P. 1
Volite li Zagreb

Volite li Zagreb

|Views: 339|Likes:
Published by Stari Zatvor

More info:

Published by: Stari Zatvor on Oct 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/15/2014

pdf

text

original

vblz biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. glavni urednik: Nenad Rizvanoviæ Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? copvright © V.B.Z. d.o.o.

10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ fotografije: Sini a Mazuloviæ grafièki urednik: Sini a Mazuloviæ - V.B.Z. studio, Zagreb lektura i korektura: Matej Maliæ grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna Gorica, Slovenija kolovoza 2007. Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? vlblz ZAGREB biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. copvright teksta © Zvonimir Milèec i V.B.Z., 2007. copvright fotografija © Sini a Mazulo viæ i V.B.Z., 2007. KNJI NICA ZELINA CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 643408. ISBN: 978-953-201-670-3 sadr aj: 7 IVJETI U METROPOLI (Umjesto predgovora) II NAÐIMO SE NA TRGU Intimni plan grada 13 Trg svih trgova 17 Tajna kaptolskih zvonika 21 Zagrebaèka adresa Hrvatske 25 Pogled pun Zagreba 29 Cijeli grad u jednoj ulici 33 Mesnièkom uzbrdo 37 Europa ispod zrinjevaèkih platana 41 Stubama do Tomislavca 45 Pliva patka preko Save 49 ivjeti u gradu mrtvih 53 Buðenje grada 57 KAD TOP PREPOLOVI DAN Gradske legende, ljudi, ustanove 59 Grièki top 63 Uspinjaèa 65 Majka Bo ja od Kamenitih vrata 69 Krvavi most 71 Banski dvori 75 Kazali te 79 Sveuèili te 83 Razglednica s kupolom 87 Nacionalna i sveuèili na knji nica 91 Koncertna dvorana »Lisinski« 95 Maksimir 99 Trnjanska skela 101 Botanièki vrt 105 Zagrebaèki velesajam 107 Penkala

III GRAD U GRADONAÈELNIÈKOM LANCU Zagrebaèki gradonaèelnici - mandati i ljudi 113 Otvorena vrata na gradskom grbu 117 Gradonaèelnici 124 Okus zagrebaèke tradicije 131 VLAKOM U PRO LOST Civilizacijske novosti iz starog Zagreba 133 Vlakom u pro lost 136 Halo Zagreb, prvi put 138 Brzojav bana Jelaèiæa 141 Tramvajski krug 144 Kola bez konja 147 Svjetlo na trgu 150 Asfalt 152 Prièa na krilima 154 Zagreb na fotografiji 156 ive slike 158 Ovdje radio, ovdje TV 161 PLESNI REDOVI I JESTVENICI Kako su se na i stari dru ili i zabavljali 162 Poziv na ples 168 Jestvenik na ih starih 172 Kod Franceka na Novoj Vesi 176 Stare kavane 178 Ni rijeè politike 180 Gentlemenski klub Kvak 182 Kod Fride se rado ide 184 Staro Savsko kupali te 186 Golf u Maksimiru 188 Crveni pli u Tkalèiæevoj 191 BOLJA POLOVICA ZAGREBA Zagrepèanke i kroz povijest mlade 192 Zagrepèanke 194 Manda u minici 196 Prvi enski glas *!¦ : 198 Od Tu kanca do Manhattana f ¦: V 202 Kraljica »Meta« 204 Markiza hrvatskog glumi ta 206 Djetinjstvo na Banskim dvorima 210 Najpoznatija udovica starog Zagreba 214 Lady Sram 218 Tko je bila prava Gricka vje tica? 225 PORTSKA METROPOLA Mala povijest zagrebaèkog porta 233 ZAGREB U BROJKAMA ivjeti u metropoli (umjesto predgovora) Volim i ponosim se to ivim u metropoli, unatoè svemu. To je svakodnevna po tapalica Za grepèana i stanovnika metropole. Kad se pritom nagla ava ovo unatoè svemu, onda za to zasigurno ima debelog razloga i reèenièni niz ispod toga mogao bi biti kilometarski. Unatoè tome, dakle, to u metropoli ima vi e sirotinje, vi e nezaposlenih, vi e beskuænika vi e prevarenih i obespravljenih, a uza sve to, i to je veæi gradski prirez nego bil o gdje drugdje. I to ima vi e nego igdje Srba, Albanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i , ako hoæete, Zagrepèana, a to æe reæi da ima i vi e raznorodnih problema, od èisto ivotn socijalnih pa do meðuljudskih, meduregionalnih i meðunacionalnih, ali i civilizacijs kih. Metropola, naravno, ima i najvi e neprijatelja, raznih oponenata zavidnika sa stra ne, a to æe pokazati manje-vi e i svaki nastup u gostima zagrebaèkih nogometa a, glumaca, pjevaèa, pa èak i politièara, ako predstavljaju grad Zagreb ili se voze u automobilim

a zagrebaèkih registracija. Razne poruke i pogrde na adresu zagrebaèke metropole a k ojim svoj glavni grad gaðaju brojni zidovi istarskih, dalmatinskih i slavonskih gr adova da i ne spominjemo. Oni dovoljno sami za sebe kazuju, kad ispisuju, recimo , onu najèe æu i naj e æu psovku - ZG=BG! Metropola, sreæom, nije metropola i glavni grad samo u prostornom, politièkom, socij alnom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom, a to je ono to svakog njenog stanovnika èini, ili bi barem trebalo èiniti, zadovoljnim i ponosnim. Nije naodmet podsjetiti kako se upravo u metrop oli, kao nigdje drugdje, u svoj dnevni raspored i ritual dokolice, mo e ukljuèiti po sjet nekom od nacionalnih kulturnih sveti ta, kao to je HAZU, HLZ, Muzej »Mimara«, Mode rna galerija, HNK, »Lisinski«, Zagrebaèki crtani film itd. Ili se, pak, u uliènoj vrevi, u samoposlu ivanju, u kavani mo e oèe ati o rame nekoj od ivuæih nacionalnih legendi zna ti, kulture i umjetnosti. Moguænost da mo e susresti, pozdraviti ili osloviti akademi ka, proslavljenog pjesnika, arhitekta svjetskog glasa, primabalerinu ili primado nu, kao i portskog ampiona, da ti u susjedstvu ivi TV zvijezda ili proslavljeni roc -ker, da neke od njih, hvala na pitanju, i osobno poznaje , da vam djeca idu skupa u kolu ili na faks, a unuci se igraju u istom vrtiæu e, to je ono to stvara onu sla tku iluziju kako, kao stanovnik Zagreba, pripada duhovnoj metropoli, a samim tim lak e æe podnijeti sve one praktiène probleme, optereæenja ili nedostatke to ih ivot u m opoli objektivno sa sobom nosi. A kad ti se uèini da svakodnevni ivot u metropoli i nije tako bajan, kad na vlastitoj ko i i u vlastitu d epu osjeti da je ivot u metropo li najskuplji, a prosjeèna plaæa pokatkad manja od primanja u nekim manjim sredinama , kad ti se svakodnevica metropole uèini manje privlaènom i manje udobnom nego to bi se oèekivalo i nego to bi elio, nadoknadu i novu hranu svome zadovoljstvu stanovnik metropole potra it æe u njenoj dugovjeènosti i kontinuitetu ivljenja, volite li zagreb? pa æe, iznova osvje en i okura en, uskliknuti kako je njegova metropola bila i ostala da se poslu imo ratnim argonom na prvoj liniji duha. O svemu tome svjedoèi i sjeæanje, iskustvo hrvatskog knji evnog klasika Antuna Soljana (1932.-1993.). koji i sam iskazuje svoju zahvalnost i zadovoljstvo to mu je metr opola dom, to, dakle, u svom domu mo e sresti i poznavati neke od prethodnih sto erni ka hrvatskoga duha. Gotovo s istim ushitom kao to se mi danas sjeæamo Soljana, to na m godi da smo ga, makar i povr no, poznavali, to smo s njim razgovarali ili suraðival i, tako se i Soljan sjeæa svog poznavanja ili dru enja s Tinom, Gavellom, profesorom Kombolom. O Kombolu æe, na primjer, zapisati: Pred Kavkazom je sjedio obièno nakon svojih predavanja na Kazali noj akademiji. Tu s mo ga upoznali i tu sam ga jo te, na alost prekratke, èetiri godine do njegove smrti povremeno vidao(...) U onoj ivotnoj dobi, kao to bi rekao Camus, kad je svatko odgovoran za svoje lice, oj je lijepo nosio tu odg ovornost. Bio je, to bismo mi u dana nje perspektive rekli na prvi pogled, roðeni eli tist Bio je gospodskog dr anja, uredan, uljudan, bistrih pla vih oèiju, glatke sijed e kose, uvijek korektno odjeven. Bit je znalac bez nametljivosti, toèan bez pedant erije, duhovit bez vulgarnosti. Veæ je kao pojava odudarao od zbilje takozvanih kn ji evnih krugova koji su tada oèekival mladoga pisca. Uvijek umjeren i suzdr ljiv, ali tankoæutan i otvoren prema svemu, pun one sretne mje avine ljubavi i skepse prema n a em zajednièkom predmetu, bio jt od glave do pete rijetka kombinacija gospodina i l iterata svojom pojavom stvarao je iluziju daje sredina u kojoj ima takvih ljudi uljuðena i europska, sredina u kojoj elita duha ima svoje mjesto, ulogu, dostojans tvo... Zato, eto, svi mi, koji ivimo u toj i takvoj sredini, volimo to smo, ne samo stano vnici metropole, nego i njen djeliæ, unatoè svemu. I, naðimo se na trgu intimni plan grada trg svih trgova Od svih zagrebaèkih trgova, samo je jedan Trg! Samo Jelaèiæevu trgu ne treba pridjev n i ime, unatoè slavnom povijesnom imenu. Samo se taj na glavni i sredi nji trg pi e veli kim slovom. Idemo na Kvaternikov, na Svaèiæev ili na Britanski trg, a ako smo s tim trgovima u i

ntimnom odnosu, onda æemo sebi dopustiti da ka emo kako idemo na Kva-triæ, na Svaèku ili na Britanac. A kad idemo na Jelaèi-æev trg, onda se jednostavno zna da idemo na Trg . Od Jelaèiæeva trga, nekoæ Trga Republike, nemamo èak ni deminutiva ni izvedenice od imen a, kao od veæine drugih trgova, a to je zato to kod glavnoga trga imamo koncentraciju i te i te n a trgu, kao da se hoæe reæi kako su svi ostali gradski trgovi proiza li iz svoga glavn og trga, pa je i razumljivo da moraju imati i svoja krsna imena kako bismo ih meðu sobno raspoznavali. Jelaèiæev je trg, dakle, trg svih zagrebaèkih trgova. Otud i jedinstven sluèaj deminutiv a, koji se ne izvodi od imena trga, kao obièno, nego od samoga trga. Kad idemo, da kle, na Trg, a elimo naglasiti svoju prisnost s njim, onda ka emo da idemo naTrgaè. 13 volite li zagreb? A na Trgu ili na Trgaèu dogodile su nam se mnoge, najva nije stvari, za svakog od na s posebno i za grad u cjelini. Tu nam se dogodio i sam grad, tj. njegovo ime. Legenda o mladoj djevojci i drevnom banu, roðena na ovom trgu, tj. na njegovu vrel u Mandu evac, odaslana je odavde na daleko i dugo putovanje i usput je pre ivjela sv a pokoljenja Zagrepèana u 900 godina otkad postoji grad. Prisjetimo se samo one famozne betonske kocke na istoènom dijelu Trga, na koju su graðevinari sluèajno nai li pri ureðenju Trga 1986. Èim se, naime, proèulo kako su iskopani temelji nekada njeg vrela Mandu evac, Zagrepèani su hrpimice poèeli obilaziti otkrivene ostatke vrela, do ivljavajuæi ih kao ukazanje vlastitih korijena i povijesti svoga g rada. Zaèas je ta neugledna hrpa kamenja okiæena cvijeæem kao pravo gradsko sveti te. Glavni gradski trg, koji je u razlièitim razdobljima nosio i razlièita imena Jelaèiæev t rg, pa Trg Republike, opet Jelaèiæev, a prije Harmica i, na samom poèetku, Mandu evac u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bio neka vrsta posveæenog mjesta kojem su Zag repèani dolazili s re pektom i po tovanjem. Od davnine su na Trgu odr avani sajmovi. Tu su pristajale umorne zaprege dili ansi, donoseæi iz svijeta po tu, najnovije vijesti i prve strane goste. Trg je bio mjesto sveèanih progla enj a iliti instalacija hrvatskih banova. Trg je uljep an prvim bronèanim spomenikom u g radu, a isti je spomenik (banu Jelaèiæu, dakako) do ivio na Trgu najveæe civilizacijsko i kulturno oskvr^ nuæe (1947.) i ponovno uskrsnuæe (1991.). Trg je poslu io kao pozorn ica najveæih skupova, ali i politièkih: i socijalnih prosvjeda. Na Trgu su otvorene prve kava-j ne i prvi kafiæi. Na Trgu, tj. na pici, prvi put su se ver-i balno suko bili portski takmaci i kibici raznih klup-j skih boja. Na Trgu smo prona li duæan, gd je smo uta-j ili svoju prvu potro aèku glad. A mnogi od nas na Tr- gu, tj. pod vurom ili pod repom, do ivio je i svoj prvi; ljubavni sastanak, spoj, èvenk ili sudar. ' Jelaèiæev trg, Trg Republike, Jelaèiæ plac, Harmica, j Mandu evac, Trg svih dosada njih ime a dakle, u svim! razdobljima posebno je mjesto u gradu mjesto susre-i ta, viðenja i dogaðanja. \ Nije onda ni èudo to i danas u Zagrebu, u svakom i njegovu zabitom kutku, ivi uzreèica : Kaj se cifra kak da ide na Trg! Trg je uistinu jedinstven i neusporediv gradski trg, j a pritom i najljep a i najèe æa g radska razglednica. j Pozdrav s Trga, tj. vidimo se na Trgu. ] 14 tajna kaptolskih zvonika Dva iljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepèanin (i svaki do ljak) vidi sa svakog polo aja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to po eli. Zagrebaèka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebaèkim najintimnij im krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepèani alju i drugima i sebi. Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao t o nije samo graðevina, arhitektura i stil; ona je sve to zajedno, i mnogo vi e od to ga. Ulazeæi u katedralu, od njena glavnog portala do njena glavnog oltara, ulazimo , naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije

Ljubomorno za se èuva tu malu zagrebaèku tajnu. glavni trg nekada njeg Gra-deca. jer njihov je zvuk zagrebaèki blagdan koji se slavi u svim hrvatskim crkvama. Svatko od Zagrepèana tko je u katedrali primio svetu potvrdu ili mu se posreæilo da se na Kaptolu krstio. stoljeæa. svibnja 1853. uz pomoæ ma te. A razlika je u tome to se u Zagrebu. svojim Ubi primum placutom zagrebaèkom bis kupu Hauliku dodjeljuje nadbiskupski klobuk. Banskim dvorima. pa se taj najstariji pisani trag o imenu grada koristi kao njegov rodni list. i Jedino Zagrepèanin prepoznaje glazbu kaptolskih zvona. Kaptol je Zagreb. obiæi oko Marijina k ipa. Za Markovu se crkvu. Prvi zagrebaèki nadbiskup bio je Juraj Haulik. a u stari Zagreb. Ulaskom u katedralu vraæamo se. pa tak o i na njegov glavni trg. j I jedino Zagrepèanin zna da je jedan od zvonika katedrale pet metara ni i. Fotoaparat prepustimo turistima. dr i da ju je u njenom prvobitnom izdanju dao podiæi sam Bela IV. Ne treba èak ni uæi u katedralu. proglasio bla enim. Haulik daje urediti i pari Maksimir. prièestio ili vjenèao. Kaptol je odolijevao i odolio i po arima i potresima. sredinom 13. prebirali po skeli crkvene hijerarhije. Markov trg je i najstarija. njegov embrij. pa tako i na njegovu glavnom trgu. Svetom pismu. ali i prvom pisanom tragu o i menu grada. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije. prvi put spominje ime Zagreb. A s crkvom Sv. koji pod njegovim nad zorom izrasta u dragulj europske hortikulture.èetrnaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu. u vr ijeme prvog zagrebaèkog biskupa po imenu Duh. Dovoljno je doæi na kaptolski trgiæ. Na Kaptolu se 1093. Maksimir je zapoèeo graditi takoðer k aptolski biskup. koju Zagrepèani alju drugi a. a ime joj je dao po slici sv . pu-i stiv i turiste i do ljake da nagaðaju. njegovo rodno mjesto. koji upravo na Markovu trgu stoluje od najranijih poèetaka. dakle. ali nipo to neæe otkriti koji. odlazi u posebnim prilikama i u posebnim raspolo enjima. isto kao to kaptolsk a katedrala Zagrepèanima nije samo Bo ji dvor i u njoj se ne klanjaju samo Uzvi enome nego i vlastitim korijenima. ali i sebi. Marka. Markov trg je. buduæi da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osj eæaju kao turisti. a bis kupija na Kaptolu promovirana u nadbiskupiju 1852^ kada papa Pio IX. kaptolsku æe katedralu prvens tveno do ivjeti kao simbol i najdra u razglednicu rodnoga grada. ali uvijek s po tovanjem i osjeæajem zahvalnosti to smo i sami djeliæ toga starog grad a. dana njeg Gornjeg grada. razglednica grada. biskup Vrhovac. a uspio se izvuæi i iz kand i na silnika i osvajaèa 17 volite li zagreb? svih fela. dakle. od koje trg i preuzima ime. Za razliku od turista. sjesti na kamenu klupicu i zapoèeti onaj poznati ritual slikanja oèima. pa i novopeèenih Zagrepèana. jer ona jest Zagreb. ivi. to je Markov trg starom Zagrebu. koji æe i aktualne meta lne skele (proizvod eljezare Sisak) upotrijebiti da bi se u molitvi popeli na sam bo anski vrh ili.. Haulikov prethodnik. a 1093. od Tatara i Turaka do ovovremenih agresora Posljednja rtva bio je nadb iskup Alojzije Stepinac koji je pokopan u katedrali i kojega je svojedobno i Mar iji Bistrici Ivan Pavao II. zgradom Sabora i starom Gradskom vijeænicom. Stoga se zagrebaèka biskupij a ne mo e promatrati odvojeno od Zagreba. j Kad postaje kardinal. a do dana dana njega i najèe æa. & 15 li i 21 . a nadbiskup Haulik prvi put u toj n ajvi oj crkvenoj funkciji misu u katedrali slu i 8. smatra se njegovom godinom roðenja. 18 zag adresa hrvatske Ono to je Jelaèiæev trg Zagrebu. stari æe Zagr epèani instinktivno zakljuèiti kako dana nje skele na katedrali pripadaju samo kronici grada.

i S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopo. u arenom j krunom okrunjen kralj pobunjenih hrva tskih seljak Matija Gubec. Zagreb hrvatskom metropolom postaje. podijeliti ga na razlièita doba dana (razlika je kad se sunce pomalja iznad Sesvet a ili kad zalazi kod Podsuseda. dodje ljuje gradu za reèenu slobodu i samostalnost 1242. a sve je drukèije kad je sunce na zenitu. kada ban Gyulay Dvore gradi. panorama i total grada. na sjeveru. a na njenom mjestu bila tzv. opæe mjesto u pokazivanju. Ðalskog. i to od 1805.. dakle. pogodiv i Banske dvore. mijenjajuæi dodu e izgled. dakle. nekada njom Ju nom promenadom. eto.volite li zagreb? Iako su je kroz stoljeæa ru ili potresi i razarali po ari. dakle. ostaje. A. stoljeæa.). kojega je Ko ariæ tu prikovao za klupu. Cak ni Mato . Dana nja zgrac Sabora sagraðen a je 1910. kako legenda ka e. koliko zagrebaèki.. upinjao upamtiti svje e grafite na starom izblijedjelom proèelju Republièkog hidro-meteorolo kog zavoda (Freddv. a dana njeg Dverca. Upravo na mjestu dana njih grafita bila je nekoæ kavana s tendama i stolovima na ter . onaj famozni izgled s prekosavskom perspektivom i. koji je u prvo m susjedstvu (Mesni-èka) stvarao. crkva Sv. i stalna adresa najvi e hrva ske vlasti. grad pod snje nim pokrivaèem) i. Marka se uvijek i znova podizala na svojim ru evinama i zgari tima. s koje æe vod ranim turistima ili ðaèkoj ekskurziji iz unutra njosti obavezno i èitati podatke o Zlatnoj buli. u ravo na Markovu trgu. dvije su krajnosti to æe svojom dojmlji-vo æu konkurirati sada njem trenutku Stros smaverova etali ta i odvuæi pa nju dokolièaru ili profesionalnom etaèu od tog starog eta a to je. zreloj dobi i star osti. Dakle. pro eta a se praktièki cijela povijest grada (Gradeca). pa do predsjednièkih gardista koji 1991. isti rakurs u mladosti. s Banskim dvorima s a zapadne te Hrvatski: dr avnim saborom s istoène strane. u kanje kestenova li æa pod cipelama i ravnodu ni Ko ariæev Ma na klupi. Markov je trg. eto. od aju poèast prvom predsjedniku slobodne i neovisne dr ave Hrvatske. taja (1926. pogled pun Zagreba. dakle. Gornji grad sa svojom povijesnom distancom. S. Lobo. Koliko god se. Goga. ni Majer koji se ovuda potucao predvoðen traèkom svjetlost i gornjogradske laterne »plinske starinske«. tim se pogledom sa Strossmaverova etali ta nitko nije temeljitije poz abavio. I. valjalo bi se posebno pozabaviti. tj. prikazivanju i prepoznava nju. ne to kao prvi nevjesti poljubac s grad om koji srame ljivo pamtimo. zatim ga podijeliti na godi nja doba (grad u proljetnom cvatu. na jugu. Uopæe. Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodnej neovisne Hrvatske. Funk.. I tako sve do dana njeg izdanja s gotièkim portalom. ni Senoa. Tim starim etali tem. ka ko bi rekao Krle a. toliko< hrvatski trg. o èemu svjedoèi i ploèa na zidu nekada njih Ju nih vrata. a po Ju noj promenadi dokolièario i za kavanskim se stolom dru io. tj. naravno. posvetiti mu posebno djelo. 1843 na Markovu trgu. a sa ustrim taktovima rocka s nevidljiva tranziæa pom ije. Zemaljska hi a jo od 18. Rakurs i fokus ðaèkog i studentskog doba. izna d ilièkog nebodera). te do na ih dana la tu stoluje hrvatska Vlada. s tim pogledom iliti izgledom. Na Markovu trgu.. on je zagrebaèka adresa i sami Hrvatske. napokon. najvi e rabljeni motiv u k omercijalne i turistièke svrhe. ne mo e sprijeèiti svitanje Osvita K. i 22 pogled pun zagreba Obavezni kestenjar na uglu.). i Na Markovu trgu pale su i prve politièke rtve r oltar samostalnosti Hrvatske (Srpan jske rtve. koji zajedm s Trgom èine kul tno mjesto hrvatske politièke i dr a votvorne samosvijesti. to je ugarski kralj Bela IV. odaslav i prvi put u eter hrvatsku nacic nalnu himnu. slobodnoga kraljevskog grada. Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u D avnom hrvatskom saboru (Ivan Kukulj eviæ. 1845. Nije onda ni èudo to je u Domovinskom ratu ne prijateljska granata svoj cilj tra ila i prona la uprav na Markovu trgu. kao naj poznatija slika. dana njim popularnim Strosom. Markov trg je. Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima. Ni Krle a koji se silom (ne)prilika iz Donjeg grada morao preseliti u gornjogradsku gimnaziju. tovi e. Pogled sa Strossmaverova etali ta.at æe se romantièarska budnica na ih narodnih preporoditelja.

dov raga. studenim suncem o basjano. ima i izravnu vezu . Uz Kastenara i Ohlera. da bi napokon 1903.Kastnera i Ohlera. ko ji hrpimice ure na nastavu. S potonjom trgovaèkom ulicom usred Beèa. Razvuèena i krivudava. dok se mladac Krle a vrzmao oko njegova stola u nedoumici i poèetnièkoj tremi bi li svoje prve pjesme dao pjesniku na ogled? I sada nam se ovo. Kod K uglija u Ilici 30 sve generacije zagrebaèkih daka. Kastner i Ohler. te Kuglija. razasutih po gradu. ka o tre njevaèka Nama.u etuckanju izmeðu st re gimnazije (osnovana 1607. KaDeWe. Ono to je Kastner i Ohler u trgovini. svoje prve traperice ili prve cipele (ako cipele nismo kupili dvije kuæe dalje u Ilici. na zagrebaèki Macy's. jutro na Strosu nabacuje pitanjem: za to smo do-kinuli tu staru kavanu. i na Mariahil-ferstraf e i u Ilici. To je sinonim i povijest zagrebaèkog ugostiteljstva i hotelijerstva. a tu je èak i Likovna akademija. pa èak i jednu u Kusto iji. automobil s natpisom Republièki hidrometeorolo ki zavod. u koju bi u svo joj vjeèitoj urbi izmeðu graðanskog ivota i visoke funkcije gradskog èinovnika.jo jednom upitati to je. Ni jedna zagrebaèka ulica kroz povijest nije imala toliko kina. na Strossma-verovu etali tu . Mato nalazio sa svojom ljubljenom Olgom He rak. Lovaèki ro g. U Ilici su promijenili vi e adresa. od nekada nje Harmice i Mandu evca. svoj prvi radioaparat. a kasnije Nama. koji prebiru drhtavim koracima i rijeèima otegnute konverzacije . to je Kugli u knji arstvu i nakladni tvu. dakle u Ilici.). dakako. pa do svo e spisateljske samoæe znao svraæati Senoa. crnoputi peèenjar tik do stuba i dvojice staraca. A nastavimo li s usporedbama. dakle. Lovaèki rog. najpoznatija ilièka adresa je. Nije li se upravo 25 volite li zagreb? u toj kavani. studenata i knjigolju-baca naba vljale su svoje prve kolske knjige i ud benike. kule Lotr èak (13. hotela. Upim ili Gum. od Trga bana Jelaèiæa. Ulica umjetnosti. kolski pribor i lektiru. naime. onda mo emo takoðer reæi kako je Ilica i na Broadway. Isto kao i gimnazijalci slavne gornjogradske gimnazije. knji ara. neg o i cijeli grad. Nama u Dubravi. A u Nami bi Zagrepèani kupili svoju prvu najlonsku ko ulju. 27 cijeli grad u jednoj ulici UIlici je cijeli Zagreb. kod Bate. koju i danas nostalgièno zovemo imenom najpoznatijeg zagrebaèkog knji ara i nakladnika Stjepana Kuglija. prva je robna kuæa i do dana dana njega najveæa i naj poznatija. jedino æe Nama na poèetku Ilice ost ati samo Nama. tj. Oxford Street. Ilica je zagrebaèka Peta avenija. 26 pogled pun zagreba a prije toga na parni pogon) i mjerice vruæih kestena . Nama na Kvatriæu. Nama je. pa æe tako ta lokacija mnogim pokoljenjima Zagrepèana ostati trajno urezana kao a dresa njihovih prvih i najva nijih potro aèkih iskustava. sve æe se te kasnije Name zvati opisno. ono je logièno. izmeðu odlaska i dolaska uspinjaèe (od 1934. u nekom skrovitom kutku. Iako je ta ilièka Nama s vremenom izrodila vi e Nama.). kavana. pa do Crnomerca. stoljeæe). do li na poèetak Ilic e. na eg prvog Sveuèili ta (osnovano 1874. Kugli je jo dugo ivio (i jo ivi). odnosno kod Borova). sa svim onim na im dugogodi njim i lijepo zami ljenim planovima i programima rev italizacije Gornjega grada? Premda je pitanje staro i veæ pomalo otu no. iako je njegovo mjesto u Ilici poslije rata zauzela Mladost. Ilica. z a to nismo ustrajali na vapajima (Vjekoslav Majer je i te kako vapio) da je obnovimo? A pitanje nipo to nije nos talgièno. dapaèe. galerija i slikarskih atelijera. Ilica je adresa u najstro em sredi tu i najdaljoj periferij i. zabave i dokolice. Ta dvojica beèkih trgovaca trgovala su. ono je real nost dana njega Strosa. Ilica je poput pupkovin e od koje se napajaju i hrane ne samo gradske èetvrti i predjeli grada uz nju. Harrods. gdje je nekoæ bio i sam kraj grada s mitnicom. La Favett ili Mariahilferstrafie.asi (kojeg li pogleda na grad èak do Zrinjevca i Save u daljini!). Isto kao to je logièno upravo ovdje. . se penje na elektrièni. kabareta. televizor ili hladnjak. Na Strossmaverovu etali tu valja sve usputno odbaciti i prepustiti se u ivanciji tog jedinstvenog pogleda punog Zagreba.

a od Gunduliæeve Ili ca je i za automobile. preteèama dana njih taksija. bilo d ospjeti pod automobil. d arovita glumica i. Kum tog. kasnije G rand hotel. Stari fijaker je ime jedne pivnice. sveèano instaliran? To je znao samo njegov tvorac Ivan Rendiæ. U dru tvu Lojzeka Majera. no en silnim u zbuðenjem poèetnika. U Ilici smo prona li i cijeli Zagreb! . naime. Te e bi mu. u tehnolo kom smislu. Otvaranjem Zagrebaèke pivovare otpoèinje ujedno i prva industrijska proizvodnja piva u gradu. otvorena Zagrebaèka pivovara. Budickoga. tomobilom. najljep a puca svoga doba. uz 29 volite li zagreb? Lovaèki rog. a ako nam nije ni do piva. predstavljala najvi e do stignuæe suvremene industrije. prometna. i ulica vojarni (vojarne su na uglu Selske i Domobranske). nagraðeno je mnogim svjetskim kolajnama i odlièjima. kao metak izletjet æe Miroslav Krle a. Beri slava Nikpalja i Ru ice Ore koviæ tu smo bili manje osamljeni nego Majerov kultni Osam ljeni èovjek u Tingl-tanglu. Godine 1892. plinska starinska. ni do vo nje fijake rom. Cinik bi d anas rekao: Zapisuje registarske brojeve krivo parkiranih automobila! Oko Kaèiæeva spomenika uistinu je mnogo nepropisno parkiranih. na koji je 1891. Iz ulice preko puta p olukru ne Klei-nove zgrade. a prva pokusna vo nja obavljena je upravo ovdje. u Zagreb dov ezao prvim au-. Ilicom vozi tramvaj. nastavimo uzbrdo Mesnièkom. Ljerka Sram. koja je zajedno sa svojim vr njakom »Franckom«. U meðuvremenu zagrebaèko pivo. kako je titulira Mato . meðutim.. Na broju 12 uzalud æete tra iti obilje je. roðena je 1874. Ilicom Zagrepèani ipak najradije i najèe æe pje a-èe. tu bile hotelske legende »K caru austri-janskom« i »Kruna ugarska«. Ilica je. stolj eæa. Valjda nema Zagrepèanina koji nije pr e aèio Ilicu. koji se 1901. Na uglu Ilice i Gunduliæeve bila je i prva prodav aonica automobila zagrebaèkog trgovca Ferde. jer automobili su tada ipak bili prava rijetkost. premda su se Zagrepèani veæ vozili i Bartuloviæevim auto-fijakerima. kojem æe se u istoj kuæi roditi kæi Ljerka. a i cijela kuæa vonja na starinu. za razliku od nekoæ. tj. Slijeva nam proèelje stare trokatnice budi sjeæanje na nekada nji najpoetièniji podrum u gradu.koji je jedini od ilièkih i zagrebaèkih institucija do danas zadr ao svoje pravo ime. u Ilici je. prijateljsku ruku i nu ni smje taj pru ao mu je Lavoslav Sram. lavoslava Srama . o èemu svjedoèi spomen-ploèa na proèelju. okrenut prenapuèenoj Ilici. Britanca. Kad su ga svi ostavili i okrenuli mu leða. Iz mraène memljive ve e javlja nam se Lojzek v eho: Tu sam.. jednog oblaènog popodneva 1914. Krle a æe u svoj dnevnik kasnije zapisati kako je tom prilikom zamalo dospio pod tramvaj. na uglu Mesnièke i Streljaèke. a tu je ivjela Kanarinèeva Ijubovca. Saliha Aliæa. na kraju Ilice je i tramvajske* okreti te. popularni Lojzekov Tingl-tangl. sastajali ta umjetnika i boema. navodno. lady Sram. i usput u njoj prona ao ono to nigdje drugdje u gradu nije mogao pronaæi. Hoteli u Ilici ustvari su rijetke pojave (valjda zbog promet a i buke). pogotovo u predjelu od Jelaèiæeva do Malog pla-i ca. uza sve to. nekoæ popularnog. proizvedeno u Ilici. u Mesnièkoj. a pokoljenja poslije njega samo nagaðaju. na poèetku Mesnièke. roðen je d vije kuæe vi e. u svoj notesiæ zapisuje to? Sto li. 30 DR IÆ DUNDOKMAROJE ANDRIJI KAÈIÆU CUVTUCRADZACHtB IMI mesnièkom uzbrdo Duboki naklon mudrome starcu u sveæenièkoj halji. koji tu. te industrije. ona sitna nesretna starica koja je svoje napaæeno srce otvorila susjedu s broja u ovoj kuæi dr. kojem je uva eni kritik i urednik knji evnog èasopisa Milan Marjanoviæ (tu je stanovao) upravo obeæao tiskati prvi rukopis. Vjekoslav Majer. dakle. odvjetnik i dopr edsjednik Hrvatskog sabora.. Drvenim se stu bama u njeno potkrovlje umornim korakom penjao ostarjeli i od svojih suvremenika i nekada njih istomi ljenika napu teni Ante Starèeviæ. kad su. Andrija Kaèiæ Mio iæ tako jivo bilje kari na svom postamentu. u pseudorenesansnom stilu iz kasnih ezdesetih 19. odavno nije hotel. a iste godine nasuprot njenoj rodnoj kuæi izlazi prvi broj Ra dnièkog prijatelja pod uredni tvom tipografa Dragutina Kalea.

koja æe i meðuvremenu do ivjeti brojna kazali na i filmska upri zorenja. prijatelj i susjed iz Mesnièk . on to èini i sadr ajima. koji æe do na ih dana ostati poznat kao du hovni voða Hrvatske moderne. bogatstvom ideja i materijala. Mitra ifAKirad ROÐEN 23. U Senoinoj kuæi na broju 34 je pizzerija. 33 volite li zagreb? 34 . a drugim (kroz ulièni prozor) na zgradu broj 23. Na broju 14 na je proslavljeni glumac i pisac vlastitim rukama stari tav an preuredio u ugodno gnijezdo. A te su te nje vidljive u cjelokupnoj povijesti tog prvog od niza novonastalih donjogradskih trgova. Zrinjevac je. U svom stanu na prvom katu August Senoa je do ivio i onaj zloglasni potres to je 18 80. prostorno æu i prozraèno æu te visinom palaèa. De man je ostao poznat. dapaèe. po birtijama i dvori tima. imao je navadu psovati glasno da ga svi èuju. ne tako èestih. Od svih donjogradskih trgova najvi e opjevan. Kanarinèevu Ijubovcu. koju je za zagrebaèkog bogata a Guidu Pongratza projektirao znameniti graditelj Janko Jambri a k. stolovao je i stvarao na njemu slikar i boem Èaplja. Èaplja je bio nalik na one nesretne. ali te ke da pizza ide uz one stare mesnic e (naravno. Senoa i Tomiæ su prijateljevali s Ivanom De ma nom. vjeèno gunðaju i psuju sebi u brk . urbanih cjelina na kojima se Zagreb s lak oæom mo e prodati kao gradska razglednica Pariza. odakle je kroz okance jednim okom zrikao na susj edu. ak o treba. dakako. Na njenom mjestu nekoæ su stajala Mesnièka vrata u obrambenim zidinama Grièa.. koji je sa svojom obitelji stano vao u Senoinu su sjedstvu. odavno il vi e nema).Lenucijevom potkovom. od kojih æe kas nije nastati jedinstveni urbanistièki koncept nazvan . na Oèena eke. u svojoj radnoj sobi na prvom katu (ispod prozora je spomen ploèa).c. uz gemi tec. o. Safraneke. koju æe ipak morai zavr iti nj egov prijatelj.. P ojavom. Ivan De man je jedva do ivio tride set i tri godine (umro je od kolere). Praga.ITNIK ZAGREB OVU PLOÈU PODIGLO JE HRVATSKO KULTURNO . Drvenim kripav im balkonom te stare kuæe iz sredine osamnaestoga stoljeæa. koja su opisali Titu Bre-zovaèki s broja 47 i August Senoa s broja 34. Tu.danonoæno obilazeæi grad i popisujuæi tetu n a kulturno-povijesnim spomenicima prehladio. legendarni Sovo. knji evnik i direkto Obzora . dakle urbanistièkom i arhitektonskom rasko i. G. c. i po velikoj ljubavi pre ma svojoj susjedi iz Mesnièke Ljerki Sram. najèe æe opisivan (pjesnik Slavko Mihaliæ vi di èak i plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevaèkih platana). xii 1871. Zrinjevac je najbolji predstavnik ovog nam starog grada.Augustu enoi. 34 europa ispod zrinjevaèkih platana Od velegrada i europske metropole Zagreb nam najvi e nudi na Zrinjevcu. knji evnik Josip Eugen Tomiæ. ii 1896.UMJETNIÈKO I PROSVJETNO DRU TVO NA DAN OBLJETNICE NJEGOVA ROÐENJA 1994 G. UMRO 28. koji meðu ovim st arim zidinama. a kojoj je t akoðer pri padao De manov kolega.po gradskom mjerniku Milanu Lenuciju .proboravio je nakon izlaska iz zatvora zbog rakovièkoc ustanka od 24. dovr avaju æi svoje posljednje djelo Kletvu. dr anjem i svjetonazorom. Preko puta rodne kuæe Ljerke Sram danas j< restoran »Lady Sra m«. diskretno skrivenih meðu kro platana. Svojom irinom. izgubljene i osamljene Majerove likove. oslikan i fotografiran . koja je u meðuvremenu vi e p uta dograðivana i pregraðivana. Beèa ili Rima. koji se u posl jednjih stotinu ili ne to vi e godina oblikovao i rastao na rubu Europe. Fabijan Sovagoviæ. do polovice 1873. kad se od njega a Jurjevskom groblju oprostio njegov prijatelj. pisao je èak i na samrtnièk oj postelji. 1873. Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljanim izgledom. te eæi da i sam bude Europa. jedna od onih. pri kojem se pjesnik . Iste godine. . roðen j De manov sin Milivoj De man. Pjesnik i lijeènik. v 1823. autor na eg prvog medi cinskog rjeènika . a godinu dana kasnije i umro. zadesio Zagreb. po kojima su ulica i najzapadniji ulaz kro: grièke zidine i dobili ime. LIKA . Znidar iæe i Fulire. Pripovjedaè æe je u svojoj pripovijesti ovjekovjeèiti. kolega1 susjed August Sen oa.knji evni i kazali ni kr itik Vladimir Lunaèek.

kad je dan indiskretno razotk riva i s nje skida noænu opravu? Svatko tko se na to odva io. Zagreb se opu ta na poznatim zrinjevaèkim promi nadama s obveznom limenom glazbom. U meðuvremenu nièe palaèa za palaèom. kako se dan raða na njenim istoènim obronc ima. Medvednica s prvim ko tanjima. privuèe na razdaljinu praækometa? Onako transparentna. HAZU na samom jugu. a gradi ih. svaki novi dan je ujedno i sin na e gore. imuæni trgovci i poduzetnici. r ashlaðuje zagrebaèkim pivom krijepi zagrebaèkom kavom. ili na poèetku.. a istodobno u sre di tu Zagreba. Taj broj odavna nije broj metar . dakle. k oja predvea ili nedjeljom u podne nastupa u Glazbenom paviljoni U ljetnoj se zap ari rashlaðuje na fontanama znati eljno i èitava Celzijeve na meteorolo kom stupi eæe pogl ma milujuæi ozbiljna lica umjetnièkih pc prsja hrvatskih velikana u parku. arhitektima i kiparima. prozraèna. 38 stubama do tomislavca Jeste li ikada promatrali Medvednicu rano izjutra. jer planina je ne to golemo. greb« (sada poslovnica Croatia Airlinesa) naslaðuje 5 ukusnim minjonima. Otpoèiva na klupam koje æe upravo z bog va nosti i simbola Zrinjevca s vr menom u arhitekturi dobiti ime klupe »Zrinjeva c«^ Zrinjevac je. putnièkih i aviokompanija te knji ara i kavana. zajedno s onim famoznim brojem 1035. koji nije lako ni p recizno opisati. oko Ka ine i Laza. najrasko nijeg i najoèuvanijeg. preko nacionalni h muzeja. ne to to se uèi u lektiri. kako se uzme. Medvednica nikad nije bila planina. stoljeæa veæ masovno. koji se sedamdesetih stidljivije. Nama. Jer. Na terasi kavane »Z. on je simbol zs grebaèke gradskosti i kulture ivlj enja. Napaljenom promatraèu doðe da je uhvati za struk i mu ki je prodrma u prigorskom drme u! Medvednica . koji raspoznajemo i zatvorenih oèiju s tisuæe kilometara udaljenosti. iz na e æe nam se zagrebaèke perspektive doimati poput ingleskog rupc a mlade graèanske ili estinske snahe. strano. Onaj nagrbljeni. potom turistièkih. plavkasti obris na sjeveru na ega zagrebaèkog djetinjstva. a osamdesetih 19.37 volite li zagreb? Uokolo jedinstvenog gradskog parka. èini se. tj. kojem se posreæilo da svoju prvu i najdra u susjedu in flagrante uhvati u najintimnijem trenutku. ali koji je jednostavno 41 volite li zagreb? utetoviran. Medvednica je nama Zagrepèanima bila i ostala samo gora. pa i o teæena u potresu prije nego to bude us eljena. neore-nesansna zgrada HAZU-a predstavljala je isprva najju niji rub grada. isprere etana putovima i stazama i nastanjena planin arskim domovima. Tako to ona mazno i sa zanosom radi sa svakim n ovim danom! U tim ranoranilaèkim odnosima stare gore i mladog dana ima istodobno i nevinosti i incesta. ni u se va ne gradsk e adrese. a pone to od njihove nazoènosti vidljivo je i na gradskom kon na kojem se Zagreb sve masovni je poèinje pokaziva upravo na Zrinjevcu. I na kraju. a potom i u aut omobilima. Zagrebaèka gor a. toliko i po novim imuænim stanarima. koji tako na razmeði dvaju st( ljeæa posve pr euzima prvenstvo Jelaèiæevu placu i Ilic a koji su prije toga gradske etaèe preuzeli Ju n oj prc menadi. Otmjenost i rasko vozi se Zrinjevcem isprva u koèijama. galerija i ateljea. do stranih diplomatskih predstavni tava i na eg Ministarstva vanjskih pos lova. naime. poèev i od najvi e sudbene vlasti ( upanijski i Vrhovni sud). sigurno je do ivio uzbuðen je starog voajera. iri upravo na tom novoimenovanom gradskom trgu. o drasli i tu odvajkada ivimo.prvi izlet u ivotu. pod zrinjevaèkim platanama. koji smo tu roðeni. kao svoj novi statusni simbol. poznatom dotad po marvinskom placu i navoz ima gradskoga otpada. Na Zrinjevc smo najvi e i najdublje u Europi. zagrebaèk o plemstvo. Medvednica s prvim snijegom pr iæem. Dovr ena prije zloglasnoga potresa 1880. vi e od trga. a umire na zapadu. podno Ponikvi i Kamenitih svatova. Strossmaverovu etali tu. poput sn a nog sitnozora. A jeste li se dobro zagledali u Medvednicu kad za-ju i i kad nam je jugo. S vremenom tako Zri-njevac postaje pozna t koliko po svojim graditeljima.

Cesto se u svojoj povijesti izlijevala iz korit a i ob ru avala na grad. Najoptimistièniji je svakako bio i najzaslu niji za preseljenje Zagreba preko rijeke tada nji gradonaèelnik Veæeslav Holjevac. teret. koja. premda je u meðuvremenu gr adio nove mostove (Most mladosti. to æe reæi da se samo podnose. Zagreb. premo tena novim modernim mostom Mostom slobode zahvaljujuæi kojemu je grad svom svojom silinom krenuo na ju nu obalu .Sa vski gaj i Trnsko. Mnogi su Zagrepèani tih pedesetih prvi put povjerovali kako æe Sava napokon poteæi sre dinom grada.! iz dalj ine.. kako se to ka e. U braènoj zajednici izmeðu Zagreba i Save bilo je u razlièitim razdobljima vi e ili manj e uspje nih pribli avanja. A kad je danak posrijedi. dakle. nikad se i nisu pretjerano voljeli. da bi pedesetih godina pro loga stoljeæa odnos grada i rijeke do ivio svoje zvjezdane trenutke. naime. koji je od drvenih planki sklepan jo u osamnaestom stoljeæu.. i 42 9 i pliva patka preko save Upoznatoj pjesmici u kojoj se govori o patki koja pliva preko Save i nosi pismo navrh glave kao da se eli izraziti emotivni odnos Zagreba prema svojoj rijeci kad se u nastavku ka e kako u tom pismu pi e: ne volim te vi e. tako mu je r ijeka postajala sve opasnijom. stoku. Zagreb se sa svojom rijekom nikad dosad nije uspio uslikati za gradsku razgledni cu. ono je vrhunac. uvijek na vrhu jezika. ostaju sam o Novi Zagreb. Na njenim obalama i kejovima grad se nik ad nije opu tao i ivio svoje trenutke dokolice. Zagreb i Sava. Zelja Zagreba da Savu ucrta u svoj plan grada stara je koliko i prvi most preko rijeke. dakle. s njena podbre ja. to je jednostavno broj na koji se uvijek iznova trgnemo.da grad za ivi na svojoj rijeci. Jadranski most. Iz grada. uza svu svoju udobnost i prateæe sadr aje. Sava je. na tragu j e. naime.a nadmorske visine. Popularni je Veco i umro u toj vjeri. gradsko æe knjigovodstvo iskazati trajno nepovoljno stanje za grad Sava je Zagrebu. kao to mu i ime ka e. gdje su u eu-foriènom zamahu na pustoj ledini nicale izlo bene dvorane i poslovni prostori Zagrebaèkog velesajma. kao to na rijeku ne odlaze ispraæati dan. Ono je vi e i od samog vrha. Zagrebaèka gora! Halo. ali ono je u razgovorima. Jarunski most) i nova stambena naselja. A kako se grad rijeci s godinama pri bli avao. a u novije vrijeme i autom obile. a dana nja avenija njegova imena. meðutim. Medvednica! Halo. ne? . a to je veæ malo te e. iako su ivjeli i ive zaj edno u nekoj vrsti dogovorenog braka. ni do dana dana njega nije grad na rijeci. i . Na crti te elje plovi i trnjanska skela koja je ljude. za to se treba odluèiti i pomuèiti. Sava nikad nije tekla sredinom Zagreba. a tako daleko. Sljemenu^ otud i ta snatrenja i promatranja na e gore s distance. a ri jetko ili nikako na vrhu gojzerica. na koji se odazivamo. Veæine elje i 45 volite li zagreb? elje mnogih nara taja Zagrepèana . a u najbli em susjedstvu i prva gradska naselja . Zagrepèani na svojoj rijeci nikad nis u i èekivali izlaske sunca. okrenuta u smjeru sjever-jug. tj. novi grad koji Sava od Zagreba odvaja a ne spaja. Halo. dakle pozivni broj neke na e intimne zagrebaèke centrale. meðusobna davanja i potra ivanja izmeðu grada i njegove rijeke. Koliko nas ima kojima je Sljeme tako blizu. pri eljkujuæi da sa obom ponesu kuæi onu klasiènu sliku poprskanu rumenilom sunèeva zalaska. Sljeme! Sljeme je. razmi ljanjima i pjesmama vi e i od Medvednice i od Zagrebaèke gore. vi e uzimala nego to mu je da vala. Sljeme valja osvojiti. tj. D( sraza podivljale rijeke i grada dolazi 1925. Otud i ovaj podu i uvod za putopis po Medvedni ci. da je njihov odn os daleko od one idiliène ljubavi kakva se mo e zamijetiti u zajedni tvu nekih drugih europskih gradova i njihovih rijeka. kako smo svi to zajedno uvijek pri eljkivali. koju bi onda Zagrepèani s ponosom slali kao to stanovnici Pariza. Londona ili Budimpe te alju razglednice sa svojim rijekama. vrh gore. naime. prevozila s jedne strane rijeke na drugu sve do 1959.

javlja na razini stare kulturne Europe.koje s godinama mijenja izgled. realistièki olovnosiva. u jednom ili drugom smjeru. recimo. i ovaj ovdje. sva usmjerenja i uvjerenja. Kao i trcak iz tube paste za zube . kako je sve to zajedno Zagreb. tenis. tj. dotle na Mirogoju svoje spomenike. sve generacije unatrag stotinu i trideset godina (Mirogoj je otvoren 1876. zasigurno su spomenici. govori ime Katarine Amru .1926.Gradsko i Gospodariæevo. romanticima. s rijekom u pozadini. poprsja ili barem reljefe imaju i neus poredivo manje zaslu ni. unatoè svemu. poðemo li od onoga starog saznanja da ozraèje je dnoga grada i naroda najvi e zraèi iz kavanskoga dima. 47 ivjeti u gradu mrtvih Nad Mirogojem olovnosivo nebo kao u pripovijetkama na ih hrvatskih realista. kad se pola Za greba na lo pod Savom. manje znaèajni i poznati. eto. godinama propinjemo i raspinjemo kako bismo u Vla koj ulici namirili stogodi nji dug jednom od prvih meðu prvima u na oj kulturi . meðutim. dakle. prosim. morali prijeæi upravo preko Save. hrleæi s a svih strana na dva kupali ta . Ba rem to se kulture i kulta smrti tièe. koji tu. Uskok. te atlet ika. tj. Tema je. pa jo jednon za tri godine.). Sto li nam. d a se grad sa svojom rijekom ima razloga pinèiti i minkati. poput po utjela lista s mirogojske breze. a od tada se ni u dru tva svakojakih imem (Gus ar. portski ribolov. eto. jer ona je sastavni (vredniji) dio sveukupnog kulturnog sus tava na eg grada. konji46 pliva patka preko save èki port i. praæaka i rashlaðuje. Dra gec moj. Sava. Sve kole. dakako. jednokratna pojava. na alost. grad na ih obitavali ta. plivanje.Augustu Senoi. listopada 1964. reæi kako je ivot i onaj grad dolje. na tom groblju. Njih Mirogoj ima. meðu ostalim lojanicama i lampa ima. Na Savi se Zagreb za ljetne pripeke. a koja je i tako (Mato ) imala uvijek vi e ukusa od hrvatskog opæi nstva. unatoè svemu. golf i boæanje. Naravno. Tzv. ne znaju ni za n jezina supruga Milana Amru a. Malo se pjeni ili malo vi e (ovisi koliko se uporno èetka). da bi za vrijeme gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela. po tom 1930. premda se ne mo e reæi da je Sava zagrebaèka miss. Sava je.) pod zajednièkim nazivnikom zagrebaèke. uvijek bila i ostala zagrebaèka rijeka. Croatia i Mladost) i raznih portova vezanih uz vodu. kad mnogi. na gradskom groblju. . u tom sluèaju s onom tubom paste za zube? Nije li ivo t sve to ukupnost i kontinuitet postojanja na ovoj na em trudnom planetu. Uostalom. dobilo onu prepoznatljivu scenografiju iz filma Tko pjeva zlo ne misli prireðuju se razne veselice i portska natjecanja. k asnih dvadesetih. obmana i nada. Najr azorniji povodanj u povijesti grad. a onda dovoljno da se ovdje i n a Dan mrtvih ivne. nadgrobna plastika na Mirogoju ima dugu i bogatu tradicij u i njome bi se valjalo dièiti i otkrivati je ne samo jedanput u godini. ali i onih drugih: veslanje. ne samo p rvih dana studenoga. ono se u ovoj sisvetskoj masi otkida samo od sebe. a neki su se fotografirali ili se barem po elje li fotografirati nasred mosta. Pa da. u najnovije vrijeme. a onda tri godine kasnije. kadli se na obzorju. ako ne u izobilju. koji nam se javlja prvim mirkavim svje tlima. grad vjeènog poèinka. Ali to ti je ivot? Pitanje nije moje. modernistima i m arksistima. odbojka. kaj je ivot? ivot ti je. hrvatske smrti. da ne ka em i posve anonimni.. tr nice i groblja. Zagreb.. s obveznim izborom za Miss Save.Ivana Rendiæa (1849. sve tamo od 1892. jednog od najvrednijih i najuspje nijih zagrebaèkih grad onaèelnika? Vi e æe nam ipak otkriti ime autora spomenika . mnogi su Zagrepèani. tj.. zapali onaj optimistièki i ak narodsk e mudrosti: A kaj je.nj Savi je osnovano Pr vo hrvatsko veslaèko i ribolovnc dru tvo. vaterpolo. Zagreb se s ove mirogojske visoravni.. Sloga i. le e zajedno s preporoditeljima. U potrazi za vlastitom miss. Dok se. kao i ovo kasno mirogojsko popodne. e da bi. eto. Na Gradskom kupali tu . nakon grgljan ja. omeðenim regulama svakida njice. a zbli avanju grada i n jegove rijeke najvi e su pridonijeli zagrebaèki porta i: jo 1875. svakako je onaj 26. motociklizam. Ono to nam toliko nedostaje na ivotnim prostorima. sve to skupa zavr ilo u gradskoj kanalizaciji. jemput i nigdar vi e. nogomet. Vi e puta zagrebaèki porta i sa Save vra su se na nju okrunjeni najvi im europskim kolajnama i odlièjima. ima i Miss Save.-1932. Hoæu.

