koju Zagrepèani alju drugi a. svibnja 1853. Svetom pismu. ali nipo to neæe otkriti koji. koji æe i aktualne meta lne skele (proizvod eljezare Sisak) upotrijebiti da bi se u molitvi popeli na sam bo anski vrh ili.

a na njenom mjestu bila tzv. dakle. prikazivanju i prepoznava nju. opæe mjesto u pokazivanju. tj. Nije onda ni èudo to je u Domovinskom ratu ne prijateljska granata svoj cilj tra ila i prona la uprav na Markovu trgu. pogodiv i Banske dvore. kojega je Ko ariæ tu prikovao za klupu. Marka se uvijek i znova podizala na svojim ru evinama i zgari tima. u arenom j krunom okrunjen kralj pobunjenih hrva tskih seljak Matija Gubec. Zagreb hrvatskom metropolom postaje. kada ban Gyulay Dvore gradi. tim se pogledom sa Strossmaverova etali ta nitko nije temeljitije poz abavio. stoljeæa. nekada njom Ju nom promenadom. naravno. Dana nja zgrac Sabora sagraðen a je 1910. Ni Krle a koji se silom (ne)prilika iz Donjeg grada morao preseliti u gornjogradsku gimnaziju. i to od 1805. te do na ih dana la tu stoluje hrvatska Vlada. u kanje kestenova li æa pod cipelama i ravnodu ni Ko ariæev Ma na klupi. Dakle. o èemu svjedoèi i ploèa na zidu nekada njih Ju nih vrata. kao naj poznatija slika. Goga. najvi e rabljeni motiv u k omercijalne i turistièke svrhe. upinjao upamtiti svje e grafite na starom izblijedjelom proèelju Republièkog hidro-meteorolo kog zavoda (Freddv. ka ko bi rekao Krle a. s koje æe vod ranim turistima ili ðaèkoj ekskurziji iz unutra njosti obavezno i èitati podatke o Zlatnoj buli. on je zagrebaèka adresa i sami Hrvatske. podijeliti ga na razlièita doba dana (razlika je kad se sunce pomalja iznad Sesvet a ili kad zalazi kod Podsuseda. toliko< hrvatski trg. taja (1926. na jugu.. S. i 22 pogled pun zagreba Obavezni kestenjar na uglu. i Na Markovu trgu pale su i prve politièke rtve r oltar samostalnosti Hrvatske (Srpan jske rtve. a sve je drukèije kad je sunce na zenitu. ne mo e sprijeèiti svitanje Osvita K. tj. dodje ljuje gradu za reèenu slobodu i samostalnost 1242. Markov trg je. valjalo bi se posebno pozabaviti. s tim pogledom iliti izgledom. slobodnoga kraljevskog grada. 1843 na Markovu trgu. I tako sve do dana njeg izdanja s gotièkim portalom. Koliko god se. A. ostaje.. to je ugarski kralj Bela IV. Tim starim etali tem. mijenjajuæi dodu e izgled. koji je u prvo m susjedstvu (Mesni-èka) stvarao. grad pod snje nim pokrivaèem) i. i stalna adresa najvi e hrva ske vlasti. u ravo na Markovu trgu.. od aju poèast prvom predsjedniku slobodne i neovisne dr ave Hrvatske. izna d ilièkog nebodera). kako legenda ka e. s Banskim dvorima s a zapadne te Hrvatski: dr avnim saborom s istoène strane. Funk. koliko zagrebaèki. dakle. koji zajedm s Trgom èine kul tno mjesto hrvatske politièke i dr a votvorne samosvijesti. dakle. pro eta a se praktièki cijela povijest grada (Gradeca). Na Markovu trgu. Markov je trg. zatim ga podijeliti na godi nja doba (grad u proljetnom cvatu. Upravo na mjestu dana njih grafita bila je nekoæ kavana s tendama i stolovima na ter . Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodnej neovisne Hrvatske. dvije su krajnosti to æe svojom dojmlji-vo æu konkurirati sada njem trenutku Stros smaverova etali ta i odvuæi pa nju dokolièaru ili profesionalnom etaèu od tog starog eta a to je. isti rakurs u mladosti. eto. Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u D avnom hrvatskom saboru (Ivan Kukulj eviæ. Ðalskog.. a sa ustrim taktovima rocka s nevidljiva tranziæa pom ije. crkva Sv. i S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopo. dakle. zreloj dobi i star osti.volite li zagreb? Iako su je kroz stoljeæa ru ili potresi i razarali po ari. ne to kao prvi nevjesti poljubac s grad om koji srame ljivo pamtimo. Rakurs i fokus ðaèkog i studentskog doba. napokon. Gornji grad sa svojom povijesnom distancom. panorama i total grada. 1845. tovi e. dana njim popularnim Strosom. Uopæe. odaslav i prvi put u eter hrvatsku nacic nalnu himnu. posvetiti mu posebno djelo. eto. a dana njeg Dverca. Pogled sa Strossmaverova etali ta. Zemaljska hi a jo od 18. ni Senoa. onaj famozni izgled s prekosavskom perspektivom i. na sjeveru. Lobo. pa do predsjednièkih gardista koji 1991. Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima. a po Ju noj promenadi dokolièario i za kavanskim se stolom dru io.at æe se romantièarska budnica na ih narodnih preporoditelja.). I. pogled pun Zagreba. Cak ni Mato .). ni Majer koji se ovuda potucao predvoðen traèkom svjetlost i gornjogradske laterne »plinske starinske«.

dakle. Oxford Street. stoljeæe).jo jednom upitati to je. Harrods. koji prebiru drhtavim koracima i rijeèima otegnute konverzacije . crnoputi peèenjar tik do stuba i dvojice staraca. A nastavimo li s usporedbama. u nekom skrovitom kutku. iako je njegovo mjesto u Ilici poslije rata zauzela Mladost. hotela. To je sinonim i povijest zagrebaèkog ugostiteljstva i hotelijerstva. a tu je èak i Likovna akademija. studenata i knjigolju-baca naba vljale su svoje prve kolske knjige i ud benike.). ko ji hrpimice ure na nastavu. odnosno kod Borova). Isto kao i gimnazijalci slavne gornjogradske gimnazije. i na Mariahil-ferstraf e i u Ilici. kule Lotr èak (13. Ono to je Kastner i Ohler u trgovini. se penje na elektrièni. Razvuèena i krivudava. Nije li se upravo 25 volite li zagreb? u toj kavani. do li na poèetak Ilic e. Iako je ta ilièka Nama s vremenom izrodila vi e Nama. Lovaèki rog.u etuckanju izmeðu st re gimnazije (osnovana 1607. da bi napokon 1903. jutro na Strosu nabacuje pitanjem: za to smo do-kinuli tu staru kavanu. razasutih po gradu. studenim suncem o basjano. od Trga bana Jelaèiæa. U Ilici su promijenili vi e adresa. Ilica. u koju bi u svo joj vjeèitoj urbi izmeðu graðanskog ivota i visoke funkcije gradskog èinovnika. 26 pogled pun zagreba a prije toga na parni pogon) i mjerice vruæih kestena . izmeðu odlaska i dolaska uspinjaèe (od 1934. knji ara. ima i izravnu vezu . Kod K uglija u Ilici 30 sve generacije zagrebaèkih daka. to je Kugli u knji arstvu i nakladni tvu. svoje prve traperice ili prve cipele (ako cipele nismo kupili dvije kuæe dalje u Ilici. Nama na Kvatriæu. Ni jedna zagrebaèka ulica kroz povijest nije imala toliko kina. pa do Crnomerca. kavana. Nama u Dubravi. dov raga. A u Nami bi Zagrepèani kupili svoju prvu najlonsku ko ulju. zabave i dokolice. ono je real nost dana njega Strosa. te Kuglija. Nama je. Mato nalazio sa svojom ljubljenom Olgom He rak. automobil s natpisom Republièki hidrometeorolo ki zavod. Kugli je jo dugo ivio (i jo ivi). Ilica je poput pupkovin e od koje se napajaju i hrane ne samo gradske èetvrti i predjeli grada uz nju. Kastner i Ohler. . od nekada nje Harmice i Mandu evca. a kasnije Nama. kolski pribor i lektiru. Uz Kastenara i Ohlera. jedino æe Nama na poèetku Ilice ost ati samo Nama.Kastnera i Ohlera.asi (kojeg li pogleda na grad èak do Zrinjevca i Save u daljini!). tj. dapaèe. prva je robna kuæa i do dana dana njega najveæa i naj poznatija. kabareta. najpoznatija ilièka adresa je.). KaDeWe. na eg prvog Sveuèili ta (osnovano 1874. Ilica je adresa u najstro em sredi tu i najdaljoj periferij i. na Strossma-verovu etali tu . Ta dvojica beèkih trgovaca trgovala su. S potonjom trgovaèkom ulicom usred Beèa. z a to nismo ustrajali na vapajima (Vjekoslav Majer je i te kako vapio) da je obnovimo? A pitanje nipo to nije nos talgièno. neg o i cijeli grad. svoj prvi radioaparat. dakle u Ilici. ono je logièno. Lovaèki ro g. naime. Upim ili Gum. kod Bate. televizor ili hladnjak. onda mo emo takoðer reæi kako je Ilica i na Broadway. sve æe se te kasnije Name zvati opisno. dok se mladac Krle a vrzmao oko njegova stola u nedoumici i poèetnièkoj tremi bi li svoje prve pjesme dao pjesniku na ogled? I sada nam se ovo. na zagrebaèki Macy's. ka o tre njevaèka Nama. pa do svo e spisateljske samoæe znao svraæati Senoa. galerija i slikarskih atelijera. 27 cijeli grad u jednoj ulici UIlici je cijeli Zagreb. Ulica umjetnosti. La Favett ili Mariahilferstrafie. gdje je nekoæ bio i sam kraj grada s mitnicom. Isto kao to je logièno upravo ovdje. pa èak i jednu u Kusto iji. koju i danas nostalgièno zovemo imenom najpoznatijeg zagrebaèkog knji ara i nakladnika Stjepana Kuglija. Ilica je zagrebaèka Peta avenija. sa svim onim na im dugogodi njim i lijepo zami ljenim planovima i programima rev italizacije Gornjega grada? Premda je pitanje staro i veæ pomalo otu no. Na Strossmaverovu etali tu valja sve usputno odbaciti i prepustiti se u ivanciji tog jedinstvenog pogleda punog Zagreba. dakako. pa æe tako ta lokacija mnogim pokoljenjima Zagrepèana ostati trajno urezana kao a dresa njihovih prvih i najva nijih potro aèkih iskustava.

Valjda nema Zagrepèanina koji nije pr e aèio Ilicu. Te e bi mu. a prva pokusna vo nja obavljena je upravo ovdje. dakle. Budickoga. premda su se Zagrepèani veæ vozili i Bartuloviæevim auto-fijakerima. uza sve to. koja je zajedno sa svojim vr njakom »Franckom«. Kad su ga svi ostavili i okrenuli mu leða. no en silnim u zbuðenjem poèetnika. okrenut prenapuèenoj Ilici. u Zagreb dov ezao prvim au-. Iz ulice preko puta p olukru ne Klei-nove zgrade. a iste godine nasuprot njenoj rodnoj kuæi izlazi prvi broj Ra dnièkog prijatelja pod uredni tvom tipografa Dragutina Kalea. Godine 1892.. za razliku od nekoæ. meðutim. Drvenim se stu bama u njeno potkrovlje umornim korakom penjao ostarjeli i od svojih suvremenika i nekada njih istomi ljenika napu teni Ante Starèeviæ. stolj eæa. Krle a æe u svoj dnevnik kasnije zapisati kako je tom prilikom zamalo dospio pod tramvaj. najljep a puca svoga doba. Na uglu Ilice i Gunduliæeve bila je i prva prodav aonica automobila zagrebaèkog trgovca Ferde. odavno nije hotel. lavoslava Srama . Ilicom Zagrepèani ipak najradije i najèe æe pje a-èe. a i cijela kuæa vonja na starinu. roðena je 1874. kao metak izletjet æe Miroslav Krle a. U meðuvremenu zagrebaèko pivo. odvjetnik i dopr edsjednik Hrvatskog sabora. preteèama dana njih taksija. a pokoljenja poslije njega samo nagaðaju. naime. Hoteli u Ilici ustvari su rijetke pojave (valjda zbog promet a i buke). kojem je uva eni kritik i urednik knji evnog èasopisa Milan Marjanoviæ (tu je stanovao) upravo obeæao tiskati prvi rukopis. nastavimo uzbrdo Mesnièkom. prometna. na uglu Mesnièke i Streljaèke. lady Sram. na koji je 1891. i ulica vojarni (vojarne su na uglu Selske i Domobranske). Andrija Kaèiæ Mio iæ tako jivo bilje kari na svom postamentu. prijateljsku ruku i nu ni smje taj pru ao mu je Lavoslav Sram. roðen je d vije kuæe vi e. Ljerka Sram. sveèano instaliran? To je znao samo njegov tvorac Ivan Rendiæ. nekoæ popularnog. uz 29 volite li zagreb? Lovaèki rog. Vjekoslav Majer. nagraðeno je mnogim svjetskim kolajnama i odlièjima. Slijeva nam proèelje stare trokatnice budi sjeæanje na nekada nji najpoetièniji podrum u gradu. Iz mraène memljive ve e javlja nam se Lojzek v eho: Tu sam. bilo d ospjeti pod automobil. Beri slava Nikpalja i Ru ice Ore koviæ tu smo bili manje osamljeni nego Majerov kultni Osam ljeni èovjek u Tingl-tanglu. predstavljala najvi e do stignuæe suvremene industrije. a od Gunduliæeve Ili ca je i za automobile. u tehnolo kom smislu.. a ako nam nije ni do piva. otvorena Zagrebaèka pivovara. Otvaranjem Zagrebaèke pivovare otpoèinje ujedno i prva industrijska proizvodnja piva u gradu. kad su. navodno. i usput u njoj prona ao ono to nigdje drugdje u gradu nije mogao pronaæi. tu bile hotelske legende »K caru austri-janskom« i »Kruna ugarska«. u pseudorenesansnom stilu iz kasnih ezdesetih 19. Ilicom vozi tramvaj. kojem æe se u istoj kuæi roditi kæi Ljerka. jer automobili su tada ipak bili prava rijetkost. U dru tvu Lojzeka Majera. kasnije G rand hotel. sastajali ta umjetnika i boema. u svoj notesiæ zapisuje to? Sto li. Kum tog. Ilica je. tj. Britanca. u Ilici je.. U Ilici smo prona li i cijeli Zagreb! . proizvedeno u Ilici. na kraju Ilice je i tramvajske* okreti te. Cinik bi d anas rekao: Zapisuje registarske brojeve krivo parkiranih automobila! Oko Kaèiæeva spomenika uistinu je mnogo nepropisno parkiranih. plinska starinska. o èemu svjedoèi spomen-ploèa na proèelju. kako je titulira Mato . popularni Lojzekov Tingl-tangl. Stari fijaker je ime jedne pivnice. tomobilom. u Mesnièkoj. ona sitna nesretna starica koja je svoje napaæeno srce otvorila susjedu s broja u ovoj kuæi dr. pogotovo u predjelu od Jelaèiæeva do Malog pla-i ca. koji se 1901. d arovita glumica i. 30 DR IÆ DUNDOKMAROJE ANDRIJI KAÈIÆU CUVTUCRADZACHtB IMI mesnièkom uzbrdo Duboki naklon mudrome starcu u sveæenièkoj halji. Saliha Aliæa. jednog oblaènog popodneva 1914. a tu je ivjela Kanarinèeva Ijubovca. ni do vo nje fijake rom. na poèetku Mesnièke.koji je jedini od ilièkih i zagrebaèkih institucija do danas zadr ao svoje pravo ime. koji tu. te industrije. Na broju 12 uzalud æete tra iti obilje je.

koja æe i meðuvremenu do ivjeti brojna kazali na i filmska upri zorenja.proboravio je nakon izlaska iz zatvora zbog rakovièkoc ustanka od 24. koja su opisali Titu Bre-zovaèki s broja 47 i August Senoa s broja 34. a kojoj je t akoðer pri padao De manov kolega. do polovice 1873. De man je ostao poznat. dr anjem i svjetonazorom. A te su te nje vidljive u cjelokupnoj povijesti tog prvog od niza novonastalih donjogradskih trgova. i po velikoj ljubavi pre ma svojoj susjedi iz Mesnièke Ljerki Sram. Beèa ili Rima. imao je navadu psovati glasno da ga svi èuju.Augustu enoi. . 33 volite li zagreb? 34 . zadesio Zagreb. Mitra ifAKirad ROÐEN 23. koji se u posl jednjih stotinu ili ne to vi e godina oblikovao i rastao na rubu Europe. a drugim (kroz ulièni prozor) na zgradu broj 23. stolovao je i stvarao na njemu slikar i boem Èaplja. roðen j De manov sin Milivoj De man. 1873. Na njenom mjestu nekoæ su stajala Mesnièka vrata u obrambenim zidinama Grièa.UMJETNIÈKO I PROSVJETNO DRU TVO NA DAN OBLJETNICE NJEGOVA ROÐENJA 1994 G. ii 1896. koji meðu ovim st arim zidinama. autor na eg prvog medi cinskog rjeènika . dakako. najèe æe opisivan (pjesnik Slavko Mihaliæ vi di èak i plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevaèkih platana). on to èini i sadr ajima. Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljanim izgledom. Pripovjedaè æe je u svojoj pripovijesti ovjekovjeèiti.danonoæno obilazeæi grad i popisujuæi tetu n a kulturno-povijesnim spomenicima prehladio. izgubljene i osamljene Majerove likove. a godinu dana kasnije i umro. Drvenim kripav im balkonom te stare kuæe iz sredine osamnaestoga stoljeæa.. koju æe ipak morai zavr iti nj egov prijatelj.po gradskom mjerniku Milanu Lenuciju . Praga. Znidar iæe i Fulire. po kojima su ulica i najzapadniji ulaz kro: grièke zidine i dobili ime. bogatstvom ideja i materijala.ITNIK ZAGREB OVU PLOÈU PODIGLO JE HRVATSKO KULTURNO . vjeèno gunðaju i psuju sebi u brk . G. Iste godine. kad se od njega a Jurjevskom groblju oprostio njegov prijatelj. Kanarinèevu Ijubovcu. pisao je èak i na samrtnièk oj postelji. Èaplja je bio nalik na one nesretne. dapaèe.. ak o treba.Lenucijevom potkovom. Svojom irinom. u svojoj radnoj sobi na prvom katu (ispod prozora je spomen ploèa). Senoa i Tomiæ su prijateljevali s Ivanom De ma nom. Fabijan Sovagoviæ. legendarni Sovo. ne tako èestih. Zrinjevac je. te eæi da i sam bude Europa. koji je sa svojom obitelji stano vao u Senoinu su sjedstvu. koju je za zagrebaèkog bogata a Guidu Pongratza projektirao znameniti graditelj Janko Jambri a k. UMRO 28. o. kolega1 susjed August Sen oa. diskretno skrivenih meðu kro platana. prijatelj i susjed iz Mesnièk . Pjesnik i lijeènik. v 1823. Preko puta rodne kuæe Ljerke Sram danas j< restoran »Lady Sra m«. odavno il vi e nema). Tu. Ivan De man je jedva do ivio tride set i tri godine (umro je od kolere). knji evnik i direkto Obzora . Od svih donjogradskih trgova najvi e opjevan. LIKA . dakle urbanistièkom i arhitektonskom rasko i. 34 europa ispod zrinjevaèkih platana Od velegrada i europske metropole Zagreb nam najvi e nudi na Zrinjevcu. c. Safraneke. prostorno æu i prozraèno æu te visinom palaèa.c. koja je u meðuvremenu vi e p uta dograðivana i pregraðivana. dovr avaju æi svoje posljednje djelo Kletvu. ali te ke da pizza ide uz one stare mesnic e (naravno. Na broju 14 na je proslavljeni glumac i pisac vlastitim rukama stari tav an preuredio u ugodno gnijezdo. jedna od onih. U Senoinoj kuæi na broju 34 je pizzerija. na Oèena eke. pri kojem se pjesnik . Zrinjevac je najbolji predstavnik ovog nam starog grada. od kojih æe kas nije nastati jedinstveni urbanistièki koncept nazvan . oslikan i fotografiran . odakle je kroz okance jednim okom zrikao na susj edu. xii 1871. knji evnik Josip Eugen Tomiæ. U svom stanu na prvom katu August Senoa je do ivio i onaj zloglasni potres to je 18 80.knji evni i kazali ni kr itik Vladimir Lunaèek. P ojavom. koji æe do na ih dana ostati poznat kao du hovni voða Hrvatske moderne. po birtijama i dvori tima. uz gemi tec. urbanih cjelina na kojima se Zagreb s lak oæom mo e prodati kao gradska razglednica Pariza.

I na kraju. poput sn a nog sitnozora. Otpoèiva na klupam koje æe upravo z bog va nosti i simbola Zrinjevca s vr menom u arhitekturi dobiti ime klupe »Zrinjeva c«^ Zrinjevac je. a umire na zapadu. ni u se va ne gradsk e adrese. a istodobno u sre di tu Zagreba. Zagreb se opu ta na poznatim zrinjevaèkim promi nadama s obveznom limenom glazbom. Nama. poznatom dotad po marvinskom placu i navoz ima gradskoga otpada. k oja predvea ili nedjeljom u podne nastupa u Glazbenom paviljoni U ljetnoj se zap ari rashlaðuje na fontanama znati eljno i èitava Celzijeve na meteorolo kom stupi eæe pogl ma milujuæi ozbiljna lica umjetnièkih pc prsja hrvatskih velikana u parku. ne to to se uèi u lektiri. ili na poèetku. zajedno s onim famoznim brojem 1035. Na Zrinjevc smo najvi e i najdublje u Europi. Taj broj odavna nije broj metar . koji nije lako ni p recizno opisati.. arhitektima i kiparima. neore-nesansna zgrada HAZU-a predstavljala je isprva najju niji rub grada.37 volite li zagreb? Uokolo jedinstvenog gradskog parka. r ashlaðuje zagrebaèkim pivom krijepi zagrebaèkom kavom. A jeste li se dobro zagledali u Medvednicu kad za-ju i i kad nam je jugo. dakle. kad je dan indiskretno razotk riva i s nje skida noænu opravu? Svatko tko se na to odva io. sigurno je do ivio uzbuðen je starog voajera. on je simbol zs grebaèke gradskosti i kulture ivlj enja. toliko i po novim imuænim stanarima. Na terasi kavane »Z. Medvednica nikad nije bila planina. privuèe na razdaljinu praækometa? Onako transparentna. ali koji je jednostavno 41 volite li zagreb? utetoviran. a pone to od njihove nazoènosti vidljivo je i na gradskom kon na kojem se Zagreb sve masovni je poèinje pokaziva upravo na Zrinjevcu. HAZU na samom jugu. Jer. Otmjenost i rasko vozi se Zrinjevcem isprva u koèijama. 38 stubama do tomislavca Jeste li ikada promatrali Medvednicu rano izjutra. jer planina je ne to golemo. potom turistièkih.prvi izlet u ivotu. plavkasti obris na sjeveru na ega zagrebaèkog djetinjstva. koji se sedamdesetih stidljivije. Tako to ona mazno i sa zanosom radi sa svakim n ovim danom! U tim ranoranilaèkim odnosima stare gore i mladog dana ima istodobno i nevinosti i incesta. stoljeæa veæ masovno. svaki novi dan je ujedno i sin na e gore. prozraèna. a potom i u aut omobilima. o drasli i tu odvajkada ivimo. strano. iri upravo na tom novoimenovanom gradskom trgu. iz na e æe nam se zagrebaèke perspektive doimati poput ingleskog rupc a mlade graèanske ili estinske snahe. pa i o teæena u potresu prije nego to bude us eljena. koji smo tu roðeni. Strossmaverovu etali tu. tj. kao svoj novi statusni simbol. podno Ponikvi i Kamenitih svatova. Medvednica s prvim ko tanjima. imuæni trgovci i poduzetnici. vi e od trga. a gradi ih. kojem se posreæilo da svoju prvu i najdra u susjedu in flagrante uhvati u najintimnijem trenutku. pod zrinjevaèkim platanama. zagrebaèk o plemstvo. U meðuvremenu nièe palaèa za palaèom. preko nacionalni h muzeja. koji raspoznajemo i zatvorenih oèiju s tisuæe kilometara udaljenosti. koji tako na razmeði dvaju st( ljeæa posve pr euzima prvenstvo Jelaèiæevu placu i Ilic a koji su prije toga gradske etaèe preuzeli Ju n oj prc menadi. naime. a osamdesetih 19. kako se uzme. èini se. Medvednica s prvim snijegom pr iæem. poèev i od najvi e sudbene vlasti ( upanijski i Vrhovni sud). Napaljenom promatraèu doðe da je uhvati za struk i mu ki je prodrma u prigorskom drme u! Medvednica . kako se dan raða na njenim istoènim obronc ima. Medvednica je nama Zagrepèanima bila i ostala samo gora. S vremenom tako Zri-njevac postaje pozna t koliko po svojim graditeljima. najrasko nijeg i najoèuvanijeg. galerija i ateljea. greb« (sada poslovnica Croatia Airlinesa) naslaðuje 5 ukusnim minjonima. do stranih diplomatskih predstavni tava i na eg Ministarstva vanjskih pos lova. isprere etana putovima i stazama i nastanjena planin arskim domovima. oko Ka ine i Laza. Dovr ena prije zloglasnoga potresa 1880. Zagrebaèka gor a. putnièkih i aviokompanija te knji ara i kavana. Onaj nagrbljeni.

! iz dalj ine. prevozila s jedne strane rijeke na drugu sve do 1959. kako smo svi to zajedno uvijek pri eljkivali.da grad za ivi na svojoj rijeci. a ri jetko ili nikako na vrhu gojzerica. Popularni je Veco i umro u toj vjeri. meðusobna davanja i potra ivanja izmeðu grada i njegove rijeke. i 42 9 i pliva patka preko save Upoznatoj pjesmici u kojoj se govori o patki koja pliva preko Save i nosi pismo navrh glave kao da se eli izraziti emotivni odnos Zagreba prema svojoj rijeci kad se u nastavku ka e kako u tom pismu pi e: ne volim te vi e.. Halo. koji je od drvenih planki sklepan jo u osamnaestom stoljeæu. premo tena novim modernim mostom Mostom slobode zahvaljujuæi kojemu je grad svom svojom silinom krenuo na ju nu obalu . tj. Cesto se u svojoj povijesti izlijevala iz korit a i ob ru avala na grad. uza svu svoju udobnost i prateæe sadr aje. za to se treba odluèiti i pomuèiti. Najoptimistièniji je svakako bio i najzaslu niji za preseljenje Zagreba preko rijeke tada nji gradonaèelnik Veæeslav Holjevac. vrh gore. kako se to ka e. Jarunski most) i nova stambena naselja. ono je vrhunac. Zagreb. teret. novi grad koji Sava od Zagreba odvaja a ne spaja. s njena podbre ja. Sljemenu^ otud i ta snatrenja i promatranja na e gore s distance. to je jednostavno broj na koji se uvijek iznova trgnemo. dakle. A kad je danak posrijedi. Otud i ovaj podu i uvod za putopis po Medvedni ci. da bi pedesetih godina pro loga stoljeæa odnos grada i rijeke do ivio svoje zvjezdane trenutke. okrenuta u smjeru sjever-jug. Na crti te elje plovi i trnjanska skela koja je ljude. to æe reæi da se samo podnose. gradsko æe knjigovodstvo iskazati trajno nepovoljno stanje za grad Sava je Zagrebu. naime. Sava je. na tragu j e. Ono je vi e i od samog vrha. da je njihov odn os daleko od one idiliène ljubavi kakva se mo e zamijetiti u zajedni tvu nekih drugih europskih gradova i njihovih rijeka. kao to mu i ime ka e. iako su ivjeli i ive zaj edno u nekoj vrsti dogovorenog braka. Zelja Zagreba da Savu ucrta u svoj plan grada stara je koliko i prvi most preko rijeke. dakle pozivni broj neke na e intimne zagrebaèke centrale. i . a u najbli em susjedstvu i prva gradska naselja . na koji se odazivamo. Na njenim obalama i kejovima grad se nik ad nije opu tao i ivio svoje trenutke dokolice. Sava nikad nije tekla sredinom Zagreba. koja. koju bi onda Zagrepèani s ponosom slali kao to stanovnici Pariza.. Sljeme! Sljeme je. a dana nja avenija njegova imena. nikad se i nisu pretjerano voljeli. a to je veæ malo te e. Koliko nas ima kojima je Sljeme tako blizu. Veæine elje i 45 volite li zagreb? elje mnogih nara taja Zagrepèana . kao to na rijeku ne odlaze ispraæati dan. ne? . uvijek na vrhu jezika. A kako se grad rijeci s godinama pri bli avao. meðutim. Zagrepèani na svojoj rijeci nikad nis u i èekivali izlaske sunca. gdje su u eu-foriènom zamahu na pustoj ledini nicale izlo bene dvorane i poslovni prostori Zagrebaèkog velesajma. pri eljkujuæi da sa obom ponesu kuæi onu klasiènu sliku poprskanu rumenilom sunèeva zalaska.Sa vski gaj i Trnsko. a u novije vrijeme i autom obile. vi e uzimala nego to mu je da vala. Londona ili Budimpe te alju razglednice sa svojim rijekama. a tako daleko. Zagreb se sa svojom rijekom nikad dosad nije uspio uslikati za gradsku razgledni cu. naime. naime. U braènoj zajednici izmeðu Zagreba i Save bilo je u razlièitim razdobljima vi e ili manj e uspje nih pribli avanja. D( sraza podivljale rijeke i grada dolazi 1925. ostaju sam o Novi Zagreb. dakle. Sljeme valja osvojiti. ali ono je u razgovorima. Zagrebaèka gora! Halo. tako mu je r ijeka postajala sve opasnijom. stoku.a nadmorske visine. tj. Mnogi su Zagrepèani tih pedesetih prvi put povjerovali kako æe Sava napokon poteæi sre dinom grada. ni do dana dana njega nije grad na rijeci. razmi ljanjima i pjesmama vi e i od Medvednice i od Zagrebaèke gore. Iz grada. Zagreb i Sava. Medvednica! Halo. premda je u meðuvremenu gr adio nove mostove (Most mladosti. Jadranski most.

poput po utjela lista s mirogojske breze. jednog od najvrednijih i najuspje nijih zagrebaèkih grad onaèelnika? Vi e æe nam ipak otkriti ime autora spomenika . Tema je. pa jo jednon za tri godine. prosim. plivanje. poprsja ili barem reljefe imaju i neus poredivo manje zaslu ni.Ivana Rendiæa (1849. portski ribolov. listopada 1964. Sloga i. mnogi su Zagrepèani. Hoæu. po tom 1930.nj Savi je osnovano Pr vo hrvatsko veslaèko i ribolovnc dru tvo. Uostalom. Sava je. le e zajedno s preporoditeljima. dakle. jednokratna pojava. jemput i nigdar vi e.. Sve kole. koji tu. unatoè svemu. Ali to ti je ivot? Pitanje nije moje. eto. u tom sluèaju s onom tubom paste za zube? Nije li ivo t sve to ukupnost i kontinuitet postojanja na ovoj na em trudnom planetu. vaterpolo. Zagreb se s ove mirogojske visoravni. Kao i trcak iz tube paste za zube . a onda tri godine kasnije.1926. d a se grad sa svojom rijekom ima razloga pinèiti i minkati. obmana i nada. dotle na Mirogoju svoje spomenike.. u jednom ili drugom smjeru. reæi kako je ivot i onaj grad dolje.. ako ne u izobilju. ono se u ovoj sisvetskoj masi otkida samo od sebe. govori ime Katarine Amru . unatoè svemu. s rijekom u pozadini. a koja je i tako (Mato ) imala uvijek vi e ukusa od hrvatskog opæi nstva. Najr azorniji povodanj u povijesti grad. U potrazi za vlastitom miss. godinama propinjemo i raspinjemo kako bismo u Vla koj ulici namirili stogodi nji dug jednom od prvih meðu prvima u na oj kulturi . sve generacije unatrag stotinu i trideset godina (Mirogoj je otvoren 1876.koje s godinama mijenja izgled.) pod zajednièkim nazivnikom zagrebaèke. motociklizam. koji nam se javlja prvim mirkavim svje tlima. u najnovije vrijeme. ali i onih drugih: veslanje. nakon grgljan ja. Ono to nam toliko nedostaje na ivotnim prostorima. na tom groblju. na gradskom groblju. sva usmjerenja i uvjerenja. Dra gec moj. tenis. zasigurno su spomenici. ne samo p rvih dana studenoga. meðutim. tj. uvijek bila i ostala zagrebaèka rijeka. . Malo se pjeni ili malo vi e (ovisi koliko se uporno èetka). Na Gradskom kupali tu . kad se pola Za greba na lo pod Savom.Augustu Senoi. javlja na razini stare kulturne Europe. Ba rem to se kulture i kulta smrti tièe. tj. kadli se na obzorju. jer ona je sastavni (vredniji) dio sveukupnog kulturnog sus tava na eg grada. a zbli avanju grada i n jegove rijeke najvi e su pridonijeli zagrebaèki porta i: jo 1875. s obveznim izborom za Miss Save.-1932. eto. Vi e puta zagrebaèki porta i sa Save vra su se na nju okrunjeni najvi im europskim kolajnama i odlièjima. grad na ih obitavali ta. Sto li nam. Sava. da bi za vrijeme gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela. Tzv. zapali onaj optimistièki i ak narodsk e mudrosti: A kaj je. konji46 pliva patka preko save èki port i. eto. Na Savi se Zagreb za ljetne pripeke. dakako. te atlet ika..). ne znaju ni za n jezina supruga Milana Amru a. meðu ostalim lojanicama i lampa ima. nogomet. Croatia i Mladost) i raznih portova vezanih uz vodu. kad mnogi. tr nice i groblja. 47 ivjeti u gradu mrtvih Nad Mirogojem olovnosivo nebo kao u pripovijetkama na ih hrvatskih realista. praæaka i rashlaðuje. Dok se. e da bi. k asnih dvadesetih. Naravno. kako je sve to zajedno Zagreb. na alost. romanticima. omeðenim regulama svakida njice. odbojka. hrvatske smrti.Gradsko i Gospodariæevo. realistièki olovnosiva. morali prijeæi upravo preko Save. svakako je onaj 26. Pa da. modernistima i m arksistima. a neki su se fotografirali ili se barem po elje li fotografirati nasred mosta. premda se ne mo e reæi da je Sava zagrebaèka miss. manje znaèajni i poznati. ima i Miss Save. da ne ka em i posve anonimni. kao i ovo kasno mirogojsko popodne. i ovaj ovdje. a onda dovoljno da se ovdje i n a Dan mrtvih ivne. golf i boæanje. Njih Mirogoj ima. Uskok. recimo. tj. grad vjeènog poèinka. hrleæi s a svih strana na dva kupali ta . a od tada se ni u dru tva svakojakih imem (Gus ar. Zagreb. sve tamo od 1892. kaj je ivot? ivot ti je. dobilo onu prepoznatljivu scenografiju iz filma Tko pjeva zlo ne misli prireðuju se razne veselice i portska natjecanja. poðemo li od onoga starog saznanja da ozraèje je dnoga grada i naroda najvi e zraèi iz kavanskoga dima. nadgrobna plastika na Mirogoju ima dugu i bogatu tradicij u i njome bi se valjalo dièiti i otkrivati je ne samo jedanput u godini. sve to skupa zavr ilo u gradskoj kanalizaciji.

jerovih u Frange -Mihanoviæevoj plastici zbunjuj nas. te Sava ispresijecana mostovima i utjecajima Eur ope i Balkana. godine.22 km. donoseæi nam novotarije i utjecaje europskog duha i europske krème. A to se tièe na ih najbli ih. Dodamo li toj jutarnjoj povorci radnu snagu. Me troviæa. Najdojmljiviji je Rendiæ na Preradoviæevu grobu (velika ju na arkada). pa se mo e reæi kako grad urbanistièki sli jedi svoju prirodnu putanju. Ru enje stare Bolnice milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu znakovit je primjer. Majera. dvoumi se taknuti icu Augustinèiæeve violine na grobu Zlatka Balokoviæa (53. 8. Krle e. za stajemo zateèeni tim velikim misterijem ivoi i smrti. M atkoviæa il Ten ere.æu smetala novom dobu i . tj. Tu zagrebaèku paralelu. k< ja je. od Sesveta na ist oku do Zapre iæa na zapadu . gdje je mlada d jevojka (mramor) uhvaæena upravo u pokretu dok na pjesnikov grob stavlja kitu cvij eæa. naravno. Alegorijska slika (po ideji Franje Mar-koviæa) Domovine koja kiti grob svoga pj esnika Petra Preradoviæa. polje. na primjer. Na toj relaciji Zagreb je i najprostraniji (i najnaseljeniji). koji svojim olovnosivim i pr ohladnim popodne vom sugerira smrt bli njih. Uostalom. u bronci slikara Vla ira Be cica (4. polje.) bio je i li kovni i rodoljubni dogaðaj prvoga reda. Po tovanje ti prema veleuèenom i presvijetlom dr. Frange -Mihanoviæa. Sve je to. vodila ovaj na na rod: naj zamraèeni je i najskrivenije kutke znanosti. koji je govorom okrunio August Senoa (le i u grobu 44. najbogatijeg i najraznovrsnijeg k oji grad mrtvih nudi na ogled ivima. I razred). Augustinèiæa. otu d su se u grad u uljavali razni uljezi i predstavnici tuðinskih re ima koji su svojim jarmom pritezali Zagreb i Hrvatsku. usput spomenuta tog pro hladnog i olovnosivoj popodneva na grobljanskoj aleji na Mirogoju? j 50 buðenje grada Zagreb se budi u Sesvetama.ro-donaèelnika moderne hrvatske skulpture i umjetnika koji se prvi ukljuèuje u liko vno oblikovanje Bolleovih mirogojskih arkada (graðenih od 1879. zube. Fran Raèkome (rad Rudolfa Valdeca) u ve likoj arkadi 2 nala e da zastane i da se pokloni cijeloj jednoj inst tuciji (JAZU-HA ZU) i njenu prvom predsjedniku. Radau a. nastojimo pronaæi (i prc nalazimo) ivot u Rendiæa. Zagorke. srpnja 1879. tad znamo da smo na ulaznim vratima grada i na najva nijoj prometnici u smjeru istok-zapad. Kompoz icije Arkovih. Zagreb je na svom sredi njem trgu priredio narodnu veselicu s a atorima ispod kojih su purgeri dizali kupice domaæe bukovaèke i zelinske kapljice. na Mirogoju 49 volite li zagreb? P poèinje popunjavanje stalnoga kiparskog postava. I odjel. kad je starom agramerskom hospitalu o dzvonila smrtna ura. premda bi se i na putu kroz vrijeme moglo naæi primjera reèenog prirodnog tijeka. i da j Dan mrtvih. koji ni sam umjetnik ne poku av a odgonetni ti. Kerdiæa. opskrbljivaèe i turiste. a s juga joj pravi d ru tvo eljeznièka pruga i autocesta. koje je bolnica (sagraðena 18 04. Tomiæevih i M. koju sa sjevera nadvisuje Medvednica. grob 28). èime. zar i oni ne ive barem toliko ko liko smo i sami ivi? I kaj ti je onda ivot? Nije li to ona tuba paste z. Maèukatina. prolazeæi pokraj grobova Senoe. I tako na Dan mrtvih i u gradu mrtvih na Mire goju. I odjel. 1903. do 1917. u gradu mrtvih. Otkrivanje toga spomenika (14. Krkleca. osvjetljavajuæi mu put. ostavlja toliko ivota stvaralaèke velièine d a uistinu zaboravljamo da sm na posljednjem poèivali tu. oèima punim dima svijeæa i prstima slijepljenim od o topljenog loja. Val deca. prati i ukupni razvoj grada. putokaz novijeg Zagreba. Turkalja. knji evnika Eugena Kumièiæa (19.). niti rije iti. grob 26/27). opra tajuæi se sa starim memljivim devetnaestim stoljeæem. mo e se govoriti o svemu prije nego o smrti ivot je to omiljene le ktire.) simbolizirala. U sisvetskoj povorci i gunguli. umje nosti i kulture. Skai p Kr iniæa. Rendiæ je prepoznatljiv i u bisti svoga prijatelja . na e rodbine. polje. Mato a.. a koja je svojom dotrajalo æu i neprilagoðeno. Me? troviæ nam. polje. Rosandiæa. grob 8). Novi dan svoju ra-noranilaèku svjetlosnu rutu ponavlja svakog jutra istim onim smjerom kojim su u Zagreb nekoæ stizali pospani putnici n a dili ansama. Te 1931.

izabran Vjekoslav Heinzel. za naèelnikovanja Iv ana Vonèine. Gradec. Tradicija topovskog p lotuna se e. koji je i organizirao veselicu s obveznim volom na ra nju). S te je strane. ima o i drugih funkcija. Tako pjeva jedna stara pjesmica. u prizemnice novonastalih sirotinjskih èetvrti na istoku grada. dovozeæi sa sobom prve jutarnje putnik e. Zagrebe! 55 kad top prepolovi dan gradske legende. kamo je s vremenom premje ten. A to æe reæi da. i to iz zgrade na Strossma-verovu etal i tu. temel jem tog kraljevskog dokumenta. prema svom dnev nom redu vo nje. Ako bismo u istom smjeru i nadalje ustrajali. A kad je za naèelnika 1920.. Druga legenda govori kako je grièki top u Zagreb dospio kao turski plijen. Dobro j utro. obrisi su im raspr eni i nestvarni u ozraèju jutra. osnivati obrtnièke cehove i od neprijatelja se tititi podizanjem obrambenih zidina. a ne jedanaest.. èija su svjetla bijeda to je zora svjetlija . ali u toj sluèajnosti ima i simbolike. Bela. i da tu svojim plotunima podsjeæa na taj veliki dogaðaj. Slu beno se iz topa svakog dan a u podne puca od 1. a prema nekim izvorima (Kuèi-niæ). nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. i to jedana est plotuna. udariti upravne temelje 53 volite li zagreb? grada. Sve su to samo legende o tradicionalnom grièkom topu. Pje aci su rijetki. naime. ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepèani pru ili gostoprimstvo i sigurnost . hitac iz topa pogodio je n ajveæi turski bubanj. veljaèe 1876. u grad 1242. prispio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. Opeka sa zgari ta jednoga ivota. Toènije.. uistinu bismo na istoènom rubu grada do li do samog poèetka. Toèno prije stotinu i tridese t godina (24. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim g radom. naime. kako je t . Od tog prijedloga do prvog plotuna s Grièa pro lo je jedanaest mjeseci. u èetrnaesto stoljeæe.. to æe reæi da ivot poèinje ispoèetka. osnovanom 1093. A prema enoi. Zagreb se. s time da je nekoæ. sa svojom kraljevskom svitom. ljudi. Sluèajnost je htjela da je opeka poru ene bolnice oti la upravo u Sesvete (otkupio ju je sesvetski poduzetnik Pe ka. èak i u poè k trinaestoga.) u zapisniku Gradskog poglavarstva. Osim znamenite Zlatne bule. naæi æemo zapisano: Gradski vijeænik Ðuro De eliæ predla e da se u gradski pro tavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa. top se s kule Lotr èak. ustanove grièki top Kad top prepolovi dan. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrdao. preko Rome i Name u Dubravi. koji drhtavi i prekrcani klize uz usnuli maksimir ski perivoj sa zvjerinjakom zdesna i mrtvim stadionom slijeva i. barem u usporedbi s tim grièkim topom o kojem pjeva. Iz njega se gru-valo i pri izboru gradonaèelnika. ima pravo prireðivati sajmove. ugraðena je u novi ivot. Stvarnost no vog dana u ovom starovjekom gradu poèinje tek s prvim ljukom jutarnje kave. Iz istog smjera u grad pristi u i prvi automobili. novoimenovani slobodni kraljevski grad na bre uljku . tramvaj54 buðenje grada skog okreti ta i prvih tramvaja. sijeènja 1877. osim oznaèavanja podneva. dakle . top j e prepolovio zagrebaèki dan 1. budi u Sesvetama. [ Zagrebaèka se zora rumeni nad vizurama istoènog dijela grada s o trim obrisima nekada njeg mesnog diva »Sljeme«. kad ugarski kralj Bela IV. koja je po mjesnom meridijanu ureðena. Svojom Zlatnom bulom. gdje je danas Republièki hidromete-orolo ki zavod. To. koja i nije tako stara . oglasio deset puta. pu -canogpraha i pau al nu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki. kralj je Zagrebu dodijelio status slobodnoga kralje vskog grada sa svim ovlastima koje takav status sa sobom nosi. pa je i to bio povod da se dopremi na Griè iliti Gradec. dakako. koji æe Zagrebu . sijeènja 1877. davao topom u 12 sati znak za podne. kako se u Bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. navodno. po kojem bi se ravnali zv onari svih gradskih crkvi. godine 1242.njegovim graditeljskim planovima. navodno...tom starom bisk upskom sredi tu.. napreduju sve dublje u grad.

Do zabune je. Radovi su zapoèeli pomicanjem stupa. koju s vremenom Gra d od privatnika otkupljuje. top nije bio u upora bi sve do 1928. Kad je shvatio da je promet gust i da bi se gradnja parne uspinjaèe isplatila (bilo je to valjda prvo zabilje eno ispit ivanje tr i ta!).. od gradskih vlasti zatra io je koncesiju za svoj graditeljski naum. koja je stoljeæima sastavni djeliæ zagrebaèke svakodnevice.o bio stari obièaj. a o èemu svjedoèe i brojne zahval e. jedne od najpoznatijih zagrebaèkih turistièkih atrakcija. danas elektrièno. koji su se penjali i spu tali tom prometnom preèicom..topa! A kako su se oni veæ bili odviknuli od grièkih pucnjeva. koji jo nisu bili pro arani gustim ulicama i vi ekatnicama kao danas. navodno. Kolika li su pokoljenja Zagrepèana zapalila svijeæu pod sjenovitom boltom tih starih gradskih vratiju. Godine 1887. stoljeæa. Grad mu izdaje koncesiju.. koji se u Zagreb doselio sredinom osamdesetih 19. Mnogi su graða ni. kolika su zagrebaèka koljena dodirnula hladan beton ispod prepoznatljive slike s blagim Bogorodièinim osmijehom. Izuzev i ogla avanje prigodom Heinzelove inauguracije. nekad nije bio samo atr akcija. Zagrepèani su je u ali prozvali uspinjaèa-zapinjaèa. Dosjetljiv poduzetnik danima je dolazio do tog strmog puteljka i brojao g ustoæu pje aka. Uspinjaèa je pu tena u pogon 1889. Da to. uz Majku Bo ju s Kameni tih vrata. punim utjehe i nade! Mnoge su molitve na Kamenitim vratima bile usli ane. 65 volite li zagreb? . jedina koja ima svoju ivotnu.. plotun i kako ih je probudio iz prvog sna. 59 volite li zagreb? mirovao. ispisane po starim memljivim zidinama. mo da mi Majka Bo ja ispuni elju. nego i nasu na potreba. W. Sutradan je. i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo. a Zagrepèane je na to trebalo upozoriti iz . a njome se slu e stanovnici Gornjega grada (umirovljen ici se voze besplatno). potvrðuje i svakodnevna slika Kamenitih vrata na koje Zagrepèani u svako doba dana. 60 grièki top 61 uspinjaèa Nema valjda Zagrepèanina koji u slabinama nije osjetio onaj nagli trzaj ilièke uspin jaèe. ovaj put uz Majku Bo ju. naime. i to ne u podne kao uvijek dotad. I to. eto. poslovni ljudi. p osve praktiènu primjenu i manifestaciju. u svako doba godine (pa i svih godina slu benoga komunistièkog ate izma. dakako. bilo sveèano otvaranje Zagre baèkog zbora. a kako je je isprva zbog slabog parnog pritiska i èestih popravaka znala stati nasred puta. navodno. Klein. Danas prometuje u sastavu Za grebaèkog elektriènog tramvaja. kad su takve stvari na javnom mjestu bile èak i zabranjivane) navraæaju poklon iti se i pomoliti za ispunjenje svojih elja i molbi. prometalo. tj. 63 majka bo ja od kamenitih vrata Uz Mandu i Mandu evac zaslu ne za ime grada. a u sr edini su postavljene traènice. kad se oglasio. privukao ga je pute-ljak kojim su se stari purgeri iz tada nje Bregovite u lice (danas Tomiæeva) svakodnevno. uspjeli saèuvati. dakle. ilièka Uspinjaèa... do lo zbog podulje stanke: top je za Prvo g svjetskog rata. nego u ponoæ! R azlog: otvaranje Zagrebaèkog zbora. Tek 1934. penjali na Gradec Ju nom promenadom (danas Strossmaverovo etali te) s kojega je pucao pogled u donje predjele grada. jedinstvena je zagrebaèka legenda. u Zagrebu od starih vremena ivi jo jedna legenda vezana uz enu. dakako.« Ili: »Morat æu svijeæu liti na Kamenitim vratima. Stoljeæima u Zagrebu ivi i kao refren se svakodnevno ponavlja uzreèica: »Zapalit æu svijeæu na Kamenitim vratima ako mi se elja ostvari. Kako je imao poslovnog a duha. s kojim se penjemo iz Donjega u Gornji grad. turisti. Majka Bo ja na Kamenitim vratima. èeste djeèje ekskurzije i. prvi je shvatio graðevinski poduzetnik D. istrèali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poèeo svjetski rat! Grièki top se nakon toga nastavlja ogla avati sve do dana njih dana.« A da takve rijeèi nisu sa mo puste tlapnje. vozi na elektrièni pogon. èak i s teretom u rukama ili na pleæima. panika je bila neizbje na. dakako.

69 banski dvori Hrvatska vlada i premijer stoluju u starim Banskim dvorima na Markovu trgu. Naprotiv. Krik èuðe nja strahopo tovanja . dok æe druge uzbuditi i ne pr estajati uzbuðivati. Kad su 17.drhæu. pa od tog vremena Krvavi most i no si to ime« (Pavao Cindriæ: Grièki milenij iz 1965. da prime utjehu jadu svome. Zagorkin bronèani spo menik (djelo kipara Stjepana Graèana) u najbli em je susjedstvu. 67 krvavi most Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljeæima ivjeli odvojeno. Predaje govore da se ime mosta sp ominje jo u 13. To je bila kapelic a u kojoj se obred odr avao iskljuèivo na njemaèkom. stoljeæu kad su se na potoku. pa je potokom Medv e èakom poteklo i dosta krvi. neke æe ostaviti ravnodu nima. prisloni o zid stare kule i klièe glasom zanosite du e: Majka Bo ja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama.zanosa! Iz praha i pepela digo e sliku Majke Bo je. Ur ule. Na njenom mjestu na zapadnoj strani Trga i Markove cr kve nekad je bila crkvica Sv. ispripovijedat æe nam a tko drugi nego Zagorka! »U noæi pojavio se po ar u krèmi na Dvercima. S jedne i druge strane su lijepo ureðeni but ici i modne kuæe. u 18.. Susjedski sukobi spominju se veæ od 14. izvaðenu ispod pepela. a na uglu ulice je gradska knji nica koja nosi ime Marije Juriæ Zago rke. potporu nadama svojim. a onda se zaustavio!? Plemen èak: Predstavio se. i to od 1692. apat ide od usta do usta. Ar-padoviæa s ka telanom Medvedgrada Gardunom. o èemu najbolje svjedoèi ime mosta koji ih povezuje . nema ni traga. Razorni je po ar opusto io sve od Dver-ci do Kamenitih vrat i. sukobili p rista e Andrije III.. a Mandu a je sliku Majke Bo je odnijela svojo kumi uz Kamenita vrata. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. osim imena. poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo! Mandu a: Sve je izgorilo. I Mandu a iz krèm e na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Bo je uz koju je vez ala staru prièu o postanku najdra eg joj grada. sve . Kopaju graðani prah i pepeo na gari tu. Jedni su drugima ometali gradn ju i ru ili ono to bi drugi podigli... Most zajednièki grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjo gradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u dana njoj Skalinskoj uli ci. studenoga 1667. stoljeæu izmeðu zaraæenih susjeda pos ignut je mir. U svakom sluèaju.. Duboka im bol u licima i du ama. Rijeè je o sjenovitoj ulièici koja spaja Radiæevu s Tkalèi-æevom ulicom.. zbog gradnje mosta. dragi. pa èak i otvorenih ratova. do lo je do oru anog sukoba. a ime Krvavi most u povijesnim lis tinama prvi put se upisuje 1667. slu beno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cva le ru e. U polumraku drhæu s vijeæe u njihovim rukama.« Majka Bo ja od Kamenitih vrata za titnica je grada. Bans ka palaèa ima dugu povijest. Ne to vi e o nastanku legende o Majci Bo joj s Kamenitih vrata. me-ðususjedski antagonizam u pro losti znao bi dovesti do o trih suko ba. pa do 1784.). na sve vjekove!. a da izmeðu dviju odvoje nih gradskih cjelina (tek 1850.. Ljepota djevojka Mandu a svetu sliku Majke Bo je. 66 majka bo ja od kamenitih vrata Barilec: Sveti Bo e! Rub slike uhvatio je plamen. na poèetku Tkalèiæeve. stoljeæa.) Kleèe graðani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. Tako se z ametnula kavga i godine 1667. nego zbog atraktivno ..samo Majka Bo ja ostaje u gradu na em! Èudotvorna Majka Bo ja! (. autorice poznatih i rado èitanih romana o starom Zagrebu. Danas od mosta. Graðani grada Zagreba stoje na gari tu.Ali. Veæ napu tenu i zapu tenu crkvicu kupu e gornjogradski plemiæ Leopold Sermage. Ljudi stoje .K rvavi most. I tebe slavit æe grad na roðeni. z a titu od pogibelji od zlotvora svojih!. dok u njemu bude roda hrvatskoga!. ali ne zbog nje same. »Ti bi se sukobi s vremenom promet-nuli u prava krvoproliæa. koji je dijelio dva grada. I d olazit æe k tebi hrvatske du e. kao i svaka legenda. Kaptolci poku ali ure diti svoj dio mosta.

71 kazali te Prvi put s kazali nim predstavama iza lo se iz plemiækih palaèa. a to je kao povijesna èinjenica podjednako va no. zastor za graðanstvo podignut u tzv. Marka. Pobijedila je napokon struja koja se zalagala za staro saj mi te. prema dana njoj Ma-to evoj ulici. ujedinitelj hrvatskih krajeva i politièar koj i je najzaslu niji za ukidanje kmetstva. dobila i sabornicu. Kukuljeviæev komad »Juran i Sofija«. . ako ne i va nije. koji ime dobiva p o vlasniku zgrade grofu Antonu Amadeu de Varkonvju. koji æe ipa k od toga odustati. podi e za ono doba poveliku palaèu. gdje je ureðen a i staja za bansku zapregu. ali ne zato to je medu najgorljivijima za taj prijedlog bio sam ban Khuen He dervarv. neprijateljska raketa iz zraka obru ila s e na Banske dvore i svojom ru ilaèkom moæi pogodila u samo srce hrvatske dr avnosti. ali je. Zemaljskog kazali ta. Fra njo Tuðman. Zagreb dobiva novo . Jelaèiæevu sobu. tzv. dana njeg HNK. Ivana Brliæ Ma uraniæ ostavlja nam iscrpni zapis.g zemlji ta u najbli em susjedstvu upne crkve Sv. i prvo dramsko dj elo na hrvatskom jeziku. Na kraju je potreba za novom kazali nom zgradom postavljena na dnevni red Gradskog poglavarstva. Stjepan Miletiæ. vi e je puta u meðuvremenu dograðivana. a a najpoznatija i najbolja spisateljica za djecu praktièki je dio svoga djetinjstva provela u Banskim dvorima. prozvano po vlasniku.). Drugi su predlagali Ilicu na mjestu Prve hrvatske tedionice (Oktogon). zagrebaèkom trgovcu Kristoforu Stankovi-æa. dobiva jo jedno krilo. ne dovr ava. Lisinskijeva »Ljubav i zloba«. do danas oèuvanu. Dobroniæ. ne zna se iz koji razloga. Cindriæ i dr. koja do na ih d ana ostaje najznaèajnijom nacionalnom kulturnom institucijom. Buntak. Na samom poèetku Domovinskoga rata. i svako malo novi ne povlaèe to pitanje. Posljednji intendant sta rog gornjogradskog kazali ta bio je ujedno i prvi intendant nove velebne kazali ne p alaèe. u Zagr ebu se desetljeæima govoriti kako je Zagreb kazali te dobio na lutriji! U tom je kaz ali tu prikazana prva hrvatska opera. Jedni su predlagali da se novo kazali te p odigne na Jelaèiæevu trgu. kad je u Demetrovoj uli ci 1797. gdje su tijekom stoljeæa sa svojim obiteljima stanovali hrvatski ban ovi. O gradnji novog kazali ta u Zagrebu se poèelo raspravljati jo 1886. Kamen spoticanja u svim raspravama bila je lokacija. koji je k azali te gradu darovao.. politièki protivnik bana Heder varvja i jedan od stupova opozicio-narskog Obzora. jest to d a je jedan od stanara bio i ban Jelaèiæ. 1990. Ne bez razloga. Ama-deovom teatru. svoju blistavu intendanturu poèinje 1894. vlastitim nov cem pomagao kazali ta itd. da bi godinu dana sudjelovao u cjelokupnoj pripremi otvorenja nove kazali ne kuæe. ne go je preprodaje banu Ignjatu Gylayu. Ferdinandu Kulmeru. ostaviv i za sobom. Marijan Derenèin. tzv. a kao moguæe lokacije spominju se i Bregovita ulica (dana nja Tomiæeva) te Zrinjevac. U svom kratkom ivotopisu unuka prvog b ana puèanina. na mjestu gdje æe mnogo godina kasnije biti sagraðena zgrada Gradske tedionice (Za taj se prijedlog najvi e zalagao dr. Stankoviæevo kazali te.). Povijest te znamenite gornjogradske palaèe u kojoj su stolovali hrvatski banovi is tra ivali su i o svojim nalazima pisali mnogi povjesnièari i publicisti (Laszow-ski. knji evnik i kazali ni redatelj. koja je do na ih dana ostala neodjeljiva vizura Makrkova trga. A bilo je i takvih koji su novo kazali te vidjeli na Kaptolu (predlagali su ru enje Fr anjevaèkog samostana!). autor znamenitog Hrvatskog glumi ta i mecena (dao izraditi spomenik Petru Preradoviæu i poklonio ga gradu. Zemlji te zatim ubrzo preproda je drugom plemiæu.). koji na mjestu ru evine Ur uline crkvice 1801. pjesnika Ivana Ma uraniæa. veliki autoritet u kazali nom ivotu toga doba. Godine 1834. kad na z apadnoj strani. U toj povijesnoj zgradi na Markovu trgu devedesetih godina pro log stoljeæa nakratko je stolovao i prvi predsjednik samostalne i priznate Republike Hrvatske dr.. Izidor Kr njavi. Posljednje znaèajnije dograðivanje do ivljava 1882. Punih 37 godina stari su Zag repèani kazali ne predstave posjeæivali u tom kazali tu. pretvara u svoje banske dvore. Ban gradnju dovr ava i zgradu 1805. zahvaljujuæi dobitku na beèkoj lutriji. na uglu Markova trga i tada nje Gospodske ulice (Æirilome todska). te svojim utjecajem i snala ljivo æu ubrzati gradnju na dana njem mj estu. Navodno je prevagnulo to to se za tu lokaciju javno zalagao dr. Tako je uz banske urede i banov stan. a i razni se gradski odbori time bave.. ali jedino izvorno i izravno sjeæanje na Banske dvo re imamo od èlana jedne od banskih obitelji. Ta stara uta palaèa.

Poremeæeni odnosi u zapo ljavanju nemaju. ali u tri navrata iz Beèa dolazi odbij enica. Ono ima i dugu tradiciju. gdje æe desetljeæi a i ostati (danas su tu Rektorat i Pravni fakultet). Zagrebaèkom kaza li tu mladih. uspio. i var ka je uspjela. A onda se car i kralj Franjo Josip umilostivio 8. U zgradu na dana njem Trgu mar ala Tita Sveuèili te je preseljeno 1882. Danas je sve te e postati student. naime. preseljena iz Svilarske uli . jedan od najzaslu nijih za otvorenje Sveuèili t a.Gradnja novoga kazali ta poèinje 1893. Prvi rektor Sveuèili ta bio je Matija Mesiæ. Uz podizanje velebnog kazali nog zastora.\ nama. veæ spomenuta prva na a ustanova i z 17. stoljeæa. a nisu uspjeli?! Sto se mo e ka d imamo vi e kandidata nego mjesta na fakultetima?! Pro la su vremena kad smo se na fakultete upisivali kako smo htjeli. pa se treba n adati da æe jednoga dana mladi. priznat o i cijenjeno daleko izvan na ih okvira. Branko Gavella. 76 sveuèili te Nakon to je te kom mukom i uz vi estruke roðake i prijateljske veze uspio upisati kæer na fakultet. listopada 1874 . Jazavcu/Kerempuhu. naslonjene na isusovaèku klasiènu gimnaziju. Kazali tu lutaka. a u Sveuèili nom euæ'i' ^e u Zagrebu 79 volite li zagreb? odboru bio je i knji evnik August Senoa. U njoj su odr avane i gospodarske priredbe. jedan je otac pro log ljeta (2006. o otvaranju modernog zagrebaèkog sveuèili t a ozbiljnije se poèinje razmi ljati i u Hrvatskom saboru razgovarati ezdesetih godina 19. godine. Spomenuta zgrada. a koju sveèano otvara sam car i kralj Franjo Josi p. Meðutim. koje je odavna poznato. u njoj je bila Tvornica duhana. aru ptica i Tre nji. i to zbog vlastite ta tine. bilo unutar samog kazali ta. Za sveèano otvaranje Ivan Zajc je uglazbio poznate Senoine stihove Znanje nas v odi/ Svjetlom slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali. kao i na jo nekim gradskim kazali nim sce. akademski obrazovani ljudi biti sve tra eniji kod pr ijema u radni odnos i da æe ih na burzi rada biti manje nego to ih sada ima. koji dobiva i vlastito dramsko i kazali te. koja je o stala pojam Zagrebaèkog sveuèili ta. nego za bolnièke potreb e . u meðuvremenu j e odigran cjelokupni svjetski klasièni kazali ni repertoar. Iako se u Zagrebu veæ od 1669. a traje kak o je to veæ 75 volite li zagreb? mnogo puta isticano kao primjer graditeljstva samo petnaest mjeseci! Zacijelo najuzbudljiviji i najsretniji dogaðaj u intendantskoj karijeri Stjepana M iletiæa upravo je otvorenje te velebne kazali ne zgrade i prvog nacionalnog kazali ta 1895. ni s ugledom Zagrebaèkog sveuèili ta. rad slikara Vlahe Bukovca.). bilo kao HNK. zastori se pred uvijek zna-] ti elj nom i zahvalnom publikom di u u Komediji. S Markova je trga upuæen zahtjev na beèki dvor. (o tome ostavlja i zapis). jedinoj kazali noj kuæi sagraðenoj i orenoj sredinom devedesetih. kao i sva recentna domaæa kazali na produkcija. Sveuèili te bilo otvoreno u zgradi stare Gornjogradske gimnazije na Kata-rinskom trgu. s kavanama u neposrednoj blizini. ni ta manje znaèajn o za na kazali ni ivot.. stoljeæa. uz dubok uzdah izjavio: Ovo je bil o te e nego predi-zborna kampanja za predsjednièke izbore! Taj je roditelj. jedno vrijeme bila je i prazna. 19.kako bi bila rastereæena stara bolnica Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. nije bila graðena u tu svrhu. U istoj zgradi . za naèelni-kovanja Adolfa Mo inskog. Valja dodati da su najstarije kazali ne kuæe za svoje glumce i goste imale i kazali ne kavane. postojala je i Akademija. j Uz ta dva stara kazali ta. kad smo se s jednog fakulteta etali na drugi i indekse skupljali kao trofeje. kao i Tito Strozzi. ITD-u. a iz koje æe zapravo izrasti mode rno sveuèili te. meðutim. a prije nego to je useljeno Sveuèili te. moralo je proæi pet godina da bi napokon. kao Amadeovo ili Stankoviæevo. travnja 1 869. Nakon nekoliko uzastopnih neuspjeha. na i s u se preci... A koliki su se izmuèili. na kojoj se stjecala vi a naobrazba. a s pljeskom je ispraæeno kompletno »hrvatsko glumi te«. veze s kvalitetom naobrazbe to ju da ju na i fakulteti. zajedno s gimnazijom. o kojem zap is ostavljaju veæ spomenuti Miletiæ. moglo studirati na nekoj vrsti visoko kolske ustanove . premda u moran i maltretiran. te dr. lukavo dosjetili da sveuèili tu daju carevo i kraljevo ime.

gdje j e poslu ila kao Hrvatski paviljon. uza sve znaèajne hrvatske slikare i kipare. J asne Helene Mencer. ali lijepu. a znajuæi to mladi spremaju. oni isti me tri koji su samo tri godine ranije o smislili zgradu dana njeg Hrvatskog narodnog kazali ta. U tri mjeseca. Glavni oponent Franjo Kuhaè i njegovi istomi ljenici u meðuvremenu su pokopani u zabor av. kako su to kronièari zapisali.034). u zgradi koja je bila namijenjen. te prof esor estetike \ i poetike dr. nego to jt stanovnika imao Zagreb tijekom sveèane prigode otvore nja Sveuèili ta! Za novog rektora Sveuèili ta. To velebno zdanje sa svr etka stoljeæa na jednom od najprozraènijih i najljep ih zagrebaèkih trgova (s ju ne strane Paviljona postavljen je Frange Mihanoviæev bronèani spomenik kralju Tomislavu) otvoreno je na najdolièniji naèin reprezentativnom izlo bom Hrvatski salon. a do dana dana njega ive (svojim djelima) sudionici prve izlo be u tom zagrebaèkom . visoku. ma koje su mladi. naime. I na samoj izlo bi. dopremljena s Milenijske izlo be u Pe ti. ! velikodu no pozvali. sudjelovali i mladi knji evni ci. pripadnici tzv. Ante Tresiæ Pavièiæ. nije kazali te. Zagrebaèko sveuèili te sve do 1901.) studirati vi e od dvostruke studenata i. domoljublje i ina plemenita èuvst va i svojstva. koji je prije obna ao du nost prorektora za vrijeme rektorskog mandata prvt ene na toj najvi oj sveuèili noj funkciji. pjesnik Mihovil Nikoliæ. patetièno nazvao poslanicom umjetnièkim seces ionistima i knji evnim dekadentima. Konstrukcija je. dr. i to nakon samo godinu da na gradnje. na Beè i li neki drugi grad Habsbur ke Monarhije. Predbacuju im neukost i mediokritet stvo. i to na Salati. 83 volite li zagreb? Zagrel) Na e te nje mladih umjetnika toga doba (naslov programskog teksta Milivoja De mana) im ale su. godine eni nisu pohaðale. dakako. brojkama potkrijepiv i znaèaj izlo be.. koja podsjeæa. da joj i èupa iz srca smisao za moral. ali jedna od najpoznatijih i najèe æih je razglednica Trga Franje Josipa/ Tomisla-vov trg. izabran je prof. nakon vi e puta ponovljenih izbora. To je bila prva velika umjetnièka izlo ba na kojoj su. Novoj struji mladih likovnjaka i knji evnika Kuh aè u svom pamfletu u lipnju 1898. po sjetilo ju je navodno jedanaest tisuæa ljudi ili svaki peti Zagrepèanin. Jedino je Medicinski fakultet otvoren znatno kas nije. navodno.ce (danas Preradovi-æeva). Mlade su napali knji evnik i urednik knji evne revije : Novi vijek dr. koji je svoju bro uricu. koliko je izlo ba trajala. 80 razglednica s kupolom M noge su zagrebaèke vizure poslu ile za razglednice. Aleksa Bjeli . st udentica (55. medu predavaèima i govornici. èemu j< prisustvovao sav kulturni Zagreb. specijalnost. sigurni u sebe i svoju umjetnost. hrvatske moderne. bolnici. 1 Prigodom sveèanog otvorenja Sveuèili ta. koji æe tu znamenitu i znaèajnu izlo b u kasnije ovako ocijeniti: Umjetnici s Vlahom Bukovcem. Umjetnièki paviljon. ne samo oficijelnih vlasti Khue-na Hedervarvja ne go i raznih kulturnih poslenika. koja je tu ostala sve do gradnje nove tvornièke zgrade u Klaiæevoj (nekad Tvornièka ulica). ali je najstarija i najznaèajnija pozornica hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti. javno oglasio Franjo Kuhaè. Nije ni èudo. o zivotvo-rismo svoja ma tanja i sanje. branitelja javnog morala. velike oporbe. dakako. ti skanu u vlastitoj nakladi (Anarkinja). istinitu. Gradnja kazali ta bila im je. dr. dodosmo do rijeèi i rekosmo glasno: Hoæemo novu umjetnost. jer su sredi nju zgradu ove pre poznatljive zagrebaèke vizure Umjetnièki paviljon projektirali na eljeznoj konstrukci ji beèki arhitekti Helmer i Felner. predbacuje da te i za tim da na u mlade posvema pokva ri. Umjetnièki paviljon sveèano je otvoren 15./04. ali i mnogi ugledni ci iz cijele Hrvatske i tada nje Monarhije. prosinca 1898. a mi pisci s Gjalskim. dodu e. religiju. u rujnu 2006. bilo je Kuhaèevih istomi ljenika. Franjo Markoviæ. prof. zapi suje jedan od sudionika. Èitav se dan ljuljali valovi svijeta po sveèanim dvoranama Umjetnièkog paviljona. Prvi se.. te ko da j( netko mogao i zamisliti da æe jednog dana na èak 3: zagrebaèka fakulteta i akademije (podatak uzet iz nas tavne godine 2003. jo prije izlo b e. dakako.

sastave i soliste. komunicirati.) govori o vi e od 2. rukovodeæi s e pritom potrebama svih sveuèili ta u Hrvatskoj. umjetnika. Oton Ivekoviæ. 87 volite li zagreb? Dana nji fond knjiga (podaci iz 2001. 1111 koncertna dvorana »lisinski« Koncertna dvorana »Lisinski« upisala je Zagreb na kartu europskih i svjetskih glazbe nih metropola. I 88 52. g. o tvorenoj 1913.Vlaho Bukovac. originali rukopisnih knjiga i ostala rukopisna graða neprocjenjive vrijedn osti. Robert Frange Mihanoviæ. sto ljeæa. imala je prigodu i èast kod kuæe. nacionalna pismenost.. knji nièara i pravila o èuvanju i posuðivanju knji ga.. . a virtualnih posjeta je 446. d. a ostaje zapisano da je prije 1645.. nameæu u gradu razgovor o gradnji nove. To je otprilike to to posjetitelja iznova uvijek iznova obuzima za svakog posjeta staroj Nacionalnoj i sveuèili noj knji nici to je ono to se mo e nazvati re-spektom i au toritetom.000 metara. Ozbil jnije se o tome poèinje razgovarati ranih osamdesetih pro log stoljeæa. U toj staroj ljepotici (arhitekt iz doba secesije Rudolf Lubinski). Upisanih korisnika: 17. police i vitrine doslovno su p ucale od rastuæeg knji nog obilja. da bi nova. lusteri. predviðenoj za petsto tisuæa svezaka. od èega je 66 kilometara knjiga..000. Njezin zaèetak spominje 1607-.729 (2005. podsjetimo se na trenutak duge povijesti te na e èuva rice pismenosti. svodovi. bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja knjiga. kao i inozemna literatura o Hrvatskoj i Hrvat ima.j nici je 320. otvorila vrata tek 1988. Tu je pohranjena i Metro-politana knji nica zagrebaèke Nadbiskupije od pedeset i pet tisuæa svezaka i rukopisa. posjet Knji .? Zatim: crkvena t i ina. Uvijek znati eljna i zahvalna zagrebaèka publika. 84 nnr ¦i ii ii ¦i u ii ii ii u JI JI11 nacionalna i sveuèili na knji nica Kolike su generacije intelektualaca.. katedrala pameti. Tomislav Kriz man i Ljubo Babiæ. Klement Menci Crnèiæ. a 48 kilometara periodike. knjige. osjeæaj trajanja. neizgovorene rijeèi: sece sija. otkako je Dvorana p rije 34 godine (1973. Sada kad smo veæ u novoj zgradi. u hrv atskoj metropoli. koja je ukupno 93 godine u svijesti i u svakodnevnom prakticira nju svih pismenih stanovnika grada i dr ave.. kad su s e isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i Gimnazijom. èime se obavlja funkcija nacionalne knji nice. knjige. vi-tra i. upoznati mnoge nacionalne orkestre. U trezorima knji nice èuvaju se rijetke i dragocjene knjige. Bela Ciko -Sesija. gdje nasumce. Kriterij nabave knjiga obavezni su primjerci knjiga koje su napisali ili tiskali Hrvati. same od sebe. meðu kojima ima i nekih koji datiraju èak iz 11. i to u . crtarije. prve zgrade koja je u Zagr ebu graðena za knji nicu.5 milijuna svezaka na 114 kilometara polica. znanstvenika. Viktor Kovaèiæ.hramu umjetnosti . Nacionalna i sveuèili na knji nica na Aveniji Hrvatsk e bratske zajednice 4 ima vlastitu internet-sku stranicu i s njom se putem Inter neta mo e izravno . stolne svjetiljke. veæe i funkcionalnije zgrade.. Prenatrpanost i prezasiæenost knji nice na Maruliæevu trgu. t e grafièka zbirka koju su osnovali slikari grafièari Menci Clement Crnèiæ. knji n ica imala posebnu dvoranu s knjigama. Zat vorena spremi ta i pokretni regali dugi su 110..).000 korisnika. kultura i pisana/tiskana povijest j ednog naroda na jednom mjestu. studenata i knjigo ljubaca opæe prakse sa strahopo tovanjem ulazile u staru secesijsku zgradu na Maruliæe vu trgu. naviru uvijek iste. knjige. Od tada dat iraju podaci o prvim upisanim knjigama. Sveuèili na uloga knji nice ispunjava se nabavkom inozemne znanstvene i struène literature. A tu je i zbirka zemljopisnih karata (ima i rukopisnih karata!) i atlasa. Ksaver Sandor Dalski. Slava Ra kaj.) sveèano otvorila vrata. da na nja zgrada na Aveniji Hrvatske bratske zajednice.

Ivo Pogore-liæ. Maksimir. hels in ki. Spomenimo samo imena koja su u svijet pronijela glas na eg grada. j 92 maksimir Kao stari europski grad. svojevrs ni statusni simbol. pa od jazza. kad se Sava razl ila ne samo preko njezin gradili ta. To s u legendarni Lovro pl. kao to su BBC. Vrata æe ipal sveèano otvoriti 29. I na jdu e u jednom komadu: 212 godina! Vi e od dva stoljeæa. dakak o. Josip Gostiè. dugogodi nji i uspje ni ravnatelj Dvorane (kojeg uspje no nasljeduje aktualn i Lovro Lisièiæ). Tomislav Neraliæ. Dunja Vejzoviæ. Pa vica Gvoz-diæ. vionilisti Uto Ughi i Henrvk Szervng. Francuski nacionalni o rkestar. nego i preko eljeznièke pruge. To v i e to je posrijedi najveæi i najstariji gradski park na jugu Europe. sa simfonièarima i baletnim grupama. ali je zato imao. kao to su pijanisti Svjatoslav Rich ter. pa Milan Sachs. Dosad bilje i vi e od deset tisuæa konce rata i vi e od deset milijuna posjetitelja. za malen grad na dvama susjednim bre u . Za tridesetu obljetnicu 2003. Mataèiæ. RAI i dr. to zbog posljedica katastrofalne po plave 1964. Zagrebaèki kvartet i dr.ina. orkestri proslavljenih kazali ta i opernih kuæa. Beèki. ciri ki. dirigenti poput Lorina Maazela. te orkestri nacionalnih televizijskih postaja. Zubi na Mehte. te pjevaèke megazvi jezde. potom Èe ka i Izraelska filharmonija. londonski. poput moskovskog Bolj oj teatra i milanske Scalle. pet-rogradski. pa svjetska kraljica jazza Ella Fitzgerald. Milan Horvat. navi e i najze-lenije.. Leo Nucci i Peter Schreier. koji je i osob no pridonio nje nom dovr enju. niti danas ima. pojedinaènih i skupnih. Bo ko Petroviæ. za vrijeme graðo naèelnika Ive Vrhovca. domaæih i stranih. Ona je tu u njemu najdublje. I opæenito je izniman i va an kao civilizacijska i tradicijska konstanta u ivotu hr vatske metropole. berlinski.. od klasike. reprezentacija francuske ansone Juliette Greco. kao i svjetska rock zvijezda Nick Cav e. Vladimir Ru djak. Ali malo gdje je Europa u njemu kao u gradskom parku Maksimir. vole n azivati »hrvatski Carnegie Hali« (projektant in . prosinca 1973. Marijan Haberle). Mataèiæ i Milan Horvat. pa samim tim i cijele Hrvatske. U bogatoj ponudi Dvorane »Lisinski« pred zagrebaèkom publikom zasjale su najsjajnije z vijezde svjetskog i europskog glazbenog neba. a gradnja se otez ala i odugovlaèila. estrade i rocka do folklora. To su proslavljeni dirigent Lovro. Ivo Rob agrebaèki solisti.naj irem rasponu. strasbur ki. i to u rasponu od klasike.. te programski di rektor Dvorane Igor Kuljeriæ i Ivo Vuljeviæ. i ima. nije uvijek imao. progla ena su i èetvoric a poèasnih èlanova Koncertne dvora ne »Vatroslav Lisinski«. salzbu ki. \ Dvorana »Lisinski« nije samo nacionalni hram glazbe. Grad je sam financira). niti je mogao biti. Mladen Ba iæ. I tako to traje dok traje Maksimir. Od domaæih glazbenika nema znaèajnijeg imena koje u »Lisinskome« nije nastupilo. turis ta i poslovnih ljudi. Jer sve to se dogodilo ili se dogaða u »Lisinskome« samim tim dobiv a na te ini i ugledu. Zagreb sudjeluje u uku pnoj europskoj parkovnoj kulturi. jazza. ansone. arh. to zbog vjeène novèane oskudice (iako je posrijedi nacionalna insti tucija. Dmitrija Kitaenka. ona je i jedini ca vrijednosne mjere cjelokupnog nacionalnog kulturnog i dru tvenog ivota. Ru a Pospi Baldani. zbog originalnog projekta i vrhunske akustiènosti. Koliko Maksimir posjeæuju i u njemu borave Zagrepèani. Gilbert Becaut i Charles Aznavour. kao to su Luciano Pavaro tti. Kirila Kondra. moskovski simfonièari. najuglednije mjesto na karti europskih park ova. premd a isprva park nije bio. Jose Carerras. toliko je on zanimljiv i popu laran u planu i programu brojnih posjetitelja grada. Ju nokorej-ska opera. Lazar Berman ili Vladimir Ashke-nazy. 91 volite li zagreb? imala je dug i trnovit put od zamisli do dovr enja. pl. i Kurta Masura. Trnjanska dvorana. Nada Puttar Gold. za vrijeme gradonaèelnika Veèeslava Holjevca. Jurica Murai . Marija Radev. do avangarde. Los Angeles Phil-ha rmonic Orchestar i dr. te mnogi drugi. koju. to je podatak svakako vrijedan pozornosti. Odluka o njenoj gradnji donije ta je jo daleke 1957. Piero Capupuccilli. èelisti Mistislav Rostropoviè i Mischa Maiskv. dakle. ostavljali su svoj trag u Zagrebu. iznimno mjesto u ivotu ovoga grada i njegovih graðana . Zagreb nam Europu i njen duh oslikava na razlièite naèine i na razlièitim svojim dijelovima i stranama. ansone do rocka.

ljcima . s kojej maèem zamahuje na zmiju. postavljen kipovi. a godinu ka snije umire. i rika divljih egzotiènih zvijeri. 95 volite li zagreb? Prije dolaska u Zagreb. najprije na Akademièki . U tom vremenskom odsjeèku je ostvario najvelièanstve-niji pothvat vr tne kulture u Hrvata. u èast svoga preporoditelja prekr ten u Jurju Ves ili Jurjevac (dao sagraditi crkvici sv. zagrebaèku biskupiju vodi biskup Aleksandar Alagoviæ. pravo remek-djelo vrtne umjetnosti. otvara njem Mosta slobode. ili maksimaln mir. Maksimirski mir od 1925. niti mo e imalo umanjiti r evolucionarnu ideju i sam pionirski poèetak zagrebaèke parkovne kulture biskupa Vrho v-ca i njegova 18. Svi carska kuæa. odmori ta. Kasnije pre mje ten. Pogled na skelu podsjeæao je na scenografiju ratnog ilegalnog Zagreba. zasadila je ovu umu i lugove. dav i oblik romantiènom en gleskom (pejsa nom) perivoju. naru avaju tek glasanj. Koliko je to u to doba bio park u klasiènom smislu rijeèi. raz viv i tamo vrlo visoke estetske standarde. uz korito potoka Bliznec . a moja je du no st da u njoj izgradim putove i da ih predam vama. z. pa se. gdje i danas). turopoljske ku -mice s ko arama svje eg povræa ili velikim kantama s mlijekom.. da bi na kon njegove smrti parku bilo vraæeno staro ime. paviljon na Veliko j li vadi). »Vremensko razdoblje 1838. kaptolskom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. podignuti paviljoni (Paviljoi Jeka.« (dr. te prepasati puteljcima s odmori tima na kojima su k lupe i sjenice doèekivale prve goste. kad brig e izmore du e va e. uz duho vno poslanstvo. pro ireno i preureðeno Donje (p rvo) jezerc dovr eno Drugo jezero. polovni to polino ili polukamion. Vidikovac (Kiosk). biciklisti. sagraðeni putevi. po kojem ga danas poznajemo. Bellevue. nije toliko bitno. 96 trnjanska skela Stariji Zagrepèani sjeæaju se posljednjeg vozaèa Trnjanske skele Jure. stvorio Maksimir. H ram prirode. kakvog barem u osnovi znamo i da nas. Jurja i od kipara Antona Ferk orna naruèio monu mentalni cinèani spomenik sv. roðenjem Slovak. vodotokovi i mostovi. za Maksimir nastupa zlatno razdoblje. Samorodna hrastova uma obogaæena je egzotima. taj je zagrebaèki park. a koliko samo uljuðeni umski proplanak uz korito potoka Bliznec. Podignuti su brojni graðevin ski objekti: Glavna ulazna vrata i Koliba za goste. zapre na kola. k oji se drznuo umu na sjeveroistoènim obroncima Medvednice. to staro savsko plovilo odvezao u povijest.Strossmaverov . ivota stajati na glavnom ulazu u park. koji je prepu ten i zapu ten. posebice u hortikulturi. nego zbog imena. Ki o bran.. Izmeðu biskupa Vrhovca (1826. staze. u reðene livade i proplanci. est godina provodi u Beèu. s puno ara (i novca) baca na ureðenje maksimirskog perivoja. vjeèni vrtlar. Ali n< zb og Maksimilijana Vrhovca. Na prostoru biskupske ume od 385 jutara iskrèeni su golemi prostori. vrijeme odr ava nja Univerzijade u Zagrebu. Dolaskom Haulika na Kaptol . kad u park (za graðo naèelnika Vjekoslava Heinzela) uselja va Zoolo ki vrt Posljednji put Maksimir je temeljitije ureðen 1987. Maksimir kao maks i-mir. na Kaptolu slavi zlatni pir. Brezova koliba. kojega æe u meðuvreme nu Papa unaprijediti u prvog zagrebaèkog nadbiskupa. koji je od Maksimir. èime i zagrebaèka biskupija prera sta u nadbiskupiju. te obavezno neko uniformirano lice. biskup Vrhovac tako ureðeni park Zagrepèanima sveèano predaje na uporabu ovim rijeèima (prema fikciji Marije Juriæ Zagorke Republikanci): »Narode! Braæo moja! Priroda. Mirna koliba.Kaptolu i Gradecu. igre rijeèi. koji je. mo e se s punim opravdanjem nazvati velikom preobra zbom Maksimira. Za vrijeme Jurja Haulika.-1843. temeljito raskrèiti i oèistiti. ono to je milijunskom gradu i nacionalnoj metropoli d anas. stoljeæa. Kad vas izmuèi te ki rad. Vratar ska kuæi ca. Narodni hram. tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak su i znojno èelo tu naðite mira odmora i odaha svojim brigama«. Potkraj mjeseca travnja 1794. a koji æe za nadbiskupov. u znatno iskvar enom obliku. Igor Gosti). Jurja na konju. Usporedba se mo e uspostaviti u odnosu s kasnijom Hauli kovom erom. na alost. glorijet kod Ljetnikovca. koji oèito nema smisla ni interesa za Ma ksimir. pokopan u katedrali) i prvog zagrebaèkog nadbiskupa Haulika. Juraj Haulik. rijeèi tj. Sve to se danas mo e vi . Ljetnikovac. Ime Maksimir dobiva po svome osnivaèu.trg pa na zapadnu stranu HNK.

Na kormilu grada je Nikol a Badovinac. a sve okolo su jo bile livade. osnivaju projektantsko-gradevinsko p oduzeæe. Ceh Viteslav Durcha nek. dovr ena Ga-vellina kuæa na Jelaèiæe u trgu (dana nja estica). teret (u posljednje vrijeme i automobile) vi e od sedam stotina godina. a za ulazak u grad plaæali su kraljevsk i danak.7 hektara povr ine. Glavnoga kolo dvora jo nema. U dru goj polovici osamdesetih dvojica zagrebaèkih ugostitelja (Jo a Ne-koksa i Francek Ko lar). a mo da je tako kr tena i po nekom drugom kralju. proglasi o Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. a dvojica mladih zagrebaèkih arhitekata. tada njeg profesora botanike na Zagrebaèkom sveuèili tu. zimi su se na e bake i djedovi klizali. a njome se.djeti na veæ malko po utjelim fotografijama zagrebaèkog fotografa Pavla Cajzeka. Dubrovnik i Gradski podrum. meðutim. koje æe u kasnijoj gradnji grada imati va nu ulogu. koji je dao probiti Bo koviæevu ulicu i tako p ovezati Zrinjevac s Petrinjskom. prevozila ljude. kako se u cijeloj svojoj dugoj povijesti naz iva. gradonaèelnik Nikola Badovinac 1889. Jedni su za to da se gradi na mjestu gdje je i sagraðen (1891. Ona je na mjestu dana njeg Mosta slob ode. drugi se tome protive. Vode se razgovori o uvoðenju konjskog tramvaja. vozio èak i kralj Be la IV. kako bi ostal o vi e prostora za daljnje irenje grada prema Savi. zatim ureduje i otvara produ etak Palmotiæeve. obrasla bujnim vodenim biljkama. zapravo malo istoènije. a tu se prvi put poèinje igrati i hokej na ledu. inaèe financijski struènjak. Tako je 1343. i crkvene su po eljele svoj brod i svoj prihod. umro je Ivan Kukuljeviæ Sak-cinski i pokopan u arkadi Iliraca na Mir ogoju. mor a odstupiti. kao to znamo. gdje je danas stara zgrada Nacionalne i sveuèili ne biblioteke. zatim Kulmerova palaèa na Zrinskome trgu i Uèiteljski dom na Sajmi nom trgu. na tada njem krajnjem jugu grada. Kao estoki opozicionar i protivnik Khuena. Kraljevski brod dobio i prvog takmaca na Savi. godine.). onoj na zapadnoj strani . koja je naplaæivana za dr avnu blagajnu. koji je u zagrebaèkoj ponudi imao kratku povijest. koji su pro li najbolje konobarske kole. Trnjan ska skela ima. te k upali te na Savi. Leo Honigsberg i Julio Deutsch. Botanièki vrt je osnovan zaslugom Antuna Hein-zela.). na alost. navodno. Pouèene iskustvom svjetovnih vlasti. Obrtna ko la na Sajmi nom trgu progla ena je zemaljskim zavodom. meðu kojima . Kao i nazive jela »skelarski odrezak« i »kraljevski bro d«. a u raspravama se èuju razlièita mi ljenja. koji se prostire na 4. Cak su i dizajn jelovnika postavili u funkciju sjeæanja na tu prastaru zagrebaèku instituciju. Za razliku od restorana. a zala u se za to da se pomakne jo prema jugu. 99 botanièki vrt Botanièki vrt otvoren je ujesen 1889. vi e nego dugu povijest. 101 volite li zagreb? Istoèniji je dio poznat po dva jezera. Drveæe i grmlje svrstano je na parcelama po tzv. Najveæi dio vrta. Sa svojih èetr desetak tisuæa stanovnika Zagreb je sezao tek do Kemijskog laboratorija (podignut 1884.. Osim brodarine. Restoran »Skela« do ivio je s vremenom sudbinu prave Skele pao je. premda je meðu gradskim zastupnicima dosta onih kojima se èinilo da bi novo kazali te trebalo graditi vi e centru grada. stoku. Iste godine kad i Botanièki vrt. Njegova je rijeè takoðer va na za dodjeljivanje zemlji ta na Sajmi tu za radnju kazali ta. a u blizini su i bazeni s vodenim biljem. na Savici s u otvorili restoran »Skela«. a nadzor nad radovima je vodio nadvrtlar. o potrebi njegove gradnje tek se raspravlja. koji su od nje imali vi estru ku korist. zidove kojega su ukrasili uveæanim Cajzekovim fotografija ma trnjanske skele. filogenetsko-siste-matskoj srodnosti. tj. skelom su u Zagr eb razni trgovci i obrtnici dovozili robu. jer je zbog svoga gospodarsko g i strate kog znaèenja uvijek bila u vlasni tvu kraljeva. Mo da je upravo po njemu ta drvena splav u Trnju i nazvana Kraljevskim brodom. koji je svojom slavnom Zlatnom bulom 1242. Biljno-geografske skupine nalaze se u zapadnom dijelu vrta. Na jednoj od njih. u zabora . a i njihove ene su iskuhale i ispekle zanat u kuhinjama zagrebaèkih hotela. U sredi nje m su dijelu staklenici. na koje se nadovezuje cvjetni parter oblikovan u francus kom stilu. oblikovan je u pejza nom s tilu. proradila je uspinjaèa u Bregovitoj ulici.

a zahvaljujuæi z alaganju tada njeg predsjednika Gradskog narodnog odbora Ve-æeslava Holjevca. Tih pedesetih. nema v eze s engleskom rijeèi »pen« (pero). na sva usta hvale kao lijep grad i europsku metropolu koja strancim a ima to pokazati i svojim èitateljima sugeriraju da Zagreb posjete i da bi se kod nas mogli dobro osjeæati. subm editeranske. za izlagaèe i posjetitelje otvorit æe vrata 1947. ni ovaj put. a kroz izlo bene prostore godi nje proðe oko milijun posjetit elja. na kojima sudjeluje vi e od sedam tisuæa izlagaèa iz zemlje i inozemstva.. I pronalaze u njemu zanimljivih stvari i sadr aja zbo g kojih Zagreb vrijedi posjetiti. Botanièki vrt. koji su iz godine u godinu nicali s jedne i druge strane tramvajske pruge. a pos lije. Isprva je Botanièki vrt bio u sastavu Botanièko-fi-ziolo kog zavoda pri Sveuèili tu. A kako je raslo sve veæe zanimanje i zlagaèa iz zemlje i svijeta. kako vole reæi. koji u posljednje vrijeme sve èe æe obilaze Za greb. samo g odinu dana kasnije sveèano je otvoren novi Zagrebaèki velesajam. da bi posjetile i do ivjele tu na jveæu i naj areniju atrakciju na ju noj obali Save. kao i ezdesetih godina. na sugraðanin s Trga kralja Tomislava broj 17 Sla oljub Penkala. u sklopu istoga zavoda. Zagre baèki su im turistièki djelatnici odmah na tome javno zahvalili. kad nam je sivilo bila osnovna boja svakodnevice. .000 èetvornih metara bruto sajamske pov r ine. sa svojih desetak tisuæa razlièitih biljnih vrsta iz mediteranske. tako da se m ogu odr avati sajamske priredbe i u zimskim mjesecima. gdje se sklapaju unosn i poslovi. od èega je 180. to se opæenito misli. na livadi gdje je danas Mariæeva ulica). poslovni svijet. kao i mnogim ðaèkim i sindikalnim ekskur zijama. a s tom èudesnom napravom svijet je prihvatio i njegovo prezime. meðunarodni Zagrebaèki velesajam. turisti. I svoje sunarodnjake (Sundav Times i jo neki) nagovaraju da nas posjete. nego da je to popularno pisalo . ali bolje ikad nego nikad. i tako su mu izum i prezime postali planetarno popularni svakako je od svog grada zaslu io vi e od skrom . kao krunom izlo benog sajmi nog prostora s izlo benim paviljonima starih Zagrepèana jo za vrijeme Austrougarske. obj avljena u velesajam-skom biltenu ili javnim medijima. I do ivjeli smo da nas. Kao to nas se uvijek iznova doimaju podaci o velièini tog modernog velesajamskog grada preko Save. sa Zagrebaèkim zborom (od 19 09. nisu vi e bili dovoljni. Trebalo im je dugo.000 èetvornih metara zatvorenog sajamskog prostora. kako se k a e. na Savskoj cesti. Moglo im se kroz dolièno spomen-obilje je ili spomenik na istaknutom mjestu u gradu dati do znanja kako penkala. arenilo velesajam-skih povi ljona s obiljem arenih prospekata i kataloga bila je glavna atrakcija i nama Zagrepèanima. prvi put pod dana njim imenom. Zagrebaèki velesajam s vremenom post aje ono to mu je i temeljna svrha i namjena meðunarodna smotra gospodarskih dostign uæa i mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. u sastavu je Prirodoslovno-matematièkog fa-l kulteta. Zagreb sve èe æe i u sve veæem broju p osjeæuju strani diplomati. koje su iz provincije dolazile u Zagreb. hladni i u toglj eni Englezi. U sjevernom dijelu vrta je kamenjar s razlièitim biljnim vr stama stranoga porijekla. I strani novinari. svakako je najveæi i najznaèajniji u jugoistoènoj E vropi. eto. pripada Filozofskom fakultetu. i ti. A to se od gostolju bivih i pristojnih domaæina i oèekuje. koji napok on poèinju otkrivati i na grad. ta kultna teh nièka olovka. zataknuto uredno u d ep i prièvr æeno. Danas se Z agrebaèki velesajam prote e na prostoru od 505. a sa svojih 125 godina postojanja i jedan od najstarijih. koja sve ove puste godine viri iz maloga d epa cijelog svijeta. Dojmila bi nas se jo poneka brojka o tim meðunarodnim transakcijama. Jedino se nitko. kad jo nismo imali televizore i automobile. Tek od 1946. I posjeæivati. te nasljednic e stare Jugoslavije. moglo i dodatno impresionirati. na mjestu dana nje g Studentskog doma i nasuprot Tehnièkom muzeju. nije sjetio kak o se engleske (i jo mnogi druge) medije. a mnogi ni putovni ce.se osobito istièe lotos. Zagrebaèki velesajam godi nje p rireðuje 25 specijaliziranih priredbi. ni novi paviljoni. S gradnjom sada njeg izlo benog prostora preko Save zapoèinje se 1955.j 102 zagrebaèki velesajam Nastavljajuæi se na dugu zagrebaèku tradiciju sajmovanja. alpske i drugih zona. Takav izumitelj koji je svijet zadu io svojim epohalnim izumom. 105 penkala Kako smo postali i formalno nacionalna metropola. Posljednji koji su nas otkrili lo ndonski su mediji. struènjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta.

Toèno sto godina. Primjer i prilog tome daje autor k njige o Penkali.smije n a glava. pod patentnim brojem 36946. naravno. Velemajstor za kol aèe Senoa-otac. a njegov originalni za titni znak . naime. u kojoj spominje «kako se na i iseljenici i p ovratnici iz velikog svijeta vraæaju u Zagreb i svojoj djeci i prijateljima donose na poklon penkale. slab u uèenju hrvatskog jezika. Penkala je izumio i nalivpero. s penkalom za uhom. August Senoa. a utor najèitanijeg romana iz povijesti Zagreba. zahvaljujuæi na e m sugraðaninu. 1909. A to je utoliko za nas va no to sm kao mali narod skloni sami sebe podcijeniti. koja se u Zagreb doselila iz Èe ke. Tako nam Pommer (èak iz Danske) ostavlja fotografiju sveèanog otkriæa spomenika banu Jelaèiæu 1866. odu ili. A ove je godine i razlog vi e za to..« Isprva je svoje tehnièke olovke Penkala proizvodio u vlastitoj nevelikoj radionici u Ulici Marije Valerije 3 (danas Pra ka). veliki svijet krenula upr avo iz malog Zagreba«. osvojila je Zagr epèane. u ovom sluèaju fotosvjedoèan-stva o svom gradu. rje ava zabludu u kojoj veæina svijeta j o i danas ivi da penkala dolazi od rijeèi pen pero. volimo tepati kako je najzagrebaèkiji. eto. ist ina. koji je penkalom ispisao svoju stoljetnu povijest? O spomeniku Penkali. kojim je. roðenjem bio Slovak. Uz penkalu.ne spomen-ploèe na proèelju njegove zrinjevaèke kuæe. prvi zagrebaèki kardinal i zagrebaèki dobroèinitelj. hrvatski pisac. A kad smo veæ sa starim Senoom na Kaptolu. Èim je krenuo u masovniju proizvodnju. pa narud be u Zagreb poèinju pljustati sa svih strana. koji j e Zagrepèanima. . kojim bi se nalivpero prièvrstilo za d ep. dvosjed.. k oju ne treba o triti. ostaviv i svom Zagrebu jedan od najveæih s rednjoeuropskih spomenika hortikulture park Maksimir. k oji je dao sagraditi upravo Slavoljub Penkala. navodno. èak i Ameriku. da je taj svestran i izumitelj. Pogotovo to mu je ploèu postavio Zag ebaèki zrakoplovni savez kao svom vi e nego zaslu nom èlanu. za jedno s prvim hrvatskim profesionalnim pilotom (Dragutin Novak). iljata nosa i golemih u iju. A i ostali sugraðani. Hiihn (dolazi iz Tirigije) seriju fotografija Kaptola sa staro m baroknom katedralom. i uvijek je jednaka i prikladna za svaku ruku. I to s onim famoznim dr aèem iliti knipso m. tek je prva generacij a Zagrepèana u obitelji Senoa. prisjetimo se da je Juraj Haulik.. ni ne sluteæi kako je penkala u tzv. Pjesnikov otac Aloj zije Senoa do ao je u Zagreb na poziv biskupa Alagoviæa. slikar Ivan Zasche.mandati i ljudi otvorena vrata na gradskom grbu Zagreb je kroz cijelu povijest bio otvoren grad i Zagrepèani su oduvijek prihvaæali strance. Za Haul ikom je u Zagreb i u Maksimir do ao i Haulikov zemljak. ostavio i album litografija »Jurja ves«. Èak i pisac kojem. u svoj njegovoj rasko i. konstruirao i prvi na zrakoplov. koja je pod njegovim prezimenom zavladala svijetom . patentiran kod Ugarskog kraljevskog ureda 2 4. nikako da proviri spomenik Penkali i penkali! 108 grad u gradonaèelnièkom lancu zagrebaèki gradonaèelnici . to æe reæi da je biskupu pekao kolaèe. Julije Hiihn i Ivan Standl su stranci. toèno sto godina kako je Zagrepèanin Slavoljub Penkala patentirao to svoje otkriæe tehnièku olovku. veæ se godinama u Zagrebu prièa. ne bez razloga. poletio. dakle. zemlju izuma. 107 volite li zagreb? Navr ilo se. sijeènja 1906. tako da nikad nije nauèio hrvatski. Taj njegov epohalni izum i patent. i to u svoje ime i u ime cijeloga svij eta. bio je. kojem je slu io kao vrlo cije njeni i dobro plaæeni sladopak. Penkalin izum je smjesta osvojio svijet. prenos io na pokoljenja. Boris Puhlovski. Poznato je. a svjetske novine na raznim jezicima raspisale su se o toj »èudnoj olovci. koji je njegov sin. Zagrepèanin Penkala viri iz d epa cijelog svijeta. koji su kao pravi Zagrepèani ostavili traga. A u njegovu gradu. otac penkale. ma kar i skromno. u cijelom se svijetu penkale. Od tada pa sve do danas. nalivpera i kemijske olovke nose prièvr æen e za vanjski ili unutarnji d ep. uz ostalo. naime. sve vi e privlaèi strane turiste. ali ubrzo je prihvaæena u svijetu i kao rijetko uspjela reklamna poruka. Zagrebaèki su mu se zrakoplovci. I prvi zagrebaèki fotografi Franjo Pommer. ing. A i polijetanje i slijetanje obavljeno je na na em prvom aerodromu na Crnomercu. koji.