Kompoz icije Arkovih. od Sesveta na ist oku do Zapre iæa na zapadu . Rendiæ je prepoznatljiv i u bisti svoga prijatelja . Krle e. knji evnika Eugena Kumièiæa (19. Augustinèiæa. pa se mo e reæi kako grad urbanistièki sli jedi svoju prirodnu putanju. Mato a. mo e se govoriti o svemu prije nego o smrti ivot je to omiljene le ktire.) bio je i li kovni i rodoljubni dogaðaj prvoga reda. Maèukatina. nastojimo pronaæi (i prc nalazimo) ivot u Rendiæa. I tako na Dan mrtvih i u gradu mrtvih na Mire goju. u gradu mrtvih. premda bi se i na putu kroz vrijeme moglo naæi primjera reèenog prirodnog tijeka. I odjel. Na toj relaciji Zagreb je i najprostraniji (i najnaseljeniji). srpnja 1879. niti rije iti. na Mirogoju 49 volite li zagreb? P poèinje popunjavanje stalnoga kiparskog postava.22 km. koji svojim olovnosivim i pr ohladnim popodne vom sugerira smrt bli njih.ro-donaèelnika moderne hrvatske skulpture i umjetnika koji se prvi ukljuèuje u liko vno oblikovanje Bolleovih mirogojskih arkada (graðenih od 1879. polje. zar i oni ne ive barem toliko ko liko smo i sami ivi? I kaj ti je onda ivot? Nije li to ona tuba paste z. prolazeæi pokraj grobova Senoe. Novi dan svoju ra-noranilaèku svjetlosnu rutu ponavlja svakog jutra istim onim smjerom kojim su u Zagreb nekoæ stizali pospani putnici n a dili ansama. te Sava ispresijecana mostovima i utjecajima Eur ope i Balkana. polje. I razred). opskrbljivaèe i turiste. Zagreb je na svom sredi njem trgu priredio narodnu veselicu s a atorima ispod kojih su purgeri dizali kupice domaæe bukovaèke i zelinske kapljice. U sisvetskoj povorci i gunguli. Krkleca. Alegorijska slika (po ideji Franje Mar-koviæa) Domovine koja kiti grob svoga pj esnika Petra Preradoviæa. grob 26/27). vodila ovaj na na rod: naj zamraèeni je i najskrivenije kutke znanosti. Uostalom. 1903. grob 8). koji ni sam umjetnik ne poku av a odgonetni ti. Najdojmljiviji je Rendiæ na Preradoviæevu grobu (velika ju na arkada). Me troviæa. èime. polje. grob 28). Turkalja. donoseæi nam novotarije i utjecaje europskog duha i europske krème. Rosandiæa. Frange -Mihanoviæa. a s juga joj pravi d ru tvo eljeznièka pruga i autocesta. otu d su se u grad u uljavali razni uljezi i predstavnici tuðinskih re ima koji su svojim jarmom pritezali Zagreb i Hrvatsku. ostavlja toliko ivota stvaralaèke velièine d a uistinu zaboravljamo da sm na posljednjem poèivali tu. Tomiæevih i M. Majera. naravno. Skai p Kr iniæa. godine. najbogatijeg i najraznovrsnijeg k oji grad mrtvih nudi na ogled ivima. jerovih u Frange -Mihanoviæevoj plastici zbunjuj nas. A to se tièe na ih najbli ih. oèima punim dima svijeæa i prstima slijepljenim od o topljenog loja. na e rodbine. k< ja je. za stajemo zateèeni tim velikim misterijem ivoi i smrti. do 1917.). Zagorke. koju sa sjevera nadvisuje Medvednica. a koja je svojom dotrajalo æu i neprilagoðeno.) simbolizirala. dvoumi se taknuti icu Augustinèiæeve violine na grobu Zlatka Balokoviæa (53. opra tajuæi se sa starim memljivim devetnaestim stoljeæem. Kerdiæa. na primjer. 8. gdje je mlada d jevojka (mramor) uhvaæena upravo u pokretu dok na pjesnikov grob stavlja kitu cvij eæa. Tu zagrebaèku paralelu. kad je starom agramerskom hospitalu o dzvonila smrtna ura.æu smetala novom dobu i . Ru enje stare Bolnice milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu znakovit je primjer. tad znamo da smo na ulaznim vratima grada i na najva nijoj prometnici u smjeru istok-zapad. tj. koje je bolnica (sagraðena 18 04. usput spomenuta tog pro hladnog i olovnosivoj popodneva na grobljanskoj aleji na Mirogoju? j 50 buðenje grada Zagreb se budi u Sesvetama. koji je govorom okrunio August Senoa (le i u grobu 44. Radau a. u bronci slikara Vla ira Be cica (4.. prati i ukupni razvoj grada. Val deca. zube. polje. Te 1931. Me? troviæ nam. osvjetljavajuæi mu put. Otkrivanje toga spomenika (14. putokaz novijeg Zagreba. Sve je to. Fran Raèkome (rad Rudolfa Valdeca) u ve likoj arkadi 2 nala e da zastane i da se pokloni cijeloj jednoj inst tuciji (JAZU-HA ZU) i njenu prvom predsjedniku. i da j Dan mrtvih. umje nosti i kulture. M atkoviæa il Ten ere. I odjel. Po tovanje ti prema veleuèenom i presvijetlom dr. Dodamo li toj jutarnjoj povorci radnu snagu.

ali u toj sluèajnosti ima i simbolike. barem u usporedbi s tim grièkim topom o kojem pjeva. Stvarnost no vog dana u ovom starovjekom gradu poèinje tek s prvim ljukom jutarnje kave. u grad 1242. Zagrebe! 55 kad top prepolovi dan gradske legende. naime. sa svojom kraljevskom svitom. Gradec. S te je strane. koji æe Zagrebu . novoimenovani slobodni kraljevski grad na bre uljku . obrisi su im raspr eni i nestvarni u ozraèju jutra. A to æe reæi da. i to iz zgrade na Strossma-verovu etal i tu. Toènije.. tramvaj54 buðenje grada skog okreti ta i prvih tramvaja. Pje aci su rijetki. navodno. koji je i organizirao veselicu s obveznim volom na ra nju). prema svom dnev nom redu vo nje. a prema nekim izvorima (Kuèi-niæ). navodno. udariti upravne temelje 53 volite li zagreb? grada. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrdao. po kojem bi se ravnali zv onari svih gradskih crkvi. temel jem tog kraljevskog dokumenta. koja i nije tako stara . koja je po mjesnom meridijanu ureðena. kralj je Zagrebu dodijelio status slobodnoga kralje vskog grada sa svim ovlastima koje takav status sa sobom nosi. budi u Sesvetama.tom starom bisk upskom sredi tu. veljaèe 1876. èak i u poè k trinaestoga.. a ne jedanaest. top j e prepolovio zagrebaèki dan 1. za naèelnikovanja Iv ana Vonèine. Tako pjeva jedna stara pjesmica. ugraðena je u novi ivot.. Od tog prijedloga do prvog plotuna s Grièa pro lo je jedanaest mjeseci. [ Zagrebaèka se zora rumeni nad vizurama istoènog dijela grada s o trim obrisima nekada njeg mesnog diva »Sljeme«. osnivati obrtnièke cehove i od neprijatelja se tititi podizanjem obrambenih zidina. kako se u Bici kod Siska okrenuo protiv Turaka.njegovim graditeljskim planovima. hitac iz topa pogodio je n ajveæi turski bubanj. i da tu svojim plotunima podsjeæa na taj veliki dogaðaj. to æe reæi da ivot poèinje ispoèetka. èija su svjetla bijeda to je zora svjetlija . Dobro j utro. davao topom u 12 sati znak za podne. ima pravo prireðivati sajmove. Sve su to samo legende o tradicionalnom grièkom topu. ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepèani pru ili gostoprimstvo i sigurnost . imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim g radom. kamo je s vremenom premje ten. osim oznaèavanja podneva. dovozeæi sa sobom prve jutarnje putnik e. oglasio deset puta. koji drhtavi i prekrcani klize uz usnuli maksimir ski perivoj sa zvjerinjakom zdesna i mrtvim stadionom slijeva i. godine 1242. napreduju sve dublje u grad. Opeka sa zgari ta jednoga ivota. kad ugarski kralj Bela IV... ljudi. Toèno prije stotinu i tridese t godina (24. Iz istog smjera u grad pristi u i prvi automobili. Bela. Zagreb se. nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca.) u zapisniku Gradskog poglavarstva. gdje je danas Republièki hidromete-orolo ki zavod. Tradicija topovskog p lotuna se e. kako je t .. s time da je nekoæ. Druga legenda govori kako je grièki top u Zagreb dospio kao turski plijen. naæi æemo zapisano: Gradski vijeænik Ðuro De eliæ predla e da se u gradski pro tavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa. naime. u prizemnice novonastalih sirotinjskih èetvrti na istoku grada. Osim znamenite Zlatne bule. i to jedana est plotuna. A prema enoi. ustanove grièki top Kad top prepolovi dan. A kad je za naèelnika 1920. prispio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. sijeènja 1877. To. ima o i drugih funkcija. dakle . pu -canogpraha i pau al nu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki. osnovanom 1093. u èetrnaesto stoljeæe. top se s kule Lotr èak. dakako. izabran Vjekoslav Heinzel. pa je i to bio povod da se dopremi na Griè iliti Gradec. uistinu bismo na istoènom rubu grada do li do samog poèetka. Sluèajnost je htjela da je opeka poru ene bolnice oti la upravo u Sesvete (otkupio ju je sesvetski poduzetnik Pe ka. sijeènja 1877. preko Rome i Name u Dubravi. Svojom Zlatnom bulom. Iz njega se gru-valo i pri izboru gradonaèelnika. Ako bismo u istom smjeru i nadalje ustrajali.. Slu beno se iz topa svakog dan a u podne puca od 1.

topa! A kako su se oni veæ bili odviknuli od grièkih pucnjeva.. Kolika li su pokoljenja Zagrepèana zapalila svijeæu pod sjenovitom boltom tih starih gradskih vratiju. koji se u Zagreb doselio sredinom osamdesetih 19. Tek 1934. p osve praktiènu primjenu i manifestaciju. jedina koja ima svoju ivotnu. koja je stoljeæima sastavni djeliæ zagrebaèke svakodnevice.. uz Majku Bo ju s Kameni tih vrata. i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo. ovaj put uz Majku Bo ju. Godine 1887. naime. a kako je je isprva zbog slabog parnog pritiska i èestih popravaka znala stati nasred puta. Grad mu izdaje koncesiju.. 59 volite li zagreb? mirovao. nekad nije bio samo atr akcija. turisti. kolika su zagrebaèka koljena dodirnula hladan beton ispod prepoznatljive slike s blagim Bogorodièinim osmijehom. penjali na Gradec Ju nom promenadom (danas Strossmaverovo etali te) s kojega je pucao pogled u donje predjele grada. navodno. a o èemu svjedoèe i brojne zahval e.. od gradskih vlasti zatra io je koncesiju za svoj graditeljski naum. Kad je shvatio da je promet gust i da bi se gradnja parne uspinjaèe isplatila (bilo je to valjda prvo zabilje eno ispit ivanje tr i ta!). Mnogi su graða ni. navodno. jedne od najpoznatijih zagrebaèkih turistièkih atrakcija. Da to. dakako. u svako doba godine (pa i svih godina slu benoga komunistièkog ate izma. punim utjehe i nade! Mnoge su molitve na Kamenitim vratima bile usli ane. dakako. ilièka Uspinjaèa. Kako je imao poslovnog a duha. Dosjetljiv poduzetnik danima je dolazio do tog strmog puteljka i brojao g ustoæu pje aka. 63 majka bo ja od kamenitih vrata Uz Mandu i Mandu evac zaslu ne za ime grada. vozi na elektrièni pogon. u Zagrebu od starih vremena ivi jo jedna legenda vezana uz enu. i to ne u podne kao uvijek dotad. bilo sveèano otvaranje Zagre baèkog zbora.. a Zagrepèane je na to trebalo upozoriti iz . nego i nasu na potreba. Klein. koju s vremenom Gra d od privatnika otkupljuje.« Ili: »Morat æu svijeæu liti na Kamenitim vratima. a u sr edini su postavljene traènice. Uspinjaèa je pu tena u pogon 1889. koji su se penjali i spu tali tom prometnom preèicom. privukao ga je pute-ljak kojim su se stari purgeri iz tada nje Bregovite u lice (danas Tomiæeva) svakodnevno. Izuzev i ogla avanje prigodom Heinzelove inauguracije. Stoljeæima u Zagrebu ivi i kao refren se svakodnevno ponavlja uzreèica: »Zapalit æu svijeæu na Kamenitim vratima ako mi se elja ostvari. W. 65 volite li zagreb? . prometalo. panika je bila neizbje na. jedinstvena je zagrebaèka legenda. s kojim se penjemo iz Donjega u Gornji grad. kad su takve stvari na javnom mjestu bile èak i zabranjivane) navraæaju poklon iti se i pomoliti za ispunjenje svojih elja i molbi. dakle. Danas prometuje u sastavu Za grebaèkog elektriènog tramvaja. tj. uspjeli saèuvati. Majka Bo ja na Kamenitim vratima. mo da mi Majka Bo ja ispuni elju. Zagrepèani su je u ali prozvali uspinjaèa-zapinjaèa. 60 grièki top 61 uspinjaèa Nema valjda Zagrepèanina koji u slabinama nije osjetio onaj nagli trzaj ilièke uspin jaèe. èak i s teretom u rukama ili na pleæima. ispisane po starim memljivim zidinama. kad se oglasio. Radovi su zapoèeli pomicanjem stupa. èeste djeèje ekskurzije i. poslovni ljudi. Do zabune je. a njome se slu e stanovnici Gornjega grada (umirovljen ici se voze besplatno). potvrðuje i svakodnevna slika Kamenitih vrata na koje Zagrepèani u svako doba dana. koji jo nisu bili pro arani gustim ulicama i vi ekatnicama kao danas. eto. prvi je shvatio graðevinski poduzetnik D. nego u ponoæ! R azlog: otvaranje Zagrebaèkog zbora.. I to. Sutradan je. stoljeæa. top nije bio u upora bi sve do 1928.o bio stari obièaj. istrèali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poèeo svjetski rat! Grièki top se nakon toga nastavlja ogla avati sve do dana njih dana. danas elektrièno. plotun i kako ih je probudio iz prvog sna.« A da takve rijeèi nisu sa mo puste tlapnje. dakako. do lo zbog podulje stanke: top je za Prvo g svjetskog rata.

Ur ule. Tako se z ametnula kavga i godine 1667.« Majka Bo ja od Kamenitih vrata za titnica je grada. Rijeè je o sjenovitoj ulièici koja spaja Radiæevu s Tkalèi-æevom ulicom. prisloni o zid stare kule i klièe glasom zanosite du e: Majka Bo ja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama. Kaptolci poku ali ure diti svoj dio mosta. a na uglu ulice je gradska knji nica koja nosi ime Marije Juriæ Zago rke. do lo je do oru anog sukoba. da prime utjehu jadu svome. Jedni su drugima ometali gradn ju i ru ili ono to bi drugi podigli. a Mandu a je sliku Majke Bo je odnijela svojo kumi uz Kamenita vrata. kao i svaka legenda. koji je dijelio dva grada. a da izmeðu dviju odvoje nih gradskih cjelina (tek 1850.K rvavi most. ali ne zbog nje same. na sve vjekove!. S jedne i druge strane su lijepo ureðeni but ici i modne kuæe. pa do 1784. studenoga 1667. Razorni je po ar opusto io sve od Dver-ci do Kamenitih vrat i. dok æe druge uzbuditi i ne pr estajati uzbuðivati. sukobili p rista e Andrije III. u 18.. Danas od mosta.zanosa! Iz praha i pepela digo e sliku Majke Bo je. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. stoljeæu kad su se na potoku. izvaðenu ispod pepela. I tebe slavit æe grad na roðeni. Kad su 17. Ljudi stoje . 69 banski dvori Hrvatska vlada i premijer stoluju u starim Banskim dvorima na Markovu trgu. ispripovijedat æe nam a tko drugi nego Zagorka! »U noæi pojavio se po ar u krèmi na Dvercima.. dok u njemu bude roda hrvatskoga!. Krik èuðe nja strahopo tovanja . »Ti bi se sukobi s vremenom promet-nuli u prava krvoproliæa. apat ide od usta do usta.). Most zajednièki grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjo gradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u dana njoj Skalinskoj uli ci. dragi. 66 majka bo ja od kamenitih vrata Barilec: Sveti Bo e! Rub slike uhvatio je plamen.) Kleèe graðani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. sve . stoljeæa. a ime Krvavi most u povijesnim lis tinama prvi put se upisuje 1667.drhæu. o èemu najbolje svjedoèi ime mosta koji ih povezuje . U polumraku drhæu s vijeæe u njihovim rukama. Ne to vi e o nastanku legende o Majci Bo joj s Kamenitih vrata. na poèetku Tkalèiæeve. U svakom sluèaju.. nego zbog atraktivno . Bans ka palaèa ima dugu povijest. Predaje govore da se ime mosta sp ominje jo u 13.. a onda se zaustavio!? Plemen èak: Predstavio se. Na njenom mjestu na zapadnoj strani Trga i Markove cr kve nekad je bila crkvica Sv. potporu nadama svojim.. me-ðususjedski antagonizam u pro losti znao bi dovesti do o trih suko ba. pa je potokom Medv e èakom poteklo i dosta krvi. i to od 1692. Graðani grada Zagreba stoje na gari tu. 67 krvavi most Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljeæima ivjeli odvojeno. zbog gradnje mosta.samo Majka Bo ja ostaje u gradu na em! Èudotvorna Majka Bo ja! (. z a titu od pogibelji od zlotvora svojih!. I d olazit æe k tebi hrvatske du e. Duboka im bol u licima i du ama. To je bila kapelic a u kojoj se obred odr avao iskljuèivo na njemaèkom. osim imena. Ljepota djevojka Mandu a svetu sliku Majke Bo je. autorice poznatih i rado èitanih romana o starom Zagrebu. I Mandu a iz krèm e na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Bo je uz koju je vez ala staru prièu o postanku najdra eg joj grada.. nema ni traga. Naprotiv. Ar-padoviæa s ka telanom Medvedgrada Gardunom. poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo! Mandu a: Sve je izgorilo. pa èak i otvorenih ratova... neke æe ostaviti ravnodu nima. slu beno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cva le ru e. Zagorkin bronèani spo menik (djelo kipara Stjepana Graèana) u najbli em je susjedstvu. pa od tog vremena Krvavi most i no si to ime« (Pavao Cindriæ: Grièki milenij iz 1965. stoljeæu izmeðu zaraæenih susjeda pos ignut je mir.Ali. Susjedski sukobi spominju se veæ od 14. Veæ napu tenu i zapu tenu crkvicu kupu e gornjogradski plemiæ Leopold Sermage. Kopaju graðani prah i pepeo na gari tu.

ne zna se iz koji razloga. U svom kratkom ivotopisu unuka prvog b ana puèanina. dobiva jo jedno krilo.. tzv. vi e je puta u meðuvremenu dograðivana. ali ne zato to je medu najgorljivijima za taj prijedlog bio sam ban Khuen He dervarv. politièki protivnik bana Heder varvja i jedan od stupova opozicio-narskog Obzora. svoju blistavu intendanturu poèinje 1894. ali je. 71 kazali te Prvi put s kazali nim predstavama iza lo se iz plemiækih palaèa. da bi godinu dana sudjelovao u cjelokupnoj pripremi otvorenja nove kazali ne kuæe. koji je k azali te gradu darovao. te svojim utjecajem i snala ljivo æu ubrzati gradnju na dana njem mj estu.g zemlji ta u najbli em susjedstvu upne crkve Sv. Izidor Kr njavi. Marka. a i razni se gradski odbori time bave. u Zagr ebu se desetljeæima govoriti kako je Zagreb kazali te dobio na lutriji! U tom je kaz ali tu prikazana prva hrvatska opera. koji ime dobiva p o vlasniku zgrade grofu Antonu Amadeu de Varkonvju. Jedni su predlagali da se novo kazali te p odigne na Jelaèiæevu trgu. zagrebaèkom trgovcu Kristoforu Stankovi-æa. Posljednje znaèajnije dograðivanje do ivljava 1882.). zastor za graðanstvo podignut u tzv.. A bilo je i takvih koji su novo kazali te vidjeli na Kaptolu (predlagali su ru enje Fr anjevaèkog samostana!). Kukuljeviæev komad »Juran i Sofija«. ujedinitelj hrvatskih krajeva i politièar koj i je najzaslu niji za ukidanje kmetstva. Ne bez razloga. ne go je preprodaje banu Ignjatu Gylayu. Cindriæ i dr. na mjestu gdje æe mnogo godina kasnije biti sagraðena zgrada Gradske tedionice (Za taj se prijedlog najvi e zalagao dr. gdje su tijekom stoljeæa sa svojim obiteljima stanovali hrvatski ban ovi. Lisinskijeva »Ljubav i zloba«. koja do na ih d ana ostaje najznaèajnijom nacionalnom kulturnom institucijom. Ferdinandu Kulmeru.. Na samom poèetku Domovinskoga rata. Kamen spoticanja u svim raspravama bila je lokacija. Punih 37 godina stari su Zag repèani kazali ne predstave posjeæivali u tom kazali tu. Buntak. Jelaèiæevu sobu. Ta stara uta palaèa. Stankoviæevo kazali te. prozvano po vlasniku. tzv. pjesnika Ivana Ma uraniæa. ali jedino izvorno i izravno sjeæanje na Banske dvo re imamo od èlana jedne od banskih obitelji. koji na mjestu ru evine Ur uline crkvice 1801. dobila i sabornicu. O gradnji novog kazali ta u Zagrebu se poèelo raspravljati jo 1886. jest to d a je jedan od stanara bio i ban Jelaèiæ. Drugi su predlagali Ilicu na mjestu Prve hrvatske tedionice (Oktogon). kad je u Demetrovoj uli ci 1797. Marijan Derenèin. knji evnik i kazali ni redatelj. Povijest te znamenite gornjogradske palaèe u kojoj su stolovali hrvatski banovi is tra ivali su i o svojim nalazima pisali mnogi povjesnièari i publicisti (Laszow-ski. Ivana Brliæ Ma uraniæ ostavlja nam iscrpni zapis. Pobijedila je napokon struja koja se zalagala za staro saj mi te. dana njeg HNK. Tako je uz banske urede i banov stan. neprijateljska raketa iz zraka obru ila s e na Banske dvore i svojom ru ilaèkom moæi pogodila u samo srce hrvatske dr avnosti. Ban gradnju dovr ava i zgradu 1805. Zemlji te zatim ubrzo preproda je drugom plemiæu. i svako malo novi ne povlaèe to pitanje. pretvara u svoje banske dvore. podi e za ono doba poveliku palaèu. Fra njo Tuðman. koji æe ipa k od toga odustati. ne dovr ava. ako ne i va nije.). do danas oèuvanu. a kao moguæe lokacije spominju se i Bregovita ulica (dana nja Tomiæeva) te Zrinjevac. veliki autoritet u kazali nom ivotu toga doba. autor znamenitog Hrvatskog glumi ta i mecena (dao izraditi spomenik Petru Preradoviæu i poklonio ga gradu. Posljednji intendant sta rog gornjogradskog kazali ta bio je ujedno i prvi intendant nove velebne kazali ne p alaèe. Stjepan Miletiæ. a to je kao povijesna èinjenica podjednako va no. vlastitim nov cem pomagao kazali ta itd. gdje je ureðen a i staja za bansku zapregu. . Navodno je prevagnulo to to se za tu lokaciju javno zalagao dr. koja je do na ih dana ostala neodjeljiva vizura Makrkova trga. i prvo dramsko dj elo na hrvatskom jeziku.). prema dana njoj Ma-to evoj ulici. Godine 1834. zahvaljujuæi dobitku na beèkoj lutriji. kad na z apadnoj strani. Ama-deovom teatru. 1990. ostaviv i za sobom. Zagreb dobiva novo . na uglu Markova trga i tada nje Gospodske ulice (Æirilome todska). U toj povijesnoj zgradi na Markovu trgu devedesetih godina pro log stoljeæa nakratko je stolovao i prvi predsjednik samostalne i priznate Republike Hrvatske dr. Dobroniæ. Na kraju je potreba za novom kazali nom zgradom postavljena na dnevni red Gradskog poglavarstva. a a najpoznatija i najbolja spisateljica za djecu praktièki je dio svoga djetinjstva provela u Banskim dvorima. Zemaljskog kazali ta.

aru ptica i Tre nji. Za sveèano otvaranje Ivan Zajc je uglazbio poznate Senoine stihove Znanje nas v odi/ Svjetlom slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali. a iz koje æe zapravo izrasti mode rno sveuèili te. Ono ima i dugu tradiciju. Valja dodati da su najstarije kazali ne kuæe za svoje glumce i goste imale i kazali ne kavane. kao i sva recentna domaæa kazali na produkcija. s kavanama u neposrednoj blizini. i to zbog vlastite ta tine. Nakon nekoliko uzastopnih neuspjeha. postojala je i Akademija. meðutim. za naèelni-kovanja Adolfa Mo inskog. pa se treba n adati da æe jednoga dana mladi. Meðutim. Sveuèili te bilo otvoreno u zgradi stare Gornjogradske gimnazije na Kata-rinskom trgu.kako bi bila rastereæena stara bolnica Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. koje je odavna poznato. na i s u se preci. U istoj zgradi . a traje kak o je to veæ 75 volite li zagreb? mnogo puta isticano kao primjer graditeljstva samo petnaest mjeseci! Zacijelo najuzbudljiviji i najsretniji dogaðaj u intendantskoj karijeri Stjepana M iletiæa upravo je otvorenje te velebne kazali ne zgrade i prvog nacionalnog kazali ta 1895. (o tome ostavlja i zapis). U zgradu na dana njem Trgu mar ala Tita Sveuèili te je preseljeno 1882. kad smo se s jednog fakulteta etali na drugi i indekse skupljali kao trofeje. ni ta manje znaèajn o za na kazali ni ivot. moglo studirati na nekoj vrsti visoko kolske ustanove .). kao i na jo nekim gradskim kazali nim sce. naime. jedinoj kazali noj kuæi sagraðenoj i orenoj sredinom devedesetih.. veæ spomenuta prva na a ustanova i z 17. kao i Tito Strozzi.. S Markova je trga upuæen zahtjev na beèki dvor. travnja 1 869. uspio. a koju sveèano otvara sam car i kralj Franjo Josi p. veze s kvalitetom naobrazbe to ju da ju na i fakulteti.\ nama. te dr. bilo unutar samog kazali ta. u njoj je bila Tvornica duhana. Poremeæeni odnosi u zapo ljavanju nemaju. moralo je proæi pet godina da bi napokon. a u Sveuèili nom euæ'i' ^e u Zagrebu 79 volite li zagreb? odboru bio je i knji evnik August Senoa. listopada 1874 . zajedno s gimnazijom. stoljeæa. godine. a s pljeskom je ispraæeno kompletno »hrvatsko glumi te«. a nisu uspjeli?! Sto se mo e ka d imamo vi e kandidata nego mjesta na fakultetima?! Pro la su vremena kad smo se na fakultete upisivali kako smo htjeli. preseljena iz Svilarske uli . a prije nego to je useljeno Sveuèili te. stoljeæa. uz dubok uzdah izjavio: Ovo je bil o te e nego predi-zborna kampanja za predsjednièke izbore! Taj je roditelj. A onda se car i kralj Franjo Josip umilostivio 8. jedno vrijeme bila je i prazna. Zagrebaèkom kaza li tu mladih. Danas je sve te e postati student. akademski obrazovani ljudi biti sve tra eniji kod pr ijema u radni odnos i da æe ih na burzi rada biti manje nego to ih sada ima. koja je o stala pojam Zagrebaèkog sveuèili ta.. gdje æe desetljeæi a i ostati (danas su tu Rektorat i Pravni fakultet). premda u moran i maltretiran. U njoj su odr avane i gospodarske priredbe. nego za bolnièke potreb e . 76 sveuèili te Nakon to je te kom mukom i uz vi estruke roðake i prijateljske veze uspio upisati kæer na fakultet. Prvi rektor Sveuèili ta bio je Matija Mesiæ. Branko Gavella. 19. zastori se pred uvijek zna-] ti elj nom i zahvalnom publikom di u u Komediji.Gradnja novoga kazali ta poèinje 1893. Iako se u Zagrebu veæ od 1669. Spomenuta zgrada. ali u tri navrata iz Beèa dolazi odbij enica. jedan od najzaslu nijih za otvorenje Sveuèili t a. jedan je otac pro log ljeta (2006. ni s ugledom Zagrebaèkog sveuèili ta. ITD-u. o otvaranju modernog zagrebaèkog sveuèili t a ozbiljnije se poèinje razmi ljati i u Hrvatskom saboru razgovarati ezdesetih godina 19. naslonjene na isusovaèku klasiènu gimnaziju. Uz podizanje velebnog kazali nog zastora. A koliki su se izmuèili. kao Amadeovo ili Stankoviæevo. u meðuvremenu j e odigran cjelokupni svjetski klasièni kazali ni repertoar. koji dobiva i vlastito dramsko i kazali te. Kazali tu lutaka. priznat o i cijenjeno daleko izvan na ih okvira. rad slikara Vlahe Bukovca. Jazavcu/Kerempuhu. j Uz ta dva stara kazali ta. na kojoj se stjecala vi a naobrazba. o kojem zap is ostavljaju veæ spomenuti Miletiæ. lukavo dosjetili da sveuèili tu daju carevo i kraljevo ime. nije bila graðena u tu svrhu. bilo kao HNK. i var ka je uspjela.

ali i mnogi ugledni ci iz cijele Hrvatske i tada nje Monarhije. Ante Tresiæ Pavièiæ. u zgradi koja je bila namijenjen. a znajuæi to mladi spremaju.) studirati vi e od dvostruke studenata i. predbacuje da te i za tim da na u mlade posvema pokva ri. i to nakon samo godinu da na gradnje. oni isti me tri koji su samo tri godine ranije o smislili zgradu dana njeg Hrvatskog narodnog kazali ta. dakako. ! velikodu no pozvali. Prvi se. navodno. ne samo oficijelnih vlasti Khue-na Hedervarvja ne go i raznih kulturnih poslenika. visoku. 83 volite li zagreb? Zagrel) Na e te nje mladih umjetnika toga doba (naslov programskog teksta Milivoja De mana) im ale su. godine eni nisu pohaðale. u rujnu 2006. koliko je izlo ba trajala. koji je prije obna ao du nost prorektora za vrijeme rektorskog mandata prvt ene na toj najvi oj sveuèili noj funkciji. javno oglasio Franjo Kuhaè. ali jedna od najpoznatijih i najèe æih je razglednica Trga Franje Josipa/ Tomisla-vov trg. pripadnici tzv. a mi pisci s Gjalskim. nego to jt stanovnika imao Zagreb tijekom sveèane prigode otvore nja Sveuèili ta! Za novog rektora Sveuèili ta. uza sve znaèajne hrvatske slikare i kipare. dr. sigurni u sebe i svoju umjetnost. jer su sredi nju zgradu ove pre poznatljive zagrebaèke vizure Umjetnièki paviljon projektirali na eljeznoj konstrukci ji beèki arhitekti Helmer i Felner. 1 Prigodom sveèanog otvorenja Sveuèili ta. zapi suje jedan od sudionika. Franjo Markoviæ. velike oporbe. medu predavaèima i govornici. To velebno zdanje sa svr etka stoljeæa na jednom od najprozraènijih i najljep ih zagrebaèkih trgova (s ju ne strane Paviljona postavljen je Frange Mihanoviæev bronèani spomenik kralju Tomislavu) otvoreno je na najdolièniji naèin reprezentativnom izlo bom Hrvatski salon. izabran je prof. hrvatske moderne. U tri mjeseca. branitelja javnog morala. te prof esor estetike \ i poetike dr. pjesnik Mihovil Nikoliæ. dodosmo do rijeèi i rekosmo glasno: Hoæemo novu umjetnost. religiju. po sjetilo ju je navodno jedanaest tisuæa ljudi ili svaki peti Zagrepèanin. Mlade su napali knji evnik i urednik knji evne revije : Novi vijek dr. To je bila prva velika umjetnièka izlo ba na kojoj su. nije kazali te. koji æe tu znamenitu i znaèajnu izlo b u kasnije ovako ocijeniti: Umjetnici s Vlahom Bukovcem. Aleksa Bjeli . èemu j< prisustvovao sav kulturni Zagreb. kako su to kronièari zapisali. J asne Helene Mencer. dakako. ali lijepu.ce (danas Preradovi-æeva). dakako. bilo je Kuhaèevih istomi ljenika. specijalnost. na Beè i li neki drugi grad Habsbur ke Monarhije. ali je najstarija i najznaèajnija pozornica hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti. gdje j e poslu ila kao Hrvatski paviljon. nakon vi e puta ponovljenih izbora. prosinca 1898. Umjetnièki paviljon sveèano je otvoren 15. brojkama potkrijepiv i znaèaj izlo be. Umjetnièki paviljon./04. dopremljena s Milenijske izlo be u Pe ti. koji je svoju bro uricu. Èitav se dan ljuljali valovi svijeta po sveèanim dvoranama Umjetnièkog paviljona.. I na samoj izlo bi. dr. patetièno nazvao poslanicom umjetnièkim seces ionistima i knji evnim dekadentima. ti skanu u vlastitoj nakladi (Anarkinja). koja podsjeæa. st udentica (55. domoljublje i ina plemenita èuvst va i svojstva. da joj i èupa iz srca smisao za moral. prof. Zagrebaèko sveuèili te sve do 1901. Gradnja kazali ta bila im je. Nije ni èudo. ma koje su mladi. Glavni oponent Franjo Kuhaè i njegovi istomi ljenici u meðuvremenu su pokopani u zabor av. sudjelovali i mladi knji evni ci. a do dana dana njega ive (svojim djelima) sudionici prve izlo be u tom zagrebaèkom .034). Jedino je Medicinski fakultet otvoren znatno kas nije. 80 razglednica s kupolom M noge su zagrebaèke vizure poslu ile za razglednice. koja je tu ostala sve do gradnje nove tvornièke zgrade u Klaiæevoj (nekad Tvornièka ulica). dodu e. te ko da j( netko mogao i zamisliti da æe jednog dana na èak 3: zagrebaèka fakulteta i akademije (podatak uzet iz nas tavne godine 2003. naime.. i to na Salati. Konstrukcija je. bolnici. istinitu. jo prije izlo b e. Predbacuju im neukost i mediokritet stvo. Novoj struji mladih likovnjaka i knji evnika Kuh aè u svom pamfletu u lipnju 1898. o zivotvo-rismo svoja ma tanja i sanje.

Vlaho Bukovac.000 korisnika. otvorila vrata tek 1988. znanstvenika.) govori o vi e od 2. kultura i pisana/tiskana povijest j ednog naroda na jednom mjestu. meðu kojima ima i nekih koji datiraju èak iz 11. Njezin zaèetak spominje 1607-. lusteri. kao i inozemna literatura o Hrvatskoj i Hrvat ima. g. vi-tra i.? Zatim: crkvena t i ina. bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja knjiga.hramu umjetnosti . Kriterij nabave knjiga obavezni su primjerci knjiga koje su napisali ili tiskali Hrvati. kad su s e isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i Gimnazijom. Prenatrpanost i prezasiæenost knji nice na Maruliæevu trgu. I 88 52. od èega je 66 kilometara knjiga. Slava Ra kaj. umjetnika. podsjetimo se na trenutak duge povijesti te na e èuva rice pismenosti. knjige. nacionalna pismenost. naviru uvijek iste. U trezorima knji nice èuvaju se rijetke i dragocjene knjige.j nici je 320. Sada kad smo veæ u novoj zgradi. Oton Ivekoviæ. svodovi.. 1111 koncertna dvorana »lisinski« Koncertna dvorana »Lisinski« upisala je Zagreb na kartu europskih i svjetskih glazbe nih metropola. katedrala pameti.729 (2005. t e grafièka zbirka koju su osnovali slikari grafièari Menci Clement Crnèiæ. knji n ica imala posebnu dvoranu s knjigama. rukovodeæi s e pritom potrebama svih sveuèili ta u Hrvatskoj. prve zgrade koja je u Zagr ebu graðena za knji nicu. gdje nasumce. a virtualnih posjeta je 446.. upoznati mnoge nacionalne orkestre. a 48 kilometara periodike. posjet Knji .. Klement Menci Crnèiæ. osjeæaj trajanja.. 84 nnr ¦i ii ii ¦i u ii ii ii u JI JI11 nacionalna i sveuèili na knji nica Kolike su generacije intelektualaca. otkako je Dvorana p rije 34 godine (1973. imala je prigodu i èast kod kuæe. èime se obavlja funkcija nacionalne knji nice. a ostaje zapisano da je prije 1645.. koja je ukupno 93 godine u svijesti i u svakodnevnom prakticira nju svih pismenih stanovnika grada i dr ave. police i vitrine doslovno su p ucale od rastuæeg knji nog obilja. sto ljeæa. crtarije. o tvorenoj 1913. originali rukopisnih knjiga i ostala rukopisna graða neprocjenjive vrijedn osti. predviðenoj za petsto tisuæa svezaka.5 milijuna svezaka na 114 kilometara polica. Sveuèili na uloga knji nice ispunjava se nabavkom inozemne znanstvene i struène literature. i to u . Tu je pohranjena i Metro-politana knji nica zagrebaèke Nadbiskupije od pedeset i pet tisuæa svezaka i rukopisa. knjige. A tu je i zbirka zemljopisnih karata (ima i rukopisnih karata!) i atlasa.. Uvijek znati eljna i zahvalna zagrebaèka publika. Tomislav Kriz man i Ljubo Babiæ. u hrv atskoj metropoli..) sveèano otvorila vrata. Upisanih korisnika: 17. knji nièara i pravila o èuvanju i posuðivanju knji ga. komunicirati. U toj staroj ljepotici (arhitekt iz doba secesije Rudolf Lubinski). neizgovorene rijeèi: sece sija. sastave i soliste. Bela Ciko -Sesija. Ozbil jnije se o tome poèinje razgovarati ranih osamdesetih pro log stoljeæa. Robert Frange Mihanoviæ. Viktor Kovaèiæ. To je otprilike to to posjetitelja iznova uvijek iznova obuzima za svakog posjeta staroj Nacionalnoj i sveuèili noj knji nici to je ono to se mo e nazvati re-spektom i au toritetom. Zat vorena spremi ta i pokretni regali dugi su 110. nameæu u gradu razgovor o gradnji nove. Ksaver Sandor Dalski. knjige. d. same od sebe. da bi nova. . veæe i funkcionalnije zgrade..000. Od tada dat iraju podaci o prvim upisanim knjigama. 87 volite li zagreb? Dana nji fond knjiga (podaci iz 2001. stolne svjetiljke. studenata i knjigo ljubaca opæe prakse sa strahopo tovanjem ulazile u staru secesijsku zgradu na Maruliæe vu trgu.000 metara. Nacionalna i sveuèili na knji nica na Aveniji Hrvatsk e bratske zajednice 4 ima vlastitu internet-sku stranicu i s njom se putem Inter neta mo e izravno . da na nja zgrada na Aveniji Hrvatske bratske zajednice.).

do avangarde. arh. Jose Carerras. ciri ki. ali je zato imao. poput moskovskog Bolj oj teatra i milanske Scalle. Mataèiæ. niti je mogao biti. dugogodi nji i uspje ni ravnatelj Dvorane (kojeg uspje no nasljeduje aktualn i Lovro Lisièiæ). kao to su BBC.. U bogatoj ponudi Dvorane »Lisinski« pred zagrebaèkom publikom zasjale su najsjajnije z vijezde svjetskog i europskog glazbenog neba. navi e i najze-lenije. Ivo Pogore-liæ.. vole n azivati »hrvatski Carnegie Hali« (projektant in . I tako to traje dok traje Maksimir. pojedinaènih i skupnih. Ali malo gdje je Europa u njemu kao u gradskom parku Maksimir. salzbu ki. dakak o. prosinca 1973. progla ena su i èetvoric a poèasnih èlanova Koncertne dvora ne »Vatroslav Lisinski«.. Mladen Ba iæ. za vrijeme graðo naèelnika Ive Vrhovca. Pa vica Gvoz-diæ. kao to su pijanisti Svjatoslav Rich ter. vionilisti Uto Ughi i Henrvk Szervng. nije uvijek imao. Za tridesetu obljetnicu 2003. Maksimir. 91 volite li zagreb? imala je dug i trnovit put od zamisli do dovr enja. pet-rogradski. I na jdu e u jednom komadu: 212 godina! Vi e od dva stoljeæa. od klasike. Tomislav Neraliæ. estrade i rocka do folklora. koji je i osob no pridonio nje nom dovr enju. Marijan Haberle). Beèki. za malen grad na dvama susjednim bre u . koju. Jurica Murai . RAI i dr. Lazar Berman ili Vladimir Ashke-nazy. j 92 maksimir Kao stari europski grad. ansone. niti danas ima. Trnjanska dvorana. Ivo Rob agrebaèki solisti. te pjevaèke megazvi jezde. pa od jazza. potom Èe ka i Izraelska filharmonija. Nada Puttar Gold. te mnogi drugi. èelisti Mistislav Rostropoviè i Mischa Maiskv. Milan Horvat. Od domaæih glazbenika nema znaèajnijeg imena koje u »Lisinskome« nije nastupilo. pa samim tim i cijele Hrvatske. Gilbert Becaut i Charles Aznavour. hels in ki. to zbog vjeène novèane oskudice (iako je posrijedi nacionalna insti tucija. To s u legendarni Lovro pl. Zubi na Mehte. \ Dvorana »Lisinski« nije samo nacionalni hram glazbe. londonski. Zagreb sudjeluje u uku pnoj europskoj parkovnoj kulturi. Zagrebaèki kvartet i dr. Dosad bilje i vi e od deset tisuæa konce rata i vi e od deset milijuna posjetitelja. to je podatak svakako vrijedan pozornosti. i ima. Piero Capupuccilli. najuglednije mjesto na karti europskih park ova. ona je i jedini ca vrijednosne mjere cjelokupnog nacionalnog kulturnog i dru tvenog ivota.ina. sa simfonièarima i baletnim grupama. ostavljali su svoj trag u Zagrebu. i to u rasponu od klasike. Los Angeles Phil-ha rmonic Orchestar i dr. pa svjetska kraljica jazza Ella Fitzgerald. Odluka o njenoj gradnji donije ta je jo daleke 1957. Dmitrija Kitaenka. Bo ko Petroviæ. jazza. strasbur ki. premd a isprva park nije bio. To v i e to je posrijedi najveæi i najstariji gradski park na jugu Europe. Ju nokorej-ska opera. Dunja Vejzoviæ. kao to su Luciano Pavaro tti. To su proslavljeni dirigent Lovro. Jer sve to se dogodilo ili se dogaða u »Lisinskome« samim tim dobiv a na te ini i ugledu. Ona je tu u njemu najdublje. kao i svjetska rock zvijezda Nick Cav e. Josip Gostiè. Vladimir Ru djak. pa Milan Sachs. nego i preko eljeznièke pruge. Francuski nacionalni o rkestar. a gradnja se otez ala i odugovlaèila. Kirila Kondra. to zbog posljedica katastrofalne po plave 1964. pl. berlinski. i Kurta Masura. Vrata æe ipal sveèano otvoriti 29. Spomenimo samo imena koja su u svijet pronijela glas na eg grada. toliko je on zanimljiv i popu laran u planu i programu brojnih posjetitelja grada. ansone do rocka. turis ta i poslovnih ljudi. svojevrs ni statusni simbol. moskovski simfonièari. Zagreb nam Europu i njen duh oslikava na razlièite naèine i na razlièitim svojim dijelovima i stranama.naj irem rasponu. za vrijeme gradonaèelnika Veèeslava Holjevca. domaæih i stranih. Ru a Pospi Baldani. Mataèiæ i Milan Horvat. iznimno mjesto u ivotu ovoga grada i njegovih graðana . te programski di rektor Dvorane Igor Kuljeriæ i Ivo Vuljeviæ. Koliko Maksimir posjeæuju i u njemu borave Zagrepèani. kad se Sava razl ila ne samo preko njezin gradili ta. orkestri proslavljenih kazali ta i opernih kuæa. reprezentacija francuske ansone Juliette Greco. dakle. zbog originalnog projekta i vrhunske akustiènosti. dirigenti poput Lorina Maazela. te orkestri nacionalnih televizijskih postaja. Marija Radev. Leo Nucci i Peter Schreier. I opæenito je izniman i va an kao civilizacijska i tradicijska konstanta u ivotu hr vatske metropole. Grad je sam financira).

za Maksimir nastupa zlatno razdoblje. to staro savsko plovilo odvezao u povijest. sagraðeni putevi. na Kaptolu slavi zlatni pir. èime i zagrebaèka biskupija prera sta u nadbiskupiju. Ime Maksimir dobiva po svome osnivaèu. Bellevue. Ljetnikovac. temeljito raskrèiti i oèistiti. s puno ara (i novca) baca na ureðenje maksimirskog perivoja. da bi na kon njegove smrti parku bilo vraæeno staro ime. nego zbog imena.. Usporedba se mo e uspostaviti u odnosu s kasnijom Hauli kovom erom. taj je zagrebaèki park. a koliko samo uljuðeni umski proplanak uz korito potoka Bliznec. ono to je milijunskom gradu i nacionalnoj metropoli d anas. u èast svoga preporoditelja prekr ten u Jurju Ves ili Jurjevac (dao sagraditi crkvici sv. podignuti paviljoni (Paviljoi Jeka. gdje i danas). Juraj Haulik. stoljeæa. u reðene livade i proplanci. postavljen kipovi. mo e se s punim opravdanjem nazvati velikom preobra zbom Maksimira. odmori ta. po kojem ga danas poznajemo. zapre na kola. pa se. Ali n< zb og Maksimilijana Vrhovca.« (dr. kojega æe u meðuvreme nu Papa unaprijediti u prvog zagrebaèkog nadbiskupa. tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak su i znojno èelo tu naðite mira odmora i odaha svojim brigama«. U tom vremenskom odsjeèku je ostvario najvelièanstve-niji pothvat vr tne kulture u Hrvata. Ki o bran. pravo remek-djelo vrtne umjetnosti. Dolaskom Haulika na Kaptol .-1843.Kaptolu i Gradecu. stvorio Maksimir. roðenjem Slovak. Kasnije pre mje ten. dav i oblik romantiènom en gleskom (pejsa nom) perivoju. paviljon na Veliko j li vadi). s kojej maèem zamahuje na zmiju. Pogled na skelu podsjeæao je na scenografiju ratnog ilegalnog Zagreba. Na prostoru biskupske ume od 385 jutara iskrèeni su golemi prostori. Igor Gosti). vodotokovi i mostovi. na alost. k oji se drznuo umu na sjeveroistoènim obroncima Medvednice. zagrebaèku biskupiju vodi biskup Aleksandar Alagoviæ. u znatno iskvar enom obliku.trg pa na zapadnu stranu HNK. a moja je du no st da u njoj izgradim putove i da ih predam vama. ili maksimaln mir. te obavezno neko uniformirano lice. Vidikovac (Kiosk). Brezova koliba. 95 volite li zagreb? Prije dolaska u Zagreb. Kad vas izmuèi te ki rad. Izmeðu biskupa Vrhovca (1826. a koji æe za nadbiskupov. z. pro ireno i preureðeno Donje (p rvo) jezerc dovr eno Drugo jezero. i rika divljih egzotiènih zvijeri. nije toliko bitno. Samorodna hrastova uma obogaæena je egzotima. koji je prepu ten i zapu ten. Mirna koliba. Maksimir kao maks i-mir. te prepasati puteljcima s odmori tima na kojima su k lupe i sjenice doèekivale prve goste. »Vremensko razdoblje 1838. Svi carska kuæa. kad brig e izmore du e va e. koji oèito nema smisla ni interesa za Ma ksimir. uz korito potoka Bliznec . otvara njem Mosta slobode. ivota stajati na glavnom ulazu u park. igre rijeèi. a godinu ka snije umire. Koliko je to u to doba bio park u klasiènom smislu rijeèi. koji je. kad u park (za graðo naèelnika Vjekoslava Heinzela) uselja va Zoolo ki vrt Posljednji put Maksimir je temeljitije ureðen 1987. turopoljske ku -mice s ko arama svje eg povræa ili velikim kantama s mlijekom. biskup Vrhovac tako ureðeni park Zagrepèanima sveèano predaje na uporabu ovim rijeèima (prema fikciji Marije Juriæ Zagorke Republikanci): »Narode! Braæo moja! Priroda. vrijeme odr ava nja Univerzijade u Zagrebu. koji je od Maksimir. Maksimirski mir od 1925. Jurja na konju. posebice u hortikulturi.Strossmaverov . Podignuti su brojni graðevin ski objekti: Glavna ulazna vrata i Koliba za goste. vjeèni vrtlar. est godina provodi u Beèu. Potkraj mjeseca travnja 1794. polovni to polino ili polukamion. zasadila je ovu umu i lugove. uz duho vno poslanstvo. kaptolskom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. H ram prirode. rijeèi tj. Za vrijeme Jurja Haulika. raz viv i tamo vrlo visoke estetske standarde. kakvog barem u osnovi znamo i da nas. staze. 96 trnjanska skela Stariji Zagrepèani sjeæaju se posljednjeg vozaèa Trnjanske skele Jure. najprije na Akademièki . Vratar ska kuæi ca. Sve to se danas mo e vi . Narodni hram. pokopan u katedrali) i prvog zagrebaèkog nadbiskupa Haulika.ljcima . naru avaju tek glasanj. Jurja i od kipara Antona Ferk orna naruèio monu mentalni cinèani spomenik sv. niti mo e imalo umanjiti r evolucionarnu ideju i sam pionirski poèetak zagrebaèke parkovne kulture biskupa Vrho v-ca i njegova 18.. biciklisti. glorijet kod Ljetnikovca.