Za prvog gradonaèelnika jednoglasno je izabran 1 5. kako se prema Zlatnoj buli iz 1242. potom arkade na Mirogoju. svibnja 1851. Matije Mrazoviæa. ovisno o politièkim prilikama u svijetu i europskom okru enju. izvode se u Zagrebu po libretu Dimitrija Demetra. Mnogi su do li da bi tu ostali i postali Zagrepèani . ali sada kao gradonaèelnik. gdje je i roðen (u Kolnu 1845-). mladog virtuoza na violini Franje Kre me. ostaju samo na papiru. Godi nja plaæa prvog èovjeka Grada bila je 2000 srebrnih forinti. iskustvo i znanje (razni zanatlije. nego su vi e ili manj e. Stranci su u Zagreb dolazili dili ansama.. prozvanim Hrvatska moderna. ali se ne zna njegovo toèno porij eklo. da bi njegovu kæer Klotildu pouèavao ple su. svi su bili mahom stranci. Najzapo-slenij i i najizvoðenji arhitekt nakon zloglasnoga potresa u Zagrebu 1880. Kam auf je idejni zaèetnik mnogih gradskih akcija. \ 114 A A A A A A A A ^fc ^fe ^Sfc ^fc ^fe ^fc T I gradonaèelnici Ovaj stari grad. a majka Srpkinja. najtu nije svjedoèanstvo Zag reb u vrijeme katastrofalnog potresa 1880. Coronelli je u Zagrebu osnovao prvu privatnu kolu plesa i lijepog pona anja. pun je planova za boljitak i razvit ak grada. takoðer su djelo stranca. a po novome gradonaèelnik.. Biv i gradski sudac. kaptolska katedrala. napredovali i rasli. Prvi zagrebaèki tancmajstor i baletni me tar Pietro Coronelli. a èemu su kroz povij est pridonosili i stranci. Generacijski mu bliska spisateljica Zofka Kveder. urednik i feljtonist Obzora. Èak i jedan od najuspje nijih gradonaèelnika. a od 1862. Spominje se da je do ao »negdje iz Europe«. Gra-j donaèelnik Mo inski (sam izabr ao fonetski oblik pisanja svog prezimena) ugradio je svoje ime u temelje modern oga Zagreba na razmeðu stoljeæa. koja je pokrenula prvi enski list enski svijet..Senoe. otvorili na Harmici. administrativno raz jedinjeni i ive kao dvije zasebne jurisdikcije. zagrebaèki je odvjetnik. kao i Samoborac Ferdo Livadiæ. umjetnici. kako se nekoæ nazivala skela preko Save.ple-j meniti od Zagreb grada. 113 volite li zagreb? Prve hrvatske opere »Ljubav i zloba« i »Porin«. koji æe najdulje slikati Zagreb.) Adolf Mo inskv. j ednoglasno æe biti izabran na èelo objedinjenog grada. Lunaèek je stup zagrebaèkog novinarstva na poèetku dvadeseto g stoljeæa. Hermanna Bollea. Obrtna kola (Muzej z a umjetnost i obrt) itd. ali i prve portrete poznatih i ugled nih ljudi . posljednji sudac Gradeca. najprije pod atorima. I prvi zagrebaèki kavanari. Prvi kazali ni kritièar u pokretu mladih na r azmeðu stoljeæa. koji su svoje kavane. Janko Kamauf. Nijemci. bio je Slavo-! nac porijeklom iz poljske plemenita ke obitelji. s najdu im stan em u cjelokupnoj povijest i te institucije gradske vlasti (od 1892. koji je skladao glazbu za poznatu Gaj evu budnicu »Jo Hrvatska nij propala«. do 1904. koju su njegove kæeri vodile sve do ranih sedamdesetih dvadesetog stoljeæa.. roðen nekoliko kuæa od Kamenitih vrata. Dolazili su don oseæi sobom robu (trgovci).. i vlakom. »Kraljevskim br odom». Prva kazali na nagrada prozvana je upravo po Demetru (Krle a je osvaja dva puta). Vladimir Lunaèek iz mje ovitog je braka: ot ac Ceh. koji na poziv grofa A mbrozija Vraniczanvja dolazi u Zagreb 1859. Tek kad se te godine spajaju u je dinstveni grad (zasluga za to pripisuje se banu Jelaèiæu). A veæina su bili Austrijanci. roðen je u Veneciji. Belgijanci. kojem je otac bio grèki trgovac. Za prvog zagrebaèkog kavanara imenom Valentiu s Horro zna se da je pravo graðanstva dobio 1756. na Gradecu zove prvi èovjek gradske uprave. Ivana K ukuljeviæa Sak-cinskog. dolazi iz Njem aèke... Razlog tome je to su Kaptol i Gradec sve do 1850. dugogodi nji kritièar. Moravci. pa su mnogi nara taji Zagrepèana tu nauèili prve plesne pokrete. intelek tualci) i kapital (poduzetnici). Prvostolnica. ime kojega se spominje veæ 1093.a Standl (Èeh). a zauzvrat jej ime Zagreba nosio u svom plemiækom pre dikatu . roðenjem je Slovenka. Za sve to su gradonaèel . Hrvatska i njezin glavni grad ne samo da nikad nisu propali. ali mnogi od njih. relativno kasno dobiva prvog gr adonaèelnika. na alost. Strossmavera. a porijeklom je Francuz. uz ostalo.

zabilje en je veliki datum. Obojica su odvjetnici. Adolf Mo inski te dr. ve e ih i ista palaèa. uz ostalo. Njih dvojica imaju vi e toga zajednièkog .. vr njaci (roðeni 1801. dapaèe. kad na dnevni red dolazi uvoðenje 117 volite li zagreb? prvog vodovoda. 1880.-1876. takav zalogaj sebi ne mo e priu titi. koji je. te fotomonografiju razr u enog grada jedan od prvih zagrebaèkih fotografa Ivan Standl.) Josip Hoffman . Na sjevernoj strani Jelaèiæeva t rga poèinju nicati reprezentativne palaèe. Za vrijeme Friganova mandata. na glavnom je gradsk om trgu sveèano otkriven Fernkornov spomenik banu Jelaèiæu. doba klasicizma. od komplika cija koje æe godinu dana kasnije preminuti. na uglu Duge ulice (Radi-æeva) Pongratzova. Mrazoviæu predbacuju da se nakon katastrofe povukao iz Zagreba. novo se gradi na ru evinama staroga. kome je u karijeri pomogao njegov zemljak iz Novog Vinodolskog. Grad je tih osamdesetih godin a poput feniksa. dogodilo se za Zagreb vi e toga to æe u povijesti grada ostati zabilje eno. gradnja kaptolske katedrale. a drugi dolazi iz Slavonije. poglavito na kulturno-povijesnim spomeni cima. kad ga nasljeduje odvjetnik Matija Mrazoviæ. nakratko. uvjerit æe se Mrazo-viæev nasljednik. u posjedu dviju palaèa na ju noj strani Jelaèiæeva trga. a u drugoj. Da u staroj poslovici koja ka e da je svako zlo za neko dobro. kao i cijele tada nje Monarhije . na funkcij i gradonaèelnika zamjenjuje Vjekoslav Frigan.nik i njegovo zastupstvo planirali i zacrtali potreban bi bio kredit od 400. sveèano je otvoreno Sveuèili te. Dolazak tog njemaèkog graditelja ostavit æe u Zagr ebu velikog traga. inaèe fi-j nancijski struènjak.-1887. u gradskom zastupstvu dogaða se raskol i o tar sukob. Na poèetku njegova mandata. voli se reæi da je gradonaèelnik koga je »voda odnijela«. a druga iz Medvednice. Wassertalova (danas Varteks ). Godine 1862. ali i mnogi uva eni gosti iz Hrvatske. na uglu Bakaèeve. koji je roðeni Zagrepèanin i prvi sveuèili ni profesor na toj najvi oj funkciji gradu. s tim daje prvi roðenjem Zagrepèanin. ban puèanin Ivan Ma uran iæ. na uglu O patièke i Demetrove (Kamauf æe je svome nasljedniku prodati). izredalo vi e gradskih mu eva (Mak so Mi-hiæ. Gradona-èelnièku funkciju obna a do 1879. na èije je otvorenje do ao sav kul turni Zagreb. stoljeæa. grad æe zadesiti katastrofalni potres. I Hoffmanov nasljednik Nikola Badovinac (1885. a na èelu njegove oporbe. U drugoj godini njegova mandata. ima pone to i istine. na ug lu Trga i Bolnièke (Gajeva). da bi 1930. Jedna je stran a bila za crpljenje vode iz savske nizine. Stjepan Vrbanèeviæ. Dragutin Ceku i Pavao Hatz).-: Kamaufa. a Senoi prepustio da danonoæno optrèava naj ugro enije predjele grada i popisuje tetu. a koj e je za nj projektirao najpoznatiji zagrebaèki arhitekt iz. po ten i odan gradu. kuæevlas niku.).). Zagreb je s Europom povezan p rvom eljeznièkom prugom. Barto l Felbinger. uz ostalo. Najprije tzv. Posljedice takvog nesebiènog rada Senoa æe platiti te kom prehladom. Obrtna kola (danas Muzej za umjet nost i obrt).na Katarinskom trgu 1874. d du e. Uz znaèajnije graðevinske zahvate u urbanistièkom tkivu grada. U njegovu mandatu zavladala je groznica gradnje. gradonaèelnik (od 1881. Kako Andije-viæeva strana po bjeðuje. na njenom mjestu bio podignut hotel »Milinov«. a na njegovo je mjesto izabran A ndrijeviæ. Dvije godine kasnije. Mato Mikiæ. Gradonaèelnik Vo nèina bio je pristalica ideje gorskog crpili ta. koja je zas tupala nizinsko cr-pili te. koju pr ojektira glasoviti Hermann Bolle. Rijeè je o vrlo imuænom graðaninu. ne samo za Zagreb. iz po e kog kraja. odakle su i jo dvojica gr adonaèelnika.000 forinti. koji æe ostati u pamæenju kao vrlo poduzetan. ali siroma an Zagreb na polovici 19. Stanko Andrijeviæ. na ao se dr.). Jedna se odr ala do na ih dana (na dana njem broju 15). Vonèina èasno odstupa s gra-donaèelnièkog trona. posljednji gradonaèelnik u biv oj jugoslavenskoj dr avi. pro i . do 1885. od kojih u sjeæanju najvi e os aje (i ulicu usred grada dobiva) Pavao Hatz. te arkade na Mirogoju. dvije godine kasnije na nekada njem marvinskom placu (na mje stu dana njeg HNK) prireðena je Prva gospodarska izlo ba. tj. inaèe publicista i politièkog pisca. sudjeluje u tom potresom probu-i ðenom graðevinskom poletu. nego i za cijelu Hrvatsku . dana nji »Dubrovnik«. Za gradonaèelnika Ivana Vonèinu (1874. iste godine u gradu ordina ciju otvara prvi gradski zubaru U meðuvremenu se na gradonaèelnièkoj fotelji.. bila je poznata Velika kavana. o kome æe nam za pise ostaviti knji evnik i gradski zastupnik August Senoa. a 1866. Za Mrazoviæa se mo e reæi da je najtu niji gradonaèelnik u starom Zagrebu. a nasuprot. u kojem ivi tek sedamnaest ti suæa du a. Njegovo je djelo.

ruje se vodovod i formiraju nove ulice - Gajeva, Vojnièka (danas Amru eva), Bo koviæeva, Petrinjska, produ enje Palmotiæeve, Kaèiæeva, Prilaz i Mlinarska. A znaèajan civilizacijs ki dogaðaj toga doba svakako je - telefon. Iako je poèetak telefonije u Zagrebu pozn at veæ od 1881., prvih trideset graðana kuæni prikljuèak dobiva 1887., a telefonska cent rala je jo u privatnim rukama i to æe ostati sve do 1893., kad je preuzima grad, sa da veæ moderna urbana sredina, na èelu koje je jedan od najpoznatijih gradonaèelnika i z cjelokupne gradonaèelnièke galerije dr. Milan Amru . Kako bi se za svakog gradonaèelnika mogao dodati poneki pridjev, Amru æe ostati pozna t ne samo kao veliki krtac, kakav ga glas bije, nego i kao èovjek koji je opsjednut idejom da Zagreb osvijetli elektriènom rasvjetom. Veæ u svom prvom dvogodi njem manda tu, i dovodi u Zagreb iz Amerike Nikolu Teslu, ne bi li svjet- j ski znanstvenik pomogao svom gradu pri uvoðenju elek- I trike. Amru æe, meðutim, morati prièekati svoj d rugi i mandat, kad æe 1907. grad i njegov gradonaèelnik 1 do ivjeti svoj najsvjetliji trenutak. O prvoj uliènoj rasvjeti novine æe odu evljeno pisati kako je »trg rasvijetlje n kao plesna dvora«. Amru je prvi gradonaèelnik koji se vozi konjskim tramvajem (1991 .) Kako nije imao potomstva, sve svoje imanje, dvije velebne palaèe na Zri-njevcu, ostavlja gradu. A imanje u Klinèa selu gradu pripisuje jo za ivota. Kako je po stru ci bio lijeènik, velika mu je elja bila da grad dobije i Medicinski fakultet, to æe te k do ivjeti njegov nasljednik. Amru u se pripisuje i jedna bizarna ivotna epizoda. U oporuci æe izraziti elju da mu kad umre, za svaki sluèaj (!), iglom probodu srce, a to je, navodno, i uèinjeno. Panièno se 118 gradonaèelnici bojao da ga u lijes zatvore a da je pritom samo zamro, kako se to u to doba znal o dogaðati. Adolf Mo inski je po du ini mandata apsolutni rekorder meðu zagrebaèkim gradonaèelnicima. Naèel-nikuje u kontinuitetu èak 12 godina, i to od zavr etka Amru eva prvog mandata 1892 . pa do njegova drugog mandata 1904. Njegovo kapitalno djelo je skretanje potoka Medve èaka istoèno od Jelaèiæeva trga, te njegovo prekrivanje. Uvodi prvu gradsku kanaliz aciju, koju dr i temeljnim zahvatom i preduvjetom za razvitak modernog grada. Za n jegova mandata formirane su do dana dana njeg najvelegradskije i najdopadljivi-je gradske vizure na nekada njem Marvinskom placu sagraðeno je Hrvatsko narodno kazali te , a na zapadnoj strani velebna zgrada Realne gimnazije (danas Mimara), te se for mira najreprezentativniji gradski trg s prepoznatljivom kupolom Umjetnièkog pavilj ona Trg Franje Josipa, danas Tomislavov trg. Iako se Mo- inskom pripisuje najuspje n ije razdoblje Zagreba, mora se priznati da je veliku pomoæ i potporu imao u jednom od najlucidnijih i najutjecajnijih politièara svoga doba - Izidoru Kr njavome, koji je, kao Khue-nov ministar za nastavu i bogo tovje, izravno zaslu an za gradnju Kaza li ta i Realke. Janka Holjca (1910.-1917.), koji je medu gradonaèelnicima po struci prvi arhitekt, zovu ratnim gradonaèelnikom, buduæi da Prvi svjetski rat traje tijekom njegova cije log drugog dijela mandata. Prije poèetka svjetske kataklizme, uspio je sagraditi v elebnu secesijsku zgradu Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruliæevu trgu, sveèano ot vorenu 1913., a godinu dana kasnije otvara i Kemijski laboratorij na Maruliæevu tr gu. Holjac se, kao gradonaèelnik, veæ na samom poèetku mandata, meðu prvima vozi elektrièn im tramvajem. Na gradonaèelnièkoj fotelji Janka Holjca nasljeðuje Stjepan Srkulj, ali kako je to nje gov prvi dvogodi nji mandat, mjesto za ovu malu gradonaèelnièku kroniku prepustimo Vjekoslavu Heinzelu, takoðer arhitektu i roðenom Zagrepèaninu, kao to je to i Holjac. Za Heinzelovo razdoblje kronike govore kako je Zagreb »gazio naprijed am erikanskim koracima«. Za svog.osmogodi njeg mandata Heinzel se uistinu pokazao kao j edan od najuspje nijih gradonaèelnika, veliki kreator i realizator modernog Zagreba, koji se u njegovo doba iri na sve strane. Nièu cijele nove gradske èetvrti: Pe èenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovèica, Si-geèica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongraèevo, 119 volite li zagreb? Rebro, predjeli luksuznih vila na Medve èaku itd. Osim toga, gradi ili nadograðuje kole , ambulante, bolnice (sedam bolnièkih zgrada na Zelenom brijegu), javna gradska ku pali ta na Kvaternikovom trgu i u dana njoj Nazorovoj, pro iruje Prolaz Tu kanac i zapoèin je graditi Tr nicu Dolac, te Klaonicu u tada njoj La èin-skoj ulici, koju pro iruje i komp

letno ureduje, a koja æe se kasnije zvati Sajmi nom, a danas, naravno, nosi njegovo ime Heinzelova. Za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela govorio se da ga visoka poli tika nimalo ne dira, da èak ni ne zna kako se tko od ministara i èlanova savezne vla de u Beogradu zove. A objema je rukama nemilosrdno zahvaæao u dr avnu kasu i podizao enormne kredite, a kad bi sa strane èuo prigovor tko æe to otplatiti, on bi samo od mahivao rukom i znao pro-mrmljati: »Netko veæ bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepèa nima!«. Privatno je bio veliki ljubitelj raznih portova, posjeæivao nogometne utakmic e i teniske meèeve. Sam se vozio motorom, èak sudjelovao u mo-to-trkama, ofirao autom obilom (vlastitim) i letio avionom... Konstitucijom je bio jedan od najkorpulent ni-jih iz cijele gradonaèelnièke galerije. Kad smo veæ na izgledu gradonaèelnika, a kronologijom dolazimo do Stjepana Srkulja, koji drugim mandatom nasljeðuje Heinzela, odmah skrenimo pozornost na du inu njegovi h brkova iliti mustaca. Po tome je bio rekorder. Roðenjem je bio Vara dinac, a po pr ofesiji profesor i publicist. Srkulju pripada èast da se proslavio sveèanim otvorenj em dviju va nih gradskih institucija, koje je osmislio i zapoèeo njegov prethodnik H einzel Tr nice Dolac i Klaonice. Istodobno dovr ava odvodni kanal Zagreb - Ivanja Re ka, te gradi podvo njake na Savskoj i Selskoj. Na Jelaèiæevu trgu ru i staru bolnicu, os niva Statistièki ured i pokreæe Gradski vjesnik. Prvi je, i jedini, gradonaèelnik koji se prihvatio i pisanja Gradskog vodièa. Srkulja nasljeðuje dr. Ivo Krbek, jedini akademik iz gradonaèelnièke galerije, a kad s mo veæ kod titula i zanimanja, onda dodajmo da smo na èelu grada imali i bankara. To je Krbekov naslje dnik, dugogodi nji ravnatelj Gradske tedionice Rudolf Erber. Ali i mesara. To je Iv an Werner, koji naèelnikuje za vrijeme tzv. NDH. Iako je, kako zapisuje Josip Horv at u knjizi Pre ivjeti u Zagrebu, imao smisla za komunalna rje enja i organiza-torsk og duha, uz njegovo se ime, s obzirom na zanimanje, lijepe mnogi masni vicevi, k oji æe se kasnije prenijeti na jednog od komunistièkih gradonaèelnika. Prvi poratni gr adonaèelnik je Dragutin Sajli, za èijeg je mandata pod okriljem noæi 1947. s tada njeg T rga Republike brutalno maknut spomenik banu Jelaèiæu. Nasljeduju ga po jednogodi njem mandatu Mika Spi-ljak, Milivoj Rukavina i Mirko Pavlekoviæ. Tada slijedi dugo i je dno od najznaèajnijih razdoblja za Zagreb. Punih jedanaest godina na èelu grada slav ni je Veæe-slav Holjevac, za kojeg, ne bez razloga, ka u da je jedini gradonaèelnik me du komunistièkim predsjednicima. I, svakako, najveæi vizionar od svih gradonaèelnika u povijesti. Holjevac je premostio Savu Mostom slobode, preselio Zagrebaèki velesaj am sa Savske ceste u Novi Zagreb, te na ju noj strani Save sagradio cijeli jedan n ovi grad sa stambenim naseljima, koji se zove Novi Zagreb i danas je po broju st anovnika najveæi grad u zemlji, naravno poslije samog Zagreba! Koliko je Holjevac napravio za Zagreb i koliko su mu za to Zagrepèani ostali zahvalni, najrjeèitije gov ori bronèani spomenik u naravnoj velièini, okrenut, naravno, na Novi Zagreb, to je uj edno i jedini spomenik jednom zagrebaèkom gradonaèelniku. Iako nasljeðivanje vi e nego u spje nog i karizmatiènog Holjevca nije bila laka zadaæa, s vi e ili manje uspjeha gradom nastavljaju rukovoditi Pero Pirker. Nakon njega kao vr ilac du nosti gradonaèelnika d olazi Ratko Karloviæ, a potom u gradonaèelnièku fotelju zasjeda Josip Kolar, koji nako n »hrvatskog proljeæa« 1972. mora odstupiti, a s èetverogodi njim mandatima nasljeðuju ga I o Vrho-vec, te Ivo Latin. Potom slijedi serija jednogodi njih 120 gore: Janko Kamauf (1851.-1857.) Pavao Hatz (1872.-1873.) Milan Amru (1890.-1892., 1904.-1910.) sredina: Adolf Mo insky (1892.-1904.) Stjepan Srkulj (1917.-1919., 1928.-1932.) Vjekoslav Heinzel (1920.-1928.) desno: Marina Matuloviæ Dropuliæ (1996.-2000.) Milan Bandiæ (2000.-2002., 2005.-) volite li zagreb? mandata, u kojoj se redaju dr. Mato Mikiæ, Aleksandar Varga, Zorislav onje i Tito K osty. Ponovo je izabran Mato Mikiæ, koji koristi dva uzastopna dvogodi nja mandata,

od 1986. do svibnja 1990. Kako se Mikiæevo naèelnikovanje podudara s Univerzijadom 1 987., kojoj prethodi veliki graditeljski polet, za dr. Mikiæa se voli reæi da se, na kon Holjevca, najvi e na-presijecao sveèanih vrpci i postavljao kamena temeljaca. Dr . Mato Mikiæ, predstavnik starog re ima i dr ave, smjenom vlasti i ispostavom nove dr av e, na civiliziran naèin kljuèeve grada predaje prvom gradonaèelniku glavnog grada samo stalne dr ave, Borisu Bu-zanèiæu. U Buzanèiæevu mandatu, u kojem je jo na snazi stari soci alistièki ustroj grada, i u kojem, uz Gradsku skup tinu, funkcionira i Izvr no vijeæa (p redsjednik Izvr nog vijeæa mr. Mladen Vedri ), sredi te se grada pretvara u veliko gradi li te, jer se temeljito rekonstruiraju najprije Frankopanska, pa Ilica. Istim temp om nastavlja novi gradonaèelnik mr. Branko Mik a, koji ureduje Vla ku i Juri iæevu u najst ro em sredi tu, a na periferiji lokalnu ulicu Gornji Bukovac, temeljitim ureðenjem, pr o irenjem i plinofikacijom, od lokalne ulice pretvara u magistralnu gradsku promet nicu, koja spaja sjeverozapadno podbre je s jugoistoènim dijelom grada, s Dubravom i Sesvetama. Mik a postavlja i kamen temeljac za prvi strani trgovaèki centar, Import anne na Starèeviæevu trgu. Zamjenjuje ga "Marina Matuloviæ Dropuliæ, koja u povijest ula zi kao prva ena u gradonaèelnièkom lancu. Za njena mandata ureduje se Ribnjak i Maruliæev trg, sa spomeni-j kom ocu hrvatske knji evnosti Marku Maruliæu. Grad dobiva jo jednu kazali nu kuæu Kazali te »Tre nja«, j rje ava se go r u gradskom prometu: Slavon-' ska i Ljubljanska avenija spojene sa gradnjom pod vo njaka ispod Savske. Potom na èelo grada dolazi Milan Bandiæ, koji nakon svog prvog, skraæenog, mandata, vlast prepu ta svojoj stranaèkoj kolegici i drugoj gradonaèelnici u povijesti, Vlasti Paviæ. Za njena mandata zapoèeta je gradnja Muzeja suvremene umje tnosti u Novom Zagrebu, dovr ava se podvo njak Culineèka - i Branimirova, sveèano otvara javna gara a »Langiæ«, a j dovr eno je i skijali te na Sljemenu, koje je zapoèeto jo za B Bandiæ nastavlja s probijanjem Brani-mirove, te s gradnjom Muzeja suvremene umjet nosti. Gradonaèelnik u kratkom roku otvara Jankomirski most i novoureðeni Bundek, ka o prethodnicu dugoroènog programa pribli avanja grada Savi. Po gradskim ulicama prov ozili su prvi sofisticirani niskopodni tram- ; vaji domaæe proizvodnje. A u cilju smanjenja tro kova i veæe efikasnosti, razjedinjena gradska poduzeæa, i po uzoru na Beè, objedinjena su u zajednièki gradski ! Holding za upravljanje gradom (prvi predsje dnik Uprave Slobodan Ljubièiæ). Aktualni gradonaèelnik upravo obna a treæi mandat, pa se p o broju mandata pridru uje rekorderima meðu svojim prethodnicima, Mo- inskome, Heinzel u i Holjevcu. 122 gradonaèelnici 123 okus zagrebaèke tradicije

Pij malo, pijprovjereno, staro, tradicijsko i zagrebaèko. ivjeli! U tako formuliran oj zdravici, s èa icom »Badelova« piæa u ruci, nazdravili smo vi e nego dugoj tradiciji alk holnih piæa s kojom se Zagreb mo e podièiti. Jer gotovo da i nemamo sliènog primjera tak o duge tradicije i kontinuiteta u gospodarstvenom Zagrebu. Iste 1862., kad je ot vorena prva tvornica alkoholnih piæa i likera, a na koju se, uz »Pokornvja«, »Patrie« i »Ar a«, naslanja dana nji »Badel 1862«, od znaèajnijih proizvoðaèa grad ima samo Ko aru, Paroml upravo se gradi Gradska plinara. Iste godine Zagreb, u to doba jo mali, blatnjav i Senoin gradiæ s jedva devetnaest tisuæa du a, tek dobiva prikljuèak veæim europskim sred i tima, i to eljeznièkom prugom koja je prvi put zaju kala u Zagrebu, nagovje tavajuæi tak razdoblje novog procvata i rasta grada. Prometno povezivanje Zagreba pospje uje veæi i br i dotok ljudi, roba, kapitala i idej a, to je vjerojatno i razlog da gradonaèelnik Vjekoslav Frigan uspijeva rije iti mnog e goruæe gradske probleme, koje mu je u nasljedstvo ostavio njegov prethodnik na g radskom kormilu i prvi zagrebaèki gradonaèelnik (izabran 1851., nakon spajanja Grade ca i Kaptola u jednu cjelinu), Janko Kamauf. Gradonaèelniku Friganu bilo je jasno da je temelj za razvitak grada podiæi razinu higijenskih uvjeta ivota u gradu, pa z ato smjesta s istoène strane Harmice (na mjestu dana nje Glavne po te i Kurelèeve ulice) odstranjuje staru biskupsku klaonicu i sanira ju nu stranu Trga po kojem jo gaca stoka do marvinskog placa na dana njem Zr inskom trgu. Dr eæi se regulacijskog plana, koji je odmah dao izraditi i koji je ima o zadaæu omoguæiti plansko irenje grada prema jugu, Marvinski æe plac pretvoriti u park Zri-njevac, a od glavnog trga do Zrinjevca probit æe ulicu Marije Valerije (Pra ka)

, te na zapadnom dijelu Ilice prema jugu dana nju Gunduliæevu ulicu. Na komunalnom i ivotnom planu takvog grada, koji jo nema ni jedan javni kulturno-p ovijesni spomenik (Fernkornov Jelaèiæ bit æe postavljen èetiri godine kasnije), naravno da novinski oglas, koji svojim sadr ajem i stilom pripada samim poèecima marketin kog duha to nam prodire iz velikih gradskih sredi ta Austrougarske, izaziva malu senzac iju i veliko zanimanje kod dijela pismenih Zagrepèana u onih nekoliko starih kavan a koje dr e novine na bambusovim stalcima iliti zeitungschtenderima. »Javljajuæi potpisani tovanom obæinstvu i ovda njem i vanjskom da smo visokim poglavarstv om po-vla æeni da u Zagrebu uredimo i otvorimo tvornicu likera, rozalia, ruma i octa (kvasine), dajemo uljudno na znanje da smo ju, ne bojeæi se nikakvog nadmetanja, zbilja otvorili u Vla koj ulici br. 106, gdje smo i skladi te za izvoz uredili...« Tek to je prva hrvatska tvornica likera, preteèa dana njeg Badela 1862, otvorena, na taj se prvorazredni gradski dogaðaj osvræe, u to doba popularni, Kre iæev èasopis Na e gore list, koji donosi uistinu dojmljiv opis: 124

okus zagrebaèke tradicije »U Zagrebu, stolnom hrvatskom gradu idjahu neke nedjelje u Jurjaves (Maksimir op. a.) na etnju Laskom ulicom (Vla ka, naravno) dva surka a njemaèki se razgovarajuæ; prolaz uæi mimo kuæe gdje su gg. Mi-hiæ i Sabljiæ otvorili tvornicu likerah, ruma, vinovca itd. Nov velikim pismeni udaren natpis udari im u oèi, jedan od njih zapita: 'Wos izdt en tos tvornica, na to mu drugi brzo kao vje tak odgovari: 'Die Beidinung mit liqer ?...« Na sveèanom otvorenju prve hrvatske Tvornice alkoholnih piæa i likera nazoèan je, nara vno, i sam gradonaèelnik Frigan koji æe za sedam godina svoga na-èelnikovanja (1861. 186 8.) ne samo nazoèiti, nego i pokrenuti, organizirati i ostvariti za grad vi e va nih g ospodarstvenih, civilizacijskih ili èisto psiholo kih projekata. Tako æe 1864. organiz irati Prvu hrvatsku gospodarsku izlo bu na tada njem Sajmi tu, kasnije Kazali nom trgu, danas Trgu mar ala Tit a. Izlo ba je gospodarstveno i politièki irega opsega i znaèaja, a to sugerira i njen sl u beni naziv »Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izlo ba«, a imala je, kako kronike bil je e, »32 odjeljenja i oko èetiri tisuæa eksponata«. Medu izlo benim eksponatima, uza svu s lu fotografija, slikarskih mapa, dokumenata i crte a, èak i skladateljskih partitura (prva hrvatska opera »Ljubav i zloba«), potom ive i i stoke, strojeva i prehrambenih p roizvoda, ali i uzorci likera Tvornice likera iz Vla ke ulice. Ne treba ni spominj ati da je za uzvanike i goste uprilièena i degustacija na ih likera. Dvije godine kasnije Zagreb i Hrvatska nazdravljaju velikom kulturolo kom i politièk om dogaðaju: cijeli Zagreb, predvoðen gradonaèelnikom Friganom, te deputacije iz razni h hrvatskih krajeva i cijela hrvatska vlast na èelu s banom Pejaèeviæem, sveèano otkriva ju prvi zagrebaèki umjetnièki spomenik, Fernkor-nova Jelaèiæa na konju s isukanom sabljo m, dogaðaj koji je ovjekovjeèen na prvoj masovnoj fotografiji Zagreba i Zagrepèana jed nog od prvih zagrebaèkih fotografa Franje Pommera. Iste 1866. godine Zagreb obilje ava jo jedan civilizacijski dogaðaj: proradio prvi gr adski zubar. Prije toga zube su u bolnici na Jelaèiæevu trgu lijeèili lijeènici opæe praks e, a vadili ih kirurzi, to, naravno, nije odgovaralo naèinu modernijeg lijeèenja zuba , koje se primjenjivalo u ostalim veæim i naprednijim gradovima Monarhije. Prvi za grebaèki stomatolog zvao se Josip Hafner, èiju tehnologiju vaðenja zubi kronièar ovako o pisuje: »Naravno da se zub nije vadilo pomoæu kokaina da ne boli, i onako, sjedni na stolac, a Hafner ti tobo e pregledava bolesni zub, nevidljivo bi na njega polo io s voje mrzlo eljezo zubarska klije ta i dok si samo zajauknuo, zub je veæ bio vani... R ana se, naravno, ispirala rakijom ili jakim likerom...« 125 volite li zagreb? Na najvi oj razini s èa icama zagrebaèkog likera kucnuli su se hrvatski akademici prigod om sveèanog otvorenja JAZU-a (danas HAZU) 27. srpnja 1867. u Dvorani Narodnog doma u Opatièkoj 18. Sveèanosti je prisustvovao i gradonaèelnik Vjekoslav Frigan, koji je u toj istoj dvorani 1862. - koje li podudarnosti s poèetkom proizvodnje zagrebaèkih alkoholnih piæa! -zamalo bio svrgnut s gradonaèelnièkog stolca. Na nekoj zabavi s ples om u spomenutom gornjogradskom Narodnom domu, gdje se toèila i estica tek otvorene i u novinama reklamirane prve zagrebaèke Tvornice likera, na gradonaèelnika se Friga

Neko vrijeme bio je upravitelje m pivovare varo ki komornik Franjo Fabi-janec. kako bi se to dana njim politièkim rjeènikom reklo. koholnih piæa. a zacijelo nisu zagrebaèke èuvene gorice. europski orijen-. Godine 1774. Gracijan Mihiæ i Eugen Sabljiæ. ali o kakvoj je proizvodnji rijeè.« ] Kao uva eni graðanin i struènjak. destileriju). kraj je i negda njeg i ndustrijskog carstva Arko. pret eèu danas popularne »O ujaèe« iliti »Zuje«. Prvu tvornicu likera pokrenula su i otvorila. ali i pouèava te dru ge potièe u svojim broj-l nim napisima. dakle. gospodarskom i politièkom ivotu Zagreba i dr ave. koji je veæ bio promaknut do varo kog kapetana. Domaæi su plemiæi doveli iz Po una pivo-kuhara. Pokornv je svoju tvornicu likera ure dio u uzornoj klasicistièkoj zgradi s posebnim proizvodnim pogonima na uglu Maksim irske i dana njeg Kvatriæa. a u koji je ugraðen poslovni moto. vlasnik vla koulièke tvornice alkohola. odluèila je zag rebaèka opæina da za 950 forinti prekupi pivovaru. bogat i utjecajan. ali i nje. : Tamo gdje je Franjo Pokornv. Na jednom mjestu pi e: »U na ih vino-1 gradih za kopano je golemo blago i obilato vrelo dob-.i skim koracima. nastavio je tamo gdje su . U Zagrebu se piva proizvodi mnogo prije otvoren ilièkog industrijskog kompleksa. stao. uèi od naprednijih. No posao mu nije uspijevao. nastav io je Vladimir Arko.tradicija je tradicija! . putuje. mo emo podiæi i èa u ili kriglu zagrebaèkog piva. Putujuæi svijetom i prateæi suvremena dostignuæa. Vladimir Arko je. pa nam daje sliku o toj varo koj pivovari. ime kojega æe po stati sinonimom zagrebaèke i hrvatske proizvodnje alkoholnih piæa i vina. Uspje an. istra-.i gova vlasnika Vladimira Arka osobno (izv r io je samo-. te nakon Drugog svjetskog rata »Marijan Badel«. dakle. pa je tako bio i na èelu H rvat. dodu e malu i primitivnu. Cvijiæ u Jutarnjem listu 1924. participirao u dru tvenom. za titni znak. naravno . prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju piva. P okornv je svakako najmarkantnije ime u cjelokupnoj zagrebaèkoj povijesti proizvodn je estokih alkoholnih piæa i vinarstva. ubojstvo). dvojica zagrebaèkih poduzetni ka. njegovi slavni prethodnici zavr ili. a taj je nedaleko upnoga dvora uredio malu pivovar u. filozof ska sentenca Pij malo. Kad je on imenovan gradskim senator om. da Zagreb gazi upravo ameri kan. sveèano otvara i Za grebaèka pivovara u Ilici. Arko je u Vla koj ulici us pio stvoriti najveæu i najuspje niju tvornicu alkoholnih piæa koja je opskrbljivala ta da nju Jugoslaviju. Ova . èovjek koji je malu neuglednu tvornicu uzdiga o do najveæeg hrvatskog izvoznika piæa. mo da nije bila zgodna zdenaèka voda. èak se i jedna gornjogradska ulica zove Pivarska (d anas Basarièekova). rostanja.. gdje se u Se-' noinu Zagrebu ezdesetih i sedamdesetih godina odigrava cjelokupni dru tveni ivot grada.. paèe. a na kojoj æe izrasti nekoæ moæna i slavna tvornica Arko. Franjo Pokornvj rado je viðen gost u najotmjenijim zag rebaèkim kuæama i palaèama zagrebaèkih plemenita a. te ima na br izi svu varo ku imovinu. Pokornv sa svojih putovanja donosi najmodernija tehnolo ka rje enja. Pokornv. Drugi svjetski rat. Izrastao na tako bogatoj tradiciji u proizvodnji al. izla e.): »I Pivarska ulica ima s voju pro lost. A od 1892. i izvoz) legendu i . Tom pr igodom je Franjo Smidt. predao je godine 1753. jer se upravo te godina (Zagreb iste godine dobiva velebnu zgradu Glavnog kolodvora i tvornicu kave »Franck«). a gdje je danas . naime. zuje. pronoseæi tako kroz j pokoljenja zagrebaèkih i hrvatskih u ivalaca i potro aèa (tu valja pribrojiti.. meðutim. m ajstora Franju Tobasija'Hosza. kao to znamo. kao pionir domaæe proizvodnje estokih piæa. Bilo je to godine 1740. i sam ponikao iz obitelji u kojoj je proizvodnja alkoholnih piæa obiteljska tradicija (otac mu j e na Kaptolu dr ao.. kolovan.. pij dobro to se dosad. i to plesom zvanim vvalzer! Gradonaèelniku nije preostalo nego da posegne za bocom likera. ali proslavit æe je Franjo Pokornv.na. uvijek vi estruko vraæalo 126 okus zagrebaèke tradicije Uzdravlje za sve lijepo i vrijedno to se u starom Zagrebu dogaðalo. sastavljao potpun inventar koji je u zemaljskom arkivu saèuvan..j ske gospodarske komore. to ga je mjesec dana prije dobio na dar prigodom sveèanog otvorenja Tvornice u Vla koj ulici.»Mc Donald's«. utemeljujuæi viso ke standarde poslovanja i kakvoæe proizvoda. tiran. upravu u ruke novog komornika Adama Sirotnika. najbolje æe posvjedoèiti opis iz starih novina (Antoni-ja K. Badel 1862.. kako se za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela dvadesetih godina pro -j log stoljeæa govorilo. i danas njegov nasljednik Badel 1862. koje su davale plemenito vino. ali jo veæim koracima ili. obru ila skupina nazoènih hrvatskih mu eva zato to je plesnu veèer dopustio ot voriti njemaèkim èasnicima. obrazovan.

. kralj francuski. kuhinje. Nije u redu to su joj programi. U vrtu je u 127 volite li zagreb? posebnom paviljonu svirala vojnièka glazba domaæe pukovnije po izboru komande. Danas je Franck moderna indust rija s oko tisuæu uposlenih. Vidjelo se da uprava pivovare nije oèekivala tako mnogobrojni posjet pa o kakvoj podvorbi nije bilo ni govora. Badelu i Zagrebaèkoj p ivovari.. koji i bez reklamnog pretjerivanja. u godini proizvede vi e od dvadeset tisuæa tona razlièitih proizvoda. U veèer bilo je na tisuæe ljudstva u vrtu.nekoliko je puta u meðuvremenu modernizirana. pa se predmeti zabilje ili grotesknom nijem tinom. I to. èena za mamurluk i vaðenje fleka. paèe i od mnog o hvaljenog plzenjskog.. to se u Zagrebu toèe. Èe koj. To su bile: mere iz pleha. Fr anckovu kavu. Prostrani vrt. tavana (gornja bolta) i podruma (donja bolt a). otvara svoja postrojen ja u Zagrebu. jer su gust e hrpe okru ivale mjesta gdje se je toèilo pivo. Novo domaæe pivo mnogo se je hvalil o.i Nijemci. plehnate fla e. postaje sinonimom za sve gener acije kavopija do na ih dana. ali je unatoè tome bila i osta la najveæa i najmodernija tvornica kave na Balkanu. Vje taci i nevje e zadovoljno isticahu njegove vrline i prednosti pred tuðim pivima . a neke opaske latin tinom.. 'Izvrsno'.« Nakon vi e starih primitivnih pivovara na Gra-decu.Zagrebaèku pivovaru u Ilici 224. dodu e. a sav posjet od dva sata poslije podn e do dva sata u noæi raèuna se vi e od 8000 ljudi. Zagreb napokon dobiva i prvu m odernu industriju piva ..« Nakon malko pretjerane u ivancije u Pokornome.. nema. Belgijanci i Moravci. nepotrebno 'dajèare'. »Jo poèetkom 20. doæi æe nam alica) vruæe kave. srpnja 1892. imenom Valentius Horro. Kava je u Zagreb. u Zagrebu se spominje »caffeariu s«. Vrlo mnogo opæinstva ne na av mjesta vraæa e se u gr ad. koji æe postati sinonimom za grebaèke kave.i log to na i preci dugo nisu prihvaæali tursku kavu. pa je to vjerojatno raz. kao naru-.d. istina. kako se sve do 1945. koju u iliè-kom susjedstvu od iste 1892. do la mnogo prije Fran-' cka. Na damo se da æe ih uprava pouèiti o njihovoj du nosti. Jo u osamnaestom stoljeæu. tra-kurah vek ih i manj ih.se sastojala od gostionice. I to. 'oslasno'. odazivalo se gotovo kod svakog stola. isto tako ne bi smjelo biti da konobari i sluge. zo ve . bili njemaèki tiskani. bio je dupkom pun graðanstva iz svih slojeva glavnoga grada. zagrebaèke kave. Arku. toènije 1756. Uopæe se mo e *' reæi da je domaæe pivo sve zadovoljilo i da je prvi pokus izvrsno uspio. Mahom su to bili Austrijanci . a prije nego u SAD i Maðarskoj. koja je na zagrebaèkim stolovima prisutna stotinu i èetrnaest godina. kao i svi ostali kava. a pogotovo zagrebaèko g tr i ta.. naravno. Italiji . 'jako dobro' i 'ba je teèno'. elio je svome narodu takvo blagostanje da nedjeljom b ude na svaèijem stolu koko u loncu.i nari koji su u osam naestom i devetnaestom stoljeæu' poslovali u Zagrebu. koji su se dijelili. Kovaèiæ).. Gr aðanstvo je u kavanama pilo bijelu kavu i kapuciner. izvje æuje: »Juèer poslije podne otvorena je sveèanim naèinom nova pivovara. a osobito pod veèer.« Tako se u jednom letku s poèetka 20. Da to da nije bilo hrvatske nomenklature. Zagrebaèka tvornica Hinko Franck Sinovi d. Tvornica Hinko Franck Sinovi d. proizvodi prva za grebaèka tvornica kave i kavovine Hinko Franck. kavanar. to su kod toèenja piva. Bilo je paèe mnogo vje taka optimista koji su posve ozbiljno tvrdili da je ovo pivo bolje od svakog drugog piva. Cijelo su poslije podne. veæ si s vatko sam morao sve priskrbljivati. vicarskoj i Rumunskoj. a poznato je samo da je u Zagreb do ao iz Europe. stoljeæa reklamira ilièki Franck. vozila bezbrojna tram vajska kola opæinstvo do nove pivovare. Ta njemaèka tvrtka. Patriji. iako svaki put uglavnom otpisan im strojevima iz veæih sestrinskih tvornica u Europi. . koji su svojim asortimanom prilagoðeni tr i tu i znatno prema uju osnovnu pro izvodnju kave i kavovina. Osim to je glavni opskrbljivaè domaæeg. f armu. naravno. O tom velikom dogaðaju za Zagreb Obzor 13. jedan od najveæih u Zagrebu. ali je svojim trudom postigla da je sada u svakom domu barem jednom na dan alica bijele kave na stolu. irajzlina za molcanje p enice. nakon tvornica u Austriji. 128 okus zagrebaèke tradicije stoljeæa turska se kava kuhala samo na sajmovima i pili su je uglavnom seljaci.« (K. Pod veèer bila je tolik a navala opæinstva da je trebalo mnogo napora da si mogao doæi do èa e piva. u kojoj su u ivali na i istoèni susjedi. tj... kojega se podrijetlo ne zna. »Henrik IV. Zadovoljstvo i radost zrcalila se je na svaèijem licu to je na domaæi proizvod tako dobro uspio..d.

Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavno m ruèno mije a smjesu za èokoladu i bombone. do kojeg æe pruga stiæi tri godine kasnije. pa do Zidanog Mosta i u Trst. stajala 7. 4. pa su tako Maribor. koji je devedesetih godina uspje no privatiziran. i ostvaruje. Julije Konig.. piva i kave.. vlakom u pro lost Prvi je vlak u Zagreb doju kao 1. S druge strane. na poèetku st oljeæa (1902. Nakon obilne konzumacije zagrebaèkih likera. Ljubljanom. koja se 1870. rujna 1886. Zove se Prva hrvatska tvornica kandit a Lachman. 129 vlakom u pro lost civilizacijske novosti iz starog zagreba ZAGREB GLAVNI KOLODVOR^.evoj (Branimirova) godine 1911. karamelu ili rebarce èokolade. A tri godine kasnije ugarsko-hrvatsko ministarstvo prometa gradi prugu i od Karlovca do Rijeke (nagodbom. Savom i Kupom lade su u Karlovac iz Slavonije i Banata dopremale ito.. Austrijanci i Èesi. U to doba Zagreb je veæ preko Siska bio spojen sa Slavonijom i Bosnom. Bjelovar æe jo morati èekati da i on bude eljeznicom pribli en hrvatskoj metropoli. recimo. Vinkovaca pa do Osijeka bit æe otvorena 1889. 1942. Kako je urbanistièkim planom u to doba industrijska zona bila predviðena uz eljeznièku prugu. prolazi kroz Kotoribu i Èakovec. listopada 1862. a istodobno od Ju ne eljeznice otkupljuje i prugu od Zagreba do Karlovca i tako postaje vlasnik cijele pruge od Budimpe te do Rijeke. Zagreb ima svoju tvornicu kandita. tako je i tvornica èokolade Union sagraðena u tada njoj Baro. Rijeka je pod ugarskim pa tronatom). proslavio je 95. a gubi Karlovac. dakle. Rasprava o rebi gradnje pruge Zagreb .395. do Karlovca. Zagreb æe se okoristiti utoliko to se rad a ideja za eljeznièko povezivanje s Budimom. pa do Zidanog Mosta poèinje 1861. Najuspje niji u tom poslu su Nijemci. Iz Zagreba sada vlak. iako se o potrebi eljeznièkog pove zivanja Zagreba s Beèom i Trstom raspravlja odmah nakon to 1846.). Karlovac je najjaèe tr govaèko sredi te u Hrvatskoj. a veæ godin u dana kasnije Zagreb je vlakom povezan s Trstom. Tako se do Graza sada dolazi prije i udobnije. ide preko Dugog Sela. Dvije godine k asnije vlakom se-nio e od Zagreba preko Vinkovaca do Mitrovice. zahvaljujuæi Dionièkom dru tvu Zagorske eljeznice. Mariborom. Veæ 1897. poznat i na sv jetskom tr i tu. Taj dugo oèekivani i sveèani trenutak doèekat æe 12. ali industrijska proizvodn ja èokolade i bombona u Zagrebu poèinje tek kad su spomenuti Konig i Slavoljub Deuts ch osnovali tvornicu Union. Vara din æe morati jo prièekati na prikljuèenje eljeznièkom prugom na Zagreb. Krievaca i Koprivnice za Maðarsku. C elje i Ljubljana sa eljeznicom mnogo prije povezani nego Zagreb. Kra eve bajadere danas su jedna od najtr a enijih poslastica sa svjetskih trgovaèkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatski h izvoznih proizvoda. tranzit robe skrenut je preko Zagreba. Jedan od èe kih me tara. nego. duhan i ostalu robu. kad je otv . prema Rudolfu Horvatu (Pro lost grada Zagreba.Franck. vina. Grazom i Beèom. pa preko Rume do Z emuna na jugu i Petrovaradina na sjeveru hrvatskog Srijema. a prvi vlak na toj relaciji krenut æe. obljetnicu. to se potom kolima po lijepoj Lujzijans koj cesti otpremalo dalje prema lukama u Bakru i Rijeci.). koja æe biti pu tena u pogon 1860. U meðuvremenu. Ta je pruga .322 forinte i 50 novèiæa. naime. taj na renomirani proizvoðaè.. Povezivanjem dvaju gradova eljeznicom do biva Zagreb. jer pruga od Budima do Trsta. Povezivanjem Karlovca s prugom. Uspostavom ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. jedan je od na ih najsigur nijih i najznaèajnijih izvoznika. A kako je Kras izrastao na dvjema starim zagrebaèkim tvornicama Unionu i Bizjaku iz Savske (osnovana 1926. rujna 1894.Vara din vodi se dvadesetak godina. Od Zagrepèana su v lakom prije putovali i Meðimurci. Do uvoðenja pruge 1865. unatoè nepovoljnoj konfiguraciji tla i potrebi probijanja tunela i gradnje vijadukata. dovr avane su pojedine dionice. poèinje gradnja prug e. te stjeèe pravo na usp ostavu jedinstvenog cjenika. drvo. Gradnja pruge od Siska preko Zagreba.. nije naodmet prigr isti tradicijski zagrebaèki keks. ali kompletna pruga preko Vrpolja.) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatki a. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguæe k onkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugar-skoj. koja æe austrougarsku metropolu s jadranskom lukom povezati tek jedanaest godin a kasnije.

ni sanjati mogli da æe taj isti kolodvor svrsi slu iti (i to kao jedini!) u dana njem milijunskom Zagrebu! 135 halo zagreb. tako se iz graðevinskog ureda na Vieænici mogu kod vodovodnog zden ca za kolodvorom. nu ovih dana doðoh sluèajno u graðevinski na ured na Vieænici. a u ponedjeljak je zapoèela rasprodaja pojed inih aparata za pretplatnike.orena pruga Kri evci Bjelovar. A to se velièine tièe. razgovarati jedan sa drugim. Moslavci. Meðimurci. Zagrepèani su se slu ili kolodvorom Sava ili Ju nim kolodvorom (kasnije Zapadni).... ba ka o da sjede u istoj sobi. Koliko god mislili na buduænost. a vrlo je jednostavno konstruiran. do gradnje Glavnog ko lodvora 1892. Centrala je bila na Krvavom mostu 2. avionima i osobnim automobilima. prvi put Narodne novine od 16. a potom i do Knina 1888. koja je. ali su graditelji mislili i na buduænost. ne gradi svaki dan. po zanimanju tipografa i novinskog urednika. srpnja 1925. Ta j telefon po ici spojen sa vodovodnom strojarnicom i kao to se telegrafièki obæi sa na jdaljimi krajevi. pa bi jednoga dana mogao postati branom irenja Z agreba prema jugu. Dr avni kolodvor èekao punih trideset godina. imaju veæ 1877. ti na i dragi preci nisu. podsjetiti da je Zagreb na Glavni ili. pruga se te ko i dugo probija kroz Liku do Zagreba. svoja tri kilometra daljine. travnja 1881. kako se isprva zvao. ona je svakako nadilazila svoje vrijeme. Primorci. putnièkih i poslovnih vlakova. èija se radnja dogaða u davna vremena. Instaliranje zagrebaèke telefonske mre e koraèa ustro naprijed. a pretplatnici s b rojem jedan i sa dva -Prva hrvatska tedionica i Tvornica ko e. Stvar mi se nije èinila za p raktièki ivot. nekada njeg suradnika Ljudevita Gaja. koliki narod i dandanas. Pojedini aparati povezani su jo juèer na centralu i m ogu veæ saobraæati s njom ili veæ s onim ureðenim postajama. isuvi e blizu grada (a grad je u to doba zavr avao sa zgradom JAZU/HAZU!). uoèi otvaranja centrale. Hercegovci i Slovenci. Prvu telefonsku centralu Zagreb æe dobiti 1886. u zgradi u kojoj je danas i knji nica »M. i to zahvaljujuæi poduzetnom duhu g raðanina Wilima Schwartza. Najdu e æe na vlak iz Zagreba. nu nek ako otajanstven od èovjeka. ali samo do S iveriæa.. pod malim naslovom Telefon donose izvje taj sv ojeg reportera: Takav èudnovati telefonièki aparat imadoh priliku vidjeti odmah s poèe tka. navodno. a ovaj bi moga o poslu iti svrsi i kad Zagreb bude mnogo veæi. biti produ ena i do Virovitice. te njihovim najavama putem razgl asa. Na prvu telefonsku centralu ukljuèeno je trideset pretplatnika. Koncem ovog tjedna mogli bi radovi na instaliranju biti dovr eni. unatoè autobusima. Centralni je ureðaj posve ureðen za slu bu. meðutim.) uvelike prigo varalo izboru lokacije. posijan je virus putnièke groznice koja je inficirala tolike generacije Zagre pèana. U prvi èas me je èudno prese-mitio glas dosta jasan. 134 vlakom u pro lost Zanimljivo je napomenuti da se veæ za vrijeme postavljanja pruge i gradnje dana njeg a Glavnog kolodvora prije toèno stotinu godina (gradnja poèinje 1891. koliki Slavonci. svakodnevno 133 volite li zagreb? sti e na Glavni kolodvor i s njega odlazi na sve strane! A upravo u tim dolascima i odlascima brzih. Iako oni prvi vlak.. Valja. Taj sretni dogaðaj spajanja Dalmacije sa Zagrebom dogodit æe se te k 17. Zagorc i. koji me da to veoma zanimao kako sam o njemu u novinama vi e puta èitao. Tek je nekoliko dana pro lo kako je proradila zagrebaèka telefonska centrala i kako je telefonski povezan mali broj pretplatnika. meðutim. Zagorka«. Od prikljuèenja Zagreba eljeznièkoj] mre i 1862. koja æe potom 1900. gdje opazih kav stroj. obavje tava Agra-mer Zeitung u broju od 22. èekati Spliæani. prosinca 1866 . koji danas slu i jo kao scenografija za snimanje stranih i domaæih filmova i televizij-! skih drama. Podravci. koga nevidim i neslutim i koji mi odgovara kao sredstv om nepojmljive èarolije. jer kolodvor se. Banijci. eto. molit æemo lijepo. a zagrebaèke se novine ogla avaju: 136 . Koliki su Dalmatinci u meðuvremenu vlakom stigli u Zagreb.. J. vi e kao igraèka.

malo je vi e od dvije tisuæe pretplatni ka. Godine 1896. / usprkos èestim o teæenjima brzojavnih ica. u dana njem aktualnome zagrebaèkom imeniku samo je Horvata n a tisuæu ili tri gusto otisnute stranice! Prvi u prvome telefonskom imeniku po abe cedi bio je Milan Accurti. prvi put Tek je pro lo nekoliko dana da je u Zagrebu uveden telefon i mo e se veæ sa sigurno æu reæi daje postao nu da. zove se Kri tof Je ek. a ilustracije radi.. Prve zagrebaèke telefonistice zovu se Betika Rih-tariæ. gdje æu èe æe na mom posjedu boraviti. G. Vladimir Muljeviæ.. u kojoj se kao glavni razlog navode èeste uliène demonstr acije. kad se na uvoðenju telegrafske linije Zidani Most Zagreb veæ naveliko radi. pustimo pusta naklapanja i prièe. nego jo iste godine kad Dvorska kancelarija u Beèu (15. samo godinu dana kasnije imao je odjeka i u Z agrebu. Ali. a razdaljina na kojoj se postavlja telegrafska linija iznosi 83.. Dokaz tome je da je broj pretplatnika narastao na 30. Taj epo halni izum izmi ljen 1839. Bell otkrio 1876. tj. dagerotipija (nazvana po francuskom izumitelju Dagguerreu). veljaèe) donos i dekret o uvoðenju elektriènih telegrafa i provoðenje Generalnog plana o gradnji tele grafskih linija i stanica. gotovo telegrafsko reagiranje hrvatske vlasti. to ga je amerièki fizièar A.85 kilometara. dijelio sudbinu civilizacijskih i tehnièkih otkriæa.. A slièno je bilo i s telefonom. iako je ostali tekst formulara na njemaèkoj g otici.halo zagreb. pi e dri Mu eviæ. toliko su napredovali. Pokazalo se to i desetak godina ranije.. U tom najstarijem telefonskom imeniku. prvog u Hrvatskoj i u jugoistoci nom dijelu Ev rope. oko telegrafskog povezivanja Zagreb a s Europom. \ I sam ban Jelaèiæ osobno je bio ukljuèen u radove. kad je u svijetu otkrivena foto grafija. to u odnos u na okolnost da su mnogo veæi gradovi sa 10 telefonskih postaja (prikljuèaka op. napisane su na hrvatskom. broj gara e i stana famoznog Ferde Budickoga. pre uæivati ili umanjivati. a. 137 brzojav bana jelaèiæa Sradostju sam primio va u viest. Dvojbe nema: telefon u Zagrebu ubrzo postaje potrebom. prosinca 1849.. dr. Njegov je pozivni broj 530. Za telefon je molbu svojeruèno napisao i knji evnik Ljubo Babiæ. Ko d toga valja podsjetiti na brzo. To su rijeèi prvog brzojava otprije stotinu i èetrdes et godina.. te spojen sa zgradom Banske vlade na Markovu trgu. idemo raditi. sa stanom u Skalinskoj ulici.. 1 Ne treba stoga zaboraviti da je Zagreb oduvijek bic sastavni dio Europe i ravnop ravno s njom sudjelovao u krèenju putova progresa. poznatiji kao Ksaver Sandor Gjal-ski. a prvi telefonski imenik iza ao je tek 1911. Vrhovni zeml jomjer. Sada smo u proljeæu 1850. daje 10.. izdalo nalog za gradnju telegrafa i pripremnih linija. koji. naime. a na broj 880 odazivao se poznati z nanstvenik prof. Na i su po tovani preci. Za najavu jednog od narednih poglavlja mo emo okre nuti broj 545. to æe se kasnije. zavr ene sve potrebne predradnje za ukljuèivanje telegrafa u Zagrebu. u Zagrebu je prvi aparat viðen samo tri godine kasnije. a autor prvoga na eg brzojava (èuva se u Hrvatskom arhivu) nije nitko drugi n ego ban Josip Jelaèiæ. to se vidi i po brojnim mo lbama za telefonski prikljuèak. koji se èuva u HP-muzeju. ) poèeli za Zagreb daje dobru svjedod bu. O tome nas izvje æuje prof. pogotovo nakon 1918. To je. u Parizu. radovi koji su zapoèeli u p tjednima 1850. koja ne èasi èasa. Laura Sekuliæ i Viktorija Soro nijeviæ. Medu pretplatnicima nalazi se nekoliko civ ilnih ustanova i ne mo e se dvoumiti da æe se i ostala dr avna i vojna nadle tva i uredi prikljuèiti na obæu telefonsku mre u. a po polo aju kraljevski dr avni odvjetnik. dopisom se gradonaèelniku obraæa oru nièar po staja s molbom za telefon. Tako su izgradnjom telegrafskog voda.. kako se vidi. kojim je obuhvaæena i Hrvatska. koji se u Zagreb dovezao prvim automobilom. rujna iste godine telegrafski vod do Zagreba dogotovljen.. uz ostalo. pi e da bi se na mjerodavnom mjestu u int eresu slu be ishodila dozvola da prikljuèak telefona sa centrale u Zagrebu na moj dv or u Gredicama. poduzima konkretne kora ke. imali sluha za civilizacijske novotarije svoj eg doba. Oton Kuèera. koji pi e kako je Bansko vijeæe Hrvatsk e veæ 29. in enjer koji rukovodi radovima. po-i 138 brzojav bana jelaèiæa . to prije izveden bude. dr.

Moralo se misli ti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali o d udaljenoga Ju nog kolodvora dolaziti u grad. k oji ga uvode veæ ezdesetih godina. da bi do 1875. nego u Vara dinu. Imao je.. 1857. Osijek i Slavonski Brod. znajmo da æe ga vuæi jedna konjska sila.6. naravno. visina 2. S uvoðenjem konjskog tramvaja Zagreb dosta kasni za velikim europskim gradovima. slu beno otvoren Slu bujuæi telegrafski ured. brzina oko sedam kilometara na sat. Vinkovci. a konj je o vratu imao i zvonce. Vukovar.8 metara.. Frankopanskom do Ilice tek 5.urivao radove. odakle ga je 1848. I tako je 28.5 i irina 1. Senj i Otoèac. Kolosijek je bio u i od dana njeg. do Maksimira 12. jo jedan nadimak. kad aljivi zagrebaèki list Biè donosi vijest: Tramvajski promet je veæ uveden ali. Daje barem po tanski promet èestito djelovao! Ali po tanski je ured u Zagrebu do 1848 . Europe i svijeta. ali je konjski jo godinu dana ostao na nekim sporednim prugama. nego tek poèetak komunikacijskog povezivanja hr vatske metropole s ostalim dijelovima Hrvatske. Sisak.. o èemu K. Tako je 5. Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novèiæa. Godine 1854. a telefonski godine 1888. a morzeovim signalima iz Zagreba u Beè odaslao ga je relegrafist Dragutin Stipetiæ. k ojim je upozoravao pje ake koji bi prelazili prugu. staviti stop. u Beèu. gdje se ban dr avnièko m slu bom zatekao. a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan. ban Jelaèiæ iz Beèa isto tako kratko uzvratio: S radostju s am primio va u viest. rujna 1850. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu. te izdao nalog zagrebaèkoj upaniji i gradu Zagrebu da pru e to veæu potpo u pri uvoðenju telegrafa. Prvi tramvaj na elektrièni pogon provozio je zagrebaèkim ulicama 18. O pokusnoj vo nji . najbolje se vidi iz opisa zagrebaèkih prilika toga doba u Pro losti grada Zagreba Rudolfa Horvata: Zagrepèani se dugo morahu zadovoljiti samo po tanskim prometom. rujna 1891. Grazu i Budimpe ti! Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremi ta na Savskoj (na mjestu gdj e je danas Tehnièki muzej) uz kazali te. eljeznièki 1862. zapisuje Kovaèiæ. imao samo jednog èinovnika za listovnu i jednog veæ nemoænoga starca za novèanu otprem u. a ðaci i vojni ci plaæali su pola karte. o èemu je banski namjesnik Len-tulaj (1774. Po ta je iz Beèa dolazila samo dva puta na tjedan! Ravnatelj svih po ta za Hrvatsku i Slavoniju nije stanovao u Zagrebu. Zagreb je najprije spojen s Beèom i Trstom. Uvoðenjem telegrafskog ureda 1850.-1864. svi veæi gradovi u Hrvatskoj br zojavno bili spojeni sa Zagrebom. Godine 1891. jer to nije kraj. Isprva je nabavljeno samo esnaest kola deset zatvorenih i est otvorenih. Sto je pojava telegrafa i moguænost komuniciranja sa svijetom brzojavom znaèila za t ada nji Zagreb i Hrvatsku. K onjski se topot po traènicama navodno daleko èuo. Obavijest je glasila: Telegraf je u r edu. prikljuèuju se Karlovac i Gospiæ. 139 1 * JlL tramvajski krug Ukrcamo li se u tramvaj s Kre imirom Kovaèi-æem. Na kraj ovoga teksta ne treba.. godinu dana kasnije Bakar..bila je velika gospodarska izlo ba u Za grebu. S radostju sam primio va u viest.) obavijestio bana Jelaèiæa u Beè. Konjski tramvaj Zagrepèani su kratko zvali konjka. Kovaèiæ zapisuje: Zagrepèani onoga vremena nazivali su konjski tramvaj aljivim imenom filoksera i to se ime odr alo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo. u Zagre b premjestio ban Josip Jelaèiæ.. preteèa kasnijih zborova i dana njeg Velesajma. dok se u Zagrebu o toj ideji javno raspravlja te k 1885. na to je.. rujna te godine poèeo vozi ti prvi konjski tramvaj.. meðutim. al i je sa sobom mogla povesti jedva tri putnika! To bija e jedini redoviti osobni pr omet. kolovoza 1910. meðutim. Tekst je bio vrlo kratak. kao to znamo. pa Vara din. to bi bilo u duhu telegrafsko g komuniciranja. a tri godine kasnije sa Zemunom i Petrovaradinom. a du ina im je bila 4. medu koje je spadalo i sveèano otkriæe Kaèiæeva sp omenika u Mesnièkoj ulici i prva velika slikarska izlo ba u Zagrebu. jer je grad Zagreb d obio brzojavni spoj istom godine 1850. nego prava. Taje izlo ba bila povezana s mnogim drugim priredbama. i to ne elektrièna. Dili ansa je svaki treæi dan odlazila iz Zagreba u Beè.

njegovo sredi te. Pa ni velesipedi s visokim kot aèima otraga nisu bili nikakva opasnost jer bi u sluèaju sukoba stradali vi e nego pje a k. prema nacrtima in enjera Adolfa Ko aka i Dragutina Mandla. protiv kojih su konzervativci ogorèeno protes tirali. to traje sve do 1930. Ponovo K. prvi automobil. gotov o sve dionice Zagrebaèkog elektriènog tramvaja d.Dubrava. nije ba lako doèarati Zagreb.Medve èak. Godine 1932. sreli smo vo jnike gdje idu na vje bu. otkupila je Gradska tedionica te ona postaje vlasnikom tramvaja. oblik mu je bio ne to nezgrapan. a minimalno ulagao. gdje je ureðeno ii 142 tramvajski krug okreti te.. a godinu dana poslije sagraðen je i nadvo njak na Savsk oj.Mirogoj.. s velikim valjkom otraga za benzin i samo s jednim sjedalom. te pruga Kvaternikov trg Heinzelova Sajmi te (napu tena godine 194 5. pruga u Zvonimirovoj. Kovaèiæ: Kakvu je paniku izazvao zagrebaèki trgovac Budicki kad je jednog d ana godine 1901. projurio kroz ulicu na èudnovatim kolima bez konja koja su djelov ala na zaprepa tenu publiku poput plamenik kola gromovnika Ilije. pa je tramvaj uskoro do ao u jadno stanje. a da ih ni jedno vozilo ne uznemiri. I do novih modernih nisko-podnih tramvaja domaæe proizvodnje. a nas je sila nevidiva èasomi-ce istrgla nji hovu vidiku. Godine 1924. 1942. a godinu dana kasnije u Jagiæevoj i Jukiæevoj itd. Prva kola izraðena su 192 2. Svijet je ostao zapanjen.). godine 1926.d. Nije vozio brzo. pruga Maksimir . Mre a: tramvajskih pruga. kako ga opisuje Kre imir Kovaèiæ: Bio je Zagreb pravi raj za pje ake koji su mogli spokojno etati posred ulice i na s redini trga cijeli sat razgovarati. U glavn im ulicama pojavio se rijetko koji fijaker pa je fijakerist vikao otegnuto Hoop.Godine 1928..). sagraðena je pruga Zvijezda Ksaver. pa se dogaðalo i to da publika izbatina kojega neopreznog biciklistu kad b i malo br e vozio. 1935. Samo. okretao se. sagraðen je drugi kolosijek izmeðu Jelaèiæeva trga i Glavnog kolodvora . od Kazali ta do dana njega St udentskog centra. zatim je sagraðen i drugi kolosijek na Savskoj.1 sagraðen je sjeverni kolosijek u Maksimirskoj ulici i ui Ilici od Vinogradske do Crnomerca. potkraj devetnaestog sto ljeæa. Savska cesta je dokraja dobila dvostruki kolosijek. prvi put se pro iruje 1911. godine 1937. a sada kao da njihove kape vjetar nosi. a vozio je umjerenom br zinom. Pje ake su prvo uznemirili bicikli. umornom i sve ivèanijem od gradske ludnice i prome tne gungule. ali je strahovito tropotao ireæi oko sebe neki ne . sagraðena je okretnica u Maksimiru. zatim drugi kolosijek Zvijezda .. ureðene su okretnice kod Savskog mosta i na Kvater nikovu trgu (tramvaj je tada okretao iza zgrade gradskog kupali ta). a zatim pruge u Dra koviæevoj i Branimirovoj. te 1931. Godine 1924.. I tako do na ih dana. fi nancira gradnju novih i rekonstrukciju starih tramvajskih pruga. nakon uvoðenja elektriènog tramvaja na veæ spomenutim osnovnim prugama. 143 kola bez konja Èitatelju ovog teksta...Nova Ves . Gradska tedionica financira gradnju vlastite radionice za p opravak tramvajskih kola. kad je uvedena pruga Kaptol .. koji obogaæuju ZET-ov vozni park. a karakterizirali su ih vrlo èvrsta konstrukcija i jaki motor. Zagrepèaninu. a i lijepo ih je na ulicama vidjeti. a godine 1916. i nova pruga Dra koviæeva . I sada zamislite u tome idiliènom Zagrebu pojavu kola bez konja. Strani kapital koji je ulo io u Zagrebaèki elektrièni tramvaj obilato je izvlaèio dobit.elektriènim tramvajem tada nji novinski izvjestitelj izvje tava: Vozeæi se. Da bi se potpuno izbjegla ovisnost o 141 volite li zagreb? inozemnim partnerima.). napu te na je kru na pruga kroz Kukoviæevu (Zeleni val) zbog nerentabilnosti (pruga je odstr anjena tek 1928. pruga u Mihanoviæevoj. upozoravajuæi time bezbri ne pje ake da mu otvore put. 1945. U toj radionici izraðen je vlastiti tip tramvajskih kola . Godine 1916. Godine 1929.Mirogoj (nap u tena 1930. Taj prvi automob il koji se pojavio u Zagrebu nije bio ba ni toliko velik.. Bo e èuda! Prije si ih mogao sve jednoga za drugim prebrojit i kad si se vozio na konjskoj eljeznici.

Gradom se furaju imuæniji trgovci. koliko god bili isprva up la eni i sumnjièavi. Na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost.tko drugi nego Ferdo Budick i.. i to sve do sredine 19. koji æe automobil svakojako ko mentirati. industrijalci. stoljeæa. a uzbunio je èopor stoke tolike da je jedna oèajna krava u trèala u najbli u trgovinu i tamo napravila rusvaj. na kojoj je slika na igaèa apisan je stih: »U nerasvijetljenom sokaku nije te ko pasti u mlaku«. Uopæe nisu imali stakla. Vozi se bez dozvole. kako ka e Kovaèiæ.. A novine veæ 1905. Ova raznoime-na gospoda. u Ilici ili Dugoj ulici. ne samo da voze prebrzo nego se i utrku ju. Iz dana u dan nièu u Zagrebu kao iz zemlje razni automobilisti i motoci klisti: Proti tome nemamo i ne mo emo imati ni ta. koje su cilj imale ispred Hrv atskoga narodnog kazali ta. ubrzo je postao popularan. svjetlo na trgu Ulice grada oko 1750. pa smo bili mokri. koji æe m nogo godina kasnije ovako opisati prvi automobil: Nije bilo anlasera pa smo se muèili kurblanjem. gdje je i prodavaonica bicikla. i to s debelim zaka njenjem za drugim europskim gradovima.. jer kad bi se s njim pojavili kod kuæe na Zavrtnici. Volan je bio izravno spajan s prvim kotaèima. uzor mnogima. Autom obili su tro ili puno vi e ulja. 145 146. osnovan je veæ 190 6. iz azvali bi pravu senzaciju. Na jugu Europe p . kad voze. koja bi mogla nesreæom uroditi. u Zagreb dofurao Budicki bio je Opel. kojom æe na e redarstvo na mjere koje ovo mora da poduzme proti ovakvim opasnim utrkivaèima. Prvi hrvatski automobilski klub. slavodobitno je doviknuo: Kaj ja nis' rekel da to nemre bez konja? Automobil bi pogotovo izazivao nevjericu meðu Zagrepèanima kad bi se bez po muke usp entrao Dugom ulicom ili Mesnièkom do Gornjeg grada. a e nastoji da sprijeèi svaku eventualnost. Neèastivi na kotaèima! S vremenom su se i konji i krave. O prekr ajima i kaznama jo nema ni govora. Bilo je to malo èudo prva petrolejka u Zagrebu. trgovca Budickoga. On je otvorio i prvu vozaèku kolu. Lupe ima ne pada na pame t da dignu automobil parkiran na Ma uraniæevu trgu. Ona Majerova »plinska starinska« osvijetlit æe ulice grada tek ezdesetih godina pro log s toljeæa. Zraènica se krpala na cesti.. ta velegrad je! Ali jedno imademo prigovo riti. 144 kola bez konja Medu vlasnicima automobila sve je vi e poznatih Zagrepèana. trgovac Budicki. . jer jo ne postoje ni propisi. dakako. a vlasnik prvog automobila. Prepla io je pse kop su lajuæi i zavijajuæi bje ali na sve strane. Nije bilo rezervnih kotaèa..poznati i zagu ljivi smrad od kojeg je Zagrepèane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut. a na oèi na ega redarstva. a prvi automobil kojim se 1901. ali medu ljudima æe jo dugo ostati nevjernih Toma. Prvi put automobil se popeo na Sljeme 1904. ili dok se pentra na Sljeme. navikli na automob il. kad je zagrebaèki trgovac Julio Demetorff iz Beèa donio petrolej i njime osvijetlio svoj duæan u Radiæevoj 37. na La èinama ili na Potoku (Tkalèiæe-va). Zaraðeni su mnogobrojni uljevi dok se nije pojavila iskra. kad je ugledao ko njski izmet na sredini ceste kojom je upravo projurio automobil.. Prvi automehanièar u gradu zove se Ivan Dirbacher. Mi najodluèn ije pozivamo gradsko poglavarstvo da izda shodnu naredbu. gradonaèelnici i poneki n ovinar. popla io jt ne koliko fijakerskih konja. bankari... koje skr enih ruku èeka . kao i bicikl i motociki. upozoravaju na opasnosti koje donosi irenje automobilizm a u gradu.. a vozio ga je . kojem je b ila zadaæa da popularizira automobilizam u Zagrebu i u Hrvatskoj. osvijetljene su malim uljanim svjetiljkama koje su svaku v eèer palili gradski na igaèi.hoæe li se zbiti kakva nesreæa. pogotovo mladima. Zanimljiva je izjava pionira zagrebaèkog automobilizma. na to nas danas podsjeæa fotografija. A drugi. O kraðama automobila da se i ne govori. visoki vladini èinovnici. imao prvu vozaèku dozvolu. a radionica mu je u Preradoviæevo j 6. i psi i ljudi. viðen je samo kako prduc-ka na putu u Maksimir. Ali. niti vozaèki ispiti. Na novogodi njoj èestici iz 1847. Zagrepèani su ubrzo prihvatili ta kola bez konja.. Kuæe i duæani bili su osvijetljeni. svijeæama. a automobili jo nemaju ni r egistarske tablice.. Jedan je prepla eni Zagrepèanin na Jelaèiæevu placu lanuo: To vam je isto tak o kao da vidite kako po cesti trèe hlaèe same bez nogu. a sudjelovao je i u prvim automobilskim utrkama 1912.

jer gdje æemo za njih naæi tale u Karlovcu. Poèetkom studenoga dovr ena je monta a. Plinara je bila ju nije od dana nje K azali ne kavane. Na zagrebaèkim ulicama isprva je gorjelo 312 plinskih (prve godine bilo je j o i 67 petrolejskih svjetiljki. Zagrepèani su se nadali dobrom provodu uz domaæu kapljicu. To je ujedno bio jo jedan susret s mra kom starog Zagreba. 148 svjetlo na trgu Gradsko zastupstvo odluèilo se napokon za gradnju centrale na gradskom terenu.. a 5. a 1900. Godinu dana potom. gdje je danas Hrvatsko narodno kazali te. Teslina zamisao. koje je preuzelo plinaru od strani h poduzetnika. Sobarica mi je zapalila u sobi nekakvu travku u staklenoj boèici i ja sam pola sata puhao. po zanimanju postolar.rvu je javnu rasvjetu. . u temeljeno je dionièko Zagrebaèko plinarsko dru tvo. inaèe najomiljenije mjesto u gradu za zabave i plesove.. pa je kapetan u miru Bo jem zaspao. nadali su se svakovrsnim iznenaðenjima. Za grebaèke novine izvje tavaju kako je Trg'osvijetljen kao plesna dvorana. razumljivo. u gra du boravi Nikola Tesla koji svoje izlaganje o moguænostima uvoðenja elektrike u Zagr eb u Gradskoj vijeænici zapoèinje ovako: Smatram svojom du no æu da kao roðeni sin svoje ze lje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu.E. na to je. naime. Zagrepèani su se. pa su jo jednom po gradski m uglovima zasvijetlile odbaèene petrolejke. jedan karlovaèki zastupnik. Zloglasni potres. ali je vj erojatno sanjao o katastrofi koju æe izazvati elektrika. kako pi e K re imir Kovaèiæ. Odluka o tome donesena je 1906. o tetio je i dimnjak plinare. pa tek onda Zagreb (18 64. sam vas je Bog donio! kazao je kapetan znancu. osvjetljava elektriko m (1883. ali nipo to i najveæem iznenaðenju. a odatle ju je iz higijenskih r azloga dao odstraniti gradonaèelnik Milan Amru . Kapetan je nervozno etao Ilicom. osvjetljavala je elektrièna svjeti ljka. jer bi me mogao ugu iti. Koliko god su se veselili elektriènoj rasvjeti. dakako uz veliko odu evljenje graðana..) sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazben om zavodu u Gun-duliæevoj. dobila Ljubljana (1861. grad je osvjetljavalo 612 javnih plinskih svjetiljki. u Novoj Ves i. i savjetom i èinom. po zanimanju lijeènik. koja svoju dvoranu. Plin je najprije proveden u Ilici. Nekako oko ponoæi susreo je jednog znanca pred spomenutim hotelom. to je tada bila daleka periferija. Kovaèiæ opisuje sluèaj jednoga gosta svrati ta Lovaèki rog: U to vr ijeme jedan je umirovljeni granièarski kapetan do ao u Zagreb i odsjeo u hotelu Lovaèki rog. nego na ulici. Pr ednjaèi Graðanska streljana u Tu kancu. Frankopanskoj i Dugoj ulici (danas Radiæeva). Gradsko se zastupstvo odluèilo ZL gradnju centrale kod Ozlja. Godine 1873. Petra. .30 na Jelaèiæevu trg u zasjala je prva javna elektrièna rasvjeta. ispred zgrade Hrv atskoga glazbenog zavoda. Znan ac je posao u sobu i ugasio svjetlo. ovako reagirao: Pa. plinara prelazi u ruke grada. a osim t oga. to je Zagr eb sna ao u studenome 1880. Ulaz u zgradu. ali je nikako ni sam mogao ugasiti. plinsku. i prib ojavali te novotarije. èem u se usprotivio grac Karlovac. Ona boja ljivo ulazi u grad kroz pojedine javne ustanove. a veæ 1864. Postavio ju je zagrebaèki profesor Ivo Sto ir. Toga dana (20. te razlièite domoljubne skupove. prepustimo tolike konje Zagrebu. ali jo æe dosta vremena proæi dok elektrika ne dosp ije na gradske ulice.. Karlovaèki list Glasono a u svojem je protestnom teks tu objavio kako Zagreb eli oteti Karlovcu 8000 konjskih snaga. u kojem je veæ zasjalo i prvo elektrièno svjetlo i najavilo novu elektriènu eru u gradu. koje ih nije oèekivalo u plesnoj dvorani i na plesnom podiju. a struja je kori tena iz generatora na p ogon lokomobila. tko æe tolike konje hraniti. sav crven u lic u. Tesla je izlo io gradskim zastupnicima svoju idej u o gradnji hidrocentrale na Plitvièkim jezerima. studenoga 1907.).). a godinu dana potom poèinje i gradn ja. zatim u Vla koj do crkve Sv. Bila je to prva javna demonstra cija elektriènog svjetla u Zagrebu. Izlo ba je osvijetljena s trideset vrlo jakih elektriènih svjetiljki. u 18. 147 volite li zagreb? Èetiri godine kasnije elektriku uvodi Gradski paromlin. A prvu veæu iluminaciju elek triène rasvjete Zagreb do ivljava ujesen 1891. pok raj vodovoda.). kako se zna nik ad nije ostvarena. sijeènja 1877. koje æe s vremenom posve ustupiti mjesto plinskima) . na poziv gradonaèelnika dr. Milana Amru a. Bojim se kraj toga vraga zaspati. na Gospodarskoj izlo bi koja se odr ava n a sajmi nom trgu.

kasne. pa s< tako u novinsko j vijesti nagla ava kako je u glavnoj trgovaèkoj ulici. bilo je veæ zavr eno asfaltiranje Mihanoviæe. di e se Ilicom ba u najpr metnije doba. koja je. i tako æe. stane u nju i poprska se sva. impregniranog izmetima fijakerskih konja. frizuru. 149 asfalt Cijenu uobièajenog ljetnog servisiranja i friziranja gradskih ulica i trgova graðani æe obvezatno platiti prometnim krkljancem. pada u duæane. di u se somun-ski oblaci praha. U srpnju. koju kronike spominju kao prvu zagrebaèku ulicu prelivenu asfaltom.. plivamo u moru blata i k alju e kao u kakvom slavonskom selu.. nije mogla.. iz koje je radnik lijevao vreli asfalt. koji u toj ulici vla da.. da su u interesu urbanog i prometnog standarda i njeg ova odr avanja. Izgled su. ne eljena slika! Tako je uvijek bilo. juèer u podne sjedio u kojoj od kavana na Jelaèiæevu trgu i li na Zrinj-skom trgu. kvari odijelo. izvolite u svoj cijenjeni list uvrstiti na u pritu bu n. toga je veæ dosta! Upozorili smo..: »Ilica. ni htjela.Bio je to hotelskom gostu prvi susret sa aruljom. odlomak kojega citiramo. Sunce je pripeklo. uvijek iznova ista. Tko je. molili i upuæivali. dobiva prvi asfalt! Upravo te 1909. prve asfaltirane ulice u Zagrebu. oèito svjesna da za generacije ostavl ja sjeæanje na taj prvorazredni civilizacijski dogaðaj za ovaj grad.. nered. taj se mogao nagutati i najesti u kavi i sladoledu tog ne sretnog praha. mo emo proèitati: »U ime mnogih stanovnika Bo koviæeve ulice. dakle. Po to su bile zavr ene betonske podloge i polo eni obrubni kameni klesanci. S Jelaèiæeva trga valjala se dvokolica s debelim cijevima.. takva pra ina. po obièaju... nagazila na vreli asfalt na p oèetku Ilice. Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca. bili prisilj eni preskakati prepreke cijelih civilizacijskih i povijesnih epoha. »Knez Borèinski sjedio je kraj prozora svoje sobe Cara austrijanskog i gledao u Ilic u... Dapaèe. »koja toliko kodi pluæima. Zagreb se poèinje asfaltirati. On ih je proma trao s oèitom znati eljom. primljen. glavna z agrebaèka arterija.. proizlazi iz novinskog prosvjeda graðana upuæenog izravno na ime aktualnog gradonaèelnika dr. u ro manu Kneginja iz Petrinjske. izb jeæi taj mali incident dame u bijelom. »U lipnju 1907. premda je Jelaèiæev trg veæ djelomice asfaltiran. kao i M ihanoviæe ulica. Milam Amru a: »Gospodine gra donaèelnice. zapoèela je poèetkom kolovoza tvrtka The Neuchatel Asphalte Compannv iz Bu . a buka i pra ina se uvukla kroz prozore i sve pore. kad se radnja Zagorkina romana dogaða. Naravno da raskopane ceste i sve one zaklone i zapreke doèekujemo na zadnjim kotaèima.u bri ljivo popravljanje ove ceste -u istom pravcu napredovati i opæenje (promet). Tako u Obzor u 1907. uvijek biti. da æe . je ovih dana p od dr avnu upravu sa cestom. ona ga minuciozno opisuje.« Kakva je Ilica. zdravlju kodl jivog i kojeèim zara enog. no sve uzalud 150 asfalt Kad Zagrebom dune i najslabiji vjetriæ. i u medij ima æe se oglasiti svojim prosvjedima.« Asfalt æe u Zagreb prvi put stiæi dvije godine kasnije. a po vruæem asfaltu vrzmali su se Zagrepèani. Ilica... spisateljica popularnih romana o starom Zagrebu. kad su na i djedovi i bake. . koji nas gu i. èepovima i zastojima na kri anjima.« Sliène s< alopojke u novinama objavljuju èak i o Ilici. èin i se. koji se damo isprovocirati provizornim i privremenim preprekama. s najelitnijim duæanima i najo tmjenijin hotelima. svjedoèi pismo Ljudevita Gaja koji se na sud binu Ilice osvræe jo 1855. u jelo. Iako nam je jasno da su ti sezonski radovi na prometnicama neminovni. Gospode u bijel oj odjeæi zabrinuto podigo e svoje suknje da se ne zablate. eto.. za razliku od na s. glavna ulica na ega grada. a gradski poljevaèi.. kolovozu i rujnu radilo se na sjevernoj strani i na sredi njem dijelu Jelaèiæeva trga.« Noseæi u sebi novinarsku icu. poslije est sat naveèer. na primjer. Drukèije je ipak bilo u starom Zagrebu. pazeæi pritom na prolaznike.« Da je dug put do asfalta u na em gradu... A da oblak pra ine za ljetnih dana i ne spomi njemo. i bijele cipele i èarape i bijela suknja. s neoèek ivanom privremenom signalizacijom koja vozaèe i pje ake upozorava da se na cesti oba vljaju graðevinski radovi. Jelaèiæev trg i cijelo sredi te grad. a stanari ulica u kojima je mehanizacija sti gla do kuænih pragova. u piæe.. sve do koljena. Iz suprotnog duæana izaðe ne ka mlada dama u posve bijeloj odjeæi i ne paziv na vruæu kalju u asfalta. O tome najoèitije govore oznake za su enje prometnica ili s trelice za skretanja i obilazak.

Za Zagrepèane bio je to sasvim neobièan i jo neviðen prizor. Konstruirao ju je Zagrepèanin David Sc hvvarz. od Schvvar-zove udovice o . u dvori noj zgradi u Ilici 19) bio je za okupljen letovima razlièitih balona. a trebala se zvati Schivarzoplan. nasuprot struji slabog vje tra. . Mladi Zagrepèanin Dragutin Novak (roðen 1892. to se u citiranom romanu uzgred spominje: »Tih dana pojavila su se èetvora u tu svrhu specijalno graðena kola. svest ranoga zagrebaèkog sporta a. Naem sugraðaninu je na projektu. veslaèi. automo bilisti.dimpe te asfaltirati sjevernu stranu Jelaèiæeva trga. Dva-tri put a odskoèio je kotaèima.. snabdjevena peæima za grijanje i s visokim dimnjacima poput parne lokomotive. naime. Stra ari jedva zadr avaju masu. Podmetaèi su uklonjeni. . èije je ime u cijelom svijetu postalo poznato kao ime njegova najslavnijeg izuma penkale.. Cijela grupa ljudi na nasipu iza aviona u tili èas se razmaknu-la. mehanièari su otpustili trup. sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletista. njime prvi poletio. est. dok su mu karci u irardi. navodno. koji su na poèetku stoljeæa preplavili nebo nad E uropom. tik uz nasip. smjestili na nasipu uz vje bali te. te doèarava t aj povijesni dogaðaj za Zagreb i na u avijaciju: Na uzletistu ene su pod suncobranima i kitnjastim velikim e irima. dota d neviðena mehanizacija i u civilizacijskom smislu veliki pomak . zadu io nas j e. pa se èitav dan oko tih radova skupljalo mno tvo zna ti eljnoga svijeta. Svi bi htjeli vidjeti avion izbliza. sedam. kokso m grijanim valjcima. njemaèki je grof. Dragutina Novaka.. deset metara uvis. èak i trava. di e se sve vi e. Penkala leti!.. sve je u zanosu . Letjelica iz toga doba. ali samo na papiru. Htjeli bi bar opipati taj leteæi stroj. On se dovezao u sv ojem velikom.. biciklista i gimnastièara. Penkala se vi e ne razaznaje.grad se asfaltir a! 151 prièa na krilima Kako je bilo na prvome zagrebaèkom aerodromu prigodom uzlijetanja prvoga aviona? B rojni Zagrepèani. èija su vrata irom otvorena. ali se nije odlijepio od zemlje. Ali. koje su vukli amo-tamo po dva èovjeka. Novak je bio prvi Penkalin putnik u avionu. Ovdj se danas okupio i sav sportski Zagreb. ali mirno leti dalje. Na suncu svjetluca obris sjajnog pro pelera. Penkala postavlja avion.. U njima se zagrijavao asfalt koji bi se u obliku vruæe pr a ine nasipavao na betonsku podlogu. takoðer. zagrebaèki in enjer. e iri. pa jo jedan dodir sa zemljom.) Posljednji znak rukom. pomagao grof Ferdinand von Zeppelin. pa kako je u meðuvremenu Schvvarz umro. mnogi se guraju prema avi onu.« A gdje i neæe Zagrepèani biti znati eljni kad je posrijedi takva. Zrakom lete kape.. puni gas. a izumio je i nalivpero... ba-lonista. otvorenom automobilu. prema vlastitom nacrtu i 152 prièa na krilima vlastitim novcem sagradio i prvi zagrebaèki aerodrom na Èrnomercu. Penkala je. prema sredi tu uzletista. poèeo se kotrljati po livadi sve br e i br e. Sve se br e udaljava od publike. Pod sivim polucilinderom prepoznajemo Ferdu Budickog. koji je sam osposobio za let i 19 10. kugla i. da bi kasnije i sam upravljao avionima te postao vrstan vojni pilot u austrijsk oj vojsci. Slavoljub Penkala. (. Promatraèi su se. zapisuje Boris Puhlovski u knjizi Penkala leti. sokola i. A sad. po pravilu. Iza aviona leti sve u zrak. podi e se. Penkala je. biciklisti.e irima i polu-cilinderima. ispod krila.. a zatim se ta pra ina èvrsto nabijala te kim. Uzdi e s e jo pet. tri metra visoko u zraku. veæ je sto tinjak metara daleko. kako Buntak ka e. A vion kreæe smanjenom snagom motora. staro i mlado. i tad se iz svih grla ote uzdah: Aaahl Penkalin avion leti. dakle. odakle na a prièa na krilima kronolo ki i poèinje. koji je kod njega radio kao glavni mehanièar. nogometa i. I eto. i kao konstruktor na ega prvog aviona. od kolovao i prvoga hrvatskog pilota.. Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona. Penkalin avion je ispred hangara. prem a uputama redara.. takoðer. prvi put poletjela je u Zagrebu. koja æe do na ih dana ostati poznata kao zeppelin. Ljudi su jurnuli za avionom. Opet je kotaèima dodirnuo tra vu. Vec je dva.« (Franjo Buntak) A evo kako povjesnièar Buntak opisuje dvokolicu iz koje radnici izlijevaju vruæi asf alt.

Petra Preradoviæa. Posljednjem pripada i posebno mjesto. jer je u povodu prve Gospodarske izlo be 1864. Boris Puhlovski famozno g Ferdu Budickoga. koloriraju li svoje da gerot ipije. kako se zna. u: ostalo. tj. Zagreb i Zagrepèane fo tografiraju Eduard Hase. Manje-vi e iste ljude snimio je i Julije Hiihn. Prvi album portreta svojih suvremenika. buduæi se tim otkritjem narav ista u jedno m oka trenutku i bez pomoæi èovjeèanske ruke. fotografirao je M irka Bogoviæa. To si Franjo D.. kao kakvo zrcalo ili ogledalo ulovljena ukazuje. pa je. godine. Budicki je. Trag o njihovu gostovanju u gradu nalazimi medu novi nskim oglasima u kojima oni objavljuju svo je usluge. koji æe najdu e foto grafirati i o stati vjeran Zagrebu. Iz lista Croatia doz najemo da je njegov rad u Zagrebu izazvao velik« odu evlje nje. Uz putujuæe slikare minijaturiste. koji su u grad stigli s razlièitih strana i u nje mu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. I tom prilikom napravio prve snimke Zagreba iz zraka. a Standl (Ceh). Desetak godina kas nije Zagreb veæ ima svoje stalne fotografe . virtuoza na violini. ostavio nam je. Neki N. Standl je i autor jednog od rijet 154 zagreb na fotografiji kih portreta Augusta enoe. samo dvije godine poslije iz uma fotografije. ali on se. Sarosy i Ludvig Sc hwo-iser. to je manje poznato. koliko treba pozirati. sijeènja 1839.u legendarnom balonu Turul 1905. Vratimo li se na trenutak ponovno na Penekalino uzleti te.. pa je nakon nepuna tri mjeseca imala odjeka i u na im novinama. istakav i daje spomenuti Novakoviæ u Parizu primio poduku o dager otipiji izravno od Daguerrea. Do istog je otkriæa iste godine do ao i Englez Tal-bot. lipnj. Danica ilirska donijela je èlanak o tome epohalnom pronalasku ovim rijeèima: Tim ot kritjem porodit æe se èitavo preobra enje u umetnosti risanja i bakrorezanja. koji u gradu ostaje tri mjeseca i portretira ugledne Zagrepèane. tu no svjedoèanstvo . pr epoznat æemo kako nas podsjeæa autor knjige Penkala leti.. a slièan podatak o na em Novakoviæu donosi i tjednik Der Spiegel od 25. U Zagreb je dagerotipija do la izravno iz Pariza i izravno od izumitelja. 153 zagreb na fotografiji Prva fotografija panorame Zagreba naèinjena je 1840. Vje-koslava Babukiæa itd. Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog. njezine preteèe dagerotipije. ubrzo se pronijela Europom. Kovaèiæ tvrdi da ga je ukrao!) i tako za sva vremena svoje ime vi nuo zrakom zeppelin. Josip Vane . Sulc. i to iskljuèivi stranci.. a na veliko odu evljenje okupljenih Zagrepèana. 1901. Pom mer (dolazi èak iz Danske) nam ostavlja poznatu fo tografiju sveèanost i uprilièenu na Jelaèiæevu trgu pri likom otkriæa Fernkornova spomenika banu Jelaèiæi 16. Poslije te trojice pionira fotografije. Vijest o najavi Dagguerreova pronalaska 7. M. u Zagreb iz Beèa sti e Johann Bosch . takoðe strance. boravio je u Parizu upravo za vrijeme objavljivanja otkriæa i tamo je vjerojatno nabavio potreban pribor i svladao tehniku. medu prvima vinuo nad Zagrebom . sijeènja 1840. dolaze i putujuæi dagerotipi sti. O tome ostavlja zapis Ivan K ukuljeviæ Sakcinski. in . a istodobno snima i pa noramu grada iz razlièitih str ana. V.tkupio projekt (K. mladog Franje Kre me. Iz oglasa se obièno doznaje gdje su se smje stili. u koje vrijeme dana snimaju. Julije Hiihn i Iva n Standl. koji pohode Za greb. Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebi nalazimo u novinskom oglasu obja vljenom 25. Novakoviæ. a saèuvani su i portreti biskupa Strossmavera. prvi zaokru io fotografski prikaz Zagreba u po . koji æe svoj izum prijaviti pr ed Kraljevskim dru tvom u Londonu. dovezao u Zagreb prvi automobi l. snimio nekoliko dagerotipija zagrebaèke okolice. Gyorgy Mayer. Veæ u prosincu 1841. Pommer. Hiihn (dolazi iz Tirigije) je auto prve fotografije Kaptola sa star om baroknom kate dralom iz 1860. uglavnom poznatih Zagrepèana iz pedesetih godina pro log stoljeæa. nazvane prema izumitelju Francu zu Dagguerreu.album o potre su u Za grebu 1880. Osim Kukuljeviæa. Matije Mrazoviæa itd. bana Levi na Raucha. p osinca 1866. te cijenu usluge. 1850. vrativ i se u Zag reb. naime. u kojem svoje usluge ogla ava putujuæi dagero tipist i fot ograf Ludwig Gollob. izradio-je Franjo Pommer. kojega s ledstva nipo to jo te predvideti se nedadu. odakle je izumitelj prv oga hrvatskog zrakoplova poletio.

Zaschea. a nekoliko godina potom Rudolf Mosinger otvara kino Apolo u Ilici 31. koje je po kolama ðacima prikazivalo slike velikih europskih gradova i razlièite kulturno-po vijesne spomenike. Godine 1900. Zatim se otvara kino Olimp u Ilici (danas Tu kanac). pojavio u jednoj dvori noj zgradi u Ilici. Publike nije bilo mnogo. neviðenom èudu. pa ga je ona izmlati la metlom. Cirilo-metodski bio-skop u Masarvkovoj ulici. prisustvovao cirkusu. poziva da prisustvuju senz acionalnom izumu 19. razlièitih javnih priredbi i zabava. ali sv. partitura opere »Ljubav i zloba« Vatros-lava Lisinskog. Na ekranu se pojavila lokomotivi koja je jurila punom parom. premda su oni ive slike poznavali sa sajmova. prodavaèi novina. To se ponovilo nekoliko puta. A neki je desetogodi nji djeèarac do ao. Zabrana je. izazvala i razbjesnila Zagrepèanke. koje se potom zvalo Croatia. gle sluèaja. Francuzi odr ali samo jednu priredbu i oti li iz Zagreba. nosaèi s kolicima. a onda su preko platna pro le neke n ejasne sjene i i èeznule. s obvezatnim preskakivanjem preko metle. Dosta mjesta ostalo je prazno. komièna scena: braèna svaða. koliko god da je privukao Zagrepèane. zapravo. nisu bili svjesni kako ih se. nego i stanje na e kulture u to doba. Za prikazivanje nekoga francuskog filma na blagajni prvoga zagrebaèkog kina u Gaje voj osvanuo je natpis: enama i djeci zabranjeno! U fdmu je oèito bilo i slobodnijih scena. Mnogi su htjeli èudo vidjeti. Zato onaj poziv na p rikazivanje ivih slika u Ilici. Na iznenaðenje gledalaca. zaposleni kon duk teri. (Kre imir Kovaèiæ) { Prije nego to æe dobiti prvo stalno kino. odjednom su dvoranom odjeknuli krikovi èu ðenja i zaprepa tenja. Mno tva putnika koji su izlazili i ulazili u vagone. spisi Sabora iz 1861. Miickea i Hotz-endor fa. Pijani mu do ao je i sukob sa svojom boljom polovicom. Slike su pri kazivale ko njsku utrku u Auteilu pokraj Pariza. u prostoriji nije bilo pozornice. i to u Gajevoj ulici na mjestu gdje je danas Hotel Dubrovnik. nego u velikim atorima 156 ive slike nalik na one cirkuske. s osobnom kartom svoj ega tridesetogodi njeg strica. Na kra ju. nije ih i izn enadio. Iste 1906. Naplatnu je zatitralo svjetlo reflektora i o pet se ugasilo. Preko platna projurio je brzi vlak koji æe se èa kasnije zaustaviti na velegradskom kolodvoru. . slike Karasa. 155 ive slike Ovdje se prikazuju ive slike! To je natpis koji se ujesen 1898. a danas je tu Kerempuh. te nacrti graditelja Jambri aka i Kleina.. Odmah je privukao pa nju Zagrepèana. za onda nje shvaæanje morala. Nije bilo javne priredb e u gradu koja ne bi zavr avala tableauom uz bengalsku vatru. na mj estu dana njeg kina Europa. doèim je istaknuta takva zabrana. koji æe uskoro osvojiti cijeli svijet i postati dnevn om potrebom civiliziranog èovjeka u kino! Predstava je zapoèela u dvori noj prostoriji. stoljeæa. pom alo uvrijeðene. Meðutim. kao da æe se zaletjeti meði publiku. Zagre b 1906. Godinu dana poslije otvoreno je na uglu Pet-rinjske i Amru e^e kino Edison. napokon dobiva i svoje prvo stalno kino. Slavonije i Dalmacije. sve se U vrzmalo pred oèima zaèuðenih gledalaca . grad su poèetkom stoljeæa posjeæivali razlièiti utujuæi kinematografi. Uz o stalo. No. Poslije togi platnom su projurili konji u punom trku. otvoren je i tzv. uporno tvrdeæi da je na fotografiji on i da mu je tri deset godina! Ali. Gle daoci su bili odu evljeni i mahnito aplaudirali.. do le naveèer u Gajevu pred kino paziti da njihovi mu evi ne bi na preds tavu bez njih.. Nestrpljiva pu-¦ blika poèela s e smijati i praviti ale na raèun prireðivaèa. nego samo veliko bijelo platno na zidu. Dakako. navodno. a to se moglo oèekivati. koji su imali vlastite agregate. pa je d eèak umjesto kinu. A ba Gospodarska izlo ba afirmira Zagreb u razlièitim podruèjima. od kojih je jedan predstavio na izlo bi. To je trajalo nekoliko minuta. a predstave se nisu davale u dvoranama. Metrop .. Predstavlja se èak 3865 izl agaèa iz u e Hrvatske. Iso Kr njavi osnovao je poduzeæe Uranio. meðu uvrijeðenim enama sluèajno se na la i strina. Po cijelom Zagrebu pronio se glas o jo jednon. a prikazivan je i film o Svjetskoj izlo bi u Parizu 1900. bila su izlo ena znaèajna djela Raèkoga. izla u i najpoznatiji zagrebaèki fotografi. a iz njihovih se izlo aka vidi ne samo e konomska situacija Trojedne kraljevine.sebnom albumu u dvadeset primjeraka. koje su.

Edison-Pa-lace u Tu kancu (Tu kanac). èuli domaæi glas s radioprijemnika. i na njegovu je mjestu godinu dana kasnije p odignuta zgrada kina Zagreb). naime. kao i trideset godina ranije. stu denoga 1920.35 kW prvi put oglasio Radio-Zagreb. Preno eno je sveèano otkrivanj e Me -troviæeva spomenika Strossmaveru na Zrinjevcu. Prvi televizijski izravni prijenos otvaranje je Zagrebaèkog velesajma. stavljala gramofonske p loèe.).ol na Preradoviæevu trgu (poru en 1931. poslije Balkan-Palace u Var avskoj. Tomislav u Ilici 208. bila'je posuðena od stranih televizija. kupuju ga uglavnom imuænij i. a preko nje i Eurovi zije. i slu alicama... tj. Na treæi znak. a 29. Taj bi stih.. Ovdje ja. pjesnikinji Bo eni Begoviæ koja je uistinu bila ovdje.. neuspored ivo jeftiniji detektori s kristalim. bolje pasao njegovoj kolegici. bilo je. koje su bile izvor za pokr ivanje tro kova. Griè na Kvaternik ovom trgu.Telefunken i Siemens. na postavljenom prijemniku na ond a njem Trgu Republike. HASKa i Graðanskog. a veæina se za dovoljava da vijesti i glazbu s radija slu a na javnin mjestima. imali prilike vidjeti prvi domaæi televizijski program. na treæi udarac Bo enine olovke po » cijevi vodovodne instalacije (tako se to u poèetku radilo). Ljep a proslava tridesete obljetnice Radio-Zagreba nije se mogla zamisliti. pet i pol godina nakon prvog emitiranja Radio-Pitsburgha (2. Kao tehnolo ka novost. èim e je zapoèeo prvi na radioprogram. Malo tko je u Zagrebu èuo te rijeèi. Music-Hall u Nikoliæevoj. Veæ prve godine emitiranja rijetki profesionalci na prvoj zagrebaèkoj radiostanici. toèno 20 . Ton-kino u Trnjanskoj itd. . S vremenom se udo maæio. kasnije Petrinjska 4). gdje je 15. zatreperila slika s domaæeg ekrana. Isprva je program trajao samo devedeset minuta. koji j< Zagrepèanima n udio za to doba velik izbor radioapa rata .25 sati kad je na Markovu trgu 9 roðena na a radio-difuzija. objavljivala toèno vrijeme. 157 ovdje radio. arije iz opera i opereta. Uvoðenje domaæeg radioprograma odmah æe isko ristiti i trgovci. kao i iduæe tijekom nekoliko mjeseci. èitala vijesti. Osnivaè i prvi direktor zagrebaèke radiostanice Ivan Stern Zagrepèanima se obratio ovim rijeèima: Ovdje Radio-Zagreb. u sredi tu toga povijesnog dogaðaja. Prva televizijska emisija. koji su cijeno m. Capito l (Zagreb). pa je tako kod Kastner a i Ohlera 1 Ilici odmah otvoren poseban radiofonski odjel. tj. Preko antene podignute na krovu planinarskog doma na Sljeme nu Zagrepèani su èetiri puta u tjednu gledali program iz Graza. pa su i rijetk i èuli prve akorde Lijepe na e i Beethovenovu Sonatu za klavir i violinu u D-duru. Graðanski u Vla koj. koja je ujedno bila i prva na jugu Europe. k ad se 15. . s time da je veæi dic 158 ovdje radio.. koje upravo radio prijemnikom privlaèe goste. L veæ na kraju prve godine emitira nja s Markova trg.. svibnja 1926. Helios u Frankopanskoj (danas Dramsko kazali te Gave lla). n ajèe æe u kavanama. ovdje tv programa preuziman od stranih radiijskih postaja. molimo sve one koji nas èuju da nam to jave.ona je najavljivala. ta koðer prvi. Najveæi dio programa bile su reklame. Central (najprije Ilica 6. na li su se pred prvim velikim profesio nalnim zadatkom i isku enjem izravnim ra-dioprijenosom. Union u Zvonimirovoj. tako su toèno trideset godina kasnije. Jadran u Ilici 42. svibnja 1956. svaki se dan emitiralo èetiri sata. to se uzima kao roðenje radiodifuziji u svijetu. meðutim. i to uglavnom glazbeni brojevi . Ne ka e se uzalud da se povijest ponavlja: kao to su Zagrepèani prvi na ovim prostori ma 1926. A knji evnica Bo ena Begoviæ bila je u tome prvom prog ramu prva spikerica . Emisije vijesti uglavnom su se sastojale od i èitavanja zagrebaèkih novina. Astoria u Ilici 10. a uskoro i program talijanske televizije.25 sati preko oda iljaèa 0. jer su rijetki imali radio ureðaj. ali su se zato prodavali pristupaèniji. radio je u Zagrebu izazva( veliku senzaciju i nepovjerenje u neukih ljudi koji si mu prilazili sa strahom od onih misterioznih malih Iju di koji iz te èarobne kutije govore. Godinu dana potom emitiran je i prvi izravni portski prijenos s utakmica dvaju gradskih nogometnih rivala. Dom u Vla koj 70. kasnije Luxor. unutra. istina veæini bili nepristupaèni. ovdje tv Pjesnik Milivoj Slavièek u jednoj svojoj pjesmi pjeva: Ovdje radiostanica Zagreb. Europa. naveèer u 20. Sve se opet dogaða u kavani Corso.

' » eleæi se jo jaèe dodvoriti i steæi zasluge ko Dijane i nekih drugih. dakako. pa je to os tavio izlo eno kroz tri dana. ivih slika. dakako. pokojna grofica de Erdodv uvela je jav ne plesove. prema predaji svojih predaka. Na takve sveèanosti bili su pozvan i oficiri banske krajine koji su (iz obzira) morali uz velik tro ak provoditi u ti m ludorijama èitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja do korizme. mlade plemkinje. beskorisnir tro kovima ukrasi hram razblude ra znolikim slikam s natpisima. jer su prije smatrali obrazinu i krabulju neèim ðavolskim. dr eæi je nemoraln om. da tako k a em. tako da se sram i stidljivost smatral manom. oko 1749. spremni da svladaju sve te koæe i premoste sve zapreke i zamke. a odobravali su mu sami njegovi sauèesnici. Ipak. bio seljak. te ko i komplicira no. kojim a je ugaðana raspu tenosi a tako isto i oficiri. oficire i druge... Tim je slikama nastojao simbolièki prika zati sve to s e u kraljevini dogaða ili se dogodilo. nego takoðer pri« di u Ku eviæevo uæi sjajnu i rasko nu veèeru koja g je stajala mnogo novaca. koji su u skuèe nim prostorijama u Juri iæevoj ulici. preko plemenita kih salona. to s graðani i d rugi.).-2006.. Prija njih godina. Ona nije smatrala nedostojnim sebe. Jedni su tom dru tvenom igrom odu evljeni. Roðenje televizije u Zagrebu. Sve je spalo na grupi-cu entuzijasta. Na nju prema svom nahode nju pozva ene. to je pred njih taj posve novi i njima malo poznati medij. do la u Zagreb ena sada njeg g rofa namjesnika. prionuli svojski. a 1752. prijeèili su to b iskup i Erdodv. O tome 1754. 1749. i to pod krabuljama. kad je spomenuta grofica preuzela vodstvo toga. Svi si mu èestiti ljudi to zamjerili. drugi sabla njeni. poèinje emitiranje prvoga domaæega televizijskog programa.. Terezija Illeshazv. koji se prije toga nisu u Zagrebu nikad ni vidjeli. a isto tako pojedini mladi gn danski slu benici i plem iæi. t rasko no ivjeti. a to je i lo u grofièin d ep. tako da s e nije znalo to je to ples. uglavnom ljudi s radija. na dodav i posvuda na dnu njemaèki potpis. ali su se ipak prireðivali javni plesovi. do kojih je mo gao doæi. bez materijalne stimulacije. u tim prvim pionirskim danima. jer je Klobu icki tada veæ bi o premje ten. prije o sebe odbijali. a time i u zemlji.. tovi e. trijumf razblu-de. pogot ovo zbo lascivnih prizora koji su se na tim zabavama mog vidjeti prilikom prikaz ivanja tzv. mlada ena divna tijela (poput Dijane). veæ god. vladala je silna raskala enost. kao godine 1750. Na taj naèin ono. Njima se to nije ni moglo svidj eti. gospodin Antun Jank viæ n samo da zakaza za odreðeni dan sveèani javni ples. sad su poèeli njegovati i obo avati. 159 L y plesni redovi i jestvenici kako su se na i stari dru ili i zabavljali ¦V : poziv na ples Ples je u Zagreb stigao. kojima su s 162 . te su pozivane sve grof ce. To j e on iz veo s prikladnom rasvjetom i ukrasom. Svaki je posjetilac svake veèeri mc rao platiti 34 krajcara. tko bi nai ao.. Kad je nakon smrti te grofice. Dodu e. koji je pro le godine proslavio i svoju pedesetu obljetnicu (1956. bil slu avka. da se sama s neko liko pripadnika prvih obitelji predstavlja u nekoj njemaèkoj komediji prema èemu je ipak graðanstvo i plemstvo osjeæalo neku odvratnost. koja je voljela dru tvo (i zato bila odana nasladama i ta tini). Pristu je bio slobodan svakome . koja je voljela zabave. bilo je. Ove pak godine. i 1751.studenoga 1956. Bilo je ukupno 6 slika. promicala je u najveæem st epenu takve priredbe. sar plaæajuæi ulaznice za sve da tako zbog slobodna pri stupa bude to veæi broj uèesnika.. krabulje i druge takve z abave po privatnim kuæama. èak i u kraljevskoj kuæi. brzo i uspje no svladavana je televizijska abeceda i pekao se novi zanat.. ni èuli. na Dan Republike.. jer se onome koji ne 1 do ao trebalo opravdavati. a sada nji se biskup ulagivao toj eni. postavljao .« U nastavku svojih zapisa kanonik Krèeliæ se jc e æe okomljuje na svoje suvremenike. u svojim Annuama Baltazar Adam Krèeliæ zapisuje: »Ove zime vi e nego ikad ispoljila se u Zagrebu ras-kala enost u zabavama i. samo ako bi platio taj iznos. Oficiri su mc rali dolaziti iz obzira. Prvi put se u Zagrebu zaplesalo. a ples je organizirala vesela grofic a Erdodv.

Muhvlæa. sagradilo Dru tvo zagrebaèkih strelcah i koja se ubrzo proèula po »sjajnim plesovi ma i okupljanju domoljubnog obæinstva«. Dragica Ko-rAr/V1! W)ehlawskl Concert d-moU. 6. trma Polakovu uz pratnju g.. kad ples sila zi s plemiækih dvorova i kad se poèinju graditi graðanske plesne dvorane. njegova punica. koji æe postati kulturnim. Ujerka pl. izvadja na guslama gdjica tanda hdtltro\a. zabavnim i politièkim sredi tem ilirskog pokreta..) Ouvertuni svira glazba" )2. tako da su se njegove noge nalazile meðu nogama ena. gr ofica pod simbolom krmaèe koja spava odjevena u prozirnu tkaninu i grimiz. fantazma.. Zagreb 1834. Blanðal \mbrosto Sere/tada. takoðer s plesnom dvoranom. A' 163 volite li zagreb? »Plesovi su«. pukovnije pod' ravnanjem' kapelnika g /.. njegova supruga . Gaj i njegovi ilirski sljedbenici kupili Dra ko-viæevu palaèu u Opatièkoj ulici i pretvorili je u Narodni dom. koji æe vr lo brzo postati poznat kao Casino i neka vrst maðaronske protute e Ilirskoj dvorani. . na glasoviru gdjica. RflSPORCD Chopfn: Notiurm BaUadt ) izvan rno.. razlièite komentare. pjeva gdja. izvadja na guskama Qndalu d? l gdjica. gdja. s tim da je plesna dvora na na katu Narodnog doma postala tako popularna da æe cijela zgrada do dana dana nje ga ostati poznata pod imenom Dvorana.« Zagreb je. uvlaèeæi svoje n ge meðu njihove. Stoga nije vrijedno da budu zabilje eni. Zagreb j e dobio i treæu reprezentativnu dvoranu za zabavu i ples..' i 7 Sftrfttate: Roma nm . Stankoviæeva kazali ta na Markovu trgu. dotriobr.. i to jedna noga izmeðu nogu jedne ene. prikazuju gdja. jer su bil i djetinjasti. vesela igra u jednom èinu. to bi bili morali ili htj eli.. eto. Nasuprot ilir-cima i njihovu Narodnom domu . Dreyfus&: Mi rodjendan*. Zvonarjeva. zapisuje Nada Premerl {Ples kao oblik dru tvenoga ivota u pro losti Zagreba ). a ta nova dru tvena igra izazvala je.. tj. i.. carskoga Beèa. proplesao sredinom osamnaestoga stoljeæa.*». »glavni oblik dru enja i zabave gdje se okupljalo najvi e ljudi svih slojeva. sliiga-. .ples. koja æe pod imenom Redutna dvorana ostati zabilje ena kao jedna od glavnih pozornica zagrebaèkoga dru tvenog ivota. kralj. du Vcrnage. baptiste. A kad su godine 1846.. i r eo : 7.... t. Plesalo se i u Banskim dvorima. B. pa èak i na Nadbiskups kom dvoru na Kaptolu.poziv na ples prikazivale razne zgode. Henrf Latournetle . koju je godine 1837. Octave Feuiltet Scylla i Charybdii<. g..enost u ivoj slici. Natpise nisam smatrao vrijednim da zabilje im. Barbariæ. LK4. P rava plesaèka groznica. irvadja na glasoviru gdjica. Savu'. povodeæi se za modom. VEtCRI DRUiTV/l HRVATSKI!* KUJI CVNIKA te iaix. gd>a. Mme. Gradnjom tzv . g. Andrija Fijan/ Slovcnaèke narodne povjevke. maðaroni su otvorili svoj dom u Demetrovoj 1. gdje se èovjek igrao sa enama.. Vidjele su se meðutim sljedeæe predstave : Uvedena je raskala. meðutim. Stiuona. \ HdUerova! i 8. dijalog. Dfttgica h (ove&viè..« .. a druga izmeðu nogu druge. dakle. Razvrat najuglednijih ena. Hrvatskom glazbenom zavodu.. sram i ravn. Njezin u je popularnost mogla ugroziti samo Graðanska streljana u Tu kancu. No ni sami simboli nisu prikazivali ono. grad zahvaæa tek u devetnaestom stoljeæu. Utet: »RigoUtto*. dobiva prvu javnu plesnu dvor anu. Odette. da kako..

dok se devetnaesto stoljeæe na zagrebaèkim plesnim podijima vrti po taktovi ma »jednostavnijih. vi e negoli u ièer drugom.Kako se i to se plesalo? Isprva su bili u modi. »Ja dr im«. Komu pako nije serce sil nije u persil kucalo.ure ene bile«. voða Dru tva zagrebaèkih strelcah. kao da su svi od jednog stali a bili. a u Francuskoj ga je. mnogo kasnije kad se taj ples u Zagrebu veæ uv elike udomaæio. kako zapisuje N. A iz kronike zabave i plesova za vrijeme poklada 1843-. muzika u svakom kutu. Lj. doznajemo da je ban priredio »dva velikolepna bala«. cottilon i kadrila. da sala narodnim bojama nakitjena. kojeg su na e dame branile upornim molbama i moleæivim uzdasima«. dostoja nstveni plesovi. a po tom u prvom broju Vienca iz 1869. dakle. pa je grof Jurica Or iæ. Promatrajuæi ples sa zdravstvenog stajali ta. koji bi se s njim za prvenstvo nate cati mogo. Posebno je veselo u Streljani na poèetku Tu kanc. Dapaèe. reæ bi. navodno.. Ivan De man. o èemu svjedoè Matica ilirska u svojim izvje« taj ima: »Balovi bez broja. od gc lote gornjega tela. koji je »podosta razbludan i zato je isti æudorednijim narodima. to je spominje De man. a uz to jo svakog ponedjeljka »soiree«.belo i c rveno . Godinu dana kasnije zabava domorodaca u Strelja ni »odisala je domoljubljem i vese ljem. Svaki put je narodno kolo igrano b ilo i osim toga. biskup »tri prekrasna bala«. svirali su mnogovarstne me-lodie narodne. se veselo i dobre volje. na pr. »da mi se upravo njim (kolom) po ositi mo emo i da ima jedva koji narodni ples. dao da se u troèetvrtinskom taktu za ples sviraju hrv atske melodije. i to drugu polovicu punir elucem. Premerl.. plemiæi i velika i sastajali. galop i mazurka. naest. ma . Oko valcera se u Zagrebu koplja o tre i u doba ili rizma. i to najprije predavanjem o plesu u Dvorani. valcer. dalmatinski. u onom euforiènom prepc roditeljskom duhu. horvat ski i slavonski.. koji ples uzrokt je. a u sredini na doksatu sevahi se gerbovi malih s estara ilirskih.« ! U ilirskom se Zagrebu. da dov( du obadva spola u nekakav ugodni. moramo priznati da odgovara i strogim moralnim i zdravoslovnim zahtevom posvema. i dr. ona velika antipatija na ega naroda proti onoi nema kom vrtogla vcu (valcer)«. z atim od besne brzoèe plesa. istina je da vi e kode nego korisi zdravlju i njih ova je. plesalo se sve u e. s mno tvom svojih slo enih oblika i figura. potièe samo od ljudske l udosti. Gostih je mno ina bila. to se iz toga za 164 poziv na ples kljuèiti mo e. kako n jime postizava svoje vedrenje i dru enje. jer u polak est urah u jutro jo nije bilo moguæe tancati«. Vukoti noviæa. koj je vidio kako su device domorodnimi bo jama . hiljada sveæah je e okol stanja vesto razredeno. kao menuet. svagd smeh i pesma«. i napisi svuda u na em jeziku bjahu. Snala ljivi je grof. Englezima upravo oduran«. i tako slo ni meðu sobom zabavljali . U tom karakteru na eg narodnog pl< sa ima se tra iti. po mom mnenju. koja je nau tr svakoj graciji. naime. ali su se ilirci dosjetil i kako pomiriti zaraæene strane. Izvje tavajuæi o tim » ivahnih pokladah«. s tim da je valcer dugo bio smatran nedostojnim plesom zbog »grljenja« ples aèa. U privatni m salonima i na javnim balovima ple u se. a plesaèi na u. veselijih i demokratskijih plesova graðanskih slojeva«. Protiv valcera. Crkva zabranjivala sve do polovice devetnaesto g stoljeæa. malo razmi ljalo o tetnosti ples. »Iz daleka se veæ vidje e cela palaèa strelcah kao vatrenom moru plivajuæa.. mu evi i ml adiæi natecahu se da samo u narodnom jeziku govore. na ao rje enje kako da vuk bude sit. slavenska polka. jer okazuje da i mi u duhu vremena napredujemo. osobito modi èitavu noæ do jutra plesati. a Ljudevit Vukotinoviæ u preporodite ljskom ar opisuje zabavu to su je u toj dvorani u veljaèi 1841 priredili »rodoljubivi mladiæi zagrebaèki«.. a walzer se ipak plesao«. pa je tako »rodoljublju bilo udovoljeno. kare èitave noæi na ulicah. takoðer iz pera Lj. kako njime narod razvija svoju milotu i ljupkost.. Vu-kotinoviæ pi e: »Na streli tu biahu tri ba a u kojih su se graðani. od lakoumnoga prehladenja pilor i mrzlim zrakom. kako njime pokazuje svoju èednost i pristo jnost. ustat æe.« . svagde vesela lica. »Vodila se iva borba protiv zavodljivog beèkog valcera . Skoda. Ako gledamo. onda od jakog stezanja go spoj. najveæa zasluga. a gospoje i djevojke. pjesnik lijeènik Ivan De man zapisuje: »Kakv i su danas zdra\ stveni plesovi. veseli i modom obièajem povlaðeni doticaj. pi e De man. to na emu stanovni tvu na osobitu èast slu i.

»Te lepeze dobivale su dame. kad i prve javne plesne dvorane. prvog na e uèitelja plesa. Na tom ple u je svaki gost prilikom ulaza dobio knji icu s plesnim redom (takoðer ukra enu biljni m motivima Gajeve tiskare) i dvije pjesmice: »Slozi gradanah zagrebaèkieh kaptolske i varo ke strane« i »Poklon kæerima zagrebaèkim«. Najèe to torbice u obliku srca. ka iranom na lje-penku u obliku tro lista. pozn. Valja zapisati da u to doba veæ djeluje i kola »ples i lijepog pona anja« Pietra Coronell ija. . To vi e nisu samo kartice i jednostavne knji ice. a to dokazuje »da i mi u duhu vremena napredujemo«. Likovno jo uspjeliji plesni red je onaj s pravnièkog plesa iz 1866. a na svakom je krilu. u Streljani. Na poleðini je knji ica po pisa plesova na hrvatskom jeziku.. zapoèinje plesovima i zabavama. Prije toga plesovi su se prireðivali u privatnim kuæama.« (N. katkad medaljoni ili k utijice. Takv i su plesni redovi bili namijenjeni damama. koji se èuva u Muzeju grada Zagreba. tog zagrebaèkog tiskara. Èini se kao da sviet. odr anog 12. Za taj pravnièki ples izraðena je vrlo slikovita lepeza (èuva se u Muzeju grada Zagreb a) s osam krila. dok su mu karci pri ulazu i nadalje dobivali samo knji icu ili listiæ. da za po-taknutje naro dnih èutnjih bar za jednu noæ pretvore dvoranu narodnog doma u miomirisni perivoj. a na bar un je apliciran metalni amblem in enjera. Da nica ilirska nas informira: »Sva svoja blagorodna tarsenja. koji se u to do ba èesto javljaju na proizvodima Gajeve tiskare. Na poleðini je knji ica s popi som plesa na njemaèkom jeziku«. Na bar unu je apliciran ukras s rozetom. Premerl) Plesni redovi u Zagrebu se javljaju poèetkom devetnaestog stoljeæa. organizatori su se b rinuli da svaka plesaèica i plesaè pri ulazu u dvoranu dobiju kartu ili knji icu s pop isom plesova. Nastupa potom razdoblje kad se plesnim redovima daje vi e va nosti. a u sredini je tekst u zlatotisku uokviren linijom sastavljenom od ru a i pletenog li æ Na stranici je i signatura Dragu tina Albrechta. i to s obje strane. Upisivali bi se olovèicom zataknutom uz plesni red. time vi tra i utjehe u buènih zabavah«. kako ih u slici rietko kada n a Zagreb sastaviti mo e«. za koji Nada P remerl ka e: »Valovito izvuèen trapezoidni oblik presvuèen je bijelim. i to bez p osebnog reda i organizacije.« Ne zna se je li bilo nesporazuma i na plesu »gradske i kaptolske graðanske èete«. uglavnom kao kartice formata posjetnice. i bez zabilje aka u plesnom redu moglo je doæi do neugodnih nesporazuma.. onaj s plesa in enjera odr anog 15. ali . a u drugoj varija nti modrim bar unom. To je jo doba kad se plesni redovi tiskaju u skromnijo j tehnici. »Izveden je u tamnocrvenom bar unu. Na poleðini ili u unutarnjosti kutijice je knji ica s popisom plesova. meðutim.U tom se izvje taju. (N. »Damama je to bilo daleko potrebnije.. djeteline ili ponekog cvijeta. a gosp odi su se dijelile male knji ice u kojima je bio oznaèen red plesanja. i li bolje da ka emo. nisu saèuvani. na alost. plemiæi i velika i »tako slo meðu sobom zabavljaju«. Premerl) Saèuvana je za taj in enjerski ples i poziv nica. èim se vi e tu i na skupoæu i oskudicu. Grof ga anga ira da pr vatno uèi plesati njegovu kæerku Klotildu. Najstariji je plesni red. u Zagrebu. jer uz njih je uvijek uzica koja slu i 165 volite li zagreb? da se predmet objesi o pojas haljine. a uz naznaku vrste plesa bio je predviðen prostor u koji se upisivalo ime plesaèa ili plesaèice. gotovo nagovj e æuju burne i sudbonosni dogaðaji to æe se zbiti 1848. i koji je »mno inom obæinstva sve dosada nje zabave natkrilio«. u èarobni raj od razlièitih dra estih. Od najranijih organiziranih plesova. Izvje tavaj uæi s pravnièkog plesa. tzv. koji govori o tome kako se na i graðani. ispisan po jedan ples . prema z apa anjima Nade Premerl. na pozi grofa Ambroz a Vranyczanyja. izvje æuje da u Zagrebu vi e godina nije bilo »tako ivahnih i buèni okladah. kao ljetos. Knji ica je sa strane zatvor« na olovèico m«. iako je plesnih redova bilo i ranije.. Èuva se jedan od takvih plesnih redova. ukra ene perforiranim rubom il i samo vinjetama. Èasopis Neven iz 1855. koji u Zagreb dolazi iz Rijeke. Krila su zlatom obrubljena i ukra ena vitièastim biljnim motivima. Ta revolucionarna godina. onaj s plesa pravnika 1838. veljaèe 1862 . veljaèe 1848. jer su one u pravilu bile anga ira ne za mnoge plesove veæ prije poèetka bala. Prva stranica knji ice je vrlo lijepo opremljena . izvedena u poznatom litografskom zavodu Julija Hiihna u Bregovitoj ulici. u dvorani Narodnog doma u Opatièkoj. a pri njihovoj i zradi ula e se vi e ma te i novca. plesni red. koji j e prireðen 1848.

tj. gða Jurza (ruski kostim). isto kao i susjedni Grand hotel (prije Kruni Ugarskoj). a nakon njegove smrti 1902. gavriloviæka. uz koje. Dra koviæeva 24 (na tom mje stu je sad zgrada PTT-a). Skela. gdje Repu (da nas restauracija K Savskom mos tu) nudi uz. da ovaj grad za sobom ima debelu tradiciju dobrog ugostiteljstva i ka d danas nazdravljamo ovogodi njim najuspje nijim ugostiteljima. to ga donose zagrebaèke Novosti koje vi e od polovice prostora posveæuju detaljnom opisu toaleta uva enih go æa: »Mia pl. Isprva kolu pc haðaju djeca ug lavnom imuænih roditelja i aristokra skih obitelji. marinirane je gulje. Mihaela Carnel utti (ru ièasti crep de soie). Fricika Frange (groteskni kostim). Neosporno je. itd. dakle. Restauracija Sari u Maksimiru nudi jedno stavna jela: restana jetra. te u posebno tiskanom prospektu dodaje: Ovaj lokal od danas mora postati stjeci te na epurge-rije i skroz primitivan. Helena Srkulj (bijela oprava). meðutim. Na Savi bi valjalo ostati i za objeda.) bila je. bijela perika na glavi ). pohani piliæi i sve vrste odrezaka od kojil je najpopularniji. Bela. Hotel dr i kavanu i restauracij u. a u ovoj gostionici se. Repu nud divljega zeca s okruglicama i zeèju pa tetu. onog s Elitne kazali ne krabuljne redute 1930. Olga Baèiæ (crepgeorgete sa strassom). navodno. od endivije. dakako. Dora Frolich (bi jela èipkasta haljina sa crvenim ogrtaèem). Koliko bismo to danas uva avali i ka ko bi Tri mu ketira pro la u utakmici za Veèernjakove zvjezdice.nicl.) nije naodmet podsjetiti na pro la vremena . doèim se posebno istièe u rek lamiranju novoot-vorene gradske restauracije.« 167 jestvenik na ih starih Stavljam do znanja cijenjenim graðanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio ka-vanu-restauraciju 'Tri mu ketira' (prije Velebit) u Petrinjskoj 79. francuska sala ta. Paulina Etlinger (srebrni til). A da su na tim plesovima Zagrepèanke uvijek bile u prvom planu. sala ta. Lila Gayer (staronjemaèki stil). a susjedn Paveliæ (danas Grozd) peèene race i pohane keèige. koje. U z pu eve ide. nudi peèene guske. to se najbolje vidi i po tada njim novinama.kola plesa u Streljani (oglas za kolu iza ao u Pc zoru 1860. viner. Za predjelo se dvoumim izmeðu Lovaèkog roga koji nudi strasbur ku pa tetu. meðutim. U jelovniku razgla ene ilièke restauracije èitam da se narud be za objede i veèere pri maju od èetiri krune na vi e po osobi. slet iz istoènih mora i povrtnicu s maslacem. na primjer. dakako.. navo dno najbolje ide pleternièko bijelo vino. nudi dese vrsta. matovilca i radièa. Tako se ogla ava iskusni kavanarski struènjak Josip Karavia u listopadu 1933. velik dogaðaj za Zagreb o jedva sedamnaest tisuæa stanovnika. s rastom grada. koja æe kolu voditi sve do 1965. t kosanih pu eva s jajima. melem za eludac. te grand-re stauranta Nova pi vana.. pa do povrtnic i kisele paprike. pospje uje apet it. Predla em da s koknemo izvan grada. rotkvice s maslacem. Justa Mikulièiæ (zlatni lamee sa strassom i veoma skupocjeni nakit). Jeste li za tamprl Str ossmave-rove ljivovice? Ako vam je dra i konjak. Prij nego odaberemo zajutrak. or avaèki kav . najplastièni je svjedoèi izvje æe s jednog od njih. dakako.. kolu nastavlj 166 poziv na ples njegova kæi Elvira. to vi e to nam je na raspolaganju rijetka i bogata zbirka starih jelovnika. te ko je reæi. Cecilija Noviæ i Vera Huth (crne èipke).. vrijeme je tek za doruèak iliti zajutrak. Ide mo pak na dru gu stranu grada. A sad bi rajt izmeðu svinjske hladetine i prezvur ta. Deutsch (crna haljina sa èipkama. i to na najotmjenijem mjestu u gradu na razmeðu dvaju st oljeæa u hotelu K caru austrijanskom na poèetku Ilice. neæe koditi jo jedna èa i ca domaæeg p linkovca ili mo da bermeta koji je. koji ima takoðer bogatu po nudu: ruska jaja. ras te zanimanj i potreba za podukom u plesu i lijepom pona anji Maestro Coronelli dje luje u Zagrebu vi e od èetrdes« godina. Javni su plesovi nekoæ u Zagrebu predstavljali najveæi medijski dogaðaj. Lidija Srkulj ( crne èipke). birajte izmeðu Martella i Matignona. mo zak s jajima.. jo rano. Za objed je. aperitivom. a potom i druga kæi Bianka. do Savskog mosta. dobitnicima zvijezda i zvjezdica (Monnet. Gostionica Zaplatiæ Maksimirska 7. tlaèenice. koje bi pojedinom elitnom balu posvetile i po vi e st ranica. a kasnije. jelo. To da je lokal skroz primitivan oèito je vrlina i mamac. Èuèa Boraniæ Gavanski (crep de soie s bijelom perikom). Neki prije jela vole èa u originalnog Plzenjskog piva.. hvala na pitanju. Poènimo. ka ko veli gazda Repu .

izaberite jedan od èetiri menua. <J Sir. t o je i razumljivo. (danas O ladinski centar) . vrlo su dojmljivi. Za one rafiniranijeg ukusa i dubljeg d epa pobrinula se restauracija Velebit. kasnije Zlatni jelen (C jeva 12). U toj. I prava teta da rijetka zbirka nije bila izlo ena prilikom i d avne sveèane podjele Veèernjakovih zvjezdica u 1 planadi.. pra ka butina s hre nom. kao i u susjed noj varo koj pivnici Excelsior. Kod Moulin Rougea u Samostanskoj. jer se umjesto nje za raèunava 10 posto na cijenu. dalmatinski pr ut. Mesn ièka 6 (danas Stari fijaker). Mogli smo tako na jednom m jestu do ivj kontinuitet i tradiciju dobroga zagrebaèkog ugos teljstva. to ih u kartonsk kutijama na dnu ormara èuva Drago Mu iæ u P vrednoj komori grada. Samostan ska (Var avska) 18. omlet aux framage. (Trapist) volite li zagreb? Cijena menua u restauraciji Kolo na Trgu kralja Aleksandra 3 je 12 i 15 dinara. K trim gavranom (Juri iæeva 6) K Z lati (V ka 62) itd. K janjetu (ugao Gajeve i Nikoliæeve. Na jelovniku od 19. posebno se nude.. sa umakom sa oblogom Tjestenine. dakako. janjeæi paprika . Starom vuglenaru. 168 CIJENIK SVRATISTE JELA ZLATNE KRUNE ZAGREB Gajeva ulica br. gdje je svake veèeri glazba. posebno s mole gosti da ne davaju napojnice. jer je ta vrtna restauracija na glasu kao cvjetni raj. 12. Stari jestvenici. koja reklamira svaki dan svje e kamenice po dva dinara komad. tj. izvan menua. Dola c 9. Petrinjska 51 i Prvu zagrebaèku a èinicu. ili restauraciji Ka ptol Vla ka 9 (vlasnik Drago Hraniloviæ). 170 jestvenik na ih starih ROG ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 SVRATISTE ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 CJENIK JELA I PIÆA 171 . koje za uho ovih dana njih pizza i ha b urger pokoljenja odjekuju uistinu kao daleka jek. Zlatna kruna. Gajeva 9 (danas Kornat) i za deset dinar. ZAGREB Telefon broj 6 32. kasnije K na e m macanu (Vlai 71). OB1ED. A èi-nica (vlasnik Abaz Avdagiæ) nudi bosanski lonac. Zgodno je napomenuti samo neka in na gostionica. j Za objed mo ete imati stalni abonoman u Varo koj pivnici.ijar. èesto i ori nalni po svojoj likovn oj i grafièkoj opremi. zgrada Prve hrvatske tedionice (danas Oktogon). mo emo jo r predati o starim zagrebaèkim gostionicama i njihov jelovnicima. jelovnici. ðuveð. Od nacionalnih kuhinja i imena restauracija Zagreb je nekad imao Ce ko-buðejevaèku res tauraciju. kol ovoza 1938. a rekl amira se kao najugodnije sastajali te Zagrepèana i stranaca. Moulin Rouge. uz pisanicu la Hraniloviæi krij piva Budejeveèki Crjstal ili Kobany a. patke na ra nju. Govedina. gostionica Avdibegoviæ. burek. janicu i sutlija . Nikoliæeva 4.

tek odne davno jednosmjernom. tedljivo ureðen. glasovao za prava e. indlbratni-ma. Popularnost na eg Franceka. dr ali se pomalo rezervirano. starije i popularnije od one Tkalèiæeve. Jedino subotom po la bi ona s lonèekom Opatovin K sedam zvjezdam ka d se tamo dijelila germa za nec jeljnu orehnjaèu. a zamijenile su ih tzv.. gazde novove k tacuna. U toj i takvoj Novoj Vesi gostionièar Francek Tkalèiæ bio je vrlo popularan. to zbog svoje velike aktivnosti. koja je pripadala treæem izbornom okrugu. a tavani i podrum nakrcani ps nicom. re-prezent starinske Nove Vesi. te je kroz sve pro le vijekove o stala na a najvjernija stra a starog zagrebaèkog duha i po tenja. Isprva se gostionica zvala Franc Josef Garten. Kasnij . kad i tom starom zagrebaèkom ulicom. kako æe zapisati Novove anin Ivan 173 volite li zagreb? Krstitelj Tkalèiæ. Stari su Novove ani bili ponosni na svoju No\ Ves. Cijeli Zagreb je o Franceku s Nove Vesi pripovijedao kad je prilikom glasanja 1884. osobito kad bi do ao kri ecom. pi e Antonije Kass ovit Cvijiæ.. na aru od grabova drva. tavan i podrum. ulice). zajedno s nekolicinom utjecajn ih Novove ana. Kad bi zapao mrak. Kraj svega izobilja ivjelo se vrl o jet nostavno.. one na broju 86. Bio je vatrogasac i èlan veterancov. dom. lukom. na dobru ka insku ili m oravèansku kapljicu kod Franceka Tkalèiæa u Novu Ves broj 39.. na kojir bi se u sumrak odmarale domaæic e. pjevao u pjevaèkim dru tvima Sloga i Sloboda. kruha i v 172 kod franceka na novoj vesi na. dosezala je daleko izvan njegove gostionice. estinske peèenice. nije nam lako zamisliti onaj starinski svijet i ugoðaj s klupicama ispred prizemnica. a nakon pogreba Zagrepèani bi obavezno n avratili k na em Fran-ceku zalijevati tugu za pokojnikom. Marni i pa ni. a glavna briga svakog purgara bio je pr ijatni n. A najsveèanije bi bio pogo æen upnik. Ni za koju korist ili napredak nije dopu tala d a se naru e davni domaæi obièaji i osobine doma i roda. a i mali su i svo posebnu opæinu. i jo objesnijim koje ne bi smio zapjevati pn djevojkama. kano ilavi hrastovi. dakle. Majka bi sjela za k lovrat i gunðala starinsku pjesmicu. u èast posjeta cara i kralja Zagrebu. Nisu plivali u bogatstvu. staje. zapisati: Nova Ves je kroèila naprijed vrlo polaganim tempom. I mu bi joj se zn. i amo èetvrtom brzinom. luka i èitav ili pol krajcara. kako su ga zvali. ali dosta razlièito . objava je neposrednog i istrebljivaèkog rata tradici onalnim zagrebaèkim peèenicama. Najstalniji gosti bijahu siromasi iz Ciganske varo i (Ko arske. ne to slièno. jer bi bila sramota da se nenadani gost n e i mogao podvoriti domaæom gostoljubivo æu. a ne na elektriènoj ploèi) i po mahu. a baba rr se moli. Francekova gostionica do l a je na glas nakon otvorenja sredi njeg gradskog groblja na Mirogoju 1876. su e. repom. s kojih bi susjed dozivao susjeda da podije klupicu i kup icu. od Kaptola prema Gup-èevoj zvijezdi. A sada sa zami ljenim mahom soènih indlbratna uputimo se. za koju æe Antonija Kas-sovitz-Cvijiæ u Hrvatskom kolu od 1927.kod franceka na novoj vesi Pojava æevapèiæa. koje su nestale sa zagrebaèkih jelo vnika. koji bi dobivali kruha.. niti iskusili glad. na aliti pjesmicom o tar Varta dretu smoli. France k Tkalèiæ je prisutan u dru tvenom i politièkom ivotu Zagreba. bojeæi se vatre. a jedino gazdi bi domaæu redovito spremala zajutrak od suhe slanine. ali nisu p< znavali ni nei ma tinu. Francek Tkalèiæ je bio tipièni novove ki purger. krumpirom. Iz vizure dana njeg nervoznog vremena. primio mito od maðaronskih korte a. pokazat æe se na primjeru jo jednog gostionièara i gostionice. kad bi pohodio kuæu.. najpodmu l ijeg neprijatelja ljudskoga truda. kæeri i sinovi po li bi u susjedstvo na èavrljaj otac bi zapalio veliki lam pa i njime u ruci pregledav. Jo veæa i bila sramota. A da je Nova Ves. a ime je dobila jo 1852. a na kraju glasovao protiv onih koji su ga nastojali potkupiti. tzv. potom hamburgera. tek nedjeljom kavu. a rovario protiv maðarona. bila srèika na eg pravog h rvatskog borbenog graðanstva. a ne pognuto. da dom blagoslovi. jer su pogrebi uglavnom prolazili kroz Novu Ves. Jutrom bi sva kuæna èeljad dobivala pre gan juhu. vinom i suhi mesom. ko ji i u najmlaðe svoje ogranke zdrave svoje stare sokove. ako bi domaæica kupov la ive na Ha mici.po tehnologiji pripremanja ( indlbratni su se pekli uspravno. to zbog sv oje gostoljubivosti i vesele æudi.. zeljem. a mladi bi se s veèeri meðusobno p sjeæivali. da bi s dru tvom sve to u birtiji spi skao.

Kad se graðanstvo treæeg izbornog kotara hoæe po zabaviti. Mjesto gospodske batine ( tu cera) bile su tu hrvatske z astave. Naprotiv. nekoæ bio grad kavana samo na Jelaèiæevu trgu. bilo ih je vi e nego danas u cijelom Zagrebu! Narodna kavana. Danas su to hotel i kavan a Dubrovnik. koju vidimo na staroj razglednici (1903. stajali su na Jelaèi-æevu trgu fijakeri koji su bespla tno vozili goste na Demokratski ples. po uvjerenju vatreni ili rac. Dobrotvora i Dr u tva èovjeèno sti. na ju noj strani. Na istoènoj strani trga. Hatzovoj kuæi. Ka nije je na tom mjestu Fran jo Kre ma. jedna je od èetiri ili pet kavana to su bile samo na ju noj strani trga. sru na Hatzova palaèa (projektirao ju je Bartol Felbingei otvo rena je nova kavana Milinov u zgradi istoimene hotela. danas Gajevoj ulici. Novove ki g ostionièar Janko Gorenec vrlo ) ugledni graðanin koga biraju u razne odbore. imao slastièarnicu. kasnije Croatia. njegovi ga Novove ani biraju za svo zastupnika u Gradsk om zastupstvu. bil a je kavana La feri. dakle. Gospodin Ka labar bija e major domus. Tako o Demokratskom plesu demokratski Obzor dol maðaronski Agramer Zeitung ples na pada zato to je shva æanje ove demokracije prema jutru zauzelo protudrzavne za mahe . Zapisuje kako se tu pije bukovèak ova blagotvorena kap zagrepsk ih gora i kako se tu mo e èuti jedan opæeniti i gromoviti Puna srca. gdje su danas Rukotvorin bila je neka vrsta gostionice i kavane. na mjestu gdje je dan. Njegovu kavanu spominje jo Nemèiæ u svo jim Putositnicama. 174 kod franceka na novoj vesi 175 ! stare kavane Dana nje. prema Bolnièkoj. narodni stol. Uz ovakve reformira no-demokratske manire napunile su se prostorije Gore n èeve gostionice veæ u 8 sati na veèer. a na dana njem broju 12 kavar New York. sve uèestalije alopojke zbog dokidanja kavana u Zagrebu imaju korijene. Demetar i Vraz. to j vlasniku donijelo veliku popularnost u tada njem Za grebu. a u sredi te pa nje Gorenec i njegova gostionica dolaze nakon odr avanja tzv. u Felbing rovoj kuæi. kasn ije Centralna kavana. kad je nakon stotinu godina napokon 1928. kako se zn a. Tu smo vidjeli estinske bijele cifraste hlaèe. ali bez te èasti nije moglo biti. Do Milinova. trgovci i putnici. Godine 1876. na toj zabavi nije bilo uskih francuskih èarapa te francuskog pi-kaèa (trouglasti globuk). demokr atskog plesa. Vlasnik joj je bio stanoviti Andrija Ce rni iz Moravske. U njoj su se sastajali poslovni ljudi. Gostionice u starom Zagrebu bile su. pune èa e. otac violinis Franje Kre me. surku i globuk na hero. veljaèe 1873. Gradska tedionica i Gradska kavana. Gorenèeva gostionica u Novoj Vesi bila je sredi t i sjedi te demokratskog duha i polit ièkog ivota. na dana njem broju 15. za koj im su obièavali sjediti na i preporoditelji. o kojem Obzor pi e: U subotu dne.e æe je Zagrepèani zvati samo Gorenèeva gostionica. u tzv. u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu. U njoj su se sastaja li Babukiæ.). Na zapadnoj strai u Stankoviæevoj zgr adi. a vlasnik Oti Leibner reklamira prvi put u Zagrebu sladoled. Na njenu mj stu. U gostionici su odr avani razni plesovi i zabave . zato to su se pjevale rodoljubne pjesme. ide svom Gorencu. to se nosilo u èisto aristokratsko barokno doba. 25. a s vremenom dolazi na glas kao po zornica dru tvenog i politièkog ivota. dak ako. .. U susjedstvu. Kavana toga imena ranije je bila na suprotnom uglu. Zvali su je burza. a gostionièari ozbil jni èimbenici dru tve nog ivota na koje se u raznim politièkim kombinate rikama ozbiljn o raèunalo. Tu se sastalo dru tvo graðansko demokratsko. odnosno Velike kavane. U Ilici na brojevima 4 i 6 bile su kavane K cai austrijanskom i Kruni ugarskoj.. u niskoj ku bila je kavana K vjeènom svjetlu. neka ivi je na e.. tj. ozbilj na mjesta. a svakako je najpoznatija jo iz ilirskoga doba. odnosno Harmici. bila je Velika kavana.. a imala je navodno i posebni tzv. vjerojatno je i jedna od najstarijih. Ova institucija dodu e vuèe na aristokratsku frazu. Zagreb je. od Prv hrvatske tedionice i Trgovaèko-obrtnièke komore d< Vatrogasnog dru tva.