inaèe financijski struènjak. Za razliku od restorana. Mo da je upravo po njemu ta drvena splav u Trnju i nazvana Kraljevskim brodom. koji je u zagrebaèkoj ponudi imao kratku povijest. tj. gdje je danas stara zgrada Nacionalne i sveuèili ne biblioteke. tada njeg profesora botanike na Zagrebaèkom sveuèili tu. Cak su i dizajn jelovnika postavili u funkciju sjeæanja na tu prastaru zagrebaèku instituciju. Biljno-geografske skupine nalaze se u zapadnom dijelu vrta. koji su pro li najbolje konobarske kole. onoj na zapadnoj strani . meðutim. a njome se. Dubrovnik i Gradski podrum.. Drveæe i grmlje svrstano je na parcelama po tzv. kao to znamo. a zala u se za to da se pomakne jo prema jugu. a u raspravama se èuju razlièita mi ljenja. zidove kojega su ukrasili uveæanim Cajzekovim fotografija ma trnjanske skele. a tu se prvi put poèinje igrati i hokej na ledu. filogenetsko-siste-matskoj srodnosti. na koje se nadovezuje cvjetni parter oblikovan u francus kom stilu. mor a odstupiti. Na kormilu grada je Nikol a Badovinac. 101 volite li zagreb? Istoèniji je dio poznat po dva jezera.). na alost. U sredi nje m su dijelu staklenici. koji je svojom slavnom Zlatnom bulom 1242. drugi se tome protive. a za ulazak u grad plaæali su kraljevsk i danak. a mo da je tako kr tena i po nekom drugom kralju. Leo Honigsberg i Julio Deutsch. vozio èak i kralj Be la IV. na tada njem krajnjem jugu grada. a u blizini su i bazeni s vodenim biljem. teret (u posljednje vrijeme i automobile) vi e od sedam stotina godina. zapravo malo istoènije. Tako je 1343.). obrasla bujnim vodenim biljkama. u zabora .djeti na veæ malko po utjelim fotografijama zagrebaèkog fotografa Pavla Cajzeka. a sve okolo su jo bile livade. Ona je na mjestu dana njeg Mosta slob ode. Osim brodarine. Najveæi dio vrta.7 hektara povr ine. Jedni su za to da se gradi na mjestu gdje je i sagraðen (1891. 99 botanièki vrt Botanièki vrt otvoren je ujesen 1889. zimi su se na e bake i djedovi klizali. prevozila ljude. skelom su u Zagr eb razni trgovci i obrtnici dovozili robu. Kraljevski brod dobio i prvog takmaca na Savi. Kao estoki opozicionar i protivnik Khuena. te k upali te na Savi. na Savici s u otvorili restoran »Skela«. oblikovan je u pejza nom s tilu. koji se prostire na 4. Na jednoj od njih. Botanièki vrt je osnovan zaslugom Antuna Hein-zela. kako bi ostal o vi e prostora za daljnje irenje grada prema Savi. godine. Njegova je rijeè takoðer va na za dodjeljivanje zemlji ta na Sajmi tu za radnju kazali ta. zatim ureduje i otvara produ etak Palmotiæeve. koji su od nje imali vi estru ku korist. kako se u cijeloj svojoj dugoj povijesti naz iva. a dvojica mladih zagrebaèkih arhitekata. zatim Kulmerova palaèa na Zrinskome trgu i Uèiteljski dom na Sajmi nom trgu. gradonaèelnik Nikola Badovinac 1889. navodno. i crkvene su po eljele svoj brod i svoj prihod. umro je Ivan Kukuljeviæ Sak-cinski i pokopan u arkadi Iliraca na Mir ogoju. Restoran »Skela« do ivio je s vremenom sudbinu prave Skele pao je. Kao i nazive jela »skelarski odrezak« i »kraljevski bro d«. koji je dao probiti Bo koviæevu ulicu i tako p ovezati Zrinjevac s Petrinjskom. Sa svojih èetr desetak tisuæa stanovnika Zagreb je sezao tek do Kemijskog laboratorija (podignut 1884. premda je meðu gradskim zastupnicima dosta onih kojima se èinilo da bi novo kazali te trebalo graditi vi e centru grada. koja je naplaæivana za dr avnu blagajnu. a i njihove ene su iskuhale i ispekle zanat u kuhinjama zagrebaèkih hotela. proradila je uspinjaèa u Bregovitoj ulici. o potrebi njegove gradnje tek se raspravlja. Pouèene iskustvom svjetovnih vlasti. jer je zbog svoga gospodarsko g i strate kog znaèenja uvijek bila u vlasni tvu kraljeva. a nadzor nad radovima je vodio nadvrtlar. osnivaju projektantsko-gradevinsko p oduzeæe. Iste godine kad i Botanièki vrt. Trnjan ska skela ima. Vode se razgovori o uvoðenju konjskog tramvaja. proglasi o Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Obrtna ko la na Sajmi nom trgu progla ena je zemaljskim zavodom. meðu kojima . koje æe u kasnijoj gradnji grada imati va nu ulogu. dovr ena Ga-vellina kuæa na Jelaèiæe u trgu (dana nja estica). U dru goj polovici osamdesetih dvojica zagrebaèkih ugostitelja (Jo a Ne-koksa i Francek Ko lar). Glavnoga kolo dvora jo nema. vi e nego dugu povijest. stoku. Ceh Viteslav Durcha nek.

nije sjetio kak o se engleske (i jo mnogi druge) medije. te nasljednic e stare Jugoslavije. arenilo velesajam-skih povi ljona s obiljem arenih prospekata i kataloga bila je glavna atrakcija i nama Zagrepèanima. ni novi paviljoni. pripada Filozofskom fakultetu. a pos lije. za izlagaèe i posjetitelje otvorit æe vrata 1947. koja sve ove puste godine viri iz maloga d epa cijelog svijeta. i tako su mu izum i prezime postali planetarno popularni svakako je od svog grada zaslu io vi e od skrom . Kao to nas se uvijek iznova doimaju podaci o velièini tog modernog velesajamskog grada preko Save. Takav izumitelj koji je svijet zadu io svojim epohalnim izumom. Dojmila bi nas se jo poneka brojka o tim meðunarodnim transakcijama. zataknuto uredno u d ep i prièvr æeno. nisu vi e bili dovoljni. a s tom èudesnom napravom svijet je prihvatio i njegovo prezime. sa Zagrebaèkim zborom (od 19 09. kao i mnogim ðaèkim i sindikalnim ekskur zijama. na sugraðanin s Trga kralja Tomislava broj 17 Sla oljub Penkala. I strani novinari. subm editeranske. da bi posjetile i do ivjele tu na jveæu i naj areniju atrakciju na ju noj obali Save. u sastavu je Prirodoslovno-matematièkog fa-l kulteta. na kojima sudjeluje vi e od sedam tisuæa izlagaèa iz zemlje i inozemstva. u sklopu istoga zavoda. Tih pedesetih.. prvi put pod dana njim imenom. I do ivjeli smo da nas. svakako je najveæi i najznaèajniji u jugoistoènoj E vropi. A to se od gostolju bivih i pristojnih domaæina i oèekuje. Jedino se nitko. obj avljena u velesajam-skom biltenu ili javnim medijima.j 102 zagrebaèki velesajam Nastavljajuæi se na dugu zagrebaèku tradiciju sajmovanja. gdje se sklapaju unosn i poslovi.000 èetvornih metara zatvorenog sajamskog prostora. Botanièki vrt. Isprva je Botanièki vrt bio u sastavu Botanièko-fi-ziolo kog zavoda pri Sveuèili tu. koji napok on poèinju otkrivati i na grad. kao i ezdesetih godina. a zahvaljujuæi z alaganju tada njeg predsjednika Gradskog narodnog odbora Ve-æeslava Holjevca. U sjevernom dijelu vrta je kamenjar s razlièitim biljnim vr stama stranoga porijekla. tako da se m ogu odr avati sajamske priredbe i u zimskim mjesecima. a mnogi ni putovni ce. samo g odinu dana kasnije sveèano je otvoren novi Zagrebaèki velesajam. Posljednji koji su nas otkrili lo ndonski su mediji. eto. nema v eze s engleskom rijeèi »pen« (pero). A kako je raslo sve veæe zanimanje i zlagaèa iz zemlje i svijeta. a sa svojih 125 godina postojanja i jedan od najstarijih. koji su iz godine u godinu nicali s jedne i druge strane tramvajske pruge. nego da je to popularno pisalo . kako se k a e. ta kultna teh nièka olovka. alpske i drugih zona. Zagre baèki su im turistièki djelatnici odmah na tome javno zahvalili. I pronalaze u njemu zanimljivih stvari i sadr aja zbo g kojih Zagreb vrijedi posjetiti. na livadi gdje je danas Mariæeva ulica). poslovni svijet. hladni i u toglj eni Englezi. od èega je 180. na Savskoj cesti. kako vole reæi. na sva usta hvale kao lijep grad i europsku metropolu koja strancim a ima to pokazati i svojim èitateljima sugeriraju da Zagreb posjete i da bi se kod nas mogli dobro osjeæati. I posjeæivati. Zagrebaèki velesajam godi nje p rireðuje 25 specijaliziranih priredbi. kad nam je sivilo bila osnovna boja svakodnevice. Tek od 1946. 105 penkala Kako smo postali i formalno nacionalna metropola. Moglo im se kroz dolièno spomen-obilje je ili spomenik na istaknutom mjestu u gradu dati do znanja kako penkala. struènjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. ali bolje ikad nego nikad. kao krunom izlo benog sajmi nog prostora s izlo benim paviljonima starih Zagrepèana jo za vrijeme Austrougarske.se osobito istièe lotos. turisti. na mjestu dana nje g Studentskog doma i nasuprot Tehnièkom muzeju. S gradnjom sada njeg izlo benog prostora preko Save zapoèinje se 1955. Trebalo im je dugo. i ti. . to se opæenito misli.000 èetvornih metara bruto sajamske pov r ine. Danas se Z agrebaèki velesajam prote e na prostoru od 505. Zagreb sve èe æe i u sve veæem broju p osjeæuju strani diplomati. Zagrebaèki velesajam s vremenom post aje ono to mu je i temeljna svrha i namjena meðunarodna smotra gospodarskih dostign uæa i mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. sa svojih desetak tisuæa razlièitih biljnih vrsta iz mediteranske. koji u posljednje vrijeme sve èe æe obilaze Za greb. I svoje sunarodnjake (Sundav Times i jo neki) nagovaraju da nas posjete. meðunarodni Zagrebaèki velesajam. kad jo nismo imali televizore i automobile. moglo i dodatno impresionirati. a kroz izlo bene prostore godi nje proðe oko milijun posjetit elja. ni ovaj put. koje su iz provincije dolazile u Zagreb.

slikar Ivan Zasche. s penkalom za uhom. I to s onim famoznim dr aèem iliti knipso m. eto. Uz penkalu. volimo tepati kako je najzagrebaèkiji. odu ili. Za Haul ikom je u Zagreb i u Maksimir do ao i Haulikov zemljak. to æe reæi da je biskupu pekao kolaèe. Poznato je. zahvaljujuæi na e m sugraðaninu. ali ubrzo je prihvaæena u svijetu i kao rijetko uspjela reklamna poruka. koja se u Zagreb doselila iz Èe ke. Pjesnikov otac Aloj zije Senoa do ao je u Zagreb na poziv biskupa Alagoviæa. Tako nam Pommer (èak iz Danske) ostavlja fotografiju sveèanog otkriæa spomenika banu Jelaèiæu 1866. A ove je godine i razlog vi e za to. nikako da proviri spomenik Penkali i penkali! 108 grad u gradonaèelnièkom lancu zagrebaèki gradonaèelnici . a svjetske novine na raznim jezicima raspisale su se o toj »èudnoj olovci. kojim je. tako da nikad nije nauèio hrvatski. koji. iljata nosa i golemih u iju. August Senoa. naime. u ovom sluèaju fotosvjedoèan-stva o svom gradu.. veæ se godinama u Zagrebu prièa. Hiihn (dolazi iz Tirigije) seriju fotografija Kaptola sa staro m baroknom katedralom. veliki svijet krenula upr avo iz malog Zagreba«. Od tada pa sve do danas. kojem je slu io kao vrlo cije njeni i dobro plaæeni sladopak. I prvi zagrebaèki fotografi Franjo Pommer. Èim je krenuo u masovniju proizvodnju. sijeènja 1906. . k oji je dao sagraditi upravo Slavoljub Penkala. i to u svoje ime i u ime cijeloga svij eta. pod patentnim brojem 36946. osvojila je Zagr epèane. roðenjem bio Slovak. tek je prva generacij a Zagrepèana u obitelji Senoa. Taj njegov epohalni izum i patent. Velemajstor za kol aèe Senoa-otac.. ne bez razloga. sve vi e privlaèi strane turiste. prenos io na pokoljenja.. otac penkale. toèno sto godina kako je Zagrepèanin Slavoljub Penkala patentirao to svoje otkriæe tehnièku olovku. pa narud be u Zagreb poèinju pljustati sa svih strana. A kad smo veæ sa starim Senoom na Kaptolu. A to je utoliko za nas va no to sm kao mali narod skloni sami sebe podcijeniti. Pogotovo to mu je ploèu postavio Zag ebaèki zrakoplovni savez kao svom vi e nego zaslu nom èlanu. ostavio i album litografija »Jurja ves«. ing. ma kar i skromno. bio je. u cijelom se svijetu penkale. Èak i pisac kojem. koji je penkalom ispisao svoju stoljetnu povijest? O spomeniku Penkali. ni ne sluteæi kako je penkala u tzv. prvi zagrebaèki kardinal i zagrebaèki dobroèinitelj. koji j e Zagrepèanima. 107 volite li zagreb? Navr ilo se.« Isprva je svoje tehnièke olovke Penkala proizvodio u vlastitoj nevelikoj radionici u Ulici Marije Valerije 3 (danas Pra ka). patentiran kod Ugarskog kraljevskog ureda 2 4. navodno. Toèno sto godina. 1909. koji su kao pravi Zagrepèani ostavili traga. Boris Puhlovski. uz ostalo. dakle. i uvijek je jednaka i prikladna za svaku ruku. A i polijetanje i slijetanje obavljeno je na na em prvom aerodromu na Crnomercu. a njegov originalni za titni znak . Penkalin izum je smjesta osvojio svijet. ist ina.ne spomen-ploèe na proèelju njegove zrinjevaèke kuæe. koji je njegov sin. dvosjed. Zagrebaèki su mu se zrakoplovci.smije n a glava. Penkala je izumio i nalivpero. konstruirao i prvi na zrakoplov. slab u uèenju hrvatskog jezika. Julije Hiihn i Ivan Standl su stranci. poletio. nalivpera i kemijske olovke nose prièvr æen e za vanjski ili unutarnji d ep. Zagrepèanin Penkala viri iz d epa cijelog svijeta. u svoj njegovoj rasko i.mandati i ljudi otvorena vrata na gradskom grbu Zagreb je kroz cijelu povijest bio otvoren grad i Zagrepèani su oduvijek prihvaæali strance. u kojoj spominje «kako se na i iseljenici i p ovratnici iz velikog svijeta vraæaju u Zagreb i svojoj djeci i prijateljima donose na poklon penkale. rje ava zabludu u kojoj veæina svijeta j o i danas ivi da penkala dolazi od rijeèi pen pero. za jedno s prvim hrvatskim profesionalnim pilotom (Dragutin Novak). ostaviv i svom Zagrebu jedan od najveæih s rednjoeuropskih spomenika hortikulture park Maksimir. Primjer i prilog tome daje autor k njige o Penkali. zemlju izuma. èak i Ameriku. k oju ne treba o triti. a utor najèitanijeg romana iz povijesti Zagreba. da je taj svestran i izumitelj. koja je pod njegovim prezimenom zavladala svijetom . A i ostali sugraðani. hrvatski pisac. naime. kojim bi se nalivpero prièvrstilo za d ep. A u njegovu gradu. prisjetimo se da je Juraj Haulik. naravno.

Prvi kazali ni kritièar u pokretu mladih na r azmeðu stoljeæa.. uz ostalo. Moravci. Generacijski mu bliska spisateljica Zofka Kveder. ali mnogi od njih. Tek kad se te godine spajaju u je dinstveni grad (zasluga za to pripisuje se banu Jelaèiæu). dolazi iz Njem aèke. Za prvog zagrebaèkog kavanara imenom Valentiu s Horro zna se da je pravo graðanstva dobio 1756. kao i Samoborac Ferdo Livadiæ. Vladimir Lunaèek iz mje ovitog je braka: ot ac Ceh.ple-j meniti od Zagreb grada. Godi nja plaæa prvog èovjeka Grada bila je 2000 srebrnih forinti. na alost. Èak i jedan od najuspje nijih gradonaèelnika. Stranci su u Zagreb dolazili dili ansama. 113 volite li zagreb? Prve hrvatske opere »Ljubav i zloba« i »Porin«. Razlog tome je to su Kaptol i Gradec sve do 1850.. Matije Mrazoviæa. svibnja 1851. koju su njegove kæeri vodile sve do ranih sedamdesetih dvadesetog stoljeæa. do 1904. »Kraljevskim br odom». takoðer su djelo stranca.. Obrtna kola (Muzej z a umjetnost i obrt) itd. \ 114 A A A A A A A A ^fc ^fe ^Sfc ^fc ^fe ^fc T I gradonaèelnici Ovaj stari grad. koja je pokrenula prvi enski list enski svijet. Gra-j donaèelnik Mo inski (sam izabr ao fonetski oblik pisanja svog prezimena) ugradio je svoje ime u temelje modern oga Zagreba na razmeðu stoljeæa. najprije pod atorima. Belgijanci. urednik i feljtonist Obzora. Ivana K ukuljeviæa Sak-cinskog. Hermanna Bollea. napredovali i rasli. Nijemci. Prvostolnica. Mnogi su do li da bi tu ostali i postali Zagrepèani . a zauzvrat jej ime Zagreba nosio u svom plemiækom pre dikatu . Za sve to su gradonaèel . najtu nije svjedoèanstvo Zag reb u vrijeme katastrofalnog potresa 1880. koji su svoje kavane.) Adolf Mo inskv. gdje je i roðen (u Kolnu 1845-). zagrebaèki je odvjetnik. Prvi zagrebaèki tancmajstor i baletni me tar Pietro Coronelli. a èemu su kroz povij est pridonosili i stranci. A veæina su bili Austrijanci. prozvanim Hrvatska moderna. ime kojega se spominje veæ 1093. Prva kazali na nagrada prozvana je upravo po Demetru (Krle a je osvaja dva puta). Biv i gradski sudac. Strossmavera. roðenjem je Slovenka. izvode se u Zagrebu po libretu Dimitrija Demetra. ali sada kao gradonaèelnik. koji æe najdulje slikati Zagreb. koji na poziv grofa A mbrozija Vraniczanvja dolazi u Zagreb 1859. Najzapo-slenij i i najizvoðenji arhitekt nakon zloglasnoga potresa u Zagrebu 1880. pa su mnogi nara taji Zagrepèana tu nauèili prve plesne pokrete. a porijeklom je Francuz. i vlakom. ali se ne zna njegovo toèno porij eklo. j ednoglasno æe biti izabran na èelo objedinjenog grada. ovisno o politièkim prilikama u svijetu i europskom okru enju. kako se nekoæ nazivala skela preko Save.. iskustvo i znanje (razni zanatlije. Hrvatska i njezin glavni grad ne samo da nikad nisu propali. otvorili na Harmici. kaptolska katedrala. relativno kasno dobiva prvog gr adonaèelnika. s najdu im stan em u cjelokupnoj povijest i te institucije gradske vlasti (od 1892. roðen je u Veneciji. pun je planova za boljitak i razvit ak grada.. bio je Slavo-! nac porijeklom iz poljske plemenita ke obitelji. intelek tualci) i kapital (poduzetnici).. ali i prve portrete poznatih i ugled nih ljudi . a majka Srpkinja. a od 1862. kojem je otac bio grèki trgovac. Kam auf je idejni zaèetnik mnogih gradskih akcija. svi su bili mahom stranci. Dolazili su don oseæi sobom robu (trgovci). Janko Kamauf. dugogodi nji kritièar. a po novome gradonaèelnik.a Standl (Èeh). posljednji sudac Gradeca.. Lunaèek je stup zagrebaèkog novinarstva na poèetku dvadeseto g stoljeæa. ostaju samo na papiru. Coronelli je u Zagrebu osnovao prvu privatnu kolu plesa i lijepog pona anja. roðen nekoliko kuæa od Kamenitih vrata. kako se prema Zlatnoj buli iz 1242.Senoe. I prvi zagrebaèki kavanari. Za prvog gradonaèelnika jednoglasno je izabran 1 5. da bi njegovu kæer Klotildu pouèavao ple su. koji je skladao glazbu za poznatu Gaj evu budnicu »Jo Hrvatska nij propala«. Spominje se da je do ao »negdje iz Europe«. na Gradecu zove prvi èovjek gradske uprave. nego su vi e ili manj e. potom arkade na Mirogoju. umjetnici. mladog virtuoza na violini Franje Kre me. administrativno raz jedinjeni i ive kao dvije zasebne jurisdikcije.

1880. a nasuprot. inaèe fi-j nancijski struènjak. ima pone to i istine. do 1885. koji je. a 1866. Na sjevernoj strani Jelaèiæeva t rga poèinju nicati reprezentativne palaèe. Jedna se odr ala do na ih dana (na dana njem broju 15). kad na dnevni red dolazi uvoðenje 117 volite li zagreb? prvog vodovoda.-: Kamaufa. uz ostalo. Njih dvojica imaju vi e toga zajednièkog . u posjedu dviju palaèa na ju noj strani Jelaèiæeva trga. Adolf Mo inski te dr. Njegovo je djelo. Dragutin Ceku i Pavao Hatz). kome je u karijeri pomogao njegov zemljak iz Novog Vinodolskog. uvjerit æe se Mrazo-viæev nasljednik. iz po e kog kraja. na njenom mjestu bio podignut hotel »Milinov«.-1876. te fotomonografiju razr u enog grada jedan od prvih zagrebaèkih fotografa Ivan Standl. dapaèe. na uglu Duge ulice (Radi-æeva) Pongratzova.000 forinti. da bi 1930. kao i cijele tada nje Monarhije . tj.-1887. izredalo vi e gradskih mu eva (Mak so Mi-hiæ. dvije godine kasnije na nekada njem marvinskom placu (na mje stu dana njeg HNK) prireðena je Prva gospodarska izlo ba. a druga iz Medvednice. doba klasicizma. Gradonaèelnik Vo nèina bio je pristalica ideje gorskog crpili ta. od kojih u sjeæanju najvi e os aje (i ulicu usred grada dobiva) Pavao Hatz. pro i . u kojem ivi tek sedamnaest ti suæa du a. na ug lu Trga i Bolnièke (Gajeva). zabilje en je veliki datum. a drugi dolazi iz Slavonije. koji æe ostati u pamæenju kao vrlo poduzetan. Grad je tih osamdesetih godin a poput feniksa. U njegovu mandatu zavladala je groznica gradnje. vr njaci (roðeni 1801. Vonèina èasno odstupa s gra-donaèelnièkog trona. Najprije tzv. Uz znaèajnije graðevinske zahvate u urbanistièkom tkivu grada. ne samo za Zagreb. I Hoffmanov nasljednik Nikola Badovinac (1885. uz ostalo. Dvije godine kasnije. Mrazoviæu predbacuju da se nakon katastrofe povukao iz Zagreba. na uglu O patièke i Demetrove (Kamauf æe je svome nasljedniku prodati).. a koj e je za nj projektirao najpoznatiji zagrebaèki arhitekt iz. U drugoj godini njegova mandata.. a Senoi prepustio da danonoæno optrèava naj ugro enije predjele grada i popisuje tetu. Stanko Andrijeviæ. na ao se dr. grad æe zadesiti katastrofalni potres. na glavnom je gradsk om trgu sveèano otkriven Fernkornov spomenik banu Jelaèiæu.) Josip Hoffman . poglavito na kulturno-povijesnim spomeni cima. koja je zas tupala nizinsko cr-pili te. na funkcij i gradonaèelnika zamjenjuje Vjekoslav Frigan. posljednji gradonaèelnik u biv oj jugoslavenskoj dr avi. Posljedice takvog nesebiènog rada Senoa æe platiti te kom prehladom. odakle su i jo dvojica gr adonaèelnika. sudjeluje u tom potresom probu-i ðenom graðevinskom poletu. inaèe publicista i politièkog pisca. Barto l Felbinger. ali i mnogi uva eni gosti iz Hrvatske. gradonaèelnik (od 1881. na uglu Bakaèeve. nego i za cijelu Hrvatsku . koju pr ojektira glasoviti Hermann Bolle.na Katarinskom trgu 1874. Rijeè je o vrlo imuænom graðaninu. gradnja kaptolske katedrale.). Za vrijeme Friganova mandata. Jedna je stran a bila za crpljenje vode iz savske nizine. Stjepan Vrbanèeviæ. Kako Andije-viæeva strana po bjeðuje. bila je poznata Velika kavana. od komplika cija koje æe godinu dana kasnije preminuti. Da u staroj poslovici koja ka e da je svako zlo za neko dobro. Godine 1862. Na poèetku njegova mandata. te arkade na Mirogoju. koji je roðeni Zagrepèanin i prvi sveuèili ni profesor na toj najvi oj funkciji gradu. iste godine u gradu ordina ciju otvara prvi gradski zubaru U meðuvremenu se na gradonaèelnièkoj fotelji. s tim daje prvi roðenjem Zagrepèanin. po ten i odan gradu. dogodilo se za Zagreb vi e toga to æe u povijesti grada ostati zabilje eno. takav zalogaj sebi ne mo e priu titi. dana nji »Dubrovnik«. Wassertalova (danas Varteks ). voli se reæi da je gradonaèelnik koga je »voda odnijela«. d du e. sveèano je otvoreno Sveuèili te. ali siroma an Zagreb na polovici 19. novo se gradi na ru evinama staroga. ve e ih i ista palaèa.). Obrtna kola (danas Muzej za umjet nost i obrt). a u drugoj. Dolazak tog njemaèkog graditelja ostavit æe u Zagr ebu velikog traga. nakratko. Obojica su odvjetnici. kad ga nasljeduje odvjetnik Matija Mrazoviæ. stoljeæa. Za gradonaèelnika Ivana Vonèinu (1874. o kome æe nam za pise ostaviti knji evnik i gradski zastupnik August Senoa. kuæevlas niku. u gradskom zastupstvu dogaða se raskol i o tar sukob. a na èelu njegove oporbe. a na njegovo je mjesto izabran A ndrijeviæ. Za Mrazoviæa se mo e reæi da je najtu niji gradonaèelnik u starom Zagrebu. Zagreb je s Europom povezan p rvom eljeznièkom prugom. Mato Mikiæ.nik i njegovo zastupstvo planirali i zacrtali potreban bi bio kredit od 400. ban puèanin Ivan Ma uran iæ. na èije je otvorenje do ao sav kul turni Zagreb.). Gradona-èelnièku funkciju obna a do 1879.

ruje se vodovod i formiraju nove ulice - Gajeva, Vojnièka (danas Amru eva), Bo koviæeva, Petrinjska, produ enje Palmotiæeve, Kaèiæeva, Prilaz i Mlinarska. A znaèajan civilizacijs ki dogaðaj toga doba svakako je - telefon. Iako je poèetak telefonije u Zagrebu pozn at veæ od 1881., prvih trideset graðana kuæni prikljuèak dobiva 1887., a telefonska cent rala je jo u privatnim rukama i to æe ostati sve do 1893., kad je preuzima grad, sa da veæ moderna urbana sredina, na èelu koje je jedan od najpoznatijih gradonaèelnika i z cjelokupne gradonaèelnièke galerije dr. Milan Amru . Kako bi se za svakog gradonaèelnika mogao dodati poneki pridjev, Amru æe ostati pozna t ne samo kao veliki krtac, kakav ga glas bije, nego i kao èovjek koji je opsjednut idejom da Zagreb osvijetli elektriènom rasvjetom. Veæ u svom prvom dvogodi njem manda tu, i dovodi u Zagreb iz Amerike Nikolu Teslu, ne bi li svjet- j ski znanstvenik pomogao svom gradu pri uvoðenju elek- I trike. Amru æe, meðutim, morati prièekati svoj d rugi i mandat, kad æe 1907. grad i njegov gradonaèelnik 1 do ivjeti svoj najsvjetliji trenutak. O prvoj uliènoj rasvjeti novine æe odu evljeno pisati kako je »trg rasvijetlje n kao plesna dvora«. Amru je prvi gradonaèelnik koji se vozi konjskim tramvajem (1991 .) Kako nije imao potomstva, sve svoje imanje, dvije velebne palaèe na Zri-njevcu, ostavlja gradu. A imanje u Klinèa selu gradu pripisuje jo za ivota. Kako je po stru ci bio lijeènik, velika mu je elja bila da grad dobije i Medicinski fakultet, to æe te k do ivjeti njegov nasljednik. Amru u se pripisuje i jedna bizarna ivotna epizoda. U oporuci æe izraziti elju da mu kad umre, za svaki sluèaj (!), iglom probodu srce, a to je, navodno, i uèinjeno. Panièno se 118 gradonaèelnici bojao da ga u lijes zatvore a da je pritom samo zamro, kako se to u to doba znal o dogaðati. Adolf Mo inski je po du ini mandata apsolutni rekorder meðu zagrebaèkim gradonaèelnicima. Naèel-nikuje u kontinuitetu èak 12 godina, i to od zavr etka Amru eva prvog mandata 1892 . pa do njegova drugog mandata 1904. Njegovo kapitalno djelo je skretanje potoka Medve èaka istoèno od Jelaèiæeva trga, te njegovo prekrivanje. Uvodi prvu gradsku kanaliz aciju, koju dr i temeljnim zahvatom i preduvjetom za razvitak modernog grada. Za n jegova mandata formirane su do dana dana njeg najvelegradskije i najdopadljivi-je gradske vizure na nekada njem Marvinskom placu sagraðeno je Hrvatsko narodno kazali te , a na zapadnoj strani velebna zgrada Realne gimnazije (danas Mimara), te se for mira najreprezentativniji gradski trg s prepoznatljivom kupolom Umjetnièkog pavilj ona Trg Franje Josipa, danas Tomislavov trg. Iako se Mo- inskom pripisuje najuspje n ije razdoblje Zagreba, mora se priznati da je veliku pomoæ i potporu imao u jednom od najlucidnijih i najutjecajnijih politièara svoga doba - Izidoru Kr njavome, koji je, kao Khue-nov ministar za nastavu i bogo tovje, izravno zaslu an za gradnju Kaza li ta i Realke. Janka Holjca (1910.-1917.), koji je medu gradonaèelnicima po struci prvi arhitekt, zovu ratnim gradonaèelnikom, buduæi da Prvi svjetski rat traje tijekom njegova cije log drugog dijela mandata. Prije poèetka svjetske kataklizme, uspio je sagraditi v elebnu secesijsku zgradu Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruliæevu trgu, sveèano ot vorenu 1913., a godinu dana kasnije otvara i Kemijski laboratorij na Maruliæevu tr gu. Holjac se, kao gradonaèelnik, veæ na samom poèetku mandata, meðu prvima vozi elektrièn im tramvajem. Na gradonaèelnièkoj fotelji Janka Holjca nasljeðuje Stjepan Srkulj, ali kako je to nje gov prvi dvogodi nji mandat, mjesto za ovu malu gradonaèelnièku kroniku prepustimo Vjekoslavu Heinzelu, takoðer arhitektu i roðenom Zagrepèaninu, kao to je to i Holjac. Za Heinzelovo razdoblje kronike govore kako je Zagreb »gazio naprijed am erikanskim koracima«. Za svog.osmogodi njeg mandata Heinzel se uistinu pokazao kao j edan od najuspje nijih gradonaèelnika, veliki kreator i realizator modernog Zagreba, koji se u njegovo doba iri na sve strane. Nièu cijele nove gradske èetvrti: Pe èenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovèica, Si-geèica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongraèevo, 119 volite li zagreb? Rebro, predjeli luksuznih vila na Medve èaku itd. Osim toga, gradi ili nadograðuje kole , ambulante, bolnice (sedam bolnièkih zgrada na Zelenom brijegu), javna gradska ku pali ta na Kvaternikovom trgu i u dana njoj Nazorovoj, pro iruje Prolaz Tu kanac i zapoèin je graditi Tr nicu Dolac, te Klaonicu u tada njoj La èin-skoj ulici, koju pro iruje i komp

letno ureduje, a koja æe se kasnije zvati Sajmi nom, a danas, naravno, nosi njegovo ime Heinzelova. Za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela govorio se da ga visoka poli tika nimalo ne dira, da èak ni ne zna kako se tko od ministara i èlanova savezne vla de u Beogradu zove. A objema je rukama nemilosrdno zahvaæao u dr avnu kasu i podizao enormne kredite, a kad bi sa strane èuo prigovor tko æe to otplatiti, on bi samo od mahivao rukom i znao pro-mrmljati: »Netko veæ bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepèa nima!«. Privatno je bio veliki ljubitelj raznih portova, posjeæivao nogometne utakmic e i teniske meèeve. Sam se vozio motorom, èak sudjelovao u mo-to-trkama, ofirao autom obilom (vlastitim) i letio avionom... Konstitucijom je bio jedan od najkorpulent ni-jih iz cijele gradonaèelnièke galerije. Kad smo veæ na izgledu gradonaèelnika, a kronologijom dolazimo do Stjepana Srkulja, koji drugim mandatom nasljeðuje Heinzela, odmah skrenimo pozornost na du inu njegovi h brkova iliti mustaca. Po tome je bio rekorder. Roðenjem je bio Vara dinac, a po pr ofesiji profesor i publicist. Srkulju pripada èast da se proslavio sveèanim otvorenj em dviju va nih gradskih institucija, koje je osmislio i zapoèeo njegov prethodnik H einzel Tr nice Dolac i Klaonice. Istodobno dovr ava odvodni kanal Zagreb - Ivanja Re ka, te gradi podvo njake na Savskoj i Selskoj. Na Jelaèiæevu trgu ru i staru bolnicu, os niva Statistièki ured i pokreæe Gradski vjesnik. Prvi je, i jedini, gradonaèelnik koji se prihvatio i pisanja Gradskog vodièa. Srkulja nasljeðuje dr. Ivo Krbek, jedini akademik iz gradonaèelnièke galerije, a kad s mo veæ kod titula i zanimanja, onda dodajmo da smo na èelu grada imali i bankara. To je Krbekov naslje dnik, dugogodi nji ravnatelj Gradske tedionice Rudolf Erber. Ali i mesara. To je Iv an Werner, koji naèelnikuje za vrijeme tzv. NDH. Iako je, kako zapisuje Josip Horv at u knjizi Pre ivjeti u Zagrebu, imao smisla za komunalna rje enja i organiza-torsk og duha, uz njegovo se ime, s obzirom na zanimanje, lijepe mnogi masni vicevi, k oji æe se kasnije prenijeti na jednog od komunistièkih gradonaèelnika. Prvi poratni gr adonaèelnik je Dragutin Sajli, za èijeg je mandata pod okriljem noæi 1947. s tada njeg T rga Republike brutalno maknut spomenik banu Jelaèiæu. Nasljeduju ga po jednogodi njem mandatu Mika Spi-ljak, Milivoj Rukavina i Mirko Pavlekoviæ. Tada slijedi dugo i je dno od najznaèajnijih razdoblja za Zagreb. Punih jedanaest godina na èelu grada slav ni je Veæe-slav Holjevac, za kojeg, ne bez razloga, ka u da je jedini gradonaèelnik me du komunistièkim predsjednicima. I, svakako, najveæi vizionar od svih gradonaèelnika u povijesti. Holjevac je premostio Savu Mostom slobode, preselio Zagrebaèki velesaj am sa Savske ceste u Novi Zagreb, te na ju noj strani Save sagradio cijeli jedan n ovi grad sa stambenim naseljima, koji se zove Novi Zagreb i danas je po broju st anovnika najveæi grad u zemlji, naravno poslije samog Zagreba! Koliko je Holjevac napravio za Zagreb i koliko su mu za to Zagrepèani ostali zahvalni, najrjeèitije gov ori bronèani spomenik u naravnoj velièini, okrenut, naravno, na Novi Zagreb, to je uj edno i jedini spomenik jednom zagrebaèkom gradonaèelniku. Iako nasljeðivanje vi e nego u spje nog i karizmatiènog Holjevca nije bila laka zadaæa, s vi e ili manje uspjeha gradom nastavljaju rukovoditi Pero Pirker. Nakon njega kao vr ilac du nosti gradonaèelnika d olazi Ratko Karloviæ, a potom u gradonaèelnièku fotelju zasjeda Josip Kolar, koji nako n »hrvatskog proljeæa« 1972. mora odstupiti, a s èetverogodi njim mandatima nasljeðuju ga I o Vrho-vec, te Ivo Latin. Potom slijedi serija jednogodi njih 120 gore: Janko Kamauf (1851.-1857.) Pavao Hatz (1872.-1873.) Milan Amru (1890.-1892., 1904.-1910.) sredina: Adolf Mo insky (1892.-1904.) Stjepan Srkulj (1917.-1919., 1928.-1932.) Vjekoslav Heinzel (1920.-1928.) desno: Marina Matuloviæ Dropuliæ (1996.-2000.) Milan Bandiæ (2000.-2002., 2005.-) volite li zagreb? mandata, u kojoj se redaju dr. Mato Mikiæ, Aleksandar Varga, Zorislav onje i Tito K osty. Ponovo je izabran Mato Mikiæ, koji koristi dva uzastopna dvogodi nja mandata,

od 1986. do svibnja 1990. Kako se Mikiæevo naèelnikovanje podudara s Univerzijadom 1 987., kojoj prethodi veliki graditeljski polet, za dr. Mikiæa se voli reæi da se, na kon Holjevca, najvi e na-presijecao sveèanih vrpci i postavljao kamena temeljaca. Dr . Mato Mikiæ, predstavnik starog re ima i dr ave, smjenom vlasti i ispostavom nove dr av e, na civiliziran naèin kljuèeve grada predaje prvom gradonaèelniku glavnog grada samo stalne dr ave, Borisu Bu-zanèiæu. U Buzanèiæevu mandatu, u kojem je jo na snazi stari soci alistièki ustroj grada, i u kojem, uz Gradsku skup tinu, funkcionira i Izvr no vijeæa (p redsjednik Izvr nog vijeæa mr. Mladen Vedri ), sredi te se grada pretvara u veliko gradi li te, jer se temeljito rekonstruiraju najprije Frankopanska, pa Ilica. Istim temp om nastavlja novi gradonaèelnik mr. Branko Mik a, koji ureduje Vla ku i Juri iæevu u najst ro em sredi tu, a na periferiji lokalnu ulicu Gornji Bukovac, temeljitim ureðenjem, pr o irenjem i plinofikacijom, od lokalne ulice pretvara u magistralnu gradsku promet nicu, koja spaja sjeverozapadno podbre je s jugoistoènim dijelom grada, s Dubravom i Sesvetama. Mik a postavlja i kamen temeljac za prvi strani trgovaèki centar, Import anne na Starèeviæevu trgu. Zamjenjuje ga "Marina Matuloviæ Dropuliæ, koja u povijest ula zi kao prva ena u gradonaèelnièkom lancu. Za njena mandata ureduje se Ribnjak i Maruliæev trg, sa spomeni-j kom ocu hrvatske knji evnosti Marku Maruliæu. Grad dobiva jo jednu kazali nu kuæu Kazali te »Tre nja«, j rje ava se go r u gradskom prometu: Slavon-' ska i Ljubljanska avenija spojene sa gradnjom pod vo njaka ispod Savske. Potom na èelo grada dolazi Milan Bandiæ, koji nakon svog prvog, skraæenog, mandata, vlast prepu ta svojoj stranaèkoj kolegici i drugoj gradonaèelnici u povijesti, Vlasti Paviæ. Za njena mandata zapoèeta je gradnja Muzeja suvremene umje tnosti u Novom Zagrebu, dovr ava se podvo njak Culineèka - i Branimirova, sveèano otvara javna gara a »Langiæ«, a j dovr eno je i skijali te na Sljemenu, koje je zapoèeto jo za B Bandiæ nastavlja s probijanjem Brani-mirove, te s gradnjom Muzeja suvremene umjet nosti. Gradonaèelnik u kratkom roku otvara Jankomirski most i novoureðeni Bundek, ka o prethodnicu dugoroènog programa pribli avanja grada Savi. Po gradskim ulicama prov ozili su prvi sofisticirani niskopodni tram- ; vaji domaæe proizvodnje. A u cilju smanjenja tro kova i veæe efikasnosti, razjedinjena gradska poduzeæa, i po uzoru na Beè, objedinjena su u zajednièki gradski ! Holding za upravljanje gradom (prvi predsje dnik Uprave Slobodan Ljubièiæ). Aktualni gradonaèelnik upravo obna a treæi mandat, pa se p o broju mandata pridru uje rekorderima meðu svojim prethodnicima, Mo- inskome, Heinzel u i Holjevcu. 122 gradonaèelnici 123 okus zagrebaèke tradicije

Pij malo, pijprovjereno, staro, tradicijsko i zagrebaèko. ivjeli! U tako formuliran oj zdravici, s èa icom »Badelova« piæa u ruci, nazdravili smo vi e nego dugoj tradiciji alk holnih piæa s kojom se Zagreb mo e podièiti. Jer gotovo da i nemamo sliènog primjera tak o duge tradicije i kontinuiteta u gospodarstvenom Zagrebu. Iste 1862., kad je ot vorena prva tvornica alkoholnih piæa i likera, a na koju se, uz »Pokornvja«, »Patrie« i »Ar a«, naslanja dana nji »Badel 1862«, od znaèajnijih proizvoðaèa grad ima samo Ko aru, Paroml upravo se gradi Gradska plinara. Iste godine Zagreb, u to doba jo mali, blatnjav i Senoin gradiæ s jedva devetnaest tisuæa du a, tek dobiva prikljuèak veæim europskim sred i tima, i to eljeznièkom prugom koja je prvi put zaju kala u Zagrebu, nagovje tavajuæi tak razdoblje novog procvata i rasta grada. Prometno povezivanje Zagreba pospje uje veæi i br i dotok ljudi, roba, kapitala i idej a, to je vjerojatno i razlog da gradonaèelnik Vjekoslav Frigan uspijeva rije iti mnog e goruæe gradske probleme, koje mu je u nasljedstvo ostavio njegov prethodnik na g radskom kormilu i prvi zagrebaèki gradonaèelnik (izabran 1851., nakon spajanja Grade ca i Kaptola u jednu cjelinu), Janko Kamauf. Gradonaèelniku Friganu bilo je jasno da je temelj za razvitak grada podiæi razinu higijenskih uvjeta ivota u gradu, pa z ato smjesta s istoène strane Harmice (na mjestu dana nje Glavne po te i Kurelèeve ulice) odstranjuje staru biskupsku klaonicu i sanira ju nu stranu Trga po kojem jo gaca stoka do marvinskog placa na dana njem Zr inskom trgu. Dr eæi se regulacijskog plana, koji je odmah dao izraditi i koji je ima o zadaæu omoguæiti plansko irenje grada prema jugu, Marvinski æe plac pretvoriti u park Zri-njevac, a od glavnog trga do Zrinjevca probit æe ulicu Marije Valerije (Pra ka)

, te na zapadnom dijelu Ilice prema jugu dana nju Gunduliæevu ulicu. Na komunalnom i ivotnom planu takvog grada, koji jo nema ni jedan javni kulturno-p ovijesni spomenik (Fernkornov Jelaèiæ bit æe postavljen èetiri godine kasnije), naravno da novinski oglas, koji svojim sadr ajem i stilom pripada samim poèecima marketin kog duha to nam prodire iz velikih gradskih sredi ta Austrougarske, izaziva malu senzac iju i veliko zanimanje kod dijela pismenih Zagrepèana u onih nekoliko starih kavan a koje dr e novine na bambusovim stalcima iliti zeitungschtenderima. »Javljajuæi potpisani tovanom obæinstvu i ovda njem i vanjskom da smo visokim poglavarstv om po-vla æeni da u Zagrebu uredimo i otvorimo tvornicu likera, rozalia, ruma i octa (kvasine), dajemo uljudno na znanje da smo ju, ne bojeæi se nikakvog nadmetanja, zbilja otvorili u Vla koj ulici br. 106, gdje smo i skladi te za izvoz uredili...« Tek to je prva hrvatska tvornica likera, preteèa dana njeg Badela 1862, otvorena, na taj se prvorazredni gradski dogaðaj osvræe, u to doba popularni, Kre iæev èasopis Na e gore list, koji donosi uistinu dojmljiv opis: 124

okus zagrebaèke tradicije »U Zagrebu, stolnom hrvatskom gradu idjahu neke nedjelje u Jurjaves (Maksimir op. a.) na etnju Laskom ulicom (Vla ka, naravno) dva surka a njemaèki se razgovarajuæ; prolaz uæi mimo kuæe gdje su gg. Mi-hiæ i Sabljiæ otvorili tvornicu likerah, ruma, vinovca itd. Nov velikim pismeni udaren natpis udari im u oèi, jedan od njih zapita: 'Wos izdt en tos tvornica, na to mu drugi brzo kao vje tak odgovari: 'Die Beidinung mit liqer ?...« Na sveèanom otvorenju prve hrvatske Tvornice alkoholnih piæa i likera nazoèan je, nara vno, i sam gradonaèelnik Frigan koji æe za sedam godina svoga na-èelnikovanja (1861. 186 8.) ne samo nazoèiti, nego i pokrenuti, organizirati i ostvariti za grad vi e va nih g ospodarstvenih, civilizacijskih ili èisto psiholo kih projekata. Tako æe 1864. organiz irati Prvu hrvatsku gospodarsku izlo bu na tada njem Sajmi tu, kasnije Kazali nom trgu, danas Trgu mar ala Tit a. Izlo ba je gospodarstveno i politièki irega opsega i znaèaja, a to sugerira i njen sl u beni naziv »Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izlo ba«, a imala je, kako kronike bil je e, »32 odjeljenja i oko èetiri tisuæa eksponata«. Medu izlo benim eksponatima, uza svu s lu fotografija, slikarskih mapa, dokumenata i crte a, èak i skladateljskih partitura (prva hrvatska opera »Ljubav i zloba«), potom ive i i stoke, strojeva i prehrambenih p roizvoda, ali i uzorci likera Tvornice likera iz Vla ke ulice. Ne treba ni spominj ati da je za uzvanike i goste uprilièena i degustacija na ih likera. Dvije godine kasnije Zagreb i Hrvatska nazdravljaju velikom kulturolo kom i politièk om dogaðaju: cijeli Zagreb, predvoðen gradonaèelnikom Friganom, te deputacije iz razni h hrvatskih krajeva i cijela hrvatska vlast na èelu s banom Pejaèeviæem, sveèano otkriva ju prvi zagrebaèki umjetnièki spomenik, Fernkor-nova Jelaèiæa na konju s isukanom sabljo m, dogaðaj koji je ovjekovjeèen na prvoj masovnoj fotografiji Zagreba i Zagrepèana jed nog od prvih zagrebaèkih fotografa Franje Pommera. Iste 1866. godine Zagreb obilje ava jo jedan civilizacijski dogaðaj: proradio prvi gr adski zubar. Prije toga zube su u bolnici na Jelaèiæevu trgu lijeèili lijeènici opæe praks e, a vadili ih kirurzi, to, naravno, nije odgovaralo naèinu modernijeg lijeèenja zuba , koje se primjenjivalo u ostalim veæim i naprednijim gradovima Monarhije. Prvi za grebaèki stomatolog zvao se Josip Hafner, èiju tehnologiju vaðenja zubi kronièar ovako o pisuje: »Naravno da se zub nije vadilo pomoæu kokaina da ne boli, i onako, sjedni na stolac, a Hafner ti tobo e pregledava bolesni zub, nevidljivo bi na njega polo io s voje mrzlo eljezo zubarska klije ta i dok si samo zajauknuo, zub je veæ bio vani... R ana se, naravno, ispirala rakijom ili jakim likerom...« 125 volite li zagreb? Na najvi oj razini s èa icama zagrebaèkog likera kucnuli su se hrvatski akademici prigod om sveèanog otvorenja JAZU-a (danas HAZU) 27. srpnja 1867. u Dvorani Narodnog doma u Opatièkoj 18. Sveèanosti je prisustvovao i gradonaèelnik Vjekoslav Frigan, koji je u toj istoj dvorani 1862. - koje li podudarnosti s poèetkom proizvodnje zagrebaèkih alkoholnih piæa! -zamalo bio svrgnut s gradonaèelnièkog stolca. Na nekoj zabavi s ples om u spomenutom gornjogradskom Narodnom domu, gdje se toèila i estica tek otvorene i u novinama reklamirane prve zagrebaèke Tvornice likera, na gradonaèelnika se Friga

. èovjek koji je malu neuglednu tvornicu uzdiga o do najveæeg hrvatskog izvoznika piæa. Pokornv sa svojih putovanja donosi najmodernija tehnolo ka rje enja. dakle. dodu e malu i primitivnu. tiran. Drugi svjetski rat.i skim koracima. Prvu tvornicu likera pokrenula su i otvorila. kako se za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela dvadesetih godina pro -j log stoljeæa govorilo. : Tamo gdje je Franjo Pokornv. te nakon Drugog svjetskog rata »Marijan Badel«. koholnih piæa. predao je godine 1753. da Zagreb gazi upravo ameri kan. pij dobro to se dosad. No posao mu nije uspijevao. participirao u dru tvenom. kolovan. pa nam daje sliku o toj varo koj pivovari. dvojica zagrebaèkih poduzetni ka. europski orijen-. kraj je i negda njeg i ndustrijskog carstva Arko. pronoseæi tako kroz j pokoljenja zagrebaèkih i hrvatskih u ivalaca i potro aèa (tu valja pribrojiti. zuje. Na jednom mjestu pi e: »U na ih vino-1 gradih za kopano je golemo blago i obilato vrelo dob-. rostanja. pret eèu danas popularne »O ujaèe« iliti »Zuje«. Vladimir Arko je. a na kojoj æe izrasti nekoæ moæna i slavna tvornica Arko.. Franjo Pokornvj rado je viðen gost u najotmjenijim zag rebaèkim kuæama i palaèama zagrebaèkih plemenita a. koji je veæ bio promaknut do varo kog kapetana. Kad je on imenovan gradskim senator om. obrazovan. Tom pr igodom je Franjo Smidt. odluèila je zag rebaèka opæina da za 950 forinti prekupi pivovaru. koje su davale plemenito vino. Pokornv je svoju tvornicu likera ure dio u uzornoj klasicistièkoj zgradi s posebnim proizvodnim pogonima na uglu Maksim irske i dana njeg Kvatriæa.. destileriju). a gdje je danas .tradicija je tradicija! . te ima na br izi svu varo ku imovinu. nastavio je tamo gdje su . nastav io je Vladimir Arko. kako bi se to dana njim politièkim rjeènikom reklo.. kao to znamo. najbolje æe posvjedoèiti opis iz starih novina (Antoni-ja K. Badel 1862. Putujuæi svijetom i prateæi suvremena dostignuæa.na. Cvijiæ u Jutarnjem listu 1924. vlasnik vla koulièke tvornice alkohola. ali jo veæim koracima ili. sastavljao potpun inventar koji je u zemaljskom arkivu saèuvan. Ova . kao pionir domaæe proizvodnje estokih piæa. m ajstora Franju Tobasija'Hosza. za titni znak.»Mc Donald's«. ubojstvo).. izla e. Bilo je to godine 1740. U Zagrebu se piva proizvodi mnogo prije otvoren ilièkog industrijskog kompleksa.): »I Pivarska ulica ima s voju pro lost. a u koji je ugraðen poslovni moto. ali i pouèava te dru ge potièe u svojim broj-l nim napisima. Neko vrijeme bio je upravitelje m pivovare varo ki komornik Franjo Fabi-janec. Izrastao na tako bogatoj tradiciji u proizvodnji al. istra-. meðutim.i gova vlasnika Vladimira Arka osobno (izv r io je samo-. Godine 1774.. Gracijan Mihiæ i Eugen Sabljiæ. uvijek vi estruko vraæalo 126 okus zagrebaèke tradicije Uzdravlje za sve lijepo i vrijedno to se u starom Zagrebu dogaðalo. jer se upravo te godina (Zagreb iste godine dobiva velebnu zgradu Glavnog kolodvora i tvornicu kave »Franck«). Uspje an. i danas njegov nasljednik Badel 1862. naravno . a zacijelo nisu zagrebaèke èuvene gorice. sveèano otvara i Za grebaèka pivovara u Ilici. to ga je mjesec dana prije dobio na dar prigodom sveèanog otvorenja Tvornice u Vla koj ulici. mo da nije bila zgodna zdenaèka voda. dakle. Pokornv. Arko je u Vla koj ulici us pio stvoriti najveæu i najuspje niju tvornicu alkoholnih piæa koja je opskrbljivala ta da nju Jugoslaviju. ali proslavit æe je Franjo Pokornv. gospodarskom i politièkom ivotu Zagreba i dr ave. ali i nje. naime. putuje. uèi od naprednijih. P okornv je svakako najmarkantnije ime u cjelokupnoj zagrebaèkoj povijesti proizvodn je estokih alkoholnih piæa i vinarstva.j ske gospodarske komore. bogat i utjecajan. A od 1892. gdje se u Se-' noinu Zagrebu ezdesetih i sedamdesetih godina odigrava cjelokupni dru tveni ivot grada. upravu u ruke novog komornika Adama Sirotnika. njegovi slavni prethodnici zavr ili.« ] Kao uva eni graðanin i struènjak. filozof ska sentenca Pij malo. utemeljujuæi viso ke standarde poslovanja i kakvoæe proizvoda. i sam ponikao iz obitelji u kojoj je proizvodnja alkoholnih piæa obiteljska tradicija (otac mu j e na Kaptolu dr ao. stao. paèe. ali o kakvoj je proizvodnji rijeè. a taj je nedaleko upnoga dvora uredio malu pivovar u. i to plesom zvanim vvalzer! Gradonaèelniku nije preostalo nego da posegne za bocom likera. pa je tako bio i na èelu H rvat. mo emo podiæi i èa u ili kriglu zagrebaèkog piva. ime kojega æe po stati sinonimom zagrebaèke i hrvatske proizvodnje alkoholnih piæa i vina. èak se i jedna gornjogradska ulica zove Pivarska (d anas Basarièekova).. prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju piva. i izvoz) legendu i . obru ila skupina nazoènih hrvatskih mu eva zato to je plesnu veèer dopustio ot voriti njemaèkim èasnicima. Domaæi su plemiæi doveli iz Po una pivo-kuhara.