èini se. koji je po tra diciji. kad su za Univerzijadu otvorene dvije nove kavane Mala kavana i Kav ana Ban. Sve do 1987.. Uzmimo primjer tzv. u uglednoj g stionici Ljudevita Hagenauera na N ovoj Vesi. gdje je i danas (zatv orena). to je za vrijeme sastanka svako politiziranie bil o strogo zabranjeno. U Mesnièkoj su bile kavane Kaèiæ i Zora. koje je izradio klupski fiskus Gabriæ. nije bilo lako. U velikoj prizemnoj gostinskoj sobi. Klub je osnovao knji evnik i gradski senator Gjuro De el iæ. U Ilici je jo bila kavana Corsi najprije na u glu Bregovite (danas Tomiæeva). U zdencu bilo je uvijek dost hladne vode. kome dadose ime Ljubinkoveèki klub. u Juri iæevoj Elit. Iza objeda podu gosti sjenov it vrt na crnu kavu. Ljubinkoveèki klub dr ao je sastanke svakog èetvrtka. koja se do Prvog svjetskog rata zvala Pariz. stoljeæa okupljali poznati Zagrepèani. oko kojega su se osamdesetih godina 19. pokrit debelim balvanima. te kavar 176 stare kavane Meduliæ. Marko Mileusniæ. Ljubinkoveèkog kluba. Predsjednikom kluba bud e jednoglasno izabran senator Gjuro De eliæ. srpnja 1882. koja bija e prema br jegu kamenom obzidana. koja bila na glasu jo od ranijeg vlasnika Janka Goren kao mjesto okupl janja rodoljubivog i demokratske svijeta. a ujedno da sa dozvolom domaæice u sjenici veèeraju. po kojoj je najprije lijepo ureðeni gostioni ki vrt.ureðene u prizemlj istoimenih hotela. Mada su svi èlanovi bili dobri hrvatski rodoljubi. èlanovi Ljubinkoveèkog kluba bili su sve sami ugled ni graðani: Gjuro Eisenhut. U Marovsko j (danas Masarvkova) Kazali na kavana. 177 ni rijeè politike Nikad ovome gradu. Pokretaè ove ideje De eliæprozove omiljenu sjenicu u èast godovnjaèe Ljubice Ljubinkovcem. takozvanoj palaèi bio je prostrt veliki stol. Na Zrinjevcu Zagr eb (danas poslovnica Croatia Airlinesa) i Kavana Umjetnièkog paviljona. Slavo repl. Kronièar bilje i: Skupi e se stalni gosti iz svih stale a. bio nesretan to se tièe masovnijeg dru enja.. koji se prostira e iza kuæe pa s ve prema brijegu. glavnom gradu Hrvatsk e. a sastanci odr avali su se strogo po propisanim statutima. Franjo Arnold. Jednoglasno bude zakljuèeno da se svi èestitari i prijatelji kuæe svakog tjedna sastanu u kuglani. Milan Nosan. Osim osnivaèa i predsjednika De eliæa. Za vrijeme objeda pona vi e se nazdravljalo domaæici. Ovo lijepo i nje no ime svi prisutni odu evljeno prihvati e. U tom obilju nekada njih zagrebaèkih kavana zamalo zaboravih spomenuti jo tri: ilièki R oyal i Merkur i Evropu na Jelaèiæevu trgu. na kojem b ja e svakog Bo jeg blagoslova . kao kulturnom i civilizacijskom sredi tu. Tko bi se o statut ogrije io platio je sekser (10 novèiæa) u kra-b icu u korist osnivanja medicinskog fakulteta. a od sunca bila je za tiæena li. Lacko Holjevac . Ujedno bija e zaklj uèeno da se osnuje klub. koji o njemu ostavlja i zapis. r> uglu Ilice i Frankopanske kavana je Bauer. Gosti razgledavahu krasan par. Za dvije posljednje ne znam toèno gdje su b ile . ravnatelj central nog groblja Mirogoj. trgovac i posjednik Okrugljaka.sigurno je jedino da to nije bilo na sjevernoj strani trga. Razne politièke i politikantske struje su ga zapljuskivale i na nj se svom silinom obru a-vale. Milan Macen. a kavana je bila i na Strossmaverovu etali tu iliti nekada njoj Ju noj promenadi. Klub je sebi stavio u zadaæu skupljati dobrovoljne priloge za osnivanje medicinsko . a kasn je na uglu Gunduliæeve. dob io ime. u Preradoviæevoj Preradoviæ i Mirna koliba. koja je davala ugodnu hladnoæu sjenici i z 178 ni rijeè politike najvruæih srpanjskih dana taje sjenica svima omilila. Klub je osnovan 10. natom grabovinom. gdje dru tvo sjelo u hladovitu sjenicu. poznati skladatelj. veæ su se pripovijedale razi zgode i do ivljaji. gradski tajnik. Toga se dana n je kao obièno politiziralo. a potom i klub. Ispod sjenice b io je dubok zdena. prvi èovjek opæine S svete (k joj je tada bilo sjedi te u Maksimiru) i dr. Toga dana slavio se imendan domaæinove ei Ljubice. predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva SI ga. kraljevski javni bi lje nik i predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva Kolo. a ljudi su se svakojako morali snalaziti.

a naroèito medu krasnim spolom. od onih kako su pojedini politièki potezi. u kojem prevladavaju stranci. a da n. zapravo. To sramotno 'hrvatsko' dru tvo broji èak za èlana nepristrasnog senatora g. vrlo uplivnog dru tva. vi soki dr avni èin ovnik. upisano je: U razvoju dru tvenog ivota u Zagrebu i èitavoj Hrvatskoj to je mo da jedinstveni primjer kako se jedno dru tvo. a i protumodernih razloga. to je bilo skrajnje vrijeme da se poène tuðin tina iskorjenjivati.. Dan osnutka Kvaka je 19. Politika je... pa kako je tada u tako zvanim boljim dru tvima njemaèki jezik prevladavao. alibi mu evima pred njihovim naivnim enama. i da gotovo nema organizacije ili politièke stranke ko ja bi se mogla pohvaliti tako dugim stazom.g fakulteta u Zagrebu. na la je povlaðivanje u ovom krugu prijatelja te zakljuèi eprih vatiti obièaj is taknut po propagatorom ove ideje. ni moguæe. koje nosi komièno ime Kvak. Sto je. o ujka 1881.. zami ljen kao apolitièki klub. ne mo emo ni mi danas. donosi dopis iz Zagreba u kojem se ka e kako u tom gradu djeluje i njeko internacionalno dru tvo po d imenom Kvak. Kvak i tko su kvakeri? Valja najprije napomenuti da je Kvak postajao i djelovao u Zagrebu èak ezdeset godina. rujna 1879-. dakle. A mnogo kasnije. 1929. svjedoèi ovaj zapis: U Ljubinkoveèkom klubu gojila je intenzivno ideja samoodr anja i meðusobnog potpomagan ja pod lozinkom: 'Svoj k svome'. koja izlazi na Su aku. godine. od javnosti vje to prikrivanoga kluba. pojedina imenovanja ili investicije u gradu djelo tajnog. to gotovo nema Kvakan-cije u kojoj ne bi bilo rijeèi i izmjene misli o svim aktualnim. da se ma bar prija telji i dobr i znanci pozdrave izmeðu sebe upotrijebiv jea nostavnu izreku. U spomen-knjigu u povodu ezdesete obl jetnice kluba godine 1939. Zagrebaèki klub Kvak ili Kvakerski klub . . A o podrijetlu ime na Kvak u spomen-knj izi se ka e: Èudna struja koja je u isto vrijeme nastala u Beè. Nisu joj mogli izbjeæi na i stari. a osnoval ga je grupica uglednih Zagrepèana. Sandor Egersdorfer. Antun Schlesinger. moi odr ati u svojoj suvislosti kr oz toliki niz godina.. iako to nije uvijek bilo lako. sastavljeno iz posve razlièitih elemenata. medu kojima s poznati glumac Andrija Fijan. va nijim pojavama u ivot . novinar A^ ramer Zeitunga. du evnos ti i sno ljivosti medu èlanovima. Ovo se provaða-lo osobito zato jer su tada nji svi veæi lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca.kako mu je pravo ime u njegovu dugu vije ku pratile su razne glasine. vra ka stvar. unatoè najljep im i najplemenitijim nastojanjima. a ujedno i kljuè uspjeha kojim je to po svojem sastavu hetero geno dru tvo os talo tolike godine valja tra iti u uvijek vedrom raspolo enju. na alost . vladine od luke. do onih kako je klub dobra izlika za razbludni ivot i pijanèev anja njegovih èlanova. Augu sta Senou. da se kupuje samo kod onih trgov aca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. 179 i gentlemenski klub kvak Supilova Sloboda. . Zakljuèi e napokon iza dulje debate sje duæ uz otvoren prozor kod Krampusa poslije raznih pri jedlogah te slu ajuæ kako ih iz najbli e blizine pozdrav abci prihvatiti pozdrav i odzdrav dobaèeni im iz bar zvuk 'kvak'. a domaæi sinovi se usuðuju silno im las kati. Zabranjeno je bilo èlanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. A najvi e priloga navodno je. naroèito Nijemaca. skupljeno od plaæanja kazni èlano va za spominjanje politike i naèinjanje politièkih tema! A da se Ljubinkoveèki klub. ta ne izgubi od svoje atrakcijske moæi i ivotne snage.. Glavne odlike Kvaka. kao to joj. u broju od 25. na stanovit naèin ipak bavio i politikom. a njegovi èlanovi kvakeri. i Julie Senoa (brat Augusta Senoe blagajnik Prve hrvatske tedionice... proti tome da se kod pozdrava i o dzdrava ne snimi e i koja se tim opravdavala da je to izbacila iz zdravstvt nih. A me du regulama Kvaka najva nija je ona daje u klub u ap solutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i rasprav 180 gentlemenski klub kvak ljati. a o èemu svjedoèi i spomen-knjiga: Ak oprem pravila zabranjuju razgovor o politici i vjeri. jedan beèki list objavljuje pouzdanu informaciju iz Zagreba o tome kako se tada nja vlada u Beogradu sastoji veæinom od èlanova jednoga. Isto tako su èlanovi svagdje propagirali pravilo.

Gjuro Prejac. Nikad ne plakati. Klub je u prvom redu mjesto dru enja u uvijek vedrom raspolo enju. Zagrepèanin pricer pije) . koji nisu n i skrivali da svoje priredbe organiziraju po uzoru na Kvak.. a reèena Mrdulja eva knjiga (izdavaè: Znanje) sadr i. . tom je kulturnom Poljaku oèito va nije od pi govora i prote sta tangiranih.u Zagreba.. Nikola Feller. gdje je upravo otvoren Grabanci ja . Kvakaèka se moda. makar i il galno. Jer. garantiraju imena izvoðaèa: dr. bolje svjedoèi ovo: u ljeto 1984. Sokol.. operete itd. o èemu s vjedoèe i stihovi predsjednika JAZU Josipa Torbara. ali za na e dru tvo i na e vrijeme Kvak je u svojoj skromnosti doprin jeo formiranju na ega dru tvenog ivota elemente trajne vrijednosti. do Grant restauranta Nova pivana. n. ili na ni an m maju pojedince iz javnog. Nikad vam ne presuhla mlaka. irila i izvan Zagreba.. Bojanèiæ. Kvak je imao svoje sljedbenike i opona atelje èak i u najuglednijim zagrebaèkim dru tvima. koje u Europi imaju veliku tradiciju.. Tkalec. novinari. kao to su Kolo. I premda nije imao otvorenih namjera utjeca ti na zabavni i dru tveni ivot Zagreba. Pari z i ne spominjemo. du evnosti i sno ljivosti. sudjelovao je na znamenitoj spektakularnoj prvomajskoj sveèanosti 1882. upisao u klupsku spomen-knjigu: Uvijek veselo kvakati. taj zagrebaèki klub gentlemana. Strozzi. Hrvatske i svega svijeta. Beè. to je uopæe kabaret? Na to pitanje imaju pravo dana nje generacije.. Ali. jo jedan zagrebaèki prvoklasni kabaret domaæih umjetnika. Uplavom trna-cu i Peharèe k. u Maksimiru. dapaèe . i izvan bare. jer poslijeratni Zagreb nije imao t akve vrste zabavi ta. kuplete. za potrebe Kvaka djelo su takvih imena kao to su I van Zajc. Bilo bi pretjerano. tovi e. industrijalci. kako to obznanjuje plaæeni novinski oglas. Zagreb dvadesetih godi na pro log stoljeæa. Kao uspomena na klub. nije se ustezao da pohvali kako u Var avi rade i ilegalni kabareti. klupske regu le i spomen-knjiga (èuva se u Muzeju grada Zagreba). 181 kod fride se rado ide Knjiga Igora Mrdulja a Zagrebaèki kabaret neka nam poslu i kao ulaznica za mali izlet u lude dvadesete. Grunhut. tako se sv ojski anga irao za gradnju nove zgrade Hrvatskog zemaljskog kazali ta. danas se naðe jo samo poneka rijetka fotog rafija klupskih prostora s dekoracijama slikara Menci Clementa Crnèiæa. j Dok u svijetu boj se bije. dru tvenog i politièkog 2 vota. umjetnici. saznat æemo da vo nja do kazali ta stoji 20. najprije su zapjevani upravo na sjedeljkama Kvaka! Kvak je svojim utjecajem i djelovanjem izlazio. to da kabareti postoje i rade. Uvijek puna Kvak do Kvaka! Kvak je ivio vi e od ezdeset godina.a da Miinchen. aris tokrati. u Var avi predstavo ministarstva infor macija poljske vlade. a ove se godine navr ava stotinu i deset godina o d njegova osnutka. Kvak. sveuèili ni profesori. nagla ava se u spomen-knjizi ako bi ovaj upliv Kvaka htjeli pr ispodobiti sa utjecajem profinjene dru tvene kulture Baroka i Rokokoa na dru tvenost . Se-pec. I Budimpe ta. bankari. u ovo na e nervozno doba njeguju taj stari kabaretski naèin izraz a i zabave. bio je pravi velegrad na karti Srednje Europe. suci. a godinu d ana kasnije prigodom nemira zbog maðarskih grbova Kvak preuzima du nost miritelja it d. i Prag. Da je program uistinu pr vo-klasani. priko vani za TV i nenaviknuti na veèernje izlete i noæni ivot. govoreæi o ki turnom trenutku svoje zemlje. Zagrebaèki kabaret nam sugerira da se po ovoj potonjoj cijeni odfuramo fijakerom d o Dra koviæeve 24. koje je taj ugledni gost prili kom posjeta Kvaku 10. na primjer. koji i svojim programima ponek ad izruguju pojedinim O' lukama i postupcima vlade i partije. a do noænih zabavi ta 25 dinara. Bez te literature te ko bismo se sna li. Gjuro Eisenhut. poseban Plan kabareta u Zagre u! h zavirimo li u Tarifu za dvopre ne podvoze (fijakere) u gradu Zagrebu iz 1922. Skladbe. Dakle. Koliko je kabaret duboko usaðen u naèin razm ljanja i kulture ivljenja u pojedinim sr edinama. Sloga. okupljao je uglavnom intelektualce i ljude o d polo aja: gradski naèelnici. njihovog doba. nekoliko puta manji od ovog na ega. i Var ava . veljaèe 1883. dakako. a koju nije mogla ugas iti èak ni svemoæna televizija. ovakvi kakvi jesmo. barem to se zabave tièe. Gavella. Bio je pun raznih zaba-vi ta i kabareta.

Izuzmemo li kratkovjeki Cabaret Kauders u Umjetnièkom paviljonu 1911.Svaki samo sebi vuèe. Izmeðu pojedinih toèaka zabavljat æe obæins vo glasovir i gusle-solo. Ovo bi mogao biti poèetak. koje æe biti vrlo birane i literarne vr ijednosti (kao deklamacije. A onda j e rat prekinuo tu tradiciju. 183 . Kaj su rekli kuma Kata joj mene joj. Miletiæ. Istodobno je u Zagrebu radilo nekoliko kabareta. jer glumac osta je glumac. i zabava u posljednjem na em kabaretu bila je na istoj razini: Ja bio sam kod Fride. a u njemu nastupa popularni kazali ni par Aca Binièki i Irma Polak. da bi 1907. nastupit æe u njegovom cabaretu i pjev aèi i pjevaèice. malo zaba vi te poput onih u drugih velikih gradovih. Osnovan je poslije Prvog svjetskog rata. da pri nama ne bu rata.. Kabar et Excelsior je bio na uglu Gajeve i Nikoliæeve. Ðurðica De-viæ.. Ru a Cvjetièa-n lo Buliæ. Tito Strozzi. spustio zastor ne samo na Dvercem. Kovaèiæ) da je napustio kazali te i da s ada u Imperialu nastupa kao natkonobar! Ovo nastupa nije sluèajno. s kojima stoji u pregovaranju. Pola stoljeæa su. do lo inatom jednog glumca. Borivoj Sembera. izrugujuæi se uglavnom raznim verce rima i pekulai tima (A politiku ne smijem dirat. Zagrepèani rado i li. a reèeni Dragec iz poznate teatarske obitelji Freudenreich zapravo otva ra na prvi kabaret. Èehinja Marina Obetkova. gorko se aleæi na raèun nadolazeæe kataklizme. Vla-ho Paljetak. Gosp.Cabaret Imperial u Frankopanskoj 8.. sudj eluju dr Branko Gavella. soli scene itd) Veæ je primio nekoliko radnj a od hrvatskih pisaca. Dragutin Freudenreich. a to skoro.. otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret. nego i nad cjelokupnom tra dicijom zagrt baèkog kabareta dugom otprilike pola stoljeæa. Tako pjevaju u Dvercu.. Istodobno. eto. to je doista poèetak zagrebaèkog kabareta.. Kabaret Kasino u Streljani naTu kan-cu (danas kino Sloboda). naroèito u Parizu. pa u Velikoj kavani na Jelaèiæev u trgu. a ¦ igri je bio legendarni Stjepan pl. gornjogradska se gospe 182 kod fride se rado ide da zabavlja kuænim predstavama. da se u Zagrebu zapoène sa hr vatskim cabaretom. ! Kabaret Dverce ostat æe otvoren i za vrijeme rat. U ratnim godinama . joj mene joj. eto. Od svih kabareta ostaje danas samo Mr-dulja ev Zagrebaèki kabaret! Bro irana i meko uvezana knji ica sjeæanja i uspomena. Dejan Dubajiæ.. a zatim u Matici hrvatskih odbornika u Ilici. Arno t Grunt. ka bare ipak nije otvoren. Glumac je obznanio u novinama (o èemu pi e i K. uz veæ spomenuta kazali na imena.. Zvonko Tkalec. da bi opet neèijim inatom (ne zna se èijim) jo iste godine taj na kabaretski p rethodnik bio ukinut. Music Hali u Nikoliæevoj 7 (kasnije Istra). onda u kabaret. èkih kabareta Aca Binièki pjeva na p oèetku rata u il èkom Dvercu.. a budala nek se tuèe. stoljeæa u Zagrebu se poèelo razmi lja i razgovarati o kabaretu. Freudenreich za poèetak izvodit æe sam pojedine toèke programa. proradio na prvi kabaret .). prvi je pravi kabaret u Pik-baru na polukatu Jelaèiæeva trga broj 6 . to se uzima kao preteèa klasiènog kabareta.. jer ima stvari koje mu se svide. tj. Jozo Lovrenèiæ. Glumce na glasoviru (1921. da bi se ljeti 1944. Mila Dimitrijeviæ.. Da.) prati nitko drugi nego proslavljeni Kre imir Baranoviæ. U kabaretskom ivotu Zagreba izmeðu dvaju ratova. Ali. Navodn je gradonaèelni k Mo inski veæ bio odrije io kesu. (Sastanak ot mjenog svijeta). August Ciliæ. Dubravko Duj in. kad je ljudski ivot vi e nego jeftin. jer bih mogao profit rat. a do toga je. Micika Zlièar. Pos-lie. ako ne do Fride. To su rijeèi jednog kupleta koje zvijezda zagreb. o èemu Hrvatsko pravo pi e: Gos. Klub-Cabaret bio je na polukatu u Ilici 11. recitacije... Milan Sepec. Josip Rutiæ.... Cabaret Grabancija prvo u Dra koviæevoj 24. tam svatko rado ide. To se dogodilo zb og sukoba glumca Dragutina Freudenrei-cha s upravom Hrvatskog zemaljskog kazali ta . koji æe kasnije postati slavno kazali no ime. biv i èlan hrvatskog kazali ta. koji bi t rebalo otvoriti u Un jetnièkom paviljonu na Tomislavovu trgu. Potkraj 19. a mi je jednostavno nismo znali ili nismo htjeli ob noviti. a Kabaret Dverce u Ilici 12. Ostaje zabilje eno da je u njemu prvi put nastupio mladi Ivo Badaliæ. sada nadkonobar u restaura ciji svrati tu Imperial.

vese lje. 1912. Nisu nedostajale ni razne atrakcije. \ Iz novinskog izvje taja posljednjih dana srpnja 1928. Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve æe doæi na platno u Misic Hallu. Otvaranju su prisustvovali naèelnik g. uz buèno navijanje ki bica jednih i drugih. od vatrogasnih trcaljki. naravno. otvoreni su 1928.. do obaveznog izbora Miss Save na kraju kupali ne sezone.. dakako. me du kojima su se jedva kretali. kako novine izvje tavaju. i osobno prisutan n a sveèanom otvaranju 19. a rijekom sipa srebrn sjaj. 2416 jednokatnica.. slikari. prodavaèi abese i sladoleda sa svojim kolicima... Potonje je bilo privatno. lipnja 1931. Pozna184 staro savsko kupali te te su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade. u Maksimiru je organiziran prvi g olf-turnir. 185 golf u maksimiru Jeste li za partiju golfa u Maksimiru? Pa. Pro le nedjelje prireðen je bio (po Stella filmu i Misic Hallu) na Gradskom kupali tu u Zagrebu zanimljiv izbor najljep e dame kao Miss Save. Kupali te na Savi ureðeno je jo prije Prvoga svjetskog rata. ali i nadmetanja u raz nim portskim disciplinama. jedno tek æe da poma e. ha jdmo mi na na u Savu. prof.. najèe æe u vaterpolu i nogometu. gdje dan prolazi kao san! Na njenom alu naæi æe radost pravu. hajd. biciklom. a 12.. Uz velik broj gledalaca pr osuðivao je kandidatkinje posebni jury sastojeæi se od gg. Krèeliæ. F. komandant mjesta i predstavnic i vlasti. Otvorena je tramvajska pruga preko Rib . a zatim u Berlinu i za Miss Europe. ma nje je bilo od Gradskog.. prv i u Kraljevini Jugoslaviji. Heinzel i podnacelnik g. prema statistièkim podacima (gradonaèelnik Srkulj je upr avo osnovao prvi Statistièki ured) . bio bi to. moderni drveni grad. Izbor za miss u Zagrebu inaèe nij e bila novost. lipnja reèene godine. Deaka.ive u 9510 prizemnica.. upuæivali put Save. tvrde danas rijetki svjedoci. nepregledna masa go-i lih i mokrih tjelesa. Jea na. to vi e to su se u iriju nalazili tako poznati i uva eni ljudi. gradski zastupnici. dolazilo bi èesto do antagonizma i otvorenih sukoba. nalazilo se s istoène strane Savskoga mosta. Na prvom turniru golfa u Maksimiru sudjelovalo je est parova. Turniru je prisustvovala i Njeno Velièanstvo kraljica Marija. osnovan golf-klub Zagreb. A zagrebaèka se javnost svojim Gradskim kupali tem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina pro log stoljeæa. i vlastiti m automobilom.. a na njegove slavne dane danas podsjeæaju jo \ jedino stare fotografije i. Vruæe srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupali tu okupilo bi se i do desetak tisuæa kupaèa. motociklom. 1044 dvokatnica i 696 trokatnica i vi ekatnica.staro savsko kupali te Kad pripeèe jarka ega na na grad. bolji svijet. Izmeðu dvaju kupali ta. èiji bi mlaz izazvao vris ak razgaljenih i veselih kupaèa. za grado naèelnika Vjekoslava Heinzela koji je. kaj se u Maksimiru igra golf? Otkad t o? Od 1931. otvorenih vagona. Natjecalo se oko petnaestak. zato sad: Hajd. Krizmana. Poslije toga kup ali te je predano javnosti. ali kabine i sunèali te. dr. »Tko pjeva zlo ne misli«. naime. podijeljenih mostom i jo ponekim manje vidljivim ogr adama. prof. uglavnom strani dip lomati i predstavnici koji. kultni Golikov film. T. zelene vrbe drijemaju uz Savu. iz Juri iæeve. dr. a poneki. snimljen prema predlo ku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno. za naèelnikovanja Ja nka Holja. O lijepom ureðenju kupali ta svi su se pohvalno izrazili. godinu dana ranije bila izabrana za Miss Jugoslavije. ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. bogme. tamo je pravi ljetni raj! S tom su se popularnom pjesmicom na usnama mnogi Zagrepèani u vrelini ljetnoga dan a tramvajem. od kojih je izabrano u u i izbor sljedeæih dvanaest. sveuèili ni profesori. pokrovit eljica turnira. gdje su nekoæ bila èak dva kupali ta. umjetnièki fotografi. mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu. gdje je tefica Vidaèiæ. ako niste znali! Te je godine. tako da æe tek opæinstvo posebnim glasov-nicama odl uèiti veæinom glasa koja æe dama dobiti naslov Miss Save. Gradsko i Gospo dariæe-vo. hajd. Kumièiæa i To e Dapca.

Hrs se sjeæa: . Najelitniji i najskuplji je onaj »Kod zelene lampe«. malko je epao. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemaèkog i hrvatskog.trenera i tajnika golf-kluba Zagreb.. Konaèni rezultat toga prvenstva u golfu nije poznat. koja je zamijenila staru prugu za Mirogoj preko Bakaèeve i Nove Ve si. barova i bordela. ona podjednako uspje no razg oliæuje gornjogradske plemenita e. Mi s mo se samo smijuljili. Klupski kapetan Aleksandar Ulmanskv publici je obja njavao i komenti rao svaki potez igraèa. Unatoè svj etskoj gospodarskoj i financijskoj krizi. profesor je odustao. pomalo ogran ièenoga i napirlitanog efa gradske policije Pubu (igra ga Martin Sagner). koji poèinju bilje iti i prve uspjehe. Ta je utakmica imala cilj da se èlanovi kluba i zainteresirani Zagrepèani. koji se upravo vratio iz Pariza. Miroslav Krle a u novinskom intervjui obja njava za to je odbio biti èlanom P EN-kluba. 187 crveni pli u tkalèiæevoj Dobrodr eæa i armantna vlasnica zagrebaèkog bordela. ðaci iz Realne gimnazije. sliènih onom madame Katarine iz music ala. koji je prireðen samo kao atrakcija i sveèanost u povodu osnivanja golf-kluba. Medu gledaocima Cara Franje Josipa u Zagrebu ima i vreme nih Zagrepèana koji se mogu sjeæati i sjeæaju se zabavi ta. Istodobno . do 7. bogate poduzetnike. provod i jednu pijanu noæ uz mak-simirsko jezero. S drugim prijateljem. u srpnju 1931. vlasnike novopodignutih palaèa na Zrinskom i Akade-mièkom trgu. Poslije u koli je rekao. jer zagrebaèke novine nisu imale p rostora za golf. listopada 1934. kad je Zagrepèanin dr. èina »Lede«. Najveæi uspjeh jednoga domaæeg igraèa zabilj n je na prvenstvu u listopadu 1934. A on? \ Prostitutke su.. upravo je dovr ena klaonica u Heinzelovoj. koja je netom sru ena. K. stoljeæa] bio pun barova. upoznaju s naèinom igre i pravilima. Iduæe godine poèinje prvenstvo Jugoslavije u golfu. Tkalèiæeva) zabavi i u icima. i je dina je osoba u gradu koja ima bezgranièan utjecaj na nepotkupljivog. Strani igraèi prenose iskustvo na domaæe. Tu uglavnom dolaze oficiri i imuæniji graðani. u Maksimiru je odigrana prva ekshibicijska utakmica i zmeðu dvojice najiskusnijih igraèa .. Stri iæ pobijedio najbolje ga klupskog igraèa stranca. Fiel186 golf u maksimiru da. tih godina i Zagrebu se gradi. u Savremeniku tiska prva dv. èetiri na okupu. dakako. ob javljuje knjigu pjesama. . kako meðu nama ima ðaka koji se pojavljuju na nedo^ stojnim mjestima. Fielda. Umirovljenik Ivan Hrs o jednoj svojoj ðaèkoj uspomeni zapisuje: Blok kuæa u dana njoj Tkalèiæevoj. Stari ji gospon. u Grgiæ-Kabiljo-vom Caru Franji Josipu u Zagrebu (igra je San-da Langerholz) najrazboritije je i na jpozitivnije èeljade u tom novom dopadljivom musicalu. takoðer sm^ znali navratiti. muèi ga i ijas. Svaki ima svoju boj u svjetla. napredak je vidljiv na svakom ko raku. Vojnici neA maju pristupa. Tim je prvenstvom. ujedno i zakljuèen a kratkotrajna povijest golfa u predratnom Zagrebu. U njenoj kuæi u itaka okuplja s e cijeli mu ki Zagreb devedesetih godina pro loga stoljeæa. Mi. slikarom. madame Katarina.. Gilberta T reachera i Kendala H. ðaci i studenti iz boljestojeæih kuæa. namijeniv i èak cije ulice (Ko arska i Potok.njaka i Medve èaka. Grade se podvo njaci na Savskoj i Selskoj. ordinirale i po barovima. tj. Petrom Dobroviæem. jer uprava nije imala novca za plaæanja najamnine umarsk om fakultetu. koja u: novu tr nicu na Dolcu (otvorena godinu d ana prije predstavlja najmoderniju ustanovu te vrste u Evropi Iste 1931. a na se prvi golf-klub Zagreb malo poslije toga ugasio. Poslije turnira. ta vra ki fe javna dama iz javne kuæe u Ko arskoj ulici u mu kom dijelu gledali ta pobuð nostalgièna razmi ljanja o tome kako su na i stari ivjeli i u ivali. koji su se i ovaj put u velikom broju okupili ispred Vidikovca. buduæi da su bile poplavljene izvje tajima iz Marseillea o atentatu na kralja Aleksandra. U predstobIju svira pijanist. Kad nas je ugledao. odakle se javlja prijatelju Augustu Cesarcu. a Zagreb je dvadesetih i tride setih godina 20. pa odlazi u Stubake. koje je trajalo od 2. Na Jelaèiæevu trgu nema vi e stare Zakladne bolnice. H. kao i anonimne graðane iz Vla ke ulice i Potoka. koji je bio vlasnik Parka Maksimir. bordel do bordela.

Ka snije je bio popularan Bego.Najpopularniji bar bio je »Pick«. palmama u obojenim posudama.. slikarski kistovi. slièan onom madame Katarine iz Cara Franje J osipa u Zagrebu.. onda.. cijeli salon kao da se vrti s p lesaèima u odrazu brojnih zrcala a usred te izvanzemaljske ljepote i obilja. i to jo na svakom koraku mo emo vidjeti. zapla e n i zateèen. Ugoðaj to ga Zvonimir Rogoz opisuje u svojim memoarima na dlaku podsjeæa na onaj iz a ktualnog musicala koji. boljoj ili. otac Helge Vlahoviæ. ali se nisu grijali. »Apol -bar« bio je u Ilici. A svi barovi su imali svoje stalne noæne dame. »Rit z« je otvoren tridesetih godina. Oko mene eæu djevojke èarobne poput vila iz prièa. A bio je popularan i »Klub« u Ilici. a separe se nije posebno plaæao. do deset sati. » tajgerica« a prostitutka. kolika su zagrebaèka i hrvatska pera. koj i je bio podstanar kod moga kuma. civiliziranije i zdravije da javne cure svoju ljubav prodaju u javnoj kuæi. u dvori tu. Na uglu Palmotiæeve i Vla ke. a kasnije se preselio na Jelaèiæev trg 6. gdje je danas novdi zgrada PTT-a. Ugoðaj je za mene bio nestvaran. toèe birana vina i ampanjac. sav u crvenom pli u i brokatu. gdje se danas prodaju bicikli. ostavlja nam Zvonimir Rogoz u Mojih prvih sto ina: Mene je u tu ulicu grijeha odveo uèenik Obrtne kole Zdislav. plesni parovi se okreæu. Èesto smo odlazili na zabave. stoji sedamnaestogodi nji Zvonimir Rogoz i treba da bira. bio je ukljuèen u cijenu piæa. ljep oj polovici grada kojeg samog po sebi dr imo lijepim (a ako sm o u njemu roðeni.U li smo u salon. pa je zbog toga jeftiniji od drugih. bez ikakva ustruèavanja i okoli anja. Barska dama j e svoje usluge naplaæivala 250 i 300 dinara. porijeklom Poljak. u njemu je svirao najpopularniji violinist u grad u. Bo e moj. Tu su se davale kabaretske predstave. dakako. pije se kava. uz ostalo. a to je bila èetvrtina uèiteljske plaæe. kiparska dlijet a i skladateljske note dotakli to najizazovnije i najosjetljivije mjesto koje se . Imao je tri 188 crveni pli u tkalèiæevoj separea. Tu je svirala mandolinska muzika i toèila se otvorena vina. Kako izabrati kad mi se sve sviðaju! Sve su bile lijepe kao slike. ali i skromniji. a jedne me veèeri be z ikakva prethodnog dogovora i upozorenja odveo ravno u bordel. naslov je jedne tematske knjige o tzv. To je prvi bar koji je imao p rogram s domaæim artistima. vrlo udobno i otmjeno namje ten. Poneku priredbu. glasoviraè prebire po tipkama sladunjavi valcer. Sjeæanje na jedan od zagrebaèkih bordela. Vlahoviæ. a poslije muzika za ples do pet ujutro. koji je1 jo ezdesetih godina svirao u »Lovaèkom rogu«. Zdislav je veæ bio verziran u tim stvarima i vladao se kao kod kuæe . pod paskom i kontrolom. dana nje Tomiæeve. Svi su barovi radili cijelu noæ. preciznije. bio je bar »Bij ela laða«.. tako da su ljubavni parovi bili prepu teni vlastitoj toplini. nd\ polu kat. nego javno na ulici. sa skupocjenim tepisima po podu. i najljep im) i kojeg u svakodnevnim razgovorima ili u medijima èesto rabimo (i zlorabimo). Naravna stvar da se onda samo po s ebi postavlja provokativno pitanje: to je i tko je Zagrepèanka? Uostalom. izlo bu ili nosaè zvuka temat ski vezan uz enu nazvali bismo po knjizi ili bismo naslov parafrazirali. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi. bez ikakve kontrole? 189 bolja polovica zagreba Zagrepèanke i kroz povijest mlade Zagrepèanke Od Zagreba su ljep e samo Zagrepèanke«. koji je najprije biti u Novoj pivani u Dra koviæevoj. velikim s likama po zidovima i golemim zlatnim zrcalima. kako se danas ka e. bila i pet puta skuplja nego » triherica« ili. gosti o dlaze s damama iz salona u sobe ¦L i nakon nekoga vremena vraæaju se u salon puni zadovoljstva. najljep e su to od njega imamo. Nisam se mogao naèuditi kako slobodno. Njega su cijenili i najveæi] glazbeni autoriteti. U svakom separeu o bavezno je stajala boca ampanjca. Zdislav me nutkao da izaberem sebi djevojku koja mi se sviða. tek da s e istakne kako nam je Zagreb lijep. aktualizira staro pitanje: zar nije pametnije . ali Zagrepèanke. gdje je danas »Jazavac«. u dana njoj Medved gradskoj 13. meðutim. Palmotiæevoj. Imao je najbolji i najskuplji program. a one su de urale u Petrinjskoj. Amru evoj. Barska prostitutka j e. Na mene je to djelovalo kao da am u a o u kakvu crkvu. koje su goste vabile u separee. pre ko puta Bregovite.

Vjeèna Zagrepèanka. »struk pod steznikom sve u i. Uostalom. a ne da se ni marijaterezijski Beè. koji je dr ao t acun (od talijanske rijeèi stazione) na Kaptolu broj 3 (zgrada jo postoji) s uvozno m svilom. D brave do Trga ili autobusom na relaciji Utrine . maèke. Imamo èak i zagrebaèki Modni vodiè. Jakob Hoche mer i Abracham Frolich. U Zagrebu nièu trgovine modnim proizvodim . i to po moguænosti u pici jutarnjeg odlas na posao . Teslinom i i Tkalèoi mo da samo jedna tramvajska vo nja od. poèev i od 17. kad bismo je i postavljali.zove Zagrepèanka. koje zovu galantnim stoljeæem. kad mo emo govoriti o poèetku mode i kad se po modi nosi tek tanki sloj na e aristokracije. projektanti nisu nikad ni predvidjeli Mandu.. na faks ili u kolu. i pred superm arketa. umjetnièki izraðena lepeza. ljep a i c vlastita grada. kuænim koncertima i kazali nim predstavama. porijeklom iz kranjske plemiæke obitelji. U modi prednjaèi Vara din. cvjetni orname nt. odijevanjem i pona anjem prema pravili ma dvorskog salona« (dr. milostivice i ko madi. tek sad »dolazi ui modu« i koja izmiruje stale e. odakle modni trendovi dopiru i do nas. Maru evski. na om uobraziljo! ispraznim eljama ili ivim sjeæanjima?! Dovoljno æe za cijeli ivot biti veèernja etnja Jei èiæevim ili Cvjetnim trgom. poput ko are oblikuje krhku figuru dame. kolike i èije sve kæeri. gajtanima i vrpcama za ukra avanje odjeæe. o èemu pi e dr. ribe. ko æe svojim uliènim sce nama zadiviti. Sredinom 18. trebe. gospodiène. u prolazu ili kn otvoren izlog. dakako. u minicu ili traperice? Ako ni ta drugo.. A sve to jo je prisutnije i nagla enije upravo proljeæe. kako zapa a O. snahe. na tramvajskoj stanici ili na pa kingu besplatno prisustvuju tom ivom pro ljetno teatru u kojem glavnu ulogu i ovog proljeæa igra Z grepèanka. »Ta onda se tek rada hrvatski galantuomo. graðanstvo izjednaèuje. osupnuti i vjeèr zadu iti brojno mu ko gledateljstvo. iz bajtica. i to poèev tamo od puèke predaje i narodne umjetnosti. u krinolinu. u koje bismo je vrijeme postavili kako b ismo je odjenuli? U starodrevne halje. Olga Maru ev-ski u Modnom vodièu). Devetnaesto stoljeæe s novim politièkim i gospo-j darskim pomacima donosi vidljive p omake i u modi koja. stoljeæa. prodaje je izbjeglica iz Ma kedonije Ciril Milo eviæ u svojoj kuæi u Dugoj ulic (danas Radiæeva). dakako. A prvi put gotova odjeæa u Zagrebu s< prodaje po tkraj 18. podjednako one plemeni ta roda i poznata imena iz najuglednijih zagrebaèkih obitelji i najrasko nijih gornj ogradskih i zrinjevaèkih palaèa ili dana njih tajkunara. pa iroka krinolina. stoljeæa. frajle. slijedeæi. Jer. Mu terije su mu. s plemstvom. sa enskim miri: ma i enskim oblicima. majke i bake. pa da mu ki promatra u ivalac i meker doðe na svoje. dapaèe. a njima ipak valja vjerovati . kao i anonimke i sirotinja s gradske periferije. Ali. stoljeæa. Iz tog se stoljeæa spominju jo dva zagrebaèka kramara. na otvorenoj kavanskoj terasi. puce. pokretima i diskretnim ili c vorenim pogledima. koji nas vodi u mo dno putovanje kroz vrijeme. dakako. jer Vara din je u to doba glavni grad Hrvatske. proljeæe je najnadahnutij i kostimogn najma tovitiji minker i naj ingenioznu i redatelj. kineski suncobran. koliko je meni po znato. namiren jedno m svagda (ako je to uopæe moguæe?) i. aktualizi rala je eventualno postavljanje te legendarne zagrebaèke puce na njenom bunaru pa su se jo jednom podvojili Zagrepèani na one za i one protiv. konfekcijskih stanova i nebodt prodefilirale pred na i m oèima. Josip Matasoviæ u kn jizi Iz galantnog stoljeæa.« M odu diktira. Naravno. recimo. koji nude v eliki izbor razni! finih tkanina. Iz tog se doba spominje st anoviti Leonard Mullbacher. a grudi sve izlo enije. govori i to da ga se titulira »knez Le-nard Kaptolama zagrebaèkog kramar«.. pa do najveæih umjetnièkih izrièaja i najslo enijih postupaka svih nara taja u cjelokupnom trajanju ov og nam dugovjeènog grada?! Kolike su cure. Koliko Zagreb tuje svoga trgovca modnim kerefekama. I sami se sa zahvalno æu pridru ujemo mu kim gl dateljima koji po ulicama i trgovima. pripadni ci zagrebaèkoga plemstva i kraji ki oficiri. èipka. koji u kupovinu dolaze sa svojim enama. 192 manda u minici Prvoaprilska ala s fotografijom na kojoj se na Mandu evcu nalazila Manda. supru nice.Pc hodnik. Ver-sailles. strane uzo re. kite. pogotovo kad se plemstvo okuplja u svojim zagrebaèkim palaèama na zimskim i pokladnim plesovima. Manda je dobar povod da se pone to ka e o dugoj i bogatoj tradiciji o dijevanja i mode u ovome gradu.. rasko i fantaziju u odijevanju karakteriziraj i sjajna svila protkana zlatnim i srebrnim nitima. ali ne z aostaje ni Zagreb.

kako su Zagrepèani i Zagrepèanke do ivje li taj kulturni i domoljubni dogaðaj. Deset godina kasnije Zagreb se vi e puta spomi nje u Europi i svijetu. gdje su odijevanje i moda obilno zastupljeni. 194 manda u minici lièitih vrsta i oblika. Treba li se uopæe pitati kakav je uspjeh poluèio taj na operni prvijenac. preteèa dana njega Zagr ebaèkog velesajma. grada koji je danas.« Pa gospodarska izlo ba 1891. preteèu dana njih modnih listova. Godine 1895. sa svojom elegantnom trgovinom Banu od Hrvatske u Dugoj ulici. prvi glas prve hrvatske opere. zagrebaèki knji ar Franjo upan pokreæe. najjaèe modno i trgovaèko sredi te u dr avi. najprije prva izlo ba 1864. Pod pseudon imom Iglica pi e o raznim enskim pitanjima. otvara se Zagrebaèki zbor. s vrlo kvalitetnim kolor bakrorezima preuzetim iz stranih modnih publikacija. Na istoj izlo bi jo jedna Zagrepèanka blista .. koja je na isto j pari koj izlo bi svoj model e iriæa uspjela prodati nikom drugom nego engleskom kraljev skom dvoru. najèe æe o lijepom pona anju i modi. roðena grofica Er dodv. najbolje govori podatak da je njojzi u èast smjesta ispjevana odu evljena pjesmica. odjenuti Mandu? 195 prvi enski glas Drugo ensko ime iz tog preporoditeljskog doba je Sidonija Rubido... a veæ tada vrijedi pravilo da »jedna dama ne ide ukorak s modo m. koja je u to do ba glavna trgovaèka i modna arterija. taj na simbol mlade Zagrepèanke za sva vremena. Opera je premij erno izvedena u kazali tu na Markovu trgu 4. a Maria Lessiak na uglu Kamenite i Opatièke dr i pravi modni butik s velikim izbo rom ukrasne robe prema posljednjoj beèkoj modi. a tek 1890. mali kroki modne tradicije Zagreba. sa svojih s edam stotina privatnih butika. najljep a puca Zagreba i Kraljevine Jugoslavije. Kako. meðu ostalima enski list. iste godin e osvaja i zvuènu titulu Miss Europe. koji izla novije modne novitete. To je. ali èetiri godine kasnije zagrebaèka Luna. vrlo bogati garderobni orma r ili krinja s toaletom za Mandu. eto. Prva modn revija odr ava se 1926. po uzoru na strane publikacije. a medu njima je i velik broj proizvoðaèa odjeæe. U meðuvremenu izlaze razni enski listovi. A kako je pro la glavna enska uloga Ljubica.. Lisinskijeve »Ljubavi i zlobe«. A tu je i trgovac Josip Hor-vat . dakle. koja izlazi na njemaèkom.. U tom upanovu listu. izdavaèka tvrtka Kugli i Deutsch iz Ilice 30 (danas Libraria) poèinje izdavati modni èasopis Pari ka moda. . a zlato osv aja nitko drugi nego Cristian Dior. donosi obilje vrl o kvalitetnih ilustracija. nego i stranim kupcima. travnja 1846.krojaèici Mili Gr anitz za model haljine s na im narodnim vezom pripada srebrna kolajna. na kojoj je krojaè Ðuro Crndak prvi put pokazao odjeæu na lutkama. Pobjeðuje mlada vlasnica gostionice iz Juri iæeve St efica Vidaèiæ. preselit æe se na broj 4. Jo 1840. A da æe ta 1937. koji s prekidima izla zi sve do 1938. Godine 1910.. itd. zapisat æe Franjo Kuhaè u monografiji Vat oslav Lisinski i njegovo doba. buduæi da su dotad opere slu ali samo na njemaèkom i talijanskom? »Slu ateljstvo je gledalo i slu alo uz sve burnije plje-skanje cielu predstavu. Novu veliku robnu kuæu (danas Nama) sagradit æe poslije Prvog svjetskog rata. biti zapamæena u modnom kalenda ru Zagreba.a. privlaèno ne s amo domaæim. Hrvatica. I modna publicistika u Zagrebu takoðer ima dugu tradiciju. tj. na kojoj izla e èetiri tisuæe izlagaèa. u kojima se kao urednica i kolumnistica pojavljuje Marija Juriæ Zagorka. Veæ u prvim godinama izla enja list je na zavidnoj grafièkoj razini.. èasopis namijenjen iskljuèivo enama . Na a Stefica. a uz to ima i stalnu rubriku hrvatskog nazivlja u krojaèkoj struci. jo nema ilustracija. o èemu æ Mijo Kre iæ u Na e gore listu zapisati kako »odista svakoj gospojici srce e æe kuca kad p eda portal Crndaka nalik pari kim izloga-ma. gdje æe godinu dana kasnije biti prireðeno prvo spektakularno natjecanje za miss. dakle. kapa i e ira raz-. Zagreb je. istina. gdje je dotad bio hotel K caru austrijanskom. Ilica æe preuzeti vodstvo tek osamdesetih godi na pro log stoljeæa kad postaje pravi trgovaèki city. prva na a primadona Sidonija Rubido. U to doba tvrtka Kastner i Ohler jo je na broju 52 u Ilici. Va nu ulogu u razvitku mode u Zagrebu odigrale su gospodarske izlo be. u Esplanadi. i ona se svr i uz sveobæe zadovoljstvo i povlaðivanje«. Zagrebaèka frizerka Branka Kincl osvaja u Parizu Grand-pri x za najbolju frizuru. pobrinula se i zagrebaèka modistica Angelina Dilberoviæ. ako se dva dana uzastopno pojavi u istoj kapi«.

ali se ipak nije usudio demonstrirati proti kæeri hrvatskoga ve lika a.te je otpjeva godine 1835. . Vizner 3 Seljaci i seljanke. Grof privoli na to. a gro finja Sidonija uvje ba tu popievku . Vojnici. 197 od tu kanca do manhattana Trebalo je najprije osvojiti europske operne pozornice. nje ne pjesni tvoje Mlado srce vrlo dirnut mogu I pozvat ga na ljubovne boje. buduæi da je pjesma ova beskonaèni i f renetièni aplauz izazivala u prisutnih rodoljuba. .koja je ubrzo u la u u i Zagrepèanima. i da im je gojence njemaèka pjesma u velikoj pogibelji«.i vertlari Velimira. da hrvat ska pjesma pridobije i 'hladne duhove'. \ Dodji samo S i d o n i j u slu at«. Puk. te je zato aplauz bio tako gromovit. da uturaju hrvatsku pjesmu i u ko ncertnu dvoranu. da bi kæerci svojoj Sidoniji dozvolio pjevati u koncertu hrvatsku popievku. predobile dakle ulicu i parter. dodala je ona jo jednu hrvatsku. da je mlada pjevaèica prinudjena bila. stopja. biv i vojvoda Spletski. i da areno dru tvo kon-certnoga o pæinstva ne insultira pjevaèa ili pjevaèicu.. sada je bilo jo te u tom nastojati. u Zagrebu. [ . VATROSLAV LISINSKI Rieèi napisao dr. to su godj bolje mogli. Fra njo Staniæ Alb^t pl. nije uspjela dobiti anga man u svome gradu. pa zadiviti samoga Puc-cinija. mjeseca o ujka na javnom 1 196 prvi enski glas IGRADSKO KAZALI TE U ZAGREBU DfU tvo odliènih priateljah i priatðjicah umætnosti predstavlja . Al ak hoæe ushitit poku at ' I zajedno du u dignut Bogu. DfmitrLe Deineter j OSOBE: Knez Velimir. Jednom dijelu koncertnoga opæinstva dodu e nije hrvatski du evni na predak ugodan bio. <j . tenor II. bariton 1. otkud sva ta radost vrela? uti. pa dospjeti èak i do slavn oga Metropo-litana na Manhattanu. Franjo pl. da su i oni »napried« vikali. Glavni krivac za otk riæe njezin.Sidonija pjeva! Oj slavuju.uz pomoæ svoje uèiteljice Karlitzkove. j& Obren. . ljubav i p rvu izvornu^ narodnu. kolovana u Beèu. Snionija grofica Rubido Vukosav. u pro lom stoljeæu. r < Poèetak u 7 satih na veèer. koja bi se usudila hrvatskim jezikom pjev ati. Stanko Vraz. a tudji nska inteligencija mrmlja e da ih je Gaj prevario. poljube redom Gaj i drugi rodoljubi ruke. Ispjevao je nitko drugi nego prvo pjesnièko pero tog preporoditeljskog doba. sopran . Gaj i drugovi. . altistice kod njemaèke opere u Zagrebu . basso II. Ljudevit pl. lica su vesela. triga . da bi bila dolièn o primljena kod kuæe. . Livaðiæ Ljubica. i to pjesmu: 'J° Hrvatska nij propala. za koju je glasbu skladao domorodni . sluga Vukosavov. to ju je uglazbio Livadiæ. te se èak kajali. popievku jo jedamput pjevati. i Sidonijin je glas poznat veæ od ranije. sami vje ti organizatori. . *!irge . To je sudbina Milke Trnine. Tomu se nisu na i dobri prijatelji nadali. operu u dva èina. a njen prv javni nastup bio je posve nepla niran i nepripremljen mlada je grofica propjevala u Streljani u Tu kancu. . j Brenko. Hajduci. koja kao mlada poèetnic a. tenor I. Svim iz oèiju divna vatra sieva -Za to. njegova kæi. 'Ledena srca' ug-rijale su davorije i popievke upletene u njemaèke glumaèke preds tave. certu u Streljani. da je sada led hrvatskoj pjesmi probit. slu aj . O tome Kuhaè pi e: »Nije tajiti da je politièko o ivljavanje Hrvata t velike zahvaliti pjesmi i pjesnicim a. basso 'I.sklad aoc . Grofinji Sidoniji i njezinoj maj ci grofici Harbuval i Chamare. »Srce tuèe. . to najpo pularnijoj pozornici dru tvenoga ivota Zagreb. Pa kad i tad nije prestalo povladjivanje. Pihler . t rsili su se da od sada.' ] ÈlrPbiva u Volimirowm *r»ra u d&oliei grada Splita u poèetku ] '16. Da im bude i tu uspjeh osiguran. glasa i njeno promoviranje je Ljudevit Gaj. KantUa pl. zamoli e grofa Dragutina Erdodva. ! Oalraatmski plemiæi Ljudevit.

i dobro je tako. Tako su se Zagrepèani svoje slavne primadone sjetili 1916 . U 198 od tu kanca do manhattana svu raznolikost svojih umjetnièkih kreacija.najslavnija operna pjevaèica svieta«. New Yorku. otkazav i ugov orena gostovanja u Njemaèkoj. d vorane Sokola i katedrale do pozornice starog kazali ta na Markovu trgu. do la u Zagreb i tom prigodom odu evila Zagrepèane. istina. Engleskoj i Americi. za stalno se nastanila u Demetrovoj ulici u Zagrebu. koji je odu evio publiku najveæih europs kih i amerièkih pozornica... Svaki slo bodni termin Trnina. koja joj. a nikakva operacija nije pomogla. pohrlili su k njoj na poklon i pozdravili ju sveèano i odu evljeno. zapisuje u Nadi publicist Milan Grloviæ. savr enoj pjevaèkoj koli. Nekoliko puta je nastupila i s Marijom Prikril. izraèunali novu obljetnicu: sada je to pedeset godi na od prvog nastupa Milke Trnine u starom kazali tu na Markovu trgu. nervus facialis (mimièki ivac ). Zagrebaèki su listovi opet 1932. za vrijeme jednog nastupa u min-henskom kazali tu Prinz-Regent Trn inu je. zadesila zla kob. »Mlade cijele zemlje. izra zitoj interpretaciji. priznaje izniman dar.« Godine 1923.Trnina je i za vrijeme kolovanja na beèkom konzervatoriju vi e puta gostovala pred za grebaèkom publikom. no mlade ivlje osjeæa od zre doba. darovima i uspomenama te se upravo natjecalo tomu. a ka zali ne kronike bilje e njena gostovanja. te podsjetio: »O slavnoj pjev . poput Kulise i Teatra. a svaki put je odu evila zagrebaèku publiku i kritièare. Godine 1906. a u povodu desete obljetnice njenog naprasnog odlaska sa svjetske operne scen e. nema s samo pripisati njezinim izvanrednim umjetnièkim vi linama. »Ni jedna umjetnica u Zagrebu nikada nije do ivjela toga slavlja kao to sada Milka Te rnina«.. a nje gov intendant Stj< pan Miletiæ. pogotovo ono 1898. veæ harmonièko-estetièkom utisk èit njezine pojave. Mo da se èini prebuèno. Trnina je nastupila i nakon uspje no zavr enog konzervatorija. Naveliko su s e o Trnini raspisali podjednako specijalizirani listovi. Londonu. Na desetu obljetnicu njena povlaèenja sa scene. na poziv Stjepana Miletiæa. Vrelo njezine umjetnosti nalas se u umjetnièkoj joj du i i to god um jetnica daje i èasu umjetnièke kreacije. Milka Tmina. u novoj zgra( Zemaljskog kazali ta (HNK). koji je tom prilikom Trninu i pozvao Zagreb. meðutim. anga man do biva najprije u Leipzigu. jedna je od rijetkih Zagrepèanki. u Sv. Umjetnica koja je u Zagrebu vi e puta gost ovala za vrieme èitavog svog umjetnikovanja.u radosno uzbuðenje. uvijek je to MilkaTernina koja nas za divljuje«. to se je na a zemljakinja povukla iz Talijinog djelokruga. daje ona iz sebe same. Ovaj je potonji svoj tekst naslovio »Milka Ternina . sve su zagrebaèke novine podsjetile na 1898. posebno na dobrotvornim koncertima za obn ovu poru enog Zagreba. ilustrirani i rado èitani list Dom i svije t Milki Tmini posveæuje cijeli broj. ali ne i upravu stare kazali ne »hi e«. pa u Grazu. No Terninu nije pozdravljala mlade veæ svekoliko obæinstvo o basulo ju cvijeæem i vijenc ma.. u povodu dvadeset i pete obljetnice njenog veæ opisanog gostovanja u HNK. taj na simbol svjetskoga glasa... kao i dnevnici Obzor. t o je zovemo kæerkom na e zen lje predoèimo i èitavu njezinu umjetnièku pojavi Da je Terni a svuda gdje se pojavila uznjela obæir. naime. klièuæ: Hvala!« Milka Trnina nastupila je. pjevajuæi na raznim koncertima od Graðanske streljane na Tu kancu.. djevojke i mladiæi . stvo: i u Njemaèkoj i u Engleskoj i u Americ i. a od 1913. lijepom glasu . Svaki njen imalo znaèajni jubilej obilje it æe se u z najveæi moguæi publicitet. Èestitajuæi umjetnic taj za kulturni Zagreb znaèajan jubilej. koja je do ivjela najveæe p oèasti svoga grada i svojih sugraðana. ali umjesto u svom Zagrebu. Novosti i Jutarnji list. Povukla se u svoju vilu u Berch tesgadenu. popustio joj je tzv. Mi smo a pozornici slu ali rijeèi zahvalnos i vidjeli suze koje nas za uvijek s njom spajaj u. Bez opro taja Trnina se povukla. Ceciliji Viktor Novak æe podsj etiti: »Mnogo je veæ godina. napustiv i karieru svoga umjetnikovanja. dakako. da joj oèituje svoje simpatije i svoje udivljenj Mi smo njezino divno pjevanje sl u ali kao to slu an u crkvi rijeèi sveæenika. Polji bila je zlatan vijenac kojim ju ovjenèala harna dome vina i zagrlila njez inu trobojnicu. Miinchenu. treba da si . koristi da bi nastupila pred svojim Zagrepèanima. po tivana je u velike od Zagrebèana. kad je na hrvatskom ot pjevala partije Aide i Elenore i do ivjela nezapamæeni trijumf. godinu kad je Trnina. o njo j æe u svome djelu Hrvatsko glumi te z< pisati: »Da se shvati veliki ovaj entuzijazam. jer je ona sveæenica u hram ljepote. koji je gc tovanje Ternine izazvalo u Zagrebu.

Zanimljivo je obratiti pa nju na Milkin odnos prema kostimima. nego i na to. kojim bi se svaka pjevaèica i svaka glumica trebala mnogo baviti. da kostim bude za cielu sliku. oni su mise-en-scena moje uloge. ogledavajuæi se po dvorovima. Pazila sam i na to da kostim ne bude samo savr en korelat mom shvaæanju uloge. Mile Budak. to bi oni bili skupocieni. to je za nas bilo mnogo vi Tu je na a Milka. svoj i propjeva: 'Zdravo da ste dvori sveti'.. zastupni ci razlièitih musièkih i kultui nih ustanova. U v rieme najveæe slave nije zaboravila da je Hrvatica. to su oni dio mene same. potom akvareli engleskog slikar. prof. Moje je kostime dodu e zami ljao engleski slikar Percy Anderson. vio linista Jana Kub elika.« Pola godine kasnije uprava Hrvatskog narodnog ka zali ta priredila je u kazali nom p redvorju »veliku izlo bu uspomena« na Milku Trninu. potresno i u: vi enim izrazom pozdravila svoj dom i zavièaj hrvatsk u koji se eto v raæala nakon mnogo vremena«. V 1941. da su oni kistom sliedili moje shvaæanje. od glave do pete jedno jedinstveno kraljevsko dostojanstvo i velièanstvo to se 199 volite li zagreb? ne nauèi. umjetno. polako. hrvatska himna. to ga ima valjda u svoj musièk -dramskoj umjetnosti. 11 sati prije podne na Mirogoju. musika je bila sv aka kretnja umjetnice-djevice. i po tome ri jetka meðu Zagrepèankama . A musika nada sve bile su i ruke. i po to podi e gl. Stra incki. I onda najtu niji povod za okupljanje Zagrepèan oko Milke Tmine: »Sprovod je bio dne 2 1. koji je napisao i podebelu knjigu o ivotu i umjetnièkoj karijeri svjetske pri madone. to nije bi sam o musika. nego mora da je priroðeno veæ onda bila nam je ta pojava puna obeæanja rietkog do ivljaja. li su dr. »Uviek sam se bavila kostimima i smatram da je to jedan izda ni studij. uz ostalo. u Gornjem gradu«. suraðivala kod njihovih kreacia . ustajati.. i ravnatelj pododsjeka za knji evn ost. Nego zato. za koju je izjavio kako se »ni jednaTos ca ne mo e usporediti s Toscom Milke Ternine«. Sbora akademie glasbe i ka zali ne umjetnosti. to su se poèele raskriljivati i dizati neizrecivo plemenitom kretnjom r pozdrav davno neviðenog doma. Tako je Milka Trnina. Na gro bu odpjevana je. koji je za Trninu kre irao kostime. Kostime je Trnina daro vala Kazali tu jo 1925. Carussa. odr ava sveèanu akademiju . Slezaka. Scotta i dr. odmjereno. bavila sam se s njima mnogo. morala sam se moæi savr eno kr etati. padati. na e Zagrepèanke Milke Trnine.aèici M. Sprovodu prisustvov. Uz Puccinijeva pism upuæenaTrnini. doglavnik i ministar bogo tovlja: nastave. po elji po kojnice. zami ljala ih. a da ni ta ne smeta mojoj glavnoj akci ji«. a prigodno slovo o sveèa-rici odr at æe spisateljica Jagoda Truhelka: »Kad se na pozornici otvorila dvorana u gradu War-tburgu i pojavila Elisabeta. Dvije godine kasnije eto opet povoda za pisanje o neponovljivoj Trnini njezin se damdeseti roðendan. èlanovi ravnateljstva Hrvatskog glas benog zavoda.. Percvja Andersona. ostvarenje mojih osjeæaja i zato ih ostavljam za unuèad poznu«. i musika nije strujala samo iz orkestra. Ja volim svoje kostime. na njezin ukus i os obno sudjelovanje u kreiranju kostima. I poène ona da koraca. ne to to od moje umjetnosti ostaje za mnom dovieka. te mnogi prijatelji i tovatelji pokojni ce Odar je bio pokriven hrvatskom trobojnicom. okretati.. zatin fotografije Trnininih partnera i suradnika. Carusa. Zankom i direktc opere S. Ternini pisalo se i jo uviek pi e u velikom svietu samo u superlativima. .. Partnerica Van Dykea. i to ovim rijeèima: i 200 od tu kanca do manhattana »Ne dajem teatru svoje kostime zato.da je o njoj napisana i objavljena knjiga. a pod pratnjom musike.. oni su ostvarenje mojih shvaæanja razlièitih partija i lica. Stekla sam veliko iskustvo pazeæi uviek pom-nivo na to kako moji kostimi djeluju na gleda oce. èedo na e zemlje. Umjetnica ivi u Zagrebu. i tisak Zlatko Grgo eviæ. . ti napokon umjetnièini kostimi. cieli èin. sijeènja 1934. Kada je pjevala u Metropoliten operi sva su mjesta bila ra zgrabljena. sve osoblje Hrvatskog dr . stupati. rieèi i kretnje. Reèenu izlo bu je priredio veliki tovatelj Trnine i èlan drame Hrvatskog kazali ta Mato G rkoviæ. ali ja sam oduviek izvr avala toliko duhovnog dje lovanja na slikare i scenografe. toga najèi æeg enskog lika. ka zali ta na èelu s in tendantom prof. Tim povodom Hrvatska ena 22.

Brnu..) u Zagrebu (Trnina je u Zagreb iz Moslavine do la kao djevojèica).. to je malo poznato.. bio vrlo muzikalan. listopada 1927. poznatija i uspje nija primadona. Pravo kolovanje poèinje dvije godine kasnije. U Zagrebu nastupa.. direktor Metropolitana. a to je takoðer za Zagrepèanke rijetkost. »Gio-condi«. kad se odluèila definitivno povuæi sa scene. Tako je Zinka uèila. svoju ulicu u Zagrebu. a na pozornic i je pjevala imperatorka u carstvu glazbe. nezadovolj na. ali njezina æe nasljedn ica i zagrebaèka uèenica Zinka Kune postiæi ono to prije ili poslije nje nije uspjelo n i jednoj svjetskoj primadoni.« Slavni Toscanini. Dolaskom slavnoga Kre imira Baranoviæa na èelo zagrebaèke opere. »Normi«. a zagrebaèkoj æe se publici prvi put predstaviti kao Margareta u »Faustu«. Zinka Kune je. Godine 1935. u uloz i Leonore u Verdijevu »Trubaduru«. u svom Zagrebu. koji je. i to 29. Ona je velika u svakom pogledu. Dresdenu. zadivljen njezinim glasom.Milka Trnina ima. rekli smo. nikad nije dipl omirala. dolaskom iz New Yo rka u Zagreb. pod èijom je dirigentskom palicom èesto nastupala. roðena (1 906. Zinka poèinje ivati ulogu za 202 kraljica »meta« ulogom. nego u Ljubljani. sa mo »po sluhu«. tako da je veæ u puèkoj koli napame t znala cijelu »Carmen«. uz Trninu odigrati najznaèajniju ulogu u Zinkinu glazbenon obrazovanju. tovi e. za razliku od svoje slavne prethodnice i uèiteljice Trnine. Ulicu je nedavno dobila jo jedna Zagrepèanka. gdje je odranije poznaju. a to je da se u um jetnièkoj karijeri mo e ne to postiæi samo upornim i ustrajnim radom i neprestanim uèenjem . i ne sluti daje u gledali tu jedna osoba koja æe joj odrediti umjetnièku sudbinu. Sumirajuæi njezin ukupni doprinos svjetskoj opernoj sceni. najveæi dramski sopran jo od vremena Rose Ponsell. To je Edward Johnson. Kao operna pjevaèica ona pripada velikom naslijeðu operne scene 20. velika u velikim dramskim moguænostima. Nije polo ila zavr ni ispit iz solfeggia. proslaviv i i svoj glas i glas o Zagrebu i Hrvatskoj. morala pobjeæi iz Zagreba: »U lo i je sjedila grèka kraljica Federika. uz to i pjevaè u Kolu. najugledniji njujor ki gl azbeni kritièar Ha-rald Schoneberg æe za Zinku Kune u New York Ti-mesu napisati: »Ona je. Trnina joj je usadila osnovnu spoz naju i naèelo kojega æe se kasnije cijelog ivota strogo pridr avati. Pjeva u »Trubaduru«. to g a posti e u Ljubljani. prenoseæi na nju svoja iskustva sa svjet skih opernih scena. moramo ipak pobj . dakako. slavnu Milku Trninu . dakle. koji æe. Milka Trnina poèinje drilati. ali na Muzièkoj akademiji. proslavljena Zinka Kune.. velika u temperamentu.. 201 kraljica »meta« Uslavnom nas je njujor kom Metropolitanu na najbolji naèin. i to zato jer je jednostavno bila isu-vi e zauzeta pjevanjem i uèenjem novih i novih uloga^ Prvi put Zinka Kune ne na stupa. s toljeæa«. koja joj je najvi e i pomogla da krene putem svjetske slave. Tako na audiciji za upis na zagrebaèku Glazbenu akademiju èlanovima ispitne komis ije nije bilo jasno da èetrnaestogodi nja djevojèica mo e tako zrelo pjevati napamet. najbolje æe posvjedoèiti novinsko izvje æe s njezina stupa u »Moæi sudbine«. zagrebaèki odvjetnik i bankar. A u zagrebaèkoj opernoj kronologiji naslijedila je. kao to su Maria Callas ili Mario del Monaco itd. zastupala Milka T rnina. A najveæa joj je èast i priznanje dano kad su prigodom gradnje nove zgrade Metropolitana na Manhattanu od svih svjetskih opernih zvijezda. Vrsni skladatelj i pijanist. kao i brat Bo idar. Nastupajuæi u »Trubadur u«. »Aidi«. Kakav ugled ubrzo do ivljava u »Metu«. prosinca 1937. dakle. a sa zagrebaèkom operom gostuje a europskim pozornicama. dakle one iste opere koje li sudbine! zbog koje je.. Prvi je put u »Metu« nastupila 17. nasljednica Milke Trnine na svjetskoj opernoj sceni. mora se reæi. Zinka Kune demonstrat ivno napu ta Zagreb i odlazi u Prag. Prema vlastitu priznanju. poziva u New York. kad je. velika u glasu. kao Leonora u »Trubaduru«. tek nakon velikog uspjeha. a uz manje prekide pjevala je sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. Bo idar je svoju sestru Zinku odmalena usmjeravao. a otac joj j e Rudolf. nakon izvedbe V erdijeva »Requi-ema«. izjavit æe: »Unatoè velikim uspjesima svih solista. upravo Zinku Kune odabrali da sveèano polo i kamen temeljac. nezadovoljna podjelom uloga u operi »Moæ sudbine«. u Pragu. a s èetrnaest godina je imala veæ formiran visoki dramski sopra n. S njom je u Ljubljanu na nastup putovao »cijeli vag on zagrebaèkih prijatelja«.

Marija Calas ili Renata Tebaldi. No ta karakternost nije prelazila u ne ku karakternu specifikaciju.. a prema potrebi nastupa i u operi (Sie bel u 'Faustu') i opereti« . uz ostale Zagrepèane i Zagrepèanke. Zinka Kune Milanov posvetila se pedago kom radu. Prve glumaèke poduke primila je. ! Godine 1878. A enski pandan Fijanov bila je Stroz zijeva. dakle.. poslije rata vi e je puta posjeæivala svoj rodni Zagreb. O to dvoje glumaca. Ona je bila dodu e sa lonska heroina. dva povijesna razdoblja zagrebaèkog teatra. jer on je bio zaist glumac-gospodin u najpunijem i najplemenitijem zna èenju te rijeèi. dakle. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izda no je financijski pomagala antifa istièki pokre t u Zagrebu i Hrvatskoj. pod pritiskom godina. veæ prilièno karak terno oboje n. Do ivjev i veliki uspjeh. ulogom Jeane u melodrami »Lowood ska sirota«. Renata Tebaldi.. da bi je samo nekoliko dana kasnije Zagrepèani u . takoðer poznate po gostovanjima u slavnom Metropolitanu Ljiljanom Molnar Talajiæ i Ru om Pospi Baldani. 203 markiza hrvatskog glumi ta Mi alo je Zagrepèanki kojima se njihov grad odu io spomenikom. starom Stankoviæevu ka zali tu vidjeli u naslovnoj ulozi Mosenthalove drame »Debora«. Hrvatsko narodno kazali te. deset godina poslije Strozz jeve. Ba u na roèi toj naravi toga arma a je njena jednostavnost Nije to bio arm ensko difuzan. kad se. a na njuj or kom Sveuèilitu osnovala je vlastitu fondaciju. a debitirala je 1868. sjeæajuæi se Zinkinih najveæih uspjeha pedesetih godina... pa i likove dramske i tragiène. Kad bih htio doèarati bit njegove glumac ke poj ave. a posljednji put 1985. djevojke i ene u konverzacionoj ve seloj igri. ali moram biti oprezan koju predstavu da joj ponudim.« Kad su proslavljenog Maria del Monaca jednom prilikom novinari upitali koja je b olja.ednièku palminu granèicu predati Zinki Kune iz Zagreba«. A jednom prilikom. Svakako je elim èuti ovoga ljeta za vrijeme svoje ga putovanja po Europi... èime se je bitno razlikovala od Mihièiækin karakterne individual izacije. koji æe zagre baèkom pozornicom ariti i paliti puna tri dese tljeæ. taj ideal ene-dame i opet u najljep em z naèen ju rijeèi. odgovorio je: »Zinka Kune je najbolja!« Nakon odlaska sa scene. morao bih zapravo ponoviti sve ono t sam govorio o pojmu 'gospodin'. pre la u pravu heroinski 204 markiza hrvatskog glumi ta struku. ali kao da je bila sretna kad je mogla odlo iti masku heroinstva.) èvrsto povezuje staru »kazali nu hi u« na Markovu trgu novu. Ona je bila utjelovljeni enski arm. dugogodi nji ravnatelj Metropolitana. namijenjenu financiranju kolovanja mladih opern ih talenata. Branko Gav ella æe zapisati: »Najistaknutije utjelovljenje svih elemenata koji s djelovali na na e glumaèko stvaran je svakako je lik An drije Fijana. a umjetnica se ujedno us. izjavit æe u povodu pojave nove oper ne dive.Strozzijeva Fijan cjelo kupnog hrvatskog glumi ta. jer je tek po nu d i. To je legenda hrvatskog glumi ta. talijanske sopranistice Re-nate Tebaldi: »Ka u mi da u Italiji ima jedna no va so-pranistica... masku ens . p tako nastaje najslavniji glumaèki par . S trozzijeva je odmah anga irana te postaje stalnom èlanicom drame od koje se neæe rasta ti punih ezdeset i osam godina. odigrav i na tisuæe predstava u vi e stotina naj razlic i ti j ih uloga. ali je zato jedna od nji h do ivjela toliku poèast da joj spomenik podignu jo za ivota. Bronèano poprsje u foveru HNK tek je mali zna k pa nje za ono to je Strozzijeva u svojoj iznimno dugoj glumaèkoj karijeri (nastupal a je èak 68 godina!) dala hrvatskom glumi tu. slavni Rudolf Bing. da se Zinka ne uvrijedi. Marija Ru ièka Strozzi (1850. o svakom posebno.. zapisuje Slavko Batu iæ i nastavlja: »U tim razliènim zadacim a njen rasko ni talent dozrijeva vrlo brzo. podvlaèim salonska. ona je os tajala nekud op æe enska. markiza Marija Ru ièka Strozzi. dapaèe.-1937. stalnim èlanom drame postaj e Andrija Fijan. kao i njihc vim sliènostima. »U prvoj fazi interpretira sentimentalne naivke. od prvog na eg profesionalnog kazali nog djela tnika Josipa Freudenreicha. jer je ona sigurno najbolja na svijetu. vr ava u izra avanju i dikciji koja obasi e bogate moc ulacije i suptilne nijanse«. susrela i s dvije svoje zagrebaèke kolegice.

onda je cijela puna i prepuna dvorana o sjetila.. »Najjaèi upliv na moju osjetljivu djeèju du u vr ila je okolina. koji postojan o bdje nad povjerenim mu blagom. koja je u naponu snage svoje pro ivjela najsjajniji polet zlatnih klasiènih dana dotiène umjet nosti. pogotovo ako se zna da je kæi uglednog odvjetnika i p ravnog povjesnièara Vladimira Ma uraniæa. s profilom klasiènih vaja-nja. mo emo i da shvatimo. da joj je djed Ivan Ma u raniæ. obièni ljudi. d a je u posjete odlazila biskupu Stros-smaveru i.kog salonskog demon-stva. Pr . bila je ljubav za hrvatsku domovi-.. Ogrizoviæa i Barca. njenog glasovitog timbra.. da joj je stric poznati pisac Li æa. Ta je srdaènost nije ostavila ni u dubok oj starosti kad je znala tako oèarlji-vo ostvariti one stare dame. odmjereni. s onim èarobnim smje kom vedrih plemenitih lj udi i s pogledom neopisivih oèiju. godine (Strozzijevoj je. Ta je srdaènost uostalom bila glavna znaèajka njene glumaèke pojave. A.. i u privatnom je ivotu ostavila traga -sina Tita Strozzija.. vi e ljubi i vi e osjeæa. pun neke topline. Marija Ru ièka markiza Strozzi u la je u dvoranu.. i najmlaðih meðu njima. u kojima se vi e saznaje. autorica tih klasiènih djela. Milèinoviæa. Fran Ma uran da joj je baka po majci roðena sestra slavnoga Dimitrija Demetra. to kao da vide u Platonovo podnebesje od kuda na zemlju silaze Ideje Duha i Ljepote. mladenaèkom snagom i poletom djeluje liènost. kuæi u meni nastao. u kulturnom njegovu sredi tu. to su ga priredili èlanovi Hrvatskog narod nog kazali ta. ta na a markiza hrvatskog glumi ta i zagrebaèkog kazali nog i umjetnièkog miljea. pisale su o njima sve generacije knji evnih kr itika. Ivana Brliæ Ma.« Da je i u dubokoj starosti oèaravala Zagrepèane. slavni autor Smrt Smail-age Cengiæa. napokon. kako je s tom èarobnom. od Mato a. u sjajnu dvoranu Hrv.uraniæ. koja kao da izvir e iz nekih neponovljivih dubljina. ne izlazeæi gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji«. Veæ na prvi pogled èit atelj tih turih i skromnih autobiografskih zapisa zakljuèuje kako je Ivanin ivotni m ilje posve izuzetan i originalan. mudre po nepogr e ivoj mudrosti svoga srca. otmjenom gospodom u dvoranu u ao duh. to im je ona sama priopæila u kraæoj autobiografiji. 78 godina) u Glazbenom za vodu.. Ostarjelu divu reporter zagrebaèkih Novosti ovako opisuje: »Kad u jednom narodu. pa do na ih emenika. nu. koja je onda dominirala svjetskom literaturom. napisanoj na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1930. na »hrvatski Andersen«. janiæa. otmjena lijepa stara gospoda.. Prvi svjesni osjeæaj koji e u roditeljskoj. kak e zovu. kæe rku Maju Strozzi i unuka Borisa Papandopula. a najednom od najva nijih kulturni h polja ivi i jo nesalomljenom. nego i kapitalno djelo hrvatske knji evnosti za djecu. a uz to i prvi hrvatski ban puèanin. Dom-¦.moj vanjski svije t pak protekao je mimo. 205 djetinjstvo na banskim dvorima Koji osnovac ili odrastao èovjek danas ne zna za Èudnovate zgode egrta Hlapiæa.. poznato i pr evoðeno u cijelom svijetu. Sve to su njezini kasniji kritièari i bi ografi mogli doznati. to ih sama uzva u sredinu svoga naroda. med svim onim èasnim zborom na e narodne Thalije i nad svakim pokretom umjetnièkih njegovih nastojanja. za-virit æemo u onaj drugi (ili prvi) svijet Ivane Br liæ Ma. Brliæeva nikad nije bila medijska liènost. koj a jedva mo e da se ocijeni. pa im se ljubazno smije i kao starim znancima .« Markiza Marija Ru ièka Strozzi. dakle. u svojim æe autobiografskim zapisima skromno napisati: »Moja su knji evna djela malobrojna. n ego mi to. Kako se o Brliækinim djelima sve zna. Kad je na sinoænjem predveèerju Nove godine. te da djetinjstvo provodi na Banskim dvorima. Za èas je medu onim nebrojenim stotina ma zabave eljnih uzvanika nastalo tiho talasanje. glazbenog zavoda u la ona. da je njezina o bitelj ladanjske dane provodila s obitelji pjesnika i filozofa Franje Markoviæa. Simiæa. duboki njezin glas. onda je to i za narod i za kulturno njegovo nastojanje neopisiva sreæa. Kako i koliko mirno? Ni u kom sluèaju. B. Prièe iz davnine ili Sumu Striborovul To je ne samo najomiljenija lektira pokoljenja hrva tskih èitatelja.. i uteæi s e dubokoj enskoj toploj srdaènosti. a sadr ajem i obujmom skromna . Pa ipak. Èuo se samo zvonki.uraniæ. a o njoj se znalo i zna s e upravo onoliko koliko je ona sama eljela. Pa onda u okolini njenoj potpuna ti ina. najrjeèitije svjedoèi jedan novinski op is proslave Nove 1929. za koji ona ka e kako je protekao mirno.

1882.« Prvi izazov pisanja: »Odmah iste veèeri poèinjem pisati dnevnik. pun djelomièno izdanih djelomièno neiz . Ipak sam za ovo èetiri godin e (od 12. Frana Ma uraniæa.« A baka? »I na svoju baku. Demeter (sestra dra Dimitrija Dem etra). Savjet strica Frana Ma uraniæa: »U ovo doba djetinjstva pada nekoliko pjesama. pri pisivali dar prorokovanja. do 16. poveæao se jo dojam (i svi ostali do jmovi roditeljskog doma) svakidanjim boravkom u kuæi moga djeda. konaèno u Zagreb.sve je to nailazilo na odvi e te ku borbu u stvaranju stiha i vezanog sloga. Proèitav mi te bilje ke. podvezivala je do prije petnaest godina sasvim moj spisateljski rad (poznato je da je Brliæeva relativno kasno poèela objavljivati svoja djela. sjeæam se ivo.reèe . Aleksandru Ma uraniæ.spremi te mladih osjeæaja i i vih dojmova kojih poslije vi e nijesi sposobna. s neizvedenim mislima. U domu djedovu svake se je. godine) to sam pribivala njegovu stolu. naivnost. Posljednjih godina ivota bila je potpuno slijepa. a. a jo uzvi enija u onoj èistoæi i strogosti etièkih nazora kojom kano a je taj silni starac pro imao svu okolinu svoju. to se ipak veæ iz te dobi jasno i osobito izrazito sjeæam osobe djedove.tjerana oblika. jer je to . Bila je to tiha. uz pripomoæ djeèje fantazije. a koji se onda zrelim umom dadu ob raditi. veèeri sastajala njegova razgranjena porodica tako da bi stolu pribivalo uvijek 15-18 osoba. a nje-] 206 djetinjstvo na banskim dvorima gova tjelesno i du evno tako moæna pojava vr ila je nedokuèiv upliv na moje biæe strogi p trijahalni duh èinio je svako zbli enje s djedom nemoguæim. sad klo nule du evne faze. i 5. te kanim kadgod napose pobilje iti nezaboravan dojam tih èasova) poèeo je moj otac sreðivati knji evnu os tav tinu djedovu u svrhu izdanja. gotovo bez prijelaza. . posjetom mog strièeviæa. Moja velika elja da kadgod tiskom izaðe bilo 207 volite li zagreb? to iz mojeg pera. Iz njih je onda niknulo ono nje no i protanèano Li æe. vjerna povijest mojeg du evnog razvitka u kojem se izmjenjuju. No pr avi njegov utjecaj na] mene poèeo je dakako tek u doba o kom hoæu da govo-j rim. razvila pod dojmom njego ve velike pojave sve svoje biæe kakvo je sada. Premda je ivot u banskoj palaèi donosio mnogo toga to je uvelike zaokupljalo interes tako malog dje teta. s roditeljima posjetila djeda u Banskim dvorima na Markovu trgu. Sva ke veèeri iznosit je sanduk pun starih listina. Njezin pronic avi duh pogaðao je toliko toga. op. moralnom i filozofsk om smjeru koja nadolazi u tim godinama . Svaka njegova rijeè. sad dugaèke filozofske stranice s najobiènijim djevojaèkim sanjarijam a i patriotsko-politièkim ushitima. sad burne. bio je on valjda mojim sudom o njegovu Li æu (koj i sam sud po djetinjem obièaju vatreno i dosta drsko izrekla) potaknut da mi proèita male spontane bilje ke koje je uvijek uza se nosio te ih svakom prigodom koja ga se dojmila obogaæivao. bez ijedne sijede v lasi. skine li se gdjegdje sentimentalni nakit.. savjetova mi da zapoènem pisati redoviti dnevnik. te prete no kontemplativnog sadr aja. da smo joj mi djeca. Tomu je zlu doskoèio sluèaj. prebu jne. Ovaj je dnevnik zadovoljavao moju udnju za pisanjem.eseliv i moji roditelji g. Ova borba medu jakom eljom za pisanje i meðu ovim (ispravnim ili neispravnim) èuvstvom du nosti. bila je veæ rano potiskivana drugim vrlo jakim èuvstvom: moje me je naime razmi ljanje rano dovelo do zakljuèka da se spisateljstvo ne sla e s du nostima en skim. svaka rasprava ( u rasprave se rado upu tao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bi la je uzvi ena umom. finog duha i vanredno protanèanih èuvstava i sjetila. razgovore je vodio on. te posve glatko prièe -ljanu). Stolu je pr edsjedao djed sam. pjesnika i bana I vana Ma uraniæa. Tek jednom sjeæam se iz dobi djetinje potajnoga poku aja da stupim pred javnost . to je jo poveæalo strahopo tova nje koje je nama unuèadi ulijevala tihim biæem«. estina onih du evnih trzavica u religioznom. rod. na koj em se zaista osjeæa neposrednost i ivahnost dojmova. Usprkos starosti od 72 godine. Nakon smrti moga dje da . osobito otmjenih crta lica. Prevelika bujnost osjeæaja. sav dom svoj.). On je. a taj poku aj radi naivnosti svoje zavrjeðuje da ga spomenem. p ravog grèkog tipa. sve vrlo nedo. Dakako daj se spominjem kako sam i prije (u mojoj 4.bilo mi je tada petnaest godina -(njegovim sam smrtnim èasovima i ja prebival a. Setajuæi s njim vrtom. slaba starica. sve koljeno svoje.godini). imala je kosu crnu kao ugalj (nosila ju je podijeljenu. u d oba na eg preseljenja u Zagreb.

Zagorka o Udovici: »Bilo je to davno. a s druge .miljen hrvatskih du a. Sve je pohitalo u dvoranu te ko oèekujuæi njege dolazak. koja. Jednog dana proèulo se u Velikoj G< rici da æe na ples na Silvesterovo doæi on . Nakon ne koliko dana borbe. Slava Senoa ivi èak 63 godine dulje od svoga mu a i za sve vrijeme odbija ponude za preudaju. Upijala bi svaku njegovu i reku. zamamna knji evna groznica. oèekujuæi kako li æe se to kolebanje svr iti.danih pjesama. da im otvorim vrata k onom bajnom arolik om svijetu u koji svako dijete stupa prvim èitanjem da njihove bistre i ljubopitne oèice svrnem na one strane ivota koje elim da najprije uoèe i da ih nikada s vida ne izgube.udovica Augusta Senoe. samo . oèuvanju njegova imena i imid a kao velikana na e pisane rijeèi. nikad nismo saznali. zapostaviv i pri tom svoje pleme nita ko porijeklo i titulu. pjesmu 'Misao'. a ja bih. te jednoga dana sje-doh da napi em prvu moju knji icu. Ni èasa mi nije palo na pamet na jnaravni-je rje enje toga pitanja: Moja pjesma bude valjda met-nuta na stranu kao djelo nepoznatoga autora te nikad ne èuh spomena o njoj!« Milijuni èitatelja irom svijeta. Ali taj spisatelj èinio y se daleko kao i sunce.« 209 najpoznatija udovica starog zagreba M arija Juriæ Zagorka i Slava Senoa dva su antipoda. djeci. te nakon njegove prerane smrti. Drugog jutra turim je meðu nesreðene listine u san duk Velika gri nja savjesti radi ove varke. koja svoje privatno ime i prezime dobrovoljno za tomljuje i rtvuje za raèun umjetnièkog i profesionalnog. ne podav i lo eg primjera enskog spisateljstva. Nije ni sli tila one veèeri da je ta .. da se napokon odluèuje na objavljivanje svog djela. kreativne osobno sti. to je najva nije. Kako da se takav posao ne sla e s mojim du nostima? Stvorila se ta izmirba tako naravno. p lemenitih crta. Mlad i lijep.Udovica. pun starog po utjeloj papira. Moja djeca ele èitati .. Zagorka. Mlada je djevo jka zapanjeno zurila u preobra ei lik svoje ma te.) pod naslovom »Udovica velikana hrvatske knjige«.uèinilo mi se ujedamput da sam na la toèku gdje se moja elja za pisanje m izmiruje s mojim shvaæanjem du nosti. Zaista. sva ona zahvalna djeca koja su pokoljenjima gutala djela Ivane Brliæ Ma u-raniæ. svoje novinarske i spisateljske profesije i karijere. dok je gospoda Senoa. Nikad ga nije vidjela. Kako je poznato da se dvije opreènosti obièno privlaèe i jedna drugoj na stanovit naèin zavide. svaku misao u svoju mladjahnu du u. ponijela svoju tajnu u grob. te noæu stavirr na njega najmiliju tvorevinu svoju. otprilike. kako bi ugledao svjetlo dana. te s druge strane 208 djetinjstvo na banskim dvorima vrtoglavi ushit to æe moja pjesma ugledati svjetlo svijeta medu djelima djeda moga. Kao Medvedgrad i Turopolje. samo po sebi postavlja se pitanje to misle jedna o drugo j ove dvije poznate. takoðer dobrovoljno. A du a njena stvarala njegov lik u obliku nekog ozbiljnog st rog gos podina. S jedne strane. izvuèem jedne veèeri neopazia komadiæ po utjelog papira iz sanduka. da i ne znam kako je bil o. bez osta tka. Lebdjela sam zaista kao medu pakl om i nebom. dr ala me u neiskazanoj uzbudenosti mnogo dana. jer upravo su je ona osokolila da za djecu poène pisati i. i do kraja ostane. U st rodrevnom Turopolju ivjela je mladja hna Ijepotic Svakog bi dana tra ila po novinama èlanke slavne spisatelja Augusta Sen oe. te se zadovoljava da bude. dvije krajnosti medu Zagrepèank ama starog Zagreba.koja radost za mene da i na tom polju budem njihovim provo-dièem. sva predana svojoj obitelji. Mene je na pogled tolikog blaga hvata la kac neka groznica. zamjenjuje ulogu. isto tako bez ostatka. dakle. pred ezdeset est godina. odluèi m da prokriumèarim i svo »biser«. ali zato æe biti zanimljivo proèitati Zagorkin malo poznati tekst (objavljen u enskom listu od sijeèn ja 1932. najza-grebaèkijeg pisca i oca prvog hrvatskog romana {Zlatarovo zlato ). Zagorka sva. upregnuta u promociju i dokazivanje svoje individualnosti. I pojavio se. I tko bi znao kako je njegov pogl ed i medu tolikih cvjetova pao upravo na nju. »Kad je poèela dora æivati èetica moje djece i kad se je u njih pojavila obièajna u to doba lja za èitanjem . a tako razlièite Zagrepèanke? O tome to je Udovica Senoa mislila o Zagorki. mu u i njegovoj karije ri. oèima u kojima je le ala bo anska iskra njegovog di ha. tako sama po sebi. kao i cvij et upija sunèevu toplinu. za njih moraju zahvaliti njenoj djeci.

Nad tim grobom kao da njegov duh pjeva pismu vjernoj vjeènoj ljubavi. Iza nje je daleka pro lost vezana tako usko sa slavljenikom èitavog naroda. Danas joj je osamdeset i prva godina! Jedan joj je sin profesor i knji evnik (Mila n Senoa). njegova e na i majka njegove djece. a.ena tek se nje no smije ila i sama ga tje ila toplim rijeèima enskog srca. ona. kojeg je napisala ljubav po istinutom toku dogaðaja ivota velikom romanopisca.. koja je znala da tom velikanu stvara skladnu atmosferu kuæe. izmeðu tolikih. Da je on ostao svojem narodu !«. U naponu mladosti i ljepote herojski je snosila tu bol i posvetila se i posvetil a se samo svojoj djeci. Ona je sudionikom jedne velike stvaralaèke epohe. Èitavu se veèer prepu tao svojem o jecaju. ivi dah. I kada su je upitali kako ju se doimaju sve te slave.. povede je u tihu prirodu i pred raspelo m na rub ceste on joj prisegne vjernost. koji je on zapoèeo pred onim drvenim raspelom. ' _ i 210 najpoznatija udovica starog zagreba Taj brak ljubavi bio je vrelo njegovih najjaèih.j prvi pogled pokrenuo kucan njegovog srca. sluèajno otkriven. A opet u danima o dmora.). a udata kæi uva ena gospoða i uzorita majka svoje djece. koju je on prisegnuo pred drve nim raspelom u Turopolju. ko jemu stvara i znala je da svoju liènost diskretno podredi velikom pozivu svojega m u a. T aj roman.udovicu ko joj je bila trideset jedna godina. kojima se na rod odu uje njegovoj uspomeni. nad njegovim grobom. da mu pru i toplinu sunèanih dana na kojoj se ogrijevala njegova stvaralaèka snag a. A on je èitav svoj ivot u svojim najintimnijim osjeæajima podredio njoj i djeci. i u starom Zagr . Dvije godine iza toga povede August Senoa svoj obo avanu Slavicu pred oltar.. A ona je pregarala èe nju za njegovom blizinom. A kad se vratio u Zagreb ostalo je njegovo srce njome. neprestano tra eæi samo nju. Vjernost. on bi sutrada n dolazio k njoj da bude prva kojoj predaje svoje djelo da bude prvi njegov krit ièar.. pru ila mu je ona za uzdravlje njegove prisege. èu vajuæi svoju vjernu ljubav i preko groba. Djela njenog mu a vezan a su s njenom toplom du om. mali roman o jednoj velikoj. da njene oèi prve proliju suzu ganuæa i radosti nad l jepotama njegova stvaranja. znala je ona da mu pripremi jedan divan sklad i sreæu u njenoj blizini i u blizini djece. u koji je odronio dragocjeni dio njen og srca.ostaviv i udovicu sa troje djece . da njeno srce prvo zakuca. a drugi umjetnik slikar (Branko enoa). Bila je njegov prvi èitatelj. njegova ljubav. dani bez nade. Kakav prekrasni duboki sujet za roman kojeg je dao ivot. Pro ivjela je punih pedeset godina kao udovica (u godini u kojoj Zagorka svoj malo poznati tekst »Udovica velikana hrvatske knjige« u enskom listu objavljuje op. kad je njeno mlado srce osjeti lo da se on dijeli sa ivotom. 211 r volite li zagreb? Taj vez nije samo rezultat ljubavi i prisege pred oltarom. koji je njoj bio najveæa dragocjenost. Rad otimao joj je njenog mu a. najslavnijih i najljep ih djela. Tada su do li strahovito bolni dani. a narodu uzdan ica. nastavila je ona u svom s amotnom udovièkom ivotu. z a koju je radio do posljednjeg daha brinuæi se da im bude dobro. A jednoga dana kad je opet d< ao. ona sa suzama izreèe rijeèi koje su svijetlo utjelovlje nje neobiènog enskog duha: Da sam barem onda umrla ja. kojeg je skladala sudbin a. koji je nadahnjivao veli kog pjesnika. Ispisujuæi taj svoj. Sa èetrdeset i tri godine on je umro . Ona je bila ona odabrana meðu svima kojoj veliki pisac svojim perom odao osjeæaje srca pjesni! bogoduha stvor itelja. Danas starica udovica sjedi u maloj vili na periferiji grada. I kad s e on alio to ona toliko samuje. Jer ena velikana znala je da njegovi dani pripadaju narodu. Ka d bi noæu sjedio uz pisaæi stol da perom slijedi vjeènu pjesmu svoje du e. Kao da je Senoa one prve veèeri na plesu osjetio koga odab ire dru icom svojem ivotu i majkom svoje djece.

stij e njen u sebe. ni je bio kadar iskreno radovati.ebu poznatoj ljubavi. takva kakva jest. neprestano titrala ona zlokobna slova na kazali nom plakatu ispred imena Ljerke Sr am . pa èak i njegova »najvi ega gosta« cara Franju Josipa. Ivo Herge iæ. a on ne to vi e u Mesnièkoj. Medu sretnim. nastupala u Miletiæevu komadu »Slava umjetnosti« i to . a potom i film. Za spisateljicu svakak c mnogo. valja podsjetiti. kao i suvr emenog repertoara. ali i èi taoce zagrebaèkih kronika. te. najprije kao roman. a za uzvrat dobivala s amo ljubav rijetko brojnoj i uvijek zahvalnog èitateljstva. koji je ostao najgledanijim filmom svih vremena. podjednako iz klasiènog. Iako je i te kako znao i æutio da prisustvuje povi jesnom dogaðaju sveèanom otvaranju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazali ta i nove str anice hrvatskog teatra. kako mu je prigo dom odlaska iz Zagreba na studij bila obeæala? I tko je taj sretnik? Ljerka i Milivoj su se poznavali od najranijeg djetinjstva. ispod djeèaèke odore nikako e mogao promaknuti stas i temperament prelijepe zagrebaèke puce. u posljednje vrijeme nezapamæena poplava »ljubica«. Udana je bila iskljuèivo za svoji popularne i rado èitane romane i za brojne likove i: st arog Zagreba.kao velika i neuzvraæen a ljubav uglednog zagrebaèkog lijeènika i najutjecajni-V jeg novinara. osigurala sebi dostojno mjesto u povijesti hrvatskoga glumi ta (spominju je i Miletiæ i Gavella). Ljubavna veza izmeðu ramove i De mana imala je sve elemente velike ljubavne prièe. za hrvats ku kulturu.i 214 ladv sram Je li moguæe da je njegova Ljerkica gða nekog drugog. Koliko god se takve velike. dogaða se u nadasve romantièno doba na razmeðu dvaju stoljeæa. bio tu an i razoèaran. Zagorka ne mo e sakriti osobno divljenje. stoljeæa. Kronike o toj znamenitoj zagrebaèkoj love story ostavili su najbli i De manovi suradnici i suvremenici Josip Horvat i dr. toliko su prièe o njima sve èitanije i sve gledanije. zagledao u nju prigodom sveèanog otvaranja HNK 1895.zamislite u ulozi djeèaka! Iskusnim mu kim oèima u gledali tu. jer se zna da svoj intimni ljubavni romai nikad nije do ivjela. uostalom. Devetnaestogodi nja L jerkica je. koja . Ljerka Sram je u svojoj dvadeset i pet godina dugoj umjetnièkoj karijeri odigrala mnoge zapa ene i naslovne (dakako. Milivoj je. dakako. isto k ao to je sedamdesetih godina nezapamæenu èitanost i gledanost do ivjela Segalova Love s to-ry. braènoj sreæi i skladu stvaralaèkog rada i anga mana poznatog pisc a. dakle. strasne. i sto kao to svoje èitatelje jo i danas pronalazi nanovo pretiskavan istoimeni roman i z 19. ali njezino ime danas ne bi znaèilo gotovo ni ta da se nije proslavila po jednoj drugoj. a s pozicije dana njih gutaèa raznih erotskih i pornografskih èasopisa i videokaseta i naivnim.samo je jedan mlad èovjek. naime. u puèkoj koli u Popovu torn . koji je u svojoj ivotnoj dru ici imao iznimnu odanost. listopada 1895. zagrebaèka »dama s kamelijama«. umjetnièki malo vrijedne literature. . èak ni onda kad se pred razdraganim gledaocima prvi put spustio rasko ni Bukovèev zastor »Hrvatski preporod«. slijepe i odane ljubavi danas èinile dalekim i nestvarnim. koje je sama izrodila i s njima ljubo vala. dokaz tome i film »Prohujalo s vihorom«. Roditelji su im prijat eljevali. pred njegovim su oèima. ivjeli su u susjedstv u . Milivojev je otac bio poznati pjesnik i lijeènik Ivan De man. glorificira tzv.ona na uglu Mesnièke i Streljaèke. taj se mladi èovjek. u doba secesije hrvatske moderne. A i stari crno-bijeli film »Dama s kame lijama« s Gretom Garbo i dandanas mobilizira cijelu armiju zahvalnih gledatelja. a ne njegova. koga je kole ra pokosila u »Isusovim godinama«. Nije li. veselim i razdraganim Zagrepèanima i njihovim gostima tog. kojoj je na èelu nitko drugi nego nesretni Milivoj De man. meðutim. . Najrjeèitije o tome govori i ova. I Na a. naime. kome je ime. direktora i g lavnog urednika Obzora Milivoja De mana. Milivoj De man. enske!) uloge. u pravilu.gda. koja je golicala znati elju suvremenika. a Ljerkin je otac bio ugledni odvjetnik i neko vr ijeme potpredsjednik Hrvatskog sabora. usporediv i je s popularnom Dumasovom Damom s kamelijama. ulozi . i to ivotnoj. po rtvovnost i raz umijevanje.14. znaèajnog datuma . potporu. koji se navodno. èiste osjeæaje. tovi e. a za enu? j 212 Iady sram Nezaboravna je prièa o »najljep oj Zagrepèanki« na razmeðu dvaju stoljeæa. glumici koja je ojila cijeli mu ki Zagreb. ako ne i zavist.

da je naoko mnogo vi a.ju prijateljevao s Ljerkinim. nije mogao a da je otvoreno ne upita hoæe li ga èekati. Josip Horvat. Njena sp olja-^! nost ima sve odlike dame engleske aristokracije. krenuo u plemiæki konvikt. vjeèni djetinji tip. pa postajete ozbil ni. energièan b ajronski podbradak. na susretima u domovima zajednièkih prijatelja. godinu dana starijim. ali nikako nije bio nacistu jesu li njihovi osjeæaji uzajamni. Iz Graza se preselio u Beè. dakle. èije æe ga dra i zauvijek osvojiti kad ju je u jednoj plemiækoj gornjogradskoj kuæi susreo gdje nastupa u predstavi diletan tske grupe. Njen organ. Pla kat je vi e puta izgu vao pa izravnao. Odluka da prekr i svoje obeæanje De manu i da se uda za nepoznatog bonvi-vana . iskljuèivo je u kako dr. gdje su re im i stega ta kvi da su dodiri s vanjskim svijetom gotovo nemoguæi. a u privatnom ivotu ona je Ljerka Isakoviæ. Patio je od neugodnog. pomi ljate na liriku starog Spencera. svi zajedno nalazili su se na raznim priredbama i plesovima u Graðanskoj streljani na Tu kancu ili u Glazbenom zavodu. ve i muzika.. jer je i nije pratio. kao c orpus delicti. bratom Vladimirom. kad se sva lad Sram pretvori u bijeli s nijeg i u crvene jagode svoji! usta i taj glas kao pjesmu. Od predstave ni ta nije zapamtio. on je obnovio prijateljstvo s njenim bratom Vladimirom. neizljeèivog defekta: polipa u nosu. bez obz ira n rijeèi. Tko je. strpao ga u d ep i uputio se u Zagreb na spomen utu predstavu. A razdvoj ili su se kad je Milivoj. Ljerka Sram. zaposlen u Prvoj hrvats koj tedionici i 215 volite li zagreb? neæak ramièina kazali nog mentora. velike modre oèi. djevice. kamo su mu. lady Sram nije samo slika. i na opjevanu Annabelu Lee.« A ramova? Najljep a puca u Zagrebu. pa nas podsjeæa na neodolji va grla bijelih sirena i na dubine u kojima stanuj plava vil a Lorelai. »Od slovenskih je predaka ba tinio sna an uglasti trup alpskog èovjeka s pone to predugaèkim rukama i obl u tvrdu lubanju grubo otesanih liènih crta. Mato a. kao tiæenik prijatelja svog pokojnog oca Franje Raè-koga i stipendist biskupa Strossmavera. ali stas je tako pravilan. Gdje god bi bili. gotovo melankolièni kao ko d lijepih slika i lijepi mramornih kipova. evo A. bankovni èinovnik. . Ako ne vjerujete. Neobiène su mu bile jedino oèi sa zjenicam a modrim kao potoènica. pravoslavac. njegove su mis li bile usredotoèene samo na Ljerku. pak. imate taj osjeæaj sluèajnosti: kao da se sluèajno medu nama rodila ao da je u Zagrebu sluèajno odrasla kæi kakvog Lovelacea i kakve Ade Byron. G. plavu zlatnu kosu. »Milivoj De man nije bio privlaèiv vanj tinom«. Mato javno u novinama objavljuje izljev svojeg odu evljenj a ramièinom pojavom i osobom: »Gledajuæi na u ramicu. dakle. on bi je u stopu pogledom pratio. koliko prava pravcata lady Sram.. Ljerkica izrasta u zavodljivu djevojku.. proslavljenog Adama Mandroviæa. gdje se naveèer sast ajao s hrvatskim studentima u znamenitom Arcaden Cafeu. na portrete Van Dvckove i Lawrenceove. koja mu. U meðuvremenu. No. dok Milivoj stjeèe znanje u konviktu i priprema se za buduæi studij med icine.. alje onaj plakat gdje je ramova prvi put u javnosti iza la kao gða. na libreto. Kad je gledate. taj koji je osvojio Ljerkino srce? Zove se Aleksandar Isakoviæ. On u to jednostavno nije htio vjerovati. umjesto oèekiv anih pisama. Ivo Herge iæ svjedoèi njegovoj »vulgarnoj mu koj ljepoti«. a i ona bi njega pogledaval a. zapisuje. Kad je bio sprem an za putovanje vlakom u Graz na studij. Poznat kao pr znica. Zato ona nije toliko gospoda Lj.. jo postoji samo u kazali tu (u javnim nastupima zadr ala je svoje prezime) i. ene. organ viole i mjeseèinaste obo< njen glas je od bar una. dok mu se jednoga dana nije javila i majka. Razma enost prpo nog crescendai tu nog decrescenda djeteta. Bolest nije mogla poveæati privlaènost.krv i mlijeko. Visina srednja.'' Sram. u mislima nesretnog De mana. kao melodiju. a onda odgovori iz Zagreba prestaju stizati. pole-mik i cinik. Isprva mu je na njegova duga i iscrpna pisma redovito odgovarala. Te iste veèeri donio je sudbonosnu odluku -»ova i li nikoja*! Poslije su se èesto viðali. dakako. vj e tice demona: svega toga ima u tom glasu. stizale glasine o tome da mu je draga nevjerna. to mu ona na svoj koketan naèin i obeæa.« . pl.. ko u .