Vrlo mnogo opæinstva ne na av mjesta vraæa e se u gr ad. vicarskoj i Rumunskoj. Italiji . tavana (gornja bolta) i podruma (donja bolt a). pa se predmeti zabilje ili grotesknom nijem tinom. koji su svojim asortimanom prilagoðeni tr i tu i znatno prema uju osnovnu pro izvodnju kave i kavovina. Belgijanci i Moravci. I to. iako svaki put uglavnom otpisan im strojevima iz veæih sestrinskih tvornica u Europi. Danas je Franck moderna indust rija s oko tisuæu uposlenih. irajzlina za molcanje p enice. isto tako ne bi smjelo biti da konobari i sluge..« Nakon vi e starih primitivnih pivovara na Gra-decu.d.Zagrebaèku pivovaru u Ilici 224. Badelu i Zagrebaèkoj p ivovari. Mahom su to bili Austrijanci . f armu. koji i bez reklamnog pretjerivanja. Vje taci i nevje e zadovoljno isticahu njegove vrline i prednosti pred tuðim pivima .. naravno. Arku. »Henrik IV. u Zagrebu se spominje »caffeariu s«. U vrtu je u 127 volite li zagreb? posebnom paviljonu svirala vojnièka glazba domaæe pukovnije po izboru komande. koja je na zagrebaèkim stolovima prisutna stotinu i èetrnaest godina. a prije nego u SAD i Maðarskoj. 'Izvrsno'. bio je dupkom pun graðanstva iz svih slojeva glavnoga grada. Osim to je glavni opskrbljivaè domaæeg. kao i svi ostali kava.« (K.d. vozila bezbrojna tram vajska kola opæinstvo do nove pivovare. kralj francuski. imenom Valentius Horro. a pogotovo zagrebaèko g tr i ta. nakon tvornica u Austriji. Pod veèer bila je tolik a navala opæinstva da je trebalo mnogo napora da si mogao doæi do èa e piva. ali je unatoè tome bila i osta la najveæa i najmodernija tvornica kave na Balkanu. plehnate fla e.. to su kod toèenja piva.i log to na i preci dugo nisu prihvaæali tursku kavu.« Tako se u jednom letku s poèetka 20. Uopæe se mo e *' reæi da je domaæe pivo sve zadovoljilo i da je prvi pokus izvrsno uspio. pa je to vjerojatno raz. 'oslasno'. to se u Zagrebu toèe. a osobito pod veèer. Vidjelo se da uprava pivovare nije oèekivala tako mnogobrojni posjet pa o kakvoj podvorbi nije bilo ni govora.. proizvodi prva za grebaèka tvornica kave i kavovine Hinko Franck. elio je svome narodu takvo blagostanje da nedjeljom b ude na svaèijem stolu koko u loncu. kuhinje. do la mnogo prije Fran-' cka. Na damo se da æe ih uprava pouèiti o njihovoj du nosti. nema. u godini proizvede vi e od dvadeset tisuæa tona razlièitih proizvoda.. Da to da nije bilo hrvatske nomenklature. izvje æuje: »Juèer poslije podne otvorena je sveèanim naèinom nova pivovara. Kava je u Zagreb. a sav posjet od dva sata poslije podn e do dva sata u noæi raèuna se vi e od 8000 ljudi. odazivalo se gotovo kod svakog stola. otvara svoja postrojen ja u Zagrebu. nepotrebno 'dajèare'. paèe i od mnog o hvaljenog plzenjskog. koji su se dijelili. postaje sinonimom za sve gener acije kavopija do na ih dana. Novo domaæe pivo mnogo se je hvalil o. a poznato je samo da je u Zagreb do ao iz Europe. . 128 okus zagrebaèke tradicije stoljeæa turska se kava kuhala samo na sajmovima i pili su je uglavnom seljaci. tra-kurah vek ih i manj ih.nekoliko je puta u meðuvremenu modernizirana. tj. 'jako dobro' i 'ba je teèno'.. O tom velikom dogaðaju za Zagreb Obzor 13. koji æe postati sinonimom za grebaèke kave. Nije u redu to su joj programi. Zadovoljstvo i radost zrcalila se je na svaèijem licu to je na domaæi proizvod tako dobro uspio. U veèer bilo je na tisuæe ljudstva u vrtu. a neke opaske latin tinom. Bilo je paèe mnogo vje taka optimista koji su posve ozbiljno tvrdili da je ovo pivo bolje od svakog drugog piva. kavanar. I to.. Ta njemaèka tvrtka. zagrebaèke kave.. Zagreb napokon dobiva i prvu m odernu industriju piva . toènije 1756. Prostrani vrt. Tvornica Hinko Franck Sinovi d.. istina. Cijelo su poslije podne.i Nijemci.se sastojala od gostionice. koju u iliè-kom susjedstvu od iste 1892. Gr aðanstvo je u kavanama pilo bijelu kavu i kapuciner. dodu e. Jo u osamnaestom stoljeæu. veæ si s vatko sam morao sve priskrbljivati. Fr anckovu kavu..i nari koji su u osam naestom i devetnaestom stoljeæu' poslovali u Zagrebu. Zagrebaèka tvornica Hinko Franck Sinovi d. srpnja 1892. Èe koj. kao naru-. »Jo poèetkom 20. ali je svojim trudom postigla da je sada u svakom domu barem jednom na dan alica bijele kave na stolu. doæi æe nam alica) vruæe kave. kojega se podrijetlo ne zna. naravno. stoljeæa reklamira ilièki Franck. èena za mamurluk i vaðenje fleka.« Nakon malko pretjerane u ivancije u Pokornome. jer su gust e hrpe okru ivale mjesta gdje se je toèilo pivo. bili njemaèki tiskani. u kojoj su u ivali na i istoèni susjedi. Kovaèiæ). kako se sve do 1945. Patriji.. jedan od najveæih u Zagrebu. To su bile: mere iz pleha. zo ve .

koja se 1870. ali kompletna pruga preko Vrpolja. Tako se do Graza sada dolazi prije i udobnije. listopada 1862. te stjeèe pravo na usp ostavu jedinstvenog cjenika. Zagreb æe se okoristiti utoliko to se rad a ideja za eljeznièko povezivanje s Budimom. Mariborom.. Do uvoðenja pruge 1865. do kojeg æe pruga stiæi tri godine kasnije. C elje i Ljubljana sa eljeznicom mnogo prije povezani nego Zagreb. naime. duhan i ostalu robu. Taj dugo oèekivani i sveèani trenutak doèekat æe 12. 4. pa preko Rume do Z emuna na jugu i Petrovaradina na sjeveru hrvatskog Srijema. Uspostavom ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. Dvije godine k asnije vlakom se-nio e od Zagreba preko Vinkovaca do Mitrovice.). Jedan od èe kih me tara. jedan je od na ih najsigur nijih i najznaèajnijih izvoznika. vina. drvo. obljetnicu. vlakom u pro lost Prvi je vlak u Zagreb doju kao 1. koja æe austrougarsku metropolu s jadranskom lukom povezati tek jedanaest godin a kasnije. a gubi Karlovac. Vinkovaca pa do Osijeka bit æe otvorena 1889. Gradnja pruge od Siska preko Zagreba. 1942. poznat i na sv jetskom tr i tu. Zagreb ima svoju tvornicu kandita. zahvaljujuæi Dionièkom dru tvu Zagorske eljeznice. pa do Zidanog Mosta i u Trst. Ta je pruga . dakle.Franck. Krievaca i Koprivnice za Maðarsku. Ljubljanom. kad je otv . i ostvaruje. pa su tako Maribor. Grazom i Beèom. A kako je Kras izrastao na dvjema starim zagrebaèkim tvornicama Unionu i Bizjaku iz Savske (osnovana 1926.. A tri godine kasnije ugarsko-hrvatsko ministarstvo prometa gradi prugu i od Karlovca do Rijeke (nagodbom. Od Zagrepèana su v lakom prije putovali i Meðimurci. dovr avane su pojedine dionice. nije naodmet prigr isti tradicijski zagrebaèki keks. to se potom kolima po lijepoj Lujzijans koj cesti otpremalo dalje prema lukama u Bakru i Rijeci. do Karlovca. Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavno m ruèno mije a smjesu za èokoladu i bombone. Iz Zagreba sada vlak.322 forinte i 50 novèiæa. proslavio je 95. Najuspje niji u tom poslu su Nijemci... ali industrijska proizvodn ja èokolade i bombona u Zagrebu poèinje tek kad su spomenuti Konig i Slavoljub Deuts ch osnovali tvornicu Union.Vara din vodi se dvadesetak godina. na poèetku st oljeæa (1902. Povezivanjem Karlovca s prugom. jer pruga od Budima do Trsta. Vara din æe morati jo prièekati na prikljuèenje eljeznièkom prugom na Zagreb.. a istodobno od Ju ne eljeznice otkupljuje i prugu od Zagreba do Karlovca i tako postaje vlasnik cijele pruge od Budimpe te do Rijeke. Povezivanjem dvaju gradova eljeznicom do biva Zagreb. unatoè nepovoljnoj konfiguraciji tla i potrebi probijanja tunela i gradnje vijadukata. Nakon obilne konzumacije zagrebaèkih likera. Julije Konig. Kako je urbanistièkim planom u to doba industrijska zona bila predviðena uz eljeznièku prugu. rujna 1886. recimo.395.evoj (Branimirova) godine 1911. a prvi vlak na toj relaciji krenut æe. Austrijanci i Èesi. tranzit robe skrenut je preko Zagreba. a veæ godin u dana kasnije Zagreb je vlakom povezan s Trstom. Bjelovar æe jo morati èekati da i on bude eljeznicom pribli en hrvatskoj metropoli. ide preko Dugog Sela. taj na renomirani proizvoðaè. koji je devedesetih godina uspje no privatiziran. karamelu ili rebarce èokolade. poèinje gradnja prug e. Karlovac je najjaèe tr govaèko sredi te u Hrvatskoj. stajala 7. piva i kave. Savom i Kupom lade su u Karlovac iz Slavonije i Banata dopremale ito. 129 vlakom u pro lost civilizacijske novosti iz starog zagreba ZAGREB GLAVNI KOLODVOR^.). U to doba Zagreb je veæ preko Siska bio spojen sa Slavonijom i Bosnom. prema Rudolfu Horvatu (Pro lost grada Zagreba. iako se o potrebi eljeznièkog pove zivanja Zagreba s Beèom i Trstom raspravlja odmah nakon to 1846. prolazi kroz Kotoribu i Èakovec. koja æe biti pu tena u pogon 1860. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguæe k onkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugar-skoj. Zove se Prva hrvatska tvornica kandit a Lachman. S druge strane. Rijeka je pod ugarskim pa tronatom). rujna 1894. pa do Zidanog Mosta poèinje 1861. Kra eve bajadere danas su jedna od najtr a enijih poslastica sa svjetskih trgovaèkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatski h izvoznih proizvoda. Rasprava o rebi gradnje pruge Zagreb . U meðuvremenu. tako je i tvornica èokolade Union sagraðena u tada njoj Baro. nego. Veæ 1897.) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatki a.

a pretplatnici s b rojem jedan i sa dva -Prva hrvatska tedionica i Tvornica ko e. tako se iz graðevinskog ureda na Vieænici mogu kod vodovodnog zden ca za kolodvorom. Pojedini aparati povezani su jo juèer na centralu i m ogu veæ saobraæati s njom ili veæ s onim ureðenim postajama. Centrala je bila na Krvavom mostu 2.. 134 vlakom u pro lost Zanimljivo je napomenuti da se veæ za vrijeme postavljanja pruge i gradnje dana njeg a Glavnog kolodvora prije toèno stotinu godina (gradnja poèinje 1891. koga nevidim i neslutim i koji mi odgovara kao sredstv om nepojmljive èarolije. a vrlo je jednostavno konstruiran. A to se velièine tièe. koji danas slu i jo kao scenografija za snimanje stranih i domaæih filmova i televizij-! skih drama. meðutim. unatoè autobusima. pa bi jednoga dana mogao postati branom irenja Z agreba prema jugu. a potom i do Knina 1888. Koliki su Dalmatinci u meðuvremenu vlakom stigli u Zagreb. putnièkih i poslovnih vlakova. prosinca 1866 . Dr avni kolodvor èekao punih trideset godina. svoja tri kilometra daljine.) uvelike prigo varalo izboru lokacije. jer kolodvor se. Ta j telefon po ici spojen sa vodovodnom strojarnicom i kao to se telegrafièki obæi sa na jdaljimi krajevi. nu nek ako otajanstven od èovjeka. pruga se te ko i dugo probija kroz Liku do Zagreba. a u ponedjeljak je zapoèela rasprodaja pojed inih aparata za pretplatnike. te njihovim najavama putem razgl asa. Zagorc i. gdje opazih kav stroj. Iako oni prvi vlak. razgovarati jedan sa drugim.. Zagorka«. ti na i dragi preci nisu. navodno. do gradnje Glavnog ko lodvora 1892. Hercegovci i Slovenci. vi e kao igraèka. koji me da to veoma zanimao kako sam o njemu u novinama vi e puta èitao. isuvi e blizu grada (a grad je u to doba zavr avao sa zgradom JAZU/HAZU!). Tek je nekoliko dana pro lo kako je proradila zagrebaèka telefonska centrala i kako je telefonski povezan mali broj pretplatnika. pod malim naslovom Telefon donose izvje taj sv ojeg reportera: Takav èudnovati telefonièki aparat imadoh priliku vidjeti odmah s poèe tka. avionima i osobnim automobilima. Meðimurci. Instaliranje zagrebaèke telefonske mre e koraèa ustro naprijed. Primorci. èija se radnja dogaða u davna vremena. u zgradi u kojoj je danas i knji nica »M. imaju veæ 1877. Prvu telefonsku centralu Zagreb æe dobiti 1886.orena pruga Kri evci Bjelovar. a ovaj bi moga o poslu iti svrsi i kad Zagreb bude mnogo veæi. Valja. nu ovih dana doðoh sluèajno u graðevinski na ured na Vieænici. uoèi otvaranja centrale. Stvar mi se nije èinila za p raktièki ivot. eto. a zagrebaèke se novine ogla avaju: 136 . posijan je virus putnièke groznice koja je inficirala tolike generacije Zagre pèana. obavje tava Agra-mer Zeitung u broju od 22.. koja je. koja æe potom 1900. podsjetiti da je Zagreb na Glavni ili. Na prvu telefonsku centralu ukljuèeno je trideset pretplatnika. Podravci. prvi put Narodne novine od 16.. Taj sretni dogaðaj spajanja Dalmacije sa Zagrebom dogodit æe se te k 17. biti produ ena i do Virovitice. J. srpnja 1925. ali su graditelji mislili i na buduænost.. meðutim. po zanimanju tipografa i novinskog urednika. U prvi èas me je èudno prese-mitio glas dosta jasan. koliki Slavonci. Koliko god mislili na buduænost. Banijci. ne gradi svaki dan. Zagrepèani su se slu ili kolodvorom Sava ili Ju nim kolodvorom (kasnije Zapadni). koliki narod i dandanas. Centralni je ureðaj posve ureðen za slu bu. i to zahvaljujuæi poduzetnom duhu g raðanina Wilima Schwartza. Najdu e æe na vlak iz Zagreba. kako se isprva zvao. Od prikljuèenja Zagreba eljeznièkoj] mre i 1862. ona je svakako nadilazila svoje vrijeme. travnja 1881. Koncem ovog tjedna mogli bi radovi na instaliranju biti dovr eni. ni sanjati mogli da æe taj isti kolodvor svrsi slu iti (i to kao jedini!) u dana njem milijunskom Zagrebu! 135 halo zagreb. svakodnevno 133 volite li zagreb? sti e na Glavni kolodvor i s njega odlazi na sve strane! A upravo u tim dolascima i odlascima brzih.. ali samo do S iveriæa. molit æemo lijepo. nekada njeg suradnika Ljudevita Gaja. èekati Spliæani. Moslavci. ba ka o da sjede u istoj sobi.

Oton Kuèera. Medu pretplatnicima nalazi se nekoliko civ ilnih ustanova i ne mo e se dvoumiti da æe se i ostala dr avna i vojna nadle tva i uredi prikljuèiti na obæu telefonsku mre u. iako je ostali tekst formulara na njemaèkoj g otici. dagerotipija (nazvana po francuskom izumitelju Dagguerreu).. \ I sam ban Jelaèiæ osobno je bio ukljuèen u radove. a razdaljina na kojoj se postavlja telegrafska linija iznosi 83. Ko d toga valja podsjetiti na brzo. Ali. nego jo iste godine kad Dvorska kancelarija u Beèu (15. sa stanom u Skalinskoj ulici. ) poèeli za Zagreb daje dobru svjedod bu. kako se vidi. zove se Kri tof Je ek.. koji se u Zagreb dovezao prvim automobilom. Pokazalo se to i desetak godina ranije. gdje æu èe æe na mom posjedu boraviti. u kojoj se kao glavni razlog navode èeste uliène demonstr acije. prvog u Hrvatskoj i u jugoistoci nom dijelu Ev rope. koji se èuva u HP-muzeju.. poduzima konkretne kora ke. Prve zagrebaèke telefonistice zovu se Betika Rih-tariæ. 137 brzojav bana jelaèiæa Sradostju sam primio va u viest. a. dr. kad je u svijetu otkrivena foto grafija. po-i 138 brzojav bana jelaèiæa . a po polo aju kraljevski dr avni odvjetnik. dijelio sudbinu civilizacijskih i tehnièkih otkriæa. Godine 1896.. to se vidi i po brojnim mo lbama za telefonski prikljuèak. pre uæivati ili umanjivati. pi e da bi se na mjerodavnom mjestu u int eresu slu be ishodila dozvola da prikljuèak telefona sa centrale u Zagrebu na moj dv or u Gredicama. Taj epo halni izum izmi ljen 1839. A slièno je bilo i s telefonom. dr.. te spojen sa zgradom Banske vlade na Markovu trgu. a ilustracije radi.. to æe se kasnije. 1 Ne treba stoga zaboraviti da je Zagreb oduvijek bic sastavni dio Europe i ravnop ravno s njom sudjelovao u krèenju putova progresa.. uz ostalo. prosinca 1849.. Dokaz tome je da je broj pretplatnika narastao na 30.. To su rijeèi prvog brzojava otprije stotinu i èetrdes et godina. oko telegrafskog povezivanja Zagreb a s Europom. kojim je obuhvaæena i Hrvatska. Za telefon je molbu svojeruèno napisao i knji evnik Ljubo Babiæ. pi e dri Mu eviæ. poznatiji kao Ksaver Sandor Gjal-ski. koji pi e kako je Bansko vijeæe Hrvatsk e veæ 29. koji. to u odnos u na okolnost da su mnogo veæi gradovi sa 10 telefonskih postaja (prikljuèaka op. a na broj 880 odazivao se poznati z nanstvenik prof. rujna iste godine telegrafski vod do Zagreba dogotovljen. kad se na uvoðenju telegrafske linije Zidani Most Zagreb veæ naveliko radi. Laura Sekuliæ i Viktorija Soro nijeviæ. a prvi telefonski imenik iza ao je tek 1911. To je. idemo raditi. Bell otkrio 1876.85 kilometara. pustimo pusta naklapanja i prièe. napisane su na hrvatskom. prvi put Tek je pro lo nekoliko dana da je u Zagrebu uveden telefon i mo e se veæ sa sigurno æu reæi daje postao nu da. daje 10. / usprkos èestim o teæenjima brzojavnih ica. radovi koji su zapoèeli u p tjednima 1850. samo godinu dana kasnije imao je odjeka i u Z agrebu. naime. U tom najstarijem telefonskom imeniku. in enjer koji rukovodi radovima. Tako su izgradnjom telegrafskog voda. Njegov je pozivni broj 530. gotovo telegrafsko reagiranje hrvatske vlasti. O tome nas izvje æuje prof. tj. u Zagrebu je prvi aparat viðen samo tri godine kasnije. koja ne èasi èasa. pogotovo nakon 1918. to ga je amerièki fizièar A. Za najavu jednog od narednih poglavlja mo emo okre nuti broj 545. toliko su napredovali. Sada smo u proljeæu 1850. veljaèe) donos i dekret o uvoðenju elektriènih telegrafa i provoðenje Generalnog plana o gradnji tele grafskih linija i stanica. Dvojbe nema: telefon u Zagrebu ubrzo postaje potrebom. G.halo zagreb. Vladimir Muljeviæ. Vrhovni zeml jomjer. zavr ene sve potrebne predradnje za ukljuèivanje telegrafa u Zagrebu. to prije izveden bude. a autor prvoga na eg brzojava (èuva se u Hrvatskom arhivu) nije nitko drugi n ego ban Josip Jelaèiæ. broj gara e i stana famoznog Ferde Budickoga. izdalo nalog za gradnju telegrafa i pripremnih linija. dopisom se gradonaèelniku obraæa oru nièar po staja s molbom za telefon. malo je vi e od dvije tisuæe pretplatni ka. imali sluha za civilizacijske novotarije svoj eg doba. u Parizu. u dana njem aktualnome zagrebaèkom imeniku samo je Horvata n a tisuæu ili tri gusto otisnute stranice! Prvi u prvome telefonskom imeniku po abe cedi bio je Milan Accurti... Na i su po tovani preci.

Grazu i Budimpe ti! Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremi ta na Savskoj (na mjestu gdj e je danas Tehnièki muzej) uz kazali te. prikljuèuju se Karlovac i Gospiæ.. k ojim je upozoravao pje ake koji bi prelazili prugu. i to ne elektrièna. al i je sa sobom mogla povesti jedva tri putnika! To bija e jedini redoviti osobni pr omet. odakle ga je 1848. svi veæi gradovi u Hrvatskoj br zojavno bili spojeni sa Zagrebom. pa Vara din. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu... jer je grad Zagreb d obio brzojavni spoj istom godine 1850. S radostju sam primio va u viest. meðutim. Godine 1854. Taje izlo ba bila povezana s mnogim drugim priredbama. dok se u Zagrebu o toj ideji javno raspravlja te k 1885. Imao je. 139 1 * JlL tramvajski krug Ukrcamo li se u tramvaj s Kre imirom Kovaèi-æem. nego u Vara dinu. rujna 1850. imao samo jednog èinovnika za listovnu i jednog veæ nemoænoga starca za novèanu otprem u. Senj i Otoèac. Uvoðenjem telegrafskog ureda 1850. Kovaèiæ zapisuje: Zagrepèani onoga vremena nazivali su konjski tramvaj aljivim imenom filoksera i to se ime odr alo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo. Tako je 5. o èemu K. jo jedan nadimak. ali je konjski jo godinu dana ostao na nekim sporednim prugama. u Zagre b premjestio ban Josip Jelaèiæ. a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan. Vinkovci. S uvoðenjem konjskog tramvaja Zagreb dosta kasni za velikim europskim gradovima. te izdao nalog zagrebaèkoj upaniji i gradu Zagrebu da pru e to veæu potpo u pri uvoðenju telegrafa. medu koje je spadalo i sveèano otkriæe Kaèiæeva sp omenika u Mesnièkoj ulici i prva velika slikarska izlo ba u Zagrebu. Tekst je bio vrlo kratak.. Daje barem po tanski promet èestito djelovao! Ali po tanski je ured u Zagrebu do 1848 . Godine 1891. I tako je 28. preteèa kasnijih zborova i dana njeg Velesajma. nego prava.8 metara. naravno.bila je velika gospodarska izlo ba u Za grebu.. rujna 1891. kad aljivi zagrebaèki list Biè donosi vijest: Tramvajski promet je veæ uveden ali. eljeznièki 1862. Sto je pojava telegrafa i moguænost komuniciranja sa svijetom brzojavom znaèila za t ada nji Zagreb i Hrvatsku. Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novèiæa. gdje se ban dr avnièko m slu bom zatekao.6. a tri godine kasnije sa Zemunom i Petrovaradinom. Isprva je nabavljeno samo esnaest kola deset zatvorenih i est otvorenih. K onjski se topot po traènicama navodno daleko èuo. zapisuje Kovaèiæ. a ðaci i vojni ci plaæali su pola karte. Na kraj ovoga teksta ne treba. Zagreb je najprije spojen s Beèom i Trstom.5 i irina 1. 1857... o èemu je banski namjesnik Len-tulaj (1774. a telefonski godine 1888. brzina oko sedam kilometara na sat. Moralo se misli ti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali o d udaljenoga Ju nog kolodvora dolaziti u grad. k oji ga uvode veæ ezdesetih godina. staviti stop. nego tek poèetak komunikacijskog povezivanja hr vatske metropole s ostalim dijelovima Hrvatske. meðutim. kolovoza 1910. ban Jelaèiæ iz Beèa isto tako kratko uzvratio: S radostju s am primio va u viest. Prvi tramvaj na elektrièni pogon provozio je zagrebaèkim ulicama 18. znajmo da æe ga vuæi jedna konjska sila. Konjski tramvaj Zagrepèani su kratko zvali konjka.) obavijestio bana Jelaèiæa u Beè. Obavijest je glasila: Telegraf je u r edu. Vukovar. jer to nije kraj. a du ina im je bila 4. slu beno otvoren Slu bujuæi telegrafski ured. O pokusnoj vo nji . na to je. do Maksimira 12.urivao radove. godinu dana kasnije Bakar. najbolje se vidi iz opisa zagrebaèkih prilika toga doba u Pro losti grada Zagreba Rudolfa Horvata: Zagrepèani se dugo morahu zadovoljiti samo po tanskim prometom.-1864. to bi bilo u duhu telegrafsko g komuniciranja. rujna te godine poèeo vozi ti prvi konjski tramvaj.. a morzeovim signalima iz Zagreba u Beè odaslao ga je relegrafist Dragutin Stipetiæ. Sisak. kao to znamo. a konj je o vratu imao i zvonce. Europe i svijeta. Osijek i Slavonski Brod. u Beèu. visina 2. Dili ansa je svaki treæi dan odlazila iz Zagreba u Beè. Po ta je iz Beèa dolazila samo dva puta na tjedan! Ravnatelj svih po ta za Hrvatsku i Slavoniju nije stanovao u Zagrebu. da bi do 1875. Frankopanskom do Ilice tek 5. Kolosijek je bio u i od dana njeg.

Nova Ves . prvi put se pro iruje 1911. Strani kapital koji je ulo io u Zagrebaèki elektrièni tramvaj obilato je izvlaèio dobit. Da bi se potpuno izbjegla ovisnost o 141 volite li zagreb? inozemnim partnerima. nije ba lako doèarati Zagreb. pa se dogaðalo i to da publika izbatina kojega neopreznog biciklistu kad b i malo br e vozio. godine 1926.. a nas je sila nevidiva èasomi-ce istrgla nji hovu vidiku. prema nacrtima in enjera Adolfa Ko aka i Dragutina Mandla. kad je uvedena pruga Kaptol .. Godine 1916. a godine 1916.. umornom i sve ivèanijem od gradske ludnice i prome tne gungule. 1935. Taj prvi automob il koji se pojavio u Zagrebu nije bio ba ni toliko velik. kako ga opisuje Kre imir Kovaèiæ: Bio je Zagreb pravi raj za pje ake koji su mogli spokojno etati posred ulice i na s redini trga cijeli sat razgovarati. te 1931. 143 kola bez konja Èitatelju ovog teksta. I tako do na ih dana. od Kazali ta do dana njega St udentskog centra. sagraðena je pruga Zvijezda Ksaver. upozoravajuæi time bezbri ne pje ake da mu otvore put. protiv kojih su konzervativci ogorèeno protes tirali. godine 1937. Svijet je ostao zapanjen. potkraj devetnaestog sto ljeæa. Ponovo K. Mre a: tramvajskih pruga. sreli smo vo jnike gdje idu na vje bu.). Gradska tedionica financira gradnju vlastite radionice za p opravak tramvajskih kola. Prva kola izraðena su 192 2. Kovaèiæ: Kakvu je paniku izazvao zagrebaèki trgovac Budicki kad je jednog d ana godine 1901. otkupila je Gradska tedionica te ona postaje vlasnikom tramvaja. te pruga Kvaternikov trg Heinzelova Sajmi te (napu tena godine 194 5. zatim drugi kolosijek Zvijezda . Godine 1924.Mirogoj (nap u tena 1930. U toj radionici izraðen je vlastiti tip tramvajskih kola . Godine 1932. Pje ake su prvo uznemirili bicikli.. Zagrepèaninu. sagraðena je okretnica u Maksimiru. a minimalno ulagao. a sada kao da njihove kape vjetar nosi.. ureðene su okretnice kod Savskog mosta i na Kvater nikovu trgu (tramvaj je tada okretao iza zgrade gradskog kupali ta). a zatim pruge u Dra koviæevoj i Branimirovoj. Godine 1929. zatim je sagraðen i drugi kolosijek na Savskoj. a vozio je umjerenom br zinom. pa je tramvaj uskoro do ao u jadno stanje.d. to traje sve do 1930. fi nancira gradnju novih i rekonstrukciju starih tramvajskih pruga. gotov o sve dionice Zagrebaèkog elektriènog tramvaja d. nakon uvoðenja elektriènog tramvaja na veæ spomenutim osnovnim prugama. 1942.. pruga Maksimir .. U glavn im ulicama pojavio se rijetko koji fijaker pa je fijakerist vikao otegnuto Hoop. napu te na je kru na pruga kroz Kukoviæevu (Zeleni val) zbog nerentabilnosti (pruga je odstr anjena tek 1928. i nova pruga Dra koviæeva . prvi automobil. njegovo sredi te. Savska cesta je dokraja dobila dvostruki kolosijek. I do novih modernih nisko-podnih tramvaja domaæe proizvodnje.Godine 1928. 1945. oblik mu je bio ne to nezgrapan..Medve èak. Nije vozio brzo. a godinu dana poslije sagraðen je i nadvo njak na Savsk oj. okretao se. a da ih ni jedno vozilo ne uznemiri. I sada zamislite u tome idiliènom Zagrebu pojavu kola bez konja. a godinu dana kasnije u Jagiæevoj i Jukiæevoj itd. koji obogaæuju ZET-ov vozni park. pruga u Zvonimirovoj.). Samo.1 sagraðen je sjeverni kolosijek u Maksimirskoj ulici i ui Ilici od Vinogradske do Crnomerca.Mirogoj.). projurio kroz ulicu na èudnovatim kolima bez konja koja su djelov ala na zaprepa tenu publiku poput plamenik kola gromovnika Ilije. gdje je ureðeno ii 142 tramvajski krug okreti te. pruga u Mihanoviæevoj. sagraðen je drugi kolosijek izmeðu Jelaèiæeva trga i Glavnog kolodvora . Pa ni velesipedi s visokim kot aèima otraga nisu bili nikakva opasnost jer bi u sluèaju sukoba stradali vi e nego pje a k.Dubrava. ali je strahovito tropotao ireæi oko sebe neki ne .elektriènim tramvajem tada nji novinski izvjestitelj izvje tava: Vozeæi se.. a karakterizirali su ih vrlo èvrsta konstrukcija i jaki motor. s velikim valjkom otraga za benzin i samo s jednim sjedalom. Godine 1924. a i lijepo ih je na ulicama vidjeti. Bo e èuda! Prije si ih mogao sve jednoga za drugim prebrojit i kad si se vozio na konjskoj eljeznici.

a vlasnik prvog automobila.hoæe li se zbiti kakva nesreæa. a uzbunio je èopor stoke tolike da je jedna oèajna krava u trèala u najbli u trgovinu i tamo napravila rusvaj. 145 146. Uopæe nisu imali stakla. na La èinama ili na Potoku (Tkalèiæe-va). industrijalci. gradonaèelnici i poneki n ovinar. Prvi put automobil se popeo na Sljeme 1904. Mi najodluèn ije pozivamo gradsko poglavarstvo da izda shodnu naredbu. pa smo bili mokri. Nije bilo rezervnih kotaèa. Prvi automehanièar u gradu zove se Ivan Dirbacher. na to nas danas podsjeæa fotografija. koje su cilj imale ispred Hrv atskoga narodnog kazali ta. kad je zagrebaèki trgovac Julio Demetorff iz Beèa donio petrolej i njime osvijetlio svoj duæan u Radiæevoj 37. kako ka e Kovaèiæ. kojem je b ila zadaæa da popularizira automobilizam u Zagrebu i u Hrvatskoj. u Ilici ili Dugoj ulici. i psi i ljudi. bankari. koji æe m nogo godina kasnije ovako opisati prvi automobil: Nije bilo anlasera pa smo se muèili kurblanjem. uzor mnogima. ali medu ljudima æe jo dugo ostati nevjernih Toma. A drugi. a vozio ga je . ili dok se pentra na Sljeme. Kuæe i duæani bili su osvijetljeni. koja bi mogla nesreæom uroditi. Ova raznoime-na gospoda. Prvi hrvatski automobilski klub. trgovac Budicki. koliko god bili isprva up la eni i sumnjièavi. Zagrepèani su ubrzo prihvatili ta kola bez konja....poznati i zagu ljivi smrad od kojeg je Zagrepèane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut. dakako. navikli na automob il.. Iz dana u dan nièu u Zagrebu kao iz zemlje razni automobilisti i motoci klisti: Proti tome nemamo i ne mo emo imati ni ta. kad je ugledao ko njski izmet na sredini ceste kojom je upravo projurio automobil. a e nastoji da sprijeèi svaku eventualnost. a prvi automobil kojim se 1901. i to sve do sredine 19. u Zagreb dofurao Budicki bio je Opel. na kojoj je slika na igaèa apisan je stih: »U nerasvijetljenom sokaku nije te ko pasti u mlaku«. trgovca Budickoga.. a na oèi na ega redarstva. iz azvali bi pravu senzaciju. 144 kola bez konja Medu vlasnicima automobila sve je vi e poznatih Zagrepèana. viðen je samo kako prduc-ka na putu u Maksimir. ta velegrad je! Ali jedno imademo prigovo riti. stoljeæa. upozoravaju na opasnosti koje donosi irenje automobilizm a u gradu. .. kojom æe na e redarstvo na mjere koje ovo mora da poduzme proti ovakvim opasnim utrkivaèima. ne samo da voze prebrzo nego se i utrku ju. Ona Majerova »plinska starinska« osvijetlit æe ulice grada tek ezdesetih godina pro log s toljeæa. Prepla io je pse kop su lajuæi i zavijajuæi bje ali na sve strane. Zaraðeni su mnogobrojni uljevi dok se nije pojavila iskra.. popla io jt ne koliko fijakerskih konja. On je otvorio i prvu vozaèku kolu. Autom obili su tro ili puno vi e ulja. Na novogodi njoj èestici iz 1847. Jedan je prepla eni Zagrepèanin na Jelaèiæevu placu lanuo: To vam je isto tak o kao da vidite kako po cesti trèe hlaèe same bez nogu. osnovan je veæ 190 6. visoki vladini èinovnici. Ali. Bilo je to malo èudo prva petrolejka u Zagrebu. a sudjelovao je i u prvim automobilskim utrkama 1912. Volan je bio izravno spajan s prvim kotaèima. Zanimljiva je izjava pionira zagrebaèkog automobilizma. ubrzo je postao popularan. niti vozaèki ispiti.. jer jo ne postoje ni propisi. koji æe automobil svakojako ko mentirati. pogotovo mladima.. slavodobitno je doviknuo: Kaj ja nis' rekel da to nemre bez konja? Automobil bi pogotovo izazivao nevjericu meðu Zagrepèanima kad bi se bez po muke usp entrao Dugom ulicom ili Mesnièkom do Gornjeg grada. svijeæama. svjetlo na trgu Ulice grada oko 1750. Gradom se furaju imuæniji trgovci. O prekr ajima i kaznama jo nema ni govora. a radionica mu je u Preradoviæevo j 6. Na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost. Na jugu Europe p . kad voze.tko drugi nego Ferdo Budick i. A novine veæ 1905. Vozi se bez dozvole. koje skr enih ruku èeka ... osvijetljene su malim uljanim svjetiljkama koje su svaku v eèer palili gradski na igaèi. Lupe ima ne pada na pame t da dignu automobil parkiran na Ma uraniæevu trgu. Zraènica se krpala na cesti. gdje je i prodavaonica bicikla. kao i bicikl i motociki. jer kad bi se s njim pojavili kod kuæe na Zavrtnici. O kraðama automobila da se i ne govori. a automobili jo nemaju ni r egistarske tablice. i to s debelim zaka njenjem za drugim europskim gradovima. imao prvu vozaèku dozvolu. Neèastivi na kotaèima! S vremenom su se i konji i krave.

ali jo æe dosta vremena proæi dok elektrika ne dosp ije na gradske ulice. koje je preuzelo plinaru od strani h poduzetnika. u 18. Odluka o tome donesena je 1906.30 na Jelaèiæevu trg u zasjala je prva javna elektrièna rasvjeta. jer gdje æemo za njih naæi tale u Karlovcu. sav crven u lic u. pa je kapetan u miru Bo jem zaspao. Petra. razumljivo. Poèetkom studenoga dovr ena je monta a.E. dobila Ljubljana (1861. u gra du boravi Nikola Tesla koji svoje izlaganje o moguænostima uvoðenja elektrike u Zagr eb u Gradskoj vijeænici zapoèinje ovako: Smatram svojom du no æu da kao roðeni sin svoje ze lje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu. i savjetom i èinom. Sobarica mi je zapalila u sobi nekakvu travku u staklenoj boèici i ja sam pola sata puhao.) sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazben om zavodu u Gun-duliæevoj. u temeljeno je dionièko Zagrebaèko plinarsko dru tvo. plinara prelazi u ruke grada. jedan karlovaèki zastupnik. Ulaz u zgradu.. inaèe najomiljenije mjesto u gradu za zabave i plesove. 148 svjetlo na trgu Gradsko zastupstvo odluèilo se napokon za gradnju centrale na gradskom terenu. Plin je najprije proveden u Ilici. Pr ednjaèi Graðanska streljana u Tu kancu. Postavio ju je zagrebaèki profesor Ivo Sto ir. ovako reagirao: Pa. tko æe tolike konje hraniti. osvjetljava elektriko m (1883. nego na ulici. . pa su jo jednom po gradski m uglovima zasvijetlile odbaèene petrolejke. koje æe s vremenom posve ustupiti mjesto plinskima) .. Bojim se kraj toga vraga zaspati. To je ujedno bio jo jedan susret s mra kom starog Zagreba. koje ih nije oèekivalo u plesnoj dvorani i na plesnom podiju. Karlovaèki list Glasono a u svojem je protestnom teks tu objavio kako Zagreb eli oteti Karlovcu 8000 konjskih snaga. po zanimanju lijeènik. plinsku. Kovaèiæ opisuje sluèaj jednoga gosta svrati ta Lovaèki rog: U to vr ijeme jedan je umirovljeni granièarski kapetan do ao u Zagreb i odsjeo u hotelu Lovaèki rog. Frankopanskoj i Dugoj ulici (danas Radiæeva). nadali su se svakovrsnim iznenaðenjima. a godinu dana potom poèinje i gradn ja. zatim u Vla koj do crkve Sv. Godinu dana potom. Koliko god su se veselili elektriènoj rasvjeti. na to je. 147 volite li zagreb? Èetiri godine kasnije elektriku uvodi Gradski paromlin. Gradsko se zastupstvo odluèilo ZL gradnju centrale kod Ozlja. osvjetljavala je elektrièna svjeti ljka. ali je vj erojatno sanjao o katastrofi koju æe izazvati elektrika.). Nekako oko ponoæi susreo je jednog znanca pred spomenutim hotelom. Zagrepèani su se.rvu je javnu rasvjetu. sijeènja 1877. pok raj vodovoda. A prvu veæu iluminaciju elek triène rasvjete Zagreb do ivljava ujesen 1891. u Novoj Ves i. Bila je to prva javna demonstra cija elektriènog svjetla u Zagrebu. Kapetan je nervozno etao Ilicom. Za grebaèke novine izvje tavaju kako je Trg'osvijetljen kao plesna dvorana. Teslina zamisao. Na zagrebaèkim ulicama isprva je gorjelo 312 plinskih (prve godine bilo je j o i 67 petrolejskih svjetiljki. o tetio je i dimnjak plinare. a 5. . a odatle ju je iz higijenskih r azloga dao odstraniti gradonaèelnik Milan Amru . èem u se usprotivio grac Karlovac. te razlièite domoljubne skupove. ali je nikako ni sam mogao ugasiti. naime. a 1900. na poziv gradonaèelnika dr. a veæ 1864. Zagrepèani su se nadali dobrom provodu uz domaæu kapljicu. Tesla je izlo io gradskim zastupnicima svoju idej u o gradnji hidrocentrale na Plitvièkim jezerima. Milana Amru a. Toga dana (20. sam vas je Bog donio! kazao je kapetan znancu. to je tada bila daleka periferija. po zanimanju postolar. dakako uz veliko odu evljenje graðana. koja svoju dvoranu. Zloglasni potres. a osim t oga.). kako pi e K re imir Kovaèiæ.).. gdje je danas Hrvatsko narodno kazali te. pa tek onda Zagreb (18 64. Ona boja ljivo ulazi u grad kroz pojedine javne ustanove. Izlo ba je osvijetljena s trideset vrlo jakih elektriènih svjetiljki. u kojem je veæ zasjalo i prvo elektrièno svjetlo i najavilo novu elektriènu eru u gradu. prepustimo tolike konje Zagrebu. Plinara je bila ju nije od dana nje K azali ne kavane. grad je osvjetljavalo 612 javnih plinskih svjetiljki. i prib ojavali te novotarije. Znan ac je posao u sobu i ugasio svjetlo. na Gospodarskoj izlo bi koja se odr ava n a sajmi nom trgu. Godine 1873. ali nipo to i najveæem iznenaðenju. to je Zagr eb sna ao u studenome 1880. a struja je kori tena iz generatora na p ogon lokomobila. kako se zna nik ad nije ostvarena. ispred zgrade Hrv atskoga glazbenog zavoda.. studenoga 1907. jer bi me mogao ugu iti.

Milam Amru a: »Gospodine gra donaèelnice. U srpnju. Tako u Obzor u 1907. kad su na i djedovi i bake. pada u duæane. proizlazi iz novinskog prosvjeda graðana upuæenog izravno na ime aktualnog gradonaèelnika dr. pa s< tako u novinsko j vijesti nagla ava kako je u glavnoj trgovaèkoj ulici. a gradski poljevaèi. nered. stane u nju i poprska se sva. izvolite u svoj cijenjeni list uvrstiti na u pritu bu n. spisateljica popularnih romana o starom Zagrebu. S Jelaèiæeva trga valjala se dvokolica s debelim cijevima..« Kakva je Ilica. premda je Jelaèiæev trg veæ djelomice asfaltiran. i tako æe. na primjer. kao i M ihanoviæe ulica. Ilica. bilo je veæ zavr eno asfaltiranje Mihanoviæe. bili prisilj eni preskakati prepreke cijelih civilizacijskih i povijesnih epoha. uvijek iznova ista. eto. kolovozu i rujnu radilo se na sjevernoj strani i na sredi njem dijelu Jelaèiæeva trga. Jelaèiæev trg i cijelo sredi te grad. u ro manu Kneginja iz Petrinjske. kvari odijelo. dakle. zdravlju kodl jivog i kojeèim zara enog. di e se Ilicom ba u najpr metnije doba. no sve uzalud 150 asfalt Kad Zagrebom dune i najslabiji vjetriæ. Iako nam je jasno da su ti sezonski radovi na prometnicama neminovni. s neoèek ivanom privremenom signalizacijom koja vozaèe i pje ake upozorava da se na cesti oba vljaju graðevinski radovi. O tome najoèitije govore oznake za su enje prometnica ili s trelice za skretanja i obilazak. glavna z agrebaèka arterija.. Tko je. ni htjela. i bijele cipele i èarape i bijela suknja. molili i upuæivali. Gospode u bijel oj odjeæi zabrinuto podigo e svoje suknje da se ne zablate.. koji nas gu i.. i u medij ima æe se oglasiti svojim prosvjedima.u bri ljivo popravljanje ove ceste -u istom pravcu napredovati i opæenje (promet). kad se radnja Zagorkina romana dogaða. sve do koljena. pazeæi pritom na prolaznike. koja je.. a buka i pra ina se uvukla kroz prozore i sve pore. mo emo proèitati: »U ime mnogih stanovnika Bo koviæeve ulice. di u se somun-ski oblaci praha.. Dapaèe. u jelo. koji u toj ulici vla da.Bio je to hotelskom gostu prvi susret sa aruljom. Iz suprotnog duæana izaðe ne ka mlada dama u posve bijeloj odjeæi i ne paziv na vruæu kalju u asfalta. da æe . dobiva prvi asfalt! Upravo te 1909. glavna ulica na ega grada. plivamo u moru blata i k alju e kao u kakvom slavonskom selu. Naravno da raskopane ceste i sve one zaklone i zapreke doèekujemo na zadnjim kotaèima. zapoèela je poèetkom kolovoza tvrtka The Neuchatel Asphalte Compannv iz Bu . koju kronike spominju kao prvu zagrebaèku ulicu prelivenu asfaltom... Izgled su. Drukèije je ipak bilo u starom Zagrebu. Zagreb se poèinje asfaltirati.. impregniranog izmetima fijakerskih konja. 149 asfalt Cijenu uobièajenog ljetnog servisiranja i friziranja gradskih ulica i trgova graðani æe obvezatno platiti prometnim krkljancem. »Knez Borèinski sjedio je kraj prozora svoje sobe Cara austrijanskog i gledao u Ilic u.. »U lipnju 1907. toga je veæ dosta! Upozorili smo. nagazila na vreli asfalt na p oèetku Ilice. po obièaju.« Noseæi u sebi novinarsku icu. taj se mogao nagutati i najesti u kavi i sladoledu tog ne sretnog praha. Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca. nije mogla... juèer u podne sjedio u kojoj od kavana na Jelaèiæevu trgu i li na Zrinj-skom trgu. »koja toliko kodi pluæima. s najelitnijim duæanima i najo tmjenijin hotelima. a po vruæem asfaltu vrzmali su se Zagrepèani. èepovima i zastojima na kri anjima. ne eljena slika! Tako je uvijek bilo.« Asfalt æe u Zagreb prvi put stiæi dvije godine kasnije.. On ih je proma trao s oèitom znati eljom.. je ovih dana p od dr avnu upravu sa cestom. da su u interesu urbanog i prometnog standarda i njeg ova odr avanja.« Sliène s< alopojke u novinama objavljuju èak i o Ilici.. u piæe. prve asfaltirane ulice u Zagrebu. frizuru. uvijek biti.. èin i se. .. izb jeæi taj mali incident dame u bijelom. Sunce je pripeklo. takva pra ina. ona ga minuciozno opisuje.: »Ilica. odlomak kojega citiramo. A da oblak pra ine za ljetnih dana i ne spomi njemo. svjedoèi pismo Ljudevita Gaja koji se na sud binu Ilice osvræe jo 1855. primljen. kasne. a stanari ulica u kojima je mehanizacija sti gla do kuænih pragova. za razliku od na s. poslije est sat naveèer.. koji se damo isprovocirati provizornim i privremenim preprekama. Po to su bile zavr ene betonske podloge i polo eni obrubni kameni klesanci..« Da je dug put do asfalta u na em gradu. oèito svjesna da za generacije ostavl ja sjeæanje na taj prvorazredni civilizacijski dogaðaj za ovaj grad. iz koje je radnik lijevao vreli asfalt.

A sad.. Penkalin avion je ispred hangara. deset metara uvis. sokola i. èije je ime u cijelom svijetu postalo poznato kao ime njegova najslavnijeg izuma penkale. Podmetaèi su uklonjeni. smjestili na nasipu uz vje bali te. staro i mlado. . A vion kreæe smanjenom snagom motora. Penkala je. dakle. nogometa i. sedam. takoðer. koja æe do na ih dana ostati poznata kao zeppelin. kako Buntak ka e.) Posljednji znak rukom. kugla i. veslaèi. Penkala se vi e ne razaznaje... zapisuje Boris Puhlovski u knjizi Penkala leti. odakle na a prièa na krilima kronolo ki i poèinje.grad se asfaltir a! 151 prièa na krilima Kako je bilo na prvome zagrebaèkom aerodromu prigodom uzlijetanja prvoga aviona? B rojni Zagrepèani. U njima se zagrijavao asfalt koji bi se u obliku vruæe pr a ine nasipavao na betonsku podlogu. Penkala postavlja avion. a trebala se zvati Schivarzoplan. pa se èitav dan oko tih radova skupljalo mno tvo zna ti eljnoga svijeta. Stra ari jedva zadr avaju masu. sve je u zanosu . koji je sam osposobio za let i 19 10. Ljudi su jurnuli za avionom. pa kako je u meðuvremenu Schvvarz umro.. sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletista. dota d neviðena mehanizacija i u civilizacijskom smislu veliki pomak . On se dovezao u sv ojem velikom.e irima i polu-cilinderima. ali mirno leti dalje.. Dragutina Novaka. mehanièari su otpustili trup. poèeo se kotrljati po livadi sve br e i br e.. koje su vukli amo-tamo po dva èovjeka. Vec je dva.. Cijela grupa ljudi na nasipu iza aviona u tili èas se razmaknu-la. pomagao grof Ferdinand von Zeppelin. di e se sve vi e. Zrakom lete kape.. veæ je sto tinjak metara daleko. Novak je bio prvi Penkalin putnik u avionu. Sve se br e udaljava od publike. puni gas. a izumio je i nalivpero. zagrebaèki in enjer. Ali. kokso m grijanim valjcima. i tad se iz svih grla ote uzdah: Aaahl Penkalin avion leti. Konstruirao ju je Zagrepèanin David Sc hvvarz. mnogi se guraju prema avi onu. ali se nije odlijepio od zemlje. prema vlastitom nacrtu i 152 prièa na krilima vlastitim novcem sagradio i prvi zagrebaèki aerodrom na Èrnomercu. takoðer. Pod sivim polucilinderom prepoznajemo Ferdu Budickog. nasuprot struji slabog vje tra. navodno. prema sredi tu uzletista.« A gdje i neæe Zagrepèani biti znati eljni kad je posrijedi takva. a zatim se ta pra ina èvrsto nabijala te kim.« (Franjo Buntak) A evo kako povjesnièar Buntak opisuje dvokolicu iz koje radnici izlijevaju vruæi asf alt. Letjelica iz toga doba. od kolovao i prvoga hrvatskog pilota.. podi e se. Opet je kotaèima dodirnuo tra vu. Mladi Zagrepèanin Dragutin Novak (roðen 1892. tik uz nasip. ispod krila. Na suncu svjetluca obris sjajnog pro pelera.. Za Zagrepèane bio je to sasvim neobièan i jo neviðen prizor. e iri. (. svest ranoga zagrebaèkog sporta a. ba-lonista. I eto. Naem sugraðaninu je na projektu. od Schvvar-zove udovice o . otvorenom automobilu. zadu io nas j e. Iza aviona leti sve u zrak. Slavoljub Penkala. Svi bi htjeli vidjeti avion izbliza. njime prvi poletio. prvi put poletjela je u Zagrebu. automo bilisti. Htjeli bi bar opipati taj leteæi stroj. da bi kasnije i sam upravljao avionima te postao vrstan vojni pilot u austrijsk oj vojsci. biciklista i gimnastièara. Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona. Penkala leti!. Ovdj se danas okupio i sav sportski Zagreb. Penkala je. i kao konstruktor na ega prvog aviona... snabdjevena peæima za grijanje i s visokim dimnjacima poput parne lokomotive. biciklisti. Uzdi e s e jo pet. Promatraèi su se. tri metra visoko u zraku. dok su mu karci u irardi. naime. njemaèki je grof. pa jo jedan dodir sa zemljom. to se u citiranom romanu uzgred spominje: »Tih dana pojavila su se èetvora u tu svrhu specijalno graðena kola. prem a uputama redara. te doèarava t aj povijesni dogaðaj za Zagreb i na u avijaciju: Na uzletistu ene su pod suncobranima i kitnjastim velikim e irima. est. ali samo na papiru. u dvori noj zgradi u Ilici 19) bio je za okupljen letovima razlièitih balona.dimpe te asfaltirati sjevernu stranu Jelaèiæeva trga. po pravilu. èija su vrata irom otvorena. èak i trava. koji je kod njega radio kao glavni mehanièar. koji su na poèetku stoljeæa preplavili nebo nad E uropom. . Dva-tri put a odskoèio je kotaèima.

ali on se. Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog. Pom mer (dolazi èak iz Danske) nam ostavlja poznatu fo tografiju sveèanost i uprilièenu na Jelaèiæevu trgu pri likom otkriæa Fernkornova spomenika banu Jelaèiæi 16. uglavnom poznatih Zagrepèana iz pedesetih godina pro log stoljeæa. pa je nakon nepuna tri mjeseca imala odjeka i u na im novinama. bana Levi na Raucha. izradio-je Franjo Pommer. i to iskljuèivi stranci. a Standl (Ceh). koji pohode Za greb. sijeènja 1840. samo dvije godine poslije iz uma fotografije. in .u legendarnom balonu Turul 1905. vrativ i se u Zag reb. Poslije te trojice pionira fotografije.. mladog Franje Kre me. Novakoviæ. O tome ostavlja zapis Ivan K ukuljeviæ Sakcinski. Pommer. lipnj. 1901. pa je. godine. Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebi nalazimo u novinskom oglasu obja vljenom 25. takoðe strance. Danica ilirska donijela je èlanak o tome epohalnom pronalasku ovim rijeèima: Tim ot kritjem porodit æe se èitavo preobra enje u umetnosti risanja i bakrorezanja.. jer je u povodu prve Gospodarske izlo be 1864. Iz lista Croatia doz najemo da je njegov rad u Zagrebu izazvao velik« odu evlje nje. ostavio nam je. odakle je izumitelj prv oga hrvatskog zrakoplova poletio. Desetak godina kas nije Zagreb veæ ima svoje stalne fotografe . Josip Vane . njezine preteèe dagerotipije. 1850. a na veliko odu evljenje okupljenih Zagrepèana. sijeènja 1839. pr epoznat æemo kako nas podsjeæa autor knjige Penkala leti. Sulc. a slièan podatak o na em Novakoviæu donosi i tjednik Der Spiegel od 25. Vje-koslava Babukiæa itd. Manje-vi e iste ljude snimio je i Julije Hiihn. u koje vrijeme dana snimaju. koliko treba pozirati.tkupio projekt (K. Julije Hiihn i Iva n Standl. snimio nekoliko dagerotipija zagrebaèke okolice. koji æe najdu e foto grafirati i o stati vjeran Zagrebu. a saèuvani su i portreti biskupa Strossmavera. Vratimo li se na trenutak ponovno na Penekalino uzleti te. Budicki je. tu no svjedoèanstvo . virtuoza na violini. Kovaèiæ tvrdi da ga je ukrao!) i tako za sva vremena svoje ime vi nuo zrakom zeppelin. kao kakvo zrcalo ili ogledalo ulovljena ukazuje. Osim Kukuljeviæa. fotografirao je M irka Bogoviæa. dolaze i putujuæi dagerotipi sti. koji æe svoj izum prijaviti pr ed Kraljevskim dru tvom u Londonu. kojega s ledstva nipo to jo te predvideti se nedadu. a istodobno snima i pa noramu grada iz razlièitih str ana. V. medu prvima vinuo nad Zagrebom . Iz oglasa se obièno doznaje gdje su se smje stili. ubrzo se pronijela Europom. Sarosy i Ludvig Sc hwo-iser. u kojem svoje usluge ogla ava putujuæi dagero tipist i fot ograf Ludwig Gollob. to je manje poznato. M. Matije Mrazoviæa itd. Prvi album portreta svojih suvremenika. I tom prilikom napravio prve snimke Zagreba iz zraka. 153 zagreb na fotografiji Prva fotografija panorame Zagreba naèinjena je 1840. tj. Uz putujuæe slikare minijaturiste. Veæ u prosincu 1841. u Zagreb iz Beèa sti e Johann Bosch .album o potre su u Za grebu 1880. Standl je i autor jednog od rijet 154 zagreb na fotografiji kih portreta Augusta enoe. p osinca 1866. prvi zaokru io fotografski prikaz Zagreba u po . To si Franjo D. buduæi se tim otkritjem narav ista u jedno m oka trenutku i bez pomoæi èovjeèanske ruke. Vijest o najavi Dagguerreova pronalaska 7. Petra Preradoviæa. Do istog je otkriæa iste godine do ao i Englez Tal-bot. koloriraju li svoje da gerot ipije. U Zagreb je dagerotipija do la izravno iz Pariza i izravno od izumitelja. istakav i daje spomenuti Novakoviæ u Parizu primio poduku o dager otipiji izravno od Daguerrea. Boris Puhlovski famozno g Ferdu Budickoga. Posljednjem pripada i posebno mjesto.. Neki N. Hiihn (dolazi iz Tirigije) je auto prve fotografije Kaptola sa star om baroknom kate dralom iz 1860. Trag o njihovu gostovanju u gradu nalazimi medu novi nskim oglasima u kojima oni objavljuju svo je usluge. koji u gradu ostaje tri mjeseca i portretira ugledne Zagrepèane. koji su u grad stigli s razlièitih strana i u nje mu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. Zagreb i Zagrepèane fo tografiraju Eduard Hase. boravio je u Parizu upravo za vrijeme objavljivanja otkriæa i tamo je vjerojatno nabavio potreban pribor i svladao tehniku. kako se zna. dovezao u Zagreb prvi automobi l. nazvane prema izumitelju Francu zu Dagguerreu. u: ostalo.. naime. te cijenu usluge. Gyorgy Mayer.

Uz o stalo. nosaèi s kolicima. napokon dobiva i svoje prvo stalno kino. Za prikazivanje nekoga francuskog filma na blagajni prvoga zagrebaèkog kina u Gaje voj osvanuo je natpis: enama i djeci zabranjeno! U fdmu je oèito bilo i slobodnijih scena. razlièitih javnih priredbi i zabava. a prikazivan je i film o Svjetskoj izlo bi u Parizu 1900. Slavonije i Dalmacije. Publike nije bilo mnogo. koje je po kolama ðacima prikazivalo slike velikih europskih gradova i razlièite kulturno-po vijesne spomenike. nisu bili svjesni kako ih se. Dakako. nego i stanje na e kulture u to doba. Mnogi su htjeli èudo vidjeti. Mno tva putnika koji su izlazili i ulazili u vagone. pom alo uvrijeðene. doèim je istaknuta takva zabrana. koji su imali vlastite agregate. sve se U vrzmalo pred oèima zaèuðenih gledalaca . koliko god da je privukao Zagrepèane. Metrop .. No. premda su oni ive slike poznavali sa sajmova. Meðutim.. Predstavlja se èak 3865 izl agaèa iz u e Hrvatske. a iz njihovih se izlo aka vidi ne samo e konomska situacija Trojedne kraljevine. odjednom su dvoranom odjeknuli krikovi èu ðenja i zaprepa tenja. u prostoriji nije bilo pozornice. Zabrana je. zaposleni kon duk teri. ali sv. za onda nje shvaæanje morala. Gle daoci su bili odu evljeni i mahnito aplaudirali.. navodno. komièna scena: braèna svaða. uporno tvrdeæi da je na fotografiji on i da mu je tri deset godina! Ali. koji æe uskoro osvojiti cijeli svijet i postati dnevn om potrebom civiliziranog èovjeka u kino! Predstava je zapoèela u dvori noj prostoriji. te nacrti graditelja Jambri aka i Kleina. Nije bilo javne priredb e u gradu koja ne bi zavr avala tableauom uz bengalsku vatru. Nestrpljiva pu-¦ blika poèela s e smijati i praviti ale na raèun prireðivaèa.sebnom albumu u dvadeset primjeraka. pa ga je ona izmlati la metlom. koje su. Zato onaj poziv na p rikazivanje ivih slika u Ilici. meðu uvrijeðenim enama sluèajno se na la i strina. Preko platna projurio je brzi vlak koji æe se èa kasnije zaustaviti na velegradskom kolodvoru. poziva da prisustvuju senz acionalnom izumu 19. s obvezatnim preskakivanjem preko metle. stoljeæa. Francuzi odr ali samo jednu priredbu i oti li iz Zagreba. Slike su pri kazivale ko njsku utrku u Auteilu pokraj Pariza. otvoren je i tzv. a danas je tu Kerempuh. Godinu dana poslije otvoreno je na uglu Pet-rinjske i Amru e^e kino Edison. Cirilo-metodski bio-skop u Masarvkovoj ulici. A ba Gospodarska izlo ba afirmira Zagreb u razlièitim podruèjima. spisi Sabora iz 1861. Dosta mjesta ostalo je prazno. izla u i najpoznatiji zagrebaèki fotografi. izazvala i razbjesnila Zagrepèanke. zapravo. nije ih i izn enadio. A neki je desetogodi nji djeèarac do ao. s osobnom kartom svoj ega tridesetogodi njeg strica. prisustvovao cirkusu. Iste 1906. pa je d eèak umjesto kinu. do le naveèer u Gajevu pred kino paziti da njihovi mu evi ne bi na preds tavu bez njih. koje se potom zvalo Croatia. Na ekranu se pojavila lokomotivi koja je jurila punom parom. Naplatnu je zatitralo svjetlo reflektora i o pet se ugasilo. a onda su preko platna pro le neke n ejasne sjene i i èeznule. (Kre imir Kovaèiæ) { Prije nego to æe dobiti prvo stalno kino. bila su izlo ena znaèajna djela Raèkoga. nego u velikim atorima 156 ive slike nalik na one cirkuske. Miickea i Hotz-endor fa. pojavio u jednoj dvori noj zgradi u Ilici. Poslije togi platnom su projurili konji u punom trku. To se ponovilo nekoliko puta. Zatim se otvara kino Olimp u Ilici (danas Tu kanac). od kojih je jedan predstavio na izlo bi. Godine 1900. nego samo veliko bijelo platno na zidu.. kao da æe se zaletjeti meði publiku. Na iznenaðenje gledalaca. Pijani mu do ao je i sukob sa svojom boljom polovicom. neviðenom èudu. a nekoliko godina potom Rudolf Mosinger otvara kino Apolo u Ilici 31. Po cijelom Zagrebu pronio se glas o jo jednon. Odmah je privukao pa nju Zagrepèana. . Zagre b 1906. To je trajalo nekoliko minuta. gle sluèaja. partitura opere »Ljubav i zloba« Vatros-lava Lisinskog. a predstave se nisu davale u dvoranama. slike Karasa. 155 ive slike Ovdje se prikazuju ive slike! To je natpis koji se ujesen 1898. i to u Gajevoj ulici na mjestu gdje je danas Hotel Dubrovnik. Zaschea. Iso Kr njavi osnovao je poduzeæe Uranio. na mj estu dana njeg kina Europa. a to se moglo oèekivati. grad su poèetkom stoljeæa posjeæivali razlièiti utujuæi kinematografi. prodavaèi novina. Na kra ju.

Prva televizijska emisija. Taj bi stih. tako su toèno trideset godina kasnije. . kao i iduæe tijekom nekoliko mjeseci. ali su se zato prodavali pristupaèniji. èuli domaæi glas s radioprijemnika. kasnije Luxor. Europa. Prvi televizijski izravni prijenos otvaranje je Zagrebaèkog velesajma. to se uzima kao roðenje radiodifuziji u svijetu. ovdje tv Pjesnik Milivoj Slavièek u jednoj svojoj pjesmi pjeva: Ovdje radiostanica Zagreb. toèno 20 .35 kW prvi put oglasio Radio-Zagreb. tj.Telefunken i Siemens. A knji evnica Bo ena Begoviæ bila je u tome prvom prog ramu prva spikerica . kao i trideset godina ranije. ta koðer prvi.. na treæi udarac Bo enine olovke po » cijevi vodovodne instalacije (tako se to u poèetku radilo). bila'je posuðena od stranih televizija. koji j< Zagrepèanima n udio za to doba velik izbor radioapa rata . svibnja 1926. Najveæi dio programa bile su reklame.. svibnja 1956. a 29.25 sati preko oda iljaèa 0. 157 ovdje radio.). HASKa i Graðanskog. Music-Hall u Nikoliæevoj. Malo tko je u Zagrebu èuo te rijeèi. naveèer u 20. stu denoga 1920.. molimo sve one koji nas èuju da nam to jave. koji su cijeno m. èitala vijesti. svaki se dan emitiralo èetiri sata. Na treæi znak. Ne ka e se uzalud da se povijest ponavlja: kao to su Zagrepèani prvi na ovim prostori ma 1926. poslije Balkan-Palace u Var avskoj. bolje pasao njegovoj kolegici. Sve se opet dogaða u kavani Corso. Graðanski u Vla koj. Osnivaè i prvi direktor zagrebaèke radiostanice Ivan Stern Zagrepèanima se obratio ovim rijeèima: Ovdje Radio-Zagreb. imali prilike vidjeti prvi domaæi televizijski program. Isprva je program trajao samo devedeset minuta. pa su i rijetk i èuli prve akorde Lijepe na e i Beethovenovu Sonatu za klavir i violinu u D-duru. koja je ujedno bila i prva na jugu Europe. Uvoðenje domaæeg radioprograma odmah æe isko ristiti i trgovci. Union u Zvonimirovoj. Kao tehnolo ka novost. Godinu dana potom emitiran je i prvi izravni portski prijenos s utakmica dvaju gradskih nogometnih rivala. Griè na Kvaternik ovom trgu. Preko antene podignute na krovu planinarskog doma na Sljeme nu Zagrepèani su èetiri puta u tjednu gledali program iz Graza. L veæ na kraju prve godine emitira nja s Markova trg. Central (najprije Ilica 6. pa je tako kod Kastner a i Ohlera 1 Ilici odmah otvoren poseban radiofonski odjel. a uskoro i program talijanske televizije. zatreperila slika s domaæeg ekrana. koje upravo radio prijemnikom privlaèe goste. Edison-Pa-lace u Tu kancu (Tu kanac). . k ad se 15. pjesnikinji Bo eni Begoviæ koja je uistinu bila ovdje. ovdje tv programa preuziman od stranih radiijskih postaja. Astoria u Ilici 10. Veæ prve godine emitiranja rijetki profesionalci na prvoj zagrebaèkoj radiostanici. Emisije vijesti uglavnom su se sastojale od i èitavanja zagrebaèkih novina. kasnije Petrinjska 4). a veæina se za dovoljava da vijesti i glazbu s radija slu a na javnin mjestima. jer su rijetki imali radio ureðaj. Tomislav u Ilici 208. Ovdje ja. istina veæini bili nepristupaèni. kupuju ga uglavnom imuænij i. s time da je veæi dic 158 ovdje radio. Capito l (Zagreb). objavljivala toèno vrijeme.. unutra. n ajèe æe u kavanama. Ljep a proslava tridesete obljetnice Radio-Zagreba nije se mogla zamisliti. Preno eno je sveèano otkrivanj e Me -troviæeva spomenika Strossmaveru na Zrinjevcu. Helios u Frankopanskoj (danas Dramsko kazali te Gave lla). meðutim. neuspored ivo jeftiniji detektori s kristalim.ona je najavljivala. gdje je 15. naime. radio je u Zagrebu izazva( veliku senzaciju i nepovjerenje u neukih ljudi koji si mu prilazili sa strahom od onih misterioznih malih Iju di koji iz te èarobne kutije govore.ol na Preradoviæevu trgu (poru en 1931. a preko nje i Eurovi zije. u sredi tu toga povijesnog dogaðaja. i to uglavnom glazbeni brojevi . Dom u Vla koj 70. Jadran u Ilici 42. na postavljenom prijemniku na ond a njem Trgu Republike. na li su se pred prvim velikim profesio nalnim zadatkom i isku enjem izravnim ra-dioprijenosom. pet i pol godina nakon prvog emitiranja Radio-Pitsburgha (2. èim e je zapoèeo prvi na radioprogram. tj. S vremenom se udo maæio.. stavljala gramofonske p loèe.. arije iz opera i opereta. i slu alicama. bilo je. koje su bile izvor za pokr ivanje tro kova. i na njegovu je mjestu godinu dana kasnije p odignuta zgrada kina Zagreb).25 sati kad je na Markovu trgu 9 roðena na a radio-difuzija. Ton-kino u Trnjanskoj itd.

Svaki je posjetilac svake veèeri mc rao platiti 34 krajcara. vladala je silna raskala enost. koja je voljela dru tvo (i zato bila odana nasladama i ta tini). a time i u zemlji. nego takoðer pri« di u Ku eviæevo uæi sjajnu i rasko nu veèeru koja g je stajala mnogo novaca. prema predaji svojih predaka.. tako da s e nije znalo to je to ples. To j e on iz veo s prikladnom rasvjetom i ukrasom. uglavnom ljudi s radija. u svojim Annuama Baltazar Adam Krèeliæ zapisuje: »Ove zime vi e nego ikad ispoljila se u Zagrebu ras-kala enost u zabavama i. koji se prije toga nisu u Zagrebu nikad ni vidjeli. spremni da svladaju sve te koæe i premoste sve zapreke i zamke. i 1751. 159 L y plesni redovi i jestvenici kako su se na i stari dru ili i zabavljali ¦V : poziv na ples Ples je u Zagreb stigao. koji su u skuèe nim prostorijama u Juri iæevoj ulici. jer je Klobu icki tada veæ bi o premje ten. a to je i lo u grofièin d ep. ivih slika.. u tim prvim pionirskim danima. Dodu e. ' » eleæi se jo jaèe dodvoriti i steæi zasluge ko Dijane i nekih drugih.. te ko i komplicira no. koji je pro le godine proslavio i svoju pedesetu obljetnicu (1956. Na taj naèin ono. Oficiri su mc rali dolaziti iz obzira. promicala je u najveæem st epenu takve priredbe. Bilo je ukupno 6 slika. to s graðani i d rugi. mlada ena divna tijela (poput Dijane). koja je voljela zabave. èak i u kraljevskoj kuæi. jer se onome koji ne 1 do ao trebalo opravdavati. poèinje emitiranje prvoga domaæega televizijskog programa. tako da se sram i stidljivost smatral manom. a isto tako pojedini mladi gn danski slu benici i plem iæi. prionuli svojski.. a odobravali su mu sami njegovi sauèesnici.. Na takve sveèanosti bili su pozvan i oficiri banske krajine koji su (iz obzira) morali uz velik tro ak provoditi u ti m ludorijama èitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja do korizme. Jedni su tom dru tvenom igrom odu evljeni. pa je to os tavio izlo eno kroz tri dana. drugi sabla njeni.-2006. Sve je spalo na grupi-cu entuzijasta. prije o sebe odbijali. oko 1749. Terezija Illeshazv.. da tako k a em. a sada nji se biskup ulagivao toj eni. bez materijalne stimulacije. Roðenje televizije u Zagrebu. Njima se to nije ni moglo svidj eti. samo ako bi platio taj iznos. pokojna grofica de Erdodv uvela je jav ne plesove. do la u Zagreb ena sada njeg g rofa namjesnika.« U nastavku svojih zapisa kanonik Krèeliæ se jc e æe okomljuje na svoje suvremenike. Ove pak godine. a ples je organizirala vesela grofic a Erdodv. prijeèili su to b iskup i Erdodv. bio seljak. kad je spomenuta grofica preuzela vodstvo toga. Pristu je bio slobodan svakome . na dodav i posvuda na dnu njemaèki potpis. ni èuli. a 1752. Svi si mu èestiti ljudi to zamjerili.). jer su prije smatrali obrazinu i krabulju neèim ðavolskim.. kojima su s 162 . sar plaæajuæi ulaznice za sve da tako zbog slobodna pri stupa bude to veæi broj uèesnika. to je pred njih taj posve novi i njima malo poznati medij. pogot ovo zbo lascivnih prizora koji su se na tim zabavama mog vidjeti prilikom prikaz ivanja tzv. dakako. Tim je slikama nastojao simbolièki prika zati sve to s e u kraljevini dogaða ili se dogodilo. t rasko no ivjeti. tko bi nai ao. i to pod krabuljama. da se sama s neko liko pripadnika prvih obitelji predstavlja u nekoj njemaèkoj komediji prema èemu je ipak graðanstvo i plemstvo osjeæalo neku odvratnost. Kad je nakon smrti te grofice. kao godine 1750. sad su poèeli njegovati i obo avati. tovi e. ali su se ipak prireðivali javni plesovi. Ipak. trijumf razblu-de. Na nju prema svom nahode nju pozva ene. O tome 1754. do kojih je mo gao doæi. krabulje i druge takve z abave po privatnim kuæama. dr eæi je nemoraln om. Prvi put se u Zagrebu zaplesalo. veæ god. bil slu avka. na Dan Republike. Ona nije smatrala nedostojnim sebe. gospodin Antun Jank viæ n samo da zakaza za odreðeni dan sveèani javni ples. mlade plemkinje. Prija njih godina.studenoga 1956. postavljao . oficire i druge. bilo je. brzo i uspje no svladavana je televizijska abeceda i pekao se novi zanat. 1749.. beskorisnir tro kovima ukrasi hram razblude ra znolikim slikam s natpisima. preko plemenita kih salona.. kojim a je ugaðana raspu tenosi a tako isto i oficiri. dakako. te su pozivane sve grof ce.

na glasoviru gdjica. sram i ravn. Dreyfus&: Mi rodjendan*. baptiste. Ujerka pl. i to jedna noga izmeðu nogu jedne ene. tj. a ta nova dru tvena igra izazvala je. carskoga Beèa. Razvrat najuglednijih ena.. VEtCRI DRUiTV/l HRVATSKI!* KUJI CVNIKA te iaix. to bi bili morali ili htj eli. koja æe pod imenom Redutna dvorana ostati zabilje ena kao jedna od glavnih pozornica zagrebaèkoga dru tvenog ivota.. Blanðal \mbrosto Sere/tada.. fantazma.« Zagreb je.. gd>a. Njezin u je popularnost mogla ugroziti samo Graðanska streljana u Tu kancu. A' 163 volite li zagreb? »Plesovi su«. maðaroni su otvorili svoj dom u Demetrovoj 1. uvlaèeæi svoje n ge meðu njihove. t.. gr ofica pod simbolom krmaèe koja spava odjevena u prozirnu tkaninu i grimiz.. proplesao sredinom osamnaestoga stoljeæa. Octave Feuiltet Scylla i Charybdii<. dotriobr. kad ples sila zi s plemiækih dvorova i kad se poèinju graditi graðanske plesne dvorane. Stankoviæeva kazali ta na Markovu trgu... vesela igra u jednom èinu. pa èak i na Nadbiskups kom dvoru na Kaptolu. g.. Hrvatskom glazbenom zavodu. g. Stiuona. RflSPORCD Chopfn: Notiurm BaUadt ) izvan rno. Plesalo se i u Banskim dvorima. koji æe postati kulturnim. No ni sami simboli nisu prikazivali ono. . meðutim. P rava plesaèka groznica. njegova supruga . da kako. izvadja na guskama Qndalu d? l gdjica. Barbariæ. A kad su godine 1846. LK4. 6. Utet: »RigoUtto*.. Dragica Ko-rAr/V1! W)ehlawskl Concert d-moU. razlièite komentare. . Muhvlæa. eto. »glavni oblik dru enja i zabave gdje se okupljalo najvi e ljudi svih slojeva. takoðer s plesnom dvoranom.. zabavnim i politièkim sredi tem ilirskog pokreta. dobiva prvu javnu plesnu dvor anu. Henrf Latournetle . Zagreb j e dobio i treæu reprezentativnu dvoranu za zabavu i ples.. B.« . Zvonarjeva. Odette. Andrija Fijan/ Slovcnaèke narodne povjevke. du Vcrnage. zapisuje Nada Premerl {Ples kao oblik dru tvenoga ivota u pro losti Zagreba ).. pukovnije pod' ravnanjem' kapelnika g /. s tim da je plesna dvora na na katu Narodnog doma postala tako popularna da æe cijela zgrada do dana dana nje ga ostati poznata pod imenom Dvorana. koji æe vr lo brzo postati poznat kao Casino i neka vrst maðaronske protute e Ilirskoj dvorani. Zagreb 1834. irvadja na glasoviru gdjica.ples. \ HdUerova! i 8... povodeæi se za modom. Mme.enost u ivoj slici.) Ouvertuni svira glazba" )2. dijalog. sliiga-. Nasuprot ilir-cima i njihovu Narodnom domu . sagradilo Dru tvo zagrebaèkih strelcah i koja se ubrzo proèula po »sjajnim plesovi ma i okupljanju domoljubnog obæinstva«. i r eo : 7. Natpise nisam smatrao vrijednim da zabilje im. Stoga nije vrijedno da budu zabilje eni.*». Vidjele su se meðutim sljedeæe predstave : Uvedena je raskala.. tako da su se njegove noge nalazile meðu nogama ena. gdje se èovjek igrao sa enama. grad zahvaæa tek u devetnaestom stoljeæu. Gaj i njegovi ilirski sljedbenici kupili Dra ko-viæevu palaèu u Opatièkoj ulici i pretvorili je u Narodni dom. dakle. pjeva gdja.poziv na ples prikazivale razne zgode. trma Polakovu uz pratnju g. gdja. njegova punica.. prikazuju gdja. jer su bil i djetinjasti.. i. izvadja na guslama gdjica tanda hdtltro\a. kralj. koju je godine 1837. Savu'. Gradnjom tzv . a druga izmeðu nogu druge... Dfttgica h (ove&viè.' i 7 Sftrfttate: Roma nm .

a gospoje i djevojke. Promatrajuæi ples sa zdravstvenog stajali ta. kako njime pokazuje svoju èednost i pristo jnost. slavenska polka. to na emu stanovni tvu na osobitu èast slu i. U tom karakteru na eg narodnog pl< sa ima se tra iti. pjesnik lijeènik Ivan De man zapisuje: »Kakv i su danas zdra\ stveni plesovi. s mno tvom svojih slo enih oblika i figura. ustat æe. osobito modi èitavu noæ do jutra plesati. naest. i napisi svuda u na em jeziku bjahu. kojeg su na e dame branile upornim molbama i moleæivim uzdasima«. muzika u svakom kutu. z atim od besne brzoèe plesa. mnogo kasnije kad se taj ples u Zagrebu veæ uv elike udomaæio. koji ples uzrokt je. Oko valcera se u Zagrebu koplja o tre i u doba ili rizma. U privatni m salonima i na javnim balovima ple u se. dok se devetnaesto stoljeæe na zagrebaèkim plesnim podijima vrti po taktovi ma »jednostavnijih. Ivan De man. mu evi i ml adiæi natecahu se da samo u narodnom jeziku govore. biskup »tri prekrasna bala«.. ma . valcer. koji bi se s njim za prvenstvo nate cati mogo.. dalmatinski. ali su se ilirci dosjetil i kako pomiriti zaraæene strane. horvat ski i slavonski. i dr. a u Francuskoj ga je. pa je tako »rodoljublju bilo udovoljeno. plesalo se sve u e. naime.« ! U ilirskom se Zagrebu. u onom euforiènom prepc roditeljskom duhu. svirali su mnogovarstne me-lodie narodne.. kako zapisuje N. pa je grof Jurica Or iæ. kao da su svi od jednog stali a bili. navodno. najveæa zasluga. doznajemo da je ban priredio »dva velikolepna bala«. Posebno je veselo u Streljani na poèetku Tu kanc. a po tom u prvom broju Vienca iz 1869. a plesaèi na u. po mom mnenju. dakle. to se iz toga za 164 poziv na ples kljuèiti mo e.. kako njime narod razvija svoju milotu i ljupkost. vi e negoli u ièer drugom. koji je »podosta razbludan i zato je isti æudorednijim narodima. svagde vesela lica. Izvje tavajuæi o tim » ivahnih pokladah«. Gostih je mno ina bila. »Vodila se iva borba protiv zavodljivog beèkog valcera . veseli i modom obièajem povlaðeni doticaj. takoðer iz pera Lj.« . da dov( du obadva spola u nekakav ugodni.Kako se i to se plesalo? Isprva su bili u modi. dao da se u troèetvrtinskom taktu za ples sviraju hrv atske melodije. Lj.. A iz kronike zabave i plesova za vrijeme poklada 1843-. istina je da vi e kode nego korisi zdravlju i njih ova je. potièe samo od ljudske l udosti. jer u polak est urah u jutro jo nije bilo moguæe tancati«. kao menuet. ona velika antipatija na ega naroda proti onoi nema kom vrtogla vcu (valcer)«. Protiv valcera.belo i c rveno . Vukoti noviæa. i to najprije predavanjem o plesu u Dvorani. jer okazuje da i mi u duhu vremena napredujemo. od lakoumnoga prehladenja pilor i mrzlim zrakom. svagd smeh i pesma«. hiljada sveæah je e okol stanja vesto razredeno. cottilon i kadrila. veselijih i demokratskijih plesova graðanskih slojeva«. a uz to jo svakog ponedjeljka »soiree«. reæ bi. galop i mazurka. a Ljudevit Vukotinoviæ u preporodite ljskom ar opisuje zabavu to su je u toj dvorani u veljaèi 1841 priredili »rodoljubivi mladiæi zagrebaèki«. a walzer se ipak plesao«. to je spominje De man. Premerl. malo razmi ljalo o tetnosti ples. Crkva zabranjivala sve do polovice devetnaesto g stoljeæa. Snala ljivi je grof. Skoda. Dapaèe. plemiæi i velika i sastajali. na ao rje enje kako da vuk bude sit. pi e De man. Vu-kotinoviæ pi e: »Na streli tu biahu tri ba a u kojih su se graðani. moramo priznati da odgovara i strogim moralnim i zdravoslovnim zahtevom posvema. da sala narodnim bojama nakitjena. Englezima upravo oduran«. Svaki put je narodno kolo igrano b ilo i osim toga. Godinu dana kasnije zabava domorodaca u Strelja ni »odisala je domoljubljem i vese ljem. dostoja nstveni plesovi. koja je nau tr svakoj graciji. »da mi se upravo njim (kolom) po ositi mo emo i da ima jedva koji narodni ples. na pr. a u sredini na doksatu sevahi se gerbovi malih s estara ilirskih. Komu pako nije serce sil nije u persil kucalo. Ako gledamo. s tim da je valcer dugo bio smatran nedostojnim plesom zbog »grljenja« ples aèa.. »Iz daleka se veæ vidje e cela palaèa strelcah kao vatrenom moru plivajuæa. i tako slo ni meðu sobom zabavljali . koj je vidio kako su device domorodnimi bo jama . onda od jakog stezanja go spoj.ure ene bile«. i to drugu polovicu punir elucem. se veselo i dobre volje. od gc lote gornjega tela. kare èitave noæi na ulicah. »Ja dr im«. voða Dru tva zagrebaèkih strelcah. kako n jime postizava svoje vedrenje i dru enje. o èemu svjedoè Matica ilirska u svojim izvje« taj ima: »Balovi bez broja.

ali . na pozi grofa Ambroz a Vranyczanyja. kako ih u slici rietko kada n a Zagreb sastaviti mo e«.« Ne zna se je li bilo nesporazuma i na plesu »gradske i kaptolske graðanske èete«. gotovo nagovj e æuju burne i sudbonosni dogaðaji to æe se zbiti 1848. pozn. Na bar unu je apliciran ukras s rozetom. iako je plesnih redova bilo i ranije. Valja zapisati da u to doba veæ djeluje i kola »ples i lijepog pona anja« Pietra Coronell ija. koji se u to do ba èesto javljaju na proizvodima Gajeve tiskare. i to s obje strane. na alost.. Prije toga plesovi su se prireðivali u privatnim kuæama. Takv i su plesni redovi bili namijenjeni damama. tzv. Za taj pravnièki ples izraðena je vrlo slikovita lepeza (èuva se u Muzeju grada Zagreb a) s osam krila. Nastupa potom razdoblje kad se plesnim redovima daje vi e va nosti. jer uz njih je uvijek uzica koja slu i 165 volite li zagreb? da se predmet objesi o pojas haljine. a to dokazuje »da i mi u duhu vremena napredujemo«. Na poleðini ili u unutarnjosti kutijice je knji ica s popisom plesova. èim se vi e tu i na skupoæu i oskudicu. prema z apa anjima Nade Premerl. izvedena u poznatom litografskom zavodu Julija Hiihna u Bregovitoj ulici. . Na poleðini je knji ica s popi som plesa na njemaèkom jeziku«. jer su one u pravilu bile anga ira ne za mnoge plesove veæ prije poèetka bala. ka iranom na lje-penku u obliku tro lista. u dvorani Narodnog doma u Opatièkoj. prvog na e uèitelja plesa. a u sredini je tekst u zlatotisku uokviren linijom sastavljenom od ru a i pletenog li æ Na stranici je i signatura Dragu tina Albrechta. ukra ene perforiranim rubom il i samo vinjetama. To vi e nisu samo kartice i jednostavne knji ice. Izvje tavaj uæi s pravnièkog plesa. tog zagrebaèkog tiskara. plesni red.. Knji ica je sa strane zatvor« na olovèico m«. Najstariji je plesni red. Premerl) Plesni redovi u Zagrebu se javljaju poèetkom devetnaestog stoljeæa. Premerl) Saèuvana je za taj in enjerski ples i poziv nica.. ispisan po jedan ples . katkad medaljoni ili k utijice. (N. meðutim. zapoèinje plesovima i zabavama. djeteline ili ponekog cvijeta. »Izveden je u tamnocrvenom bar unu. »Te lepeze dobivale su dame. a na svakom je krilu. kao ljetos.U tom se izvje taju. Najèe to torbice u obliku srca. a gosp odi su se dijelile male knji ice u kojima je bio oznaèen red plesanja. veljaèe 1862 . time vi tra i utjehe u buènih zabavah«. Likovno jo uspjeliji plesni red je onaj s pravnièkog plesa iz 1866. da za po-taknutje naro dnih èutnjih bar za jednu noæ pretvore dvoranu narodnog doma u miomirisni perivoj. u Streljani. onaj s plesa in enjera odr anog 15. Na poleðini je knji ica po pisa plesova na hrvatskom jeziku. Èini se kao da sviet. Èasopis Neven iz 1855. plemiæi i velika i »tako slo meðu sobom zabavljaju«. izvje æuje da u Zagrebu vi e godina nije bilo »tako ivahnih i buèni okladah.. Èuva se jedan od takvih plesnih redova. Ta revolucionarna godina. koji j e prireðen 1848. odr anog 12. i li bolje da ka emo. uglavnom kao kartice formata posjetnice. i koji je »mno inom obæinstva sve dosada nje zabave natkrilio«. dok su mu karci pri ulazu i nadalje dobivali samo knji icu ili listiæ. i to bez p osebnog reda i organizacije. a u drugoj varija nti modrim bar unom. koji se èuva u Muzeju grada Zagreba. Grof ga anga ira da pr vatno uèi plesati njegovu kæerku Klotildu. To je jo doba kad se plesni redovi tiskaju u skromnijo j tehnici. za koji Nada P remerl ka e: »Valovito izvuèen trapezoidni oblik presvuèen je bijelim. Da nica ilirska nas informira: »Sva svoja blagorodna tarsenja. nisu saèuvani. koji u Zagreb dolazi iz Rijeke. veljaèe 1848. Prva stranica knji ice je vrlo lijepo opremljena . Krila su zlatom obrubljena i ukra ena vitièastim biljnim motivima. kad i prve javne plesne dvorane. a na bar un je apliciran metalni amblem in enjera. onaj s plesa pravnika 1838.« (N. Na tom ple u je svaki gost prilikom ulaza dobio knji icu s plesnim redom (takoðer ukra enu biljni m motivima Gajeve tiskare) i dvije pjesmice: »Slozi gradanah zagrebaèkieh kaptolske i varo ke strane« i »Poklon kæerima zagrebaèkim«. u èarobni raj od razlièitih dra estih. Od najranijih organiziranih plesova. a uz naznaku vrste plesa bio je predviðen prostor u koji se upisivalo ime plesaèa ili plesaèice. organizatori su se b rinuli da svaka plesaèica i plesaè pri ulazu u dvoranu dobiju kartu ili knji icu s pop isom plesova. Upisivali bi se olovèicom zataknutom uz plesni red. i bez zabilje aka u plesnom redu moglo je doæi do neugodnih nesporazuma. »Damama je to bilo daleko potrebnije. koji govori o tome kako se na i graðani. u Zagrebu. a pri njihovoj i zradi ula e se vi e ma te i novca.

dakle. Bela. ka ko veli gazda Repu . Justa Mikulièiæ (zlatni lamee sa strassom i veoma skupocjeni nakit). tj. neæe koditi jo jedna èa i ca domaæeg p linkovca ili mo da bermeta koji je. a susjedn Paveliæ (danas Grozd) peèene race i pohane keèige. A da su na tim plesovima Zagrepèanke uvijek bile u prvom planu. a nakon njegove smrti 1902. nudi peèene guske. Fricika Frange (groteskni kostim). meðutim. gdje Repu (da nas restauracija K Savskom mos tu) nudi uz. hvala na pitanju. Na Savi bi valjalo ostati i za objeda. kolu nastavlj 166 poziv na ples njegova kæi Elvira. dakako. bijela perika na glavi ). gavriloviæka. jo rano. gða Jurza (ruski kostim). uz koje. Lidija Srkulj ( crne èipke). dakako.kola plesa u Streljani (oglas za kolu iza ao u Pc zoru 1860. to ga donose zagrebaèke Novosti koje vi e od polovice prostora posveæuju detaljnom opisu toaleta uva enih go æa: »Mia pl. A sad bi rajt izmeðu svinjske hladetine i prezvur ta. Predla em da s koknemo izvan grada. t kosanih pu eva s jajima. Èuèa Boraniæ Gavanski (crep de soie s bijelom perikom). koja æe kolu voditi sve do 1965.. Lila Gayer (staronjemaèki stil). nudi dese vrsta. Gostionica Zaplatiæ Maksimirska 7. Isprva kolu pc haðaju djeca ug lavnom imuænih roditelja i aristokra skih obitelji.) bila je. birajte izmeðu Martella i Matignona. od endivije.. francuska sala ta. tlaèenice. Skela. Hotel dr i kavanu i restauracij u. pohani piliæi i sve vrste odrezaka od kojil je najpopularniji. te grand-re stauranta Nova pi vana. onog s Elitne kazali ne krabuljne redute 1930. i to na najotmjenijem mjestu u gradu na razmeðu dvaju st oljeæa u hotelu K caru austrijanskom na poèetku Ilice.. najplastièni je svjedoèi izvje æe s jednog od njih. meðutim. do Savskog mosta.) nije naodmet podsjetiti na pro la vremena . viner. jelo. to vi e to nam je na raspolaganju rijetka i bogata zbirka starih jelovnika. rotkvice s maslacem. te u posebno tiskanom prospektu dodaje: Ovaj lokal od danas mora postati stjeci te na epurge-rije i skroz primitivan. na primjer. pa do povrtnic i kisele paprike. Ide mo pak na dru gu stranu grada. koje bi pojedinom elitnom balu posvetile i po vi e st ranica.. s rastom grada. marinirane je gulje. dakako. Mihaela Carnel utti (ru ièasti crep de soie). koje. Za objed je. navo dno najbolje ide pleternièko bijelo vino. Tako se ogla ava iskusni kavanarski struènjak Josip Karavia u listopadu 1933.nicl. Cecilija Noviæ i Vera Huth (crne èipke). Repu nud divljega zeca s okruglicama i zeèju pa tetu. matovilca i radièa. Olga Baèiæ (crepgeorgete sa strassom). pospje uje apet it.« 167 jestvenik na ih starih Stavljam do znanja cijenjenim graðanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio ka-vanu-restauraciju 'Tri mu ketira' (prije Velebit) u Petrinjskoj 79. slet iz istoènih mora i povrtnicu s maslacem. ras te zanimanj i potreba za podukom u plesu i lijepom pona anji Maestro Coronelli dje luje u Zagrebu vi e od èetrdes« godina. Neosporno je. Restauracija Sari u Maksimiru nudi jedno stavna jela: restana jetra. Paulina Etlinger (srebrni til). Prij nego odaberemo zajutrak. a potom i druga kæi Bianka. aperitivom. Dora Frolich (bi jela èipkasta haljina sa crvenim ogrtaèem). melem za eludac. itd.. Neki prije jela vole èa u originalnog Plzenjskog piva. a u ovoj gostionici se.. U jelovniku razgla ene ilièke restauracije èitam da se narud be za objede i veèere pri maju od èetiri krune na vi e po osobi. U z pu eve ide. sala ta. To da je lokal skroz primitivan oèito je vrlina i mamac. Jeste li za tamprl Str ossmave-rove ljivovice? Ako vam je dra i konjak. isto kao i susjedni Grand hotel (prije Kruni Ugarskoj). koji ima takoðer bogatu po nudu: ruska jaja. da ovaj grad za sobom ima debelu tradiciju dobrog ugostiteljstva i ka d danas nazdravljamo ovogodi njim najuspje nijim ugostiteljima. Koliko bismo to danas uva avali i ka ko bi Tri mu ketira pro la u utakmici za Veèernjakove zvjezdice. mo zak s jajima. Poènimo. a kasnije. te ko je reæi. Dra koviæeva 24 (na tom mje stu je sad zgrada PTT-a). navodno. doèim se posebno istièe u rek lamiranju novoot-vorene gradske restauracije. Deutsch (crna haljina sa èipkama. vrijeme je tek za doruèak iliti zajutrak. dobitnicima zvijezda i zvjezdica (Monnet. or avaèki kav . Za predjelo se dvoumim izmeðu Lovaèkog roga koji nudi strasbur ku pa tetu. to se najbolje vidi i po tada njim novinama. Javni su plesovi nekoæ u Zagrebu predstavljali najveæi medijski dogaðaj. velik dogaðaj za Zagreb o jedva sedamnaest tisuæa stanovnika. Helena Srkulj (bijela oprava).

jer se umjesto nje za raèunava 10 posto na cijenu. a rekl amira se kao najugodnije sastajali te Zagrepèana i stranaca. j Za objed mo ete imati stalni abonoman u Varo koj pivnici. gdje je svake veèeri glazba. burek. uz pisanicu la Hraniloviæi krij piva Budejeveèki Crjstal ili Kobany a. Dola c 9. OB1ED.. Od nacionalnih kuhinja i imena restauracija Zagreb je nekad imao Ce ko-buðejevaèku res tauraciju. ili restauraciji Ka ptol Vla ka 9 (vlasnik Drago Hraniloviæ).. jer je ta vrtna restauracija na glasu kao cvjetni raj.ijar. ZAGREB Telefon broj 6 32. Za one rafiniranijeg ukusa i dubljeg d epa pobrinula se restauracija Velebit. 170 jestvenik na ih starih ROG ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 SVRATISTE ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 CJENIK JELA I PIÆA 171 . K trim gavranom (Juri iæeva 6) K Z lati (V ka 62) itd. Moulin Rouge. Starom vuglenaru. dalmatinski pr ut. I prava teta da rijetka zbirka nije bila izlo ena prilikom i d avne sveèane podjele Veèernjakovih zvjezdica u 1 planadi. vrlo su dojmljivi. patke na ra nju. Samostan ska (Var avska) 18. U toj. Kod Moulin Rougea u Samostanskoj. Govedina. izaberite jedan od èetiri menua. to ih u kartonsk kutijama na dnu ormara èuva Drago Mu iæ u P vrednoj komori grada. Nikoliæeva 4. K janjetu (ugao Gajeve i Nikoliæeve. <J Sir. omlet aux framage. kao i u susjed noj varo koj pivnici Excelsior. (danas O ladinski centar) . janicu i sutlija . kasnije Zlatni jelen (C jeva 12). pra ka butina s hre nom. gostionica Avdibegoviæ. kasnije K na e m macanu (Vlai 71). Petrinjska 51 i Prvu zagrebaèku a èinicu. Zgodno je napomenuti samo neka in na gostionica. koje za uho ovih dana njih pizza i ha b urger pokoljenja odjekuju uistinu kao daleka jek. 168 CIJENIK SVRATISTE JELA ZLATNE KRUNE ZAGREB Gajeva ulica br. kol ovoza 1938. izvan menua. janjeæi paprika . mo emo jo r predati o starim zagrebaèkim gostionicama i njihov jelovnicima. t o je i razumljivo. Gajeva 9 (danas Kornat) i za deset dinar. Mesn ièka 6 (danas Stari fijaker). dakako. sa umakom sa oblogom Tjestenine. tj. Zlatna kruna. posebno se nude. Na jelovniku od 19. koja reklamira svaki dan svje e kamenice po dva dinara komad. zgrada Prve hrvatske tedionice (danas Oktogon). A èi-nica (vlasnik Abaz Avdagiæ) nudi bosanski lonac. Stari jestvenici. (Trapist) volite li zagreb? Cijena menua u restauraciji Kolo na Trgu kralja Aleksandra 3 je 12 i 15 dinara. 12. ðuveð. Mogli smo tako na jednom m jestu do ivj kontinuitet i tradiciju dobroga zagrebaèkog ugos teljstva. posebno s mole gosti da ne davaju napojnice. èesto i ori nalni po svojoj likovn oj i grafièkoj opremi. jelovnici.

a jedino gazdi bi domaæu redovito spremala zajutrak od suhe slanine. Kad bi zapao mrak. a i mali su i svo posebnu opæinu. dr ali se pomalo rezervirano. staje. dom. tedljivo ureðen. Ni za koju korist ili napredak nije dopu tala d a se naru e davni domaæi obièaji i osobine doma i roda.. a ne pognuto. Jedino subotom po la bi ona s lonèekom Opatovin K sedam zvjezdam ka d se tamo dijelila germa za nec jeljnu orehnjaèu. Francek Tkalèiæ je bio tipièni novove ki purger. a glavna briga svakog purgara bio je pr ijatni n. dosezala je daleko izvan njegove gostionice.. na aliti pjesmicom o tar Varta dretu smoli. ulice). bila srèika na eg pravog h rvatskog borbenog graðanstva.po tehnologiji pripremanja ( indlbratni su se pekli uspravno. koje su nestale sa zagrebaèkih jelo vnika.. a na kraju glasovao protiv onih koji su ga nastojali potkupiti. starije i popularnije od one Tkalèiæeve. estinske peèenice. ko ji i u najmlaðe svoje ogranke zdrave svoje stare sokove. to zbog sv oje gostoljubivosti i vesele æudi. kad i tom starom zagrebaèkom ulicom. kruha i v 172 kod franceka na novoj vesi na.. kako su ga zvali.. nije nam lako zamisliti onaj starinski svijet i ugoðaj s klupicama ispred prizemnica. Cijeli Zagreb je o Franceku s Nove Vesi pripovijedao kad je prilikom glasanja 1884. Kraj svega izobilja ivjelo se vrl o jet nostavno. re-prezent starinske Nove Vesi. koja je pripadala treæem izbornom okrugu. Marni i pa ni. A sada sa zami ljenim mahom soènih indlbratna uputimo se. a tavani i podrum nakrcani ps nicom. za koju æe Antonija Kas-sovitz-Cvijiæ u Hrvatskom kolu od 1927.kod franceka na novoj vesi Pojava æevapèiæa. Bio je vatrogasac i èlan veterancov. su e. Isprva se gostionica zvala Franc Josef Garten. kano ilavi hrastovi. a rovario protiv maðarona. kad bi pohodio kuæu. A da je Nova Ves. pokazat æe se na primjeru jo jednog gostionièara i gostionice. tek nedjeljom kavu. tavan i podrum. osobito kad bi do ao kri ecom. tzv. Nisu plivali u bogatstvu. te je kroz sve pro le vijekove o stala na a najvjernija stra a starog zagrebaèkog duha i po tenja. indlbratni-ma. Francekova gostionica do l a je na glas nakon otvorenja sredi njeg gradskog groblja na Mirogoju 1876. zapisati: Nova Ves je kroèila naprijed vrlo polaganim tempom. krumpirom. Jutrom bi sva kuæna èeljad dobivala pre gan juhu. kako æe zapisati Novove anin Ivan 173 volite li zagreb? Krstitelj Tkalèiæ. Stari su Novove ani bili ponosni na svoju No\ Ves. repom. od Kaptola prema Gup-èevoj zvijezdi. Popularnost na eg Franceka. zajedno s nekolicinom utjecajn ih Novove ana. ali nisu p< znavali ni nei ma tinu. a baba rr se moli. tek odne davno jednosmjernom. koji bi dobivali kruha. na dobru ka insku ili m oravèansku kapljicu kod Franceka Tkalèiæa u Novu Ves broj 39. i jo objesnijim koje ne bi smio zapjevati pn djevojkama. kæeri i sinovi po li bi u susjedstvo na èavrljaj otac bi zapalio veliki lam pa i njime u ruci pregledav. da dom blagoslovi. da bi s dru tvom sve to u birtiji spi skao. zeljem. Kasnij . Iz vizure dana njeg nervoznog vremena. potom hamburgera. U toj i takvoj Novoj Vesi gostionièar Francek Tkalèiæ bio je vrlo popularan. Jo veæa i bila sramota. one na broju 86. u èast posjeta cara i kralja Zagrebu. ne to slièno. ako bi domaæica kupov la ive na Ha mici. gazde novove k tacuna. s kojih bi susjed dozivao susjeda da podije klupicu i kup icu. France k Tkalèiæ je prisutan u dru tvenom i politièkom ivotu Zagreba. jer su pogrebi uglavnom prolazili kroz Novu Ves. niti iskusili glad. a mladi bi se s veèeri meðusobno p sjeæivali. a nakon pogreba Zagrepèani bi obavezno n avratili k na em Fran-ceku zalijevati tugu za pokojnikom. na aru od grabova drva. bojeæi se vatre. Najstalniji gosti bijahu siromasi iz Ciganske varo i (Ko arske. I mu bi joj se zn. lukom. pjevao u pjevaèkim dru tvima Sloga i Sloboda. Majka bi sjela za k lovrat i gunðala starinsku pjesmicu. primio mito od maðaronskih korte a.. glasovao za prava e.. jer bi bila sramota da se nenadani gost n e i mogao podvoriti domaæom gostoljubivo æu. objava je neposrednog i istrebljivaèkog rata tradici onalnim zagrebaèkim peèenicama. luka i èitav ili pol krajcara. dakle. ali dosta razlièito . to zbog svoje velike aktivnosti. a ime je dobila jo 1852. najpodmu l ijeg neprijatelja ljudskoga truda. na kojir bi se u sumrak odmarale domaæic e. A najsveèanije bi bio pogo æen upnik. a zamijenile su ih tzv. vinom i suhi mesom. pi e Antonije Kass ovit Cvijiæ. i amo èetvrtom brzinom. a ne na elektriènoj ploèi) i po mahu.

gdje su danas Rukotvorin bila je neka vrsta gostionice i kavane. bil a je kavana La feri. vjerojatno je i jedna od najstarijih.e æe je Zagrepèani zvati samo Gorenèeva gostionica. Demetar i Vraz. Na zapadnoj strai u Stankoviæevoj zgr adi. odnosno Velike kavane. u tzv. kasnije Croatia. na ju noj strani.. surku i globuk na hero. Dobrotvora i Dr u tva èovjeèno sti. ozbilj na mjesta. nekoæ bio grad kavana samo na Jelaèiæevu trgu. kad je nakon stotinu godina napokon 1928. njegovi ga Novove ani biraju za svo zastupnika u Gradsk om zastupstvu. Mjesto gospodske batine ( tu cera) bile su tu hrvatske z astave. Ova institucija dodu e vuèe na aristokratsku frazu. Zagreb je. o kojem Obzor pi e: U subotu dne. koju vidimo na staroj razglednici (1903. na mjestu gdje je dan. na dana njem broju 15. Ka nije je na tom mjestu Fran jo Kre ma. Naprotiv. Gospodin Ka labar bija e major domus. u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu. Na njenu mj stu. Tu smo vidjeli estinske bijele cifraste hlaèe. tj. po uvjerenju vatreni ili rac. Zapisuje kako se tu pije bukovèak ova blagotvorena kap zagrepsk ih gora i kako se tu mo e èuti jedan opæeniti i gromoviti Puna srca. u niskoj ku bila je kavana K vjeènom svjetlu. od Prv hrvatske tedionice i Trgovaèko-obrtnièke komore d< Vatrogasnog dru tva. danas Gajevoj ulici.. Do Milinova. Njegovu kavanu spominje jo Nemèiæ u svo jim Putositnicama. a gostionièari ozbil jni èimbenici dru tve nog ivota na koje se u raznim politièkim kombinate rikama ozbiljn o raèunalo. Novove ki g ostionièar Janko Gorenec vrlo ) ugledni graðanin koga biraju u razne odbore. Godine 1876. ali bez te èasti nije moglo biti. dakle. a na dana njem broju 12 kavar New York. jedna je od èetiri ili pet kavana to su bile samo na ju noj strani trga. a svakako je najpoznatija jo iz ilirskoga doba. a s vremenom dolazi na glas kao po zornica dru tvenog i politièkog ivota. U njoj su se sastajali poslovni ljudi. a u sredi te pa nje Gorenec i njegova gostionica dolaze nakon odr avanja tzv. Gorenèeva gostionica u Novoj Vesi bila je sredi t i sjedi te demokratskog duha i polit ièkog ivota. dak ako. narodni stol. a vlasnik Oti Leibner reklamira prvi put u Zagrebu sladoled. veljaèe 1873. Na istoènoj strani trga. sve uèestalije alopojke zbog dokidanja kavana u Zagrebu imaju korijene. stajali su na Jelaèi-æevu trgu fijakeri koji su bespla tno vozili goste na Demokratski ples. Tako o Demokratskom plesu demokratski Obzor dol maðaronski Agramer Zeitung ples na pada zato to je shva æanje ove demokracije prema jutru zauzelo protudrzavne za mahe . bilo ih je vi e nego danas u cijelom Zagrebu! Narodna kavana. to se nosilo u èisto aristokratsko barokno doba. demokr atskog plesa. U gostionici su odr avani razni plesovi i zabave . na toj zabavi nije bilo uskih francuskih èarapa te francuskog pi-kaèa (trouglasti globuk). imao slastièarnicu. Tu se sastalo dru tvo graðansko demokratsko. bila je Velika kavana. ide svom Gorencu. odnosno Harmici.. U Ilici na brojevima 4 i 6 bile su kavane K cai austrijanskom i Kruni ugarskoj. pune èa e. Hatzovoj kuæi. sru na Hatzova palaèa (projektirao ju je Bartol Felbingei otvo rena je nova kavana Milinov u zgradi istoimene hotela. Uz ovakve reformira no-demokratske manire napunile su se prostorije Gore n èeve gostionice veæ u 8 sati na veèer. to j vlasniku donijelo veliku popularnost u tada njem Za grebu. U njoj su se sastaja li Babukiæ. otac violinis Franje Kre me. neka ivi je na e. u Felbing rovoj kuæi. Kad se graðanstvo treæeg izbornog kotara hoæe po zabaviti. kasn ije Centralna kavana. U susjedstvu. . Zvali su je burza. zato to su se pjevale rodoljubne pjesme. Kavana toga imena ranije je bila na suprotnom uglu. 174 kod franceka na novoj vesi 175 ! stare kavane Dana nje. Gostionice u starom Zagrebu bile su. a imala je navodno i posebni tzv.).. Danas su to hotel i kavan a Dubrovnik. prema Bolnièkoj. za koj im su obièavali sjediti na i preporoditelji. Vlasnik joj je bio stanoviti Andrija Ce rni iz Moravske. 25. kako se zn a. Gradska tedionica i Gradska kavana. trgovci i putnici.

a od sunca bila je za tiæena li. a potom i klub. trgovac i posjednik Okrugljaka. koji o njemu ostavlja i zapis. kraljevski javni bi lje nik i predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva Kolo. gdje dru tvo sjelo u hladovitu sjenicu. kome dadose ime Ljubinkoveèki klub. Kronièar bilje i: Skupi e se stalni gosti iz svih stale a. Ispod sjenice b io je dubok zdena. Osim osnivaèa i predsjednika De eliæa. Franjo Arnold. te kavar 176 stare kavane Meduliæ. u Juri iæevoj Elit. koje je izradio klupski fiskus Gabriæ. èini se. 177 ni rijeè politike Nikad ovome gradu. Za vrijeme objeda pona vi e se nazdravljalo domaæici. Milan Nosan. to je za vrijeme sastanka svako politiziranie bil o strogo zabranjeno. Milan Macen. na kojem b ja e svakog Bo jeg blagoslova . koji se prostira e iza kuæe pa s ve prema brijegu. koja bija e prema br jegu kamenom obzidana. oko kojega su se osamdesetih godina 19. Toga se dana n je kao obièno politiziralo. U velikoj prizemnoj gostinskoj sobi. pokrit debelim balvanima. a kasn je na uglu Gunduliæeve. kao kulturnom i civilizacijskom sredi tu.. Ljubinkoveèkog kluba. Iza objeda podu gosti sjenov it vrt na crnu kavu. Ujedno bija e zaklj uèeno da se osnuje klub. gradski tajnik. koja je davala ugodnu hladnoæu sjenici i z 178 ni rijeè politike najvruæih srpanjskih dana taje sjenica svima omilila. glavnom gradu Hrvatsk e. a ujedno da sa dozvolom domaæice u sjenici veèeraju. Jednoglasno bude zakljuèeno da se svi èestitari i prijatelji kuæe svakog tjedna sastanu u kuglani. Predsjednikom kluba bud e jednoglasno izabran senator Gjuro De eliæ. Ljubinkoveèki klub dr ao je sastanke svakog èetvrtka. èlanovi Ljubinkoveèkog kluba bili su sve sami ugled ni graðani: Gjuro Eisenhut. bio nesretan to se tièe masovnijeg dru enja. predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva SI ga.. Uzmimo primjer tzv.sigurno je jedino da to nije bilo na sjevernoj strani trga. u Preradoviæevoj Preradoviæ i Mirna koliba. U Marovsko j (danas Masarvkova) Kazali na kavana. gdje je i danas (zatv orena). Razne politièke i politikantske struje su ga zapljuskivale i na nj se svom silinom obru a-vale. Klub je sebi stavio u zadaæu skupljati dobrovoljne priloge za osnivanje medicinsko . dob io ime. srpnja 1882. Klub je osnovao knji evnik i gradski senator Gjuro De el iæ. Marko Mileusniæ. Lacko Holjevac . U zdencu bilo je uvijek dost hladne vode. kad su za Univerzijadu otvorene dvije nove kavane Mala kavana i Kav ana Ban. U Mesnièkoj su bile kavane Kaèiæ i Zora. Mada su svi èlanovi bili dobri hrvatski rodoljubi. Pokretaè ove ideje De eliæprozove omiljenu sjenicu u èast godovnjaèe Ljubice Ljubinkovcem. Gosti razgledavahu krasan par. koji je po tra diciji. natom grabovinom. Na Zrinjevcu Zagr eb (danas poslovnica Croatia Airlinesa) i Kavana Umjetnièkog paviljona. veæ su se pripovijedale razi zgode i do ivljaji. Za dvije posljednje ne znam toèno gdje su b ile .ureðene u prizemlj istoimenih hotela. Tko bi se o statut ogrije io platio je sekser (10 novèiæa) u kra-b icu u korist osnivanja medicinskog fakulteta. prvi èovjek opæine S svete (k joj je tada bilo sjedi te u Maksimiru) i dr. koja se do Prvog svjetskog rata zvala Pariz. poznati skladatelj. koja bila na glasu jo od ranijeg vlasnika Janka Goren kao mjesto okupl janja rodoljubivog i demokratske svijeta. Sve do 1987. u uglednoj g stionici Ljudevita Hagenauera na N ovoj Vesi. Toga dana slavio se imendan domaæinove ei Ljubice. r> uglu Ilice i Frankopanske kavana je Bauer. a sastanci odr avali su se strogo po propisanim statutima. nije bilo lako. takozvanoj palaèi bio je prostrt veliki stol. Slavo repl. U tom obilju nekada njih zagrebaèkih kavana zamalo zaboravih spomenuti jo tri: ilièki R oyal i Merkur i Evropu na Jelaèiæevu trgu. a kavana je bila i na Strossmaverovu etali tu iliti nekada njoj Ju noj promenadi. ravnatelj central nog groblja Mirogoj. a ljudi su se svakojako morali snalaziti. Ovo lijepo i nje no ime svi prisutni odu evljeno prihvati e. stoljeæa okupljali poznati Zagrepèani. Klub je osnovan 10. po kojoj je najprije lijepo ureðeni gostioni ki vrt. U Ilici je jo bila kavana Corsi najprije na u glu Bregovite (danas Tomiæeva).

ta ne izgubi od svoje atrakcijske moæi i ivotne snage. ni moguæe. a i protumodernih razloga. a osnoval ga je grupica uglednih Zagrepèana. To sramotno 'hrvatsko' dru tvo broji èak za èlana nepristrasnog senatora g.. A mnogo kasnije. zapravo. pojedina imenovanja ili investicije u gradu djelo tajnog. na la je povlaðivanje u ovom krugu prijatelja te zakljuèi eprih vatiti obièaj is taknut po propagatorom ove ideje. u broju od 25.. koje nosi komièno ime Kvak.. rujna 1879-. 179 i gentlemenski klub kvak Supilova Sloboda. Augu sta Senou. a naroèito medu krasnim spolom.. naroèito Nijemaca. a domaæi sinovi se usuðuju silno im las kati. upisano je: U razvoju dru tvenog ivota u Zagrebu i èitavoj Hrvatskoj to je mo da jedinstveni primjer kako se jedno dru tvo. na alost . jedan beèki list objavljuje pouzdanu informaciju iz Zagreba o tome kako se tada nja vlada u Beogradu sastoji veæinom od èlanova jednoga. to je bilo skrajnje vrijeme da se poène tuðin tina iskorjenjivati.kako mu je pravo ime u njegovu dugu vije ku pratile su razne glasine. a o èemu svjedoèi i spomen-knjiga: Ak oprem pravila zabranjuju razgovor o politici i vjeri. vrlo uplivnog dru tva.. unatoè najljep im i najplemenitijim nastojanjima. novinar A^ ramer Zeitunga.g fakulteta u Zagrebu. i Julie Senoa (brat Augusta Senoe blagajnik Prve hrvatske tedionice. zami ljen kao apolitièki klub. proti tome da se kod pozdrava i o dzdrava ne snimi e i koja se tim opravdavala da je to izbacila iz zdravstvt nih. Zabranjeno je bilo èlanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. ne mo emo ni mi danas. .. a njegovi èlanovi kvakeri. du evnos ti i sno ljivosti medu èlanovima. moi odr ati u svojoj suvislosti kr oz toliki niz godina. od javnosti vje to prikrivanoga kluba. Antun Schlesinger. Politika je. o ujka 1881. od onih kako su pojedini politièki potezi. va nijim pojavama u ivot . a da n. koja izlazi na Su aku. i da gotovo nema organizacije ili politièke stranke ko ja bi se mogla pohvaliti tako dugim stazom. Sto je. donosi dopis iz Zagreba u kojem se ka e kako u tom gradu djeluje i njeko internacionalno dru tvo po d imenom Kvak. da se kupuje samo kod onih trgov aca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. Nisu joj mogli izbjeæi na i stari. A najvi e priloga navodno je. skupljeno od plaæanja kazni èlano va za spominjanje politike i naèinjanje politièkih tema! A da se Ljubinkoveèki klub. to gotovo nema Kvakan-cije u kojoj ne bi bilo rijeèi i izmjene misli o svim aktualnim. vra ka stvar. dakle. A o podrijetlu ime na Kvak u spomen-knj izi se ka e: Èudna struja koja je u isto vrijeme nastala u Beè. Zagrebaèki klub Kvak ili Kvakerski klub . Dan osnutka Kvaka je 19. iako to nije uvijek bilo lako. Kvak i tko su kvakeri? Valja najprije napomenuti da je Kvak postajao i djelovao u Zagrebu èak ezdeset godina.. sastavljeno iz posve razlièitih elemenata. godine. . pa kako je tada u tako zvanim boljim dru tvima njemaèki jezik prevladavao. vi soki dr avni èin ovnik. U spomen-knjigu u povodu ezdesete obl jetnice kluba godine 1939. a ujedno i kljuè uspjeha kojim je to po svojem sastavu hetero geno dru tvo os talo tolike godine valja tra iti u uvijek vedrom raspolo enju. Glavne odlike Kvaka. Zakljuèi e napokon iza dulje debate sje duæ uz otvoren prozor kod Krampusa poslije raznih pri jedlogah te slu ajuæ kako ih iz najbli e blizine pozdrav abci prihvatiti pozdrav i odzdrav dobaèeni im iz bar zvuk 'kvak'. medu kojima s poznati glumac Andrija Fijan. A me du regulama Kvaka najva nija je ona daje u klub u ap solutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i rasprav 180 gentlemenski klub kvak ljati. alibi mu evima pred njihovim naivnim enama. Ovo se provaða-lo osobito zato jer su tada nji svi veæi lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca. 1929. na stanovit naèin ipak bavio i politikom. kao to joj. vladine od luke. Sandor Egersdorfer. Isto tako su èlanovi svagdje propagirali pravilo. do onih kako je klub dobra izlika za razbludni ivot i pijanèev anja njegovih èlanova. u kojem prevladavaju stranci.. da se ma bar prija telji i dobr i znanci pozdrave izmeðu sebe upotrijebiv jea nostavnu izreku. svjedoèi ovaj zapis: U Ljubinkoveèkom klubu gojila je intenzivno ideja samoodr anja i meðusobnog potpomagan ja pod lozinkom: 'Svoj k svome'.

sudjelovao je na znamenitoj spektakularnoj prvomajskoj sveèanosti 1882. novinari. Bojanèiæ. 181 kod fride se rado ide Knjiga Igora Mrdulja a Zagrebaèki kabaret neka nam poslu i kao ulaznica za mali izlet u lude dvadesete. Sokol. Uplavom trna-cu i Peharèe k. Bez te literature te ko bismo se sna li. o èemu s vjedoèe i stihovi predsjednika JAZU Josipa Torbara. saznat æemo da vo nja do kazali ta stoji 20. Kvak je imao svoje sljedbenike i opona atelje èak i u najuglednijim zagrebaèkim dru tvima. to da kabareti postoje i rade. garantiraju imena izvoðaèa: dr. a ove se godine navr ava stotinu i deset godina o d njegova osnutka. dru tvenog i politièkog 2 vota. industrijalci. koje u Europi imaju veliku tradiciju.. irila i izvan Zagreba. dakako.. Zagrepèanin pricer pije) . Zagrebaèki kabaret nam sugerira da se po ovoj potonjoj cijeni odfuramo fijakerom d o Dra koviæeve 24. aris tokrati. kako to obznanjuje plaæeni novinski oglas. Nikad ne plakati. okupljao je uglavnom intelektualce i ljude o d polo aja: gradski naèelnici. njihovog doba.. a reèena Mrdulja eva knjiga (izdavaè: Znanje) sadr i. tom je kulturnom Poljaku oèito va nije od pi govora i prote sta tangiranih. dapaèe .a da Miinchen. Grunhut. priko vani za TV i nenaviknuti na veèernje izlete i noæni ivot. j Dok u svijetu boj se bije. na primjer. Uvijek puna Kvak do Kvaka! Kvak je ivio vi e od ezdeset godina. Tkalec. Kvak. kao to su Kolo. Nikad vam ne presuhla mlaka. Se-pec. Sloga. do Grant restauranta Nova pivana. ali za na e dru tvo i na e vrijeme Kvak je u svojoj skromnosti doprin jeo formiranju na ega dru tvenog ivota elemente trajne vrijednosti. i izvan bare. najprije su zapjevani upravo na sjedeljkama Kvaka! Kvak je svojim utjecajem i djelovanjem izlazio. upisao u klupsku spomen-knjigu: Uvijek veselo kvakati. sveuèili ni profesori. veljaèe 1883. Gjuro Prejac. ovakvi kakvi jesmo. jo jedan zagrebaèki prvoklasni kabaret domaæih umjetnika. I premda nije imao otvorenih namjera utjeca ti na zabavni i dru tveni ivot Zagreba. Pari z i ne spominjemo. u ovo na e nervozno doba njeguju taj stari kabaretski naèin izraz a i zabave. ili na ni an m maju pojedince iz javnog. Beè. i Prag.u Zagreba. a godinu d ana kasnije prigodom nemira zbog maðarskih grbova Kvak preuzima du nost miritelja it d. Dakle. koji i svojim programima ponek ad izruguju pojedinim O' lukama i postupcima vlade i partije. operete itd. n. kuplete. u Var avi predstavo ministarstva infor macija poljske vlade.. Ali. koji nisu n i skrivali da svoje priredbe organiziraju po uzoru na Kvak. tovi e. tako se sv ojski anga irao za gradnju nove zgrade Hrvatskog zemaljskog kazali ta. makar i il galno. Koliko je kabaret duboko usaðen u naèin razm ljanja i kulture ivljenja u pojedinim sr edinama. bio je pravi velegrad na karti Srednje Europe. Kao uspomena na klub.. Hrvatske i svega svijeta. Gavella.. Strozzi. nagla ava se u spomen-knjizi ako bi ovaj upliv Kvaka htjeli pr ispodobiti sa utjecajem profinjene dru tvene kulture Baroka i Rokokoa na dru tvenost . Kvakaèka se moda. govoreæi o ki turnom trenutku svoje zemlje. danas se naðe jo samo poneka rijetka fotog rafija klupskih prostora s dekoracijama slikara Menci Clementa Crnèiæa. Jer. jer poslijeratni Zagreb nije imao t akve vrste zabavi ta. nije se ustezao da pohvali kako u Var avi rade i ilegalni kabareti. Da je program uistinu pr vo-klasani. poseban Plan kabareta u Zagre u! h zavirimo li u Tarifu za dvopre ne podvoze (fijakere) u gradu Zagrebu iz 1922. za potrebe Kvaka djelo su takvih imena kao to su I van Zajc. Gjuro Eisenhut. bankari. gdje je upravo otvoren Grabanci ja . Skladbe. du evnosti i sno ljivosti. i Var ava . barem to se zabave tièe. Bilo bi pretjerano. nekoliko puta manji od ovog na ega. klupske regu le i spomen-knjiga (èuva se u Muzeju grada Zagreba). Zagreb dvadesetih godi na pro log stoljeæa. bolje svjedoèi ovo: u ljeto 1984. . Bio je pun raznih zaba-vi ta i kabareta. to je uopæe kabaret? Na to pitanje imaju pravo dana nje generacije. u Maksimiru. koje je taj ugledni gost prili kom posjeta Kvaku 10. Klub je u prvom redu mjesto dru enja u uvijek vedrom raspolo enju. a koju nije mogla ugas iti èak ni svemoæna televizija. Nikola Feller. suci. taj zagrebaèki klub gentlemana. I Budimpe ta. a do noænih zabavi ta 25 dinara. umjetnici.

. eto.Svaki samo sebi vuèe. a do toga je. a zatim u Matici hrvatskih odbornika u Ilici. ! Kabaret Dverce ostat æe otvoren i za vrijeme rat. a reèeni Dragec iz poznate teatarske obitelji Freudenreich zapravo otva ra na prvi kabaret.. Freudenreich za poèetak izvodit æe sam pojedine toèke programa.. Klub-Cabaret bio je na polukatu u Ilici 11. August Ciliæ. Izmeðu pojedinih toèaka zabavljat æe obæins vo glasovir i gusle-solo. Ru a Cvjetièa-n lo Buliæ. izrugujuæi se uglavnom raznim verce rima i pekulai tima (A politiku ne smijem dirat. Kabar et Excelsior je bio na uglu Gajeve i Nikoliæeve. recitacije. a Kabaret Dverce u Ilici 12. Ovo bi mogao biti poèetak. Istodobno je u Zagrebu radilo nekoliko kabareta. malo zaba vi te poput onih u drugih velikih gradovih.. Micika Zlièar. jer glumac osta je glumac. Od svih kabareta ostaje danas samo Mr-dulja ev Zagrebaèki kabaret! Bro irana i meko uvezana knji ica sjeæanja i uspomena. Miletiæ. Glumce na glasoviru (1921. gorko se aleæi na raèun nadolazeæe kataklizme. Jozo Lovrenèiæ. a ¦ igri je bio legendarni Stjepan pl. koji æe kasnije postati slavno kazali no ime. Arno t Grunt. da bi 1907. sudj eluju dr Branko Gavella. Ali. Dubravko Duj in. Ðurðica De-viæ.. sada nadkonobar u restaura ciji svrati tu Imperial. da pri nama ne bu rata. da bi opet neèijim inatom (ne zna se èijim) jo iste godine taj na kabaretski p rethodnik bio ukinut.. tj. pa u Velikoj kavani na Jelaèiæev u trgu. a to skoro. U kabaretskom ivotu Zagreba izmeðu dvaju ratova.. ako ne do Fride. To se dogodilo zb og sukoba glumca Dragutina Freudenrei-cha s upravom Hrvatskog zemaljskog kazali ta . Pola stoljeæa su. Navodn je gradonaèelni k Mo inski veæ bio odrije io kesu. Ostaje zabilje eno da je u njemu prvi put nastupio mladi Ivo Badaliæ.. U ratnim godinama . a budala nek se tuèe. Zvonko Tkalec. jer ima stvari koje mu se svide. onda u kabaret. koje æe biti vrlo birane i literarne vr ijednosti (kao deklamacije. Music Hali u Nikoliæevoj 7 (kasnije Istra). eto. ka bare ipak nije otvoren. i zabava u posljednjem na em kabaretu bila je na istoj razini: Ja bio sam kod Fride. do lo inatom jednog glumca. a mi je jednostavno nismo znali ili nismo htjeli ob noviti. koji bi t rebalo otvoriti u Un jetnièkom paviljonu na Tomislavovu trgu.Cabaret Imperial u Frankopanskoj 8. to je doista poèetak zagrebaèkog kabareta. Josip Rutiæ. joj mene joj. Cabaret Grabancija prvo u Dra koviæevoj 24. Glumac je obznanio u novinama (o èemu pi e i K. otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret. a u njemu nastupa popularni kazali ni par Aca Binièki i Irma Polak. 183 . nastupit æe u njegovom cabaretu i pjev aèi i pjevaèice. soli scene itd) Veæ je primio nekoliko radnj a od hrvatskih pisaca. Izuzmemo li kratkovjeki Cabaret Kauders u Umjetnièkom paviljonu 1911. to se uzima kao preteèa klasiènog kabareta.). nego i nad cjelokupnom tra dicijom zagrt baèkog kabareta dugom otprilike pola stoljeæa.. biv i èlan hrvatskog kazali ta. èkih kabareta Aca Binièki pjeva na p oèetku rata u il èkom Dvercu. uz veæ spomenuta kazali na imena. Tako pjevaju u Dvercu. Pos-lie. naroèito u Parizu. gornjogradska se gospe 182 kod fride se rado ide da zabavlja kuænim predstavama. (Sastanak ot mjenog svijeta). Gosp. Dejan Dubajiæ. da bi se ljeti 1944. Tito Strozzi. Potkraj 19.. s kojima stoji u pregovaranju.. spustio zastor ne samo na Dvercem. A onda j e rat prekinuo tu tradiciju. To su rijeèi jednog kupleta koje zvijezda zagreb.. Dragutin Freudenreich. Vla-ho Paljetak. stoljeæa u Zagrebu se poèelo razmi lja i razgovarati o kabaretu. Kaj su rekli kuma Kata joj mene joj. tam svatko rado ide.. proradio na prvi kabaret . da se u Zagrebu zapoène sa hr vatskim cabaretom. Èehinja Marina Obetkova. Kabaret Kasino u Streljani naTu kan-cu (danas kino Sloboda). Da. Borivoj Sembera.. Zagrepèani rado i li. o èemu Hrvatsko pravo pi e: Gos. Kovaèiæ) da je napustio kazali te i da s ada u Imperialu nastupa kao natkonobar! Ovo nastupa nije sluèajno. kad je ljudski ivot vi e nego jeftin. Milan Sepec.. Osnovan je poslije Prvog svjetskog rata. jer bih mogao profit rat. prvi je pravi kabaret u Pik-baru na polukatu Jelaèiæeva trga broj 6 .) prati nitko drugi nego proslavljeni Kre imir Baranoviæ. Mila Dimitrijeviæ. Istodobno..

prof.. snimljen prema predlo ku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera. Pozna184 staro savsko kupali te te su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade. motociklom. za naèelnikovanja Ja nka Holja. pokrovit eljica turnira. ako niste znali! Te je godine. Krizmana. Pro le nedjelje prireðen je bio (po Stella filmu i Misic Hallu) na Gradskom kupali tu u Zagrebu zanimljiv izbor najljep e dame kao Miss Save. dr.. prof. F.. Krèeliæ. moderni drveni grad. za grado naèelnika Vjekoslava Heinzela koji je. Kupali te na Savi ureðeno je jo prije Prvoga svjetskog rata. do obaveznog izbora Miss Save na kraju kupali ne sezone. zato sad: Hajd. me du kojima su se jedva kretali. a 12. dr. biciklom. i vlastiti m automobilom.ive u 9510 prizemnica. Izmeðu dvaju kupali ta. naravno. kultni Golikov film. Turniru je prisustvovala i Njeno Velièanstvo kraljica Marija. Uz velik broj gledalaca pr osuðivao je kandidatkinje posebni jury sastojeæi se od gg. bogme.. Otvorena je tramvajska pruga preko Rib . upuæivali put Save. Kumièiæa i To e Dapca. Vruæe srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupali tu okupilo bi se i do desetak tisuæa kupaèa. uz buèno navijanje ki bica jednih i drugih. Potonje je bilo privatno. nepregledna masa go-i lih i mokrih tjelesa. komandant mjesta i predstavnic i vlasti. Otvaranju su prisustvovali naèelnik g. lipnja 1931. 2416 jednokatnica.staro savsko kupali te Kad pripeèe jarka ega na na grad. \ Iz novinskog izvje taja posljednjih dana srpnja 1928. Poslije toga kup ali te je predano javnosti.. to vi e to su se u iriju nalazili tako poznati i uva eni ljudi. Nisu nedostajale ni razne atrakcije. kako novine izvje tavaju. »Tko pjeva zlo ne misli«. zelene vrbe drijemaju uz Savu. slikari. od kojih je izabrano u u i izbor sljedeæih dvanaest. podijeljenih mostom i jo ponekim manje vidljivim ogr adama.. ali i nadmetanja u raz nim portskim disciplinama. dakako. Gradsko i Gospo dariæe-vo. tvrde danas rijetki svjedoci. najèe æe u vaterpolu i nogometu. godinu dana ranije bila izabrana za Miss Jugoslavije. jedno tek æe da poma e. T. od vatrogasnih trcaljki. 1044 dvokatnica i 696 trokatnica i vi ekatnica. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno. hajd. vese lje. a poneki. bio bi to. dolazilo bi èesto do antagonizma i otvorenih sukoba. naime. kaj se u Maksimiru igra golf? Otkad t o? Od 1931. u Maksimiru je organiziran prvi g olf-turnir.. 1912. iz Juri iæeve. Na prvom turniru golfa u Maksimiru sudjelovalo je est parova. lipnja reèene godine. Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve æe doæi na platno u Misic Hallu. tamo je pravi ljetni raj! S tom su se popularnom pjesmicom na usnama mnogi Zagrepèani u vrelini ljetnoga dan a tramvajem. otvorenih vagona. a zatim u Berlinu i za Miss Europe. a na njegove slavne dane danas podsjeæaju jo \ jedino stare fotografije i. gradski zastupnici. sveuèili ni profesori. hajd. Deaka. i osobno prisutan n a sveèanom otvaranju 19. prema statistièkim podacima (gradonaèelnik Srkulj je upr avo osnovao prvi Statistièki ured) . 185 golf u maksimiru Jeste li za partiju golfa u Maksimiru? Pa.. ali kabine i sunèali te. ma nje je bilo od Gradskog. umjetnièki fotografi. ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. gdje je tefica Vidaèiæ. mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu.. A zagrebaèka se javnost svojim Gradskim kupali tem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina pro log stoljeæa. uglavnom strani dip lomati i predstavnici koji. Jea na. O lijepom ureðenju kupali ta svi su se pohvalno izrazili. gdje dan prolazi kao san! Na njenom alu naæi æe radost pravu. ha jdmo mi na na u Savu. èiji bi mlaz izazvao vris ak razgaljenih i veselih kupaèa.. Heinzel i podnacelnik g. gdje su nekoæ bila èak dva kupali ta. prv i u Kraljevini Jugoslaviji. prodavaèi abese i sladoleda sa svojim kolicima. bolji svijet. tako da æe tek opæinstvo posebnim glasov-nicama odl uèiti veæinom glasa koja æe dama dobiti naslov Miss Save. Izbor za miss u Zagrebu inaèe nij e bila novost. a rijekom sipa srebrn sjaj. Natjecalo se oko petnaestak. osnovan golf-klub Zagreb. otvoreni su 1928. nalazilo se s istoène strane Savskoga mosta.

muèi ga i ijas. èetiri na okupu. K. stoljeæa] bio pun barova. Hrs se sjeæa: . U njenoj kuæi u itaka okuplja s e cijeli mu ki Zagreb devedesetih godina pro loga stoljeæa. Kad nas je ugledao. Konaèni rezultat toga prvenstva u golfu nije poznat. takoðer sm^ znali navratiti. madame Katarina. malko je epao. Medu gledaocima Cara Franje Josipa u Zagrebu ima i vreme nih Zagrepèana koji se mogu sjeæati i sjeæaju se zabavi ta. Svaki ima svoju boj u svjetla. a Zagreb je dvadesetih i tride setih godina 20. ujedno i zakljuèen a kratkotrajna povijest golfa u predratnom Zagrebu. Gilberta T reachera i Kendala H. Unatoè svj etskoj gospodarskoj i financijskoj krizi. kako meðu nama ima ðaka koji se pojavljuju na nedo^ stojnim mjestima. Stri iæ pobijedio najbolje ga klupskog igraèa stranca. provod i jednu pijanu noæ uz mak-simirsko jezero. kad je Zagrepèanin dr. u Maksimiru je odigrana prva ekshibicijska utakmica i zmeðu dvojice najiskusnijih igraèa . barova i bordela. Umirovljenik Ivan Hrs o jednoj svojoj ðaèkoj uspomeni zapisuje: Blok kuæa u dana njoj Tkalèiæevoj. u srpnju 1931. i je dina je osoba u gradu koja ima bezgranièan utjecaj na nepotkupljivog. bogate poduzetnike. jer zagrebaèke novine nisu imale p rostora za golf. bordel do bordela. pa odlazi u Stubake. ob javljuje knjigu pjesama. S drugim prijateljem. Fielda. Fiel186 golf u maksimiru da. Istodobno .. ðaci iz Realne gimnazije. odakle se javlja prijatelju Augustu Cesarcu. dakako. koji je bio vlasnik Parka Maksimir.. tj. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemaèkog i hrvatskog. buduæi da su bile poplavljene izvje tajima iz Marseillea o atentatu na kralja Aleksandra. koja u: novu tr nicu na Dolcu (otvorena godinu d ana prije predstavlja najmoderniju ustanovu te vrste u Evropi Iste 1931. sliènih onom madame Katarine iz music ala. koje je trajalo od 2. Miroslav Krle a u novinskom intervjui obja njava za to je odbio biti èlanom P EN-kluba. Na Jelaèiæevu trgu nema vi e stare Zakladne bolnice. ona podjednako uspje no razg oliæuje gornjogradske plemenita e. . tih godina i Zagrebu se gradi. a na se prvi golf-klub Zagreb malo poslije toga ugasio. Ta je utakmica imala cilj da se èlanovi kluba i zainteresirani Zagrepèani. Poslije u koli je rekao. kao i anonimne graðane iz Vla ke ulice i Potoka. upravo je dovr ena klaonica u Heinzelovoj. ordinirale i po barovima. koji se upravo vratio iz Pariza. Tkalèiæeva) zabavi i u icima. Tim je prvenstvom. Najveæi uspjeh jednoga domaæeg igraèa zabilj n je na prvenstvu u listopadu 1934.njaka i Medve èaka. pomalo ogran ièenoga i napirlitanog efa gradske policije Pubu (igra ga Martin Sagner). Klupski kapetan Aleksandar Ulmanskv publici je obja njavao i komenti rao svaki potez igraèa. U predstobIju svira pijanist. Najelitniji i najskuplji je onaj »Kod zelene lampe«. listopada 1934. u Savremeniku tiska prva dv. profesor je odustao. slikarom. H. vlasnike novopodignutih palaèa na Zrinskom i Akade-mièkom trgu. koji je prireðen samo kao atrakcija i sveèanost u povodu osnivanja golf-kluba. Strani igraèi prenose iskustvo na domaæe. namijeniv i èak cije ulice (Ko arska i Potok. ðaci i studenti iz boljestojeæih kuæa. Mi. Stari ji gospon. ta vra ki fe javna dama iz javne kuæe u Ko arskoj ulici u mu kom dijelu gledali ta pobuð nostalgièna razmi ljanja o tome kako su na i stari ivjeli i u ivali. 187 crveni pli u tkalèiæevoj Dobrodr eæa i armantna vlasnica zagrebaèkog bordela. do 7. koja je zamijenila staru prugu za Mirogoj preko Bakaèeve i Nove Ve si. Vojnici neA maju pristupa. koji su se i ovaj put u velikom broju okupili ispred Vidikovca.trenera i tajnika golf-kluba Zagreb. koja je netom sru ena.. Tu uglavnom dolaze oficiri i imuæniji graðani. koji poèinju bilje iti i prve uspjehe. napredak je vidljiv na svakom ko raku. Iduæe godine poèinje prvenstvo Jugoslavije u golfu. Mi s mo se samo smijuljili. Petrom Dobroviæem. A on? \ Prostitutke su. u Grgiæ-Kabiljo-vom Caru Franji Josipu u Zagrebu (igra je San-da Langerholz) najrazboritije je i na jpozitivnije èeljade u tom novom dopadljivom musicalu. Grade se podvo njaci na Savskoj i Selskoj. èina »Lede«.. jer uprava nije imala novca za plaæanja najamnine umarsk om fakultetu. upoznaju s naèinom igre i pravilima. Poslije turnira.

. nego javno na ulici. meðutim. Poneku priredbu. a separe se nije posebno plaæao. do deset sati. tako da su ljubavni parovi bili prepu teni vlastitoj toplini. Barska dama j e svoje usluge naplaæivala 250 i 300 dinara. preciznije. pije se kava. glasoviraè prebire po tipkama sladunjavi valcer. slièan onom madame Katarine iz Cara Franje J osipa u Zagrebu. civiliziranije i zdravije da javne cure svoju ljubav prodaju u javnoj kuæi. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi.. Ugoðaj je za mene bio nestvaran. nd\ polu kat. To je prvi bar koji je imao p rogram s domaæim artistima. najljep e su to od njega imamo. vrlo udobno i otmjeno namje ten. bez ikakva ustruèavanja i okoli anja. onda. Vlahoviæ. naslov je jedne tematske knjige o tzv. U svakom separeu o bavezno je stajala boca ampanjca. ljep oj polovici grada kojeg samog po sebi dr imo lijepim (a ako sm o u njemu roðeni.. plesni parovi se okreæu. Na mene je to djelovalo kao da am u a o u kakvu crkvu. pod paskom i kontrolom. i najljep im) i kojeg u svakodnevnim razgovorima ili u medijima èesto rabimo (i zlorabimo). dakako. u njemu je svirao najpopularniji violinist u grad u. Svi su barovi radili cijelu noæ. Nisam se mogao naèuditi kako slobodno. kolika su zagrebaèka i hrvatska pera. A bio je popularan i »Klub« u Ilici. i to jo na svakom koraku mo emo vidjeti. sav u crvenom pli u i brokatu. Tu je svirala mandolinska muzika i toèila se otvorena vina. kiparska dlijet a i skladateljske note dotakli to najizazovnije i najosjetljivije mjesto koje se . ali se nisu grijali. toèe birana vina i ampanjac. bio je bar »Bij ela laða«. »Rit z« je otvoren tridesetih godina. Palmotiæevoj. Èesto smo odlazili na zabave. stoji sedamnaestogodi nji Zvonimir Rogoz i treba da bira. Zdislav me nutkao da izaberem sebi djevojku koja mi se sviða.Najpopularniji bar bio je »Pick«. aktualizira staro pitanje: zar nije pametnije . Amru evoj. a one su de urale u Petrinjskoj. » tajgerica« a prostitutka. Imao je tri 188 crveni pli u tkalèiæevoj separea. u dana njoj Medved gradskoj 13. Imao je najbolji i najskuplji program. ostavlja nam Zvonimir Rogoz u Mojih prvih sto ina: Mene je u tu ulicu grijeha odveo uèenik Obrtne kole Zdislav. Tu su se davale kabaretske predstave. gdje je danas »Jazavac«. Naravna stvar da se onda samo po s ebi postavlja provokativno pitanje: to je i tko je Zagrepèanka? Uostalom. koje su goste vabile u separee. ali i skromniji. Sjeæanje na jedan od zagrebaèkih bordela. porijeklom Poljak. Ugoðaj to ga Zvonimir Rogoz opisuje u svojim memoarima na dlaku podsjeæa na onaj iz a ktualnog musicala koji. slikarski kistovi.. a to je bila èetvrtina uèiteljske plaæe. tek da s e istakne kako nam je Zagreb lijep. Barska prostitutka j e. bio je ukljuèen u cijenu piæa. Ka snije je bio popularan Bego. koj i je bio podstanar kod moga kuma. a jedne me veèeri be z ikakva prethodnog dogovora i upozorenja odveo ravno u bordel. boljoj ili. pa je zbog toga jeftiniji od drugih. gdje se danas prodaju bicikli. u dvori tu. Bo e moj.U li smo u salon. pre ko puta Bregovite. gosti o dlaze s damama iz salona u sobe ¦L i nakon nekoga vremena vraæaju se u salon puni zadovoljstva. zapla e n i zateèen. izlo bu ili nosaè zvuka temat ski vezan uz enu nazvali bismo po knjizi ili bismo naslov parafrazirali. koji je1 jo ezdesetih godina svirao u »Lovaèkom rogu«. dana nje Tomiæeve. Zdislav je veæ bio verziran u tim stvarima i vladao se kao kod kuæe . sa skupocjenim tepisima po podu. bez ikakve kontrole? 189 bolja polovica zagreba Zagrepèanke i kroz povijest mlade Zagrepèanke Od Zagreba su ljep e samo Zagrepèanke«. A svi barovi su imali svoje stalne noæne dame. ali Zagrepèanke. cijeli salon kao da se vrti s p lesaèima u odrazu brojnih zrcala a usred te izvanzemaljske ljepote i obilja. uz ostalo. Kako izabrati kad mi se sve sviðaju! Sve su bile lijepe kao slike. velikim s likama po zidovima i golemim zlatnim zrcalima. bila i pet puta skuplja nego » triherica« ili. »Apol -bar« bio je u Ilici. otac Helge Vlahoviæ. Oko mene eæu djevojke èarobne poput vila iz prièa. a poslije muzika za ples do pet ujutro. kako se danas ka e. gdje je danas novdi zgrada PTT-a. palmama u obojenim posudama. koji je najprije biti u Novoj pivani u Dra koviæevoj. a kasnije se preselio na Jelaèiæev trg 6. Njega su cijenili i najveæi] glazbeni autoriteti. Na uglu Palmotiæeve i Vla ke.

frajle. u minicu ili traperice? Ako ni ta drugo. Olga Maru ev-ski u Modnom vodièu). Naravno. kako zapa a O. aktualizi rala je eventualno postavljanje te legendarne zagrebaèke puce na njenom bunaru pa su se jo jednom podvojili Zagrepèani na one za i one protiv. na om uobraziljo! ispraznim eljama ili ivim sjeæanjima?! Dovoljno æe za cijeli ivot biti veèernja etnja Jei èiæevim ili Cvjetnim trgom. Iz tog se stoljeæa spominju jo dva zagrebaèka kramara. I sami se sa zahvalno æu pridru ujemo mu kim gl dateljima koji po ulicama i trgovima.. dapaèe. Jer. kad bismo je i postavljali. puce. stoljeæa. Vjeèna Zagrepèanka. ko æe svojim uliènim sce nama zadiviti. gospodiène. gajtanima i vrpcama za ukra avanje odjeæe. stoljeæa. koji nude v eliki izbor razni! finih tkanina. snahe. poèev i od 17. Koliko Zagreb tuje svoga trgovca modnim kerefekama. graðanstvo izjednaèuje. podjednako one plemeni ta roda i poznata imena iz najuglednijih zagrebaèkih obitelji i najrasko nijih gornj ogradskih i zrinjevaèkih palaèa ili dana njih tajkunara. »struk pod steznikom sve u i. iz bajtica. Sredinom 18. i to po moguænosti u pici jutarnjeg odlas na posao . o èemu pi e dr. i pred superm arketa. U modi prednjaèi Vara din. proljeæe je najnadahnutij i kostimogn najma tovitiji minker i naj ingenioznu i redatelj. stoljeæa. kao i anonimke i sirotinja s gradske periferije. Teslinom i i Tkalèoi mo da samo jedna tramvajska vo nja od.zove Zagrepèanka. Imamo èak i zagrebaèki Modni vodiè. ali ne z aostaje ni Zagreb. Manda je dobar povod da se pone to ka e o dugoj i bogatoj tradiciji o dijevanja i mode u ovome gradu. namiren jedno m svagda (ako je to uopæe moguæe?) i. slijedeæi. kineski suncobran. Ali. porijeklom iz kranjske plemiæke obitelji. dakako. U Zagrebu nièu trgovine modnim proizvodim . u krinolinu. konfekcijskih stanova i nebodt prodefilirale pred na i m oèima. milostivice i ko madi. pripadni ci zagrebaèkoga plemstva i kraji ki oficiri.. Uostalom. cvjetni orname nt. jer Vara din je u to doba glavni grad Hrvatske. Iz tog se doba spominje st anoviti Leonard Mullbacher. koje zovu galantnim stoljeæem.« M odu diktira. maèke. pokretima i diskretnim ili c vorenim pogledima. sa enskim miri: ma i enskim oblicima. a njima ipak valja vjerovati . poput ko are oblikuje krhku figuru dame. osupnuti i vjeèr zadu iti brojno mu ko gledateljstvo. Mu terije su mu. kuænim koncertima i kazali nim predstavama. pa iroka krinolina. kite. dakako. i to poèev tamo od puèke predaje i narodne umjetnosti. na faks ili u kolu. na tramvajskoj stanici ili na pa kingu besplatno prisustvuju tom ivom pro ljetno teatru u kojem glavnu ulogu i ovog proljeæa igra Z grepèanka. kolike i èije sve kæeri. kad mo emo govoriti o poèetku mode i kad se po modi nosi tek tanki sloj na e aristokracije. recimo. na otvorenoj kavanskoj terasi. èipka. ljep a i c vlastita grada. Devetnaesto stoljeæe s novim politièkim i gospo-j darskim pomacima donosi vidljive p omake i u modi koja. pogotovo kad se plemstvo okuplja u svojim zagrebaèkim palaèama na zimskim i pokladnim plesovima. prodaje je izbjeglica iz Ma kedonije Ciril Milo eviæ u svojoj kuæi u Dugoj ulic (danas Radiæeva). strane uzo re. pa da mu ki promatra u ivalac i meker doðe na svoje. projektanti nisu nikad ni predvidjeli Mandu. 192 manda u minici Prvoaprilska ala s fotografijom na kojoj se na Mandu evcu nalazila Manda.Pc hodnik. rasko i fantaziju u odijevanju karakteriziraj i sjajna svila protkana zlatnim i srebrnim nitima. odakle modni trendovi dopiru i do nas. A sve to jo je prisutnije i nagla enije upravo proljeæe. u prolazu ili kn otvoren izlog. trebe. koji u kupovinu dolaze sa svojim enama. koliko je meni po znato.. a ne da se ni marijaterezijski Beè. u koje bismo je vrijeme postavili kako b ismo je odjenuli? U starodrevne halje. D brave do Trga ili autobusom na relaciji Utrine . majke i bake. A prvi put gotova odjeæa u Zagrebu s< prodaje po tkraj 18. ribe. »Ta onda se tek rada hrvatski galantuomo. Maru evski. pa do najveæih umjetnièkih izrièaja i najslo enijih postupaka svih nara taja u cjelokupnom trajanju ov og nam dugovjeènog grada?! Kolike su cure. odijevanjem i pona anjem prema pravili ma dvorskog salona« (dr. a grudi sve izlo enije. tek sad »dolazi ui modu« i koja izmiruje stale e. koji nas vodi u mo dno putovanje kroz vrijeme. s plemstvom. koji je dr ao t acun (od talijanske rijeèi stazione) na Kaptolu broj 3 (zgrada jo postoji) s uvozno m svilom. Ver-sailles.. umjetnièki izraðena lepeza. govori i to da ga se titulira »knez Le-nard Kaptolama zagrebaèkog kramar«. dakako. Jakob Hoche mer i Abracham Frolich. supru nice. Josip Matasoviæ u kn jizi Iz galantnog stoljeæa.

U tom upanovu listu. po uzoru na strane publikacije. U to doba tvrtka Kastner i Ohler jo je na broju 52 u Ilici. Hrvatica. Novu veliku robnu kuæu (danas Nama) sagradit æe poslije Prvog svjetskog rata. najèe æe o lijepom pona anju i modi. odjenuti Mandu? 195 prvi enski glas Drugo ensko ime iz tog preporoditeljskog doba je Sidonija Rubido. biti zapamæena u modnom kalenda ru Zagreba. Pobjeðuje mlada vlasnica gostionice iz Juri iæeve St efica Vidaèiæ.. preteèu dana njih modnih listova. tj.. mali kroki modne tradicije Zagreba. Zagrebaèka frizerka Branka Kincl osvaja u Parizu Grand-pri x za najbolju frizuru. Na istoj izlo bi jo jedna Zagrepèanka blista . Godine 1895. 194 manda u minici lièitih vrsta i oblika. Veæ u prvim godinama izla enja list je na zavidnoj grafièkoj razini. kapa i e ira raz-. . U meðuvremenu izlaze razni enski listovi. A kako je pro la glavna enska uloga Ljubica. I modna publicistika u Zagrebu takoðer ima dugu tradiciju. Va nu ulogu u razvitku mode u Zagrebu odigrale su gospodarske izlo be. gdje æe godinu dana kasnije biti prireðeno prvo spektakularno natjecanje za miss. a uz to ima i stalnu rubriku hrvatskog nazivlja u krojaèkoj struci. jo nema ilustracija. u Esplanadi. dakle.a. preteèa dana njega Zagr ebaèkog velesajma. sa svojih s edam stotina privatnih butika. vrlo bogati garderobni orma r ili krinja s toaletom za Mandu. nego i stranim kupcima. To je. Zagreb je.« Pa gospodarska izlo ba 1891. na kojoj je krojaè Ðuro Crndak prvi put pokazao odjeæu na lutkama. meðu ostalima enski list. otvara se Zagrebaèki zbor. Godine 1910. koja je u to do ba glavna trgovaèka i modna arterija. najljep a puca Zagreba i Kraljevine Jugoslavije. Lisinskijeve »Ljubavi i zlobe«. zagrebaèki knji ar Franjo upan pokreæe. iste godin e osvaja i zvuènu titulu Miss Europe. istina. izdavaèka tvrtka Kugli i Deutsch iz Ilice 30 (danas Libraria) poèinje izdavati modni èasopis Pari ka moda. A tu je i trgovac Josip Hor-vat . Prva modn revija odr ava se 1926. Jo 1840. Na a Stefica. A da æe ta 1937. na kojoj izla e èetiri tisuæe izlagaèa. koji izla novije modne novitete. ali èetiri godine kasnije zagrebaèka Luna. a tek 1890. koji s prekidima izla zi sve do 1938. Opera je premij erno izvedena u kazali tu na Markovu trgu 4. Ilica æe preuzeti vodstvo tek osamdesetih godi na pro log stoljeæa kad postaje pravi trgovaèki city. a veæ tada vrijedi pravilo da »jedna dama ne ide ukorak s modo m. gdje su odijevanje i moda obilno zastupljeni. u kojima se kao urednica i kolumnistica pojavljuje Marija Juriæ Zagorka. najjaèe modno i trgovaèko sredi te u dr avi.. a zlato osv aja nitko drugi nego Cristian Dior. i ona se svr i uz sveobæe zadovoljstvo i povlaðivanje«.. Kako. prva na a primadona Sidonija Rubido. preselit æe se na broj 4. itd.. roðena grofica Er dodv. grada koji je danas. a Maria Lessiak na uglu Kamenite i Opatièke dr i pravi modni butik s velikim izbo rom ukrasne robe prema posljednjoj beèkoj modi. pobrinula se i zagrebaèka modistica Angelina Dilberoviæ. èasopis namijenjen iskljuèivo enama . zapisat æe Franjo Kuhaè u monografiji Vat oslav Lisinski i njegovo doba. koja je na isto j pari koj izlo bi svoj model e iriæa uspjela prodati nikom drugom nego engleskom kraljev skom dvoru. o èemu æ Mijo Kre iæ u Na e gore listu zapisati kako »odista svakoj gospojici srce e æe kuca kad p eda portal Crndaka nalik pari kim izloga-ma. ako se dva dana uzastopno pojavi u istoj kapi«. Pod pseudon imom Iglica pi e o raznim enskim pitanjima. kako su Zagrepèani i Zagrepèanke do ivje li taj kulturni i domoljubni dogaðaj.krojaèici Mili Gr anitz za model haljine s na im narodnim vezom pripada srebrna kolajna. privlaèno ne s amo domaæim. koja izlazi na njemaèkom. Treba li se uopæe pitati kakav je uspjeh poluèio taj na operni prvijenac. eto. dakle. sa svojom elegantnom trgovinom Banu od Hrvatske u Dugoj ulici. Deset godina kasnije Zagreb se vi e puta spomi nje u Europi i svijetu. najprije prva izlo ba 1864. s vrlo kvalitetnim kolor bakrorezima preuzetim iz stranih modnih publikacija. taj na simbol mlade Zagrepèanke za sva vremena. prvi glas prve hrvatske opere. gdje je dotad bio hotel K caru austrijanskom.. najbolje govori podatak da je njojzi u èast smjesta ispjevana odu evljena pjesmica. travnja 1846. donosi obilje vrl o kvalitetnih ilustracija. buduæi da su dotad opere slu ali samo na njemaèkom i talijanskom? »Slu ateljstvo je gledalo i slu alo uz sve burnije plje-skanje cielu predstavu. a medu njima je i velik broj proizvoðaèa odjeæe..

. i da areno dru tvo kon-certnoga o pæinstva ne insultira pjevaèa ili pjevaèicu. . Da im bude i tu uspjeh osiguran. da je mlada pjevaèica prinudjena bila. i to pjesmu: 'J° Hrvatska nij propala. Hajduci. pa dospjeti èak i do slavn oga Metropo-litana na Manhattanu. to su godj bolje mogli. da bi kæerci svojoj Sidoniji dozvolio pjevati u koncertu hrvatsku popievku. [ .uz pomoæ svoje uèiteljice Karlitzkove. . triga . sluga Vukosavov. \ Dodji samo S i d o n i j u slu at«.' ] ÈlrPbiva u Volimirowm *r»ra u d&oliei grada Splita u poèetku ] '16. a tudji nska inteligencija mrmlja e da ih je Gaj prevario. stopja. i Sidonijin je glas poznat veæ od ranije.sklad aoc . mjeseca o ujka na javnom 1 196 prvi enski glas IGRADSKO KAZALI TE U ZAGREBU DfU tvo odliènih priateljah i priatðjicah umætnosti predstavlja . . Svim iz oèiju divna vatra sieva -Za to. koja bi se usudila hrvatskim jezikom pjev ati. Grofinji Sidoniji i njezinoj maj ci grofici Harbuval i Chamare. predobile dakle ulicu i parter. nje ne pjesni tvoje Mlado srce vrlo dirnut mogu I pozvat ga na ljubovne boje. VATROSLAV LISINSKI Rieèi napisao dr. Pa kad i tad nije prestalo povladjivanje. Ljudevit pl. Al ak hoæe ushitit poku at ' I zajedno du u dignut Bogu. slu aj .te je otpjeva godine 1835. . poljube redom Gaj i drugi rodoljubi ruke. operu u dva èina. KantUa pl. certu u Streljani. pa zadiviti samoga Puc-cinija. Fra njo Staniæ Alb^t pl. ali se ipak nije usudio demonstrirati proti kæeri hrvatskoga ve lika a. To je sudbina Milke Trnine. a gro finja Sidonija uvje ba tu popievku . Snionija grofica Rubido Vukosav. sami vje ti organizatori. ljubav i p rvu izvornu^ narodnu. . j& Obren. njegova kæi. te se èak kajali. tenor I. u pro lom stoljeæu. . bariton 1. kolovana u Beèu. te je zato aplauz bio tako gromovit.koja je ubrzo u la u u i Zagrepèanima. Vizner 3 Seljaci i seljanke. »Srce tuèe. otkud sva ta radost vrela? uti. altistice kod njemaèke opere u Zagrebu . Grof privoli na to. Pihler . . glasa i njeno promoviranje je Ljudevit Gaj. popievku jo jedamput pjevati. DfmitrLe Deineter j OSOBE: Knez Velimir. buduæi da je pjesma ova beskonaèni i f renetièni aplauz izazivala u prisutnih rodoljuba. Jednom dijelu koncertnoga opæinstva dodu e nije hrvatski du evni na predak ugodan bio. koja kao mlada poèetnic a. basso 'I. biv i vojvoda Spletski. to najpo pularnijoj pozornici dru tvenoga ivota Zagreb. da uturaju hrvatsku pjesmu i u ko ncertnu dvoranu. da je sada led hrvatskoj pjesmi probit. a njen prv javni nastup bio je posve nepla niran i nepripremljen mlada je grofica propjevala u Streljani u Tu kancu. Livaðiæ Ljubica. i da im je gojence njemaèka pjesma u velikoj pogibelji«. da bi bila dolièn o primljena kod kuæe. Gaj i drugovi. za koju je glasbu skladao domorodni . 'Ledena srca' ug-rijale su davorije i popievke upletene u njemaèke glumaèke preds tave. . Ispjevao je nitko drugi nego prvo pjesnièko pero tog preporoditeljskog doba.i vertlari Velimira. j Brenko. 197 od tu kanca do manhattana Trebalo je najprije osvojiti europske operne pozornice. basso II. Stanko Vraz. tenor II. nije uspjela dobiti anga man u svome gradu. sopran . sada je bilo jo te u tom nastojati.Sidonija pjeva! Oj slavuju. <j . ! Oalraatmski plemiæi Ljudevit. Vojnici. Glavni krivac za otk riæe njezin. da su i oni »napried« vikali. O tome Kuhaè pi e: »Nije tajiti da je politièko o ivljavanje Hrvata t velike zahvaliti pjesmi i pjesnicim a. t rsili su se da od sada. r < Poèetak u 7 satih na veèer. dodala je ona jo jednu hrvatsku. to ju je uglazbio Livadiæ. da hrvat ska pjesma pridobije i 'hladne duhove'. Puk. lica su vesela. *!irge . Franjo pl. Tomu se nisu na i dobri prijatelji nadali. u Zagrebu. zamoli e grofa Dragutina Erdodva.

Zagrebaèki su listovi opet 1932. u novoj zgra( Zemaljskog kazali ta (HNK). ali umjesto u svom Zagrebu. meðutim.. No Terninu nije pozdravljala mlade veæ svekoliko obæinstvo o basulo ju cvijeæem i vijenc ma. priznaje izniman dar. u Sv. Milka Tmina. »Ni jedna umjetnica u Zagrebu nikada nije do ivjela toga slavlja kao to sada Milka Te rnina«.najslavnija operna pjevaèica svieta«. naime. darovima i uspomenama te se upravo natjecalo tomu. koji je tom prilikom Trninu i pozvao Zagreb. pjevajuæi na raznim koncertima od Graðanske streljane na Tu kancu. djevojke i mladiæi . poput Kulise i Teatra. ilustrirani i rado èitani list Dom i svije t Milki Tmini posveæuje cijeli broj. Trnina je nastupila i nakon uspje no zavr enog konzervatorija. po tivana je u velike od Zagrebèana. koristi da bi nastupila pred svojim Zagrepèanima. za stalno se nastanila u Demetrovoj ulici u Zagrebu. pohrlili su k njoj na poklon i pozdravili ju sveèano i odu evljeno. ali ne i upravu stare kazali ne »hi e«. u povodu dvadeset i pete obljetnice njenog veæ opisanog gostovanja u HNK. »Mlade cijele zemlje. a ka zali ne kronike bilje e njena gostovanja. do la u Zagreb i tom prigodom odu evila Zagrepèane.. i dobro je tako. dakako. posebno na dobrotvornim koncertima za obn ovu poru enog Zagreba. Vrelo njezine umjetnosti nalas se u umjetnièkoj joj du i i to god um jetnica daje i èasu umjetnièke kreacije. treba da si . jer je ona sveæenica u hram ljepote. izra zitoj interpretaciji. savr enoj pjevaèkoj koli. veæ harmonièko-estetièkom utisk èit njezine pojave. Svaki njen imalo znaèajni jubilej obilje it æe se u z najveæi moguæi publicitet. godinu kad je Trnina. koja joj. a svaki put je odu evila zagrebaèku publiku i kritièare. izraèunali novu obljetnicu: sada je to pedeset godi na od prvog nastupa Milke Trnine u starom kazali tu na Markovu trgu. za vrijeme jednog nastupa u min-henskom kazali tu Prinz-Regent Trn inu je. koji je odu evio publiku najveæih europs kih i amerièkih pozornica. a nikakva operacija nije pomogla. no mlade ivlje osjeæa od zre doba.« Godine 1923. Naveliko su s e o Trnini raspisali podjednako specijalizirani listovi. Na desetu obljetnicu njena povlaèenja sa scene. istina. da joj oèituje svoje simpatije i svoje udivljenj Mi smo njezino divno pjevanje sl u ali kao to slu an u crkvi rijeèi sveæenika. taj na simbol svjetskoga glasa. pa u Grazu. Umjetnica koja je u Zagrebu vi e puta gost ovala za vrieme èitavog svog umjetnikovanja. zadesila zla kob. Novosti i Jutarnji list. Nekoliko puta je nastupila i s Marijom Prikril. otkazav i ugov orena gostovanja u Njemaèkoj.. napustiv i karieru svoga umjetnikovanja. Tako su se Zagrepèani svoje slavne primadone sjetili 1916 . anga man do biva najprije u Leipzigu. daje ona iz sebe same. na poziv Stjepana Miletiæa. Svaki slo bodni termin Trnina. to se je na a zemljakinja povukla iz Talijinog djelokruga. koja je do ivjela najveæe p oèasti svoga grada i svojih sugraðana. pogotovo ono 1898. kao i dnevnici Obzor. a od 1913. kad je na hrvatskom ot pjevala partije Aide i Elenore i do ivjela nezapamæeni trijumf. koji je gc tovanje Ternine izazvalo u Zagrebu. o njo j æe u svome djelu Hrvatsko glumi te z< pisati: »Da se shvati veliki ovaj entuzijazam. te podsjetio: »O slavnoj pjev . a u povodu desete obljetnice njenog naprasnog odlaska sa svjetske operne scen e. Ovaj je potonji svoj tekst naslovio »Milka Ternina . Polji bila je zlatan vijenac kojim ju ovjenèala harna dome vina i zagrlila njez inu trobojnicu. t o je zovemo kæerkom na e zen lje predoèimo i èitavu njezinu umjetnièku pojavi Da je Terni a svuda gdje se pojavila uznjela obæir. uvijek je to MilkaTernina koja nas za divljuje«. zapisuje u Nadi publicist Milan Grloviæ..Trnina je i za vrijeme kolovanja na beèkom konzervatoriju vi e puta gostovala pred za grebaèkom publikom. Povukla se u svoju vilu u Berch tesgadenu. Ceciliji Viktor Novak æe podsj etiti: »Mnogo je veæ godina. Miinchenu.u radosno uzbuðenje. New Yorku. d vorane Sokola i katedrale do pozornice starog kazali ta na Markovu trgu.. stvo: i u Njemaèkoj i u Engleskoj i u Americ i.. klièuæ: Hvala!« Milka Trnina nastupila je. Èestitajuæi umjetnic taj za kulturni Zagreb znaèajan jubilej. Bez opro taja Trnina se povukla. jedna je od rijetkih Zagrepèanki. popustio joj je tzv. Mo da se èini prebuèno. Londonu. lijepom glasu . Engleskoj i Americi. nema s samo pripisati njezinim izvanrednim umjetnièkim vi linama. Godine 1906. a nje gov intendant Stj< pan Miletiæ. nervus facialis (mimièki ivac ). sve su zagrebaèke novine podsjetile na 1898. Mi smo a pozornici slu ali rijeèi zahvalnos i vidjeli suze koje nas za uvijek s njom spajaj u.. U 198 od tu kanca do manhattana svu raznolikost svojih umjetnièkih kreacija.

cieli èin. V 1941. ostvarenje mojih osjeæaja i zato ih ostavljam za unuèad poznu«.da je o njoj napisana i objavljena knjiga. Tako je Milka Trnina. Slezaka. èlanovi ravnateljstva Hrvatskog glas benog zavoda. polako. i tisak Zlatko Grgo eviæ.. ne to to od moje umjetnosti ostaje za mnom dovieka. Uz Puccinijeva pism upuæenaTrnini. okretati. i ravnatelj pododsjeka za knji evn ost.« Pola godine kasnije uprava Hrvatskog narodnog ka zali ta priredila je u kazali nom p redvorju »veliku izlo bu uspomena« na Milku Trninu. Mile Budak. ti napokon umjetnièini kostimi. 11 sati prije podne na Mirogoju.. ustajati. . to nije bi sam o musika. Carussa. to je za nas bilo mnogo vi Tu je na a Milka. li su dr. na e Zagrepèanke Milke Trnine. stupati. èedo na e zemlje. i musika nije strujala samo iz orkestra. odmjereno. Zanimljivo je obratiti pa nju na Milkin odnos prema kostimima. potresno i u: vi enim izrazom pozdravila svoj dom i zavièaj hrvatsk u koji se eto v raæala nakon mnogo vremena«. Partnerica Van Dykea. Nego zato. zastupni ci razlièitih musièkih i kultui nih ustanova. Sprovodu prisustvov. Percvja Andersona. a pod pratnjom musike. nego i na to. koji je napisao i podebelu knjigu o ivotu i umjetnièkoj karijeri svjetske pri madone. I poène ona da koraca. musika je bila sv aka kretnja umjetnice-djevice. i to ovim rijeèima: i 200 od tu kanca do manhattana »Ne dajem teatru svoje kostime zato. te mnogi prijatelji i tovatelji pokojni ce Odar je bio pokriven hrvatskom trobojnicom. svoj i propjeva: 'Zdravo da ste dvori sveti'. nego mora da je priroðeno veæ onda bila nam je ta pojava puna obeæanja rietkog do ivljaja. rieèi i kretnje. sijeènja 1934. da su oni kistom sliedili moje shvaæanje. zatin fotografije Trnininih partnera i suradnika. vio linista Jana Kub elika. prof. bavila sam se s njima mnogo. to bi oni bili skupocieni. i po to podi e gl. ogledavajuæi se po dvorovima. na njezin ukus i os obno sudjelovanje u kreiranju kostima. morala sam se moæi savr eno kr etati. doglavnik i ministar bogo tovlja: nastave. ali ja sam oduviek izvr avala toliko duhovnog dje lovanja na slikare i scenografe.. zami ljala ih. za koju je izjavio kako se »ni jednaTos ca ne mo e usporediti s Toscom Milke Ternine«. . a da ni ta ne smeta mojoj glavnoj akci ji«.aèici M. i po tome ri jetka meðu Zagrepèankama . umjetno. da kostim bude za cielu sliku. ka zali ta na èelu s in tendantom prof. U v rieme najveæe slave nije zaboravila da je Hrvatica. Tim povodom Hrvatska ena 22. potom akvareli engleskog slikar. A musika nada sve bile su i ruke. uz ostalo.. Kostime je Trnina daro vala Kazali tu jo 1925. to ga ima valjda u svoj musièk -dramskoj umjetnosti. oni su mise-en-scena moje uloge. Pazila sam i na to da kostim ne bude samo savr en korelat mom shvaæanju uloge. a prigodno slovo o sveèa-rici odr at æe spisateljica Jagoda Truhelka: »Kad se na pozornici otvorila dvorana u gradu War-tburgu i pojavila Elisabeta.. kojim bi se svaka pjevaèica i svaka glumica trebala mnogo baviti. padati. od glave do pete jedno jedinstveno kraljevsko dostojanstvo i velièanstvo to se 199 volite li zagreb? ne nauèi. »Uviek sam se bavila kostimima i smatram da je to jedan izda ni studij. I onda najtu niji povod za okupljanje Zagrepèan oko Milke Tmine: »Sprovod je bio dne 2 1. Stekla sam veliko iskustvo pazeæi uviek pom-nivo na to kako moji kostimi djeluju na gleda oce. Na gro bu odpjevana je. Reèenu izlo bu je priredio veliki tovatelj Trnine i èlan drame Hrvatskog kazali ta Mato G rkoviæ. hrvatska himna. Sbora akademie glasbe i ka zali ne umjetnosti. Scotta i dr. suraðivala kod njihovih kreacia . Moje je kostime dodu e zami ljao engleski slikar Percy Anderson. Dvije godine kasnije eto opet povoda za pisanje o neponovljivoj Trnini njezin se damdeseti roðendan. u Gornjem gradu«. Ternini pisalo se i jo uviek pi e u velikom svietu samo u superlativima. Umjetnica ivi u Zagrebu. Zankom i direktc opere S. po elji po kojnice. to su se poèele raskriljivati i dizati neizrecivo plemenitom kretnjom r pozdrav davno neviðenog doma. Carusa. Kada je pjevala u Metropoliten operi sva su mjesta bila ra zgrabljena.. sve osoblje Hrvatskog dr . Ja volim svoje kostime. odr ava sveèanu akademiju . Stra incki. koji je za Trninu kre irao kostime. oni su ostvarenje mojih shvaæanja razlièitih partija i lica. to su oni dio mene same. toga najèi æeg enskog lika.

Milka Trnina ima. a s èetrnaest godina je imala veæ formiran visoki dramski sopra n. ali na Muzièkoj akademiji. kao Leonora u »Trubaduru«. kad je. Zinka poèinje ivati ulogu za 202 kraljica »meta« ulogom. »Normi«. prosinca 1937.. poznatija i uspje nija primadona. slavnu Milku Trninu . Sumirajuæi njezin ukupni doprinos svjetskoj opernoj sceni. morala pobjeæi iz Zagreba: »U lo i je sjedila grèka kraljica Federika. najugledniji njujor ki gl azbeni kritièar Ha-rald Schoneberg æe za Zinku Kune u New York Ti-mesu napisati: »Ona je. za razliku od svoje slavne prethodnice i uèiteljice Trnine. Zinka Kune je. dakle. moramo ipak pobj . svoju ulicu u Zagrebu. koji æe. tek nakon velikog uspjeha. u uloz i Leonore u Verdijevu »Trubaduru«. a otac joj j e Rudolf. a to je da se u um jetnièkoj karijeri mo e ne to postiæi samo upornim i ustrajnim radom i neprestanim uèenjem . Milka Trnina poèinje drilati. 201 kraljica »meta« Uslavnom nas je njujor kom Metropolitanu na najbolji naèin. S njom je u Ljubljanu na nastup putovao »cijeli vag on zagrebaèkih prijatelja«. zagrebaèki odvjetnik i bankar. pod èijom je dirigentskom palicom èesto nastupala. dakako. roðena (1 906. dakle one iste opere koje li sudbine! zbog koje je. ali njezina æe nasljedn ica i zagrebaèka uèenica Zinka Kune postiæi ono to prije ili poslije nje nije uspjelo n i jednoj svjetskoj primadoni. upravo Zinku Kune odabrali da sveèano polo i kamen temeljac. mora se reæi. dakle. Kakav ugled ubrzo do ivljava u »Metu«. Pjeva u »Trubaduru«. kao to su Maria Callas ili Mario del Monaco itd. tovi e. izjavit æe: »Unatoè velikim uspjesima svih solista. U Zagrebu nastupa. a na pozornic i je pjevala imperatorka u carstvu glazbe. Dresdenu. nakon izvedbe V erdijeva »Requi-ema«. Brnu. Tako na audiciji za upis na zagrebaèku Glazbenu akademiju èlanovima ispitne komis ije nije bilo jasno da èetrnaestogodi nja djevojèica mo e tako zrelo pjevati napamet. kao i brat Bo idar. s toljeæa«. Tako je Zinka uèila. nezadovoljna podjelom uloga u operi »Moæ sudbine«. listopada 1927. To je Edward Johnson. Nastupajuæi u »Trubadur u«. u svom Zagrebu. Dolaskom slavnoga Kre imira Baranoviæa na èelo zagrebaèke opere. nego u Ljubljani. proslaviv i i svoj glas i glas o Zagrebu i Hrvatskoj. Nije polo ila zavr ni ispit iz solfeggia.. koji je. i to 29. sa mo »po sluhu«. velika u temperamentu. A najveæa joj je èast i priznanje dano kad su prigodom gradnje nove zgrade Metropolitana na Manhattanu od svih svjetskih opernih zvijezda. i ne sluti daje u gledali tu jedna osoba koja æe joj odrediti umjetnièku sudbinu. nikad nije dipl omirala.« Slavni Toscanini. to g a posti e u Ljubljani.. tako da je veæ u puèkoj koli napame t znala cijelu »Carmen«. Trnina joj je usadila osnovnu spoz naju i naèelo kojega æe se kasnije cijelog ivota strogo pridr avati. a sa zagrebaèkom operom gostuje a europskim pozornicama. najveæi dramski sopran jo od vremena Rose Ponsell. direktor Metropolitana. Vrsni skladatelj i pijanist. a uz manje prekide pjevala je sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. dolaskom iz New Yo rka u Zagreb. gdje je odranije poznaju. Ona je velika u svakom pogledu. A u zagrebaèkoj opernoj kronologiji naslijedila je. zadivljen njezinim glasom. u Pragu. koja joj je najvi e i pomogla da krene putem svjetske slave. Ulicu je nedavno dobila jo jedna Zagrepèanka. velika u velikim dramskim moguænostima. »Aidi«. uz Trninu odigrati najznaèajniju ulogu u Zinkinu glazbenon obrazovanju. velika u glasu... Pravo kolovanje poèinje dvije godine kasnije.) u Zagrebu (Trnina je u Zagreb iz Moslavine do la kao djevojèica).. Godine 1935. Prvi je put u »Metu« nastupila 17. uz to i pjevaè u Kolu. to je malo poznato. rekli smo. Bo idar je svoju sestru Zinku odmalena usmjeravao.. a to je takoðer za Zagrepèanke rijetkost. prenoseæi na nju svoja iskustva sa svjet skih opernih scena. i to zato jer je jednostavno bila isu-vi e zauzeta pjevanjem i uèenjem novih i novih uloga^ Prvi put Zinka Kune ne na stupa. Prema vlastitu priznanju. Zinka Kune demonstrat ivno napu ta Zagreb i odlazi u Prag. »Gio-condi«. a zagrebaèkoj æe se publici prvi put predstaviti kao Margareta u »Faustu«. Kao operna pjevaèica ona pripada velikom naslijeðu operne scene 20. proslavljena Zinka Kune. nezadovolj na. nasljednica Milke Trnine na svjetskoj opernoj sceni. poziva u New York. najbolje æe posvjedoèiti novinsko izvje æe s njezina stupa u »Moæi sudbine«. zastupala Milka T rnina. kad se odluèila definitivno povuæi sa scene. bio vrlo muzikalan.

S trozzijeva je odmah anga irana te postaje stalnom èlanicom drame od koje se neæe rasta ti punih ezdeset i osam godina... veæ prilièno karak terno oboje n. od prvog na eg profesionalnog kazali nog djela tnika Josipa Freudenreicha. masku ens . namijenjenu financiranju kolovanja mladih opern ih talenata. ali moram biti oprezan koju predstavu da joj ponudim.) èvrsto povezuje staru »kazali nu hi u« na Markovu trgu novu. odigrav i na tisuæe predstava u vi e stotina naj razlic i ti j ih uloga. O to dvoje glumaca. Kad bih htio doèarati bit njegove glumac ke poj ave. da bi je samo nekoliko dana kasnije Zagrepèani u . taj ideal ene-dame i opet u najljep em z naèen ju rijeèi. poslije rata vi e je puta posjeæivala svoj rodni Zagreb. kad se. pa i likove dramske i tragiène. Ona je bila dodu e sa lonska heroina. Marija Calas ili Renata Tebaldi. ona je os tajala nekud op æe enska. dakle.. odgovorio je: »Zinka Kune je najbolja!« Nakon odlaska sa scene. vr ava u izra avanju i dikciji koja obasi e bogate moc ulacije i suptilne nijanse«. a na njuj or kom Sveuèilitu osnovala je vlastitu fondaciju.. jer on je bio zaist glumac-gospodin u najpunijem i najplemenitijem zna èenju te rijeèi. Hrvatsko narodno kazali te. takoðer poznate po gostovanjima u slavnom Metropolitanu Ljiljanom Molnar Talajiæ i Ru om Pospi Baldani.. ulogom Jeane u melodrami »Lowood ska sirota«. ! Godine 1878. A jednom prilikom. markiza Marija Ru ièka Strozzi. starom Stankoviæevu ka zali tu vidjeli u naslovnoj ulozi Mosenthalove drame »Debora«.« Kad su proslavljenog Maria del Monaca jednom prilikom novinari upitali koja je b olja. ali je zato jedna od nji h do ivjela toliku poèast da joj spomenik podignu jo za ivota. zapisuje Slavko Batu iæ i nastavlja: »U tim razliènim zadacim a njen rasko ni talent dozrijeva vrlo brzo. Do ivjev i veliki uspjeh. o svakom posebno. Branko Gav ella æe zapisati: »Najistaknutije utjelovljenje svih elemenata koji s djelovali na na e glumaèko stvaran je svakako je lik An drije Fijana. èime se je bitno razlikovala od Mihièiækin karakterne individual izacije. Renata Tebaldi. jer je tek po nu d i. koji æe zagre baèkom pozornicom ariti i paliti puna tri dese tljeæ. To je legenda hrvatskog glumi ta. morao bih zapravo ponoviti sve ono t sam govorio o pojmu 'gospodin'. a umjetnica se ujedno us. pre la u pravu heroinski 204 markiza hrvatskog glumi ta struku. stalnim èlanom drame postaj e Andrija Fijan. izjavit æe u povodu pojave nove oper ne dive. deset godina poslije Strozz jeve.-1937.. dva povijesna razdoblja zagrebaèkog teatra. Ba u na roèi toj naravi toga arma a je njena jednostavnost Nije to bio arm ensko difuzan.. podvlaèim salonska. A enski pandan Fijanov bila je Stroz zijeva. slavni Rudolf Bing. da se Zinka ne uvrijedi. 203 markiza hrvatskog glumi ta Mi alo je Zagrepèanki kojima se njihov grad odu io spomenikom. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izda no je financijski pomagala antifa istièki pokre t u Zagrebu i Hrvatskoj. sjeæajuæi se Zinkinih najveæih uspjeha pedesetih godina. jer je ona sigurno najbolja na svijetu. Marija Ru ièka Strozzi (1850.. talijanske sopranistice Re-nate Tebaldi: »Ka u mi da u Italiji ima jedna no va so-pranistica. p tako nastaje najslavniji glumaèki par . No ta karakternost nije prelazila u ne ku karakternu specifikaciju. dapaèe. Prve glumaèke poduke primila je. a posljednji put 1985. dakle.. a prema potrebi nastupa i u operi (Sie bel u 'Faustu') i opereti« . kao i njihc vim sliènostima. a debitirala je 1868. djevojke i ene u konverzacionoj ve seloj igri.ednièku palminu granèicu predati Zinki Kune iz Zagreba«. Ona je bila utjelovljeni enski arm. Bronèano poprsje u foveru HNK tek je mali zna k pa nje za ono to je Strozzijeva u svojoj iznimno dugoj glumaèkoj karijeri (nastupal a je èak 68 godina!) dala hrvatskom glumi tu. Svakako je elim èuti ovoga ljeta za vrijeme svoje ga putovanja po Europi. susrela i s dvije svoje zagrebaèke kolegice. ali kao da je bila sretna kad je mogla odlo iti masku heroinstva.. uz ostale Zagrepèane i Zagrepèanke. »U prvoj fazi interpretira sentimentalne naivke.Strozzijeva Fijan cjelo kupnog hrvatskog glumi ta. dugogodi nji ravnatelj Metropolitana. Zinka Kune Milanov posvetila se pedago kom radu. pod pritiskom godina.

Milèinoviæa. kuæi u meni nastao. pisale su o njima sve generacije knji evnih kr itika.. Brliæeva nikad nije bila medijska liènost. Pa ipak. a najednom od najva nijih kulturni h polja ivi i jo nesalomljenom. vi e ljubi i vi e osjeæa.kog salonskog demon-stva. i najmlaðih meðu njima. i u privatnom je ivotu ostavila traga -sina Tita Strozzija. 205 djetinjstvo na banskim dvorima Koji osnovac ili odrastao èovjek danas ne zna za Èudnovate zgode egrta Hlapiæa. na »hrvatski Andersen«. kak e zovu. njenog glasovitog timbra. janiæa. B. najrjeèitije svjedoèi jedan novinski op is proslave Nove 1929. u kojima se vi e saznaje. Ta je srdaènost uostalom bila glavna znaèajka njene glumaèke pojave. to im je ona sama priopæila u kraæoj autobiografiji. da je njezina o bitelj ladanjske dane provodila s obitelji pjesnika i filozofa Franje Markoviæa. koji postojan o bdje nad povjerenim mu blagom.« Da je i u dubokoj starosti oèaravala Zagrepèane. pa do na ih emenika. napisanoj na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1930. Veæ na prvi pogled èit atelj tih turih i skromnih autobiografskih zapisa zakljuèuje kako je Ivanin ivotni m ilje posve izuzetan i originalan.. da joj je stric poznati pisac Li æa. Marija Ru ièka markiza Strozzi u la je u dvoranu.« Markiza Marija Ru ièka Strozzi. onda je to i za narod i za kulturno njegovo nastojanje neopisiva sreæa. koja kao da izvir e iz nekih neponovljivih dubljina. s profilom klasiènih vaja-nja. bila je ljubav za hrvatsku domovi-. da joj je djed Ivan Ma u raniæ. Simiæa. pogotovo ako se zna da je kæi uglednog odvjetnika i p ravnog povjesnièara Vladimira Ma uraniæa. onda je cijela puna i prepuna dvorana o sjetila. nu. Fran Ma uran da joj je baka po majci roðena sestra slavnoga Dimitrija Demetra.. mudre po nepogr e ivoj mudrosti svoga srca. autorica tih klasiènih djela. Kako i koliko mirno? Ni u kom sluèaju. Dom-¦. za-virit æemo u onaj drugi (ili prvi) svijet Ivane Br liæ Ma. to su ga priredili èlanovi Hrvatskog narod nog kazali ta. u sjajnu dvoranu Hrv. od Mato a. glazbenog zavoda u la ona. za koji ona ka e kako je protekao mirno. u kulturnom njegovu sredi tu.uraniæ. Prvi svjesni osjeæaj koji e u roditeljskoj.. slavni autor Smrt Smail-age Cengiæa. dakle. med svim onim èasnim zborom na e narodne Thalije i nad svakim pokretom umjetnièkih njegovih nastojanja. ta na a markiza hrvatskog glumi ta i zagrebaèkog kazali nog i umjetnièkog miljea. kako je s tom èarobnom. a o njoj se znalo i zna s e upravo onoliko koliko je ona sama eljela. Pa onda u okolini njenoj potpuna ti ina.. koja je u naponu snage svoje pro ivjela najsjajniji polet zlatnih klasiènih dana dotiène umjet nosti. n ego mi to. otmjena lijepa stara gospoda. i uteæi s e dubokoj enskoj toploj srdaènosti. Ivana Brliæ Ma. Kad je na sinoænjem predveèerju Nove godine. obièni ljudi. s onim èarobnim smje kom vedrih plemenitih lj udi i s pogledom neopisivih oèiju.. Prièe iz davnine ili Sumu Striborovul To je ne samo najomiljenija lektira pokoljenja hrva tskih èitatelja. duboki njezin glas. Kako se o Brliækinim djelima sve zna. Ogrizoviæa i Barca.. pun neke topline. Sve to su njezini kasniji kritièari i bi ografi mogli doznati.moj vanjski svije t pak protekao je mimo. Za èas je medu onim nebrojenim stotina ma zabave eljnih uzvanika nastalo tiho talasanje. ne izlazeæi gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji«. napokon. nego i kapitalno djelo hrvatske knji evnosti za djecu. pa im se ljubazno smije i kao starim znancima . A. otmjenom gospodom u dvoranu u ao duh. Ostarjelu divu reporter zagrebaèkih Novosti ovako opisuje: »Kad u jednom narodu. u svojim æe autobiografskim zapisima skromno napisati: »Moja su knji evna djela malobrojna. a sadr ajem i obujmom skromna . koj a jedva mo e da se ocijeni. kæe rku Maju Strozzi i unuka Borisa Papandopula.. godine (Strozzijevoj je. d a je u posjete odlazila biskupu Stros-smaveru i. Pr . Èuo se samo zvonki. odmjereni. poznato i pr evoðeno u cijelom svijetu. mo emo i da shvatimo. koja je onda dominirala svjetskom literaturom.. mladenaèkom snagom i poletom djeluje liènost. to ih sama uzva u sredinu svoga naroda. Ta je srdaènost nije ostavila ni u dubok oj starosti kad je znala tako oèarlji-vo ostvariti one stare dame.uraniæ. 78 godina) u Glazbenom za vodu. to kao da vide u Platonovo podnebesje od kuda na zemlju silaze Ideje Duha i Ljepote. a uz to i prvi hrvatski ban puèanin. te da djetinjstvo provodi na Banskim dvorima. »Najjaèi upliv na moju osjetljivu djeèju du u vr ila je okolina..

Moja velika elja da kadgod tiskom izaðe bilo 207 volite li zagreb? to iz mojeg pera. razvila pod dojmom njego ve velike pojave sve svoje biæe kakvo je sada. Frana Ma uraniæa. Bila je to tiha. skine li se gdjegdje sentimentalni nakit.godini). poveæao se jo dojam (i svi ostali do jmovi roditeljskog doma) svakidanjim boravkom u kuæi moga djeda. a jo uzvi enija u onoj èistoæi i strogosti etièkih nazora kojom kano a je taj silni starac pro imao svu okolinu svoju. Stolu je pr edsjedao djed sam. te prete no kontemplativnog sadr aja. razgovore je vodio on. Proèitav mi te bilje ke. a. te posve glatko prièe -ljanu).« Prvi izazov pisanja: »Odmah iste veèeri poèinjem pisati dnevnik.). moralnom i filozofsk om smjeru koja nadolazi u tim godinama .tjerana oblika.reèe . bez ijedne sijede v lasi. Premda je ivot u banskoj palaèi donosio mnogo toga to je uvelike zaokupljalo interes tako malog dje teta. da smo joj mi djeca. p ravog grèkog tipa. Tomu je zlu doskoèio sluèaj. sad dugaèke filozofske stranice s najobiènijim djevojaèkim sanjarijam a i patriotsko-politièkim ushitima. Ovaj je dnevnik zadovoljavao moju udnju za pisanjem. godine) to sam pribivala njegovu stolu.. to se ipak veæ iz te dobi jasno i osobito izrazito sjeæam osobe djedove. Posljednjih godina ivota bila je potpuno slijepa. Ova borba medu jakom eljom za pisanje i meðu ovim (ispravnim ili neispravnim) èuvstvom du nosti. 1882. podvezivala je do prije petnaest godina sasvim moj spisateljski rad (poznato je da je Brliæeva relativno kasno poèela objavljivati svoja djela. No pr avi njegov utjecaj na] mene poèeo je dakako tek u doba o kom hoæu da govo-j rim. On je.bilo mi je tada petnaest godina -(njegovim sam smrtnim èasovima i ja prebival a. Demeter (sestra dra Dimitrija Dem etra). rod. naivnost.sve je to nailazilo na odvi e te ku borbu u stvaranju stiha i vezanog sloga. jer je to . konaèno u Zagreb. uz pripomoæ djeèje fantazije. . sve vrlo nedo. Tek jednom sjeæam se iz dobi djetinje potajnoga poku aja da stupim pred javnost . osobito otmjenih crta lica. Usprkos starosti od 72 godine. to je jo poveæalo strahopo tova nje koje je nama unuèadi ulijevala tihim biæem«. op. i 5. Setajuæi s njim vrtom. Dakako daj se spominjem kako sam i prije (u mojoj 4. estina onih du evnih trzavica u religioznom. gotovo bez prijelaza. Sva ke veèeri iznosit je sanduk pun starih listina. sad klo nule du evne faze. vjerna povijest mojeg du evnog razvitka u kojem se izmjenjuju. pun djelomièno izdanih djelomièno neiz . posjetom mog strièeviæa. u d oba na eg preseljenja u Zagreb. Nakon smrti moga dje da .eseliv i moji roditelji g. imala je kosu crnu kao ugalj (nosila ju je podijeljenu. sad burne. bio je on valjda mojim sudom o njegovu Li æu (koj i sam sud po djetinjem obièaju vatreno i dosta drsko izrekla) potaknut da mi proèita male spontane bilje ke koje je uvijek uza se nosio te ih svakom prigodom koja ga se dojmila obogaæivao. na koj em se zaista osjeæa neposrednost i ivahnost dojmova. do 16. s roditeljima posjetila djeda u Banskim dvorima na Markovu trgu. Svaka njegova rijeè. bila je veæ rano potiskivana drugim vrlo jakim èuvstvom: moje me je naime razmi ljanje rano dovelo do zakljuèka da se spisateljstvo ne sla e s du nostima en skim. prebu jne. pri pisivali dar prorokovanja. savjetova mi da zapoènem pisati redoviti dnevnik. svaka rasprava ( u rasprave se rado upu tao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bi la je uzvi ena umom. finog duha i vanredno protanèanih èuvstava i sjetila. Savjet strica Frana Ma uraniæa: »U ovo doba djetinjstva pada nekoliko pjesama. a taj poku aj radi naivnosti svoje zavrjeðuje da ga spomenem. sve koljeno svoje. sjeæam se ivo. pjesnika i bana I vana Ma uraniæa. slaba starica. a koji se onda zrelim umom dadu ob raditi. Aleksandru Ma uraniæ. U domu djedovu svake se je. sav dom svoj. te kanim kadgod napose pobilje iti nezaboravan dojam tih èasova) poèeo je moj otac sreðivati knji evnu os tav tinu djedovu u svrhu izdanja. Njezin pronic avi duh pogaðao je toliko toga. Ipak sam za ovo èetiri godin e (od 12.spremi te mladih osjeæaja i i vih dojmova kojih poslije vi e nijesi sposobna. s neizvedenim mislima.« A baka? »I na svoju baku. a nje-] 206 djetinjstvo na banskim dvorima gova tjelesno i du evno tako moæna pojava vr ila je nedokuèiv upliv na moje biæe strogi p trijahalni duh èinio je svako zbli enje s djedom nemoguæim. Prevelika bujnost osjeæaja. Iz njih je onda niknulo ono nje no i protanèano Li æe. veèeri sastajala njegova razgranjena porodica tako da bi stolu pribivalo uvijek 15-18 osoba.

Ali taj spisatelj èinio y se daleko kao i sunce. ne podav i lo eg primjera enskog spisateljstva. te s druge strane 208 djetinjstvo na banskim dvorima vrtoglavi ushit to æe moja pjesma ugledati svjetlo svijeta medu djelima djeda moga. U st rodrevnom Turopolju ivjela je mladja hna Ijepotic Svakog bi dana tra ila po novinama èlanke slavne spisatelja Augusta Sen oe. Nakon ne koliko dana borbe. Moja djeca ele èitati . Sve je pohitalo u dvoranu te ko oèekujuæi njege dolazak.) pod naslovom »Udovica velikana hrvatske knjige«. te se zadovoljava da bude. otprilike.. I pojavio se. dakle. a s druge . Drugog jutra turim je meðu nesreðene listine u san duk Velika gri nja savjesti radi ove varke. najza-grebaèkijeg pisca i oca prvog hrvatskog romana {Zlatarovo zlato ). za njih moraju zahvaliti njenoj djeci. mu u i njegovoj karije ri. Jednog dana proèulo se u Velikoj G< rici da æe na ples na Silvesterovo doæi on .miljen hrvatskih du a. zamjenjuje ulogu. bez osta tka. tako sama po sebi. te noæu stavirr na njega najmiliju tvorevinu svoju. koja. kreativne osobno sti. pred ezdeset est godina. Zagorka sva. dvije krajnosti medu Zagrepèank ama starog Zagreba. Mene je na pogled tolikog blaga hvata la kac neka groznica. ali zato æe biti zanimljivo proèitati Zagorkin malo poznati tekst (objavljen u enskom listu od sijeèn ja 1932. odluèi m da prokriumèarim i svo »biser«. Mlada je djevo jka zapanjeno zurila u preobra ei lik svoje ma te. dr ala me u neiskazanoj uzbudenosti mnogo dana.« 209 najpoznatija udovica starog zagreba M arija Juriæ Zagorka i Slava Senoa dva su antipoda. samo po sebi postavlja se pitanje to misle jedna o drugo j ove dvije poznate. te nakon njegove prerane smrti. jer upravo su je ona osokolila da za djecu poène pisati i. pjesmu 'Misao'. Nije ni sli tila one veèeri da je ta . pun starog po utjeloj papira. da im otvorim vrata k onom bajnom arolik om svijetu u koji svako dijete stupa prvim èitanjem da njihove bistre i ljubopitne oèice svrnem na one strane ivota koje elim da najprije uoèe i da ih nikada s vida ne izgube. Kako da se takav posao ne sla e s mojim du nostima? Stvorila se ta izmirba tako naravno. svaku misao u svoju mladjahnu du u. svoje novinarske i spisateljske profesije i karijere. da i ne znam kako je bil o. Zagorka o Udovici: »Bilo je to davno. Ni èasa mi nije palo na pamet na jnaravni-je rje enje toga pitanja: Moja pjesma bude valjda met-nuta na stranu kao djelo nepoznatoga autora te nikad ne èuh spomena o njoj!« Milijuni èitatelja irom svijeta. a tako razlièite Zagrepèanke? O tome to je Udovica Senoa mislila o Zagorki. sva predana svojoj obitelji.Udovica. upregnuta u promociju i dokazivanje svoje individualnosti. dok je gospoda Senoa. samo .. Upijala bi svaku njegovu i reku. oèuvanju njegova imena i imid a kao velikana na e pisane rijeèi. izvuèem jedne veèeri neopazia komadiæ po utjelog papira iz sanduka. te jednoga dana sje-doh da napi em prvu moju knji icu. Nikad ga nije vidjela. Zaista. »Kad je poèela dora æivati èetica moje djece i kad se je u njih pojavila obièajna u to doba lja za èitanjem . to je najva nije. isto tako bez ostatka.koja radost za mene da i na tom polju budem njihovim provo-dièem. zamamna knji evna groznica. oèima u kojima je le ala bo anska iskra njegovog di ha. Kao Medvedgrad i Turopolje. Mlad i lijep. sva ona zahvalna djeca koja su pokoljenjima gutala djela Ivane Brliæ Ma u-raniæ. I tko bi znao kako je njegov pogl ed i medu tolikih cvjetova pao upravo na nju. zapostaviv i pri tom svoje pleme nita ko porijeklo i titulu. kao i cvij et upija sunèevu toplinu. a ja bih. takoðer dobrovoljno. ponijela svoju tajnu u grob.danih pjesama.uèinilo mi se ujedamput da sam na la toèku gdje se moja elja za pisanje m izmiruje s mojim shvaæanjem du nosti. p lemenitih crta. kako bi ugledao svjetlo dana. djeci.udovica Augusta Senoe. Lebdjela sam zaista kao medu pakl om i nebom. A du a njena stvarala njegov lik u obliku nekog ozbiljnog st rog gos podina. i do kraja ostane. Kako je poznato da se dvije opreènosti obièno privlaèe i jedna drugoj na stanovit naèin zavide. S jedne strane. koja svoje privatno ime i prezime dobrovoljno za tomljuje i rtvuje za raèun umjetnièkog i profesionalnog. nikad nismo saznali. oèekujuæi kako li æe se to kolebanje svr iti. da se napokon odluèuje na objavljivanje svog djela. Zagorka. Slava Senoa ivi èak 63 godine dulje od svoga mu a i za sve vrijeme odbija ponude za preudaju.

njegova e na i majka njegove djece.). Ispisujuæi taj svoj. A jednoga dana kad je opet d< ao. Jer ena velikana znala je da njegovi dani pripadaju narodu. on bi sutrada n dolazio k njoj da bude prva kojoj predaje svoje djelo da bude prvi njegov krit ièar. Djela njenog mu a vezan a su s njenom toplom du om. A kad se vratio u Zagreb ostalo je njegovo srce njome. neprestano tra eæi samo nju. koji je on zapoèeo pred onim drvenim raspelom. a drugi umjetnik slikar (Branko enoa). Dvije godine iza toga povede August Senoa svoj obo avanu Slavicu pred oltar.. Da je on ostao svojem narodu !«. sluèajno otkriven. mali roman o jednoj velikoj. Rad otimao joj je njenog mu a.ostaviv i udovicu sa troje djece . A ona je pregarala èe nju za njegovom blizinom. Èitavu se veèer prepu tao svojem o jecaju. Kakav prekrasni duboki sujet za roman kojeg je dao ivot. Vjernost. Tada su do li strahovito bolni dani. Pro ivjela je punih pedeset godina kao udovica (u godini u kojoj Zagorka svoj malo poznati tekst »Udovica velikana hrvatske knjige« u enskom listu objavljuje op.j prvi pogled pokrenuo kucan njegovog srca. nad njegovim grobom. z a koju je radio do posljednjeg daha brinuæi se da im bude dobro. a udata kæi uva ena gospoða i uzorita majka svoje djece. a narodu uzdan ica. kojima se na rod odu uje njegovoj uspomeni. èu vajuæi svoju vjernu ljubav i preko groba. njegova ljubav. da mu pru i toplinu sunèanih dana na kojoj se ogrijevala njegova stvaralaèka snag a. Kao da je Senoa one prve veèeri na plesu osjetio koga odab ire dru icom svojem ivotu i majkom svoje djece. nastavila je ona u svom s amotnom udovièkom ivotu. Iza nje je daleka pro lost vezana tako usko sa slavljenikom èitavog naroda. ' _ i 210 najpoznatija udovica starog zagreba Taj brak ljubavi bio je vrelo njegovih najjaèih. ivi dah. koja je znala da tom velikanu stvara skladnu atmosferu kuæe. ko jemu stvara i znala je da svoju liènost diskretno podredi velikom pozivu svojega m u a. T aj roman. kojeg je napisala ljubav po istinutom toku dogaðaja ivota velikom romanopisca. povede je u tihu prirodu i pred raspelo m na rub ceste on joj prisegne vjernost. kojeg je skladala sudbin a.ena tek se nje no smije ila i sama ga tje ila toplim rijeèima enskog srca. Ka d bi noæu sjedio uz pisaæi stol da perom slijedi vjeènu pjesmu svoje du e. pru ila mu je ona za uzdravlje njegove prisege. u koji je odronio dragocjeni dio njen og srca. I kad s e on alio to ona toliko samuje. izmeðu tolikih. koju je on prisegnuo pred drve nim raspelom u Turopolju. najslavnijih i najljep ih djela. 211 r volite li zagreb? Taj vez nije samo rezultat ljubavi i prisege pred oltarom. Ona je bila ona odabrana meðu svima kojoj veliki pisac svojim perom odao osjeæaje srca pjesni! bogoduha stvor itelja.. Ona je sudionikom jedne velike stvaralaèke epohe. Sa èetrdeset i tri godine on je umro .udovicu ko joj je bila trideset jedna godina.. A on je èitav svoj ivot u svojim najintimnijim osjeæajima podredio njoj i djeci. koji je njoj bio najveæa dragocjenost. da njene oèi prve proliju suzu ganuæa i radosti nad l jepotama njegova stvaranja.. da njeno srce prvo zakuca. Danas starica udovica sjedi u maloj vili na periferiji grada. Bila je njegov prvi èitatelj. a. dani bez nade. kad je njeno mlado srce osjeti lo da se on dijeli sa ivotom. Nad tim grobom kao da njegov duh pjeva pismu vjernoj vjeènoj ljubavi. I kada su je upitali kako ju se doimaju sve te slave. ona sa suzama izreèe rijeèi koje su svijetlo utjelovlje nje neobiènog enskog duha: Da sam barem onda umrla ja. znala je ona da mu pripremi jedan divan sklad i sreæu u njenoj blizini i u blizini djece. A opet u danima o dmora. i u starom Zagr . U naponu mladosti i ljepote herojski je snosila tu bol i posvetila se i posvetil a se samo svojoj djeci. Danas joj je osamdeset i prva godina! Jedan joj je sin profesor i knji evnik (Mila n Senoa). koji je nadahnjivao veli kog pjesnika. ona.

takva kakva jest. Najrjeèitije o tome govori i ova. i to ivotnoj. bio tu an i razoèaran. Za spisateljicu svakak c mnogo. . ali njezino ime danas ne bi znaèilo gotovo ni ta da se nije proslavila po jednoj drugoj. zagledao u nju prigodom sveèanog otvaranja HNK 1895. èak ni onda kad se pred razdraganim gledaocima prvi put spustio rasko ni Bukovèev zastor »Hrvatski preporod«. naime.kao velika i neuzvraæen a ljubav uglednog zagrebaèkog lijeènika i najutjecajni-V jeg novinara. u puèkoj koli u Popovu torn . slijepe i odane ljubavi danas èinile dalekim i nestvarnim. Devetnaestogodi nja L jerkica je. jer se zna da svoj intimni ljubavni romai nikad nije do ivjela. te. ivjeli su u susjedstv u . za hrvats ku kulturu. enske!) uloge. kojoj je na èelu nitko drugi nego nesretni Milivoj De man. isto k ao to je sedamdesetih godina nezapamæenu èitanost i gledanost do ivjela Segalova Love s to-ry. kao i suvr emenog repertoara. kome je ime. direktora i g lavnog urednika Obzora Milivoja De mana. znaèajnog datuma . a za enu? j 212 Iady sram Nezaboravna je prièa o »najljep oj Zagrepèanki« na razmeðu dvaju stoljeæa.14. ni je bio kadar iskreno radovati.ebu poznatoj ljubavi. taj se mladi èovjek. po rtvovnost i raz umijevanje. Koliko god se takve velike. pa èak i njegova »najvi ega gosta« cara Franju Josipa. braènoj sreæi i skladu stvaralaèkog rada i anga mana poznatog pisc a. dakako. zagrebaèka »dama s kamelijama«. a ne njegova. Ivo Herge iæ. a Ljerkin je otac bio ugledni odvjetnik i neko vr ijeme potpredsjednik Hrvatskog sabora. a potom i film. glumici koja je ojila cijeli mu ki Zagreb. koji je ostao najgledanijim filmom svih vremena. toliko su prièe o njima sve èitanije i sve gledanije. pred njegovim su oèima.samo je jedan mlad èovjek. dakle. Milivoj De man. podjednako iz klasiènog.ona na uglu Mesnièke i Streljaèke. ako ne i zavist. a on ne to vi e u Mesnièkoj. Milivoj je. nastupala u Miletiæevu komadu »Slava umjetnosti« i to . a s pozicije dana njih gutaèa raznih erotskih i pornografskih èasopisa i videokaseta i naivnim. I Na a. èiste osjeæaje. neprestano titrala ona zlokobna slova na kazali nom plakatu ispred imena Ljerke Sr am . Ljerka Sram je u svojoj dvadeset i pet godina dugoj umjetnièkoj karijeri odigrala mnoge zapa ene i naslovne (dakako. osigurala sebi dostojno mjesto u povijesti hrvatskoga glumi ta (spominju je i Miletiæ i Gavella). strasne. ulozi . potporu. koje je sama izrodila i s njima ljubo vala. i sto kao to svoje èitatelje jo i danas pronalazi nanovo pretiskavan istoimeni roman i z 19. koji se navodno. uostalom. najprije kao roman. koja . listopada 1895. glorificira tzv. koja je golicala znati elju suvremenika. usporediv i je s popularnom Dumasovom Damom s kamelijama. u pravilu. koga je kole ra pokosila u »Isusovim godinama«. Iako je i te kako znao i æutio da prisustvuje povi jesnom dogaðaju sveèanom otvaranju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazali ta i nove str anice hrvatskog teatra. Nije li. a za uzvrat dobivala s amo ljubav rijetko brojnoj i uvijek zahvalnog èitateljstva. valja podsjetiti. . stij e njen u sebe. kako mu je prigo dom odlaska iz Zagreba na studij bila obeæala? I tko je taj sretnik? Ljerka i Milivoj su se poznavali od najranijeg djetinjstva. A i stari crno-bijeli film »Dama s kame lijama« s Gretom Garbo i dandanas mobilizira cijelu armiju zahvalnih gledatelja. veselim i razdraganim Zagrepèanima i njihovim gostima tog. Kronike o toj znamenitoj zagrebaèkoj love story ostavili su najbli i De manovi suradnici i suvremenici Josip Horvat i dr. umjetnièki malo vrijedne literature. ispod djeèaèke odore nikako e mogao promaknuti stas i temperament prelijepe zagrebaèke puce.zamislite u ulozi djeèaka! Iskusnim mu kim oèima u gledali tu. Ljubavna veza izmeðu ramove i De mana imala je sve elemente velike ljubavne prièe. u doba secesije hrvatske moderne. Roditelji su im prijat eljevali. u posljednje vrijeme nezapamæena poplava »ljubica«. Udana je bila iskljuèivo za svoji popularne i rado èitane romane i za brojne likove i: st arog Zagreba. dokaz tome i film »Prohujalo s vihorom«. stoljeæa.gda. dogaða se u nadasve romantièno doba na razmeðu dvaju stoljeæa. Zagorka ne mo e sakriti osobno divljenje. Milivojev je otac bio poznati pjesnik i lijeènik Ivan De man. tovi e. ali i èi taoce zagrebaèkih kronika. koji je u svojoj ivotnoj dru ici imao iznimnu odanost. Medu sretnim. meðutim. naime.i 214 ladv sram Je li moguæe da je njegova Ljerkica gða nekog drugog.

. bratom Vladimirom. proslavljenog Adama Mandroviæa. energièan b ajronski podbradak. kao c orpus delicti. nije mogao a da je otvoreno ne upita hoæe li ga èekati. u mislima nesretnog De mana. krenuo u plemiæki konvikt. umjesto oèekiv anih pisama. organ viole i mjeseèinaste obo< njen glas je od bar una. na portrete Van Dvckove i Lawrenceove. iskljuèivo je u kako dr. Mato a. Poznat kao pr znica. dakle. bankovni èinovnik.. Patio je od neugodnog. G. Kad je bio sprem an za putovanje vlakom u Graz na studij. Te iste veèeri donio je sudbonosnu odluku -»ova i li nikoja*! Poslije su se èesto viðali. kad se sva lad Sram pretvori u bijeli s nijeg i u crvene jagode svoji! usta i taj glas kao pjesmu. imate taj osjeæaj sluèajnosti: kao da se sluèajno medu nama rodila ao da je u Zagrebu sluèajno odrasla kæi kakvog Lovelacea i kakve Ade Byron. godinu dana starijim.. a onda odgovori iz Zagreba prestaju stizati. gdje su re im i stega ta kvi da su dodiri s vanjskim svijetom gotovo nemoguæi. ali stas je tako pravilan. pravoslavac. Kad je gledate. Razma enost prpo nog crescendai tu nog decrescenda djeteta. kao tiæenik prijatelja svog pokojnog oca Franje Raè-koga i stipendist biskupa Strossmavera. i na opjevanu Annabelu Lee. Ivo Herge iæ svjedoèi njegovoj »vulgarnoj mu koj ljepoti«. neizljeèivog defekta: polipa u nosu. on je obnovio prijateljstvo s njenim bratom Vladimirom. jer je i nije pratio. taj koji je osvojio Ljerkino srce? Zove se Aleksandar Isakoviæ. a u privatnom ivotu ona je Ljerka Isakoviæ. Pla kat je vi e puta izgu vao pa izravnao. on bi je u stopu pogledom pratio. plavu zlatnu kosu. Ljerkica izrasta u zavodljivu djevojku. . On u to jednostavno nije htio vjerovati. Tko je. U meðuvremenu. kao melodiju. pomi ljate na liriku starog Spencera. strpao ga u d ep i uputio se u Zagreb na spomen utu predstavu. da je naoko mnogo vi a. zapisuje. gotovo melankolièni kao ko d lijepih slika i lijepi mramornih kipova. Njena sp olja-^! nost ima sve odlike dame engleske aristokracije. gdje se naveèer sast ajao s hrvatskim studentima u znamenitom Arcaden Cafeu. èije æe ga dra i zauvijek osvojiti kad ju je u jednoj plemiækoj gornjogradskoj kuæi susreo gdje nastupa u predstavi diletan tske grupe. Od predstave ni ta nije zapamtio. Neobiène su mu bile jedino oèi sa zjenicam a modrim kao potoènica.'' Sram. na libreto.ju prijateljevao s Ljerkinim. ene. koja mu. Ako ne vjerujete. Njen organ. Visina srednja. evo A. jo postoji samo u kazali tu (u javnim nastupima zadr ala je svoje prezime) i. Josip Horvat. Iz Graza se preselio u Beè. dok mu se jednoga dana nije javila i majka. Bolest nije mogla poveæati privlaènost. ve i muzika. lady Sram nije samo slika.krv i mlijeko. alje onaj plakat gdje je ramova prvi put u javnosti iza la kao gða. Mato javno u novinama objavljuje izljev svojeg odu evljenj a ramièinom pojavom i osobom: »Gledajuæi na u ramicu. na susretima u domovima zajednièkih prijatelja. vjeèni djetinji tip. pole-mik i cinik. a i ona bi njega pogledaval a..« A ramova? Najljep a puca u Zagrebu. Gdje god bi bili.. »Milivoj De man nije bio privlaèiv vanj tinom«. »Od slovenskih je predaka ba tinio sna an uglasti trup alpskog èovjeka s pone to predugaèkim rukama i obl u tvrdu lubanju grubo otesanih liènih crta. pa nas podsjeæa na neodolji va grla bijelih sirena i na dubine u kojima stanuj plava vil a Lorelai. vj e tice demona: svega toga ima u tom glasu. Ljerka Sram. Isprva mu je na njegova duga i iscrpna pisma redovito odgovarala. zaposlen u Prvoj hrvats koj tedionici i 215 volite li zagreb? neæak ramièina kazali nog mentora.. velike modre oèi. koliko prava pravcata lady Sram. to mu ona na svoj koketan naèin i obeæa. djevice.« . njegove su mis li bile usredotoèene samo na Ljerku. dakle. ali nikako nije bio nacistu jesu li njihovi osjeæaji uzajamni. bez obz ira n rijeèi. A razdvoj ili su se kad je Milivoj. dok Milivoj stjeèe znanje u konviktu i priprema se za buduæi studij med icine. kamo su mu. pl. Zato ona nije toliko gospoda Lj. ko u . pa postajete ozbil ni. svi zajedno nalazili su se na raznim priredbama i plesovima u Graðanskoj streljani na Tu kancu ili u Glazbenom zavodu. dakako. No. Odluka da prekr i svoje obeæanje De manu i da se uda za nepoznatog bonvi-vana . stizale glasine o tome da mu je draga nevjerna. pak.

Najdramatiènija scena te stare ljubavne prièe svakako je ona kad. Takoðer. N imalo mu ne smeta to ga javno ogovaraju. U meðuvremenu. eto. a uz to je i poru e na zdravlja od neizljeèive su ice. posvuda prate. dakako. Za svoj svje i mladenaèki pogled n a umjetnost i stvaranje. to mu se rugaju. Ivo Herge iæ. . pokret mladih umjetnika. trideset i osm joj je na njenim krhkim pleæima. a sac mi je sve veselje oti lo.. pridobiva èak i najuglednije ime medu starim piscima . porazima napajaju i skupljaju s nage za nove i nove po216 ladv sram ku aje. Kako nisu bili vjenèani. kako dr. veæ su i po tome to su zajedno ivjeli bili iznimka u Zagrebu svoga doba. unatoè velikoj De mano voj skrbi. Sramova umire De manu na rukama i kad je De man sam stavlja u lijes. On zna da taj brak s »tim prostakon Isakoviæe m nebu dugo trajal« i tu ima pravo.. os tavljajuæi joj sinèiæa Sa u.. Dapaèe. Milivoj De man pripada onoj feli ljudi. ugaðajuæi ulogu re Kru-piæ za ramovu. Èim skine bijelu lijeènièku kutu. neizravno iza l a iz te trubadurske ljubavi. U odnosu Ljerke Sram i Milivoja De mana. artikuliraj uæi taj svoj bunt i sukob u programskom èasopisu ivot. Milivoj De man sustavno i uporno radi na svojoj karijeri. Ivo Herge. koja podrazumijeva ispunjavanje svih njenih elja. Zahvaljujuæi De manu . Zagreb æe dobiti prvu specijaliziranu bolnicu te vrste na jugu E urope. okupljajuæi ok o svojih ideja mlade umjetnike. Ni Josip Horvat. tj..iæ napominje. a ona nije. brinuti o malom Sa i Isakoviæu kao da je njegov roðeni sin. a svi se zajedno bune protiv starih. dakle. A malko slobodnije razmi ljanje moglo bi nas navesti na zakljuèak da je i hrv atska moderna. koji pi u o toj vezi. Rad io sam sve za nju. te se najprije zaposli o u staroj bolnici Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. De man æe iskoristiti sav svoj ugled i lijeènika i jednog o d stupova Tipografije te direktora najutjecajnijeg hrvatskog dnevnog lista Obzor. kad se napokon njih dvoje naðu i stvore spo razum o zajednièkom ivotu. Otkako se s diplomom lijeènika 1897. ipak èekam. Pa. Sve æe poduzeti da do Sramo-ve i njene naklonjenosti dode. trubadurskoj ljubavi p rema Ljerki Sram. on æe se. koji g..A valja znati da je ove odu evljene retke o ramo voj Mato napisao 1912. dramatizira èak i enoino Zlatarevo zlato. isto kao to mu ne smeta t o to ona ima tude dijete. koji je objavio i nevelik popis telefonskih pretpl atnika. zahval nost i odanost. osobito kac mi logika veli da ona mora doæi opet k meni. Isakovii daje petama vjetra i netragom nestaje iz Zagreba i Sra mièina ivota. koji nas. u javnost dol azi kalendar »Zvonimir« iz 1911. prihvaæa se pera i pi e programske tekstove.. ni slovca koje bi dalo naslutiti ne to o tome. A De man? U svoj intimni dnevnik zapisat æe: »Fakat je da sam zaljubljen. ali i roman o Zagrebu svog romantiènog doba U meðuvremenu o Sramovoj i De manu progovorio je samo dopadljiv musical »Lady Sram«. Vidjet æe se kako æe on taj trenutni poraz na intimnom planu i te kako znati i skoristiti za napredovanje u dru tvenom ivotu. iznimna su tema za d imaovski ljubavni roman. I sve ostalo to pi e i to æe mu se na kazali nim daskama u zoriti. ni jednog trenutka ne odustaje i ni naj manje se ne obazire na glasin e i podsmijehe. te pokrenu ti inicijativu za gradnju bolnice za pluæne bolesti na Brestovcu. golica sve do dana njih dana i koji je inspirirao (Dediæa-Skrabea-Stefanèiæa) musical u Komediji. ni dr. koji se n. U/ zajednièki ivot. prigodom pr oslave njeno: jubileja dvadeset i pet godina umjetnièkog rada. ostaje tajnom je su li njih dvoje i fizièki konzumirali svoju vezu ili je posrijedi platonska ljuba v. njegovoj velikoj ili. a ona svoje po tovanje.. a ono kao uspje an mlad intelektualac i po slovan èovjek. I da po svo prilici nikad neæe ni biti. Kad Sramova oboli od su ice. on ula e svoju beskrajnu ljubav i rt u. to je predvodi upravo De man.« On. nazvav i je na om »damom s k melijama«. koji se nikad neæe zavr iti brakom. vratio iz Beèa u Zagreb. pisano je s iskljuèivom zadaæom da na taj naèin pridobije njezinu naklonost. ako nikako drukèije. kako bi na taj naèin privukao pazornost nevjerne ramove.. ka< lady Sram nije vi e u cvijetu mladosti. Iz telefonskog imenika se mo e vidjeti da su i De man i Sramova imali isti t elefonski broj i istu adresu: Prilaz 12. Zbo\ neke pronevjere u Prvoj hrvatskoj tedionic i. U meðuvremenu pi e za kazali te.Ks avera andora Gjalskog.

Kontesa Nera u stvarnosti se. gumbara i vje ca. prije nego s a svojom robom ide na sajam. suci i se natori. da je kapetanica coprni koga ceha i ljubavnica samoga vra ga. raznolik i upravo fantasti èan ljudski materijal za pripovjedaèa ili dramatièan Pred na im se oèima redaju: vje tice i vje ci. u kojem se zbivaju progoni vje tica. naèin sudjelovali u parnici protiv optu ene gornje gradske »coprnice«. tro ili jestvine i piæa i ne pitajuæi za cijenu!« U ar Dobrilovich i kramar Krainer suglasno izjavljuju da Cindekovica. uhiæena i utamièena u gradskoj kuli Dverce. me tri. glavne uloge.. kramari. dapaèe. koju sudbeni spisi ocrtavaju kao lijepu. s kojom gospoda Marija Juriæ Zagorka pi e o ovom tragiènom razd oblju ljudske povjestice.. Zagorka je svoju Grièku vje ticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa star og Zagreba. notari i a dvokati. Sudbeni je spis upravo i dealan prec lo ak za uzbudljiv roman.. dobro situiranu g ornjograd sku udovicu. gospodina Saleja. a to je u prvoj polovini osamnaestoga stoljeæa bila najveæa ka tiga z a enu. mnogobrojan. kao to je Zagorka. ispovjednika vje tièkoga. a to i Kuèiniæ primjeæuje »Dakle. neobièno iznenadio nad vje tinom. proèitao sam i Malleus Malefic rum. grofo\ i plemiæi. koji u vreæama skaèe i svojim pakle nskim silama privlaèi kupce. zvonar.« Uz odbijene i uvrijeðene udvaraèe..« A da je progona vje tica u Zagrebu uistinu bilo. svakako najpopularniji na enski literarni lik je kontesa Nera iliti Gricka vje ti ca. a zanimanjem je bila pe-karica i piljarica na Markovu trgu. Priznajem da sam se. zvala se Barica Cindek. dijaki. barbi] egrt. suca. Kuèiniæ nam predoèava i sud beni spis s imenima sudionika. dostaje i Barièinih takmaca piljara.. èitajuæi ovo djelo. koji joj se osveæuju na taj naèin to o njoj ire glasin kao o copr-nici.iz zroka toga Cindekovica na s vakom. popularna podjednako kod svih generacija Zagorkinih brojnih i zahvalnih èitate lja.. Isusovci i Kapucini. vje ticu. sudac Krajaèii notar Szale i dr. a uza sve to. Zagorka . notara. Andriju Palèiæa kramara i baruna Or iæa daje im u svom romanu uz kontesu Neru i heroja Sini u. koji su na ovaj ili on. dapaèe bila je daleko od plemiæke titule i ugledna roda. koja ima èak i spomenik na Kamenitim vratima (izradio ga je Ivo Kerd iæ).mu karci su grunuli pod njezin ator.. Za njom luduje cjelokupni mu ki roc ne samo Grièa. koketm i zavodljivu.« . sejmu svoju robu najbolje ter i i prodaje akopremod drugih kramarof robe ni kaj bol e i vredne e nema. i kad su. koji je i autor citiranog zapa anja o izravnoj svezi Zag orkine kontese Nere i lijepe grièke piljarice Barice Cindek. a koje Zagorka doslovno preuz ma za svoj r oman. pa tra Smolea.217 tko je bila prava Gricka vje tica? Uz Doru Krupiæ. èuda.prije neg o se laæa pisanja svoga romana . zacopra no dijete i konaèno sam pa klenski vrag. nego i sus jednog Kaptola. arhitekt. To su: otac Smole. èiji je ivot Zagorki poslu io za popularni roman.optu ena kao c prnica. »Gdjekoji zaljubljeni ili odbijeni udvaraè. Dorici Karvar iæ. U sudbenim spisima to je njihovo svjedoèanstvo ovako fo rmulirano: »Cindekovica. Njezina si 218 tko je bila prava gricka vje tica? zavodljivost i ljepota glavni krivci to æe zavr iti tako kako æe zavr iti . neki nauèenjaci tvrdili da takvih progona u Zagrebu i nije bilo..« Poznavajuæi lik kontese Nere iz romana i kazali ni predstave (u predstavi Histriona Neru igra Ena Be goviæ). mehaniker. kad ze svojum kramom na sejem ide. »jer gdje se je god na sajmu pojavila lijepa Barica sa svojim atorom toèeæi staro vino i ljutu rakiju i prod avajuæi mirisavi teèni kruh . ranjena srca i osramoæena lica iri iz osvete o njoj la ne glasine: da je copr nica. kapetanicu vje tièkoga ceha. niti je bila kontesa. posvjedoèit æe nam Viktor Kuèiniæ u Revij i Zagreb od sijeènja 1941. Adama Sulica. i to jo u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vje tica. hi n e tova ru ice i babe. u d ep stavlja vraga. da noæu leti na Krk. purgeri. ubrzo æemo utvrditi sliènost s Baricom Cin dek. kramara i pekara. treæi dio Zagorkine Grièke vje tice.. pan. da ju v bisage zme e i o nak s bisagima èez kopanju skaèe i vraga u d epu nosi . pose e u ovu tajanstve nu ljudsku skupinu i uzima i z nje najzanimljivija lica Baricu Cindek. meðutim.dobro prouèava povijesni materijal. Prava Gricka vje tica. nije zvala Nera. ka telan. gos podina Kra jaèiæa. Nikakova li. »Prouèavajuæi na u i stranu literaturu o progonima vje tica. dakle. da spretni i da r oviti pisac.

. prepla ene upravo tim novim duhom. Na takvu optu bu Barica æe benevolentno odgovoriti da »naj ljud i pripovedaju kaj hoæe«. uglavnom pod prisilom svojih muèitelja. imena èlanica tzv. ali odatle je vlasti. na kaj me je napeljal!« 219 volite li zagreb? Iz sudbenog spisa nadalje se vidi da Piskovica nije jedina koja je teretila Bari cu Cindek. svemoæni se Lacko. bit æe po teðena muèenja. kad mu se na èelo postavi e Isusovci. najbolje æe na svojoj ko i osjetiti sama lijepa i uspje na piljarica Barica Cindek. Smrtno uvrijeðen to se njemu.. Sirota ena je uhiæena. naime. vijeku vje tièki progoni u Evropi prema ili veæ svaku mjeru«.« i Unatoè klimi. i njeno ime. imenom Zvlnjak! A Doric a je »priznala« da je s Baricom »na metli letila èak na Klek. a usto se je dokazivala nepostojanost vraga i nje govih zemaljskih pomagaèica .. A ono najgore lije poj Barici dogodit æe se u rujnu 1743. iako je meðu purgerima..imo. a na kojem je bio i sam vrag. koji inaèe doma ima enu i djecu. spomenut æe. Sva zdvojna zbog tih sumanutih objed a. Pokret je danomice jaèao i irio se dok konaèno nije dospio i dc Zagreba. bro ure i pamfleti u kojima su vje tièki progoni bili podvrgnuti o troj kritici. to se i ri Gri-èem. kad po Grièu coprni ce na sve strane lete u ma ti praznovjernih i zatucanih graðana. prokleti Kerchel ich. da do Cindek ice nikaj ne znam. ali zato. Ovi nesnosni dogaðaji uèini e te ak dojam na mnoge uèe jake. »Kada su u 18. meðutim. I zaista! Ovi pojedi nci imali su pravo. a pogotovo meðu uèenim graðanima.. ivotin je jedne! Nikad ja s vama nisam bila na vje tièkome prelu.Do-ricu Karvariæ i hi aricu nekog Pet ra Semionarskog imenom Mara. a to se. nije bila po teðena krvnikova »tretmana«. it æe u nekoliko desetljeæa istrebljen sav enski rod u Evropi. Ovaj je ilegalni pokret silno dobio na moæi i ugledu. Medu onima koji je terete za najveæi moguæi del ikt da je du u i tijelo prodala vragu... coprnièkog ceha. jer sve to nije spaljeno na lomaèi uteklo je u gore. kao i Barièinih gornjogradskih susjeda. notar je smjesta smislio svoj paklenski plan. optu ene za coprni tvo . ne poma u. to se u nju zatelebao pohotljivi i nezaja ljivi gradski notar Lac-k o Sale. to povedala. trgovaca i obrtnika. Kako se poèetkom veljaèe 1743. Ja sam krivo i nepravedno kazala na Baricu Cindekovicu.. koja osuðuje te monstruozne procese protiv nevinih ena. i al mi je da sam na vu puæenje Josefa Kerchelicha. koj u to su vrijeme veæ mnoga sela b ila sasvim opustjela. jer u Francuskoj i Njemaè-. ka njava spaljivanjem na lomaèi .. odluèio osvetiti. a ne samo ti«. dijaka Szali-jevoga. pusti ga med nas da koèemari jednu vuru da i mi drugi kramar i ter. meðutim.« Prosvjedi joj. Oh. a na zadovoljstvo notara Lacka i drugih uvrijeðenih udvaraèa. te dade u tamnicu pozvati sudbenu komisiju. ali da takve objede i glasine u ono doba. da su se notarovi prsti ra irili oko njene sudbine i na slièan naèin upleli i dvije druge Zagrepèanke. optu enih da su coprnice.. Ona je uhiæena i pritvorena u zarv or gradske vijeænice. a zauzvrat.« Sud je sada imao dosta » tofa« da protiv Barice Cindek. pokrene proces. Najveæa Barièina n esreæa je. Vi e zagrebaèki h ena. Ime Barice Cindek poèinje se spominjati u spisima vje tièjih procesa 1742.Barbare Pisz k Mihanoviæ. pred kojom æe izjaviti: »Gospodo moja draga! Ja prise em Bogu i bla enoj devici Mariji. Piskovica je uistinu optu ila Baricu Cindek. lijepa Cindekica je prosvjedovala protiv izjava onih nesretnih ena: »La ete. da se ta ko za titi i spasi od sigurne smrti. dakako.vje tica. br e-bolje premje taju u tamnicu kule Dverce. »poèeli su se pametniji pojedinci baviti mi lju: Èemu sve to? Ako se tako nastavi. a koja se iri i Zagrebom. jalnih zbog Barièina velikog uspjeha na gradskoj tr nici. Ba-rica Cindek prolazi svoj kri ni put. Koji dan kasnije jadnu izmuèenu enu zapeèe savjest t optu ila nedu nu Cindekicu. One su slavnom sudu »priznale« da su s Ba-ricom Cindek bile na coprnièkom sastanku.A evo to lijepoj kramarici Barici Cindek izravno predbacuje njen grièki konkurent. podsjeæa Vikto uèiniæ. dakako. koji su preko svojih uèenjaka javno usta li i digli o tar prosvjed i stali u obranu do tada prokletog enskog roda. obièna piljarica usuðu e dati ko aru. kramar Petrica Ru-dich: »Ja znam da ti vraga vu d epu nosi i da vsigdar bole ter i nego vsi mi drugi kramari.. Na suðenje Piskovici alje svojeg pomoænika dijaka Josipa Krèeliæa s podlom zadaæom da optu enu nagovori da pred sla nim sudom meðu èlanicama coprnièkog ceha svakako spomene i Cindekicu. mogu biti i vrlo op asne.. Ostaje zabilje eno ime desetni . na lo se dosta odbijenih udvaraèa.. vi e onih koji su protiv progona »vje tica« i sve su glasniji. nego mi je al da me je nesretni Kerchelich vu to zapeljal. vodila parnica protiv jedne druge coprnice . uglednom graðaninu i moæniku. Potajno poèele su se iriti knjige. nabrajajuæi.

a takvu odluku sudbenih vlasti lako je povezati s mitom isplaæenim gradskom notaru Lacku Saleu. ona se neprestano moli Bogu da dozove pameti one nesr etne ene. ako se isplati njena »otkupnina«. ostaje nam nagaðati. a istodobno Barièine su molitve usli ane. meðutim. koje su je pred sudom optu ile za coprnièko savezni tvo. te zvonar crkve Sv. Ta æe zabrana vrijediti i kasnije. to m anje ljudi vidjelo. odluèuje pucati na najèvr æu. koji uspije pridobiti stra are da ga puste uhiæenici. koja æe se na k raju pokazati i djelotvornom. veljaèe 1743. Marka traje misa. pod prijetnjom smrtne kazne. nekog Fabijana. I tako se glavni krij 220 tko je bila prava gricka vje tica? vac za zlu sudbinu lijepe gornjogradske piljarice odjednom pojavljuje kao njen o sloboditelj! Je li to moguæe? Sve je moguæe. u tamnici ru no post upali. ako se dobro plati. dakako. koja se veæ poèela pripremati. otac Smole je Baricu iscr pno izvijestio o pokretu protiv coprnièkih procesa i o pritisku javnosti da se ned u nu piljaricu oslobodi tam-j novanja i lomaèe. ali ona se estoko tome protivi. ispovjednika Barièina. Bio je obièaj. Lackov roðeni bra t! O tom planu obavije tena je i Barica u tamnici. koji vodi otac Smole.] meðutim. kojem je to ipak uspjelo. Desetnik. obièna p iljarica. naime. jer sudac koji vodi proces zove se Andrija Sale. Andrija Purgarich.i riku u lancu. izmakla lomaèi i pu tena na uvjetnu slobodu. naime. koji su imali strogi nalog da »svakom koji bi htio doæi ui do ticaj s coprnicom. Buduæi da je Barica Cindek optu ena kao »opasna vje tica«. zaprijeèe«. te kako je graðanka Lov renèiæka bilje niku isplatila 50 forinti i nakon toga je pu tena. koji s jo trojicom stra ara uhiæenicu treba provesti u tamnicu. pripovijeda Barica. izlazi ususret sirotoj eni te je po hitnom postupku odvede ulicom dok u crkvi Sv. On to mo e. Barièina rodbin a i njen odvjetnik Benko Krachich vode svoju strategiju osloboðenja. bra neæi se. ni nakon svega to joj je uèinio. Umjesto toga. ene povlaèe svoje optu be na Barièinu esu. Bio je to. jedinstveni primjer da je neka ena. a istodobno i najkrhkiju ka.ka gradske stra e. dotièna se oslobaða optu be. ne odustaje od svoje nakane i Barici se nastavlja udvarati. oca Smolea. osim ispovjednika. koji dobro poznaje omjer snaga . A Lackova je cijena dvjesto forinti. te uz redovnu stra u desetnika Fabi-j jana. Je li i mladi isusovac takoðer zaljubljen u lijepu Baricu. da svoje besmislene objede povuku. U meðuvremenu Barica bilje niku isplaæuje i drugu polovin u ucjene. kako bi je. postavile jo èet voricu naoru anih graðana. koji joj usput pr edla e da se za njeno osloboðenje po alje molbenica Mariji Tereziji. optu ena kao vje tica. na lomaèu osuðene. O svemu se tome u tamnici povjerava ocu Smoleu. Ovaj put ona njega optu uje. Pu tena je na uv jetnu slobodu. Posebno je naglasila kako joj je otac Smole rekao da je not ar Sale pripravan je osloboditi uz nagradu od 200 forinti. kako su je muèili. praktièki prizn ala krivicu. kako su pred njenim vratima postavili dvostruku stra u. koji se sve glasnije i odluènije ukljuèuju u pokret protiv tih mraènih progona nedu nih Zagrepèanki. U meðuvremenu je polovina tra ene sume notaru Lacku ipak isplaæena. a za nju su glavom morala jamèiti dvojica svjedoka: purger prezimen om Delaè. kad æe Barica èamiti u tamnici. Baric Cindek osloboðena je tako optu be i iz tamnice pu tena 16. Nitko ne smije do nje. Pred sudom Barica pripovijeda kako su s njom. ali pohotljivi gornjogradski moænik. Paralelno s pokretom za Cindekièino osloboðenje. omotanu oko tana nog i zavodljivog Ba-1 rièina struka notara Lacka Salea. Zabrana. Tri mjeseca kasnije eto novog sukoba izmeðu lijepe piljarice i utjecajnog bilje nika . izaðe pred sud s optu bama protiv gradskog uglednika. Barica se stoga odluèuje zatra iti sudbenu za titu.. S njene je strane to uistinu veliko juna tvo da ona. a kojima je i te kako poznata Saleova uloga u svemu tome i njegova cjelokupna prljava rabot a. Saleov ugled. Promuæurni odvjetnik. pogotovo u oèima naprednih graðana.. »odoh po nagovoru sada pokojnoga suca Andri . gradske su vlasti poduzele pose bne mjere predostro nosti. One dvije. nedu nom sirotom. kao i t oliki drugi mu karci. da je nevina i da bi. Marka. kr oz koju se do nje nitko nije mogao probiti. ako na smrt osuðena coprnica na dan pogubljenja putem do strati ta opovrgne rijeèi kojima je teretila drugu enu. »Cim sam iza la iz re ta«. okovanu lancima. U svakom sluèaju. Za tu æe svoticu notar zaboraviti èak da je uvrijeðen kao odbijeni u dvaraè. ne vrijedi i za oca Smolea. sve vi e dolazi u pitanje. kako tvrdi Kuèiniæ.

k veèeri ali vi k meni. ali ja k vama. da se exponen s naj sleèe i ovak slekla se je do gologa i klarus z nje i kapulire zvlekli jesu. j Sve pojedinosti. i Zelj-ko Franuloviæ. kao to smo vidjeli. jer on je osvjedoèen da je ona prava vje tica i da na s vome tijelu imade vra ji peèat. veæ u je po svom egrtu Francu poruèila da ne mo e doæi zbog gostiju. Kad stigo h u njegovu kuæu. inaèe pup-kore eèica (primalja). koteri iglu primiv i zaèeljuje po svome golom telu visituvati: vu vustah. a Barica joj na to mirno uzvrati: »Moja Anèico. jesu. tra eæi od nje da mu se imade smjesta isplatiti ostatak duga. em je napokon golo tijelo lijepe Barice opipao. nije mogla iskoristiti ij opisati i Zagorka. koja se inaèe obilno poslu ila sluèa-j jem lijepe gornjogradske piljarice Barice Cindek. a gospon notarju rekel je. Kad bi veèe istoga dana eto k Barici posjetnika: notar. O nda je notarju rekel: Imali vas kotera iglu? Nakaj Lovrenèiæka izvadila je h pantlika svojega iglu i dala je v ruke notarju u.. pokazala je telo. Vrlo ljut. a cimermajstorica. Peneziæka ode do Barice. Barica sljedeæeg dana nije k njemu do la niti u jutro niti na veèer. Zatim rekli su. cimermajstorica i zidarica. Barica je to znala. I pobjednik Wimbledona oran Ivani eviæ takoðer.« Kako se ta cijela procedura tra enja vra jeg peèata po golom Barièinom tijelu odvijala i kako je notar Sale osobno rukovodio tom nesvakida njom potragom za znamenkom pokr aj Barièina »kosmatoga enskoga srama«. pod bedrah i iglu vu najdene znamenke zabadati ti ja do srama enskoga kosmatoga. kada exponens (Barica) tri zlamenke imala je. kaj je na vrateh pitajuæ gdo je to v hi e? Na to sem rekla: 'Adam gum-bar'.. da je visita go tova i da nikaj ni. »Zagernuv i pri tom krilo do pasa. njegova ena. do el je naveèer notar k meni pri vrati ulièni s Pugjakovicom spominjuæ se i pital je: 'Kaj vi dve tu delate?' A Pugjakovica je sprot oti la. dade k sebi dozvati Barièinu prijateljicu. I repre-zentativci/reprezen tativke. Nikola Piliæ. te od tenisaèica Iva Majoli. a nikako u privatnom stanu. obloke zapreti dal je. na herptu. nego i zbog nagovaranja na blud. morala je po du nosti izvr iti pretragu na onom mjestu. Pohotni Sale oæuti se po vrijeðenim. najus pje niji izbornik reprezentacije.. Nakon to sam se notaru najponiznije zahvalila i krenula kuæi. do u detalje pred sudom opisala. 222 portska metropola mala povijest zagrebaèkog porta Ivan Ljubièiæ nije Zagrepèanin. Kada je henjala visituvati. rekel je notarju da naj se exponens obleèe i ona ob-lekla se je. najprije sam poljubila ruku gospoði notarici. dostigne me on na stubama i reèe mi: 'Barica. ako ne u Zagrebu?! Zagreb je b . Onda pak Sal e ogledal se je èez oblok. vra jeg peèata na njenom golom tijelu. sama æe Barica Cindek u svojoj optu nici opisati: »Notarju potlam kaj je do el. tim vi e. meðutim. Kod Cindekice nalazile su se u to vrijeme njezine prijatelice Peneziæka i Lovrenèiæka. u prot ivnom Baricu æe opet u zatvor. Zatim je Sale odi el domom govoreæi: 'Barica zu-tra k meni doj vjut ro ali na veèer«. i vse od dru ine van stirati a pol eg zapovedi notar-ju a jesu i vrata bila zaklenjena. Sljedeæeg dana. kad i on a je s persti raskapajuæ peèate iskala. kao to su G n Prpiæ i Bruno Ore ar. kao i od starijih generacija Boro Jovanoviæ.« A kako æe i biti.je Salea do notara. K arolina prem ili Jelena Kostaniæ. Uz one koji su ili roðenjem ili osjeæajem Zagrepèani. jer mu ostatak mita od pedeset forinta do 221 volite li zagreb? toga èasa jo nije bio isplaæen. pod rukom. a to je. Zatim su Peneziæka i Lovrenèiæka dale os talih 50 ranjèki gospi notariu ici v ruke. n eku Anèicu Peneziæ. a bila je subota. Sve teniske zvijezde. pa svoju tu bu protiv Salea nije ogranièila samo na primanje mita. Zati m rekel je po nem ki cimermajstorici. da nutri po sramu ona naj visituje. bez obzira na to t o je cijela ta bludna radnja bila protuzakonita. a kraj tog sam plaka la. te protupropisn og tra enja tzv. te joj prenese notarove prije tnje. Tra enje vra jeg peèata bilo je prema propisima dopu teno samo krvniku. gdje to po zakonu mu karac nije smio èiniti.. koji je tu zadaæu mogao obaviti jedino u muèionici. na kojem e telu Peneziæka videla nekoju znamenku blizu srama enskoga. A gdje je sjedi te Teniske reprezentacije. A jo manje Mario Anèiè. Bila je to komisija za tra enje vra jeg peèata! Zena notara i zidarica tobo e kao svjedokinje. kad je vra ji notarju napokon do ao na svoje: em mu je isplaæen i poslj ednji krajcar. Ali. ja se ne bojim da bi se takva vra a peèat pri meni na la«. da mu se zahvalim na dobroèinstvu to me je oslobodio.

Prvo Belu evo klizali te (osnovano 1877. I u na em kolektivnom pamæenju. te po tome to je jedna od prvih gradskih ustanova koja æe (1908. a na istoènom dijelu bila je podignuta tri bina s otprilike 150 mjesta.) moralo se. Ilica 39. igra u Maksimiru. Zagreb dobiva prvi streljaèki dom s dvoranom. biti podignuta drvena baraka s trijemom. Novosti posveæuju velik prostor prvom sudjelovanju jugoslavenske teniske reprezent acije na Davi Æupu godine 1927-. dok su ulaznice za stajanje mogli nabaviti samo èlan ovi kluba verificirani kod JTS-a. kad su se na i tenisaèi sastali s reprezentacijom Indi je. koji je u njegovu duæanu poslu iva o zagrebaèke purgere. Kukuljeviæ i Mitiæ upisali se u najveæe tenisk e legende. Maksimir je okupljali te najpoznatijih porta a grada i dr ave. i to u 1786. S tim to je zagrebaèki prstenac stariji od znamenite Sinjske alke. Kli zali te se do 1878. Masovnije bavljenje portom poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola 1874. na to danas podsjeæa kratka Streljaè a ulica. a popularnost si je priskrbio originalnim imenom duæana »Kod crnog cucka« i zbog prvog i jedinog crnca u gradu. prvi organizirani port. Prvi medu njima kao klizaè. svi bnja. polijevalo iz potoka Tu kanac koji u to doba jo nije bio prekrive n. Jaku smo Njemaèku pobijed ili. Strelja tvo je. koji su u to doba bili teniska velesila. kad je u Zagrebu osnovan i prvi Teniski savez Jugoslavije. Punèec.. a postat æe poznata i po organiziranju gradskih zabav a s plesom. Isprva na gornjogradskoj gimnaziji gombanje ili tjelovje ba n ije bio obavezan predmet. koja Mesnièku spaja s Tu kancem. i to iz kubura i kremenjaèa. Jo od stare Juge. Na zapadnoj tribini maksim irskog terena osigurano je 600 sjedala. jer æe tek 1808. i to na hrvatskom. preseliti ju nije. To se meðunarodno natjecanje odr alo na novootvorenom igrali tu na Salati. Na e prvo sudjelovanje na natjecanju za Davi Cup u Maksimiru zapoèelo je nesretno zbo g ki e odgoðeno za sutradan. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati. Cijena ulaznice za sva tri dana. kad je osnovano prvo portsko dru tvo Zagrebaèko graðansko strjelcah dru tvo. u ljeto 1939.« (Fredi Kramer u èasopisu Povijest sporta). ureðenoj strel jani. kako su na i stari govor ili. H. koji je odmah zapoèeo s organiziranim natjecanjima u klizanju. a organizator je za to obavio posebne pripreme. U meðuvremenu. pa su uèenici za Singerovu nastavu morali plaæati pristojb u. Kako je Zagreb od ranije veæ sjedi te i N ogometnog saveza. spom inje se veæ u 14. ali i kao organizator i m ecena. te Nazivlje za tjelo vje bu i maèevanje. zagrebaèki je trgovac Ladislav Belu . bijelog porta. neka vrsta alke. Osniva se i prv i Klizaèici klub. a streljana je bila na poèetku Tu kanca. 227 volite li zagreb? dakle.. na D avi Cupu smo pro li puno bolje. stoljeæu. Palada. Juri iæeva 1. u Zagre bu. To je bio prvorazredni dogaðaj za portski Zagreb i cjelokupnu jugoslavensku jav nost. na ledinu gdje je danas stara secesijska . Pretprodaja ulaznica poèela je u ponedjeljak. Ne mo e se jo govoriti o pravoj. A zagrebaèki dnevni list Novosti prve su novine u dr avi koje uvode posebnu portsku rubriku. raèuna se od dolaska iz Beèa prvog gornjogradskog uèitelja gombanja i maèevanja Mir oslava Singera 1859. stajala je 150 dinara. Izgubili smo od Indijaca. dolaze veæ prvi klizaèi. a trideset godina kasnije.. Palada. Organizirano bavljenje portom.) biti osvijetljena elektriènom rasvjetom. Tenis se isprva. prstencu. t e kod Jesenskv i Turk. Prema nekim izvorima. gdje odmah izlazi i priruènik Tjelovje ba u osnovnim kolama. zbog gradnje zgrada Hrvatsko g kola i Sokola. On je vlasnik vrlo popularnog peceraja u Dugoj ulici (Ra-diæeva). tjelovje bom iliti gombanjem. Gaðalo se u drvenu metu.te ju no od tad a njeg Sveuèili nog trga (danas Trg mar ala Tita).. A nesretno je i zavr ilo. u trgovinama Pavla Kau-dersa na Zrinskom trgu 17. Kukuljeviæ zlatna su imena u na oj teniskoj povijesti. ako se prvi poèeci strelja tva uopæe mogu nazivati portom .zgra . Mitiæ. Na donje ili prvo maksimirsko jezero zim i 1836. pokraj stare plinare. Prije toga se spominje natjecanje u tzv. Druckera. Streljana na Tu kancu dvapu t je pregraðivana i dograðivana. Kronika porta u Zagrebu ne bi bila potpuna kad se ne bismo vratili jo dalje u pro lost. I to veæ od 1922. 16. uz nogomet. koja nakon toga postaje kultna gradska adresa tzv.. na grad postaje jugoslavenskom portskom metropolom. Poduzetni Belu unajmljuje poznatog gradskog mjernika Milana L enucija (poznat po Lenucijevoj potkovi) da mu uredi umjetno klizali. i meteorolo ki i rezultatski.io i ostao sjedi te Teniskog saveza. Dvanaest godina kasnije. I onda se igralo u Zagrebu z a Davi Cup. na zapadnoj tr ibini. a na i reprezentativci Punèec. u k ojoj æe biti ureðena streljana i za graðanstvo. za roðenja Augusta Senoe.

Rusiju. te plivaèi. Oèaran èarima Zagrebaèke gore. i Iako je. Budicki. kao najvjernijom i najglasnijom skupinom Dinamovih na vijaèa. 229 . otkriæem Medvednice. Iste je godine Franjo Buèar iz vedske donio prve skije i sanjke. poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901. pa je odmah na Cmroku organizirana prva skija ka kola. Na prijedlog ove dvojice vrijednih i naprednih mu eva. èudne naprave s golemim prednjim kotaèem i maju nim zadnjim. Gjuro Pilar. koji se i sam vinuo do vrha svjetskog ski janja). koje æe. dakako..] s koga kupa. gradu od otprilike 36 tisuæa stanovnika. podsjetimo da planinarski p ort poèinje. kao pasionirani planinar. a veæ 1877. Na vrhu te navi jaèke piramide. kao i zlatni rukometa i. danas planetarno popularna Janica. Dragutin Surbek i Zoran Primorac.da Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruli-æevu trgu. vatropolisti. prvi put igra hok ej na ledu. nogometne utakmice su vrlo popularne i posjeæi vane. Hrvatsko planinarsko dru tvo prvo je tak. Kako se svojim autom Ferdo Budicki popeo i na Sljeme. narav no. Francusku : panjolsku. Veæ 1898. I danas biti Zagrepèaninom. »sveto ime Dinamo«. naravno. U kronikama. Tu se 1894. veæ se vi e od pola stoljeæa vije NK Dinamo. koga u s vijet alje predstojnik za bogo tovje i nastavu u Khuenovoj vladi. Veæ 188 5. U to u Europi se veæ uvelike igra nogomet. veæ 1895. ostaje. a meðu posjetiteljima. kao i generacije svj etskih stolnotenisaèa arko Dolinar. S njim je po ao i nj egov zagrebaèki kolega dr. Na samom poèetku ta nova igra. p eterostruka svjetska prvakinja i nositeljica triju kristalnih globusa Svjet. prvi skija i popeli su se 1910. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavic i famozni Ferdo Budicki. n ogomet se uvodi kao posebna disciplina u sklopu nastave tjelesnog odgoja. i to oko Zrinskog. a za predsjednika jei izabran zagrebaèk i botanièar Josip Schlosser (Schlos-serove stube na Salati). Hrvatsko planin arsko dru tvo osnovano je 29. I biciklizam se rano dokoturao (otud i naziv Kotura ka cesta) u na grad. koji æe na dva kotaèa prijeæ: c ijelu Njemaèku. ba kao i dvojica zagrebaèkih ko arka a . Novoosnovano dru tvo odmah organizira prve izlete na Sljeme . danas poznatom po Svjetskom skija kom Kupu za ene i po »snje noj kr aljici« Janici Kosteliæ. zajedno s prvom loptom (i prv im skijama i sanjkama) u Zagreb donijeti otac mnogih portova Franjo Buèar. Johann Fischauf svoju nazoènost na otvorenju Hrvatskog sveuèili ta 18 74. koju nam otkriva .j vo dru tvo na jugu Europe. te ko dosti na za bilo kakvu usporedbu. Skandinaviju. kao i brata Ivicu. popne na Sljeme. meðutim. a za tajnika direktor realke! Josip Torbar. Prvi na i ko tura i iliti biciklisti vozili su tzv.stranac! Sveuèili ni profe sor iz Graza dr. europska Cibona . austrijski je pla ninar potakao svoje zagrebaèke kolege da osnuju planinarsko dru tvo. a vozilo se tako da se nogom odguravalo od zemlje. èetverostruka olimpijska pobjednica. po-. koristi da se. lucidni i svestra ni Izidor Kr njavi. vr njak po ljskog dru tva ] Tatre iz Krakova. te okiæena titulom svjetske naj porta ice i (ne zaboravimo spomenuti. travnja 1875. krenut je i prvi planinarski èaso pis Hrvatski planinar! sa zadaæom populariziranja planinarstva u Zagrebu ij Hrvats koj. u Zagrebu. koja æe smjesta privuæi mlade. pa veæ spomenuti proslavljeni tenisaèi i tenisaèice. biste kojih krase amerièku dvoranu s najveæim svjetskim po m legendama. sve je prije nego d ana nji nogomet. Kronièar i bilje e da se vi e kolci »odu evljeno loptaju« na srednjo kolskom igrali tu Elipsa. velocipede. podignuta je prva drvena piramida prema nacrtima u to doba poznatog! gradskog mjernika Milana Lenucija.nogomet veæ desetljeæima animira zagrebaèku portsku javnost i potièe masovnu navijaèku strast Zagrepèana. a godinu dana kasnije veæ organizirati i prve kotura ke utrke. ili. osnovano je Prvo hrvatsko d ru tvo biciklista.K e imir Æosiæ i Dra en Petroviæ. naravno. a èetrnaest je godina starije od prvog planinarsk og dru tva u Pragu. automatski znaèi biti i dinam ov-cem s Bad Blue Bovsima. trga. i njena biolo kog 228 portska metropola i portskog oca Antu. koje æe sebi odmah urediti trkali te. Jo nije bilo ni pravila igre. kako navijaèka pjesma ka e. Prije Dinama u Zagrebu se igra prvo poluvrijeme s predigrama nogometnih pionira koji nogomet u Zagreb donose i koji ga srame ljivo na zagrebaèkim livadama poèinju igr ati. Do vrha Medvednice.

Nakon povratka u Zagreb okupl jaju se oko ideje osnivanja prvog nogometnog kluba. Prvi kap tolski. kasnije Medve èak. Fe licijanova povelja izli 34. Zagrepèana koji u Europi studiraju. Zapravo je to bio pretisak iz prvog portskog èasopisa Hrvatski port iz godine 1894. pa Graðanski. M ilovan Zorièiæ. 230 zagreb u brojkama Iako je postojao i »Zagreb prije Zagreba«. Odlukom ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. kao dvije zasebne jurisdikcije u meðusobnim su odnosima imale svoje usp one i padove. medu prvima Kre imir Miskiæ i dr. gdje po zavr etku rata istrèavaju na teren. a najveæi uspjeh u Europi postigao je o svajanjem Kupa velesajamskih gradova 1967. To je ujedno i jezgra koja æe 1903. a HA K za gradnju stadiona zemlji te (na ulazu u park Maksimir) dobiva 1911. to je inaèe naziv za zbor kanonika. Rezulta t je. Jezgro najs lavnije generacije hrvatske nogometne vrste. gdje je danas stara secesijska zgrada Nacionalne i sveuèili ne knj i nice na Ma-ruliæevu trgu. od nadbiskupa Bauera. sa sjedi tem. sukobima i otvorenim ratovima (o tome svjedoèi i ime mosta na potoku Krvavi most). Arpadoviæ ( urjak hrvatskog kr alja Zvonimira). voli doves ti u izravnu vezi s poèetkom Domovinskog rata. ali i estokog »treniranja strogoæe« (i sile) naoru ane jugoslavenske milicije nad Dinamovim navijaèima. Tako smo na hrvat skom dobili nogometna pravila deset godina prije osnutka FIFE. koji su u ovom sluèaju biskupu pomagali pri organiziranju zagrebaèke biskupije. pa se ta maksimirska scena. Zvone Bo-ban. zagrebaèki biskup pre ivao se Duh. na jednog od naoru anih milicajaca s o bje noge na terenu skaèe Dinamov kapetan Zvone Boban. poznate kao »Zlatna bul a«. a podr avaju ga i ostali. i to s naslovnom stranicom. na susjednom bre uljku Gra-decu od 16. (trener Miroslav Ciro Bla eviæ). dakako. spajaju se u jedinstveni grad Zagreb. s o tro podijeljenim i konstantno zaraæen im navijaèima. reguliranjem trgovine i gradske uprave s gradskim sucem. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj (izbornik Ciro Bla eviæ).. koja se nebrojno pura odvrtjela na TV ekranima. listopada 1906. Za pretpostaviti je da je Zagreb i u vrijeme osnutka biskupije bio oveæe gradsko naselje. èas u slozi. te osamostaljenja Hr vatskog nogometnog saveza. na utakmici protiv beogradske Crvene zvezde. Prva meðuklupska javna nogometna utakmica odigrana je 28. potom na tzv. Elipsi srednjo kolskom igral i tu u Klaiæevoj. dovesti do osnivanja Hrvatskog port skog kluba HA K. Prvi saèuvani dokument je tzv. u Zagrebu. Nalog za osnutak biskupije ispod Medvednice izdao je ugarski kralj Ladi-slav I. Concor-dija (kasnije Lokomotiva) igra u Kranjèeviæevoj (danas *NK Zagr eb). Kasnije æe se igraèi obaju klubova objediniti i okupiti u Maksimiru. kao najvi om instan com gradske vlasti. te osvaja treæe mjesto i kiti se bronèanom medaljom. kad Hrvatska 1998. nerije en 1:1. a to je bio i razlog za osnivanje bis kupskog sredi ta na bre uljku nazvanom Kaptol. osniva se »slobodni kraljevski grad« s dopu tenjem za gradnju obrambenih zidina s ku lama. iveæi u najbli em susjedstvu. po arheolo kim nalazi tima i nekoliko puta st ariji od pisane povijesti grada. godine. koju æe oslikati poznati slikar Cl ement Menci Crnèiæ. posljed nji put 1982. A na prepunom maksimirskom stadio nu 1990. s malo pretjerivanja. Nogomet se u Zagrebu najprije igra ju no od Plinare. dolazi do estokog sukoba n avijaèa. Zagreb postaje nogometno sredi te s dobrim igraèima i veæ spomenutim k lubovima HA K i PIN K. tj. Uskoro æe izaæi i nov i pretisak pravila. Za tu prv u nogometnu utakmicu tiskana su i pravila na hrvatskom jeziku. Dinamo je vi e puta osvajao Prvenstvo Jugoslavije. Najveæi gradski takmaci. HA K su (iz Maksimira) i Graðanski (s Martinovke). Igrali su HA K i PIN K (Prvi nogometni portski klub). pronaðenog na Kaptolu 1094. razdvojeni tek potokom Cirkvenik. pridonijelo je najveæem trijumfu hrvatsk og nogometa u povijesti.. U obranu svojih navijaèa. pobjeðuje nogometne velesile Italiju i Njemaèku. kako prvoj nogometnoj utakmici u povijesti i prilièi. èas u svaðama. a potom se osniva najprije Concordia. Duhovni voda je mladi zagreb aèki diplomac Hinko Wurth. i to ne samo kao ime gr . To se zajednièko ime poèinje rabiti veæ od 16. Kaptol i Gradec. nakon èega dolazi do osamostaljenja H rvatske i do formiranja samostalne Hrvatske nogometne lige. na livadi. Pismeni trag o tome nije saèuvan. stoljeæa. studenoga 1242. Robert Prosineèki i Dra en Ladiæ. i u povijest zagrebaèkog i hrvatskog (jugoslavenskog) nogometa u zajednièkom plavom Dinamovu dresu. godine 1850. njegov se roðendan raèuna od prvog pisanog traga o osnutku zagrebaèke biskupije.volite li zagreb? ima i na ih ljudi. (ne to kao danas Kup Uefe). popularno nazvane »vatreni« Davor uker.

02%). a od manjina najbrojniji su Srbi 18. sve d o Velike Gorice. uzdignuta je u Nadbiskupiju. Materinski jezik je hrvatski u 759. posljednji gradski sudac Gradeca Janko Kamauf na prvoj za jednièkoj sjednici u svibnju 1851. a glavno gradsko prijevozno sredstvo 235 volite li zagreb? je tramvaj sa 253 tramvaja.145 stanovnika. operacije i lijeèenje dolaze bolesnici iz r aznih krajeva dr ave.01%. U novo stoljeæe Zagreb je u ao sa 371.774 stanovnika ili 2.811 ili 2.01%). M akedonci (0. Èesi (0. sedmi po velièini u Hrvatskoj). Tako Hitna slu ba djelu je sa 56 sanitetskih vozila i 57 lijeènika. koje pohaða 65. ukljuèujuæi i Dalmaciju.09% izja njavaju s e kao katolici. dok je u Hrvatskoj u prosjeku 78 stanovnika po kilometaru èetvornom. Slovenci (0.236 uèenika. Poljaci (0. piramida su glazbenog ivota ne samo grada.350 putnika.02%). najbolje pokazuje da u gradu djeluje 12 kazali nih kuæa. Zagreb je s ostatkom Hrvatske i sa svijetom 2005. muslimana je 16. koja teèe izmeðu starog dijela grada i Novog Zagreba. povezivalo. Gradskih autobusa je 3 37. te 199 ljekarni.). kolstvo u Zagrebu je vrlo razvijeno.066 fiksna telefonska prikljuèka i dva GSM opera tera za mobilnu telefoniju. Da je Zagreb. koji je iste godine na 19. U dana njem Zagrebu.128. na prostoru od 641. koje je tijekom 2000.41 posto. grada od 17 tisuæa stanovnika.306 osobnih auto mobila. s klinièkim centr ima. Prigodom spajanja dviju gradskih cjeli na u jedinstveni grad. Dana nji je nadbiskup Zagr ebaèke nadbiskupije Josip Bozaniæ.02%). bit æe jednoglasno izabran za prvog gradonaèelnika Zagreba.) 779. U Zagr ebu ive jo i Austrijanci (0. Rusi (0. ne samo administrativno.04%) i idovi (0. koja su u toj godini prevezli 1. nego i .638 stanovnika ili 87. Turci (0. Rumunji (37 st anovnika). U 86 srednjih kola 3816 nastav nika radi sa 44. ivi (po pis stanovni tva iz 2001.ada pod Medvednicom. od toga u domaæem prometu 455. opæim i specijalistièkim zdravstvenim ustanovama. 27. te 5 profesionalnih! orkestara. od toga 300. te Bo njaci 6204 ili 0.17%). Od visoko kolskih ustanova. i koje uèi 3911 uèitelja. na zagrebaèkim fakulte tima i akademijama ukupno je 55. na ukupno 1853 predstave posjetilo 515.8571 filmskih predstava imao 1.617 ili 3. Tali jani (0.676 putnika.326. z a-s jedno s Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski«. s ukupno 7159 bolesnièkih poste lja. Od ostalih manjin a ima jo 22. koji se prostire izmeðu gore Medvednice i rijeke Save (i preko nje.3 58.43%). a sada je samostalni grad .54%. Po vjeroispovijedi 678. Nijemci (0.261 stan ovnika ili 97. nego i glavni grad Hrvatske i Slavonije.17%).645 zrakoplova. I t o ne samo po liniji zapovjedne moæi i stvaranja obrambene ratne strategije. U gradu je 17 bolnica.215 stanovnika ili 2.098 motornih vozila. u koje na specijalistièke preglede.634 ili 2. Slovaci (0. Na prostorni kilometar dolazi 1215 stanovnika. 24 muzeja! i 37 raznih zbirki. a u prometu s inozemstvom 1. a kasnije i metrop ola cijele Hrvatske. Zdravstvena slu ba u Zagrebu je vrlo razvijena i razgranata. a prvim nadbiskupom p apa progla ava dotada njeg zagrebaèkog biskupa Jurja Haulika. Kao hrvatska metropola Zagreb je znaèajnu ulogu: odigrao i u Domovinskom ratu. s vrtoglavim rastom broja mobitela posljednjih godin a. Zagrebaèka biskupija 1852. Kri evci i Ðakovo).842 posjetitelja.05%).80 posto. kojom su podreðene ostale tr i biskupije u Hrvatskoj i Slavoniji (Senj. tako da smo u novo stoljeæe u li sa 124 osnovne k ole.583. P o nacionalnosti u Zagrebu je najvi e Hrvata 716. Rusini (0. Ukrajinci (0.93%.03%).000 posjetitelja.04%).683 studenata i 4419 visoko kolskih nastavnika. Zagrebaèkim ulicama vozi 367. nego i kulturna metropola. koji prevoze putnike na 1339 kilometara redovitih autobusnih linija. Bugari (0.45%. u slijetanju i odlijetanj u. zdravstveno i sveuèili no sredi te. U kul-1 turnom ivotu grada znaèajnu ulogu imaju i èetiri ve-l li ke likovne galerije.510 srednjo kolaca. koja je nekad bila u sastavu Zagreba. kao i mno tvo raznih glazbenih sastava. Onih koji nisu vjernici medu Zagrepèanima je 27. monetarno. te 168 tramvajskih prikolica. glavnom gradu samostalne Republike Hrvatske (gradonaèelnik Mila n Bandiæ).08%. Crnogorci (0.01%). a pravoslavaca 15. premo æuje ukupno 10 mostova (raèunajuæi i najnoviji Domovinski most koji se za promet otvara krajem 2006 .41%).11%). Rijeku Savu.04%). Filha rmonija. nego i cijele Hrvatske.94 posto.36 èetvornih kilometara. Romi (0. te niz manjih i malih.344 ili 91.01%). te da je otvo-j ren 21 kinematograf.

.) veæinom svojih kapa-j citeta radila za potrebe hrvatske vojske. prehrambena. A svaka od 14 tada njih g radskih opæina potkraj 1991. zaposlenje i dom. Mnogi su poginuli. dima. Tako je zagrebaèka industrija (metalna. s] ukupno 12. formirala je svoju brigadu. koji su t u na li trajno utoèi te.. je u Domovinski rat.. Zagreb je tijekom ra ta neprestano skrbio o naj-' veæem broju prognanika i izbjeglica. od èega ih je dosta ostalo trajnim invali-. a u grad je iz c ijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavalo mnogo no-! vih graðana. mnogo vi e ih je ranjavano.494 vojnika. 236 KNJI NICA ZELINA I -> r jiiiæJi r - . i Z agrepèani ratuju na svim hr-1 vatskim rati tima. doèasnika i èasnika.izravno. tekstilna. ukljuèu-. Èetrnaest se zagrebaèkih brig ada.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->