U meðuvremenu pi e za kazali te. a ona svoje po tovanje. u javnost dol azi kalendar »Zvonimir« iz 1911. on ula e svoju beskrajnu ljubav i rt u. Èim skine bijelu lijeènièku kutu.. ali i roman o Zagrebu svog romantiènog doba U meðuvremenu o Sramovoj i De manu progovorio je samo dopadljiv musical »Lady Sram«. kad se napokon njih dvoje naðu i stvore spo razum o zajednièkom ivotu. okupljajuæi ok o svojih ideja mlade umjetnike. Ivo Herge.iæ napominje. kako dr. njegovoj velikoj ili.. ugaðajuæi ulogu re Kru-piæ za ramovu. I da po svo prilici nikad neæe ni biti. N imalo mu ne smeta to ga javno ogovaraju. dramatizira èak i enoino Zlatarevo zlato. ka< lady Sram nije vi e u cvijetu mladosti. artikuliraj uæi taj svoj bunt i sukob u programskom èasopisu ivot.. Zagreb æe dobiti prvu specijaliziranu bolnicu te vrste na jugu E urope. te se najprije zaposli o u staroj bolnici Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. koji je objavio i nevelik popis telefonskih pretpl atnika. Rad io sam sve za nju. unatoè velikoj De mano voj skrbi.. isto kao to mu ne smeta t o to ona ima tude dijete. te pokrenu ti inicijativu za gradnju bolnice za pluæne bolesti na Brestovcu. Zbo\ neke pronevjere u Prvoj hrvatskoj tedionic i. veæ su i po tome to su zajedno ivjeli bili iznimka u Zagrebu svoga doba.. a ono kao uspje an mlad intelektualac i po slovan èovjek. A malko slobodnije razmi ljanje moglo bi nas navesti na zakljuèak da je i hrv atska moderna. vratio iz Beèa u Zagreb. U meðuvremenu. ni dr. De man æe iskoristiti sav svoj ugled i lijeènika i jednog o d stupova Tipografije te direktora najutjecajnijeg hrvatskog dnevnog lista Obzor... pridobiva èak i najuglednije ime medu starim piscima . koja podrazumijeva ispunjavanje svih njenih elja. kako bi na taj naèin privukao pazornost nevjerne ramove. a sac mi je sve veselje oti lo.« On.Ks avera andora Gjalskog. eto. Sramova umire De manu na rukama i kad je De man sam stavlja u lijes. to je predvodi upravo De man. . koji g. brinuti o malom Sa i Isakoviæu kao da je njegov roðeni sin. neizravno iza l a iz te trubadurske ljubavi. pokret mladih umjetnika. Otkako se s diplomom lijeènika 1897. osobito kac mi logika veli da ona mora doæi opet k meni. Kako nisu bili vjenèani. Iz telefonskog imenika se mo e vidjeti da su i De man i Sramova imali isti t elefonski broj i istu adresu: Prilaz 12. zahval nost i odanost. pisano je s iskljuèivom zadaæom da na taj naèin pridobije njezinu naklonost. a ona nije. Isakovii daje petama vjetra i netragom nestaje iz Zagreba i Sra mièina ivota. to mu se rugaju. A De man? U svoj intimni dnevnik zapisat æe: »Fakat je da sam zaljubljen. ipak èekam. Vidjet æe se kako æe on taj trenutni poraz na intimnom planu i te kako znati i skoristiti za napredovanje u dru tvenom ivotu. Pa.. dakle. Dapaèe. Najdramatiènija scena te stare ljubavne prièe svakako je ona kad. a svi se zajedno bune protiv starih. Milivoj De man sustavno i uporno radi na svojoj karijeri. Milivoj De man pripada onoj feli ljudi. koji nas. koji pi u o toj vezi. prigodom pr oslave njeno: jubileja dvadeset i pet godina umjetnièkog rada. trubadurskoj ljubavi p rema Ljerki Sram. Ivo Herge iæ. U odnosu Ljerke Sram i Milivoja De mana. nazvav i je na om »damom s k melijama«. trideset i osm joj je na njenim krhkim pleæima. on æe se. koji se nikad neæe zavr iti brakom. ostaje tajnom je su li njih dvoje i fizièki konzumirali svoju vezu ili je posrijedi platonska ljuba v. Zahvaljujuæi De manu . ni slovca koje bi dalo naslutiti ne to o tome. a uz to je i poru e na zdravlja od neizljeèive su ice. Kad Sramova oboli od su ice. koji se n. posvuda prate. porazima napajaju i skupljaju s nage za nove i nove po216 ladv sram ku aje. ni jednog trenutka ne odustaje i ni naj manje se ne obazire na glasin e i podsmijehe. I sve ostalo to pi e i to æe mu se na kazali nim daskama u zoriti. U/ zajednièki ivot. Sve æe poduzeti da do Sramo-ve i njene naklonjenosti dode. ako nikako drukèije. Takoðer. On zna da taj brak s »tim prostakon Isakoviæe m nebu dugo trajal« i tu ima pravo. iznimna su tema za d imaovski ljubavni roman. os tavljajuæi joj sinèiæa Sa u. dakako. tj. golica sve do dana njih dana i koji je inspirirao (Dediæa-Skrabea-Stefanèiæa) musical u Komediji. Za svoj svje i mladenaèki pogled n a umjetnost i stvaranje.A valja znati da je ove odu evljene retke o ramo voj Mato napisao 1912. Ni Josip Horvat. prihvaæa se pera i pi e programske tekstove.

sejmu svoju robu najbolje ter i i prodaje akopremod drugih kramarof robe ni kaj bol e i vredne e nema. èiji je ivot Zagorki poslu io za popularni roman. da ju v bisage zme e i o nak s bisagima èez kopanju skaèe i vraga u d epu nosi . a koje Zagorka doslovno preuz ma za svoj r oman. neki nauèenjaci tvrdili da takvih progona u Zagrebu i nije bilo.« Uz odbijene i uvrijeðene udvaraèe.. a uza sve to. gospodina Saleja.iz zroka toga Cindekovica na s vakom. suca. koji joj se osveæuju na taj naèin to o njoj ire glasin kao o copr-nici. koji u vreæama skaèe i svojim pakle nskim silama privlaèi kupce.optu ena kao c prnica.. »Prouèavajuæi na u i stranu literaturu o progonima vje tica. vje ticu. Priznajem da sam se. koketm i zavodljivu. uhiæena i utamièena u gradskoj kuli Dverce. grofo\ i plemiæi. koji su na ovaj ili on.mu karci su grunuli pod njezin ator. zacopra no dijete i konaèno sam pa klenski vrag. dijaki. svakako najpopularniji na enski literarni lik je kontesa Nera iliti Gricka vje ti ca. i to jo u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vje tica. i kad su. ka telan. posvjedoèit æe nam Viktor Kuèiniæ u Revij i Zagreb od sijeènja 1941. dapaèe. purgeri. U sudbenim spisima to je njihovo svjedoèanstvo ovako fo rmulirano: »Cindekovica.« A da je progona vje tica u Zagrebu uistinu bilo. Prava Gricka vje tica. glavne uloge. raznolik i upravo fantasti èan ljudski materijal za pripovjedaèa ili dramatièan Pred na im se oèima redaju: vje tice i vje ci. Dorici Karvar iæ. Zagorka . èuda. »jer gdje se je god na sajmu pojavila lijepa Barica sa svojim atorom toèeæi staro vino i ljutu rakiju i prod avajuæi mirisavi teèni kruh . dakle. ispovjednika vje tièkoga. tro ili jestvine i piæa i ne pitajuæi za cijenu!« U ar Dobrilovich i kramar Krainer suglasno izjavljuju da Cindekovica. Adama Sulica. kad ze svojum kramom na sejem ide. Kuèiniæ nam predoèava i sud beni spis s imenima sudionika.. dobro situiranu g ornjograd sku udovicu. kramari. me tri. Isusovci i Kapucini. notari i a dvokati. gumbara i vje ca. pan. kao to je Zagorka.prije neg o se laæa pisanja svoga romana . popularna podjednako kod svih generacija Zagorkinih brojnih i zahvalnih èitate lja. hi n e tova ru ice i babe. ranjena srca i osramoæena lica iri iz osvete o njoj la ne glasine: da je copr nica. gos podina Kra jaèiæa. èitajuæi ovo djelo. da je kapetanica coprni koga ceha i ljubavnica samoga vra ga. nego i sus jednog Kaptola. suci i se natori. Andriju Palèiæa kramara i baruna Or iæa daje im u svom romanu uz kontesu Neru i heroja Sini u. dostaje i Barièinih takmaca piljara. a to i Kuèiniæ primjeæuje »Dakle. dapaèe bila je daleko od plemiæke titule i ugledna roda.« . s kojom gospoda Marija Juriæ Zagorka pi e o ovom tragiènom razd oblju ljudske povjestice. »Gdjekoji zaljubljeni ili odbijeni udvaraè. arhitekt. naèin sudjelovali u parnici protiv optu ene gornje gradske »coprnice«. da spretni i da r oviti pisac. kapetanicu vje tièkoga ceha.217 tko je bila prava Gricka vje tica? Uz Doru Krupiæ. Njezina si 218 tko je bila prava gricka vje tica? zavodljivost i ljepota glavni krivci to æe zavr iti tako kako æe zavr iti . To su: otac Smole. neobièno iznenadio nad vje tinom. koju sudbeni spisi ocrtavaju kao lijepu. notara. zvala se Barica Cindek. pa tra Smolea.. Kontesa Nera u stvarnosti se. barbi] egrt. prije nego s a svojom robom ide na sajam. a to je u prvoj polovini osamnaestoga stoljeæa bila najveæa ka tiga z a enu. mehaniker. niti je bila kontesa. proèitao sam i Malleus Malefic rum. Nikakova li. ubrzo æemo utvrditi sliènost s Baricom Cin dek. pose e u ovu tajanstve nu ljudsku skupinu i uzima i z nje najzanimljivija lica Baricu Cindek. nije zvala Nera. u d ep stavlja vraga.. u kojem se zbivaju progoni vje tica. a zanimanjem je bila pe-karica i piljarica na Markovu trgu. da noæu leti na Krk. sudac Krajaèii notar Szale i dr. Zagorka je svoju Grièku vje ticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa star og Zagreba.dobro prouèava povijesni materijal. koji je i autor citiranog zapa anja o izravnoj svezi Zag orkine kontese Nere i lijepe grièke piljarice Barice Cindek.... zvonar. treæi dio Zagorkine Grièke vje tice. koja ima èak i spomenik na Kamenitim vratima (izradio ga je Ivo Kerd iæ). Sudbeni je spis upravo i dealan prec lo ak za uzbudljiv roman. mnogobrojan.« Poznavajuæi lik kontese Nere iz romana i kazali ni predstave (u predstavi Histriona Neru igra Ena Be goviæ). meðutim. kramara i pekara. Za njom luduje cjelokupni mu ki roc ne samo Grièa..

imena èlanica tzv.. bit æe po teðena muèenja. spomenut æe. te dade u tamnicu pozvati sudbenu komisiju. najbolje æe na svojoj ko i osjetiti sama lijepa i uspje na piljarica Barica Cindek. imenom Zvlnjak! A Doric a je »priznala« da je s Baricom »na metli letila èak na Klek. da su se notarovi prsti ra irili oko njene sudbine i na slièan naèin upleli i dvije druge Zagrepèanke. Sirota ena je uhiæena. Ona je uhiæena i pritvorena u zarv or gradske vijeænice. ne poma u. coprnièkog ceha. da se ta ko za titi i spasi od sigurne smrti. I zaista! Ovi pojedi nci imali su pravo.« i Unatoè klimi. uglednom graðaninu i moæniku. vijeku vje tièki progoni u Evropi prema ili veæ svaku mjeru«.« Sud je sada imao dosta » tofa« da protiv Barice Cindek. to se i ri Gri-èem.Barbare Pisz k Mihanoviæ. a koja se iri i Zagrebom. bro ure i pamfleti u kojima su vje tièki progoni bili podvrgnuti o troj kritici. trgovaca i obrtnika. Smrtno uvrijeðen to se njemu. One su slavnom sudu »priznale« da su s Ba-ricom Cindek bile na coprnièkom sastanku. uglavnom pod prisilom svojih muèitelja. podsjeæa Vikto uèiniæ. vodila parnica protiv jedne druge coprnice .. kad mu se na èelo postavi e Isusovci..Do-ricu Karvariæ i hi aricu nekog Pet ra Semionarskog imenom Mara.. vi e onih koji su protiv progona »vje tica« i sve su glasniji. optu ene za coprni tvo .A evo to lijepoj kramarici Barici Cindek izravno predbacuje njen grièki konkurent. na kaj me je napeljal!« 219 volite li zagreb? Iz sudbenog spisa nadalje se vidi da Piskovica nije jedina koja je teretila Bari cu Cindek. a na zadovoljstvo notara Lacka i drugih uvrijeðenih udvaraèa. meðutim. Ovi nesnosni dogaðaji uèini e te ak dojam na mnoge uèe jake. a pogotovo meðu uèenim graðanima.. A ono najgore lije poj Barici dogodit æe se u rujnu 1743. nije bila po teðena krvnikova »tretmana«. koja osuðuje te monstruozne procese protiv nevinih ena. Medu onima koji je terete za najveæi moguæi del ikt da je du u i tijelo prodala vragu. ali odatle je vlasti. a usto se je dokazivala nepostojanost vraga i nje govih zemaljskih pomagaèica . Najveæa Barièina n esreæa je. ka njava spaljivanjem na lomaèi . ali zato. kad po Grièu coprni ce na sve strane lete u ma ti praznovjernih i zatucanih graðana. a ne samo ti«. kramar Petrica Ru-dich: »Ja znam da ti vraga vu d epu nosi i da vsigdar bole ter i nego vsi mi drugi kramari. Ostaje zabilje eno ime desetni . jer u Francuskoj i Njemaè-. Kako se poèetkom veljaèe 1743. nego mi je al da me je nesretni Kerchelich vu to zapeljal. to povedala. i njeno ime. na lo se dosta odbijenih udvaraèa. koji inaèe doma ima enu i djecu. »Kada su u 18. Potajno poèele su se iriti knjige. a to se.imo. Na suðenje Piskovici alje svojeg pomoænika dijaka Josipa Krèeliæa s podlom zadaæom da optu enu nagovori da pred sla nim sudom meðu èlanicama coprnièkog ceha svakako spomene i Cindekicu. optu enih da su coprnice. Na takvu optu bu Barica æe benevolentno odgovoriti da »naj ljud i pripovedaju kaj hoæe«. pokrene proces. Koji dan kasnije jadnu izmuèenu enu zapeèe savjest t optu ila nedu nu Cindekicu. »poèeli su se pametniji pojedinci baviti mi lju: Èemu sve to? Ako se tako nastavi. obièna piljarica usuðu e dati ko aru. i al mi je da sam na vu puæenje Josefa Kerchelicha. mogu biti i vrlo op asne. odluèio osvetiti.. meðutim.. Ja sam krivo i nepravedno kazala na Baricu Cindekovicu. Pokret je danomice jaèao i irio se dok konaèno nije dospio i dc Zagreba. prokleti Kerchel ich. it æe u nekoliko desetljeæa istrebljen sav enski rod u Evropi. ali da takve objede i glasine u ono doba. dijaka Szali-jevoga. prepla ene upravo tim novim duhom. nabrajajuæi. da do Cindek ice nikaj ne znam. kao i Barièinih gornjogradskih susjeda. Ba-rica Cindek prolazi svoj kri ni put.« Prosvjedi joj. naime. iako je meðu purgerima. koji su preko svojih uèenjaka javno usta li i digli o tar prosvjed i stali u obranu do tada prokletog enskog roda. br e-bolje premje taju u tamnicu kule Dverce. dakako. ivotin je jedne! Nikad ja s vama nisam bila na vje tièkome prelu. to se u nju zatelebao pohotljivi i nezaja ljivi gradski notar Lac-k o Sale. Vi e zagrebaèki h ena. dakako. Ovaj je ilegalni pokret silno dobio na moæi i ugledu. Oh. jalnih zbog Barièina velikog uspjeha na gradskoj tr nici. pusti ga med nas da koèemari jednu vuru da i mi drugi kramar i ter.. pred kojom æe izjaviti: »Gospodo moja draga! Ja prise em Bogu i bla enoj devici Mariji. a na kojem je bio i sam vrag.vje tica. svemoæni se Lacko. jer sve to nije spaljeno na lomaèi uteklo je u gore.. Sva zdvojna zbog tih sumanutih objed a.. a zauzvrat. notar je smjesta smislio svoj paklenski plan. lijepa Cindekica je prosvjedovala protiv izjava onih nesretnih ena: »La ete. Ime Barice Cindek poèinje se spominjati u spisima vje tièjih procesa 1742.... Piskovica je uistinu optu ila Baricu Cindek. koj u to su vrijeme veæ mnoga sela b ila sasvim opustjela.

te zvonar crkve Sv. Marka traje misa. koji s jo trojicom stra ara uhiæenicu treba provesti u tamnicu. koje su je pred sudom optu ile za coprnièko savezni tvo. dotièna se oslobaða optu be. dakako. Zabrana. sve vi e dolazi u pitanje. Nitko ne smije do nje.] meðutim. kako su je muèili. kao i t oliki drugi mu karci. Bio je to. u tamnici ru no post upali. meðutim. praktièki prizn ala krivicu. a istodobno i najkrhkiju ka. a kojima je i te kako poznata Saleova uloga u svemu tome i njegova cjelokupna prljava rabot a.ka gradske stra e. kako su pred njenim vratima postavili dvostruku stra u. otac Smole je Baricu iscr pno izvijestio o pokretu protiv coprnièkih procesa i o pritisku javnosti da se ned u nu piljaricu oslobodi tam-j novanja i lomaèe. izmakla lomaèi i pu tena na uvjetnu slobodu. Promuæurni odvjetnik. Ta æe zabrana vrijediti i kasnije. obièna p iljarica. Umjesto toga. I tako se glavni krij 220 tko je bila prava gricka vje tica? vac za zlu sudbinu lijepe gornjogradske piljarice odjednom pojavljuje kao njen o sloboditelj! Je li to moguæe? Sve je moguæe.i riku u lancu. koji vodi otac Smole. koji uspije pridobiti stra are da ga puste uhiæenici. gradske su vlasti poduzele pose bne mjere predostro nosti.. kako tvrdi Kuèiniæ. optu ena kao vje tica. ni nakon svega to joj je uèinio. a takvu odluku sudbenih vlasti lako je povezati s mitom isplaæenim gradskom notaru Lacku Saleu. pod prijetnjom smrtne kazne. Marka. a istodobno Barièine su molitve usli ane. izaðe pred sud s optu bama protiv gradskog uglednika. ako na smrt osuðena coprnica na dan pogubljenja putem do strati ta opovrgne rijeèi kojima je teretila drugu enu. kojem je to ipak uspjelo. nekog Fabijana. te uz redovnu stra u desetnika Fabi-j jana. izlazi ususret sirotoj eni te je po hitnom postupku odvede ulicom dok u crkvi Sv. Ovaj put ona njega optu uje. »odoh po nagovoru sada pokojnoga suca Andri . kr oz koju se do nje nitko nije mogao probiti. U svakom sluèaju. pripovijeda Barica. U meðuvremenu Barica bilje niku isplaæuje i drugu polovin u ucjene.. kako bi je. omotanu oko tana nog i zavodljivog Ba-1 rièina struka notara Lacka Salea. Lackov roðeni bra t! O tom planu obavije tena je i Barica u tamnici. zaprijeèe«. ne vrijedi i za oca Smolea. O svemu se tome u tamnici povjerava ocu Smoleu. da svoje besmislene objede povuku. Tri mjeseca kasnije eto novog sukoba izmeðu lijepe piljarice i utjecajnog bilje nika . jer sudac koji vodi proces zove se Andrija Sale. Desetnik. jedinstveni primjer da je neka ena. koji se sve glasnije i odluènije ukljuèuju u pokret protiv tih mraènih progona nedu nih Zagrepèanki. osim ispovjednika. veljaèe 1743. Paralelno s pokretom za Cindekièino osloboðenje. One dvije. ako se isplati njena »otkupnina«. Pu tena je na uv jetnu slobodu. okovanu lancima. Bio je obièaj. ne odustaje od svoje nakane i Barici se nastavlja udvarati. Barièina rodbin a i njen odvjetnik Benko Krachich vode svoju strategiju osloboðenja. kad æe Barica èamiti u tamnici. koji dobro poznaje omjer snaga . A Lackova je cijena dvjesto forinti. koja se veæ poèela pripremati. to m anje ljudi vidjelo. ostaje nam nagaðati. nedu nom sirotom. Buduæi da je Barica Cindek optu ena kao »opasna vje tica«. Baric Cindek osloboðena je tako optu be i iz tamnice pu tena 16. Je li i mladi isusovac takoðer zaljubljen u lijepu Baricu. On to mo e. Andrija Purgarich. postavile jo èet voricu naoru anih graðana. koja æe se na k raju pokazati i djelotvornom. Za tu æe svoticu notar zaboraviti èak da je uvrijeðen kao odbijeni u dvaraè. naime. da je nevina i da bi. bra neæi se. »Cim sam iza la iz re ta«. na lomaèu osuðene. ona se neprestano moli Bogu da dozove pameti one nesr etne ene. Posebno je naglasila kako joj je otac Smole rekao da je not ar Sale pripravan je osloboditi uz nagradu od 200 forinti. oca Smolea. ali pohotljivi gornjogradski moænik. Barica se stoga odluèuje zatra iti sudbenu za titu. Pred sudom Barica pripovijeda kako su s njom. ene povlaèe svoje optu be na Barièinu esu. S njene je strane to uistinu veliko juna tvo da ona. pogotovo u oèima naprednih graðana. Saleov ugled. a za nju su glavom morala jamèiti dvojica svjedoka: purger prezimen om Delaè. odluèuje pucati na najèvr æu. ali ona se estoko tome protivi. naime. koji joj usput pr edla e da se za njeno osloboðenje po alje molbenica Mariji Tereziji. ako se dobro plati. ispovjednika Barièina. U meðuvremenu je polovina tra ene sume notaru Lacku ipak isplaæena. koji su imali strogi nalog da »svakom koji bi htio doæi ui do ticaj s coprnicom. te kako je graðanka Lov renèiæka bilje niku isplatila 50 forinti i nakon toga je pu tena.

pod rukom. pa svoju tu bu protiv Salea nije ogranièila samo na primanje mita. j Sve pojedinosti. ali ja k vama.« Kako se ta cijela procedura tra enja vra jeg peèata po golom Barièinom tijelu odvijala i kako je notar Sale osobno rukovodio tom nesvakida njom potragom za znamenkom pokr aj Barièina »kosmatoga enskoga srama«. tim vi e. Zati m rekel je po nem ki cimermajstorici. te od tenisaèica Iva Majoli. i vse od dru ine van stirati a pol eg zapovedi notar-ju a jesu i vrata bila zaklenjena. Kad stigo h u njegovu kuæu. koteri iglu primiv i zaèeljuje po svome golom telu visituvati: vu vustah. vra jeg peèata na njenom golom tijelu. em je napokon golo tijelo lijepe Barice opipao. na herptu. da je visita go tova i da nikaj ni. Uz one koji su ili roðenjem ili osjeæajem Zagrepèani. k veèeri ali vi k meni. pokazala je telo. ja se ne bojim da bi se takva vra a peèat pri meni na la«. Onda pak Sal e ogledal se je èez oblok. jesu. sama æe Barica Cindek u svojoj optu nici opisati: »Notarju potlam kaj je do el. Sljedeæeg dana. Kad bi veèe istoga dana eto k Barici posjetnika: notar. nije mogla iskoristiti ij opisati i Zagorka. njegova ena. jer on je osvjedoèen da je ona prava vje tica i da na s vome tijelu imade vra ji peèat.. kad je vra ji notarju napokon do ao na svoje: em mu je isplaæen i poslj ednji krajcar.. a nikako u privatnom stanu. Vrlo ljut. kao to su G n Prpiæ i Bruno Ore ar. da mu se zahvalim na dobroèinstvu to me je oslobodio. kada exponens (Barica) tri zlamenke imala je. Barica je to znala. Nakon to sam se notaru najponiznije zahvalila i krenula kuæi. 222 portska metropola mala povijest zagrebaèkog porta Ivan Ljubièiæ nije Zagrepèanin. I repre-zentativci/reprezen tativke. i Zelj-ko Franuloviæ. Tra enje vra jeg peèata bilo je prema propisima dopu teno samo krvniku. K arolina prem ili Jelena Kostaniæ. I pobjednik Wimbledona oran Ivani eviæ takoðer. A jo manje Mario Anèiè. rekel je notarju da naj se exponens obleèe i ona ob-lekla se je. jer mu ostatak mita od pedeset forinta do 221 volite li zagreb? toga èasa jo nije bio isplaæen. Zatim su Peneziæka i Lovrenèiæka dale os talih 50 ranjèki gospi notariu ici v ruke. do el je naveèer notar k meni pri vrati ulièni s Pugjakovicom spominjuæ se i pital je: 'Kaj vi dve tu delate?' A Pugjakovica je sprot oti la. a gospon notarju rekel je. kao i od starijih generacija Boro Jovanoviæ. koja se inaèe obilno poslu ila sluèa-j jem lijepe gornjogradske piljarice Barice Cindek. Pohotni Sale oæuti se po vrijeðenim. najus pje niji izbornik reprezentacije. koji je tu zadaæu mogao obaviti jedino u muèionici. a Barica joj na to mirno uzvrati: »Moja Anèico. morala je po du nosti izvr iti pretragu na onom mjestu. gdje to po zakonu mu karac nije smio èiniti.. na kojem e telu Peneziæka videla nekoju znamenku blizu srama enskoga. najprije sam poljubila ruku gospoði notarici. »Zagernuv i pri tom krilo do pasa. dostigne me on na stubama i reèe mi: 'Barica. do u detalje pred sudom opisala. a to je. kao to smo vidjeli. tra eæi od nje da mu se imade smjesta isplatiti ostatak duga. Barica sljedeæeg dana nije k njemu do la niti u jutro niti na veèer. Sve teniske zvijezde. A gdje je sjedi te Teniske reprezentacije. a cimermajstorica.je Salea do notara. dade k sebi dozvati Barièinu prijateljicu. Nikola Piliæ. te joj prenese notarove prije tnje. Zatim je Sale odi el domom govoreæi: 'Barica zu-tra k meni doj vjut ro ali na veèer«. pod bedrah i iglu vu najdene znamenke zabadati ti ja do srama enskoga kosmatoga. Bila je to komisija za tra enje vra jeg peèata! Zena notara i zidarica tobo e kao svjedokinje. Kod Cindekice nalazile su se u to vrijeme njezine prijatelice Peneziæka i Lovrenèiæka. kaj je na vrateh pitajuæ gdo je to v hi e? Na to sem rekla: 'Adam gum-bar'. n eku Anèicu Peneziæ. a bila je subota. Zatim rekli su. meðutim. nego i zbog nagovaranja na blud. da se exponen s naj sleèe i ovak slekla se je do gologa i klarus z nje i kapulire zvlekli jesu. Kada je henjala visituvati. da nutri po sramu ona naj visituje. Peneziæka ode do Barice.« A kako æe i biti. veæ u je po svom egrtu Francu poruèila da ne mo e doæi zbog gostiju. inaèe pup-kore eèica (primalja). kad i on a je s persti raskapajuæ peèate iskala. a kraj tog sam plaka la. bez obzira na to t o je cijela ta bludna radnja bila protuzakonita. te protupropisn og tra enja tzv. obloke zapreti dal je. cimermajstorica i zidarica.. u prot ivnom Baricu æe opet u zatvor. O nda je notarju rekel: Imali vas kotera iglu? Nakaj Lovrenèiæka izvadila je h pantlika svojega iglu i dala je v ruke notarju u. Ali. ako ne u Zagrebu?! Zagreb je b .

Osniva se i prv i Klizaèici klub. Pretprodaja ulaznica poèela je u ponedjeljak. u trgovinama Pavla Kau-dersa na Zrinskom trgu 17. a trideset godina kasnije. t e kod Jesenskv i Turk. gdje odmah izlazi i priruènik Tjelovje ba u osnovnim kolama. A nesretno je i zavr ilo. I u na em kolektivnom pamæenju. Palada. ureðenoj strel jani. Dvanaest godina kasnije. Prvi medu njima kao klizaè. A zagrebaèki dnevni list Novosti prve su novine u dr avi koje uvode posebnu portsku rubriku. 16. Novosti posveæuju velik prostor prvom sudjelovanju jugoslavenske teniske reprezent acije na Davi Æupu godine 1927-. prvi organizirani port. a popularnost si je priskrbio originalnim imenom duæana »Kod crnog cucka« i zbog prvog i jedinog crnca u gradu. koja nakon toga postaje kultna gradska adresa tzv. u ljeto 1939. tjelovje bom iliti gombanjem.. te Nazivlje za tjelo vje bu i maèevanje. Druckera. kako su na i stari govor ili. To se meðunarodno natjecanje odr alo na novootvorenom igrali tu na Salati. uz nogomet. a streljana je bila na poèetku Tu kanca. a organizator je za to obavio posebne pripreme. Isprva na gornjogradskoj gimnaziji gombanje ili tjelovje ba n ije bio obavezan predmet. koji je odmah zapoèeo s organiziranim natjecanjima u klizanju.. I to veæ od 1922. pa su uèenici za Singerovu nastavu morali plaæati pristojb u. polijevalo iz potoka Tu kanac koji u to doba jo nije bio prekrive n. dolaze veæ prvi klizaèi. a postat æe poznata i po organiziranju gradskih zabav a s plesom. na zapadnoj tr ibini. prstencu. S tim to je zagrebaèki prstenac stariji od znamenite Sinjske alke. te po tome to je jedna od prvih gradskih ustanova koja æe (1908. U meðuvremenu. zagrebaèki je trgovac Ladislav Belu . Maksimir je okupljali te najpoznatijih porta a grada i dr ave. spom inje se veæ u 14.te ju no od tad a njeg Sveuèili nog trga (danas Trg mar ala Tita). Cijena ulaznice za sva tri dana. svi bnja. i meteorolo ki i rezultatski.) moralo se. Na zapadnoj tribini maksim irskog terena osigurano je 600 sjedala. pokraj stare plinare. stajala je 150 dinara. u k ojoj æe biti ureðena streljana i za graðanstvo. Punèec. stoljeæu. Jaku smo Njemaèku pobijed ili. Na e prvo sudjelovanje na natjecanju za Davi Cup u Maksimiru zapoèelo je nesretno zbo g ki e odgoðeno za sutradan. koji su u to doba bili teniska velesila. To je bio prvorazredni dogaðaj za portski Zagreb i cjelokupnu jugoslavensku jav nost. H. kad su se na i tenisaèi sastali s reprezentacijom Indi je. ali i kao organizator i m ecena. Juri iæeva 1.. Prema nekim izvorima.. biti podignuta drvena baraka s trijemom. u Zagre bu. i to na hrvatskom. koji je u njegovu duæanu poslu iva o zagrebaèke purgere. Palada. Strelja tvo je. a na i reprezentativci Punèec. na D avi Cupu smo pro li puno bolje. raèuna se od dolaska iz Beèa prvog gornjogradskog uèitelja gombanja i maèevanja Mir oslava Singera 1859. Prije toga se spominje natjecanje u tzv. Jo od stare Juge. na grad postaje jugoslavenskom portskom metropolom. Prvo Belu evo klizali te (osnovano 1877. Kukuljeviæ i Mitiæ upisali se u najveæe tenisk e legende. igra u Maksimiru. a na istoènom dijelu bila je podignuta tri bina s otprilike 150 mjesta. i to iz kubura i kremenjaèa. kad je osnovano prvo portsko dru tvo Zagrebaèko graðansko strjelcah dru tvo. jer æe tek 1808. Ilica 39. On je vlasnik vrlo popularnog peceraja u Dugoj ulici (Ra-diæeva). Organizirano bavljenje portom. preseliti ju nije. 227 volite li zagreb? dakle. bijelog porta. Mitiæ. Ne mo e se jo govoriti o pravoj.« (Fredi Kramer u èasopisu Povijest sporta).zgra .io i ostao sjedi te Teniskog saveza. Tenis se isprva. neka vrsta alke.) biti osvijetljena elektriènom rasvjetom. Kronika porta u Zagrebu ne bi bila potpuna kad se ne bismo vratili jo dalje u pro lost. Kako je Zagreb od ranije veæ sjedi te i N ogometnog saveza. Zagreb dobiva prvi streljaèki dom s dvoranom. Na donje ili prvo maksimirsko jezero zim i 1836. zbog gradnje zgrada Hrvatsko g kola i Sokola. Masovnije bavljenje portom poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola 1874. dok su ulaznice za stajanje mogli nabaviti samo èlan ovi kluba verificirani kod JTS-a. Kli zali te se do 1878. Izgubili smo od Indijaca. Kukuljeviæ zlatna su imena u na oj teniskoj povijesti. Gaðalo se u drvenu metu. I onda se igralo u Zagrebu z a Davi Cup. na to danas podsjeæa kratka Streljaè a ulica. Streljana na Tu kancu dvapu t je pregraðivana i dograðivana. kad je u Zagrebu osnovan i prvi Teniski savez Jugoslavije. na ledinu gdje je danas stara secesijska . i to u 1786.. za roðenja Augusta Senoe. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati. Poduzetni Belu unajmljuje poznatog gradskog mjernika Milana L enucija (poznat po Lenucijevoj potkovi) da mu uredi umjetno klizali. ako se prvi poèeci strelja tva uopæe mogu nazivati portom . koja Mesnièku spaja s Tu kancem.

a èetrnaest je godina starije od prvog planinarsk og dru tva u Pragu. danas planetarno popularna Janica. podignuta je prva drvena piramida prema nacrtima u to doba poznatog! gradskog mjernika Milana Lenucija. kao i brata Ivicu. kao najvjernijom i najglasnijom skupinom Dinamovih na vijaèa. Prije Dinama u Zagrebu se igra prvo poluvrijeme s predigrama nogometnih pionira koji nogomet u Zagreb donose i koji ga srame ljivo na zagrebaèkim livadama poèinju igr ati.nogomet veæ desetljeæima animira zagrebaèku portsku javnost i potièe masovnu navijaèku strast Zagrepèana. ostaje. kao i zlatni rukometa i. biste kojih krase amerièku dvoranu s najveæim svjetskim po m legendama. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavic i famozni Ferdo Budicki. prvi put igra hok ej na ledu.j vo dru tvo na jugu Europe. europska Cibona . Veæ 188 5. Kronièar i bilje e da se vi e kolci »odu evljeno loptaju« na srednjo kolskom igrali tu Elipsa. Prvi na i ko tura i iliti biciklisti vozili su tzv. Na prijedlog ove dvojice vrijednih i naprednih mu eva. otkriæem Medvednice. prvi skija i popeli su se 1910. Do vrha Medvednice. popne na Sljeme. veæ se vi e od pola stoljeæa vije NK Dinamo.] s koga kupa. Na vrhu te navi jaèke piramide. koga u s vijet alje predstojnik za bogo tovje i nastavu u Khuenovoj vladi. koji se i sam vinuo do vrha svjetskog ski janja). trga. Tu se 1894. u Zagrebu. Gjuro Pilar. ba kao i dvojica zagrebaèkih ko arka a . Veæ 1898. Francusku : panjolsku. Dragutin Surbek i Zoran Primorac. podsjetimo da planinarski p ort poèinje. I danas biti Zagrepèaninom. i Iako je. U kronikama. Johann Fischauf svoju nazoènost na otvorenju Hrvatskog sveuèili ta 18 74. Iste je godine Franjo Buèar iz vedske donio prve skije i sanjke. naravno. te ko dosti na za bilo kakvu usporedbu. austrijski je pla ninar potakao svoje zagrebaèke kolege da osnuju planinarsko dru tvo. te plivaèi. nogometne utakmice su vrlo popularne i posjeæi vane. travnja 1875. pa veæ spomenuti proslavljeni tenisaèi i tenisaèice. poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901. koji æe na dva kotaèa prijeæ: c ijelu Njemaèku. kao i generacije svj etskih stolnotenisaèa arko Dolinar. koje æe. p eterostruka svjetska prvakinja i nositeljica triju kristalnih globusa Svjet. kao pasionirani planinar. Jo nije bilo ni pravila igre. pa je odmah na Cmroku organizirana prva skija ka kola. automatski znaèi biti i dinam ov-cem s Bad Blue Bovsima. a godinu dana kasnije veæ organizirati i prve kotura ke utrke. veæ 1895. 229 . Budicki. Hrvatsko planin arsko dru tvo osnovano je 29. a veæ 1877. velocipede. èudne naprave s golemim prednjim kotaèem i maju nim zadnjim. lucidni i svestra ni Izidor Kr njavi. te okiæena titulom svjetske naj porta ice i (ne zaboravimo spomenuti. I biciklizam se rano dokoturao (otud i naziv Kotura ka cesta) u na grad. krenut je i prvi planinarski èaso pis Hrvatski planinar! sa zadaæom populariziranja planinarstva u Zagrebu ij Hrvats koj. danas poznatom po Svjetskom skija kom Kupu za ene i po »snje noj kr aljici« Janici Kosteliæ. »sveto ime Dinamo«. Na samom poèetku ta nova igra. naravno.da Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruli-æevu trgu. vatropolisti. i to oko Zrinskog. koja æe smjesta privuæi mlade. Oèaran èarima Zagrebaèke gore. U to u Europi se veæ uvelike igra nogomet. Skandinaviju. meðutim. gradu od otprilike 36 tisuæa stanovnika. Hrvatsko planinarsko dru tvo prvo je tak. koristi da se.K e imir Æosiæ i Dra en Petroviæ. a vozilo se tako da se nogom odguravalo od zemlje. i njena biolo kog 228 portska metropola i portskog oca Antu.stranac! Sveuèili ni profe sor iz Graza dr. dakako. sve je prije nego d ana nji nogomet. n ogomet se uvodi kao posebna disciplina u sklopu nastave tjelesnog odgoja. zajedno s prvom loptom (i prv im skijama i sanjkama) u Zagreb donijeti otac mnogih portova Franjo Buèar. S njim je po ao i nj egov zagrebaèki kolega dr. vr njak po ljskog dru tva ] Tatre iz Krakova. a meðu posjetiteljima. èetverostruka olimpijska pobjednica. koje æe sebi odmah urediti trkali te.. koju nam otkriva . ili. Novoosnovano dru tvo odmah organizira prve izlete na Sljeme . osnovano je Prvo hrvatsko d ru tvo biciklista. a za predsjednika jei izabran zagrebaèk i botanièar Josip Schlosser (Schlos-serove stube na Salati). Rusiju. po-. Kako se svojim autom Ferdo Budicki popeo i na Sljeme. narav no. a za tajnika direktor realke! Josip Torbar. kako navijaèka pjesma ka e.

pobjeðuje nogometne velesile Italiju i Njemaèku. pronaðenog na Kaptolu 1094. listopada 1906. a najveæi uspjeh u Europi postigao je o svajanjem Kupa velesajamskih gradova 1967. tj. a podr avaju ga i ostali. dakako. njegov se roðendan raèuna od prvog pisanog traga o osnutku zagrebaèke biskupije. spajaju se u jedinstveni grad Zagreb. Fe licijanova povelja izli 34. Kaptol i Gradec. U obranu svojih navijaèa. zagrebaèki biskup pre ivao se Duh. To se zajednièko ime poèinje rabiti veæ od 16. (trener Miroslav Ciro Bla eviæ). M ilovan Zorièiæ. s malo pretjerivanja. popularno nazvane »vatreni« Davor uker. koji su u ovom sluèaju biskupu pomagali pri organiziranju zagrebaèke biskupije. Zapravo je to bio pretisak iz prvog portskog èasopisa Hrvatski port iz godine 1894. HA K su (iz Maksimira) i Graðanski (s Martinovke). Nalog za osnutak biskupije ispod Medvednice izdao je ugarski kralj Ladi-slav I. Elipsi srednjo kolskom igral i tu u Klaiæevoj. kasnije Medve èak.. voli doves ti u izravnu vezi s poèetkom Domovinskog rata. nerije en 1:1. Kasnije æe se igraèi obaju klubova objediniti i okupiti u Maksimiru. nakon èega dolazi do osamostaljenja H rvatske i do formiranja samostalne Hrvatske nogometne lige. stoljeæa. iveæi u najbli em susjedstvu. kao najvi om instan com gradske vlasti. pa Graðanski. a potom se osniva najprije Concordia. 230 zagreb u brojkama Iako je postojao i »Zagreb prije Zagreba«. Nogomet se u Zagrebu najprije igra ju no od Plinare. ali i estokog »treniranja strogoæe« (i sile) naoru ane jugoslavenske milicije nad Dinamovim navijaèima. Pismeni trag o tome nije saèuvan. Zagreb postaje nogometno sredi te s dobrim igraèima i veæ spomenutim k lubovima HA K i PIN K. (ne to kao danas Kup Uefe). pridonijelo je najveæem trijumfu hrvatsk og nogometa u povijesti. pa se ta maksimirska scena. Arpadoviæ ( urjak hrvatskog kr alja Zvonimira). te osamostaljenja Hr vatskog nogometnog saveza. Nakon povratka u Zagreb okupl jaju se oko ideje osnivanja prvog nogometnog kluba. dovesti do osnivanja Hrvatskog port skog kluba HA K. sa sjedi tem. kako prvoj nogometnoj utakmici u povijesti i prilièi. èas u svaðama. gdje je danas stara secesijska zgrada Nacionalne i sveuèili ne knj i nice na Ma-ruliæevu trgu. s o tro podijeljenim i konstantno zaraæen im navijaèima. u Zagrebu. godine. to je inaèe naziv za zbor kanonika. osniva se »slobodni kraljevski grad« s dopu tenjem za gradnju obrambenih zidina s ku lama. posljed nji put 1982. medu prvima Kre imir Miskiæ i dr. Prvi saèuvani dokument je tzv. godine 1850. potom na tzv. Igrali su HA K i PIN K (Prvi nogometni portski klub). razdvojeni tek potokom Cirkvenik. Prva meðuklupska javna nogometna utakmica odigrana je 28. na livadi. Za tu prv u nogometnu utakmicu tiskana su i pravila na hrvatskom jeziku. Prvi kap tolski. na jednog od naoru anih milicajaca s o bje noge na terenu skaèe Dinamov kapetan Zvone Boban. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj (izbornik Ciro Bla eviæ). a to je bio i razlog za osnivanje bis kupskog sredi ta na bre uljku nazvanom Kaptol. Zagrepèana koji u Europi studiraju. dolazi do estokog sukoba n avijaèa.volite li zagreb? ima i na ih ljudi. koja se nebrojno pura odvrtjela na TV ekranima. i u povijest zagrebaèkog i hrvatskog (jugoslavenskog) nogometa u zajednièkom plavom Dinamovu dresu. Concor-dija (kasnije Lokomotiva) igra u Kranjèeviæevoj (danas *NK Zagr eb). A na prepunom maksimirskom stadio nu 1990. Jezgro najs lavnije generacije hrvatske nogometne vrste. i to s naslovnom stranicom. Rezulta t je. studenoga 1242. Robert Prosineèki i Dra en Ladiæ. Zvone Bo-ban. kad Hrvatska 1998. koju æe oslikati poznati slikar Cl ement Menci Crnèiæ. èas u slozi. To je ujedno i jezgra koja æe 1903. poznate kao »Zlatna bul a«. gdje po zavr etku rata istrèavaju na teren. od nadbiskupa Bauera. reguliranjem trgovine i gradske uprave s gradskim sucem.. a HA K za gradnju stadiona zemlji te (na ulazu u park Maksimir) dobiva 1911. Duhovni voda je mladi zagreb aèki diplomac Hinko Wurth. Odlukom ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. sukobima i otvorenim ratovima (o tome svjedoèi i ime mosta na potoku Krvavi most). Tako smo na hrvat skom dobili nogometna pravila deset godina prije osnutka FIFE. te osvaja treæe mjesto i kiti se bronèanom medaljom. po arheolo kim nalazi tima i nekoliko puta st ariji od pisane povijesti grada. Najveæi gradski takmaci. Za pretpostaviti je da je Zagreb i u vrijeme osnutka biskupije bio oveæe gradsko naselje. kao dvije zasebne jurisdikcije u meðusobnim su odnosima imale svoje usp one i padove. Dinamo je vi e puta osvajao Prvenstvo Jugoslavije. na susjednom bre uljku Gra-decu od 16. i to ne samo kao ime gr . na utakmici protiv beogradske Crvene zvezde. Uskoro æe izaæi i nov i pretisak pravila.

u slijetanju i odlijetanj u. povezivalo. U dana njem Zagrebu. bit æe jednoglasno izabran za prvog gradonaèelnika Zagreba.01%.215 stanovnika ili 2. koje pohaða 65. Kao hrvatska metropola Zagreb je znaèajnu ulogu: odigrao i u Domovinskom ratu. na ukupno 1853 predstave posjetilo 515. na prostoru od 641.04%).93%.04%) i idovi (0.05%).326. Po vjeroispovijedi 678.54%. Slovaci (0. uzdignuta je u Nadbiskupiju. glavnom gradu samostalne Republike Hrvatske (gradonaèelnik Mila n Bandiæ).01%). Od ostalih manjin a ima jo 22. te niz manjih i malih.45%. koji se prostire izmeðu gore Medvednice i rijeke Save (i preko nje.683 studenata i 4419 visoko kolskih nastavnika.04%). U Zagr ebu ive jo i Austrijanci (0. 24 muzeja! i 37 raznih zbirki. koja je nekad bila u sastavu Zagreba. nego i glavni grad Hrvatske i Slavonije.842 posjetitelja. kolstvo u Zagrebu je vrlo razvijeno. tako da smo u novo stoljeæe u li sa 124 osnovne k ole. kao i mno tvo raznih glazbenih sastava. Prigodom spajanja dviju gradskih cjeli na u jedinstveni grad.11%). Materinski jezik je hrvatski u 759.ada pod Medvednicom.774 stanovnika ili 2.350 putnika. a pravoslavaca 15.306 osobnih auto mobila. te 168 tramvajskih prikolica. Nijemci (0. Èesi (0. ivi (po pis stanovni tva iz 2001. M akedonci (0.36 èetvornih kilometara. zdravstveno i sveuèili no sredi te. koja su u toj godini prevezli 1. sedmi po velièini u Hrvatskoj). grada od 17 tisuæa stanovnika.098 motornih vozila.344 ili 91.03%). koja teèe izmeðu starog dijela grada i Novog Zagreba. s vrtoglavim rastom broja mobitela posljednjih godin a. P o nacionalnosti u Zagrebu je najvi e Hrvata 716. a prvim nadbiskupom p apa progla ava dotada njeg zagrebaèkog biskupa Jurja Haulika. od toga 300. sve d o Velike Gorice.41 posto.02%).17%). premo æuje ukupno 10 mostova (raèunajuæi i najnoviji Domovinski most koji se za promet otvara krajem 2006 . Zdravstvena slu ba u Zagrebu je vrlo razvijena i razgranata. najbolje pokazuje da u gradu djeluje 12 kazali nih kuæa.08%.145 stanovnika. i koje uèi 3911 uèitelja. Da je Zagreb. Dana nji je nadbiskup Zagr ebaèke nadbiskupije Josip Bozaniæ.02%). a od manjina najbrojniji su Srbi 18. te Bo njaci 6204 ili 0. piramida su glazbenog ivota ne samo grada. s ukupno 7159 bolesnièkih poste lja. na zagrebaèkim fakulte tima i akademijama ukupno je 55. 27.02%).261 stan ovnika ili 97. Ukrajinci (0. muslimana je 16.510 srednjo kolaca. Rumunji (37 st anovnika).236 uèenika. monetarno. a sada je samostalni grad .811 ili 2.01%). Romi (0. koje je tijekom 2000.676 putnika. te 199 ljekarni. opæim i specijalistièkim zdravstvenim ustanovama. te 5 profesionalnih! orkestara. U 86 srednjih kola 3816 nastav nika radi sa 44. Rusi (0. a u prometu s inozemstvom 1. Rusini (0. koji je iste godine na 19. Slovenci (0. operacije i lijeèenje dolaze bolesnici iz r aznih krajeva dr ave.41%). Zagreb je s ostatkom Hrvatske i sa svijetom 2005.) 779. U gradu je 17 bolnica. nego i . Od visoko kolskih ustanova.8571 filmskih predstava imao 1. Filha rmonija.01%).634 ili 2. Rijeku Savu. te da je otvo-j ren 21 kinematograf. z a-s jedno s Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski«. Zagrebaèkim ulicama vozi 367. Na prostorni kilometar dolazi 1215 stanovnika. nego i cijele Hrvatske. Kri evci i Ðakovo). posljednji gradski sudac Gradeca Janko Kamauf na prvoj za jednièkoj sjednici u svibnju 1851. Bugari (0.).3 58. Onih koji nisu vjernici medu Zagrepèanima je 27.000 posjetitelja.638 stanovnika ili 87. nego i kulturna metropola. Zagrebaèka biskupija 1852. a kasnije i metrop ola cijele Hrvatske.128. s klinièkim centr ima. I t o ne samo po liniji zapovjedne moæi i stvaranja obrambene ratne strategije. u koje na specijalistièke preglede. ne samo administrativno.066 fiksna telefonska prikljuèka i dva GSM opera tera za mobilnu telefoniju. U kul-1 turnom ivotu grada znaèajnu ulogu imaju i èetiri ve-l li ke likovne galerije.09% izja njavaju s e kao katolici.617 ili 3. kojom su podreðene ostale tr i biskupije u Hrvatskoj i Slavoniji (Senj.94 posto. od toga u domaæem prometu 455.583. a glavno gradsko prijevozno sredstvo 235 volite li zagreb? je tramvaj sa 253 tramvaja. U novo stoljeæe Zagreb je u ao sa 371. Poljaci (0.43%). Crnogorci (0.645 zrakoplova. Turci (0.80 posto. Tali jani (0. ukljuèujuæi i Dalmaciju. Gradskih autobusa je 3 37. koji prevoze putnike na 1339 kilometara redovitih autobusnih linija. dok je u Hrvatskoj u prosjeku 78 stanovnika po kilometaru èetvornom. Tako Hitna slu ba djelu je sa 56 sanitetskih vozila i 57 lijeènika.17%).

Èetrnaest se zagrebaèkih brig ada.izravno. a u grad je iz c ijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavalo mnogo no-! vih graðana. .. zaposlenje i dom. koji su t u na li trajno utoèi te.494 vojnika. tekstilna. od èega ih je dosta ostalo trajnim invali-. formirala je svoju brigadu.. prehrambena. dima. doèasnika i èasnika. ukljuèu-.) veæinom svojih kapa-j citeta radila za potrebe hrvatske vojske. Zagreb je tijekom ra ta neprestano skrbio o naj-' veæem broju prognanika i izbjeglica. mnogo vi e ih je ranjavano. je u Domovinski rat. Mnogi su poginuli. i Z agrepèani ratuju na svim hr-1 vatskim rati tima. A svaka od 14 tada njih g radskih opæina potkraj 1991. s] ukupno 12. 236 KNJI NICA ZELINA I -> r jiiiæJi r - . Tako je zagrebaèka industrija (metalna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful