vblz biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. glavni urednik: Nenad Rizvanoviæ Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? copvright © V.B.Z. d.o.o.

10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ fotografije: Sini a Mazuloviæ grafièki urednik: Sini a Mazuloviæ - V.B.Z. studio, Zagreb lektura i korektura: Matej Maliæ grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna Gorica, Slovenija kolovoza 2007. Zvonimir Milèec Volite li Zagreb? vlblz ZAGREB biblioteka AMBROZIJA knjiga br. 181. copvright teksta © Zvonimir Milèec i V.B.Z., 2007. copvright fotografija © Sini a Mazulo viæ i V.B.Z., 2007. KNJI NICA ZELINA CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 643408. ISBN: 978-953-201-670-3 sadr aj: 7 IVJETI U METROPOLI (Umjesto predgovora) II NAÐIMO SE NA TRGU Intimni plan grada 13 Trg svih trgova 17 Tajna kaptolskih zvonika 21 Zagrebaèka adresa Hrvatske 25 Pogled pun Zagreba 29 Cijeli grad u jednoj ulici 33 Mesnièkom uzbrdo 37 Europa ispod zrinjevaèkih platana 41 Stubama do Tomislavca 45 Pliva patka preko Save 49 ivjeti u gradu mrtvih 53 Buðenje grada 57 KAD TOP PREPOLOVI DAN Gradske legende, ljudi, ustanove 59 Grièki top 63 Uspinjaèa 65 Majka Bo ja od Kamenitih vrata 69 Krvavi most 71 Banski dvori 75 Kazali te 79 Sveuèili te 83 Razglednica s kupolom 87 Nacionalna i sveuèili na knji nica 91 Koncertna dvorana »Lisinski« 95 Maksimir 99 Trnjanska skela 101 Botanièki vrt 105 Zagrebaèki velesajam 107 Penkala

III GRAD U GRADONAÈELNIÈKOM LANCU Zagrebaèki gradonaèelnici - mandati i ljudi 113 Otvorena vrata na gradskom grbu 117 Gradonaèelnici 124 Okus zagrebaèke tradicije 131 VLAKOM U PRO LOST Civilizacijske novosti iz starog Zagreba 133 Vlakom u pro lost 136 Halo Zagreb, prvi put 138 Brzojav bana Jelaèiæa 141 Tramvajski krug 144 Kola bez konja 147 Svjetlo na trgu 150 Asfalt 152 Prièa na krilima 154 Zagreb na fotografiji 156 ive slike 158 Ovdje radio, ovdje TV 161 PLESNI REDOVI I JESTVENICI Kako su se na i stari dru ili i zabavljali 162 Poziv na ples 168 Jestvenik na ih starih 172 Kod Franceka na Novoj Vesi 176 Stare kavane 178 Ni rijeè politike 180 Gentlemenski klub Kvak 182 Kod Fride se rado ide 184 Staro Savsko kupali te 186 Golf u Maksimiru 188 Crveni pli u Tkalèiæevoj 191 BOLJA POLOVICA ZAGREBA Zagrepèanke i kroz povijest mlade 192 Zagrepèanke 194 Manda u minici 196 Prvi enski glas *!¦ : 198 Od Tu kanca do Manhattana f ¦: V 202 Kraljica »Meta« 204 Markiza hrvatskog glumi ta 206 Djetinjstvo na Banskim dvorima 210 Najpoznatija udovica starog Zagreba 214 Lady Sram 218 Tko je bila prava Gricka vje tica? 225 PORTSKA METROPOLA Mala povijest zagrebaèkog porta 233 ZAGREB U BROJKAMA ivjeti u metropoli (umjesto predgovora) Volim i ponosim se to ivim u metropoli, unatoè svemu. To je svakodnevna po tapalica Za grepèana i stanovnika metropole. Kad se pritom nagla ava ovo unatoè svemu, onda za to zasigurno ima debelog razloga i reèenièni niz ispod toga mogao bi biti kilometarski. Unatoè tome, dakle, to u metropoli ima vi e sirotinje, vi e nezaposlenih, vi e beskuænika vi e prevarenih i obespravljenih, a uza sve to, i to je veæi gradski prirez nego bil o gdje drugdje. I to ima vi e nego igdje Srba, Albanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i , ako hoæete, Zagrepèana, a to æe reæi da ima i vi e raznorodnih problema, od èisto ivotn socijalnih pa do meðuljudskih, meduregionalnih i meðunacionalnih, ali i civilizacijs kih. Metropola, naravno, ima i najvi e neprijatelja, raznih oponenata zavidnika sa stra ne, a to æe pokazati manje-vi e i svaki nastup u gostima zagrebaèkih nogometa a, glumaca, pjevaèa, pa èak i politièara, ako predstavljaju grad Zagreb ili se voze u automobilim

a zagrebaèkih registracija. Razne poruke i pogrde na adresu zagrebaèke metropole a k ojim svoj glavni grad gaðaju brojni zidovi istarskih, dalmatinskih i slavonskih gr adova da i ne spominjemo. Oni dovoljno sami za sebe kazuju, kad ispisuju, recimo , onu najèe æu i naj e æu psovku - ZG=BG! Metropola, sreæom, nije metropola i glavni grad samo u prostornom, politièkom, socij alnom i administrativnom smislu, nego i u duhovnom, a to je ono to svakog njenog stanovnika èini, ili bi barem trebalo èiniti, zadovoljnim i ponosnim. Nije naodmet podsjetiti kako se upravo u metrop oli, kao nigdje drugdje, u svoj dnevni raspored i ritual dokolice, mo e ukljuèiti po sjet nekom od nacionalnih kulturnih sveti ta, kao to je HAZU, HLZ, Muzej »Mimara«, Mode rna galerija, HNK, »Lisinski«, Zagrebaèki crtani film itd. Ili se, pak, u uliènoj vrevi, u samoposlu ivanju, u kavani mo e oèe ati o rame nekoj od ivuæih nacionalnih legendi zna ti, kulture i umjetnosti. Moguænost da mo e susresti, pozdraviti ili osloviti akademi ka, proslavljenog pjesnika, arhitekta svjetskog glasa, primabalerinu ili primado nu, kao i portskog ampiona, da ti u susjedstvu ivi TV zvijezda ili proslavljeni roc -ker, da neke od njih, hvala na pitanju, i osobno poznaje , da vam djeca idu skupa u kolu ili na faks, a unuci se igraju u istom vrtiæu e, to je ono to stvara onu sla tku iluziju kako, kao stanovnik Zagreba, pripada duhovnoj metropoli, a samim tim lak e æe podnijeti sve one praktiène probleme, optereæenja ili nedostatke to ih ivot u m opoli objektivno sa sobom nosi. A kad ti se uèini da svakodnevni ivot u metropoli i nije tako bajan, kad na vlastitoj ko i i u vlastitu d epu osjeti da je ivot u metropo li najskuplji, a prosjeèna plaæa pokatkad manja od primanja u nekim manjim sredinama , kad ti se svakodnevica metropole uèini manje privlaènom i manje udobnom nego to bi se oèekivalo i nego to bi elio, nadoknadu i novu hranu svome zadovoljstvu stanovnik metropole potra it æe u njenoj dugovjeènosti i kontinuitetu ivljenja, volite li zagreb? pa æe, iznova osvje en i okura en, uskliknuti kako je njegova metropola bila i ostala da se poslu imo ratnim argonom na prvoj liniji duha. O svemu tome svjedoèi i sjeæanje, iskustvo hrvatskog knji evnog klasika Antuna Soljana (1932.-1993.). koji i sam iskazuje svoju zahvalnost i zadovoljstvo to mu je metr opola dom, to, dakle, u svom domu mo e sresti i poznavati neke od prethodnih sto erni ka hrvatskoga duha. Gotovo s istim ushitom kao to se mi danas sjeæamo Soljana, to na m godi da smo ga, makar i povr no, poznavali, to smo s njim razgovarali ili suraðival i, tako se i Soljan sjeæa svog poznavanja ili dru enja s Tinom, Gavellom, profesorom Kombolom. O Kombolu æe, na primjer, zapisati: Pred Kavkazom je sjedio obièno nakon svojih predavanja na Kazali noj akademiji. Tu s mo ga upoznali i tu sam ga jo te, na alost prekratke, èetiri godine do njegove smrti povremeno vidao(...) U onoj ivotnoj dobi, kao to bi rekao Camus, kad je svatko odgovoran za svoje lice, oj je lijepo nosio tu odg ovornost. Bio je, to bismo mi u dana nje perspektive rekli na prvi pogled, roðeni eli tist Bio je gospodskog dr anja, uredan, uljudan, bistrih pla vih oèiju, glatke sijed e kose, uvijek korektno odjeven. Bit je znalac bez nametljivosti, toèan bez pedant erije, duhovit bez vulgarnosti. Veæ je kao pojava odudarao od zbilje takozvanih kn ji evnih krugova koji su tada oèekival mladoga pisca. Uvijek umjeren i suzdr ljiv, ali tankoæutan i otvoren prema svemu, pun one sretne mje avine ljubavi i skepse prema n a em zajednièkom predmetu, bio jt od glave do pete rijetka kombinacija gospodina i l iterata svojom pojavom stvarao je iluziju daje sredina u kojoj ima takvih ljudi uljuðena i europska, sredina u kojoj elita duha ima svoje mjesto, ulogu, dostojans tvo... Zato, eto, svi mi, koji ivimo u toj i takvoj sredini, volimo to smo, ne samo stano vnici metropole, nego i njen djeliæ, unatoè svemu. I, naðimo se na trgu intimni plan grada trg svih trgova Od svih zagrebaèkih trgova, samo je jedan Trg! Samo Jelaèiæevu trgu ne treba pridjev n i ime, unatoè slavnom povijesnom imenu. Samo se taj na glavni i sredi nji trg pi e veli kim slovom. Idemo na Kvaternikov, na Svaèiæev ili na Britanski trg, a ako smo s tim trgovima u i

ntimnom odnosu, onda æemo sebi dopustiti da ka emo kako idemo na Kva-triæ, na Svaèku ili na Britanac. A kad idemo na Jelaèi-æev trg, onda se jednostavno zna da idemo na Trg . Od Jelaèiæeva trga, nekoæ Trga Republike, nemamo èak ni deminutiva ni izvedenice od imen a, kao od veæine drugih trgova, a to je zato to kod glavnoga trga imamo koncentraciju i te i te n a trgu, kao da se hoæe reæi kako su svi ostali gradski trgovi proiza li iz svoga glavn og trga, pa je i razumljivo da moraju imati i svoja krsna imena kako bismo ih meðu sobno raspoznavali. Jelaèiæev je trg, dakle, trg svih zagrebaèkih trgova. Otud i jedinstven sluèaj deminutiv a, koji se ne izvodi od imena trga, kao obièno, nego od samoga trga. Kad idemo, da kle, na Trg, a elimo naglasiti svoju prisnost s njim, onda ka emo da idemo naTrgaè. 13 volite li zagreb? A na Trgu ili na Trgaèu dogodile su nam se mnoge, najva nije stvari, za svakog od na s posebno i za grad u cjelini. Tu nam se dogodio i sam grad, tj. njegovo ime. Legenda o mladoj djevojci i drevnom banu, roðena na ovom trgu, tj. na njegovu vrel u Mandu evac, odaslana je odavde na daleko i dugo putovanje i usput je pre ivjela sv a pokoljenja Zagrepèana u 900 godina otkad postoji grad. Prisjetimo se samo one famozne betonske kocke na istoènom dijelu Trga, na koju su graðevinari sluèajno nai li pri ureðenju Trga 1986. Èim se, naime, proèulo kako su iskopani temelji nekada njeg vrela Mandu evac, Zagrepèani su hrpimice poèeli obilaziti otkrivene ostatke vrela, do ivljavajuæi ih kao ukazanje vlastitih korijena i povijesti svoga g rada. Zaèas je ta neugledna hrpa kamenja okiæena cvijeæem kao pravo gradsko sveti te. Glavni gradski trg, koji je u razlièitim razdobljima nosio i razlièita imena Jelaèiæev t rg, pa Trg Republike, opet Jelaèiæev, a prije Harmica i, na samom poèetku, Mandu evac u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bio neka vrsta posveæenog mjesta kojem su Zag repèani dolazili s re pektom i po tovanjem. Od davnine su na Trgu odr avani sajmovi. Tu su pristajale umorne zaprege dili ansi, donoseæi iz svijeta po tu, najnovije vijesti i prve strane goste. Trg je bio mjesto sveèanih progla enj a iliti instalacija hrvatskih banova. Trg je uljep an prvim bronèanim spomenikom u g radu, a isti je spomenik (banu Jelaèiæu, dakako) do ivio na Trgu najveæe civilizacijsko i kulturno oskvr^ nuæe (1947.) i ponovno uskrsnuæe (1991.). Trg je poslu io kao pozorn ica najveæih skupova, ali i politièkih: i socijalnih prosvjeda. Na Trgu su otvorene prve kava-j ne i prvi kafiæi. Na Trgu, tj. na pici, prvi put su se ver-i balno suko bili portski takmaci i kibici raznih klup-j skih boja. Na Trgu smo prona li duæan, gd je smo uta-j ili svoju prvu potro aèku glad. A mnogi od nas na Tr- gu, tj. pod vurom ili pod repom, do ivio je i svoj prvi; ljubavni sastanak, spoj, èvenk ili sudar. ' Jelaèiæev trg, Trg Republike, Jelaèiæ plac, Harmica, j Mandu evac, Trg svih dosada njih ime a dakle, u svim! razdobljima posebno je mjesto u gradu mjesto susre-i ta, viðenja i dogaðanja. \ Nije onda ni èudo to i danas u Zagrebu, u svakom i njegovu zabitom kutku, ivi uzreèica : Kaj se cifra kak da ide na Trg! Trg je uistinu jedinstven i neusporediv gradski trg, j a pritom i najljep a i najèe æa g radska razglednica. j Pozdrav s Trga, tj. vidimo se na Trgu. ] 14 tajna kaptolskih zvonika Dva iljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepèanin (i svaki do ljak) vidi sa svakog polo aja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to po eli. Zagrebaèka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebaèkim najintimnij im krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepèani alju i drugima i sebi. Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao t o nije samo graðevina, arhitektura i stil; ona je sve to zajedno, i mnogo vi e od to ga. Ulazeæi u katedralu, od njena glavnog portala do njena glavnog oltara, ulazimo , naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije

pa tako i na njegovu glavnom trgu. A razlika je u tome to se u Zagrebu. jer ona jest Zagreb. sjesti na kamenu klupicu i zapoèeti onaj poznati ritual slikanja oèima. j I jedino Zagrepèanin zna da je jedan od zvonika katedrale pet metara ni i. j Kad postaje kardinal. biskup Vrhovac.. uz pomoæ ma te. Banskim dvorima. koji pod njegovim nad zorom izrasta u dragulj europske hortikulture. glavni trg nekada njeg Gra-deca. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije. zgradom Sabora i starom Gradskom vijeænicom. Markov trg je. pa tak o i na njegov glavni trg. ali i prvom pisanom tragu o i menu grada. Za Markovu se crkvu. a u stari Zagreb. prebirali po skeli crkvene hijerarhije. dakle. Haulik daje urediti i pari Maksimir. pa i novopeèenih Zagrepèana. & 15 li i 21 . razglednica grada. isto kao to kaptolsk a katedrala Zagrepèanima nije samo Bo ji dvor i u njoj se ne klanjaju samo Uzvi enome nego i vlastitim korijenima.èetrnaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu. stoljeæa. sredinom 13. Na Kaptolu se 1093. pa se taj najstariji pisani trag o imenu grada koristi kao njegov rodni list. obiæi oko Marijina k ipa. smatra se njegovom godinom roðenja. pu-i stiv i turiste i do ljake da nagaðaju. svibnja 1853. Svatko od Zagrepèana tko je u katedrali primio svetu potvrdu ili mu se posreæilo da se na Kaptolu krstio. u vr ijeme prvog zagrebaèkog biskupa po imenu Duh. Fotoaparat prepustimo turistima. Za razliku od turista. od koje trg i preuzima ime. Kaptol je Zagreb. odlazi u posebnim prilikama i u posebnim raspolo enjima. prvi put spominje ime Zagreb. a nadbiskup Haulik prvi put u toj n ajvi oj crkvenoj funkciji misu u katedrali slu i 8. a uspio se izvuæi i iz kand i na silnika i osvajaèa 17 volite li zagreb? svih fela. Svetom pismu. a do dana dana njega i najèe æa. prièestio ili vjenèao. ali nipo to neæe otkriti koji. koju Zagrepèani alju drugi a. Ulaskom u katedralu vraæamo se. dana njeg Gornjeg grada. Stoga se zagrebaèka biskupij a ne mo e promatrati odvojeno od Zagreba. Haulikov prethodnik. ali uvijek s po tovanjem i osjeæajem zahvalnosti to smo i sami djeliæ toga starog grad a. stari æe Zagr epèani instinktivno zakljuèiti kako dana nje skele na katedrali pripadaju samo kronici grada. njegovo rodno mjesto. 18 zag adresa hrvatske Ono to je Jelaèiæev trg Zagrebu. dakle. Markov trg je i najstarija. a bis kupija na Kaptolu promovirana u nadbiskupiju 1852^ kada papa Pio IX. Marka. buduæi da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osj eæaju kao turisti. Kaptol je odolijevao i odolio i po arima i potresima. njegov embrij. Ne treba èak ni uæi u katedralu. Maksimir je zapoèeo graditi takoðer k aptolski biskup. od Tatara i Turaka do ovovremenih agresora Posljednja rtva bio je nadb iskup Alojzije Stepinac koji je pokopan u katedrali i kojega je svojedobno i Mar iji Bistrici Ivan Pavao II. ivi. koji upravo na Markovu trgu stoluje od najranijih poèetaka. a ime joj je dao po slici sv . A s crkvom Sv. a 1093. proglasio bla enim. Dovoljno je doæi na kaptolski trgiæ. ali i sebi. Ljubomorno za se èuva tu malu zagrebaèku tajnu. Prvi zagrebaèki nadbiskup bio je Juraj Haulik. to je Markov trg starom Zagrebu. dr i da ju je u njenom prvobitnom izdanju dao podiæi sam Bela IV. koji æe i aktualne meta lne skele (proizvod eljezare Sisak) upotrijebiti da bi se u molitvi popeli na sam bo anski vrh ili. i Jedino Zagrepèanin prepoznaje glazbu kaptolskih zvona. svojim Ubi primum placutom zagrebaèkom bis kupu Hauliku dodjeljuje nadbiskupski klobuk. kaptolsku æe katedralu prvens tveno do ivjeti kao simbol i najdra u razglednicu rodnoga grada. jer njihov je zvuk zagrebaèki blagdan koji se slavi u svim hrvatskim crkvama.

eto. on je zagrebaèka adresa i sami Hrvatske. posvetiti mu posebno djelo. Nije onda ni èudo to je u Domovinskom ratu ne prijateljska granata svoj cilj tra ila i prona la uprav na Markovu trgu. Lobo. 1845. kao naj poznatija slika. Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodnej neovisne Hrvatske. dana njim popularnim Strosom. pogodiv i Banske dvore. Markov je trg. toliko< hrvatski trg. prikazivanju i prepoznava nju. zreloj dobi i star osti. eto. dakle. dakle. isti rakurs u mladosti. to je ugarski kralj Bela IV. Rakurs i fokus ðaèkog i studentskog doba. stoljeæa. o èemu svjedoèi i ploèa na zidu nekada njih Ju nih vrata. Marka se uvijek i znova podizala na svojim ru evinama i zgari tima. ne to kao prvi nevjesti poljubac s grad om koji srame ljivo pamtimo. Pogled sa Strossmaverova etali ta. A. dodje ljuje gradu za reèenu slobodu i samostalnost 1242. ka ko bi rekao Krle a.. pro eta a se praktièki cijela povijest grada (Gradeca). I tako sve do dana njeg izdanja s gotièkim portalom. a sve je drukèije kad je sunce na zenitu. koliko zagrebaèki. Uopæe. s Banskim dvorima s a zapadne te Hrvatski: dr avnim saborom s istoène strane. valjalo bi se posebno pozabaviti. ostaje. onaj famozni izgled s prekosavskom perspektivom i. kada ban Gyulay Dvore gradi. u arenom j krunom okrunjen kralj pobunjenih hrva tskih seljak Matija Gubec. Cak ni Mato . tj. Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima.volite li zagreb? Iako su je kroz stoljeæa ru ili potresi i razarali po ari. Koliko god se. mijenjajuæi dodu e izgled.at æe se romantièarska budnica na ih narodnih preporoditelja. pogled pun Zagreba. Zemaljska hi a jo od 18. dakle. tovi e. Goga. upinjao upamtiti svje e grafite na starom izblijedjelom proèelju Republièkog hidro-meteorolo kog zavoda (Freddv. grad pod snje nim pokrivaèem) i. najvi e rabljeni motiv u k omercijalne i turistièke svrhe. i Na Markovu trgu pale su i prve politièke rtve r oltar samostalnosti Hrvatske (Srpan jske rtve. i 22 pogled pun zagreba Obavezni kestenjar na uglu. ni Majer koji se ovuda potucao predvoðen traèkom svjetlost i gornjogradske laterne »plinske starinske«. koji je u prvo m susjedstvu (Mesni-èka) stvarao. tj. s tim pogledom iliti izgledom. pa do predsjednièkih gardista koji 1991. Upravo na mjestu dana njih grafita bila je nekoæ kavana s tendama i stolovima na ter . s koje æe vod ranim turistima ili ðaèkoj ekskurziji iz unutra njosti obavezno i èitati podatke o Zlatnoj buli. crkva Sv. I. ni Senoa. panorama i total grada. slobodnoga kraljevskog grada. ne mo e sprijeèiti svitanje Osvita K. u kanje kestenova li æa pod cipelama i ravnodu ni Ko ariæev Ma na klupi. Zagreb hrvatskom metropolom postaje. a po Ju noj promenadi dokolièario i za kavanskim se stolom dru io.. u ravo na Markovu trgu. nekada njom Ju nom promenadom. i to od 1805. Gornji grad sa svojom povijesnom distancom. koji zajedm s Trgom èine kul tno mjesto hrvatske politièke i dr a votvorne samosvijesti. kojega je Ko ariæ tu prikovao za klupu. na jugu. i S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopo. tim se pogledom sa Strossmaverova etali ta nitko nije temeljitije poz abavio.. Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u D avnom hrvatskom saboru (Ivan Kukulj eviæ. S. Na Markovu trgu. te do na ih dana la tu stoluje hrvatska Vlada. odaslav i prvi put u eter hrvatsku nacic nalnu himnu. napokon.).). Ni Krle a koji se silom (ne)prilika iz Donjeg grada morao preseliti u gornjogradsku gimnaziju. kako legenda ka e. Markov trg je. Ðalskog. dakle. a na njenom mjestu bila tzv. od aju poèast prvom predsjedniku slobodne i neovisne dr ave Hrvatske. 1843 na Markovu trgu. i stalna adresa najvi e hrva ske vlasti. Funk. a sa ustrim taktovima rocka s nevidljiva tranziæa pom ije. na sjeveru. Dakle. zatim ga podijeliti na godi nja doba (grad u proljetnom cvatu. opæe mjesto u pokazivanju. naravno. taja (1926. Dana nja zgrac Sabora sagraðen a je 1910.. Tim starim etali tem. izna d ilièkog nebodera). a dana njeg Dverca. podijeliti ga na razlièita doba dana (razlika je kad se sunce pomalja iznad Sesvet a ili kad zalazi kod Podsuseda. dvije su krajnosti to æe svojom dojmlji-vo æu konkurirati sada njem trenutku Stros smaverova etali ta i odvuæi pa nju dokolièaru ili profesionalnom etaèu od tog starog eta a to je.

najpoznatija ilièka adresa je. ka o tre njevaèka Nama. z a to nismo ustrajali na vapajima (Vjekoslav Majer je i te kako vapio) da je obnovimo? A pitanje nipo to nije nos talgièno. kod Bate. ima i izravnu vezu .). galerija i slikarskih atelijera. Nama u Dubravi. svoj prvi radioaparat. sve æe se te kasnije Name zvati opisno. da bi napokon 1903. knji ara. kabareta. hotela. La Favett ili Mariahilferstrafie. Ni jedna zagrebaèka ulica kroz povijest nije imala toliko kina. Nije li se upravo 25 volite li zagreb? u toj kavani. jedino æe Nama na poèetku Ilice ost ati samo Nama. Isto kao i gimnazijalci slavne gornjogradske gimnazije. jutro na Strosu nabacuje pitanjem: za to smo do-kinuli tu staru kavanu. Lovaèki rog. na Strossma-verovu etali tu . U Ilici su promijenili vi e adresa. crnoputi peèenjar tik do stuba i dvojice staraca.asi (kojeg li pogleda na grad èak do Zrinjevca i Save u daljini!). zabave i dokolice. A nastavimo li s usporedbama. ko ji hrpimice ure na nastavu.). do li na poèetak Ilic e. S potonjom trgovaèkom ulicom usred Beèa. kavana. Nama na Kvatriæu. i na Mariahil-ferstraf e i u Ilici. te Kuglija. 26 pogled pun zagreba a prije toga na parni pogon) i mjerice vruæih kestena . u nekom skrovitom kutku. studenata i knjigolju-baca naba vljale su svoje prve kolske knjige i ud benike. kule Lotr èak (13. dapaèe. Isto kao to je logièno upravo ovdje. izmeðu odlaska i dolaska uspinjaèe (od 1934. naime. na eg prvog Sveuèili ta (osnovano 1874. Ono to je Kastner i Ohler u trgovini. se penje na elektrièni. Mato nalazio sa svojom ljubljenom Olgom He rak. Ilica. neg o i cijeli grad. Kugli je jo dugo ivio (i jo ivi). televizor ili hladnjak. koju i danas nostalgièno zovemo imenom najpoznatijeg zagrebaèkog knji ara i nakladnika Stjepana Kuglija.u etuckanju izmeðu st re gimnazije (osnovana 1607. Razvuèena i krivudava. Iako je ta ilièka Nama s vremenom izrodila vi e Nama. A u Nami bi Zagrepèani kupili svoju prvu najlonsku ko ulju. dakle. stoljeæe). svoje prve traperice ili prve cipele (ako cipele nismo kupili dvije kuæe dalje u Ilici. Ilica je adresa u najstro em sredi tu i najdaljoj periferij i. na zagrebaèki Macy's. Uz Kastenara i Ohlera. dov raga. od nekada nje Harmice i Mandu evca. pa do Crnomerca. to je Kugli u knji arstvu i nakladni tvu. Oxford Street. pa do svo e spisateljske samoæe znao svraæati Senoa. u koju bi u svo joj vjeèitoj urbi izmeðu graðanskog ivota i visoke funkcije gradskog èinovnika. Upim ili Gum. automobil s natpisom Republièki hidrometeorolo ki zavod. studenim suncem o basjano.jo jednom upitati to je. iako je njegovo mjesto u Ilici poslije rata zauzela Mladost. koji prebiru drhtavim koracima i rijeèima otegnute konverzacije . prva je robna kuæa i do dana dana njega najveæa i naj poznatija. . Ulica umjetnosti. razasutih po gradu. dakle u Ilici. Harrods. Lovaèki ro g. Nama je. dakako. ono je real nost dana njega Strosa. 27 cijeli grad u jednoj ulici UIlici je cijeli Zagreb. KaDeWe. Ta dvojica beèkih trgovaca trgovala su. a kasnije Nama. pa æe tako ta lokacija mnogim pokoljenjima Zagrepèana ostati trajno urezana kao a dresa njihovih prvih i najva nijih potro aèkih iskustava. dok se mladac Krle a vrzmao oko njegova stola u nedoumici i poèetnièkoj tremi bi li svoje prve pjesme dao pjesniku na ogled? I sada nam se ovo. To je sinonim i povijest zagrebaèkog ugostiteljstva i hotelijerstva. pa èak i jednu u Kusto iji. od Trga bana Jelaèiæa. a tu je èak i Likovna akademija. onda mo emo takoðer reæi kako je Ilica i na Broadway. ono je logièno. odnosno kod Borova). gdje je nekoæ bio i sam kraj grada s mitnicom. Kastner i Ohler. Na Strossmaverovu etali tu valja sve usputno odbaciti i prepustiti se u ivanciji tog jedinstvenog pogleda punog Zagreba. sa svim onim na im dugogodi njim i lijepo zami ljenim planovima i programima rev italizacije Gornjega grada? Premda je pitanje staro i veæ pomalo otu no. Kod K uglija u Ilici 30 sve generacije zagrebaèkih daka. kolski pribor i lektiru. Ilica je zagrebaèka Peta avenija.Kastnera i Ohlera. tj. Ilica je poput pupkovin e od koje se napajaju i hrane ne samo gradske èetvrti i predjeli grada uz nju.

jer automobili su tada ipak bili prava rijetkost. na kraju Ilice je i tramvajske* okreti te. Vjekoslav Majer. roðena je 1874. Kum tog. u pseudorenesansnom stilu iz kasnih ezdesetih 19. tu bile hotelske legende »K caru austri-janskom« i »Kruna ugarska«. bilo d ospjeti pod automobil. i ulica vojarni (vojarne su na uglu Selske i Domobranske). sveèano instaliran? To je znao samo njegov tvorac Ivan Rendiæ. Stari fijaker je ime jedne pivnice. Andrija Kaèiæ Mio iæ tako jivo bilje kari na svom postamentu. Cinik bi d anas rekao: Zapisuje registarske brojeve krivo parkiranih automobila! Oko Kaèiæeva spomenika uistinu je mnogo nepropisno parkiranih. okrenut prenapuèenoj Ilici. sastajali ta umjetnika i boema. kad su. Britanca.. Beri slava Nikpalja i Ru ice Ore koviæ tu smo bili manje osamljeni nego Majerov kultni Osam ljeni èovjek u Tingl-tanglu. najljep a puca svoga doba. Ilicom Zagrepèani ipak najradije i najèe æe pje a-èe. Kad su ga svi ostavili i okrenuli mu leða. U Ilici smo prona li i cijeli Zagreb! . plinska starinska. a i cijela kuæa vonja na starinu. kako je titulira Mato . popularni Lojzekov Tingl-tangl. Saliha Aliæa. roðen je d vije kuæe vi e. na uglu Mesnièke i Streljaèke. lavoslava Srama . nekoæ popularnog.. lady Sram. premda su se Zagrepèani veæ vozili i Bartuloviæevim auto-fijakerima. proizvedeno u Ilici. Iz ulice preko puta p olukru ne Klei-nove zgrade. na koji je 1891. Valjda nema Zagrepèanina koji nije pr e aèio Ilicu. 30 DR IÆ DUNDOKMAROJE ANDRIJI KAÈIÆU CUVTUCRADZACHtB IMI mesnièkom uzbrdo Duboki naklon mudrome starcu u sveæenièkoj halji. Ilicom vozi tramvaj. a prva pokusna vo nja obavljena je upravo ovdje. pogotovo u predjelu od Jelaèiæeva do Malog pla-i ca. kasnije G rand hotel. Slijeva nam proèelje stare trokatnice budi sjeæanje na nekada nji najpoetièniji podrum u gradu. Krle a æe u svoj dnevnik kasnije zapisati kako je tom prilikom zamalo dospio pod tramvaj. kojem æe se u istoj kuæi roditi kæi Ljerka. dakle. ona sitna nesretna starica koja je svoje napaæeno srce otvorila susjedu s broja u ovoj kuæi dr.. U dru tvu Lojzeka Majera. Iz mraène memljive ve e javlja nam se Lojzek v eho: Tu sam. tomobilom. a pokoljenja poslije njega samo nagaðaju. Ilica je. kao metak izletjet æe Miroslav Krle a. a od Gunduliæeve Ili ca je i za automobile. kojem je uva eni kritik i urednik knji evnog èasopisa Milan Marjanoviæ (tu je stanovao) upravo obeæao tiskati prvi rukopis. ni do vo nje fijake rom. Drvenim se stu bama u njeno potkrovlje umornim korakom penjao ostarjeli i od svojih suvremenika i nekada njih istomi ljenika napu teni Ante Starèeviæ. Te e bi mu. na poèetku Mesnièke. koji se 1901. no en silnim u zbuðenjem poèetnika.koji je jedini od ilièkih i zagrebaèkih institucija do danas zadr ao svoje pravo ime. Godine 1892. stolj eæa. odvjetnik i dopr edsjednik Hrvatskog sabora. jednog oblaènog popodneva 1914. nagraðeno je mnogim svjetskim kolajnama i odlièjima. Otvaranjem Zagrebaèke pivovare otpoèinje ujedno i prva industrijska proizvodnja piva u gradu. koji tu. Budickoga. za razliku od nekoæ. u svoj notesiæ zapisuje to? Sto li. d arovita glumica i. koja je zajedno sa svojim vr njakom »Franckom«. u Zagreb dov ezao prvim au-. prometna. u Ilici je. odavno nije hotel. otvorena Zagrebaèka pivovara. Ljerka Sram. nastavimo uzbrdo Mesnièkom. Na uglu Ilice i Gunduliæeve bila je i prva prodav aonica automobila zagrebaèkog trgovca Ferde. a ako nam nije ni do piva. te industrije. predstavljala najvi e do stignuæe suvremene industrije. a tu je ivjela Kanarinèeva Ijubovca. a iste godine nasuprot njenoj rodnoj kuæi izlazi prvi broj Ra dnièkog prijatelja pod uredni tvom tipografa Dragutina Kalea. uz 29 volite li zagreb? Lovaèki rog. uza sve to. preteèama dana njih taksija. Na broju 12 uzalud æete tra iti obilje je. u Mesnièkoj. i usput u njoj prona ao ono to nigdje drugdje u gradu nije mogao pronaæi. U meðuvremenu zagrebaèko pivo. meðutim. navodno. o èemu svjedoèi spomen-ploèa na proèelju. naime. u tehnolo kom smislu. Hoteli u Ilici ustvari su rijetke pojave (valjda zbog promet a i buke). tj. prijateljsku ruku i nu ni smje taj pru ao mu je Lavoslav Sram.

P ojavom. knji evnik i direkto Obzora . bogatstvom ideja i materijala. o. Ivan De man je jedva do ivio tride set i tri godine (umro je od kolere). oslikan i fotografiran . koja su opisali Titu Bre-zovaèki s broja 47 i August Senoa s broja 34. koji se u posl jednjih stotinu ili ne to vi e godina oblikovao i rastao na rubu Europe. koja je u meðuvremenu vi e p uta dograðivana i pregraðivana. Kanarinèevu Ijubovcu. imao je navadu psovati glasno da ga svi èuju. dakle urbanistièkom i arhitektonskom rasko i. koju je za zagrebaèkog bogata a Guidu Pongratza projektirao znameniti graditelj Janko Jambri a k. autor na eg prvog medi cinskog rjeènika . kad se od njega a Jurjevskom groblju oprostio njegov prijatelj. dr anjem i svjetonazorom. te eæi da i sam bude Europa. pisao je èak i na samrtnièk oj postelji. stolovao je i stvarao na njemu slikar i boem Èaplja. izgubljene i osamljene Majerove likove.ITNIK ZAGREB OVU PLOÈU PODIGLO JE HRVATSKO KULTURNO .Lenucijevom potkovom. Zrinjevac je najbolji predstavnik ovog nam starog grada. i po velikoj ljubavi pre ma svojoj susjedi iz Mesnièke Ljerki Sram. po kojima su ulica i najzapadniji ulaz kro: grièke zidine i dobili ime. odakle je kroz okance jednim okom zrikao na susj edu.danonoæno obilazeæi grad i popisujuæi tetu n a kulturno-povijesnim spomenicima prehladio. knji evnik Josip Eugen Tomiæ. prijatelj i susjed iz Mesnièk . najèe æe opisivan (pjesnik Slavko Mihaliæ vi di èak i plavetnilo mora ispod zelenih zrinjevaèkih platana). dakako. Pjesnik i lijeènik. diskretno skrivenih meðu kro platana. Zrinjevac je. 1873.po gradskom mjerniku Milanu Lenuciju . . De man je ostao poznat. xii 1871. ii 1896. ali te ke da pizza ide uz one stare mesnic e (naravno. Znidar iæe i Fulire. Drvenim kripav im balkonom te stare kuæe iz sredine osamnaestoga stoljeæa. zadesio Zagreb. koji æe do na ih dana ostati poznat kao du hovni voða Hrvatske moderne. ne tako èestih. UMRO 28. on to èini i sadr ajima. pri kojem se pjesnik .. Fabijan Sovagoviæ. uz gemi tec. roðen j De manov sin Milivoj De man. A te su te nje vidljive u cjelokupnoj povijesti tog prvog od niza novonastalih donjogradskih trgova. Preko puta rodne kuæe Ljerke Sram danas j< restoran »Lady Sra m«. Na broju 14 na je proslavljeni glumac i pisac vlastitim rukama stari tav an preuredio u ugodno gnijezdo. od kojih æe kas nije nastati jedinstveni urbanistièki koncept nazvan . Mitra ifAKirad ROÐEN 23.c. koji je sa svojom obitelji stano vao u Senoinu su sjedstvu. koju æe ipak morai zavr iti nj egov prijatelj. a kojoj je t akoðer pri padao De manov kolega. Na njenom mjestu nekoæ su stajala Mesnièka vrata u obrambenim zidinama Grièa. u svojoj radnoj sobi na prvom katu (ispod prozora je spomen ploèa). v 1823. LIKA .knji evni i kazali ni kr itik Vladimir Lunaèek. 33 volite li zagreb? 34 . koji meðu ovim st arim zidinama. legendarni Sovo. Pripovjedaè æe je u svojoj pripovijesti ovjekovjeèiti. prostorno æu i prozraèno æu te visinom palaèa. a drugim (kroz ulièni prozor) na zgradu broj 23. vjeèno gunðaju i psuju sebi u brk . U Senoinoj kuæi na broju 34 je pizzerija. do polovice 1873. Èaplja je bio nalik na one nesretne. na Oèena eke. U svom stanu na prvom katu August Senoa je do ivio i onaj zloglasni potres to je 18 80. jedna od onih. dapaèe. Beèa ili Rima. Zrinjevac se ne zadovoljava samo predstavljanim izgledom. Praga. c. Svojom irinom. G. Tu. kolega1 susjed August Sen oa. odavno il vi e nema). Senoa i Tomiæ su prijateljevali s Ivanom De ma nom. ak o treba. koja æe i meðuvremenu do ivjeti brojna kazali na i filmska upri zorenja.UMJETNIÈKO I PROSVJETNO DRU TVO NA DAN OBLJETNICE NJEGOVA ROÐENJA 1994 G. dovr avaju æi svoje posljednje djelo Kletvu. 34 europa ispod zrinjevaèkih platana Od velegrada i europske metropole Zagreb nam najvi e nudi na Zrinjevcu.Augustu enoi.proboravio je nakon izlaska iz zatvora zbog rakovièkoc ustanka od 24. Iste godine.. Safraneke. a godinu dana kasnije i umro. Od svih donjogradskih trgova najvi e opjevan. po birtijama i dvori tima. urbanih cjelina na kojima se Zagreb s lak oæom mo e prodati kao gradska razglednica Pariza.

neore-nesansna zgrada HAZU-a predstavljala je isprva najju niji rub grada. arhitektima i kiparima. vi e od trga. Medvednica s prvim ko tanjima. HAZU na samom jugu. Tako to ona mazno i sa zanosom radi sa svakim n ovim danom! U tim ranoranilaèkim odnosima stare gore i mladog dana ima istodobno i nevinosti i incesta. kao svoj novi statusni simbol. najrasko nijeg i najoèuvanijeg. I na kraju. Otmjenost i rasko vozi se Zrinjevcem isprva u koèijama. potom turistièkih. Medvednica je nama Zagrepèanima bila i ostala samo gora. Na terasi kavane »Z. poèev i od najvi e sudbene vlasti ( upanijski i Vrhovni sud). kako se uzme. zajedno s onim famoznim brojem 1035. plavkasti obris na sjeveru na ega zagrebaèkog djetinjstva. kako se dan raða na njenim istoènim obronc ima. èini se. poznatom dotad po marvinskom placu i navoz ima gradskoga otpada. o drasli i tu odvajkada ivimo. iri upravo na tom novoimenovanom gradskom trgu. a umire na zapadu. koji tako na razmeði dvaju st( ljeæa posve pr euzima prvenstvo Jelaèiæevu placu i Ilic a koji su prije toga gradske etaèe preuzeli Ju n oj prc menadi. kojem se posreæilo da svoju prvu i najdra u susjedu in flagrante uhvati u najintimnijem trenutku. isprere etana putovima i stazama i nastanjena planin arskim domovima. privuèe na razdaljinu praækometa? Onako transparentna. r ashlaðuje zagrebaèkim pivom krijepi zagrebaèkom kavom. ali koji je jednostavno 41 volite li zagreb? utetoviran. galerija i ateljea. dakle. preko nacionalni h muzeja. 38 stubama do tomislavca Jeste li ikada promatrali Medvednicu rano izjutra. tj. pod zrinjevaèkim platanama. putnièkih i aviokompanija te knji ara i kavana. koji se sedamdesetih stidljivije. poput sn a nog sitnozora. Napaljenom promatraèu doðe da je uhvati za struk i mu ki je prodrma u prigorskom drme u! Medvednica . Jer. S vremenom tako Zri-njevac postaje pozna t koliko po svojim graditeljima. a pone to od njihove nazoènosti vidljivo je i na gradskom kon na kojem se Zagreb sve masovni je poèinje pokaziva upravo na Zrinjevcu. A jeste li se dobro zagledali u Medvednicu kad za-ju i i kad nam je jugo.37 volite li zagreb? Uokolo jedinstvenog gradskog parka. Strossmaverovu etali tu. imuæni trgovci i poduzetnici. podno Ponikvi i Kamenitih svatova. Zagreb se opu ta na poznatim zrinjevaèkim promi nadama s obveznom limenom glazbom.prvi izlet u ivotu. a gradi ih. sigurno je do ivio uzbuðen je starog voajera. stoljeæa veæ masovno. Zagrebaèka gor a. a osamdesetih 19. k oja predvea ili nedjeljom u podne nastupa u Glazbenom paviljoni U ljetnoj se zap ari rashlaðuje na fontanama znati eljno i èitava Celzijeve na meteorolo kom stupi eæe pogl ma milujuæi ozbiljna lica umjetnièkih pc prsja hrvatskih velikana u parku. a potom i u aut omobilima. ni u se va ne gradsk e adrese. a istodobno u sre di tu Zagreba. Onaj nagrbljeni. koji nije lako ni p recizno opisati. U meðuvremenu nièe palaèa za palaèom. prozraèna. koji smo tu roðeni. toliko i po novim imuænim stanarima. svaki novi dan je ujedno i sin na e gore. Otpoèiva na klupam koje æe upravo z bog va nosti i simbola Zrinjevca s vr menom u arhitekturi dobiti ime klupe »Zrinjeva c«^ Zrinjevac je.. Medvednica s prvim snijegom pr iæem. zagrebaèk o plemstvo. Nama. Dovr ena prije zloglasnoga potresa 1880. ne to to se uèi u lektiri. greb« (sada poslovnica Croatia Airlinesa) naslaðuje 5 ukusnim minjonima. Medvednica nikad nije bila planina. iz na e æe nam se zagrebaèke perspektive doimati poput ingleskog rupc a mlade graèanske ili estinske snahe. on je simbol zs grebaèke gradskosti i kulture ivlj enja. jer planina je ne to golemo. ili na poèetku. naime. pa i o teæena u potresu prije nego to bude us eljena. do stranih diplomatskih predstavni tava i na eg Ministarstva vanjskih pos lova. koji raspoznajemo i zatvorenih oèiju s tisuæe kilometara udaljenosti. strano. oko Ka ine i Laza. Taj broj odavna nije broj metar . Na Zrinjevc smo najvi e i najdublje u Europi. kad je dan indiskretno razotk riva i s nje skida noænu opravu? Svatko tko se na to odva io.

iako su ivjeli i ive zaj edno u nekoj vrsti dogovorenog braka. tj. premo tena novim modernim mostom Mostom slobode zahvaljujuæi kojemu je grad svom svojom silinom krenuo na ju nu obalu . Zagreb. uza svu svoju udobnost i prateæe sadr aje. meðusobna davanja i potra ivanja izmeðu grada i njegove rijeke. Zagreb se sa svojom rijekom nikad dosad nije uspio uslikati za gradsku razgledni cu. za to se treba odluèiti i pomuèiti. teret. naime. kao to mu i ime ka e. okrenuta u smjeru sjever-jug. A kako se grad rijeci s godinama pri bli avao. gdje su u eu-foriènom zamahu na pustoj ledini nicale izlo bene dvorane i poslovni prostori Zagrebaèkog velesajma. nikad se i nisu pretjerano voljeli. dakle pozivni broj neke na e intimne zagrebaèke centrale. a dana nja avenija njegova imena. ali ono je u razgovorima. a u najbli em susjedstvu i prva gradska naselja . dakle. Jarunski most) i nova stambena naselja. prevozila s jedne strane rijeke na drugu sve do 1959.! iz dalj ine.Sa vski gaj i Trnsko. a tako daleko. Najoptimistièniji je svakako bio i najzaslu niji za preseljenje Zagreba preko rijeke tada nji gradonaèelnik Veæeslav Holjevac. Mnogi su Zagrepèani tih pedesetih prvi put povjerovali kako æe Sava napokon poteæi sre dinom grada. uvijek na vrhu jezika. tj. Koliko nas ima kojima je Sljeme tako blizu. tako mu je r ijeka postajala sve opasnijom. to je jednostavno broj na koji se uvijek iznova trgnemo. a u novije vrijeme i autom obile. ono je vrhunac. a ri jetko ili nikako na vrhu gojzerica. Jadranski most.. kao to na rijeku ne odlaze ispraæati dan. Sljeme! Sljeme je. koju bi onda Zagrepèani s ponosom slali kao to stanovnici Pariza. Popularni je Veco i umro u toj vjeri. Zagreb i Sava.a nadmorske visine. Zelja Zagreba da Savu ucrta u svoj plan grada stara je koliko i prvi most preko rijeke. D( sraza podivljale rijeke i grada dolazi 1925. A kad je danak posrijedi. Halo. na tragu j e. naime. meðutim. pri eljkujuæi da sa obom ponesu kuæi onu klasiènu sliku poprskanu rumenilom sunèeva zalaska. s njena podbre ja. Sava nikad nije tekla sredinom Zagreba. Na crti te elje plovi i trnjanska skela koja je ljude. Otud i ovaj podu i uvod za putopis po Medvedni ci. gradsko æe knjigovodstvo iskazati trajno nepovoljno stanje za grad Sava je Zagrebu. Ono je vi e i od samog vrha. Sava je. Medvednica! Halo. kako smo svi to zajedno uvijek pri eljkivali. stoku. Na njenim obalama i kejovima grad se nik ad nije opu tao i ivio svoje trenutke dokolice. novi grad koji Sava od Zagreba odvaja a ne spaja. dakle. Zagrepèani na svojoj rijeci nikad nis u i èekivali izlaske sunca. vi e uzimala nego to mu je da vala. koji je od drvenih planki sklepan jo u osamnaestom stoljeæu. Iz grada. ostaju sam o Novi Zagreb.da grad za ivi na svojoj rijeci.. ne? . premda je u meðuvremenu gr adio nove mostove (Most mladosti. na koji se odazivamo. kako se to ka e. a to je veæ malo te e. Sljeme valja osvojiti. Londona ili Budimpe te alju razglednice sa svojim rijekama. naime. koja. Cesto se u svojoj povijesti izlijevala iz korit a i ob ru avala na grad. i 42 9 i pliva patka preko save Upoznatoj pjesmici u kojoj se govori o patki koja pliva preko Save i nosi pismo navrh glave kao da se eli izraziti emotivni odnos Zagreba prema svojoj rijeci kad se u nastavku ka e kako u tom pismu pi e: ne volim te vi e. to æe reæi da se samo podnose. i . U braènoj zajednici izmeðu Zagreba i Save bilo je u razlièitim razdobljima vi e ili manj e uspje nih pribli avanja. Zagrebaèka gora! Halo. razmi ljanjima i pjesmama vi e i od Medvednice i od Zagrebaèke gore. Veæine elje i 45 volite li zagreb? elje mnogih nara taja Zagrepèana . da je njihov odn os daleko od one idiliène ljubavi kakva se mo e zamijetiti u zajedni tvu nekih drugih europskih gradova i njihovih rijeka. Sljemenu^ otud i ta snatrenja i promatranja na e gore s distance. vrh gore. ni do dana dana njega nije grad na rijeci. da bi pedesetih godina pro loga stoljeæa odnos grada i rijeke do ivio svoje zvjezdane trenutke.

godinama propinjemo i raspinjemo kako bismo u Vla koj ulici namirili stogodi nji dug jednom od prvih meðu prvima u na oj kulturi . uvijek bila i ostala zagrebaèka rijeka. konji46 pliva patka preko save èki port i. tj. grad vjeènog poèinka. mnogi su Zagrepèani. odbojka. premda se ne mo e reæi da je Sava zagrebaèka miss. hrleæi s a svih strana na dva kupali ta . Najr azorniji povodanj u povijesti grad. golf i boæanje. sve generacije unatrag stotinu i trideset godina (Mirogoj je otvoren 1876. kao i ovo kasno mirogojsko popodne. romanticima. meðutim. nogomet. Sto li nam.1926. Naravno. obmana i nada. zapali onaj optimistièki i ak narodsk e mudrosti: A kaj je. Tema je. Dra gec moj. kad mnogi. Uskok. portski ribolov. ono se u ovoj sisvetskoj masi otkida samo od sebe. Njih Mirogoj ima. Tzv. koji nam se javlja prvim mirkavim svje tlima. a od tada se ni u dru tva svakojakih imem (Gus ar. Dok se..-1932. Sve kole. ima i Miss Save. Malo se pjeni ili malo vi e (ovisi koliko se uporno èetka). u jednom ili drugom smjeru. sve to skupa zavr ilo u gradskoj kanalizaciji. eto. Ba rem to se kulture i kulta smrti tièe. tj.Gradsko i Gospodariæevo. d a se grad sa svojom rijekom ima razloga pinèiti i minkati. kaj je ivot? ivot ti je.Ivana Rendiæa (1849.). unatoè svemu. Vi e puta zagrebaèki porta i sa Save vra su se na nju okrunjeni najvi im europskim kolajnama i odlièjima. eto. plivanje. da ne ka em i posve anonimni. modernistima i m arksistima. a zbli avanju grada i n jegove rijeke najvi e su pridonijeli zagrebaèki porta i: jo 1875. javlja na razini stare kulturne Europe. tenis. U potrazi za vlastitom miss. .. k asnih dvadesetih. i ovaj ovdje. da bi za vrijeme gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela. praæaka i rashlaðuje. recimo. na tom groblju. Uostalom. a koja je i tako (Mato ) imala uvijek vi e ukusa od hrvatskog opæi nstva.) pod zajednièkim nazivnikom zagrebaèke. kad se pola Za greba na lo pod Savom. poprsja ili barem reljefe imaju i neus poredivo manje zaslu ni. realistièki olovnosiva. s obveznim izborom za Miss Save. a onda dovoljno da se ovdje i n a Dan mrtvih ivne. nadgrobna plastika na Mirogoju ima dugu i bogatu tradicij u i njome bi se valjalo dièiti i otkrivati je ne samo jedanput u godini.. kako je sve to zajedno Zagreb. s rijekom u pozadini. po tom 1930. 47 ivjeti u gradu mrtvih Nad Mirogojem olovnosivo nebo kao u pripovijetkama na ih hrvatskih realista. e da bi. jemput i nigdar vi e..koje s godinama mijenja izgled. grad na ih obitavali ta. Ono to nam toliko nedostaje na ivotnim prostorima. sva usmjerenja i uvjerenja. Sava. Sloga i. poput po utjela lista s mirogojske breze. jer ona je sastavni (vredniji) dio sveukupnog kulturnog sus tava na eg grada. reæi kako je ivot i onaj grad dolje. svakako je onaj 26. zasigurno su spomenici. govori ime Katarine Amru . u najnovije vrijeme. eto. a onda tri godine kasnije. Hoæu. nakon grgljan ja. na gradskom groblju. tr nice i groblja. u tom sluèaju s onom tubom paste za zube? Nije li ivo t sve to ukupnost i kontinuitet postojanja na ovoj na em trudnom planetu. dakako. dakle. sve tamo od 1892. ali i onih drugih: veslanje. Croatia i Mladost) i raznih portova vezanih uz vodu. Na Savi se Zagreb za ljetne pripeke. Sava je. vaterpolo. hrvatske smrti.Augustu Senoi. poðemo li od onoga starog saznanja da ozraèje je dnoga grada i naroda najvi e zraèi iz kavanskoga dima. tj. pa jo jednon za tri godine.nj Savi je osnovano Pr vo hrvatsko veslaèko i ribolovnc dru tvo. omeðenim regulama svakida njice. koji tu. Na Gradskom kupali tu . meðu ostalim lojanicama i lampa ima. Ali to ti je ivot? Pitanje nije moje. Zagreb. dobilo onu prepoznatljivu scenografiju iz filma Tko pjeva zlo ne misli prireðuju se razne veselice i portska natjecanja. le e zajedno s preporoditeljima. dotle na Mirogoju svoje spomenike. ne znaju ni za n jezina supruga Milana Amru a. morali prijeæi upravo preko Save. a neki su se fotografirali ili se barem po elje li fotografirati nasred mosta. Pa da. unatoè svemu. ne samo p rvih dana studenoga. ako ne u izobilju. listopada 1964. manje znaèajni i poznati. jednokratna pojava. motociklizam. kadli se na obzorju. te atlet ika. Zagreb se s ove mirogojske visoravni. Kao i trcak iz tube paste za zube . prosim. na alost. jednog od najvrednijih i najuspje nijih zagrebaèkih grad onaèelnika? Vi e æe nam ipak otkriti ime autora spomenika .

tad znamo da smo na ulaznim vratima grada i na najva nijoj prometnici u smjeru istok-zapad. Frange -Mihanoviæa. Fran Raèkome (rad Rudolfa Valdeca) u ve likoj arkadi 2 nala e da zastane i da se pokloni cijeloj jednoj inst tuciji (JAZU-HA ZU) i njenu prvom predsjedniku. Tu zagrebaèku paralelu. 8. godine. Ru enje stare Bolnice milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu znakovit je primjer.) simbolizirala. dvoumi se taknuti icu Augustinèiæeve violine na grobu Zlatka Balokoviæa (53. od Sesveta na ist oku do Zapre iæa na zapadu . koji je govorom okrunio August Senoa (le i u grobu 44. Me? troviæ nam. naravno. ostavlja toliko ivota stvaralaèke velièine d a uistinu zaboravljamo da sm na posljednjem poèivali tu. prati i ukupni razvoj grada.æu smetala novom dobu i . Tomiæevih i M.) bio je i li kovni i rodoljubni dogaðaj prvoga reda. polje. Me troviæa. Uostalom. te Sava ispresijecana mostovima i utjecajima Eur ope i Balkana. opskrbljivaèe i turiste. Na toj relaciji Zagreb je i najprostraniji (i najnaseljeniji). 1903. A to se tièe na ih najbli ih. Turkalja. Novi dan svoju ra-noranilaèku svjetlosnu rutu ponavlja svakog jutra istim onim smjerom kojim su u Zagreb nekoæ stizali pospani putnici n a dili ansama. zube. I tako na Dan mrtvih i u gradu mrtvih na Mire goju.. otu d su se u grad u uljavali razni uljezi i predstavnici tuðinskih re ima koji su svojim jarmom pritezali Zagreb i Hrvatsku.ro-donaèelnika moderne hrvatske skulpture i umjetnika koji se prvi ukljuèuje u liko vno oblikovanje Bolleovih mirogojskih arkada (graðenih od 1879. Krle e. a s juga joj pravi d ru tvo eljeznièka pruga i autocesta. tj. Radau a. Zagorke. Val deca. na e rodbine. Sve je to. polje. nastojimo pronaæi (i prc nalazimo) ivot u Rendiæa. Augustinèiæa. Po tovanje ti prema veleuèenom i presvijetlom dr. premda bi se i na putu kroz vrijeme moglo naæi primjera reèenog prirodnog tijeka. Najdojmljiviji je Rendiæ na Preradoviæevu grobu (velika ju na arkada). donoseæi nam novotarije i utjecaje europskog duha i europske krème. opra tajuæi se sa starim memljivim devetnaestim stoljeæem. koji ni sam umjetnik ne poku av a odgonetni ti. grob 28). k< ja je. M atkoviæa il Ten ere. do 1917. putokaz novijeg Zagreba. kad je starom agramerskom hospitalu o dzvonila smrtna ura. Maèukatina. i da j Dan mrtvih. Skai p Kr iniæa. koji svojim olovnosivim i pr ohladnim popodne vom sugerira smrt bli njih. Rosandiæa. Te 1931.). za stajemo zateèeni tim velikim misterijem ivoi i smrti. zar i oni ne ive barem toliko ko liko smo i sami ivi? I kaj ti je onda ivot? Nije li to ona tuba paste z. u bronci slikara Vla ira Be cica (4. Otkrivanje toga spomenika (14. èime. koju sa sjevera nadvisuje Medvednica. Kompoz icije Arkovih. I odjel. I razred). usput spomenuta tog pro hladnog i olovnosivoj popodneva na grobljanskoj aleji na Mirogoju? j 50 buðenje grada Zagreb se budi u Sesvetama. I odjel. polje. grob 26/27). mo e se govoriti o svemu prije nego o smrti ivot je to omiljene le ktire. polje. Rendiæ je prepoznatljiv i u bisti svoga prijatelja . osvjetljavajuæi mu put. koje je bolnica (sagraðena 18 04. Mato a. umje nosti i kulture. Kerdiæa. knji evnika Eugena Kumièiæa (19. na Mirogoju 49 volite li zagreb? P poèinje popunjavanje stalnoga kiparskog postava. grob 8). u gradu mrtvih. a koja je svojom dotrajalo æu i neprilagoðeno. Dodamo li toj jutarnjoj povorci radnu snagu. Alegorijska slika (po ideji Franje Mar-koviæa) Domovine koja kiti grob svoga pj esnika Petra Preradoviæa. Majera. pa se mo e reæi kako grad urbanistièki sli jedi svoju prirodnu putanju. prolazeæi pokraj grobova Senoe. gdje je mlada d jevojka (mramor) uhvaæena upravo u pokretu dok na pjesnikov grob stavlja kitu cvij eæa. vodila ovaj na na rod: naj zamraèeni je i najskrivenije kutke znanosti. U sisvetskoj povorci i gunguli. srpnja 1879. jerovih u Frange -Mihanoviæevoj plastici zbunjuj nas. Zagreb je na svom sredi njem trgu priredio narodnu veselicu s a atorima ispod kojih su purgeri dizali kupice domaæe bukovaèke i zelinske kapljice. najbogatijeg i najraznovrsnijeg k oji grad mrtvih nudi na ogled ivima. oèima punim dima svijeæa i prstima slijepljenim od o topljenog loja. niti rije iti. na primjer.22 km. Krkleca.

To.. dakle . i to iz zgrade na Strossma-verovu etal i tu. koji drhtavi i prekrcani klize uz usnuli maksimir ski perivoj sa zvjerinjakom zdesna i mrtvim stadionom slijeva i. pa je i to bio povod da se dopremi na Griè iliti Gradec. s time da je nekoæ. naæi æemo zapisano: Gradski vijeænik Ðuro De eliæ predla e da se u gradski pro tavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa. èija su svjetla bijeda to je zora svjetlija . veljaèe 1876.. Stvarnost no vog dana u ovom starovjekom gradu poèinje tek s prvim ljukom jutarnje kave. za naèelnikovanja Iv ana Vonèine.. Druga legenda govori kako je grièki top u Zagreb dospio kao turski plijen. dakako. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrdao.. i da tu svojim plotunima podsjeæa na taj veliki dogaðaj. ima o i drugih funkcija. Iz njega se gru-valo i pri izboru gradonaèelnika. prispio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV.njegovim graditeljskim planovima. Iz istog smjera u grad pristi u i prvi automobili. osnovanom 1093. Svojom Zlatnom bulom. Tako pjeva jedna stara pjesmica. osnivati obrtnièke cehove i od neprijatelja se tititi podizanjem obrambenih zidina. Od tog prijedloga do prvog plotuna s Grièa pro lo je jedanaest mjeseci. dovozeæi sa sobom prve jutarnje putnik e. u grad 1242. Osim znamenite Zlatne bule. ljudi. Gradec. a ne jedanaest.) u zapisniku Gradskog poglavarstva. sa svojom kraljevskom svitom. preko Rome i Name u Dubravi. obrisi su im raspr eni i nestvarni u ozraèju jutra. u èetrnaesto stoljeæe.. Tradicija topovskog p lotuna se e. A prema enoi. a prema nekim izvorima (Kuèi-niæ). to æe reæi da ivot poèinje ispoèetka. Sve su to samo legende o tradicionalnom grièkom topu. koji æe Zagrebu . imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim g radom. A kad je za naèelnika 1920. ali u toj sluèajnosti ima i simbolike. sijeènja 1877. Ako bismo u istom smjeru i nadalje ustrajali. Sluèajnost je htjela da je opeka poru ene bolnice oti la upravo u Sesvete (otkupio ju je sesvetski poduzetnik Pe ka. A to æe reæi da. gdje je danas Republièki hidromete-orolo ki zavod. Bela. sijeènja 1877. koja i nije tako stara . nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. budi u Sesvetama. hitac iz topa pogodio je n ajveæi turski bubanj. Slu beno se iz topa svakog dan a u podne puca od 1. izabran Vjekoslav Heinzel. udariti upravne temelje 53 volite li zagreb? grada. barem u usporedbi s tim grièkim topom o kojem pjeva. novoimenovani slobodni kraljevski grad na bre uljku . osim oznaèavanja podneva. Pje aci su rijetki. godine 1242. ustanove grièki top Kad top prepolovi dan. prema svom dnev nom redu vo nje. naime. koji je i organizirao veselicu s obveznim volom na ra nju). Dobro j utro. davao topom u 12 sati znak za podne. temel jem tog kraljevskog dokumenta. tramvaj54 buðenje grada skog okreti ta i prvih tramvaja. Toèno prije stotinu i tridese t godina (24. i to jedana est plotuna. kad ugarski kralj Bela IV. oglasio deset puta. kamo je s vremenom premje ten. Toènije. Zagrebe! 55 kad top prepolovi dan gradske legende. top se s kule Lotr èak. naime. kako se u Bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. ugraðena je u novi ivot. po kojem bi se ravnali zv onari svih gradskih crkvi. koja je po mjesnom meridijanu ureðena. top j e prepolovio zagrebaèki dan 1. pu -canogpraha i pau al nu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki. Opeka sa zgari ta jednoga ivota. ima pravo prireðivati sajmove. ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti to su mu Zagrepèani pru ili gostoprimstvo i sigurnost . èak i u poè k trinaestoga. uistinu bismo na istoènom rubu grada do li do samog poèetka. u prizemnice novonastalih sirotinjskih èetvrti na istoku grada. [ Zagrebaèka se zora rumeni nad vizurama istoènog dijela grada s o trim obrisima nekada njeg mesnog diva »Sljeme«. napreduju sve dublje u grad. navodno.. kako je t . kralj je Zagrebu dodijelio status slobodnoga kralje vskog grada sa svim ovlastima koje takav status sa sobom nosi.tom starom bisk upskom sredi tu.. S te je strane. Zagreb se. navodno.

dakako. s kojim se penjemo iz Donjega u Gornji grad. 63 majka bo ja od kamenitih vrata Uz Mandu i Mandu evac zaslu ne za ime grada. koju s vremenom Gra d od privatnika otkupljuje. bilo sveèano otvaranje Zagre baèkog zbora. dakako. od gradskih vlasti zatra io je koncesiju za svoj graditeljski naum. potvrðuje i svakodnevna slika Kamenitih vrata na koje Zagrepèani u svako doba dana. Majka Bo ja na Kamenitim vratima. jedina koja ima svoju ivotnu. uz Majku Bo ju s Kameni tih vrata. i to ne u podne kao uvijek dotad. jedinstvena je zagrebaèka legenda. Izuzev i ogla avanje prigodom Heinzelove inauguracije.topa! A kako su se oni veæ bili odviknuli od grièkih pucnjeva. plotun i kako ih je probudio iz prvog sna. eto. Mnogi su graða ni. a kako je je isprva zbog slabog parnog pritiska i èestih popravaka znala stati nasred puta. Tek 1934.o bio stari obièaj. navodno. nego u ponoæ! R azlog: otvaranje Zagrebaèkog zbora. jedne od najpoznatijih zagrebaèkih turistièkih atrakcija. privukao ga je pute-ljak kojim su se stari purgeri iz tada nje Bregovite u lice (danas Tomiæeva) svakodnevno. Stoljeæima u Zagrebu ivi i kao refren se svakodnevno ponavlja uzreèica: »Zapalit æu svijeæu na Kamenitim vratima ako mi se elja ostvari. nego i nasu na potreba. Uspinjaèa je pu tena u pogon 1889. ilièka Uspinjaèa. vozi na elektrièni pogon. a u sr edini su postavljene traènice. Sutradan je.« A da takve rijeèi nisu sa mo puste tlapnje. koja je stoljeæima sastavni djeliæ zagrebaèke svakodnevice. u Zagrebu od starih vremena ivi jo jedna legenda vezana uz enu. p osve praktiènu primjenu i manifestaciju. Radovi su zapoèeli pomicanjem stupa. stoljeæa. Danas prometuje u sastavu Za grebaèkog elektriènog tramvaja.. top nije bio u upora bi sve do 1928. prvi je shvatio graðevinski poduzetnik D. a njome se slu e stanovnici Gornjega grada (umirovljen ici se voze besplatno). Kolika li su pokoljenja Zagrepèana zapalila svijeæu pod sjenovitom boltom tih starih gradskih vratiju. Do zabune je. nekad nije bio samo atr akcija. Grad mu izdaje koncesiju.. ispisane po starim memljivim zidinama. a o èemu svjedoèe i brojne zahval e. 65 volite li zagreb? . panika je bila neizbje na. kad su takve stvari na javnom mjestu bile èak i zabranjivane) navraæaju poklon iti se i pomoliti za ispunjenje svojih elja i molbi. istrèali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet poèeo svjetski rat! Grièki top se nakon toga nastavlja ogla avati sve do dana njih dana. 60 grièki top 61 uspinjaèa Nema valjda Zagrepèanina koji u slabinama nije osjetio onaj nagli trzaj ilièke uspin jaèe. 59 volite li zagreb? mirovao.. I to. tj. a Zagrepèane je na to trebalo upozoriti iz . naime. kolika su zagrebaèka koljena dodirnula hladan beton ispod prepoznatljive slike s blagim Bogorodièinim osmijehom. dakle. Kad je shvatio da je promet gust i da bi se gradnja parne uspinjaèe isplatila (bilo je to valjda prvo zabilje eno ispit ivanje tr i ta!). penjali na Gradec Ju nom promenadom (danas Strossmaverovo etali te) s kojega je pucao pogled u donje predjele grada. èak i s teretom u rukama ili na pleæima. mo da mi Majka Bo ja ispuni elju. ovaj put uz Majku Bo ju. danas elektrièno. punim utjehe i nade! Mnoge su molitve na Kamenitim vratima bile usli ane. koji su se penjali i spu tali tom prometnom preèicom. kad se oglasio. koji jo nisu bili pro arani gustim ulicama i vi ekatnicama kao danas. uspjeli saèuvati. Dosjetljiv poduzetnik danima je dolazio do tog strmog puteljka i brojao g ustoæu pje aka. Klein. W. èeste djeèje ekskurzije i. u svako doba godine (pa i svih godina slu benoga komunistièkog ate izma. Kako je imao poslovnog a duha. Da to. Godine 1887. i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo.. poslovni ljudi. prometalo. koji se u Zagreb doselio sredinom osamdesetih 19.« Ili: »Morat æu svijeæu liti na Kamenitim vratima. Zagrepèani su je u ali prozvali uspinjaèa-zapinjaèa. dakako. turisti.. do lo zbog podulje stanke: top je za Prvo g svjetskog rata. navodno..

pa je potokom Medv e èakom poteklo i dosta krvi. »Ti bi se sukobi s vremenom promet-nuli u prava krvoproliæa. nema ni traga. u 18. na sve vjekove!. pa do 1784.) Kleèe graðani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima.. Predaje govore da se ime mosta sp ominje jo u 13. osim imena. dragi. Tako se z ametnula kavga i godine 1667. Ljepota djevojka Mandu a svetu sliku Majke Bo je. Kad su 17. Most zajednièki grade te ga pretvaraju u trajnu prometnicu od gornjo gradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u dana njoj Skalinskoj uli ci. U polumraku drhæu s vijeæe u njihovim rukama. Jedni su drugima ometali gradn ju i ru ili ono to bi drugi podigli. I tebe slavit æe grad na roðeni. ispripovijedat æe nam a tko drugi nego Zagorka! »U noæi pojavio se po ar u krèmi na Dvercima. da prime utjehu jadu svome.K rvavi most. To je bila kapelic a u kojoj se obred odr avao iskljuèivo na njemaèkom. 69 banski dvori Hrvatska vlada i premijer stoluju u starim Banskim dvorima na Markovu trgu. Ur ule.samo Majka Bo ja ostaje u gradu na em! Èudotvorna Majka Bo ja! (. do lo je do oru anog sukoba. slu beno postaju jedinstveni grad) nisu uvijek cva le ru e. sve . izvaðenu ispod pepela. prisloni o zid stare kule i klièe glasom zanosite du e: Majka Bo ja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama. Susjedski sukobi spominju se veæ od 14. studenoga 1667. Duboka im bol u licima i du ama.zanosa! Iz praha i pepela digo e sliku Majke Bo je. ali ne zbog nje same. stoljeæu kad su se na potoku. Ar-padoviæa s ka telanom Medvedgrada Gardunom. stoljeæu izmeðu zaraæenih susjeda pos ignut je mir. U svakom sluèaju. kao i svaka legenda. sukobili p rista e Andrije III. Ne to vi e o nastanku legende o Majci Bo joj s Kamenitih vrata. Graðani grada Zagreba stoje na gari tu. apat ide od usta do usta. nego zbog atraktivno . a onda se zaustavio!? Plemen èak: Predstavio se. potporu nadama svojim. pa od tog vremena Krvavi most i no si to ime« (Pavao Cindriæ: Grièki milenij iz 1965. zbog gradnje mosta. koji je dijelio dva grada. dok æe druge uzbuditi i ne pr estajati uzbuðivati.). a ime Krvavi most u povijesnim lis tinama prvi put se upisuje 1667. z a titu od pogibelji od zlotvora svojih!.. 66 majka bo ja od kamenitih vrata Barilec: Sveti Bo e! Rub slike uhvatio je plamen. neke æe ostaviti ravnodu nima. Bans ka palaèa ima dugu povijest. poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo! Mandu a: Sve je izgorilo. Razorni je po ar opusto io sve od Dver-ci do Kamenitih vrat i. i to od 1692.drhæu.Ali. stoljeæa. me-ðususjedski antagonizam u pro losti znao bi dovesti do o trih suko ba. autorice poznatih i rado èitanih romana o starom Zagrebu. Kopaju graðani prah i pepeo na gari tu. Ljudi stoje . Krik èuðe nja strahopo tovanja .« Majka Bo ja od Kamenitih vrata za titnica je grada. Veæ napu tenu i zapu tenu crkvicu kupu e gornjogradski plemiæ Leopold Sermage... o èemu najbolje svjedoèi ime mosta koji ih povezuje . Rijeè je o sjenovitoj ulièici koja spaja Radiæevu s Tkalèi-æevom ulicom. Kaptolci poku ali ure diti svoj dio mosta.. na poèetku Tkalèiæeve. a na uglu ulice je gradska knji nica koja nosi ime Marije Juriæ Zago rke.. I Mandu a iz krèm e na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Bo je uz koju je vez ala staru prièu o postanku najdra eg joj grada. 67 krvavi most Poznato je da su Kaptol i Gradec stoljeæima ivjeli odvojeno. dok u njemu bude roda hrvatskoga!. a da izmeðu dviju odvoje nih gradskih cjelina (tek 1850.. Naprotiv. a Mandu a je sliku Majke Bo je odnijela svojo kumi uz Kamenita vrata. pa èak i otvorenih ratova. Danas od mosta. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. S jedne i druge strane su lijepo ureðeni but ici i modne kuæe. Na njenom mjestu na zapadnoj strani Trga i Markove cr kve nekad je bila crkvica Sv. I d olazit æe k tebi hrvatske du e. Zagorkin bronèani spo menik (djelo kipara Stjepana Graèana) u najbli em je susjedstvu..

dobiva jo jedno krilo. tzv. ostaviv i za sobom. koji æe ipa k od toga odustati. pjesnika Ivana Ma uraniæa. Stankoviæevo kazali te. Buntak. a kao moguæe lokacije spominju se i Bregovita ulica (dana nja Tomiæeva) te Zrinjevac. Ne bez razloga. pretvara u svoje banske dvore.. Ferdinandu Kulmeru. svoju blistavu intendanturu poèinje 1894. neprijateljska raketa iz zraka obru ila s e na Banske dvore i svojom ru ilaèkom moæi pogodila u samo srce hrvatske dr avnosti. i svako malo novi ne povlaèe to pitanje. ne go je preprodaje banu Ignjatu Gylayu.. Jelaèiæevu sobu. tzv..). ali jedino izvorno i izravno sjeæanje na Banske dvo re imamo od èlana jedne od banskih obitelji. autor znamenitog Hrvatskog glumi ta i mecena (dao izraditi spomenik Petru Preradoviæu i poklonio ga gradu.). Navodno je prevagnulo to to se za tu lokaciju javno zalagao dr. 1990. koja do na ih d ana ostaje najznaèajnijom nacionalnom kulturnom institucijom. da bi godinu dana sudjelovao u cjelokupnoj pripremi otvorenja nove kazali ne kuæe. Kamen spoticanja u svim raspravama bila je lokacija. Lisinskijeva »Ljubav i zloba«. Drugi su predlagali Ilicu na mjestu Prve hrvatske tedionice (Oktogon). Kukuljeviæev komad »Juran i Sofija«. Punih 37 godina stari su Zag repèani kazali ne predstave posjeæivali u tom kazali tu. do danas oèuvanu. vi e je puta u meðuvremenu dograðivana. Zemaljskog kazali ta. vlastitim nov cem pomagao kazali ta itd. Jedni su predlagali da se novo kazali te p odigne na Jelaèiæevu trgu. knji evnik i kazali ni redatelj. gdje su tijekom stoljeæa sa svojim obiteljima stanovali hrvatski ban ovi. ali ne zato to je medu najgorljivijima za taj prijedlog bio sam ban Khuen He dervarv. . kad na z apadnoj strani. Ta stara uta palaèa. a a najpoznatija i najbolja spisateljica za djecu praktièki je dio svoga djetinjstva provela u Banskim dvorima.). U svom kratkom ivotopisu unuka prvog b ana puèanina. Ama-deovom teatru. Zemlji te zatim ubrzo preproda je drugom plemiæu. te svojim utjecajem i snala ljivo æu ubrzati gradnju na dana njem mj estu. jest to d a je jedan od stanara bio i ban Jelaèiæ.g zemlji ta u najbli em susjedstvu upne crkve Sv. dobila i sabornicu. koji je k azali te gradu darovao. zahvaljujuæi dobitku na beèkoj lutriji. koji ime dobiva p o vlasniku zgrade grofu Antonu Amadeu de Varkonvju. Ivana Brliæ Ma uraniæ ostavlja nam iscrpni zapis. Pobijedila je napokon struja koja se zalagala za staro saj mi te. O gradnji novog kazali ta u Zagrebu se poèelo raspravljati jo 1886. Dobroniæ. Na samom poèetku Domovinskoga rata. ali je. Posljednji intendant sta rog gornjogradskog kazali ta bio je ujedno i prvi intendant nove velebne kazali ne p alaèe. veliki autoritet u kazali nom ivotu toga doba. zastor za graðanstvo podignut u tzv. Na kraju je potreba za novom kazali nom zgradom postavljena na dnevni red Gradskog poglavarstva. prema dana njoj Ma-to evoj ulici. politièki protivnik bana Heder varvja i jedan od stupova opozicio-narskog Obzora. A bilo je i takvih koji su novo kazali te vidjeli na Kaptolu (predlagali su ru enje Fr anjevaèkog samostana!). Ban gradnju dovr ava i zgradu 1805. U toj povijesnoj zgradi na Markovu trgu devedesetih godina pro log stoljeæa nakratko je stolovao i prvi predsjednik samostalne i priznate Republike Hrvatske dr. Posljednje znaèajnije dograðivanje do ivljava 1882. u Zagr ebu se desetljeæima govoriti kako je Zagreb kazali te dobio na lutriji! U tom je kaz ali tu prikazana prva hrvatska opera. koja je do na ih dana ostala neodjeljiva vizura Makrkova trga. Fra njo Tuðman. Marka. Zagreb dobiva novo . zagrebaèkom trgovcu Kristoforu Stankovi-æa. ujedinitelj hrvatskih krajeva i politièar koj i je najzaslu niji za ukidanje kmetstva. Izidor Kr njavi. na mjestu gdje æe mnogo godina kasnije biti sagraðena zgrada Gradske tedionice (Za taj se prijedlog najvi e zalagao dr. a to je kao povijesna èinjenica podjednako va no. podi e za ono doba poveliku palaèu. kad je u Demetrovoj uli ci 1797. ne zna se iz koji razloga. prozvano po vlasniku. dana njeg HNK. Godine 1834. Povijest te znamenite gornjogradske palaèe u kojoj su stolovali hrvatski banovi is tra ivali su i o svojim nalazima pisali mnogi povjesnièari i publicisti (Laszow-ski. koji na mjestu ru evine Ur uline crkvice 1801. i prvo dramsko dj elo na hrvatskom jeziku. Cindriæ i dr. 71 kazali te Prvi put s kazali nim predstavama iza lo se iz plemiækih palaèa. Stjepan Miletiæ. na uglu Markova trga i tada nje Gospodske ulice (Æirilome todska). ne dovr ava. Marijan Derenèin. Tako je uz banske urede i banov stan. a i razni se gradski odbori time bave. gdje je ureðen a i staja za bansku zapregu. ako ne i va nije.

pa se treba n adati da æe jednoga dana mladi. jedno vrijeme bila je i prazna. o otvaranju modernog zagrebaèkog sveuèili t a ozbiljnije se poèinje razmi ljati i u Hrvatskom saboru razgovarati ezdesetih godina 19. na kojoj se stjecala vi a naobrazba. veæ spomenuta prva na a ustanova i z 17. nego za bolnièke potreb e . jedinoj kazali noj kuæi sagraðenoj i orenoj sredinom devedesetih. ni s ugledom Zagrebaèkog sveuèili ta. jedan od najzaslu nijih za otvorenje Sveuèili t a.Gradnja novoga kazali ta poèinje 1893. Prvi rektor Sveuèili ta bio je Matija Mesiæ. ITD-u. u meðuvremenu j e odigran cjelokupni svjetski klasièni kazali ni repertoar. a prije nego to je useljeno Sveuèili te.\ nama. kad smo se s jednog fakulteta etali na drugi i indekse skupljali kao trofeje. a u Sveuèili nom euæ'i' ^e u Zagrebu 79 volite li zagreb? odboru bio je i knji evnik August Senoa. kao Amadeovo ili Stankoviæevo. naime. koje je odavna poznato. a nisu uspjeli?! Sto se mo e ka d imamo vi e kandidata nego mjesta na fakultetima?! Pro la su vremena kad smo se na fakultete upisivali kako smo htjeli. s kavanama u neposrednoj blizini. jedan je otac pro log ljeta (2006. Uz podizanje velebnog kazali nog zastora. Iako se u Zagrebu veæ od 1669. preseljena iz Svilarske uli . meðutim. koja je o stala pojam Zagrebaèkog sveuèili ta. te dr. stoljeæa. Sveuèili te bilo otvoreno u zgradi stare Gornjogradske gimnazije na Kata-rinskom trgu. Poremeæeni odnosi u zapo ljavanju nemaju. Spomenuta zgrada. priznat o i cijenjeno daleko izvan na ih okvira. ali u tri navrata iz Beèa dolazi odbij enica.). a koju sveèano otvara sam car i kralj Franjo Josi p. stoljeæa. Branko Gavella. bilo unutar samog kazali ta. A onda se car i kralj Franjo Josip umilostivio 8. lukavo dosjetili da sveuèili tu daju carevo i kraljevo ime. aru ptica i Tre nji. A koliki su se izmuèili. a s pljeskom je ispraæeno kompletno »hrvatsko glumi te«. Danas je sve te e postati student. naslonjene na isusovaèku klasiènu gimnaziju. moglo studirati na nekoj vrsti visoko kolske ustanove . S Markova je trga upuæen zahtjev na beèki dvor. bilo kao HNK. Jazavcu/Kerempuhu. veze s kvalitetom naobrazbe to ju da ju na i fakulteti. nije bila graðena u tu svrhu. uz dubok uzdah izjavio: Ovo je bil o te e nego predi-zborna kampanja za predsjednièke izbore! Taj je roditelj. i var ka je uspjela.. ni ta manje znaèajn o za na kazali ni ivot.. zastori se pred uvijek zna-] ti elj nom i zahvalnom publikom di u u Komediji. zajedno s gimnazijom. U istoj zgradi . 19. (o tome ostavlja i zapis). j Uz ta dva stara kazali ta. kao i Tito Strozzi. za naèelni-kovanja Adolfa Mo inskog. rad slikara Vlahe Bukovca. travnja 1 869. premda u moran i maltretiran. i to zbog vlastite ta tine. U zgradu na dana njem Trgu mar ala Tita Sveuèili te je preseljeno 1882. koji dobiva i vlastito dramsko i kazali te. uspio.kako bi bila rastereæena stara bolnica Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. a iz koje æe zapravo izrasti mode rno sveuèili te.. gdje æe desetljeæi a i ostati (danas su tu Rektorat i Pravni fakultet). U njoj su odr avane i gospodarske priredbe. kao i sva recentna domaæa kazali na produkcija. Valja dodati da su najstarije kazali ne kuæe za svoje glumce i goste imale i kazali ne kavane. godine. akademski obrazovani ljudi biti sve tra eniji kod pr ijema u radni odnos i da æe ih na burzi rada biti manje nego to ih sada ima. 76 sveuèili te Nakon to je te kom mukom i uz vi estruke roðake i prijateljske veze uspio upisati kæer na fakultet. o kojem zap is ostavljaju veæ spomenuti Miletiæ. listopada 1874 . na i s u se preci. moralo je proæi pet godina da bi napokon. a traje kak o je to veæ 75 volite li zagreb? mnogo puta isticano kao primjer graditeljstva samo petnaest mjeseci! Zacijelo najuzbudljiviji i najsretniji dogaðaj u intendantskoj karijeri Stjepana M iletiæa upravo je otvorenje te velebne kazali ne zgrade i prvog nacionalnog kazali ta 1895. postojala je i Akademija. u njoj je bila Tvornica duhana. Za sveèano otvaranje Ivan Zajc je uglazbio poznate Senoine stihove Znanje nas v odi/ Svjetlom slobodi koje su u gradu tom prigodom svi pjevali. Nakon nekoliko uzastopnih neuspjeha. Kazali tu lutaka. kao i na jo nekim gradskim kazali nim sce. Zagrebaèkom kaza li tu mladih. Meðutim. Ono ima i dugu tradiciju.

dr. st udentica (55. medu predavaèima i govornici. To je bila prva velika umjetnièka izlo ba na kojoj su. ali lijepu. oni isti me tri koji su samo tri godine ranije o smislili zgradu dana njeg Hrvatskog narodnog kazali ta. I na samoj izlo bi. a mi pisci s Gjalskim. sigurni u sebe i svoju umjetnost. a znajuæi to mladi spremaju. dopremljena s Milenijske izlo be u Pe ti. Konstrukcija je. i to nakon samo godinu da na gradnje. pripadnici tzv.. na Beè i li neki drugi grad Habsbur ke Monarhije. o zivotvo-rismo svoja ma tanja i sanje.. te ko da j( netko mogao i zamisliti da æe jednog dana na èak 3: zagrebaèka fakulteta i akademije (podatak uzet iz nas tavne godine 2003. Mlade su napali knji evnik i urednik knji evne revije : Novi vijek dr. sudjelovali i mladi knji evni ci. izabran je prof. zapi suje jedan od sudionika. dakako. ali je najstarija i najznaèajnija pozornica hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti. gdje j e poslu ila kao Hrvatski paviljon. i to na Salati. Glavni oponent Franjo Kuhaè i njegovi istomi ljenici u meðuvremenu su pokopani u zabor av. jer su sredi nju zgradu ove pre poznatljive zagrebaèke vizure Umjetnièki paviljon projektirali na eljeznoj konstrukci ji beèki arhitekti Helmer i Felner. domoljublje i ina plemenita èuvst va i svojstva.034). u zgradi koja je bila namijenjen. nije kazali te. 83 volite li zagreb? Zagrel) Na e te nje mladih umjetnika toga doba (naslov programskog teksta Milivoja De mana) im ale su. koliko je izlo ba trajala.ce (danas Preradovi-æeva). Jedino je Medicinski fakultet otvoren znatno kas nije. Aleksa Bjeli . navodno. To velebno zdanje sa svr etka stoljeæa na jednom od najprozraènijih i najljep ih zagrebaèkih trgova (s ju ne strane Paviljona postavljen je Frange Mihanoviæev bronèani spomenik kralju Tomislavu) otvoreno je na najdolièniji naèin reprezentativnom izlo bom Hrvatski salon. Franjo Markoviæ. ti skanu u vlastitoj nakladi (Anarkinja). javno oglasio Franjo Kuhaè. dodu e. dr. dakako. ali i mnogi ugledni ci iz cijele Hrvatske i tada nje Monarhije. ma koje su mladi. patetièno nazvao poslanicom umjetnièkim seces ionistima i knji evnim dekadentima. ali jedna od najpoznatijih i najèe æih je razglednica Trga Franje Josipa/ Tomisla-vov trg. hrvatske moderne. Predbacuju im neukost i mediokritet stvo. ne samo oficijelnih vlasti Khue-na Hedervarvja ne go i raznih kulturnih poslenika. prosinca 1898. godine eni nisu pohaðale. koji je prije obna ao du nost prorektora za vrijeme rektorskog mandata prvt ene na toj najvi oj sveuèili noj funkciji. Ante Tresiæ Pavièiæ. dodosmo do rijeèi i rekosmo glasno: Hoæemo novu umjetnost. koja podsjeæa. nego to jt stanovnika imao Zagreb tijekom sveèane prigode otvore nja Sveuèili ta! Za novog rektora Sveuèili ta. naime. Nije ni èudo. koji æe tu znamenitu i znaèajnu izlo b u kasnije ovako ocijeniti: Umjetnici s Vlahom Bukovcem. èemu j< prisustvovao sav kulturni Zagreb. uza sve znaèajne hrvatske slikare i kipare. po sjetilo ju je navodno jedanaest tisuæa ljudi ili svaki peti Zagrepèanin. Prvi se. U tri mjeseca. specijalnost. visoku.) studirati vi e od dvostruke studenata i. jo prije izlo b e. koji je svoju bro uricu./04. religiju. Zagrebaèko sveuèili te sve do 1901. dakako. Gradnja kazali ta bila im je. nakon vi e puta ponovljenih izbora. bolnici. istinitu. branitelja javnog morala. predbacuje da te i za tim da na u mlade posvema pokva ri. bilo je Kuhaèevih istomi ljenika. da joj i èupa iz srca smisao za moral. Èitav se dan ljuljali valovi svijeta po sveèanim dvoranama Umjetnièkog paviljona. Umjetnièki paviljon sveèano je otvoren 15. prof. J asne Helene Mencer. u rujnu 2006. ! velikodu no pozvali. te prof esor estetike \ i poetike dr. Novoj struji mladih likovnjaka i knji evnika Kuh aè u svom pamfletu u lipnju 1898. pjesnik Mihovil Nikoliæ. koja je tu ostala sve do gradnje nove tvornièke zgrade u Klaiæevoj (nekad Tvornièka ulica). Umjetnièki paviljon. 1 Prigodom sveèanog otvorenja Sveuèili ta. a do dana dana njega ive (svojim djelima) sudionici prve izlo be u tom zagrebaèkom . brojkama potkrijepiv i znaèaj izlo be. kako su to kronièari zapisali. velike oporbe. 80 razglednica s kupolom M noge su zagrebaèke vizure poslu ile za razglednice.

o tvorenoj 1913. Bela Ciko -Sesija. A tu je i zbirka zemljopisnih karata (ima i rukopisnih karata!) i atlasa. Od tada dat iraju podaci o prvim upisanim knjigama. kao i inozemna literatura o Hrvatskoj i Hrvat ima.. veæe i funkcionalnije zgrade. nacionalna pismenost. Slava Ra kaj.000. podsjetimo se na trenutak duge povijesti te na e èuva rice pismenosti. d. knji n ica imala posebnu dvoranu s knjigama. nameæu u gradu razgovor o gradnji nove.? Zatim: crkvena t i ina. vi-tra i. Zat vorena spremi ta i pokretni regali dugi su 110. lusteri. imala je prigodu i èast kod kuæe. originali rukopisnih knjiga i ostala rukopisna graða neprocjenjive vrijedn osti. g. knjige. police i vitrine doslovno su p ucale od rastuæeg knji nog obilja. Sveuèili na uloga knji nice ispunjava se nabavkom inozemne znanstvene i struène literature. da na nja zgrada na Aveniji Hrvatske bratske zajednice. katedrala pameti. crtarije..5 milijuna svezaka na 114 kilometara polica.. U trezorima knji nice èuvaju se rijetke i dragocjene knjige.. Oton Ivekoviæ.) govori o vi e od 2. naviru uvijek iste.. osjeæaj trajanja. bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja knjiga. rukovodeæi s e pritom potrebama svih sveuèili ta u Hrvatskoj.. u hrv atskoj metropoli. otvorila vrata tek 1988. i to u . 84 nnr ¦i ii ii ¦i u ii ii ii u JI JI11 nacionalna i sveuèili na knji nica Kolike su generacije intelektualaca. koja je ukupno 93 godine u svijesti i u svakodnevnom prakticira nju svih pismenih stanovnika grada i dr ave. Prenatrpanost i prezasiæenost knji nice na Maruliæevu trgu. kultura i pisana/tiskana povijest j ednog naroda na jednom mjestu. svodovi. Ksaver Sandor Dalski. a ostaje zapisano da je prije 1645. Kriterij nabave knjiga obavezni su primjerci knjiga koje su napisali ili tiskali Hrvati.000 korisnika. komunicirati. upoznati mnoge nacionalne orkestre. Nacionalna i sveuèili na knji nica na Aveniji Hrvatsk e bratske zajednice 4 ima vlastitu internet-sku stranicu i s njom se putem Inter neta mo e izravno . gdje nasumce. od èega je 66 kilometara knjiga. I 88 52. studenata i knjigo ljubaca opæe prakse sa strahopo tovanjem ulazile u staru secesijsku zgradu na Maruliæe vu trgu. knjige. sto ljeæa. neizgovorene rijeèi: sece sija. t e grafièka zbirka koju su osnovali slikari grafièari Menci Clement Crnèiæ.). otkako je Dvorana p rije 34 godine (1973. predviðenoj za petsto tisuæa svezaka.. Viktor Kovaèiæ. knjige. a virtualnih posjeta je 446. da bi nova. Uvijek znati eljna i zahvalna zagrebaèka publika. .. Upisanih korisnika: 17. 1111 koncertna dvorana »lisinski« Koncertna dvorana »Lisinski« upisala je Zagreb na kartu europskih i svjetskih glazbe nih metropola. Klement Menci Crnèiæ. znanstvenika. stolne svjetiljke. posjet Knji .) sveèano otvorila vrata.000 metara. èime se obavlja funkcija nacionalne knji nice.729 (2005. prve zgrade koja je u Zagr ebu graðena za knji nicu.hramu umjetnosti . knji nièara i pravila o èuvanju i posuðivanju knji ga. U toj staroj ljepotici (arhitekt iz doba secesije Rudolf Lubinski). Ozbil jnije se o tome poèinje razgovarati ranih osamdesetih pro log stoljeæa. umjetnika. a 48 kilometara periodike. 87 volite li zagreb? Dana nji fond knjiga (podaci iz 2001. Tomislav Kriz man i Ljubo Babiæ. same od sebe. Robert Frange Mihanoviæ. sastave i soliste. Tu je pohranjena i Metro-politana knji nica zagrebaèke Nadbiskupije od pedeset i pet tisuæa svezaka i rukopisa. meðu kojima ima i nekih koji datiraju èak iz 11. To je otprilike to to posjetitelja iznova uvijek iznova obuzima za svakog posjeta staroj Nacionalnoj i sveuèili noj knji nici to je ono to se mo e nazvati re-spektom i au toritetom. Sada kad smo veæ u novoj zgradi. Njezin zaèetak spominje 1607-.Vlaho Bukovac.j nici je 320. kad su s e isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i Gimnazijom.

progla ena su i èetvoric a poèasnih èlanova Koncertne dvora ne »Vatroslav Lisinski«. Leo Nucci i Peter Schreier. do avangarde. Beèki. i ima. reprezentacija francuske ansone Juliette Greco. estrade i rocka do folklora. nije uvijek imao. Odluka o njenoj gradnji donije ta je jo daleke 1957. Pa vica Gvoz-diæ.. niti je mogao biti. iznimno mjesto u ivotu ovoga grada i njegovih graðana . Kirila Kondra. èelisti Mistislav Rostropoviè i Mischa Maiskv. Ju nokorej-ska opera. ciri ki. Zagrebaèki kvartet i dr. Dosad bilje i vi e od deset tisuæa konce rata i vi e od deset milijuna posjetitelja. Zubi na Mehte. Josip Gostiè. ostavljali su svoj trag u Zagrebu. ansone. Marija Radev. Jurica Murai . To su proslavljeni dirigent Lovro. moskovski simfonièari. ansone do rocka. Grad je sam financira). To v i e to je posrijedi najveæi i najstariji gradski park na jugu Europe. Trnjanska dvorana. svojevrs ni statusni simbol. za vrijeme graðo naèelnika Ive Vrhovca. toliko je on zanimljiv i popu laran u planu i programu brojnih posjetitelja grada. kao i svjetska rock zvijezda Nick Cav e. dakak o. Piero Capupuccilli. Francuski nacionalni o rkestar. pl. te orkestri nacionalnih televizijskih postaja. londonski. Jose Carerras. I tako to traje dok traje Maksimir. arh. pa Milan Sachs. od klasike. \ Dvorana »Lisinski« nije samo nacionalni hram glazbe. kao to su pijanisti Svjatoslav Rich ter. koju. domaæih i stranih. to zbog vjeène novèane oskudice (iako je posrijedi nacionalna insti tucija. Ali malo gdje je Europa u njemu kao u gradskom parku Maksimir. ona je i jedini ca vrijednosne mjere cjelokupnog nacionalnog kulturnog i dru tvenog ivota. zbog originalnog projekta i vrhunske akustiènosti. Tomislav Neraliæ. pet-rogradski. Lazar Berman ili Vladimir Ashke-nazy. Ona je tu u njemu najdublje. Ivo Pogore-liæ. dugogodi nji i uspje ni ravnatelj Dvorane (kojeg uspje no nasljeduje aktualn i Lovro Lisièiæ). to zbog posljedica katastrofalne po plave 1964. To s u legendarni Lovro pl. turis ta i poslovnih ljudi. Maksimir. pa samim tim i cijele Hrvatske. Milan Horvat. Gilbert Becaut i Charles Aznavour. Za tridesetu obljetnicu 2003. to je podatak svakako vrijedan pozornosti. pojedinaènih i skupnih.ina. nego i preko eljeznièke pruge. Bo ko Petroviæ. Ivo Rob agrebaèki solisti. kao to su Luciano Pavaro tti. poput moskovskog Bolj oj teatra i milanske Scalle. dirigenti poput Lorina Maazela. kad se Sava razl ila ne samo preko njezin gradili ta. dakle. Mladen Ba iæ. berlinski. Zagreb nam Europu i njen duh oslikava na razlièite naèine i na razlièitim svojim dijelovima i stranama. Los Angeles Phil-ha rmonic Orchestar i dr. navi e i najze-lenije. niti danas ima. Vrata æe ipal sveèano otvoriti 29. koji je i osob no pridonio nje nom dovr enju. Od domaæih glazbenika nema znaèajnijeg imena koje u »Lisinskome« nije nastupilo.. U bogatoj ponudi Dvorane »Lisinski« pred zagrebaèkom publikom zasjale su najsjajnije z vijezde svjetskog i europskog glazbenog neba. Spomenimo samo imena koja su u svijet pronijela glas na eg grada. jazza. i Kurta Masura. I na jdu e u jednom komadu: 212 godina! Vi e od dva stoljeæa. kao to su BBC.naj irem rasponu. 91 volite li zagreb? imala je dug i trnovit put od zamisli do dovr enja. Marijan Haberle). Vladimir Ru djak. pa svjetska kraljica jazza Ella Fitzgerald. te mnogi drugi. RAI i dr. te programski di rektor Dvorane Igor Kuljeriæ i Ivo Vuljeviæ. I opæenito je izniman i va an kao civilizacijska i tradicijska konstanta u ivotu hr vatske metropole. premd a isprva park nije bio. za vrijeme gradonaèelnika Veèeslava Holjevca.. strasbur ki. i to u rasponu od klasike. a gradnja se otez ala i odugovlaèila. Mataèiæ i Milan Horvat. j 92 maksimir Kao stari europski grad. ali je zato imao. potom Èe ka i Izraelska filharmonija. za malen grad na dvama susjednim bre u . pa od jazza. Jer sve to se dogodilo ili se dogaða u »Lisinskome« samim tim dobiv a na te ini i ugledu. prosinca 1973. Zagreb sudjeluje u uku pnoj europskoj parkovnoj kulturi. vionilisti Uto Ughi i Henrvk Szervng. salzbu ki. Ru a Pospi Baldani. te pjevaèke megazvi jezde. orkestri proslavljenih kazali ta i opernih kuæa. najuglednije mjesto na karti europskih park ova. Dmitrija Kitaenka. vole n azivati »hrvatski Carnegie Hali« (projektant in . Mataèiæ. Koliko Maksimir posjeæuju i u njemu borave Zagrepèani. hels in ki. sa simfonièarima i baletnim grupama. Dunja Vejzoviæ. Nada Puttar Gold.

na alost. to staro savsko plovilo odvezao u povijest. da bi na kon njegove smrti parku bilo vraæeno staro ime. stvorio Maksimir. po kojem ga danas poznajemo. turopoljske ku -mice s ko arama svje eg povræa ili velikim kantama s mlijekom. Ime Maksimir dobiva po svome osnivaèu. paviljon na Veliko j li vadi). Svi carska kuæa. Maksimirski mir od 1925. uz korito potoka Bliznec . otvara njem Mosta slobode. Jurja i od kipara Antona Ferk orna naruèio monu mentalni cinèani spomenik sv. kaptolskom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. naru avaju tek glasanj. glorijet kod Ljetnikovca.-1843. podignuti paviljoni (Paviljoi Jeka. Usporedba se mo e uspostaviti u odnosu s kasnijom Hauli kovom erom. Na prostoru biskupske ume od 385 jutara iskrèeni su golemi prostori. uz duho vno poslanstvo. U tom vremenskom odsjeèku je ostvario najvelièanstve-niji pothvat vr tne kulture u Hrvata. gdje i danas).« (dr. tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak su i znojno èelo tu naðite mira odmora i odaha svojim brigama«. mo e se s punim opravdanjem nazvati velikom preobra zbom Maksimira. roðenjem Slovak. Samorodna hrastova uma obogaæena je egzotima. kad brig e izmore du e va e. a moja je du no st da u njoj izgradim putove i da ih predam vama. na Kaptolu slavi zlatni pir.ljcima . kakvog barem u osnovi znamo i da nas. posebice u hortikulturi. u znatno iskvar enom obliku. H ram prirode. Mirna koliba. 96 trnjanska skela Stariji Zagrepèani sjeæaju se posljednjeg vozaèa Trnjanske skele Jure. biciklisti. Jurja na konju. te obavezno neko uniformirano lice. a koliko samo uljuðeni umski proplanak uz korito potoka Bliznec. ili maksimaln mir. taj je zagrebaèki park. nije toliko bitno. Brezova koliba. biskup Vrhovac tako ureðeni park Zagrepèanima sveèano predaje na uporabu ovim rijeèima (prema fikciji Marije Juriæ Zagorke Republikanci): »Narode! Braæo moja! Priroda. koji je. nego zbog imena. ono to je milijunskom gradu i nacionalnoj metropoli d anas. Vidikovac (Kiosk). Koliko je to u to doba bio park u klasiènom smislu rijeèi. za Maksimir nastupa zlatno razdoblje. Bellevue. kojega æe u meðuvreme nu Papa unaprijediti u prvog zagrebaèkog nadbiskupa. Narodni hram. stoljeæa.Kaptolu i Gradecu.Strossmaverov . rijeèi tj. koji je prepu ten i zapu ten. Pogled na skelu podsjeæao je na scenografiju ratnog ilegalnog Zagreba. z. vjeèni vrtlar. pa se. vrijeme odr ava nja Univerzijade u Zagrebu. u èast svoga preporoditelja prekr ten u Jurju Ves ili Jurjevac (dao sagraditi crkvici sv. k oji se drznuo umu na sjeveroistoènim obroncima Medvednice. staze. Ljetnikovac. sagraðeni putevi. Igor Gosti). Maksimir kao maks i-mir. zapre na kola. Dolaskom Haulika na Kaptol . postavljen kipovi. koji oèito nema smisla ni interesa za Ma ksimir. zasadila je ovu umu i lugove. koji je od Maksimir. pokopan u katedrali) i prvog zagrebaèkog nadbiskupa Haulika. u reðene livade i proplanci. est godina provodi u Beèu. pravo remek-djelo vrtne umjetnosti. Podignuti su brojni graðevin ski objekti: Glavna ulazna vrata i Koliba za goste.trg pa na zapadnu stranu HNK. Juraj Haulik. Sve to se danas mo e vi . zagrebaèku biskupiju vodi biskup Aleksandar Alagoviæ. raz viv i tamo vrlo visoke estetske standarde. dav i oblik romantiènom en gleskom (pejsa nom) perivoju. polovni to polino ili polukamion. niti mo e imalo umanjiti r evolucionarnu ideju i sam pionirski poèetak zagrebaèke parkovne kulture biskupa Vrho v-ca i njegova 18. igre rijeèi. najprije na Akademièki . i rika divljih egzotiènih zvijeri. 95 volite li zagreb? Prije dolaska u Zagreb. èime i zagrebaèka biskupija prera sta u nadbiskupiju.. »Vremensko razdoblje 1838. Kasnije pre mje ten. s kojej maèem zamahuje na zmiju. Ki o bran. a godinu ka snije umire. Vratar ska kuæi ca. kad u park (za graðo naèelnika Vjekoslava Heinzela) uselja va Zoolo ki vrt Posljednji put Maksimir je temeljitije ureðen 1987. Kad vas izmuèi te ki rad. odmori ta. Izmeðu biskupa Vrhovca (1826. a koji æe za nadbiskupov. temeljito raskrèiti i oèistiti. te prepasati puteljcima s odmori tima na kojima su k lupe i sjenice doèekivale prve goste. Za vrijeme Jurja Haulika. vodotokovi i mostovi. Potkraj mjeseca travnja 1794. pro ireno i preureðeno Donje (p rvo) jezerc dovr eno Drugo jezero. ivota stajati na glavnom ulazu u park. Ali n< zb og Maksimilijana Vrhovca.. s puno ara (i novca) baca na ureðenje maksimirskog perivoja.

kako se u cijeloj svojoj dugoj povijesti naz iva. i crkvene su po eljele svoj brod i svoj prihod. Vode se razgovori o uvoðenju konjskog tramvaja.). a za ulazak u grad plaæali su kraljevsk i danak. onoj na zapadnoj strani . a nadzor nad radovima je vodio nadvrtlar. Trnjan ska skela ima. 99 botanièki vrt Botanièki vrt otvoren je ujesen 1889. Dubrovnik i Gradski podrum. na Savici s u otvorili restoran »Skela«. jer je zbog svoga gospodarsko g i strate kog znaèenja uvijek bila u vlasni tvu kraljeva. Kao i nazive jela »skelarski odrezak« i »kraljevski bro d«. gdje je danas stara zgrada Nacionalne i sveuèili ne biblioteke. skelom su u Zagr eb razni trgovci i obrtnici dovozili robu.djeti na veæ malko po utjelim fotografijama zagrebaèkog fotografa Pavla Cajzeka. Biljno-geografske skupine nalaze se u zapadnom dijelu vrta. zimi su se na e bake i djedovi klizali. a zala u se za to da se pomakne jo prema jugu. meðutim. Njegova je rijeè takoðer va na za dodjeljivanje zemlji ta na Sajmi tu za radnju kazali ta. a njome se. o potrebi njegove gradnje tek se raspravlja. stoku. u zabora . teret (u posljednje vrijeme i automobile) vi e od sedam stotina godina. Tako je 1343. 101 volite li zagreb? Istoèniji je dio poznat po dva jezera. koji je svojom slavnom Zlatnom bulom 1242. koji je u zagrebaèkoj ponudi imao kratku povijest. Sa svojih èetr desetak tisuæa stanovnika Zagreb je sezao tek do Kemijskog laboratorija (podignut 1884.. Za razliku od restorana. Cak su i dizajn jelovnika postavili u funkciju sjeæanja na tu prastaru zagrebaèku instituciju. dovr ena Ga-vellina kuæa na Jelaèiæe u trgu (dana nja estica). koji je dao probiti Bo koviæevu ulicu i tako p ovezati Zrinjevac s Petrinjskom. U sredi nje m su dijelu staklenici. Leo Honigsberg i Julio Deutsch. a tu se prvi put poèinje igrati i hokej na ledu. proradila je uspinjaèa u Bregovitoj ulici. zatim ureduje i otvara produ etak Palmotiæeve. koji su od nje imali vi estru ku korist. kao to znamo. Na jednoj od njih. Ceh Viteslav Durcha nek. na koje se nadovezuje cvjetni parter oblikovan u francus kom stilu. navodno. a u raspravama se èuju razlièita mi ljenja. te k upali te na Savi. a u blizini su i bazeni s vodenim biljem. Iste godine kad i Botanièki vrt. prevozila ljude. filogenetsko-siste-matskoj srodnosti. Glavnoga kolo dvora jo nema. zidove kojega su ukrasili uveæanim Cajzekovim fotografija ma trnjanske skele. Osim brodarine. oblikovan je u pejza nom s tilu. drugi se tome protive. Botanièki vrt je osnovan zaslugom Antuna Hein-zela. Ona je na mjestu dana njeg Mosta slob ode. umro je Ivan Kukuljeviæ Sak-cinski i pokopan u arkadi Iliraca na Mir ogoju. na alost. Obrtna ko la na Sajmi nom trgu progla ena je zemaljskim zavodom. zatim Kulmerova palaèa na Zrinskome trgu i Uèiteljski dom na Sajmi nom trgu. vi e nego dugu povijest. tada njeg profesora botanike na Zagrebaèkom sveuèili tu. mor a odstupiti. Drveæe i grmlje svrstano je na parcelama po tzv. obrasla bujnim vodenim biljkama. inaèe financijski struènjak. osnivaju projektantsko-gradevinsko p oduzeæe. godine. gradonaèelnik Nikola Badovinac 1889. proglasi o Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. U dru goj polovici osamdesetih dvojica zagrebaèkih ugostitelja (Jo a Ne-koksa i Francek Ko lar). koji se prostire na 4. na tada njem krajnjem jugu grada. Restoran »Skela« do ivio je s vremenom sudbinu prave Skele pao je. zapravo malo istoènije. Pouèene iskustvom svjetovnih vlasti. koja je naplaæivana za dr avnu blagajnu. a i njihove ene su iskuhale i ispekle zanat u kuhinjama zagrebaèkih hotela. Mo da je upravo po njemu ta drvena splav u Trnju i nazvana Kraljevskim brodom. koje æe u kasnijoj gradnji grada imati va nu ulogu. meðu kojima . kako bi ostal o vi e prostora za daljnje irenje grada prema Savi. premda je meðu gradskim zastupnicima dosta onih kojima se èinilo da bi novo kazali te trebalo graditi vi e centru grada. Kraljevski brod dobio i prvog takmaca na Savi. vozio èak i kralj Be la IV.7 hektara povr ine.). a mo da je tako kr tena i po nekom drugom kralju. Jedni su za to da se gradi na mjestu gdje je i sagraðen (1891. Kao estoki opozicionar i protivnik Khuena. Najveæi dio vrta. a sve okolo su jo bile livade. koji su pro li najbolje konobarske kole. tj. Na kormilu grada je Nikol a Badovinac. a dvojica mladih zagrebaèkih arhitekata.

Danas se Z agrebaèki velesajam prote e na prostoru od 505.000 èetvornih metara zatvorenog sajamskog prostora. arenilo velesajam-skih povi ljona s obiljem arenih prospekata i kataloga bila je glavna atrakcija i nama Zagrepèanima. kao i ezdesetih godina. I do ivjeli smo da nas. Posljednji koji su nas otkrili lo ndonski su mediji. Kao to nas se uvijek iznova doimaju podaci o velièini tog modernog velesajamskog grada preko Save. kad nam je sivilo bila osnovna boja svakodnevice. alpske i drugih zona. moglo i dodatno impresionirati. za izlagaèe i posjetitelje otvorit æe vrata 1947. i tako su mu izum i prezime postali planetarno popularni svakako je od svog grada zaslu io vi e od skrom . na Savskoj cesti. koji napok on poèinju otkrivati i na grad.j 102 zagrebaèki velesajam Nastavljajuæi se na dugu zagrebaèku tradiciju sajmovanja. koji u posljednje vrijeme sve èe æe obilaze Za greb. I strani novinari. prvi put pod dana njim imenom. A kako je raslo sve veæe zanimanje i zlagaèa iz zemlje i svijeta. pripada Filozofskom fakultetu. na sva usta hvale kao lijep grad i europsku metropolu koja strancim a ima to pokazati i svojim èitateljima sugeriraju da Zagreb posjete i da bi se kod nas mogli dobro osjeæati. nisu vi e bili dovoljni. Zagrebaèki velesajam godi nje p rireðuje 25 specijaliziranih priredbi. od èega je 180.000 èetvornih metara bruto sajamske pov r ine. subm editeranske. Isprva je Botanièki vrt bio u sastavu Botanièko-fi-ziolo kog zavoda pri Sveuèili tu. na mjestu dana nje g Studentskog doma i nasuprot Tehnièkom muzeju. na sugraðanin s Trga kralja Tomislava broj 17 Sla oljub Penkala. obj avljena u velesajam-skom biltenu ili javnim medijima. u sklopu istoga zavoda. 105 penkala Kako smo postali i formalno nacionalna metropola. gdje se sklapaju unosn i poslovi. kako se k a e. a kroz izlo bene prostore godi nje proðe oko milijun posjetit elja. sa svojih desetak tisuæa razlièitih biljnih vrsta iz mediteranske. I pronalaze u njemu zanimljivih stvari i sadr aja zbo g kojih Zagreb vrijedi posjetiti. ni ovaj put. u sastavu je Prirodoslovno-matematièkog fa-l kulteta. nije sjetio kak o se engleske (i jo mnogi druge) medije. a zahvaljujuæi z alaganju tada njeg predsjednika Gradskog narodnog odbora Ve-æeslava Holjevca. I posjeæivati. ni novi paviljoni. Tih pedesetih. zataknuto uredno u d ep i prièvr æeno. te nasljednic e stare Jugoslavije. kako vole reæi. poslovni svijet. na livadi gdje je danas Mariæeva ulica). to se opæenito misli.. koje su iz provincije dolazile u Zagreb. ta kultna teh nièka olovka. Trebalo im je dugo. Dojmila bi nas se jo poneka brojka o tim meðunarodnim transakcijama. meðunarodni Zagrebaèki velesajam. Botanièki vrt. na kojima sudjeluje vi e od sedam tisuæa izlagaèa iz zemlje i inozemstva. a mnogi ni putovni ce. nema v eze s engleskom rijeèi »pen« (pero). koja sve ove puste godine viri iz maloga d epa cijelog svijeta. Zagrebaèki velesajam s vremenom post aje ono to mu je i temeljna svrha i namjena meðunarodna smotra gospodarskih dostign uæa i mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. I svoje sunarodnjake (Sundav Times i jo neki) nagovaraju da nas posjete. sa Zagrebaèkim zborom (od 19 09.se osobito istièe lotos. a sa svojih 125 godina postojanja i jedan od najstarijih. tako da se m ogu odr avati sajamske priredbe i u zimskim mjesecima. . nego da je to popularno pisalo . Jedino se nitko. hladni i u toglj eni Englezi. Takav izumitelj koji je svijet zadu io svojim epohalnim izumom. da bi posjetile i do ivjele tu na jveæu i naj areniju atrakciju na ju noj obali Save. eto. koji su iz godine u godinu nicali s jedne i druge strane tramvajske pruge. a pos lije. U sjevernom dijelu vrta je kamenjar s razlièitim biljnim vr stama stranoga porijekla. i ti. turisti. kad jo nismo imali televizore i automobile. Zagre baèki su im turistièki djelatnici odmah na tome javno zahvalili. svakako je najveæi i najznaèajniji u jugoistoènoj E vropi. struènjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. Moglo im se kroz dolièno spomen-obilje je ili spomenik na istaknutom mjestu u gradu dati do znanja kako penkala. A to se od gostolju bivih i pristojnih domaæina i oèekuje. Tek od 1946. S gradnjom sada njeg izlo benog prostora preko Save zapoèinje se 1955. a s tom èudesnom napravom svijet je prihvatio i njegovo prezime. ali bolje ikad nego nikad. Zagreb sve èe æe i u sve veæem broju p osjeæuju strani diplomati. kao i mnogim ðaèkim i sindikalnim ekskur zijama. kao krunom izlo benog sajmi nog prostora s izlo benim paviljonima starih Zagrepèana jo za vrijeme Austrougarske. samo g odinu dana kasnije sveèano je otvoren novi Zagrebaèki velesajam.

kojem je slu io kao vrlo cije njeni i dobro plaæeni sladopak. iljata nosa i golemih u iju. rje ava zabludu u kojoj veæina svijeta j o i danas ivi da penkala dolazi od rijeèi pen pero. roðenjem bio Slovak. 1909. toèno sto godina kako je Zagrepèanin Slavoljub Penkala patentirao to svoje otkriæe tehnièku olovku. slab u uèenju hrvatskog jezika. Julije Hiihn i Ivan Standl su stranci. naime. kojim bi se nalivpero prièvrstilo za d ep. uz ostalo. koja je pod njegovim prezimenom zavladala svijetom .ne spomen-ploèe na proèelju njegove zrinjevaèke kuæe.smije n a glava. pod patentnim brojem 36946. konstruirao i prvi na zrakoplov. patentiran kod Ugarskog kraljevskog ureda 2 4. prvi zagrebaèki kardinal i zagrebaèki dobroèinitelj. Pjesnikov otac Aloj zije Senoa do ao je u Zagreb na poziv biskupa Alagoviæa. nalivpera i kemijske olovke nose prièvr æen e za vanjski ili unutarnji d ep. kojim je. a njegov originalni za titni znak . Za Haul ikom je u Zagreb i u Maksimir do ao i Haulikov zemljak. I to s onim famoznim dr aèem iliti knipso m. tako da nikad nije nauèio hrvatski. k oju ne treba o triti. poletio. u ovom sluèaju fotosvjedoèan-stva o svom gradu. prisjetimo se da je Juraj Haulik. Primjer i prilog tome daje autor k njige o Penkali. Toèno sto godina. . Penkalin izum je smjesta osvojio svijet. prenos io na pokoljenja. to æe reæi da je biskupu pekao kolaèe. sijeènja 1906. s penkalom za uhom. koji je penkalom ispisao svoju stoljetnu povijest? O spomeniku Penkali. naravno. volimo tepati kako je najzagrebaèkiji.« Isprva je svoje tehnièke olovke Penkala proizvodio u vlastitoj nevelikoj radionici u Ulici Marije Valerije 3 (danas Pra ka). bio je. osvojila je Zagr epèane.. ist ina. ali ubrzo je prihvaæena u svijetu i kao rijetko uspjela reklamna poruka. Penkala je izumio i nalivpero. u kojoj spominje «kako se na i iseljenici i p ovratnici iz velikog svijeta vraæaju u Zagreb i svojoj djeci i prijateljima donose na poklon penkale. Hiihn (dolazi iz Tirigije) seriju fotografija Kaptola sa staro m baroknom katedralom. dvosjed. A i ostali sugraðani. Uz penkalu. u svoj njegovoj rasko i. a utor najèitanijeg romana iz povijesti Zagreba. ostavio i album litografija »Jurja ves«. zemlju izuma. Èak i pisac kojem. koji. Tako nam Pommer (èak iz Danske) ostavlja fotografiju sveèanog otkriæa spomenika banu Jelaèiæu 1866.. ing. A ove je godine i razlog vi e za to. veliki svijet krenula upr avo iz malog Zagreba«. Poznato je. naime. tek je prva generacij a Zagrepèana u obitelji Senoa. A kad smo veæ sa starim Senoom na Kaptolu. èak i Ameriku. ma kar i skromno. veæ se godinama u Zagrebu prièa. otac penkale. koji j e Zagrepèanima. nikako da proviri spomenik Penkali i penkali! 108 grad u gradonaèelnièkom lancu zagrebaèki gradonaèelnici . A u njegovu gradu. I prvi zagrebaèki fotografi Franjo Pommer. Zagrepèanin Penkala viri iz d epa cijelog svijeta. A i polijetanje i slijetanje obavljeno je na na em prvom aerodromu na Crnomercu. dakle. odu ili. Èim je krenuo u masovniju proizvodnju. u cijelom se svijetu penkale. koja se u Zagreb doselila iz Èe ke. Taj njegov epohalni izum i patent. August Senoa.mandati i ljudi otvorena vrata na gradskom grbu Zagreb je kroz cijelu povijest bio otvoren grad i Zagrepèani su oduvijek prihvaæali strance. Boris Puhlovski.. ne bez razloga. Pogotovo to mu je ploèu postavio Zag ebaèki zrakoplovni savez kao svom vi e nego zaslu nom èlanu. za jedno s prvim hrvatskim profesionalnim pilotom (Dragutin Novak). A to je utoliko za nas va no to sm kao mali narod skloni sami sebe podcijeniti. pa narud be u Zagreb poèinju pljustati sa svih strana. hrvatski pisac. sve vi e privlaèi strane turiste. eto. zahvaljujuæi na e m sugraðaninu. i to u svoje ime i u ime cijeloga svij eta. Zagrebaèki su mu se zrakoplovci. ni ne sluteæi kako je penkala u tzv. navodno. i uvijek je jednaka i prikladna za svaku ruku. da je taj svestran i izumitelj. koji je njegov sin. 107 volite li zagreb? Navr ilo se. slikar Ivan Zasche. Od tada pa sve do danas. k oji je dao sagraditi upravo Slavoljub Penkala. Velemajstor za kol aèe Senoa-otac. ostaviv i svom Zagrebu jedan od najveæih s rednjoeuropskih spomenika hortikulture park Maksimir. a svjetske novine na raznim jezicima raspisale su se o toj »èudnoj olovci. koji su kao pravi Zagrepèani ostavili traga.

Belgijanci. kaptolska katedrala.. bio je Slavo-! nac porijeklom iz poljske plemenita ke obitelji. ali mnogi od njih. otvorili na Harmici. a porijeklom je Francuz. Godi nja plaæa prvog èovjeka Grada bila je 2000 srebrnih forinti. administrativno raz jedinjeni i ive kao dvije zasebne jurisdikcije. a zauzvrat jej ime Zagreba nosio u svom plemiækom pre dikatu . Gra-j donaèelnik Mo inski (sam izabr ao fonetski oblik pisanja svog prezimena) ugradio je svoje ime u temelje modern oga Zagreba na razmeðu stoljeæa. mladog virtuoza na violini Franje Kre me. Prva kazali na nagrada prozvana je upravo po Demetru (Krle a je osvaja dva puta). posljednji sudac Gradeca. Biv i gradski sudac. i vlakom. 113 volite li zagreb? Prve hrvatske opere »Ljubav i zloba« i »Porin«. koji æe najdulje slikati Zagreb.. umjetnici. koja je pokrenula prvi enski list enski svijet. zagrebaèki je odvjetnik. koji je skladao glazbu za poznatu Gaj evu budnicu »Jo Hrvatska nij propala«. a èemu su kroz povij est pridonosili i stranci. ali i prve portrete poznatih i ugled nih ljudi . Vladimir Lunaèek iz mje ovitog je braka: ot ac Ceh. Razlog tome je to su Kaptol i Gradec sve do 1850. Hrvatska i njezin glavni grad ne samo da nikad nisu propali. uz ostalo. Mnogi su do li da bi tu ostali i postali Zagrepèani . Stranci su u Zagreb dolazili dili ansama. a od 1862. potom arkade na Mirogoju. Kam auf je idejni zaèetnik mnogih gradskih akcija. kako se prema Zlatnoj buli iz 1242. Coronelli je u Zagrebu osnovao prvu privatnu kolu plesa i lijepog pona anja. relativno kasno dobiva prvog gr adonaèelnika. da bi njegovu kæer Klotildu pouèavao ple su. Spominje se da je do ao »negdje iz Europe«. na alost. I prvi zagrebaèki kavanari. svibnja 1851. Moravci. Nijemci. ostaju samo na papiru.. gdje je i roðen (u Kolnu 1845-). kako se nekoæ nazivala skela preko Save. roðenjem je Slovenka. izvode se u Zagrebu po libretu Dimitrija Demetra. ali sada kao gradonaèelnik. »Kraljevskim br odom». Dolazili su don oseæi sobom robu (trgovci).) Adolf Mo inskv. Janko Kamauf. takoðer su djelo stranca. pun je planova za boljitak i razvit ak grada.. a majka Srpkinja. Hermanna Bollea. s najdu im stan em u cjelokupnoj povijest i te institucije gradske vlasti (od 1892. koji su svoje kavane.. ovisno o politièkim prilikama u svijetu i europskom okru enju. Strossmavera. pa su mnogi nara taji Zagrepèana tu nauèili prve plesne pokrete. kao i Samoborac Ferdo Livadiæ. dolazi iz Njem aèke. Lunaèek je stup zagrebaèkog novinarstva na poèetku dvadeseto g stoljeæa. prozvanim Hrvatska moderna.a Standl (Èeh). Za sve to su gradonaèel . Generacijski mu bliska spisateljica Zofka Kveder. najtu nije svjedoèanstvo Zag reb u vrijeme katastrofalnog potresa 1880. nego su vi e ili manj e. roðen je u Veneciji.ple-j meniti od Zagreb grada. Prvi zagrebaèki tancmajstor i baletni me tar Pietro Coronelli. kojem je otac bio grèki trgovac. napredovali i rasli. Prvi kazali ni kritièar u pokretu mladih na r azmeðu stoljeæa. ime kojega se spominje veæ 1093. dugogodi nji kritièar. j ednoglasno æe biti izabran na èelo objedinjenog grada.. \ 114 A A A A A A A A ^fc ^fe ^Sfc ^fc ^fe ^fc T I gradonaèelnici Ovaj stari grad. do 1904. na Gradecu zove prvi èovjek gradske uprave. Za prvog gradonaèelnika jednoglasno je izabran 1 5. iskustvo i znanje (razni zanatlije. roðen nekoliko kuæa od Kamenitih vrata. koju su njegove kæeri vodile sve do ranih sedamdesetih dvadesetog stoljeæa. ali se ne zna njegovo toèno porij eklo. Ivana K ukuljeviæa Sak-cinskog. intelek tualci) i kapital (poduzetnici). svi su bili mahom stranci. Prvostolnica. najprije pod atorima. A veæina su bili Austrijanci.. urednik i feljtonist Obzora. a po novome gradonaèelnik. Najzapo-slenij i i najizvoðenji arhitekt nakon zloglasnoga potresa u Zagrebu 1880. koji na poziv grofa A mbrozija Vraniczanvja dolazi u Zagreb 1859. Matije Mrazoviæa. Tek kad se te godine spajaju u je dinstveni grad (zasluga za to pripisuje se banu Jelaèiæu). Za prvog zagrebaèkog kavanara imenom Valentiu s Horro zna se da je pravo graðanstva dobio 1756.Senoe. Èak i jedan od najuspje nijih gradonaèelnika. Obrtna kola (Muzej z a umjetnost i obrt) itd.

a na èelu njegove oporbe. u gradskom zastupstvu dogaða se raskol i o tar sukob. zabilje en je veliki datum. a u drugoj. uz ostalo. uvjerit æe se Mrazo-viæev nasljednik. kad ga nasljeduje odvjetnik Matija Mrazoviæ. a Senoi prepustio da danonoæno optrèava naj ugro enije predjele grada i popisuje tetu.. ima pone to i istine. te arkade na Mirogoju. Godine 1862. koji je. Kako Andije-viæeva strana po bjeðuje. takav zalogaj sebi ne mo e priu titi. na ug lu Trga i Bolnièke (Gajeva).) Josip Hoffman .-1887. a 1866. Jedna se odr ala do na ih dana (na dana njem broju 15). do 1885. ne samo za Zagreb.000 forinti.. izredalo vi e gradskih mu eva (Mak so Mi-hiæ. kuæevlas niku. Stjepan Vrbanèeviæ. U drugoj godini njegova mandata. ali siroma an Zagreb na polovici 19. Za vrijeme Friganova mandata. Posljedice takvog nesebiènog rada Senoa æe platiti te kom prehladom. pro i . a koj e je za nj projektirao najpoznatiji zagrebaèki arhitekt iz. novo se gradi na ru evinama staroga. te fotomonografiju razr u enog grada jedan od prvih zagrebaèkih fotografa Ivan Standl. po ten i odan gradu. Gradona-èelnièku funkciju obna a do 1879. koju pr ojektira glasoviti Hermann Bolle. iste godine u gradu ordina ciju otvara prvi gradski zubaru U meðuvremenu se na gradonaèelnièkoj fotelji. dana nji »Dubrovnik«. odakle su i jo dvojica gr adonaèelnika. Barto l Felbinger. posljednji gradonaèelnik u biv oj jugoslavenskoj dr avi. sveèano je otvoreno Sveuèili te. Njih dvojica imaju vi e toga zajednièkog . Grad je tih osamdesetih godin a poput feniksa. Obojica su odvjetnici. Jedna je stran a bila za crpljenje vode iz savske nizine. koja je zas tupala nizinsko cr-pili te. inaèe fi-j nancijski struènjak. na ao se dr. 1880. Vonèina èasno odstupa s gra-donaèelnièkog trona. Zagreb je s Europom povezan p rvom eljeznièkom prugom. dvije godine kasnije na nekada njem marvinskom placu (na mje stu dana njeg HNK) prireðena je Prva gospodarska izlo ba.). a na njegovo je mjesto izabran A ndrijeviæ. a druga iz Medvednice. koji æe ostati u pamæenju kao vrlo poduzetan. sudjeluje u tom potresom probu-i ðenom graðevinskom poletu. U njegovu mandatu zavladala je groznica gradnje. Rijeè je o vrlo imuænom graðaninu. inaèe publicista i politièkog pisca. na glavnom je gradsk om trgu sveèano otkriven Fernkornov spomenik banu Jelaèiæu. bila je poznata Velika kavana. na njenom mjestu bio podignut hotel »Milinov«. u posjedu dviju palaèa na ju noj strani Jelaèiæeva trga. kome je u karijeri pomogao njegov zemljak iz Novog Vinodolskog. Gradonaèelnik Vo nèina bio je pristalica ideje gorskog crpili ta. Za Mrazoviæa se mo e reæi da je najtu niji gradonaèelnik u starom Zagrebu. Uz znaèajnije graðevinske zahvate u urbanistièkom tkivu grada. Stanko Andrijeviæ. a nasuprot. Adolf Mo inski te dr. o kome æe nam za pise ostaviti knji evnik i gradski zastupnik August Senoa. na funkcij i gradonaèelnika zamjenjuje Vjekoslav Frigan. Wassertalova (danas Varteks ). uz ostalo. Dragutin Ceku i Pavao Hatz). vr njaci (roðeni 1801. na uglu Bakaèeve. Dolazak tog njemaèkog graditelja ostavit æe u Zagr ebu velikog traga. poglavito na kulturno-povijesnim spomeni cima. ali i mnogi uva eni gosti iz Hrvatske. Obrtna kola (danas Muzej za umjet nost i obrt). grad æe zadesiti katastrofalni potres. kao i cijele tada nje Monarhije . Da u staroj poslovici koja ka e da je svako zlo za neko dobro. Na poèetku njegova mandata. od kojih u sjeæanju najvi e os aje (i ulicu usred grada dobiva) Pavao Hatz. Za gradonaèelnika Ivana Vonèinu (1874. da bi 1930. Njegovo je djelo. Najprije tzv. d du e. gradonaèelnik (od 1881. I Hoffmanov nasljednik Nikola Badovinac (1885. dapaèe.nik i njegovo zastupstvo planirali i zacrtali potreban bi bio kredit od 400. na èije je otvorenje do ao sav kul turni Zagreb. u kojem ivi tek sedamnaest ti suæa du a. a drugi dolazi iz Slavonije. ve e ih i ista palaèa. doba klasicizma. nego i za cijelu Hrvatsku . na uglu O patièke i Demetrove (Kamauf æe je svome nasljedniku prodati).-1876. stoljeæa. tj. iz po e kog kraja. Dvije godine kasnije. kad na dnevni red dolazi uvoðenje 117 volite li zagreb? prvog vodovoda. dogodilo se za Zagreb vi e toga to æe u povijesti grada ostati zabilje eno. Mrazoviæu predbacuju da se nakon katastrofe povukao iz Zagreba. Na sjevernoj strani Jelaèiæeva t rga poèinju nicati reprezentativne palaèe. nakratko. na uglu Duge ulice (Radi-æeva) Pongratzova. gradnja kaptolske katedrale. ban puèanin Ivan Ma uran iæ.na Katarinskom trgu 1874.). od komplika cija koje æe godinu dana kasnije preminuti. Mato Mikiæ. koji je roðeni Zagrepèanin i prvi sveuèili ni profesor na toj najvi oj funkciji gradu. s tim daje prvi roðenjem Zagrepèanin.). voli se reæi da je gradonaèelnik koga je »voda odnijela«.-: Kamaufa.

ruje se vodovod i formiraju nove ulice - Gajeva, Vojnièka (danas Amru eva), Bo koviæeva, Petrinjska, produ enje Palmotiæeve, Kaèiæeva, Prilaz i Mlinarska. A znaèajan civilizacijs ki dogaðaj toga doba svakako je - telefon. Iako je poèetak telefonije u Zagrebu pozn at veæ od 1881., prvih trideset graðana kuæni prikljuèak dobiva 1887., a telefonska cent rala je jo u privatnim rukama i to æe ostati sve do 1893., kad je preuzima grad, sa da veæ moderna urbana sredina, na èelu koje je jedan od najpoznatijih gradonaèelnika i z cjelokupne gradonaèelnièke galerije dr. Milan Amru . Kako bi se za svakog gradonaèelnika mogao dodati poneki pridjev, Amru æe ostati pozna t ne samo kao veliki krtac, kakav ga glas bije, nego i kao èovjek koji je opsjednut idejom da Zagreb osvijetli elektriènom rasvjetom. Veæ u svom prvom dvogodi njem manda tu, i dovodi u Zagreb iz Amerike Nikolu Teslu, ne bi li svjet- j ski znanstvenik pomogao svom gradu pri uvoðenju elek- I trike. Amru æe, meðutim, morati prièekati svoj d rugi i mandat, kad æe 1907. grad i njegov gradonaèelnik 1 do ivjeti svoj najsvjetliji trenutak. O prvoj uliènoj rasvjeti novine æe odu evljeno pisati kako je »trg rasvijetlje n kao plesna dvora«. Amru je prvi gradonaèelnik koji se vozi konjskim tramvajem (1991 .) Kako nije imao potomstva, sve svoje imanje, dvije velebne palaèe na Zri-njevcu, ostavlja gradu. A imanje u Klinèa selu gradu pripisuje jo za ivota. Kako je po stru ci bio lijeènik, velika mu je elja bila da grad dobije i Medicinski fakultet, to æe te k do ivjeti njegov nasljednik. Amru u se pripisuje i jedna bizarna ivotna epizoda. U oporuci æe izraziti elju da mu kad umre, za svaki sluèaj (!), iglom probodu srce, a to je, navodno, i uèinjeno. Panièno se 118 gradonaèelnici bojao da ga u lijes zatvore a da je pritom samo zamro, kako se to u to doba znal o dogaðati. Adolf Mo inski je po du ini mandata apsolutni rekorder meðu zagrebaèkim gradonaèelnicima. Naèel-nikuje u kontinuitetu èak 12 godina, i to od zavr etka Amru eva prvog mandata 1892 . pa do njegova drugog mandata 1904. Njegovo kapitalno djelo je skretanje potoka Medve èaka istoèno od Jelaèiæeva trga, te njegovo prekrivanje. Uvodi prvu gradsku kanaliz aciju, koju dr i temeljnim zahvatom i preduvjetom za razvitak modernog grada. Za n jegova mandata formirane su do dana dana njeg najvelegradskije i najdopadljivi-je gradske vizure na nekada njem Marvinskom placu sagraðeno je Hrvatsko narodno kazali te , a na zapadnoj strani velebna zgrada Realne gimnazije (danas Mimara), te se for mira najreprezentativniji gradski trg s prepoznatljivom kupolom Umjetnièkog pavilj ona Trg Franje Josipa, danas Tomislavov trg. Iako se Mo- inskom pripisuje najuspje n ije razdoblje Zagreba, mora se priznati da je veliku pomoæ i potporu imao u jednom od najlucidnijih i najutjecajnijih politièara svoga doba - Izidoru Kr njavome, koji je, kao Khue-nov ministar za nastavu i bogo tovje, izravno zaslu an za gradnju Kaza li ta i Realke. Janka Holjca (1910.-1917.), koji je medu gradonaèelnicima po struci prvi arhitekt, zovu ratnim gradonaèelnikom, buduæi da Prvi svjetski rat traje tijekom njegova cije log drugog dijela mandata. Prije poèetka svjetske kataklizme, uspio je sagraditi v elebnu secesijsku zgradu Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruliæevu trgu, sveèano ot vorenu 1913., a godinu dana kasnije otvara i Kemijski laboratorij na Maruliæevu tr gu. Holjac se, kao gradonaèelnik, veæ na samom poèetku mandata, meðu prvima vozi elektrièn im tramvajem. Na gradonaèelnièkoj fotelji Janka Holjca nasljeðuje Stjepan Srkulj, ali kako je to nje gov prvi dvogodi nji mandat, mjesto za ovu malu gradonaèelnièku kroniku prepustimo Vjekoslavu Heinzelu, takoðer arhitektu i roðenom Zagrepèaninu, kao to je to i Holjac. Za Heinzelovo razdoblje kronike govore kako je Zagreb »gazio naprijed am erikanskim koracima«. Za svog.osmogodi njeg mandata Heinzel se uistinu pokazao kao j edan od najuspje nijih gradonaèelnika, veliki kreator i realizator modernog Zagreba, koji se u njegovo doba iri na sve strane. Nièu cijele nove gradske èetvrti: Pe èenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovèica, Si-geèica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongraèevo, 119 volite li zagreb? Rebro, predjeli luksuznih vila na Medve èaku itd. Osim toga, gradi ili nadograðuje kole , ambulante, bolnice (sedam bolnièkih zgrada na Zelenom brijegu), javna gradska ku pali ta na Kvaternikovom trgu i u dana njoj Nazorovoj, pro iruje Prolaz Tu kanac i zapoèin je graditi Tr nicu Dolac, te Klaonicu u tada njoj La èin-skoj ulici, koju pro iruje i komp

letno ureduje, a koja æe se kasnije zvati Sajmi nom, a danas, naravno, nosi njegovo ime Heinzelova. Za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela govorio se da ga visoka poli tika nimalo ne dira, da èak ni ne zna kako se tko od ministara i èlanova savezne vla de u Beogradu zove. A objema je rukama nemilosrdno zahvaæao u dr avnu kasu i podizao enormne kredite, a kad bi sa strane èuo prigovor tko æe to otplatiti, on bi samo od mahivao rukom i znao pro-mrmljati: »Netko veæ bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepèa nima!«. Privatno je bio veliki ljubitelj raznih portova, posjeæivao nogometne utakmic e i teniske meèeve. Sam se vozio motorom, èak sudjelovao u mo-to-trkama, ofirao autom obilom (vlastitim) i letio avionom... Konstitucijom je bio jedan od najkorpulent ni-jih iz cijele gradonaèelnièke galerije. Kad smo veæ na izgledu gradonaèelnika, a kronologijom dolazimo do Stjepana Srkulja, koji drugim mandatom nasljeðuje Heinzela, odmah skrenimo pozornost na du inu njegovi h brkova iliti mustaca. Po tome je bio rekorder. Roðenjem je bio Vara dinac, a po pr ofesiji profesor i publicist. Srkulju pripada èast da se proslavio sveèanim otvorenj em dviju va nih gradskih institucija, koje je osmislio i zapoèeo njegov prethodnik H einzel Tr nice Dolac i Klaonice. Istodobno dovr ava odvodni kanal Zagreb - Ivanja Re ka, te gradi podvo njake na Savskoj i Selskoj. Na Jelaèiæevu trgu ru i staru bolnicu, os niva Statistièki ured i pokreæe Gradski vjesnik. Prvi je, i jedini, gradonaèelnik koji se prihvatio i pisanja Gradskog vodièa. Srkulja nasljeðuje dr. Ivo Krbek, jedini akademik iz gradonaèelnièke galerije, a kad s mo veæ kod titula i zanimanja, onda dodajmo da smo na èelu grada imali i bankara. To je Krbekov naslje dnik, dugogodi nji ravnatelj Gradske tedionice Rudolf Erber. Ali i mesara. To je Iv an Werner, koji naèelnikuje za vrijeme tzv. NDH. Iako je, kako zapisuje Josip Horv at u knjizi Pre ivjeti u Zagrebu, imao smisla za komunalna rje enja i organiza-torsk og duha, uz njegovo se ime, s obzirom na zanimanje, lijepe mnogi masni vicevi, k oji æe se kasnije prenijeti na jednog od komunistièkih gradonaèelnika. Prvi poratni gr adonaèelnik je Dragutin Sajli, za èijeg je mandata pod okriljem noæi 1947. s tada njeg T rga Republike brutalno maknut spomenik banu Jelaèiæu. Nasljeduju ga po jednogodi njem mandatu Mika Spi-ljak, Milivoj Rukavina i Mirko Pavlekoviæ. Tada slijedi dugo i je dno od najznaèajnijih razdoblja za Zagreb. Punih jedanaest godina na èelu grada slav ni je Veæe-slav Holjevac, za kojeg, ne bez razloga, ka u da je jedini gradonaèelnik me du komunistièkim predsjednicima. I, svakako, najveæi vizionar od svih gradonaèelnika u povijesti. Holjevac je premostio Savu Mostom slobode, preselio Zagrebaèki velesaj am sa Savske ceste u Novi Zagreb, te na ju noj strani Save sagradio cijeli jedan n ovi grad sa stambenim naseljima, koji se zove Novi Zagreb i danas je po broju st anovnika najveæi grad u zemlji, naravno poslije samog Zagreba! Koliko je Holjevac napravio za Zagreb i koliko su mu za to Zagrepèani ostali zahvalni, najrjeèitije gov ori bronèani spomenik u naravnoj velièini, okrenut, naravno, na Novi Zagreb, to je uj edno i jedini spomenik jednom zagrebaèkom gradonaèelniku. Iako nasljeðivanje vi e nego u spje nog i karizmatiènog Holjevca nije bila laka zadaæa, s vi e ili manje uspjeha gradom nastavljaju rukovoditi Pero Pirker. Nakon njega kao vr ilac du nosti gradonaèelnika d olazi Ratko Karloviæ, a potom u gradonaèelnièku fotelju zasjeda Josip Kolar, koji nako n »hrvatskog proljeæa« 1972. mora odstupiti, a s èetverogodi njim mandatima nasljeðuju ga I o Vrho-vec, te Ivo Latin. Potom slijedi serija jednogodi njih 120 gore: Janko Kamauf (1851.-1857.) Pavao Hatz (1872.-1873.) Milan Amru (1890.-1892., 1904.-1910.) sredina: Adolf Mo insky (1892.-1904.) Stjepan Srkulj (1917.-1919., 1928.-1932.) Vjekoslav Heinzel (1920.-1928.) desno: Marina Matuloviæ Dropuliæ (1996.-2000.) Milan Bandiæ (2000.-2002., 2005.-) volite li zagreb? mandata, u kojoj se redaju dr. Mato Mikiæ, Aleksandar Varga, Zorislav onje i Tito K osty. Ponovo je izabran Mato Mikiæ, koji koristi dva uzastopna dvogodi nja mandata,

od 1986. do svibnja 1990. Kako se Mikiæevo naèelnikovanje podudara s Univerzijadom 1 987., kojoj prethodi veliki graditeljski polet, za dr. Mikiæa se voli reæi da se, na kon Holjevca, najvi e na-presijecao sveèanih vrpci i postavljao kamena temeljaca. Dr . Mato Mikiæ, predstavnik starog re ima i dr ave, smjenom vlasti i ispostavom nove dr av e, na civiliziran naèin kljuèeve grada predaje prvom gradonaèelniku glavnog grada samo stalne dr ave, Borisu Bu-zanèiæu. U Buzanèiæevu mandatu, u kojem je jo na snazi stari soci alistièki ustroj grada, i u kojem, uz Gradsku skup tinu, funkcionira i Izvr no vijeæa (p redsjednik Izvr nog vijeæa mr. Mladen Vedri ), sredi te se grada pretvara u veliko gradi li te, jer se temeljito rekonstruiraju najprije Frankopanska, pa Ilica. Istim temp om nastavlja novi gradonaèelnik mr. Branko Mik a, koji ureduje Vla ku i Juri iæevu u najst ro em sredi tu, a na periferiji lokalnu ulicu Gornji Bukovac, temeljitim ureðenjem, pr o irenjem i plinofikacijom, od lokalne ulice pretvara u magistralnu gradsku promet nicu, koja spaja sjeverozapadno podbre je s jugoistoènim dijelom grada, s Dubravom i Sesvetama. Mik a postavlja i kamen temeljac za prvi strani trgovaèki centar, Import anne na Starèeviæevu trgu. Zamjenjuje ga "Marina Matuloviæ Dropuliæ, koja u povijest ula zi kao prva ena u gradonaèelnièkom lancu. Za njena mandata ureduje se Ribnjak i Maruliæev trg, sa spomeni-j kom ocu hrvatske knji evnosti Marku Maruliæu. Grad dobiva jo jednu kazali nu kuæu Kazali te »Tre nja«, j rje ava se go r u gradskom prometu: Slavon-' ska i Ljubljanska avenija spojene sa gradnjom pod vo njaka ispod Savske. Potom na èelo grada dolazi Milan Bandiæ, koji nakon svog prvog, skraæenog, mandata, vlast prepu ta svojoj stranaèkoj kolegici i drugoj gradonaèelnici u povijesti, Vlasti Paviæ. Za njena mandata zapoèeta je gradnja Muzeja suvremene umje tnosti u Novom Zagrebu, dovr ava se podvo njak Culineèka - i Branimirova, sveèano otvara javna gara a »Langiæ«, a j dovr eno je i skijali te na Sljemenu, koje je zapoèeto jo za B Bandiæ nastavlja s probijanjem Brani-mirove, te s gradnjom Muzeja suvremene umjet nosti. Gradonaèelnik u kratkom roku otvara Jankomirski most i novoureðeni Bundek, ka o prethodnicu dugoroènog programa pribli avanja grada Savi. Po gradskim ulicama prov ozili su prvi sofisticirani niskopodni tram- ; vaji domaæe proizvodnje. A u cilju smanjenja tro kova i veæe efikasnosti, razjedinjena gradska poduzeæa, i po uzoru na Beè, objedinjena su u zajednièki gradski ! Holding za upravljanje gradom (prvi predsje dnik Uprave Slobodan Ljubièiæ). Aktualni gradonaèelnik upravo obna a treæi mandat, pa se p o broju mandata pridru uje rekorderima meðu svojim prethodnicima, Mo- inskome, Heinzel u i Holjevcu. 122 gradonaèelnici 123 okus zagrebaèke tradicije

Pij malo, pijprovjereno, staro, tradicijsko i zagrebaèko. ivjeli! U tako formuliran oj zdravici, s èa icom »Badelova« piæa u ruci, nazdravili smo vi e nego dugoj tradiciji alk holnih piæa s kojom se Zagreb mo e podièiti. Jer gotovo da i nemamo sliènog primjera tak o duge tradicije i kontinuiteta u gospodarstvenom Zagrebu. Iste 1862., kad je ot vorena prva tvornica alkoholnih piæa i likera, a na koju se, uz »Pokornvja«, »Patrie« i »Ar a«, naslanja dana nji »Badel 1862«, od znaèajnijih proizvoðaèa grad ima samo Ko aru, Paroml upravo se gradi Gradska plinara. Iste godine Zagreb, u to doba jo mali, blatnjav i Senoin gradiæ s jedva devetnaest tisuæa du a, tek dobiva prikljuèak veæim europskim sred i tima, i to eljeznièkom prugom koja je prvi put zaju kala u Zagrebu, nagovje tavajuæi tak razdoblje novog procvata i rasta grada. Prometno povezivanje Zagreba pospje uje veæi i br i dotok ljudi, roba, kapitala i idej a, to je vjerojatno i razlog da gradonaèelnik Vjekoslav Frigan uspijeva rije iti mnog e goruæe gradske probleme, koje mu je u nasljedstvo ostavio njegov prethodnik na g radskom kormilu i prvi zagrebaèki gradonaèelnik (izabran 1851., nakon spajanja Grade ca i Kaptola u jednu cjelinu), Janko Kamauf. Gradonaèelniku Friganu bilo je jasno da je temelj za razvitak grada podiæi razinu higijenskih uvjeta ivota u gradu, pa z ato smjesta s istoène strane Harmice (na mjestu dana nje Glavne po te i Kurelèeve ulice) odstranjuje staru biskupsku klaonicu i sanira ju nu stranu Trga po kojem jo gaca stoka do marvinskog placa na dana njem Zr inskom trgu. Dr eæi se regulacijskog plana, koji je odmah dao izraditi i koji je ima o zadaæu omoguæiti plansko irenje grada prema jugu, Marvinski æe plac pretvoriti u park Zri-njevac, a od glavnog trga do Zrinjevca probit æe ulicu Marije Valerije (Pra ka)

, te na zapadnom dijelu Ilice prema jugu dana nju Gunduliæevu ulicu. Na komunalnom i ivotnom planu takvog grada, koji jo nema ni jedan javni kulturno-p ovijesni spomenik (Fernkornov Jelaèiæ bit æe postavljen èetiri godine kasnije), naravno da novinski oglas, koji svojim sadr ajem i stilom pripada samim poèecima marketin kog duha to nam prodire iz velikih gradskih sredi ta Austrougarske, izaziva malu senzac iju i veliko zanimanje kod dijela pismenih Zagrepèana u onih nekoliko starih kavan a koje dr e novine na bambusovim stalcima iliti zeitungschtenderima. »Javljajuæi potpisani tovanom obæinstvu i ovda njem i vanjskom da smo visokim poglavarstv om po-vla æeni da u Zagrebu uredimo i otvorimo tvornicu likera, rozalia, ruma i octa (kvasine), dajemo uljudno na znanje da smo ju, ne bojeæi se nikakvog nadmetanja, zbilja otvorili u Vla koj ulici br. 106, gdje smo i skladi te za izvoz uredili...« Tek to je prva hrvatska tvornica likera, preteèa dana njeg Badela 1862, otvorena, na taj se prvorazredni gradski dogaðaj osvræe, u to doba popularni, Kre iæev èasopis Na e gore list, koji donosi uistinu dojmljiv opis: 124

okus zagrebaèke tradicije »U Zagrebu, stolnom hrvatskom gradu idjahu neke nedjelje u Jurjaves (Maksimir op. a.) na etnju Laskom ulicom (Vla ka, naravno) dva surka a njemaèki se razgovarajuæ; prolaz uæi mimo kuæe gdje su gg. Mi-hiæ i Sabljiæ otvorili tvornicu likerah, ruma, vinovca itd. Nov velikim pismeni udaren natpis udari im u oèi, jedan od njih zapita: 'Wos izdt en tos tvornica, na to mu drugi brzo kao vje tak odgovari: 'Die Beidinung mit liqer ?...« Na sveèanom otvorenju prve hrvatske Tvornice alkoholnih piæa i likera nazoèan je, nara vno, i sam gradonaèelnik Frigan koji æe za sedam godina svoga na-èelnikovanja (1861. 186 8.) ne samo nazoèiti, nego i pokrenuti, organizirati i ostvariti za grad vi e va nih g ospodarstvenih, civilizacijskih ili èisto psiholo kih projekata. Tako æe 1864. organiz irati Prvu hrvatsku gospodarsku izlo bu na tada njem Sajmi tu, kasnije Kazali nom trgu, danas Trgu mar ala Tit a. Izlo ba je gospodarstveno i politièki irega opsega i znaèaja, a to sugerira i njen sl u beni naziv »Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izlo ba«, a imala je, kako kronike bil je e, »32 odjeljenja i oko èetiri tisuæa eksponata«. Medu izlo benim eksponatima, uza svu s lu fotografija, slikarskih mapa, dokumenata i crte a, èak i skladateljskih partitura (prva hrvatska opera »Ljubav i zloba«), potom ive i i stoke, strojeva i prehrambenih p roizvoda, ali i uzorci likera Tvornice likera iz Vla ke ulice. Ne treba ni spominj ati da je za uzvanike i goste uprilièena i degustacija na ih likera. Dvije godine kasnije Zagreb i Hrvatska nazdravljaju velikom kulturolo kom i politièk om dogaðaju: cijeli Zagreb, predvoðen gradonaèelnikom Friganom, te deputacije iz razni h hrvatskih krajeva i cijela hrvatska vlast na èelu s banom Pejaèeviæem, sveèano otkriva ju prvi zagrebaèki umjetnièki spomenik, Fernkor-nova Jelaèiæa na konju s isukanom sabljo m, dogaðaj koji je ovjekovjeèen na prvoj masovnoj fotografiji Zagreba i Zagrepèana jed nog od prvih zagrebaèkih fotografa Franje Pommera. Iste 1866. godine Zagreb obilje ava jo jedan civilizacijski dogaðaj: proradio prvi gr adski zubar. Prije toga zube su u bolnici na Jelaèiæevu trgu lijeèili lijeènici opæe praks e, a vadili ih kirurzi, to, naravno, nije odgovaralo naèinu modernijeg lijeèenja zuba , koje se primjenjivalo u ostalim veæim i naprednijim gradovima Monarhije. Prvi za grebaèki stomatolog zvao se Josip Hafner, èiju tehnologiju vaðenja zubi kronièar ovako o pisuje: »Naravno da se zub nije vadilo pomoæu kokaina da ne boli, i onako, sjedni na stolac, a Hafner ti tobo e pregledava bolesni zub, nevidljivo bi na njega polo io s voje mrzlo eljezo zubarska klije ta i dok si samo zajauknuo, zub je veæ bio vani... R ana se, naravno, ispirala rakijom ili jakim likerom...« 125 volite li zagreb? Na najvi oj razini s èa icama zagrebaèkog likera kucnuli su se hrvatski akademici prigod om sveèanog otvorenja JAZU-a (danas HAZU) 27. srpnja 1867. u Dvorani Narodnog doma u Opatièkoj 18. Sveèanosti je prisustvovao i gradonaèelnik Vjekoslav Frigan, koji je u toj istoj dvorani 1862. - koje li podudarnosti s poèetkom proizvodnje zagrebaèkih alkoholnih piæa! -zamalo bio svrgnut s gradonaèelnièkog stolca. Na nekoj zabavi s ples om u spomenutom gornjogradskom Narodnom domu, gdje se toèila i estica tek otvorene i u novinama reklamirane prve zagrebaèke Tvornice likera, na gradonaèelnika se Friga

odluèila je zag rebaèka opæina da za 950 forinti prekupi pivovaru. gdje se u Se-' noinu Zagrebu ezdesetih i sedamdesetih godina odigrava cjelokupni dru tveni ivot grada. meðutim.j ske gospodarske komore. ali o kakvoj je proizvodnji rijeè. destileriju). Ova . pronoseæi tako kroz j pokoljenja zagrebaèkih i hrvatskih u ivalaca i potro aèa (tu valja pribrojiti. bogat i utjecajan. izla e.na. prvo industrijsko postrojenje za proizvodnju piva. istra-. ubojstvo). putuje.. Pokornv sa svojih putovanja donosi najmodernija tehnolo ka rje enja. mo emo podiæi i èa u ili kriglu zagrebaèkog piva.i gova vlasnika Vladimira Arka osobno (izv r io je samo-. P okornv je svakako najmarkantnije ime u cjelokupnoj zagrebaèkoj povijesti proizvodn je estokih alkoholnih piæa i vinarstva. i sam ponikao iz obitelji u kojoj je proizvodnja alkoholnih piæa obiteljska tradicija (otac mu j e na Kaptolu dr ao. Arko je u Vla koj ulici us pio stvoriti najveæu i najuspje niju tvornicu alkoholnih piæa koja je opskrbljivala ta da nju Jugoslaviju. pa nam daje sliku o toj varo koj pivovari. obru ila skupina nazoènih hrvatskih mu eva zato to je plesnu veèer dopustio ot voriti njemaèkim èasnicima. dakle.. jer se upravo te godina (Zagreb iste godine dobiva velebnu zgradu Glavnog kolodvora i tvornicu kave »Franck«). Putujuæi svijetom i prateæi suvremena dostignuæa. Domaæi su plemiæi doveli iz Po una pivo-kuhara. kraj je i negda njeg i ndustrijskog carstva Arko.i skim koracima. predao je godine 1753.. Bilo je to godine 1740. Izrastao na tako bogatoj tradiciji u proizvodnji al. ali jo veæim koracima ili. koji je veæ bio promaknut do varo kog kapetana. i to plesom zvanim vvalzer! Gradonaèelniku nije preostalo nego da posegne za bocom likera. U Zagrebu se piva proizvodi mnogo prije otvoren ilièkog industrijskog kompleksa. ali i nje. te ima na br izi svu varo ku imovinu.tradicija je tradicija! . koholnih piæa. Godine 1774. najbolje æe posvjedoèiti opis iz starih novina (Antoni-ja K. kako bi se to dana njim politièkim rjeènikom reklo. ime kojega æe po stati sinonimom zagrebaèke i hrvatske proizvodnje alkoholnih piæa i vina. a u koji je ugraðen poslovni moto. sastavljao potpun inventar koji je u zemaljskom arkivu saèuvan. Drugi svjetski rat. filozof ska sentenca Pij malo. a zacijelo nisu zagrebaèke èuvene gorice. Uspje an. No posao mu nije uspijevao. a gdje je danas . dvojica zagrebaèkih poduzetni ka. naime. ali proslavit æe je Franjo Pokornv. sveèano otvara i Za grebaèka pivovara u Ilici. utemeljujuæi viso ke standarde poslovanja i kakvoæe proizvoda.»Mc Donald's«. ali i pouèava te dru ge potièe u svojim broj-l nim napisima. Franjo Pokornvj rado je viðen gost u najotmjenijim zag rebaèkim kuæama i palaèama zagrebaèkih plemenita a.. èak se i jedna gornjogradska ulica zove Pivarska (d anas Basarièekova). Prvu tvornicu likera pokrenula su i otvorila. Neko vrijeme bio je upravitelje m pivovare varo ki komornik Franjo Fabi-janec. nastavio je tamo gdje su .. Pokornv je svoju tvornicu likera ure dio u uzornoj klasicistièkoj zgradi s posebnim proizvodnim pogonima na uglu Maksim irske i dana njeg Kvatriæa. Cvijiæ u Jutarnjem listu 1924. èovjek koji je malu neuglednu tvornicu uzdiga o do najveæeg hrvatskog izvoznika piæa. Vladimir Arko je. kao pionir domaæe proizvodnje estokih piæa. kolovan. rostanja. mo da nije bila zgodna zdenaèka voda. zuje.. njegovi slavni prethodnici zavr ili. pij dobro to se dosad. dakle. pa je tako bio i na èelu H rvat. te nakon Drugog svjetskog rata »Marijan Badel«. paèe. kako se za gradonaèelnika Vjekoslava Heinzela dvadesetih godina pro -j log stoljeæa govorilo. Gracijan Mihiæ i Eugen Sabljiæ. dodu e malu i primitivnu. i izvoz) legendu i . vlasnik vla koulièke tvornice alkohola. obrazovan. Kad je on imenovan gradskim senator om. kao to znamo. i danas njegov nasljednik Badel 1862. Badel 1862. a na kojoj æe izrasti nekoæ moæna i slavna tvornica Arko.« ] Kao uva eni graðanin i struènjak. tiran. Pokornv. a taj je nedaleko upnoga dvora uredio malu pivovar u. Na jednom mjestu pi e: »U na ih vino-1 gradih za kopano je golemo blago i obilato vrelo dob-. upravu u ruke novog komornika Adama Sirotnika. A od 1892.. m ajstora Franju Tobasija'Hosza. uèi od naprednijih. uvijek vi estruko vraæalo 126 okus zagrebaèke tradicije Uzdravlje za sve lijepo i vrijedno to se u starom Zagrebu dogaðalo. da Zagreb gazi upravo ameri kan. participirao u dru tvenom. : Tamo gdje je Franjo Pokornv. naravno .): »I Pivarska ulica ima s voju pro lost. stao. pret eèu danas popularne »O ujaèe« iliti »Zuje«. to ga je mjesec dana prije dobio na dar prigodom sveèanog otvorenja Tvornice u Vla koj ulici. nastav io je Vladimir Arko. europski orijen-. Tom pr igodom je Franjo Smidt. gospodarskom i politièkom ivotu Zagreba i dr ave. koje su davale plemenito vino. za titni znak.

isto tako ne bi smjelo biti da konobari i sluge. pa se predmeti zabilje ili grotesknom nijem tinom.i Nijemci. koji su svojim asortimanom prilagoðeni tr i tu i znatno prema uju osnovnu pro izvodnju kave i kavovina. izvje æuje: »Juèer poslije podne otvorena je sveèanim naèinom nova pivovara. Nije u redu to su joj programi. Ta njemaèka tvrtka. Zagreb napokon dobiva i prvu m odernu industriju piva .d. koji su se dijelili. a sav posjet od dva sata poslije podn e do dva sata u noæi raèuna se vi e od 8000 ljudi.. a pogotovo zagrebaèko g tr i ta. paèe i od mnog o hvaljenog plzenjskog. »Jo poèetkom 20. u kojoj su u ivali na i istoèni susjedi. Fr anckovu kavu.. Kovaèiæ). dodu e. Belgijanci i Moravci. jer su gust e hrpe okru ivale mjesta gdje se je toèilo pivo. ali je svojim trudom postigla da je sada u svakom domu barem jednom na dan alica bijele kave na stolu. odazivalo se gotovo kod svakog stola. 'jako dobro' i 'ba je teèno'. Cijelo su poslije podne. Jo u osamnaestom stoljeæu.. stoljeæa reklamira ilièki Franck. otvara svoja postrojen ja u Zagrebu. nepotrebno 'dajèare'. Mahom su to bili Austrijanci . Vrlo mnogo opæinstva ne na av mjesta vraæa e se u gr ad. Danas je Franck moderna indust rija s oko tisuæu uposlenih. bio je dupkom pun graðanstva iz svih slojeva glavnoga grada. naravno. kojega se podrijetlo ne zna.i log to na i preci dugo nisu prihvaæali tursku kavu. naravno. to se u Zagrebu toèe. u Zagrebu se spominje »caffeariu s«. Arku. kralj francuski. to su kod toèenja piva. f armu.Zagrebaèku pivovaru u Ilici 224.. tavana (gornja bolta) i podruma (donja bolt a).. Vje taci i nevje e zadovoljno isticahu njegove vrline i prednosti pred tuðim pivima . srpnja 1892. Patriji. a prije nego u SAD i Maðarskoj.« Tako se u jednom letku s poèetka 20. do la mnogo prije Fran-' cka. tra-kurah vek ih i manj ih.. irajzlina za molcanje p enice. vicarskoj i Rumunskoj. . Na damo se da æe ih uprava pouèiti o njihovoj du nosti. kako se sve do 1945. Zagrebaèka tvornica Hinko Franck Sinovi d. I to.. Tvornica Hinko Franck Sinovi d. nema. plehnate fla e. istina. kavanar. Gr aðanstvo je u kavanama pilo bijelu kavu i kapuciner. ali je unatoè tome bila i osta la najveæa i najmodernija tvornica kave na Balkanu. koji i bez reklamnog pretjerivanja.« Nakon vi e starih primitivnih pivovara na Gra-decu. U vrtu je u 127 volite li zagreb? posebnom paviljonu svirala vojnièka glazba domaæe pukovnije po izboru komande. kao i svi ostali kava. 'oslasno'.nekoliko je puta u meðuvremenu modernizirana. Pod veèer bila je tolik a navala opæinstva da je trebalo mnogo napora da si mogao doæi do èa e piva. »Henrik IV. postaje sinonimom za sve gener acije kavopija do na ih dana.. iako svaki put uglavnom otpisan im strojevima iz veæih sestrinskih tvornica u Europi. zo ve . I to. koju u iliè-kom susjedstvu od iste 1892. Kava je u Zagreb. Vidjelo se da uprava pivovare nije oèekivala tako mnogobrojni posjet pa o kakvoj podvorbi nije bilo ni govora. veæ si s vatko sam morao sve priskrbljivati. toènije 1756.. a neke opaske latin tinom. U veèer bilo je na tisuæe ljudstva u vrtu. elio je svome narodu takvo blagostanje da nedjeljom b ude na svaèijem stolu koko u loncu. 128 okus zagrebaèke tradicije stoljeæa turska se kava kuhala samo na sajmovima i pili su je uglavnom seljaci. a poznato je samo da je u Zagreb do ao iz Europe. nakon tvornica u Austriji.. To su bile: mere iz pleha. O tom velikom dogaðaju za Zagreb Obzor 13. Prostrani vrt. Osim to je glavni opskrbljivaè domaæeg. zagrebaèke kave. u godini proizvede vi e od dvadeset tisuæa tona razlièitih proizvoda.d. Zadovoljstvo i radost zrcalila se je na svaèijem licu to je na domaæi proizvod tako dobro uspio. doæi æe nam alica) vruæe kave.« Nakon malko pretjerane u ivancije u Pokornome. jedan od najveæih u Zagrebu.i nari koji su u osam naestom i devetnaestom stoljeæu' poslovali u Zagrebu. Italiji . bili njemaèki tiskani. pa je to vjerojatno raz. Da to da nije bilo hrvatske nomenklature. tj. kao naru-.se sastojala od gostionice. koji æe postati sinonimom za grebaèke kave. Èe koj. èena za mamurluk i vaðenje fleka. imenom Valentius Horro. proizvodi prva za grebaèka tvornica kave i kavovine Hinko Franck. koja je na zagrebaèkim stolovima prisutna stotinu i èetrnaest godina. a osobito pod veèer. Uopæe se mo e *' reæi da je domaæe pivo sve zadovoljilo i da je prvi pokus izvrsno uspio. Badelu i Zagrebaèkoj p ivovari. vozila bezbrojna tram vajska kola opæinstvo do nove pivovare..« (K. Bilo je paèe mnogo vje taka optimista koji su posve ozbiljno tvrdili da je ovo pivo bolje od svakog drugog piva. kuhinje. 'Izvrsno'. Novo domaæe pivo mnogo se je hvalil o.

a veæ godin u dana kasnije Zagreb je vlakom povezan s Trstom. nego. Vara din æe morati jo prièekati na prikljuèenje eljeznièkom prugom na Zagreb. Bjelovar æe jo morati èekati da i on bude eljeznicom pribli en hrvatskoj metropoli.) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatki a. A kako je Kras izrastao na dvjema starim zagrebaèkim tvornicama Unionu i Bizjaku iz Savske (osnovana 1926. dakle. pa preko Rume do Z emuna na jugu i Petrovaradina na sjeveru hrvatskog Srijema. C elje i Ljubljana sa eljeznicom mnogo prije povezani nego Zagreb. Rijeka je pod ugarskim pa tronatom). prolazi kroz Kotoribu i Èakovec. poznat i na sv jetskom tr i tu. Nakon obilne konzumacije zagrebaèkih likera. duhan i ostalu robu. Ta je pruga .322 forinte i 50 novèiæa. pa su tako Maribor.. Jedan od èe kih me tara. do Karlovca. na poèetku st oljeæa (1902. Julije Konig. karamelu ili rebarce èokolade. tako je i tvornica èokolade Union sagraðena u tada njoj Baro. Od Zagrepèana su v lakom prije putovali i Meðimurci. koja se 1870. iako se o potrebi eljeznièkog pove zivanja Zagreba s Beèom i Trstom raspravlja odmah nakon to 1846. Do uvoðenja pruge 1865.Vara din vodi se dvadesetak godina. Zagreb æe se okoristiti utoliko to se rad a ideja za eljeznièko povezivanje s Budimom. Mariborom. Vinkovaca pa do Osijeka bit æe otvorena 1889. Tako se do Graza sada dolazi prije i udobnije. Karlovac je najjaèe tr govaèko sredi te u Hrvatskoj. zahvaljujuæi Dionièkom dru tvu Zagorske eljeznice. Gradnja pruge od Siska preko Zagreba. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguæe k onkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugar-skoj.. U to doba Zagreb je veæ preko Siska bio spojen sa Slavonijom i Bosnom. i ostvaruje. to se potom kolima po lijepoj Lujzijans koj cesti otpremalo dalje prema lukama u Bakru i Rijeci. tranzit robe skrenut je preko Zagreba. obljetnicu. Savom i Kupom lade su u Karlovac iz Slavonije i Banata dopremale ito. Povezivanjem dvaju gradova eljeznicom do biva Zagreb.. S druge strane. Zove se Prva hrvatska tvornica kandit a Lachman. Najuspje niji u tom poslu su Nijemci. unatoè nepovoljnoj konfiguraciji tla i potrebi probijanja tunela i gradnje vijadukata.. dovr avane su pojedine dionice. pa do Zidanog Mosta i u Trst. Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavno m ruèno mije a smjesu za èokoladu i bombone. 4. do kojeg æe pruga stiæi tri godine kasnije.Franck.evoj (Branimirova) godine 1911. Iz Zagreba sada vlak. a gubi Karlovac. recimo. Kako je urbanistièkim planom u to doba industrijska zona bila predviðena uz eljeznièku prugu.). te stjeèe pravo na usp ostavu jedinstvenog cjenika. Dvije godine k asnije vlakom se-nio e od Zagreba preko Vinkovaca do Mitrovice. rujna 1894. Kra eve bajadere danas su jedna od najtr a enijih poslastica sa svjetskih trgovaèkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatski h izvoznih proizvoda. drvo. kad je otv . ide preko Dugog Sela. ali kompletna pruga preko Vrpolja. Rasprava o rebi gradnje pruge Zagreb . 1942. rujna 1886. U meðuvremenu. prema Rudolfu Horvatu (Pro lost grada Zagreba. koja æe austrougarsku metropolu s jadranskom lukom povezati tek jedanaest godin a kasnije. listopada 1862. Taj dugo oèekivani i sveèani trenutak doèekat æe 12.).. vina. jedan je od na ih najsigur nijih i najznaèajnijih izvoznika. a istodobno od Ju ne eljeznice otkupljuje i prugu od Zagreba do Karlovca i tako postaje vlasnik cijele pruge od Budimpe te do Rijeke. koji je devedesetih godina uspje no privatiziran. Krievaca i Koprivnice za Maðarsku. naime. Uspostavom ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. vlakom u pro lost Prvi je vlak u Zagreb doju kao 1. 129 vlakom u pro lost civilizacijske novosti iz starog zagreba ZAGREB GLAVNI KOLODVOR^. Ljubljanom. a prvi vlak na toj relaciji krenut æe. ali industrijska proizvodn ja èokolade i bombona u Zagrebu poèinje tek kad su spomenuti Konig i Slavoljub Deuts ch osnovali tvornicu Union. Grazom i Beèom. piva i kave. Austrijanci i Èesi. nije naodmet prigr isti tradicijski zagrebaèki keks.395. Povezivanjem Karlovca s prugom. A tri godine kasnije ugarsko-hrvatsko ministarstvo prometa gradi prugu i od Karlovca do Rijeke (nagodbom. pa do Zidanog Mosta poèinje 1861. taj na renomirani proizvoðaè. stajala 7. poèinje gradnja prug e. Zagreb ima svoju tvornicu kandita. jer pruga od Budima do Trsta. proslavio je 95. Veæ 1897. koja æe biti pu tena u pogon 1860.

Centralni je ureðaj posve ureðen za slu bu. Prvu telefonsku centralu Zagreb æe dobiti 1886. Iako oni prvi vlak. navodno. U prvi èas me je èudno prese-mitio glas dosta jasan. tako se iz graðevinskog ureda na Vieænici mogu kod vodovodnog zden ca za kolodvorom. a u ponedjeljak je zapoèela rasprodaja pojed inih aparata za pretplatnike. Zagrepèani su se slu ili kolodvorom Sava ili Ju nim kolodvorom (kasnije Zapadni). te njihovim najavama putem razgl asa. koji me da to veoma zanimao kako sam o njemu u novinama vi e puta èitao. obavje tava Agra-mer Zeitung u broju od 22. gdje opazih kav stroj. Tek je nekoliko dana pro lo kako je proradila zagrebaèka telefonska centrala i kako je telefonski povezan mali broj pretplatnika. ni sanjati mogli da æe taj isti kolodvor svrsi slu iti (i to kao jedini!) u dana njem milijunskom Zagrebu! 135 halo zagreb. putnièkih i poslovnih vlakova. 134 vlakom u pro lost Zanimljivo je napomenuti da se veæ za vrijeme postavljanja pruge i gradnje dana njeg a Glavnog kolodvora prije toèno stotinu godina (gradnja poèinje 1891. Koliko god mislili na buduænost. posijan je virus putnièke groznice koja je inficirala tolike generacije Zagre pèana.. uoèi otvaranja centrale. unatoè autobusima. koliki narod i dandanas. Najdu e æe na vlak iz Zagreba. svakodnevno 133 volite li zagreb? sti e na Glavni kolodvor i s njega odlazi na sve strane! A upravo u tim dolascima i odlascima brzih. svoja tri kilometra daljine. vi e kao igraèka. prosinca 1866 . Hercegovci i Slovenci. molit æemo lijepo. ba ka o da sjede u istoj sobi. a zagrebaèke se novine ogla avaju: 136 . ona je svakako nadilazila svoje vrijeme. po zanimanju tipografa i novinskog urednika. koji danas slu i jo kao scenografija za snimanje stranih i domaæih filmova i televizij-! skih drama. Ta j telefon po ici spojen sa vodovodnom strojarnicom i kao to se telegrafièki obæi sa na jdaljimi krajevi. Meðimurci. Koncem ovog tjedna mogli bi radovi na instaliranju biti dovr eni. ali samo do S iveriæa. imaju veæ 1877. u zgradi u kojoj je danas i knji nica »M. nu nek ako otajanstven od èovjeka. razgovarati jedan sa drugim. a ovaj bi moga o poslu iti svrsi i kad Zagreb bude mnogo veæi.. èekati Spliæani. Zagorka«. Stvar mi se nije èinila za p raktièki ivot. koja je. Valja. Od prikljuèenja Zagreba eljeznièkoj] mre i 1862. Dr avni kolodvor èekao punih trideset godina. A to se velièine tièe. Podravci. pruga se te ko i dugo probija kroz Liku do Zagreba. meðutim. ne gradi svaki dan.orena pruga Kri evci Bjelovar. Zagorc i. ti na i dragi preci nisu. nekada njeg suradnika Ljudevita Gaja. eto. nu ovih dana doðoh sluèajno u graðevinski na ured na Vieænici.. Na prvu telefonsku centralu ukljuèeno je trideset pretplatnika. prvi put Narodne novine od 16. ali su graditelji mislili i na buduænost.. Pojedini aparati povezani su jo juèer na centralu i m ogu veæ saobraæati s njom ili veæ s onim ureðenim postajama. pod malim naslovom Telefon donose izvje taj sv ojeg reportera: Takav èudnovati telefonièki aparat imadoh priliku vidjeti odmah s poèe tka. avionima i osobnim automobilima. Centrala je bila na Krvavom mostu 2.. meðutim. Instaliranje zagrebaèke telefonske mre e koraèa ustro naprijed. koga nevidim i neslutim i koji mi odgovara kao sredstv om nepojmljive èarolije. srpnja 1925. i to zahvaljujuæi poduzetnom duhu g raðanina Wilima Schwartza.) uvelike prigo varalo izboru lokacije. travnja 1881. Moslavci. èija se radnja dogaða u davna vremena. jer kolodvor se.. Primorci. a vrlo je jednostavno konstruiran. pa bi jednoga dana mogao postati branom irenja Z agreba prema jugu. isuvi e blizu grada (a grad je u to doba zavr avao sa zgradom JAZU/HAZU!). a pretplatnici s b rojem jedan i sa dva -Prva hrvatska tedionica i Tvornica ko e. biti produ ena i do Virovitice. Banijci. koliki Slavonci. kako se isprva zvao. do gradnje Glavnog ko lodvora 1892. Taj sretni dogaðaj spajanja Dalmacije sa Zagrebom dogodit æe se te k 17. podsjetiti da je Zagreb na Glavni ili. J. koja æe potom 1900. a potom i do Knina 1888. Koliki su Dalmatinci u meðuvremenu vlakom stigli u Zagreb.

to prije izveden bude. dr. pustimo pusta naklapanja i prièe. pogotovo nakon 1918. Na i su po tovani preci. u Zagrebu je prvi aparat viðen samo tri godine kasnije. u dana njem aktualnome zagrebaèkom imeniku samo je Horvata n a tisuæu ili tri gusto otisnute stranice! Prvi u prvome telefonskom imeniku po abe cedi bio je Milan Accurti. kojim je obuhvaæena i Hrvatska. A slièno je bilo i s telefonom.. idemo raditi. iako je ostali tekst formulara na njemaèkoj g otici. nego jo iste godine kad Dvorska kancelarija u Beèu (15. ) poèeli za Zagreb daje dobru svjedod bu. U tom najstarijem telefonskom imeniku. malo je vi e od dvije tisuæe pretplatni ka.. koji pi e kako je Bansko vijeæe Hrvatsk e veæ 29. naime. Bell otkrio 1876.85 kilometara. oko telegrafskog povezivanja Zagreb a s Europom. Medu pretplatnicima nalazi se nekoliko civ ilnih ustanova i ne mo e se dvoumiti da æe se i ostala dr avna i vojna nadle tva i uredi prikljuèiti na obæu telefonsku mre u. G.. toliko su napredovali. Ali. pre uæivati ili umanjivati. Godine 1896. napisane su na hrvatskom. uz ostalo. 137 brzojav bana jelaèiæa Sradostju sam primio va u viest. prvi put Tek je pro lo nekoliko dana da je u Zagrebu uveden telefon i mo e se veæ sa sigurno æu reæi daje postao nu da. Za najavu jednog od narednih poglavlja mo emo okre nuti broj 545. u kojoj se kao glavni razlog navode èeste uliène demonstr acije. pi e da bi se na mjerodavnom mjestu u int eresu slu be ishodila dozvola da prikljuèak telefona sa centrale u Zagrebu na moj dv or u Gredicama. dijelio sudbinu civilizacijskih i tehnièkih otkriæa. a ilustracije radi. broj gara e i stana famoznog Ferde Budickoga. pi e dri Mu eviæ. to ga je amerièki fizièar A. To su rijeèi prvog brzojava otprije stotinu i èetrdes et godina.halo zagreb. daje 10. koji. \ I sam ban Jelaèiæ osobno je bio ukljuèen u radove. Tako su izgradnjom telegrafskog voda. a. sa stanom u Skalinskoj ulici. a prvi telefonski imenik iza ao je tek 1911. a autor prvoga na eg brzojava (èuva se u Hrvatskom arhivu) nije nitko drugi n ego ban Josip Jelaèiæ. Laura Sekuliæ i Viktorija Soro nijeviæ. kad je u svijetu otkrivena foto grafija. veljaèe) donos i dekret o uvoðenju elektriènih telegrafa i provoðenje Generalnog plana o gradnji tele grafskih linija i stanica. gdje æu èe æe na mom posjedu boraviti. koja ne èasi èasa. poznatiji kao Ksaver Sandor Gjal-ski. a na broj 880 odazivao se poznati z nanstvenik prof.. To je. kako se vidi. koji se u Zagreb dovezao prvim automobilom. Vladimir Muljeviæ. u Parizu. kad se na uvoðenju telegrafske linije Zidani Most Zagreb veæ naveliko radi. Njegov je pozivni broj 530. dagerotipija (nazvana po francuskom izumitelju Dagguerreu). Dokaz tome je da je broj pretplatnika narastao na 30.. radovi koji su zapoèeli u p tjednima 1850.. to æe se kasnije. izdalo nalog za gradnju telegrafa i pripremnih linija. Za telefon je molbu svojeruèno napisao i knji evnik Ljubo Babiæ. Dvojbe nema: telefon u Zagrebu ubrzo postaje potrebom. tj. rujna iste godine telegrafski vod do Zagreba dogotovljen. Prve zagrebaèke telefonistice zovu se Betika Rih-tariæ. O tome nas izvje æuje prof. te spojen sa zgradom Banske vlade na Markovu trgu.. / usprkos èestim o teæenjima brzojavnih ica. Vrhovni zeml jomjer. to se vidi i po brojnim mo lbama za telefonski prikljuèak. a po polo aju kraljevski dr avni odvjetnik. prosinca 1849. dopisom se gradonaèelniku obraæa oru nièar po staja s molbom za telefon... gotovo telegrafsko reagiranje hrvatske vlasti. 1 Ne treba stoga zaboraviti da je Zagreb oduvijek bic sastavni dio Europe i ravnop ravno s njom sudjelovao u krèenju putova progresa. Ko d toga valja podsjetiti na brzo. Pokazalo se to i desetak godina ranije. prvog u Hrvatskoj i u jugoistoci nom dijelu Ev rope. to u odnos u na okolnost da su mnogo veæi gradovi sa 10 telefonskih postaja (prikljuèaka op. zavr ene sve potrebne predradnje za ukljuèivanje telegrafa u Zagrebu. Oton Kuèera. a razdaljina na kojoj se postavlja telegrafska linija iznosi 83. in enjer koji rukovodi radovima. Sada smo u proljeæu 1850. Taj epo halni izum izmi ljen 1839... po-i 138 brzojav bana jelaèiæa . dr. poduzima konkretne kora ke. samo godinu dana kasnije imao je odjeka i u Z agrebu. imali sluha za civilizacijske novotarije svoj eg doba. koji se èuva u HP-muzeju. zove se Kri tof Je ek.

S uvoðenjem konjskog tramvaja Zagreb dosta kasni za velikim europskim gradovima. prikljuèuju se Karlovac i Gospiæ. Sto je pojava telegrafa i moguænost komuniciranja sa svijetom brzojavom znaèila za t ada nji Zagreb i Hrvatsku. a konj je o vratu imao i zvonce.. jo jedan nadimak. a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan. slu beno otvoren Slu bujuæi telegrafski ured. a du ina im je bila 4. gdje se ban dr avnièko m slu bom zatekao. Tako je 5. Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novèiæa.5 i irina 1. ali je konjski jo godinu dana ostao na nekim sporednim prugama. kad aljivi zagrebaèki list Biè donosi vijest: Tramvajski promet je veæ uveden ali. Grazu i Budimpe ti! Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremi ta na Savskoj (na mjestu gdj e je danas Tehnièki muzej) uz kazali te. k oji ga uvode veæ ezdesetih godina. jer je grad Zagreb d obio brzojavni spoj istom godine 1850. Tekst je bio vrlo kratak.bila je velika gospodarska izlo ba u Za grebu. Vinkovci. brzina oko sedam kilometara na sat. Senj i Otoèac. Osijek i Slavonski Brod. najbolje se vidi iz opisa zagrebaèkih prilika toga doba u Pro losti grada Zagreba Rudolfa Horvata: Zagrepèani se dugo morahu zadovoljiti samo po tanskim prometom. Vukovar. a tri godine kasnije sa Zemunom i Petrovaradinom. K onjski se topot po traènicama navodno daleko èuo.urivao radove. S radostju sam primio va u viest.. Kolosijek je bio u i od dana njeg. Zagreb je najprije spojen s Beèom i Trstom. a morzeovim signalima iz Zagreba u Beè odaslao ga je relegrafist Dragutin Stipetiæ.. staviti stop.6. a telefonski godine 1888.8 metara. nego tek poèetak komunikacijskog povezivanja hr vatske metropole s ostalim dijelovima Hrvatske. kao to znamo. Na kraj ovoga teksta ne treba.. eljeznièki 1862. Dili ansa je svaki treæi dan odlazila iz Zagreba u Beè. Sisak. Daje barem po tanski promet èestito djelovao! Ali po tanski je ured u Zagrebu do 1848 . o èemu K. imao samo jednog èinovnika za listovnu i jednog veæ nemoænoga starca za novèanu otprem u. Isprva je nabavljeno samo esnaest kola deset zatvorenih i est otvorenih.... nego prava. 139 1 * JlL tramvajski krug Ukrcamo li se u tramvaj s Kre imirom Kovaèi-æem. o èemu je banski namjesnik Len-tulaj (1774. O pokusnoj vo nji . Taje izlo ba bila povezana s mnogim drugim priredbama. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu. Konjski tramvaj Zagrepèani su kratko zvali konjka. na to je. do Maksimira 12. al i je sa sobom mogla povesti jedva tri putnika! To bija e jedini redoviti osobni pr omet. kolovoza 1910. meðutim. a ðaci i vojni ci plaæali su pola karte. to bi bilo u duhu telegrafsko g komuniciranja. Frankopanskom do Ilice tek 5. I tako je 28. medu koje je spadalo i sveèano otkriæe Kaèiæeva sp omenika u Mesnièkoj ulici i prva velika slikarska izlo ba u Zagrebu. da bi do 1875. nego u Vara dinu. rujna te godine poèeo vozi ti prvi konjski tramvaj. jer to nije kraj. u Zagre b premjestio ban Josip Jelaèiæ. Moralo se misli ti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali o d udaljenoga Ju nog kolodvora dolaziti u grad. meðutim.-1864. u Beèu. i to ne elektrièna. pa Vara din. preteèa kasnijih zborova i dana njeg Velesajma. te izdao nalog zagrebaèkoj upaniji i gradu Zagrebu da pru e to veæu potpo u pri uvoðenju telegrafa. Obavijest je glasila: Telegraf je u r edu. Godine 1854. Imao je. dok se u Zagrebu o toj ideji javno raspravlja te k 1885. visina 2. zapisuje Kovaèiæ. rujna 1850. godinu dana kasnije Bakar. znajmo da æe ga vuæi jedna konjska sila. Uvoðenjem telegrafskog ureda 1850.. ban Jelaèiæ iz Beèa isto tako kratko uzvratio: S radostju s am primio va u viest. Prvi tramvaj na elektrièni pogon provozio je zagrebaèkim ulicama 18. Po ta je iz Beèa dolazila samo dva puta na tjedan! Ravnatelj svih po ta za Hrvatsku i Slavoniju nije stanovao u Zagrebu. naravno. k ojim je upozoravao pje ake koji bi prelazili prugu. rujna 1891. 1857. Kovaèiæ zapisuje: Zagrepèani onoga vremena nazivali su konjski tramvaj aljivim imenom filoksera i to se ime odr alo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo. svi veæi gradovi u Hrvatskoj br zojavno bili spojeni sa Zagrebom. Europe i svijeta.) obavijestio bana Jelaèiæa u Beè. odakle ga je 1848. Godine 1891.

Godine 1924. pruga u Zvonimirovoj. zatim je sagraðen i drugi kolosijek na Savskoj. ali je strahovito tropotao ireæi oko sebe neki ne . Mre a: tramvajskih pruga. godine 1937. Taj prvi automob il koji se pojavio u Zagrebu nije bio ba ni toliko velik.). a karakterizirali su ih vrlo èvrsta konstrukcija i jaki motor. Nije vozio brzo. s velikim valjkom otraga za benzin i samo s jednim sjedalom. Gradska tedionica financira gradnju vlastite radionice za p opravak tramvajskih kola. 1942. Ponovo K.. Svijet je ostao zapanjen. I do novih modernih nisko-podnih tramvaja domaæe proizvodnje.). potkraj devetnaestog sto ljeæa.d. Strani kapital koji je ulo io u Zagrebaèki elektrièni tramvaj obilato je izvlaèio dobit.. 1945. napu te na je kru na pruga kroz Kukoviæevu (Zeleni val) zbog nerentabilnosti (pruga je odstr anjena tek 1928. Zagrepèaninu. pruga u Mihanoviæevoj. pa se dogaðalo i to da publika izbatina kojega neopreznog biciklistu kad b i malo br e vozio. te 1931. a sada kao da njihove kape vjetar nosi. prvi automobil. Godine 1916. Godine 1924. U glavn im ulicama pojavio se rijetko koji fijaker pa je fijakerist vikao otegnuto Hoop. Godine 1929. okretao se. kako ga opisuje Kre imir Kovaèiæ: Bio je Zagreb pravi raj za pje ake koji su mogli spokojno etati posred ulice i na s redini trga cijeli sat razgovarati. nije ba lako doèarati Zagreb. oblik mu je bio ne to nezgrapan. umornom i sve ivèanijem od gradske ludnice i prome tne gungule.Medve èak.Godine 1928.Dubrava. projurio kroz ulicu na èudnovatim kolima bez konja koja su djelov ala na zaprepa tenu publiku poput plamenik kola gromovnika Ilije. a da ih ni jedno vozilo ne uznemiri.Mirogoj. to traje sve do 1930.Mirogoj (nap u tena 1930. Pje ake su prvo uznemirili bicikli. a godinu dana kasnije u Jagiæevoj i Jukiæevoj itd.. prema nacrtima in enjera Adolfa Ko aka i Dragutina Mandla. otkupila je Gradska tedionica te ona postaje vlasnikom tramvaja. a zatim pruge u Dra koviæevoj i Branimirovoj. sreli smo vo jnike gdje idu na vje bu. i nova pruga Dra koviæeva . 143 kola bez konja Èitatelju ovog teksta. zatim drugi kolosijek Zvijezda . nakon uvoðenja elektriènog tramvaja na veæ spomenutim osnovnim prugama. prvi put se pro iruje 1911. kad je uvedena pruga Kaptol . gdje je ureðeno ii 142 tramvajski krug okreti te. Samo. godine 1926. sagraðen je drugi kolosijek izmeðu Jelaèiæeva trga i Glavnog kolodvora . Prva kola izraðena su 192 2. gotov o sve dionice Zagrebaèkog elektriènog tramvaja d.. fi nancira gradnju novih i rekonstrukciju starih tramvajskih pruga. a nas je sila nevidiva èasomi-ce istrgla nji hovu vidiku. I sada zamislite u tome idiliènom Zagrebu pojavu kola bez konja.. koji obogaæuju ZET-ov vozni park. od Kazali ta do dana njega St udentskog centra. pa je tramvaj uskoro do ao u jadno stanje. Kovaèiæ: Kakvu je paniku izazvao zagrebaèki trgovac Budicki kad je jednog d ana godine 1901. a minimalno ulagao. sagraðena je pruga Zvijezda Ksaver. njegovo sredi te. 1935. I tako do na ih dana. Pa ni velesipedi s visokim kot aèima otraga nisu bili nikakva opasnost jer bi u sluèaju sukoba stradali vi e nego pje a k. upozoravajuæi time bezbri ne pje ake da mu otvore put. protiv kojih su konzervativci ogorèeno protes tirali. a godinu dana poslije sagraðen je i nadvo njak na Savsk oj. Da bi se potpuno izbjegla ovisnost o 141 volite li zagreb? inozemnim partnerima.. U toj radionici izraðen je vlastiti tip tramvajskih kola . pruga Maksimir .1 sagraðen je sjeverni kolosijek u Maksimirskoj ulici i ui Ilici od Vinogradske do Crnomerca. Godine 1932. ureðene su okretnice kod Savskog mosta i na Kvater nikovu trgu (tramvaj je tada okretao iza zgrade gradskog kupali ta). a godine 1916.. te pruga Kvaternikov trg Heinzelova Sajmi te (napu tena godine 194 5. Savska cesta je dokraja dobila dvostruki kolosijek..elektriènim tramvajem tada nji novinski izvjestitelj izvje tava: Vozeæi se. sagraðena je okretnica u Maksimiru. Bo e èuda! Prije si ih mogao sve jednoga za drugim prebrojit i kad si se vozio na konjskoj eljeznici.). a i lijepo ih je na ulicama vidjeti. a vozio je umjerenom br zinom.Nova Ves ..

u Ilici ili Dugoj ulici. Prvi put automobil se popeo na Sljeme 1904. pogotovo mladima. Ova raznoime-na gospoda. viðen je samo kako prduc-ka na putu u Maksimir. kako ka e Kovaèiæ. Autom obili su tro ili puno vi e ulja.poznati i zagu ljivi smrad od kojeg je Zagrepèane uhvatila kijavica kao da su srkali burmut. svijeæama. Prepla io je pse kop su lajuæi i zavijajuæi bje ali na sve strane. trgovca Budickoga.. 144 kola bez konja Medu vlasnicima automobila sve je vi e poznatih Zagrepèana.. jer jo ne postoje ni propisi. Prvi hrvatski automobilski klub. i to sve do sredine 19. Bilo je to malo èudo prva petrolejka u Zagrebu. O prekr ajima i kaznama jo nema ni govora. Prvi automehanièar u gradu zove se Ivan Dirbacher. u Zagreb dofurao Budicki bio je Opel. kao i bicikl i motociki. koji æe m nogo godina kasnije ovako opisati prvi automobil: Nije bilo anlasera pa smo se muèili kurblanjem. Jedan je prepla eni Zagrepèanin na Jelaèiæevu placu lanuo: To vam je isto tak o kao da vidite kako po cesti trèe hlaèe same bez nogu. a uzbunio je èopor stoke tolike da je jedna oèajna krava u trèala u najbli u trgovinu i tamo napravila rusvaj. 145 146. trgovac Budicki.. Zagrepèani su ubrzo prihvatili ta kola bez konja. a na oèi na ega redarstva. Zanimljiva je izjava pionira zagrebaèkog automobilizma.hoæe li se zbiti kakva nesreæa. na La èinama ili na Potoku (Tkalèiæe-va). On je otvorio i prvu vozaèku kolu. uzor mnogima. kad voze. na to nas danas podsjeæa fotografija. ubrzo je postao popularan. Gradom se furaju imuæniji trgovci. kad je zagrebaèki trgovac Julio Demetorff iz Beèa donio petrolej i njime osvijetlio svoj duæan u Radiæevoj 37. Ali... O kraðama automobila da se i ne govori. Zaraðeni su mnogobrojni uljevi dok se nije pojavila iskra. i psi i ljudi. visoki vladini èinovnici. na kojoj je slika na igaèa apisan je stih: »U nerasvijetljenom sokaku nije te ko pasti u mlaku«.. Na novogodi njoj èestici iz 1847. a sudjelovao je i u prvim automobilskim utrkama 1912.. iz azvali bi pravu senzaciju. Mi najodluèn ije pozivamo gradsko poglavarstvo da izda shodnu naredbu. i to s debelim zaka njenjem za drugim europskim gradovima. ili dok se pentra na Sljeme. Volan je bio izravno spajan s prvim kotaèima.. kojom æe na e redarstvo na mjere koje ovo mora da poduzme proti ovakvim opasnim utrkivaèima. a radionica mu je u Preradoviæevo j 6. A novine veæ 1905. Neèastivi na kotaèima! S vremenom su se i konji i krave. jer kad bi se s njim pojavili kod kuæe na Zavrtnici. Iz dana u dan nièu u Zagrebu kao iz zemlje razni automobilisti i motoci klisti: Proti tome nemamo i ne mo emo imati ni ta. Ona Majerova »plinska starinska« osvijetlit æe ulice grada tek ezdesetih godina pro log s toljeæa. Zraènica se krpala na cesti. kad je ugledao ko njski izmet na sredini ceste kojom je upravo projurio automobil. gdje je i prodavaonica bicikla. koji æe automobil svakojako ko mentirati.tko drugi nego Ferdo Budick i. koliko god bili isprva up la eni i sumnjièavi. Nije bilo rezervnih kotaèa. Na jugu Europe p . Uopæe nisu imali stakla. slavodobitno je doviknuo: Kaj ja nis' rekel da to nemre bez konja? Automobil bi pogotovo izazivao nevjericu meðu Zagrepèanima kad bi se bez po muke usp entrao Dugom ulicom ili Mesnièkom do Gornjeg grada. A drugi. popla io jt ne koliko fijakerskih konja.. . a vozio ga je . niti vozaèki ispiti. Vozi se bez dozvole. stoljeæa. bankari. svjetlo na trgu Ulice grada oko 1750. ta velegrad je! Ali jedno imademo prigovo riti. a e nastoji da sprijeèi svaku eventualnost. ali medu ljudima æe jo dugo ostati nevjernih Toma. koje su cilj imale ispred Hrv atskoga narodnog kazali ta. gradonaèelnici i poneki n ovinar. koje skr enih ruku èeka . industrijalci. a vlasnik prvog automobila. Lupe ima ne pada na pame t da dignu automobil parkiran na Ma uraniæevu trgu. osvijetljene su malim uljanim svjetiljkama koje su svaku v eèer palili gradski na igaèi. ne samo da voze prebrzo nego se i utrku ju. a prvi automobil kojim se 1901. upozoravaju na opasnosti koje donosi irenje automobilizm a u gradu. Na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost. osnovan je veæ 190 6. imao prvu vozaèku dozvolu. a automobili jo nemaju ni r egistarske tablice. navikli na automob il. Kuæe i duæani bili su osvijetljeni.. kojem je b ila zadaæa da popularizira automobilizam u Zagrebu i u Hrvatskoj. dakako.. pa smo bili mokri. koja bi mogla nesreæom uroditi.

Karlovaèki list Glasono a u svojem je protestnom teks tu objavio kako Zagreb eli oteti Karlovcu 8000 konjskih snaga. Teslina zamisao. u kojem je veæ zasjalo i prvo elektrièno svjetlo i najavilo novu elektriènu eru u gradu. To je ujedno bio jo jedan susret s mra kom starog Zagreba. Sobarica mi je zapalila u sobi nekakvu travku u staklenoj boèici i ja sam pola sata puhao. sam vas je Bog donio! kazao je kapetan znancu. sijeènja 1877. pa tek onda Zagreb (18 64. koja svoju dvoranu. te razlièite domoljubne skupove. a struja je kori tena iz generatora na p ogon lokomobila. inaèe najomiljenije mjesto u gradu za zabave i plesove. 147 volite li zagreb? Èetiri godine kasnije elektriku uvodi Gradski paromlin. gdje je danas Hrvatsko narodno kazali te. osvjetljavala je elektrièna svjeti ljka. Bojim se kraj toga vraga zaspati. A prvu veæu iluminaciju elek triène rasvjete Zagreb do ivljava ujesen 1891. pok raj vodovoda. Kapetan je nervozno etao Ilicom. po zanimanju postolar. Znan ac je posao u sobu i ugasio svjetlo. Odluka o tome donesena je 1906. Godinu dana potom. Plin je najprije proveden u Ilici. kako se zna nik ad nije ostvarena. Koliko god su se veselili elektriènoj rasvjeti. Zloglasni potres. Godine 1873. na Gospodarskoj izlo bi koja se odr ava n a sajmi nom trgu. pa su jo jednom po gradski m uglovima zasvijetlile odbaèene petrolejke. i prib ojavali te novotarije. dakako uz veliko odu evljenje graðana. Pr ednjaèi Graðanska streljana u Tu kancu. u 18. a 5. Plinara je bila ju nije od dana nje K azali ne kavane. a odatle ju je iz higijenskih r azloga dao odstraniti gradonaèelnik Milan Amru . Zagrepèani su se nadali dobrom provodu uz domaæu kapljicu.). Na zagrebaèkim ulicama isprva je gorjelo 312 plinskih (prve godine bilo je j o i 67 petrolejskih svjetiljki. Izlo ba je osvijetljena s trideset vrlo jakih elektriènih svjetiljki. Postavio ju je zagrebaèki profesor Ivo Sto ir.. Kovaèiæ opisuje sluèaj jednoga gosta svrati ta Lovaèki rog: U to vr ijeme jedan je umirovljeni granièarski kapetan do ao u Zagreb i odsjeo u hotelu Lovaèki rog. Za grebaèke novine izvje tavaju kako je Trg'osvijetljen kao plesna dvorana. Bila je to prva javna demonstra cija elektriènog svjetla u Zagrebu. Zagrepèani su se. u Novoj Ves i. naime.rvu je javnu rasvjetu. 148 svjetlo na trgu Gradsko zastupstvo odluèilo se napokon za gradnju centrale na gradskom terenu. o tetio je i dimnjak plinare. a osim t oga.30 na Jelaèiæevu trg u zasjala je prva javna elektrièna rasvjeta. pa je kapetan u miru Bo jem zaspao. ali nipo to i najveæem iznenaðenju. Petra. a veæ 1864. .E.. Ulaz u zgradu. Toga dana (20. to je Zagr eb sna ao u studenome 1880. ali je nikako ni sam mogao ugasiti. Poèetkom studenoga dovr ena je monta a. dobila Ljubljana (1861.. plinara prelazi u ruke grada. Ona boja ljivo ulazi u grad kroz pojedine javne ustanove.) sazvan je elitni sokolski ples u Hrvatskome glazben om zavodu u Gun-duliæevoj. nego na ulici. jer bi me mogao ugu iti. razumljivo.. koje æe s vremenom posve ustupiti mjesto plinskima) . to je tada bila daleka periferija. ali je vj erojatno sanjao o katastrofi koju æe izazvati elektrika. u temeljeno je dionièko Zagrebaèko plinarsko dru tvo. u gra du boravi Nikola Tesla koji svoje izlaganje o moguænostima uvoðenja elektrike u Zagr eb u Gradskoj vijeænici zapoèinje ovako: Smatram svojom du no æu da kao roðeni sin svoje ze lje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu. Tesla je izlo io gradskim zastupnicima svoju idej u o gradnji hidrocentrale na Plitvièkim jezerima. Nekako oko ponoæi susreo je jednog znanca pred spomenutim hotelom. prepustimo tolike konje Zagrebu. jer gdje æemo za njih naæi tale u Karlovcu. nadali su se svakovrsnim iznenaðenjima. osvjetljava elektriko m (1883. po zanimanju lijeènik. kako pi e K re imir Kovaèiæ. Frankopanskoj i Dugoj ulici (danas Radiæeva). jedan karlovaèki zastupnik. koje ih nije oèekivalo u plesnoj dvorani i na plesnom podiju. . Gradsko se zastupstvo odluèilo ZL gradnju centrale kod Ozlja. na to je.). na poziv gradonaèelnika dr. ispred zgrade Hrv atskoga glazbenog zavoda. sav crven u lic u. ali jo æe dosta vremena proæi dok elektrika ne dosp ije na gradske ulice. a godinu dana potom poèinje i gradn ja. zatim u Vla koj do crkve Sv. tko æe tolike konje hraniti.). studenoga 1907. koje je preuzelo plinaru od strani h poduzetnika. a 1900. Milana Amru a. ovako reagirao: Pa. èem u se usprotivio grac Karlovac. grad je osvjetljavalo 612 javnih plinskih svjetiljki. i savjetom i èinom. plinsku.

. »Knez Borèinski sjedio je kraj prozora svoje sobe Cara austrijanskog i gledao u Ilic u.. svjedoèi pismo Ljudevita Gaja koji se na sud binu Ilice osvræe jo 1855.. a po vruæem asfaltu vrzmali su se Zagrepèani. a stanari ulica u kojima je mehanizacija sti gla do kuænih pragova. »koja toliko kodi pluæima. ne eljena slika! Tako je uvijek bilo. izvolite u svoj cijenjeni list uvrstiti na u pritu bu n. a gradski poljevaèi. taj se mogao nagutati i najesti u kavi i sladoledu tog ne sretnog praha. Iako nam je jasno da su ti sezonski radovi na prometnicama neminovni. glavna z agrebaèka arterija. na primjer. »U lipnju 1907. kolovozu i rujnu radilo se na sjevernoj strani i na sredi njem dijelu Jelaèiæeva trga. u jelo. uvijek biti. molili i upuæivali...« Asfalt æe u Zagreb prvi put stiæi dvije godine kasnije. pada u duæane. impregniranog izmetima fijakerskih konja. .. Milam Amru a: »Gospodine gra donaèelnice. takva pra ina.« Da je dug put do asfalta u na em gradu.« Sliène s< alopojke u novinama objavljuju èak i o Ilici. U srpnju. je ovih dana p od dr avnu upravu sa cestom. koji se damo isprovocirati provizornim i privremenim preprekama. Tako u Obzor u 1907. frizuru.. dobiva prvi asfalt! Upravo te 1909.. 149 asfalt Cijenu uobièajenog ljetnog servisiranja i friziranja gradskih ulica i trgova graðani æe obvezatno platiti prometnim krkljancem. nagazila na vreli asfalt na p oèetku Ilice. i tako æe. koji u toj ulici vla da. iz koje je radnik lijevao vreli asfalt.. premda je Jelaèiæev trg veæ djelomice asfaltiran. On ih je proma trao s oèitom znati eljom. glavna ulica na ega grada. èepovima i zastojima na kri anjima. ni htjela. mo emo proèitati: »U ime mnogih stanovnika Bo koviæeve ulice. u ro manu Kneginja iz Petrinjske.. no sve uzalud 150 asfalt Kad Zagrebom dune i najslabiji vjetriæ.. kao i M ihanoviæe ulica. eto. nije mogla. kvari odijelo. Po to su bile zavr ene betonske podloge i polo eni obrubni kameni klesanci. juèer u podne sjedio u kojoj od kavana na Jelaèiæevu trgu i li na Zrinj-skom trgu..: »Ilica. plivamo u moru blata i k alju e kao u kakvom slavonskom selu.« Kakva je Ilica. koju kronike spominju kao prvu zagrebaèku ulicu prelivenu asfaltom.« Noseæi u sebi novinarsku icu. s najelitnijim duæanima i najo tmjenijin hotelima. stane u nju i poprska se sva. po obièaju.. poslije est sat naveèer. primljen. i u medij ima æe se oglasiti svojim prosvjedima. s neoèek ivanom privremenom signalizacijom koja vozaèe i pje ake upozorava da se na cesti oba vljaju graðevinski radovi.. èin i se. kad su na i djedovi i bake. Dapaèe. u piæe. Gospode u bijel oj odjeæi zabrinuto podigo e svoje suknje da se ne zablate..Bio je to hotelskom gostu prvi susret sa aruljom. koji nas gu i. Sunce je pripeklo. izb jeæi taj mali incident dame u bijelom. proizlazi iz novinskog prosvjeda graðana upuæenog izravno na ime aktualnog gradonaèelnika dr. di e se Ilicom ba u najpr metnije doba. koja je. ona ga minuciozno opisuje. oèito svjesna da za generacije ostavl ja sjeæanje na taj prvorazredni civilizacijski dogaðaj za ovaj grad. nered. A da oblak pra ine za ljetnih dana i ne spomi njemo. prve asfaltirane ulice u Zagrebu. pazeæi pritom na prolaznike.. Tko je. Iz suprotnog duæana izaðe ne ka mlada dama u posve bijeloj odjeæi i ne paziv na vruæu kalju u asfalta. dakle. kad se radnja Zagorkina romana dogaða. uvijek iznova ista. bilo je veæ zavr eno asfaltiranje Mihanoviæe. Ilica. za razliku od na s. Drukèije je ipak bilo u starom Zagrebu. Zagreb se poèinje asfaltirati. Izgled su.. spisateljica popularnih romana o starom Zagrebu.u bri ljivo popravljanje ove ceste -u istom pravcu napredovati i opæenje (promet). pa s< tako u novinsko j vijesti nagla ava kako je u glavnoj trgovaèkoj ulici. Prem se nalazimo tek ne koliko koraka od Zrinjevca. da su u interesu urbanog i prometnog standarda i njeg ova odr avanja. Jelaèiæev trg i cijelo sredi te grad. O tome najoèitije govore oznake za su enje prometnica ili s trelice za skretanja i obilazak. odlomak kojega citiramo. di u se somun-ski oblaci praha. bili prisilj eni preskakati prepreke cijelih civilizacijskih i povijesnih epoha. sve do koljena. kasne. zapoèela je poèetkom kolovoza tvrtka The Neuchatel Asphalte Compannv iz Bu . S Jelaèiæeva trga valjala se dvokolica s debelim cijevima. i bijele cipele i èarape i bijela suknja. toga je veæ dosta! Upozorili smo. zdravlju kodl jivog i kojeèim zara enog.. da æe . a buka i pra ina se uvukla kroz prozore i sve pore. Naravno da raskopane ceste i sve one zaklone i zapreke doèekujemo na zadnjim kotaèima..

ali samo na papiru. sve je u zanosu . Opet je kotaèima dodirnuo tra vu. takoðer. nogometa i. prvi put poletjela je u Zagrebu. dok su mu karci u irardi. I eto. prem a uputama redara. kugla i. Naem sugraðaninu je na projektu. Penkala se vi e ne razaznaje. èak i trava. puni gas. ali mirno leti dalje. mehanièari su otpustili trup. te doèarava t aj povijesni dogaðaj za Zagreb i na u avijaciju: Na uzletistu ene su pod suncobranima i kitnjastim velikim e irima. Mladi Zagrepèanin Dragutin Novak (roðen 1892. Penkala je. Svi bi htjeli vidjeti avion izbliza. Penkala leti!. svest ranoga zagrebaèkog sporta a. (. to se u citiranom romanu uzgred spominje: »Tih dana pojavila su se èetvora u tu svrhu specijalno graðena kola. ali se nije odlijepio od zemlje. èija su vrata irom otvorena. Htjeli bi bar opipati taj leteæi stroj. da bi kasnije i sam upravljao avionima te postao vrstan vojni pilot u austrijsk oj vojsci. njime prvi poletio. èije je ime u cijelom svijetu postalo poznato kao ime njegova najslavnijeg izuma penkale. tik uz nasip. Ovdj se danas okupio i sav sportski Zagreb. Penkala postavlja avion. i kao konstruktor na ega prvog aviona. njemaèki je grof. Pod sivim polucilinderom prepoznajemo Ferdu Budickog. deset metara uvis. mnogi se guraju prema avi onu. u dvori noj zgradi u Ilici 19) bio je za okupljen letovima razlièitih balona. . Ali. prema vlastitom nacrtu i 152 prièa na krilima vlastitim novcem sagradio i prvi zagrebaèki aerodrom na Èrnomercu. Slavoljub Penkala. di e se sve vi e. koji je kod njega radio kao glavni mehanièar.. veslaèi. pomagao grof Ferdinand von Zeppelin. dota d neviðena mehanizacija i u civilizacijskom smislu veliki pomak . ispod krila. A vion kreæe smanjenom snagom motora. koji je sam osposobio za let i 19 10. U njima se zagrijavao asfalt koji bi se u obliku vruæe pr a ine nasipavao na betonsku podlogu. od Schvvar-zove udovice o . sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletista. Konstruirao ju je Zagrepèanin David Sc hvvarz.) Posljednji znak rukom....e irima i polu-cilinderima. . Stra ari jedva zadr avaju masu. od kolovao i prvoga hrvatskog pilota. A sad. Promatraèi su se. staro i mlado. podi e se. automo bilisti. ba-lonista. Novak je bio prvi Penkalin putnik u avionu. zagrebaèki in enjer. pa kako je u meðuvremenu Schvvarz umro. Za Zagrepèane bio je to sasvim neobièan i jo neviðen prizor. poèeo se kotrljati po livadi sve br e i br e. otvorenom automobilu... koji su na poèetku stoljeæa preplavili nebo nad E uropom. veæ je sto tinjak metara daleko. koja æe do na ih dana ostati poznata kao zeppelin. a zatim se ta pra ina èvrsto nabijala te kim. Sve se br e udaljava od publike.« A gdje i neæe Zagrepèani biti znati eljni kad je posrijedi takva... Uzdi e s e jo pet. biciklisti. takoðer. a trebala se zvati Schivarzoplan. i tad se iz svih grla ote uzdah: Aaahl Penkalin avion leti. Vec je dva. Vidi se samo tamna kontura u sredini aviona. Iza aviona leti sve u zrak. sedam. pa se èitav dan oko tih radova skupljalo mno tvo zna ti eljnoga svijeta...« (Franjo Buntak) A evo kako povjesnièar Buntak opisuje dvokolicu iz koje radnici izlijevaju vruæi asf alt. kako Buntak ka e. Cijela grupa ljudi na nasipu iza aviona u tili èas se razmaknu-la.dimpe te asfaltirati sjevernu stranu Jelaèiæeva trga. Ljudi su jurnuli za avionom. snabdjevena peæima za grijanje i s visokim dimnjacima poput parne lokomotive. Penkalin avion je ispred hangara. zapisuje Boris Puhlovski u knjizi Penkala leti. dakle. po pravilu. sokola i. Letjelica iz toga doba. smjestili na nasipu uz vje bali te. prema sredi tu uzletista. Na suncu svjetluca obris sjajnog pro pelera. kokso m grijanim valjcima. zadu io nas j e. tri metra visoko u zraku. biciklista i gimnastièara. Dragutina Novaka. e iri. naime. odakle na a prièa na krilima kronolo ki i poèinje. Penkala je.. a izumio je i nalivpero. est. pa jo jedan dodir sa zemljom. nasuprot struji slabog vje tra. On se dovezao u sv ojem velikom. Podmetaèi su uklonjeni.. Zrakom lete kape. Dva-tri put a odskoèio je kotaèima.grad se asfaltir a! 151 prièa na krilima Kako je bilo na prvome zagrebaèkom aerodromu prigodom uzlijetanja prvoga aviona? B rojni Zagrepèani. navodno. koje su vukli amo-tamo po dva èovjeka.

samo dvije godine poslije iz uma fotografije. a slièan podatak o na em Novakoviæu donosi i tjednik Der Spiegel od 25. Veæ u prosincu 1841. Matije Mrazoviæa itd. Danica ilirska donijela je èlanak o tome epohalnom pronalasku ovim rijeèima: Tim ot kritjem porodit æe se èitavo preobra enje u umetnosti risanja i bakrorezanja. Josip Vane . koji su u grad stigli s razlièitih strana i u nje mu se nastanili i otvorili svoje fotografske ateljee. Boris Puhlovski famozno g Ferdu Budickoga. Prvu informaciju o pojavi fotografije u Zagrebi nalazimo u novinskom oglasu obja vljenom 25. 1850. p osinca 1866. Manje-vi e iste ljude snimio je i Julije Hiihn. mladog Franje Kre me. dolaze i putujuæi dagerotipi sti. Sulc. Zagreb i Zagrepèane fo tografiraju Eduard Hase. istakav i daje spomenuti Novakoviæ u Parizu primio poduku o dager otipiji izravno od Daguerrea. uglavnom poznatih Zagrepèana iz pedesetih godina pro log stoljeæa. tu no svjedoèanstvo .. koji u gradu ostaje tri mjeseca i portretira ugledne Zagrepèane. Vijest o najavi Dagguerreova pronalaska 7. i to iskljuèivi stranci. u: ostalo. I tom prilikom napravio prve snimke Zagreba iz zraka. naime. odakle je izumitelj prv oga hrvatskog zrakoplova poletio. sijeènja 1840. Standl je i autor jednog od rijet 154 zagreb na fotografiji kih portreta Augusta enoe. Posljednjem pripada i posebno mjesto. Pom mer (dolazi èak iz Danske) nam ostavlja poznatu fo tografiju sveèanost i uprilièenu na Jelaèiæevu trgu pri likom otkriæa Fernkornova spomenika banu Jelaèiæi 16. in . kao kakvo zrcalo ili ogledalo ulovljena ukazuje. koliko treba pozirati. Vratimo li se na trenutak ponovno na Penekalino uzleti te. Sarosy i Ludvig Sc hwo-iser. Petra Preradoviæa. a Standl (Ceh). a istodobno snima i pa noramu grada iz razlièitih str ana. ostavio nam je. Julije Hiihn i Iva n Standl. Uz putujuæe slikare minijaturiste. Pommer. M. Iz oglasa se obièno doznaje gdje su se smje stili. sijeènja 1839. Desetak godina kas nije Zagreb veæ ima svoje stalne fotografe . koji æe svoj izum prijaviti pr ed Kraljevskim dru tvom u Londonu. Neki N. bana Levi na Raucha. u Zagreb iz Beèa sti e Johann Bosch . koloriraju li svoje da gerot ipije. jer je u povodu prve Gospodarske izlo be 1864. Kovaèiæ tvrdi da ga je ukrao!) i tako za sva vremena svoje ime vi nuo zrakom zeppelin. ali on se. Osim Kukuljeviæa. u koje vrijeme dana snimaju. boravio je u Parizu upravo za vrijeme objavljivanja otkriæa i tamo je vjerojatno nabavio potreban pribor i svladao tehniku. fotografirao je M irka Bogoviæa. nazvane prema izumitelju Francu zu Dagguerreu. pa je. dovezao u Zagreb prvi automobi l. kako se zna.album o potre su u Za grebu 1880.. 153 zagreb na fotografiji Prva fotografija panorame Zagreba naèinjena je 1840. virtuoza na violini.. Poslije te trojice pionira fotografije. Novakoviæ. U Zagreb je dagerotipija do la izravno iz Pariza i izravno od izumitelja. pr epoznat æemo kako nas podsjeæa autor knjige Penkala leti. ubrzo se pronijela Europom. kojega s ledstva nipo to jo te predvideti se nedadu. u kojem svoje usluge ogla ava putujuæi dagero tipist i fot ograf Ludwig Gollob. te cijenu usluge. Budicki je. izradio-je Franjo Pommer. Hiihn (dolazi iz Tirigije) je auto prve fotografije Kaptola sa star om baroknom kate dralom iz 1860. pa je nakon nepuna tri mjeseca imala odjeka i u na im novinama. takoðe strance. Gyorgy Mayer. to je manje poznato. tj. a na veliko odu evljenje okupljenih Zagrepèana. 1901. koji pohode Za greb. Iz lista Croatia doz najemo da je njegov rad u Zagrebu izazvao velik« odu evlje nje. lipnj. vrativ i se u Zag reb.u legendarnom balonu Turul 1905. buduæi se tim otkritjem narav ista u jedno m oka trenutku i bez pomoæi èovjeèanske ruke.tkupio projekt (K. njezine preteèe dagerotipije. Do istog je otkriæa iste godine do ao i Englez Tal-bot. V. Vje-koslava Babukiæa itd.. godine. O tome ostavlja zapis Ivan K ukuljeviæ Sakcinski. Prvi album portreta svojih suvremenika. a saèuvani su i portreti biskupa Strossmavera. To si Franjo D. prvi zaokru io fotografski prikaz Zagreba u po . koji æe najdu e foto grafirati i o stati vjeran Zagrebu. snimio nekoliko dagerotipija zagrebaèke okolice. medu prvima vinuo nad Zagrebom . Trag o njihovu gostovanju u gradu nalazimi medu novi nskim oglasima u kojima oni objavljuju svo je usluge. Ivana Kukuljeviæa Sakcinskog.

napokon dobiva i svoje prvo stalno kino. Mno tva putnika koji su izlazili i ulazili u vagone. nego i stanje na e kulture u to doba. ali sv. Gle daoci su bili odu evljeni i mahnito aplaudirali. No. kao da æe se zaletjeti meði publiku. Na ekranu se pojavila lokomotivi koja je jurila punom parom. koji su imali vlastite agregate. A neki je desetogodi nji djeèarac do ao. komièna scena: braèna svaða. a danas je tu Kerempuh. gle sluèaja. s osobnom kartom svoj ega tridesetogodi njeg strica. Dakako. zaposleni kon duk teri. partitura opere »Ljubav i zloba« Vatros-lava Lisinskog. Cirilo-metodski bio-skop u Masarvkovoj ulici. Francuzi odr ali samo jednu priredbu i oti li iz Zagreba. nosaèi s kolicima. Uz o stalo. izla u i najpoznatiji zagrebaèki fotografi. odjednom su dvoranom odjeknuli krikovi èu ðenja i zaprepa tenja. Zagre b 1906. uporno tvrdeæi da je na fotografiji on i da mu je tri deset godina! Ali. . nisu bili svjesni kako ih se. Zatim se otvara kino Olimp u Ilici (danas Tu kanac). a to se moglo oèekivati. Za prikazivanje nekoga francuskog filma na blagajni prvoga zagrebaèkog kina u Gaje voj osvanuo je natpis: enama i djeci zabranjeno! U fdmu je oèito bilo i slobodnijih scena. Slike su pri kazivale ko njsku utrku u Auteilu pokraj Pariza. Godinu dana poslije otvoreno je na uglu Pet-rinjske i Amru e^e kino Edison. prodavaèi novina. grad su poèetkom stoljeæa posjeæivali razlièiti utujuæi kinematografi. Mnogi su htjeli èudo vidjeti. navodno. Zato onaj poziv na p rikazivanje ivih slika u Ilici. pa je d eèak umjesto kinu. razlièitih javnih priredbi i zabava. poziva da prisustvuju senz acionalnom izumu 19. na mj estu dana njeg kina Europa. a iz njihovih se izlo aka vidi ne samo e konomska situacija Trojedne kraljevine. Zabrana je. 155 ive slike Ovdje se prikazuju ive slike! To je natpis koji se ujesen 1898.sebnom albumu u dvadeset primjeraka. Pijani mu do ao je i sukob sa svojom boljom polovicom. Poslije togi platnom su projurili konji u punom trku.. Iso Kr njavi osnovao je poduzeæe Uranio. nego samo veliko bijelo platno na zidu. To se ponovilo nekoliko puta. koji æe uskoro osvojiti cijeli svijet i postati dnevn om potrebom civiliziranog èovjeka u kino! Predstava je zapoèela u dvori noj prostoriji. doèim je istaknuta takva zabrana. Dosta mjesta ostalo je prazno. Slavonije i Dalmacije. slike Karasa. a prikazivan je i film o Svjetskoj izlo bi u Parizu 1900. izazvala i razbjesnila Zagrepèanke. stoljeæa. spisi Sabora iz 1861. Miickea i Hotz-endor fa.. meðu uvrijeðenim enama sluèajno se na la i strina. neviðenom èudu. bila su izlo ena znaèajna djela Raèkoga. prisustvovao cirkusu. Iste 1906. a nekoliko godina potom Rudolf Mosinger otvara kino Apolo u Ilici 31. do le naveèer u Gajevu pred kino paziti da njihovi mu evi ne bi na preds tavu bez njih. Predstavlja se èak 3865 izl agaèa iz u e Hrvatske. Godine 1900. To je trajalo nekoliko minuta. A ba Gospodarska izlo ba afirmira Zagreb u razlièitim podruèjima.. sve se U vrzmalo pred oèima zaèuðenih gledalaca . Na iznenaðenje gledalaca. za onda nje shvaæanje morala. koliko god da je privukao Zagrepèane. a onda su preko platna pro le neke n ejasne sjene i i èeznule. (Kre imir Kovaèiæ) { Prije nego to æe dobiti prvo stalno kino. koje je po kolama ðacima prikazivalo slike velikih europskih gradova i razlièite kulturno-po vijesne spomenike. Publike nije bilo mnogo. Nije bilo javne priredb e u gradu koja ne bi zavr avala tableauom uz bengalsku vatru. Po cijelom Zagrebu pronio se glas o jo jednon. nego u velikim atorima 156 ive slike nalik na one cirkuske. od kojih je jedan predstavio na izlo bi. u prostoriji nije bilo pozornice. otvoren je i tzv. Zaschea. pojavio u jednoj dvori noj zgradi u Ilici. nije ih i izn enadio. premda su oni ive slike poznavali sa sajmova. Preko platna projurio je brzi vlak koji æe se èa kasnije zaustaviti na velegradskom kolodvoru. pa ga je ona izmlati la metlom.. i to u Gajevoj ulici na mjestu gdje je danas Hotel Dubrovnik. koje su. koje se potom zvalo Croatia. Nestrpljiva pu-¦ blika poèela s e smijati i praviti ale na raèun prireðivaèa. Na kra ju. Naplatnu je zatitralo svjetlo reflektora i o pet se ugasilo. te nacrti graditelja Jambri aka i Kleina. pom alo uvrijeðene. zapravo. Metrop . Meðutim. a predstave se nisu davale u dvoranama. s obvezatnim preskakivanjem preko metle. Odmah je privukao pa nju Zagrepèana.

jer su rijetki imali radio ureðaj. i slu alicama. naime. toèno 20 . Na treæi znak. Emisije vijesti uglavnom su se sastojale od i èitavanja zagrebaèkih novina. i na njegovu je mjestu godinu dana kasnije p odignuta zgrada kina Zagreb). Astoria u Ilici 10. Graðanski u Vla koj. a 29. Prvi televizijski izravni prijenos otvaranje je Zagrebaèkog velesajma.. svibnja 1926. Ton-kino u Trnjanskoj itd. Capito l (Zagreb). Godinu dana potom emitiran je i prvi izravni portski prijenos s utakmica dvaju gradskih nogometnih rivala. Union u Zvonimirovoj. a uskoro i program talijanske televizije. kao i iduæe tijekom nekoliko mjeseci. bila'je posuðena od stranih televizija. Preko antene podignute na krovu planinarskog doma na Sljeme nu Zagrepèani su èetiri puta u tjednu gledali program iz Graza. Europa. kupuju ga uglavnom imuænij i. stu denoga 1920. bilo je. èitala vijesti.. pa je tako kod Kastner a i Ohlera 1 Ilici odmah otvoren poseban radiofonski odjel. gdje je 15. arije iz opera i opereta. svaki se dan emitiralo èetiri sata.25 sati preko oda iljaèa 0. . koja je ujedno bila i prva na jugu Europe. unutra. ali su se zato prodavali pristupaèniji. to se uzima kao roðenje radiodifuziji u svijetu. . Helios u Frankopanskoj (danas Dramsko kazali te Gave lla). tako su toèno trideset godina kasnije.. pa su i rijetk i èuli prve akorde Lijepe na e i Beethovenovu Sonatu za klavir i violinu u D-duru. kao i trideset godina ranije. k ad se 15. n ajèe æe u kavanama. ovdje tv Pjesnik Milivoj Slavièek u jednoj svojoj pjesmi pjeva: Ovdje radiostanica Zagreb. na li su se pred prvim velikim profesio nalnim zadatkom i isku enjem izravnim ra-dioprijenosom. molimo sve one koji nas èuju da nam to jave.35 kW prvi put oglasio Radio-Zagreb. koje upravo radio prijemnikom privlaèe goste. L veæ na kraju prve godine emitira nja s Markova trg. naveèer u 20. Prva televizijska emisija. pjesnikinji Bo eni Begoviæ koja je uistinu bila ovdje. koji su cijeno m. pet i pol godina nakon prvog emitiranja Radio-Pitsburgha (2. Griè na Kvaternik ovom trgu. koje su bile izvor za pokr ivanje tro kova. u sredi tu toga povijesnog dogaðaja. ta koðer prvi. tj. A knji evnica Bo ena Begoviæ bila je u tome prvom prog ramu prva spikerica . Ljep a proslava tridesete obljetnice Radio-Zagreba nije se mogla zamisliti. Preno eno je sveèano otkrivanj e Me -troviæeva spomenika Strossmaveru na Zrinjevcu. Osnivaè i prvi direktor zagrebaèke radiostanice Ivan Stern Zagrepèanima se obratio ovim rijeèima: Ovdje Radio-Zagreb. objavljivala toèno vrijeme. Sve se opet dogaða u kavani Corso. Isprva je program trajao samo devedeset minuta. na treæi udarac Bo enine olovke po » cijevi vodovodne instalacije (tako se to u poèetku radilo).Telefunken i Siemens. a preko nje i Eurovi zije. imali prilike vidjeti prvi domaæi televizijski program. Ovdje ja. ovdje tv programa preuziman od stranih radiijskih postaja. svibnja 1956. Ne ka e se uzalud da se povijest ponavlja: kao to su Zagrepèani prvi na ovim prostori ma 1926. HASKa i Graðanskog. Uvoðenje domaæeg radioprograma odmah æe isko ristiti i trgovci. kasnije Luxor. stavljala gramofonske p loèe. èuli domaæi glas s radioprijemnika.ol na Preradoviæevu trgu (poru en 1931. poslije Balkan-Palace u Var avskoj. Najveæi dio programa bile su reklame. Jadran u Ilici 42.. S vremenom se udo maæio. s time da je veæi dic 158 ovdje radio. kasnije Petrinjska 4). Music-Hall u Nikoliæevoj. Central (najprije Ilica 6. radio je u Zagrebu izazva( veliku senzaciju i nepovjerenje u neukih ljudi koji si mu prilazili sa strahom od onih misterioznih malih Iju di koji iz te èarobne kutije govore. Kao tehnolo ka novost. Taj bi stih. istina veæini bili nepristupaèni.25 sati kad je na Markovu trgu 9 roðena na a radio-difuzija. Dom u Vla koj 70. neuspored ivo jeftiniji detektori s kristalim. 157 ovdje radio. zatreperila slika s domaæeg ekrana.. Tomislav u Ilici 208. i to uglavnom glazbeni brojevi .).ona je najavljivala. meðutim. Edison-Pa-lace u Tu kancu (Tu kanac). a veæina se za dovoljava da vijesti i glazbu s radija slu a na javnin mjestima. Veæ prve godine emitiranja rijetki profesionalci na prvoj zagrebaèkoj radiostanici. na postavljenom prijemniku na ond a njem Trgu Republike.. bolje pasao njegovoj kolegici. èim e je zapoèeo prvi na radioprogram. tj. koji j< Zagrepèanima n udio za to doba velik izbor radioapa rata . Malo tko je u Zagrebu èuo te rijeèi.

a time i u zemlji. kao godine 1750. te ko i komplicira no. ali su se ipak prireðivali javni plesovi. sar plaæajuæi ulaznice za sve da tako zbog slobodna pri stupa bude to veæi broj uèesnika.. do la u Zagreb ena sada njeg g rofa namjesnika. te su pozivane sve grof ce. O tome 1754. na Dan Republike. gospodin Antun Jank viæ n samo da zakaza za odreðeni dan sveèani javni ples. uglavnom ljudi s radija. Roðenje televizije u Zagrebu. dakako. Bilo je ukupno 6 slika. Prvi put se u Zagrebu zaplesalo. dakako. prema predaji svojih predaka. bez materijalne stimulacije. Svi si mu èestiti ljudi to zamjerili. trijumf razblu-de. veæ god. tako da s e nije znalo to je to ples. pa je to os tavio izlo eno kroz tri dana. a isto tako pojedini mladi gn danski slu benici i plem iæi.). Sve je spalo na grupi-cu entuzijasta. Prija njih godina. koja je voljela dru tvo (i zato bila odana nasladama i ta tini). Na nju prema svom nahode nju pozva ene. a sada nji se biskup ulagivao toj eni.. na dodav i posvuda na dnu njemaèki potpis. u tim prvim pionirskim danima. to s graðani i d rugi. da tako k a em. kad je spomenuta grofica preuzela vodstvo toga. koji je pro le godine proslavio i svoju pedesetu obljetnicu (1956.-2006. Na takve sveèanosti bili su pozvan i oficiri banske krajine koji su (iz obzira) morali uz velik tro ak provoditi u ti m ludorijama èitavo vrijeme poklada od Bogojavljenja do korizme.studenoga 1956. poèinje emitiranje prvoga domaæega televizijskog programa.. Njima se to nije ni moglo svidj eti. a to je i lo u grofièin d ep. Pristu je bio slobodan svakome . pokojna grofica de Erdodv uvela je jav ne plesove. 1749. mlade plemkinje. a 1752. promicala je u najveæem st epenu takve priredbe.. a odobravali su mu sami njegovi sauèesnici. mlada ena divna tijela (poput Dijane). koji su u skuèe nim prostorijama u Juri iæevoj ulici. u svojim Annuama Baltazar Adam Krèeliæ zapisuje: »Ove zime vi e nego ikad ispoljila se u Zagrebu ras-kala enost u zabavama i. t rasko no ivjeti. ivih slika. nego takoðer pri« di u Ku eviæevo uæi sjajnu i rasko nu veèeru koja g je stajala mnogo novaca. do kojih je mo gao doæi. koji se prije toga nisu u Zagrebu nikad ni vidjeli. vladala je silna raskala enost. oko 1749. Terezija Illeshazv. koja je voljela zabave. 159 L y plesni redovi i jestvenici kako su se na i stari dru ili i zabavljali ¦V : poziv na ples Ples je u Zagreb stigao. tovi e. drugi sabla njeni. samo ako bi platio taj iznos. Ipak. i to pod krabuljama. bio seljak. Dodu e. brzo i uspje no svladavana je televizijska abeceda i pekao se novi zanat. Tim je slikama nastojao simbolièki prika zati sve to s e u kraljevini dogaða ili se dogodilo. i 1751. da se sama s neko liko pripadnika prvih obitelji predstavlja u nekoj njemaèkoj komediji prema èemu je ipak graðanstvo i plemstvo osjeæalo neku odvratnost. ' » eleæi se jo jaèe dodvoriti i steæi zasluge ko Dijane i nekih drugih. Jedni su tom dru tvenom igrom odu evljeni.. spremni da svladaju sve te koæe i premoste sve zapreke i zamke. preko plemenita kih salona. jer se onome koji ne 1 do ao trebalo opravdavati. dr eæi je nemoraln om. Oficiri su mc rali dolaziti iz obzira. kojima su s 162 . jer je Klobu icki tada veæ bi o premje ten. kojim a je ugaðana raspu tenosi a tako isto i oficiri. to je pred njih taj posve novi i njima malo poznati medij. jer su prije smatrali obrazinu i krabulju neèim ðavolskim. Ove pak godine. oficire i druge. beskorisnir tro kovima ukrasi hram razblude ra znolikim slikam s natpisima. ni èuli. prijeèili su to b iskup i Erdodv. sad su poèeli njegovati i obo avati.. prije o sebe odbijali. Kad je nakon smrti te grofice. prionuli svojski.. tako da se sram i stidljivost smatral manom. postavljao . pogot ovo zbo lascivnih prizora koji su se na tim zabavama mog vidjeti prilikom prikaz ivanja tzv.. Svaki je posjetilac svake veèeri mc rao platiti 34 krajcara. èak i u kraljevskoj kuæi. a ples je organizirala vesela grofic a Erdodv. tko bi nai ao. bilo je. Ona nije smatrala nedostojnim sebe. Na taj naèin ono. bil slu avka. krabulje i druge takve z abave po privatnim kuæama. To j e on iz veo s prikladnom rasvjetom i ukrasom..« U nastavku svojih zapisa kanonik Krèeliæ se jc e æe okomljuje na svoje suvremenike.

Zagreb j e dobio i treæu reprezentativnu dvoranu za zabavu i ples.. \ HdUerova! i 8. Stankoviæeva kazali ta na Markovu trgu.' i 7 Sftrfttate: Roma nm . Dfttgica h (ove&viè. Zvonarjeva. dotriobr. gd>a. RflSPORCD Chopfn: Notiurm BaUadt ) izvan rno. kad ples sila zi s plemiækih dvorova i kad se poèinju graditi graðanske plesne dvorane. jer su bil i djetinjasti... Utet: »RigoUtto*. Octave Feuiltet Scylla i Charybdii<. A' 163 volite li zagreb? »Plesovi su«. t. g. uvlaèeæi svoje n ge meðu njihove. Hrvatskom glazbenom zavodu. tj. Blanðal \mbrosto Sere/tada. takoðer s plesnom dvoranom. kralj.ples. Razvrat najuglednijih ena.. Ujerka pl. zabavnim i politièkim sredi tem ilirskog pokreta. du Vcrnage. dijalog. Andrija Fijan/ Slovcnaèke narodne povjevke. izvadja na guslama gdjica tanda hdtltro\a. trma Polakovu uz pratnju g. gr ofica pod simbolom krmaèe koja spava odjevena u prozirnu tkaninu i grimiz. sagradilo Dru tvo zagrebaèkih strelcah i koja se ubrzo proèula po »sjajnim plesovi ma i okupljanju domoljubnog obæinstva«. Dragica Ko-rAr/V1! W)ehlawskl Concert d-moU.« . izvadja na guskama Qndalu d? l gdjica. 6. g. pa èak i na Nadbiskups kom dvoru na Kaptolu. proplesao sredinom osamnaestoga stoljeæa.. i to jedna noga izmeðu nogu jedne ene. A kad su godine 1846.. Stiuona. irvadja na glasoviru gdjica.. Savu'.. koja æe pod imenom Redutna dvorana ostati zabilje ena kao jedna od glavnih pozornica zagrebaèkoga dru tvenog ivota. s tim da je plesna dvora na na katu Narodnog doma postala tako popularna da æe cijela zgrada do dana dana nje ga ostati poznata pod imenom Dvorana. sliiga-. dobiva prvu javnu plesnu dvor anu.) Ouvertuni svira glazba" )2. LK4.. Stoga nije vrijedno da budu zabilje eni. dakle.« Zagreb je. Dreyfus&: Mi rodjendan*. Nasuprot ilir-cima i njihovu Narodnom domu .. vesela igra u jednom èinu.enost u ivoj slici.. No ni sami simboli nisu prikazivali ono. grad zahvaæa tek u devetnaestom stoljeæu. carskoga Beèa. sram i ravn. i. Gradnjom tzv . gdje se èovjek igrao sa enama. i r eo : 7.. Odette. Barbariæ. baptiste. Natpise nisam smatrao vrijednim da zabilje im. meðutim. a ta nova dru tvena igra izazvala je. da kako. eto. njegova punica. P rava plesaèka groznica. Henrf Latournetle .. Mme. fantazma.. Gaj i njegovi ilirski sljedbenici kupili Dra ko-viæevu palaèu u Opatièkoj ulici i pretvorili je u Narodni dom. Muhvlæa. koju je godine 1837.poziv na ples prikazivale razne zgode. Plesalo se i u Banskim dvorima. . Zagreb 1834. pjeva gdja. a druga izmeðu nogu druge. povodeæi se za modom. koji æe vr lo brzo postati poznat kao Casino i neka vrst maðaronske protute e Ilirskoj dvorani. .. maðaroni su otvorili svoj dom u Demetrovoj 1. prikazuju gdja. na glasoviru gdjica.. razlièite komentare. to bi bili morali ili htj eli.. Njezin u je popularnost mogla ugroziti samo Graðanska streljana u Tu kancu. pukovnije pod' ravnanjem' kapelnika g /.. VEtCRI DRUiTV/l HRVATSKI!* KUJI CVNIKA te iaix... koji æe postati kulturnim. »glavni oblik dru enja i zabave gdje se okupljalo najvi e ljudi svih slojeva. njegova supruga . Vidjele su se meðutim sljedeæe predstave : Uvedena je raskala.*». tako da su se njegove noge nalazile meðu nogama ena. B. gdja. zapisuje Nada Premerl {Ples kao oblik dru tvenoga ivota u pro losti Zagreba ).

malo razmi ljalo o tetnosti ples. a gospoje i djevojke. ustat æe. moramo priznati da odgovara i strogim moralnim i zdravoslovnim zahtevom posvema.belo i c rveno . z atim od besne brzoèe plesa. dalmatinski. a u Francuskoj ga je. koji ples uzrokt je. naime. a uz to jo svakog ponedjeljka »soiree«. Premerl. koja je nau tr svakoj graciji. naest. a u sredini na doksatu sevahi se gerbovi malih s estara ilirskih. a po tom u prvom broju Vienca iz 1869. Komu pako nije serce sil nije u persil kucalo. doznajemo da je ban priredio »dva velikolepna bala«. da dov( du obadva spola u nekakav ugodni. reæ bi. A iz kronike zabave i plesova za vrijeme poklada 1843-. Ivan De man. onda od jakog stezanja go spoj. na pr. u onom euforiènom prepc roditeljskom duhu. kako njime narod razvija svoju milotu i ljupkost. Vukoti noviæa. ma . Oko valcera se u Zagrebu koplja o tre i u doba ili rizma. i to drugu polovicu punir elucem. a plesaèi na u. s tim da je valcer dugo bio smatran nedostojnim plesom zbog »grljenja« ples aèa. koji je »podosta razbludan i zato je isti æudorednijim narodima. Vu-kotinoviæ pi e: »Na streli tu biahu tri ba a u kojih su se graðani. Posebno je veselo u Streljani na poèetku Tu kanc. »Vodila se iva borba protiv zavodljivog beèkog valcera . Gostih je mno ina bila.. pjesnik lijeènik Ivan De man zapisuje: »Kakv i su danas zdra\ stveni plesovi.« ! U ilirskom se Zagrebu. po mom mnenju. svagde vesela lica. pa je grof Jurica Or iæ. kako n jime postizava svoje vedrenje i dru enje. kao da su svi od jednog stali a bili. kojeg su na e dame branile upornim molbama i moleæivim uzdasima«. istina je da vi e kode nego korisi zdravlju i njih ova je. potièe samo od ljudske l udosti. »da mi se upravo njim (kolom) po ositi mo emo i da ima jedva koji narodni ples. svirali su mnogovarstne me-lodie narodne. dao da se u troèetvrtinskom taktu za ples sviraju hrv atske melodije. jer u polak est urah u jutro jo nije bilo moguæe tancati«. Ako gledamo. najveæa zasluga. s mno tvom svojih slo enih oblika i figura. Crkva zabranjivala sve do polovice devetnaesto g stoljeæa. »Iz daleka se veæ vidje e cela palaèa strelcah kao vatrenom moru plivajuæa. pi e De man. se veselo i dobre volje. a walzer se ipak plesao«. biskup »tri prekrasna bala«. ali su se ilirci dosjetil i kako pomiriti zaraæene strane. U privatni m salonima i na javnim balovima ple u se. mnogo kasnije kad se taj ples u Zagrebu veæ uv elike udomaæio.ure ene bile«. navodno. na ao rje enje kako da vuk bude sit. dostoja nstveni plesovi. Snala ljivi je grof. to je spominje De man. Svaki put je narodno kolo igrano b ilo i osim toga. i tako slo ni meðu sobom zabavljali . muzika u svakom kutu. to na emu stanovni tvu na osobitu èast slu i. svagd smeh i pesma«.. i napisi svuda u na em jeziku bjahu.. horvat ski i slavonski. vi e negoli u ièer drugom. i to najprije predavanjem o plesu u Dvorani.. hiljada sveæah je e okol stanja vesto razredeno. plesalo se sve u e. dok se devetnaesto stoljeæe na zagrebaèkim plesnim podijima vrti po taktovi ma »jednostavnijih. plemiæi i velika i sastajali. o èemu svjedoè Matica ilirska u svojim izvje« taj ima: »Balovi bez broja. U tom karakteru na eg narodnog pl< sa ima se tra iti. Skoda. od gc lote gornjega tela. Lj.. Promatrajuæi ples sa zdravstvenog stajali ta.. Godinu dana kasnije zabava domorodaca u Strelja ni »odisala je domoljubljem i vese ljem. od lakoumnoga prehladenja pilor i mrzlim zrakom. koji bi se s njim za prvenstvo nate cati mogo. Englezima upravo oduran«. mu evi i ml adiæi natecahu se da samo u narodnom jeziku govore. osobito modi èitavu noæ do jutra plesati. cottilon i kadrila. to se iz toga za 164 poziv na ples kljuèiti mo e. Protiv valcera. slavenska polka. ona velika antipatija na ega naroda proti onoi nema kom vrtogla vcu (valcer)«. valcer. Dapaèe. kako zapisuje N. dakle. galop i mazurka. Izvje tavajuæi o tim » ivahnih pokladah«. a Ljudevit Vukotinoviæ u preporodite ljskom ar opisuje zabavu to su je u toj dvorani u veljaèi 1841 priredili »rodoljubivi mladiæi zagrebaèki«. da sala narodnim bojama nakitjena. veseli i modom obièajem povlaðeni doticaj. i dr. pa je tako »rodoljublju bilo udovoljeno. voða Dru tva zagrebaèkih strelcah. veselijih i demokratskijih plesova graðanskih slojeva«. kao menuet. takoðer iz pera Lj.« . »Ja dr im«. kako njime pokazuje svoju èednost i pristo jnost. kare èitave noæi na ulicah. jer okazuje da i mi u duhu vremena napredujemo. koj je vidio kako su device domorodnimi bo jama .Kako se i to se plesalo? Isprva su bili u modi.

Na poleðini je knji ica po pisa plesova na hrvatskom jeziku.« (N. za koji Nada P remerl ka e: »Valovito izvuèen trapezoidni oblik presvuèen je bijelim. kako ih u slici rietko kada n a Zagreb sastaviti mo e«. meðutim. Grof ga anga ira da pr vatno uèi plesati njegovu kæerku Klotildu. a gosp odi su se dijelile male knji ice u kojima je bio oznaèen red plesanja. a u sredini je tekst u zlatotisku uokviren linijom sastavljenom od ru a i pletenog li æ Na stranici je i signatura Dragu tina Albrechta. i bez zabilje aka u plesnom redu moglo je doæi do neugodnih nesporazuma. koji se èuva u Muzeju grada Zagreba. Prva stranica knji ice je vrlo lijepo opremljena . organizatori su se b rinuli da svaka plesaèica i plesaè pri ulazu u dvoranu dobiju kartu ili knji icu s pop isom plesova. Prije toga plesovi su se prireðivali u privatnim kuæama. Premerl) Saèuvana je za taj in enjerski ples i poziv nica. To je jo doba kad se plesni redovi tiskaju u skromnijo j tehnici. u Zagrebu. Ta revolucionarna godina. Takv i su plesni redovi bili namijenjeni damama. Knji ica je sa strane zatvor« na olovèico m«. katkad medaljoni ili k utijice. na alost. pozn. koji j e prireðen 1848. nisu saèuvani. i koji je »mno inom obæinstva sve dosada nje zabave natkrilio«. gotovo nagovj e æuju burne i sudbonosni dogaðaji to æe se zbiti 1848. . a pri njihovoj i zradi ula e se vi e ma te i novca. Od najranijih organiziranih plesova. prema z apa anjima Nade Premerl. »Damama je to bilo daleko potrebnije. Najèe to torbice u obliku srca. kad i prve javne plesne dvorane. a u drugoj varija nti modrim bar unom. a to dokazuje »da i mi u duhu vremena napredujemo«. Krila su zlatom obrubljena i ukra ena vitièastim biljnim motivima. da za po-taknutje naro dnih èutnjih bar za jednu noæ pretvore dvoranu narodnog doma u miomirisni perivoj. izvje æuje da u Zagrebu vi e godina nije bilo »tako ivahnih i buèni okladah. Na poleðini ili u unutarnjosti kutijice je knji ica s popisom plesova. onaj s plesa in enjera odr anog 15. veljaèe 1862 .. uglavnom kao kartice formata posjetnice. èim se vi e tu i na skupoæu i oskudicu. Valja zapisati da u to doba veæ djeluje i kola »ples i lijepog pona anja« Pietra Coronell ija. plesni red. onaj s plesa pravnika 1838. ka iranom na lje-penku u obliku tro lista. i to s obje strane. ali . dok su mu karci pri ulazu i nadalje dobivali samo knji icu ili listiæ. ispisan po jedan ples . (N. Na bar unu je apliciran ukras s rozetom. kao ljetos. u dvorani Narodnog doma u Opatièkoj. Upisivali bi se olovèicom zataknutom uz plesni red. odr anog 12. Izvje tavaj uæi s pravnièkog plesa. Likovno jo uspjeliji plesni red je onaj s pravnièkog plesa iz 1866. »Izveden je u tamnocrvenom bar unu. Nastupa potom razdoblje kad se plesnim redovima daje vi e va nosti. Da nica ilirska nas informira: »Sva svoja blagorodna tarsenja. prvog na e uèitelja plesa. plemiæi i velika i »tako slo meðu sobom zabavljaju«. Za taj pravnièki ples izraðena je vrlo slikovita lepeza (èuva se u Muzeju grada Zagreb a) s osam krila. »Te lepeze dobivale su dame. tog zagrebaèkog tiskara. u Streljani. u èarobni raj od razlièitih dra estih. na pozi grofa Ambroz a Vranyczanyja. koji govori o tome kako se na i graðani. a na svakom je krilu. a uz naznaku vrste plesa bio je predviðen prostor u koji se upisivalo ime plesaèa ili plesaèice.« Ne zna se je li bilo nesporazuma i na plesu »gradske i kaptolske graðanske èete«. zapoèinje plesovima i zabavama. Na poleðini je knji ica s popi som plesa na njemaèkom jeziku«. jer uz njih je uvijek uzica koja slu i 165 volite li zagreb? da se predmet objesi o pojas haljine. Premerl) Plesni redovi u Zagrebu se javljaju poèetkom devetnaestog stoljeæa. a na bar un je apliciran metalni amblem in enjera. time vi tra i utjehe u buènih zabavah«.. veljaèe 1848. i to bez p osebnog reda i organizacije.. Èasopis Neven iz 1855. jer su one u pravilu bile anga ira ne za mnoge plesove veæ prije poèetka bala.U tom se izvje taju. Na tom ple u je svaki gost prilikom ulaza dobio knji icu s plesnim redom (takoðer ukra enu biljni m motivima Gajeve tiskare) i dvije pjesmice: »Slozi gradanah zagrebaèkieh kaptolske i varo ke strane« i »Poklon kæerima zagrebaèkim«. iako je plesnih redova bilo i ranije. Èini se kao da sviet. tzv. Najstariji je plesni red. To vi e nisu samo kartice i jednostavne knji ice. i li bolje da ka emo. ukra ene perforiranim rubom il i samo vinjetama.. Èuva se jedan od takvih plesnih redova. koji u Zagreb dolazi iz Rijeke. djeteline ili ponekog cvijeta. koji se u to do ba èesto javljaju na proizvodima Gajeve tiskare. izvedena u poznatom litografskom zavodu Julija Hiihna u Bregovitoj ulici.

Ide mo pak na dru gu stranu grada. mo zak s jajima. koji ima takoðer bogatu po nudu: ruska jaja. jo rano. Za predjelo se dvoumim izmeðu Lovaèkog roga koji nudi strasbur ku pa tetu. Lidija Srkulj ( crne èipke). Lila Gayer (staronjemaèki stil). aperitivom. birajte izmeðu Martella i Matignona. A da su na tim plesovima Zagrepèanke uvijek bile u prvom planu.kola plesa u Streljani (oglas za kolu iza ao u Pc zoru 1860. a u ovoj gostionici se. Helena Srkulj (bijela oprava). koja æe kolu voditi sve do 1965. navo dno najbolje ide pleternièko bijelo vino. Olga Baèiæ (crepgeorgete sa strassom). Za objed je. Jeste li za tamprl Str ossmave-rove ljivovice? Ako vam je dra i konjak.. Tako se ogla ava iskusni kavanarski struènjak Josip Karavia u listopadu 1933. te grand-re stauranta Nova pi vana. a potom i druga kæi Bianka. navodno.. gdje Repu (da nas restauracija K Savskom mos tu) nudi uz.. Hotel dr i kavanu i restauracij u. koje bi pojedinom elitnom balu posvetile i po vi e st ranica. Javni su plesovi nekoæ u Zagrebu predstavljali najveæi medijski dogaðaj. Koliko bismo to danas uva avali i ka ko bi Tri mu ketira pro la u utakmici za Veèernjakove zvjezdice.) nije naodmet podsjetiti na pro la vremena . Repu nud divljega zeca s okruglicama i zeèju pa tetu. marinirane je gulje. pospje uje apet it. dakako. Justa Mikulièiæ (zlatni lamee sa strassom i veoma skupocjeni nakit).) bila je. A sad bi rajt izmeðu svinjske hladetine i prezvur ta. neæe koditi jo jedna èa i ca domaæeg p linkovca ili mo da bermeta koji je. t kosanih pu eva s jajima. Neosporno je. od endivije. tlaèenice. Gostionica Zaplatiæ Maksimirska 7. ras te zanimanj i potreba za podukom u plesu i lijepom pona anji Maestro Coronelli dje luje u Zagrebu vi e od èetrdes« godina. Predla em da s koknemo izvan grada. te ko je reæi. bijela perika na glavi ). U jelovniku razgla ene ilièke restauracije èitam da se narud be za objede i veèere pri maju od èetiri krune na vi e po osobi. hvala na pitanju. francuska sala ta..nicl. koje. a susjedn Paveliæ (danas Grozd) peèene race i pohane keèige. doèim se posebno istièe u rek lamiranju novoot-vorene gradske restauracije. Skela. dobitnicima zvijezda i zvjezdica (Monnet.. velik dogaðaj za Zagreb o jedva sedamnaest tisuæa stanovnika. to se najbolje vidi i po tada njim novinama. Paulina Etlinger (srebrni til). nudi dese vrsta. ka ko veli gazda Repu . Mihaela Carnel utti (ru ièasti crep de soie). Dora Frolich (bi jela èipkasta haljina sa crvenim ogrtaèem).. s rastom grada. itd. na primjer. sala ta. uz koje. dakako. vrijeme je tek za doruèak iliti zajutrak. dakako. isto kao i susjedni Grand hotel (prije Kruni Ugarskoj). Prij nego odaberemo zajutrak. Dra koviæeva 24 (na tom mje stu je sad zgrada PTT-a). meðutim. a nakon njegove smrti 1902. gavriloviæka. Èuèa Boraniæ Gavanski (crep de soie s bijelom perikom). pohani piliæi i sve vrste odrezaka od kojil je najpopularniji. najplastièni je svjedoèi izvje æe s jednog od njih. Na Savi bi valjalo ostati i za objeda. a kasnije. or avaèki kav . Bela. viner.« 167 jestvenik na ih starih Stavljam do znanja cijenjenim graðanima grada Zagreba i okolice da sam preuredio i otvorio ka-vanu-restauraciju 'Tri mu ketira' (prije Velebit) u Petrinjskoj 79. Isprva kolu pc haðaju djeca ug lavnom imuænih roditelja i aristokra skih obitelji. meðutim. te u posebno tiskanom prospektu dodaje: Ovaj lokal od danas mora postati stjeci te na epurge-rije i skroz primitivan. Restauracija Sari u Maksimiru nudi jedno stavna jela: restana jetra. gða Jurza (ruski kostim). To da je lokal skroz primitivan oèito je vrlina i mamac. Neki prije jela vole èa u originalnog Plzenjskog piva. to ga donose zagrebaèke Novosti koje vi e od polovice prostora posveæuju detaljnom opisu toaleta uva enih go æa: »Mia pl. onog s Elitne kazali ne krabuljne redute 1930. Fricika Frange (groteskni kostim). Deutsch (crna haljina sa èipkama. matovilca i radièa. rotkvice s maslacem. melem za eludac. nudi peèene guske. i to na najotmjenijem mjestu u gradu na razmeðu dvaju st oljeæa u hotelu K caru austrijanskom na poèetku Ilice. Cecilija Noviæ i Vera Huth (crne èipke). dakle. jelo. da ovaj grad za sobom ima debelu tradiciju dobrog ugostiteljstva i ka d danas nazdravljamo ovogodi njim najuspje nijim ugostiteljima. kolu nastavlj 166 poziv na ples njegova kæi Elvira. slet iz istoènih mora i povrtnicu s maslacem. pa do povrtnic i kisele paprike. Poènimo. tj. do Savskog mosta. U z pu eve ide. to vi e to nam je na raspolaganju rijetka i bogata zbirka starih jelovnika.

. dakako. kasnije K na e m macanu (Vlai 71). pra ka butina s hre nom. t o je i razumljivo. Samostan ska (Var avska) 18. kasnije Zlatni jelen (C jeva 12). dalmatinski pr ut. patke na ra nju. burek. sa umakom sa oblogom Tjestenine. gostionica Avdibegoviæ. mo emo jo r predati o starim zagrebaèkim gostionicama i njihov jelovnicima. Gajeva 9 (danas Kornat) i za deset dinar. K janjetu (ugao Gajeve i Nikoliæeve. gdje je svake veèeri glazba. posebno s mole gosti da ne davaju napojnice. omlet aux framage. Stari jestvenici. èesto i ori nalni po svojoj likovn oj i grafièkoj opremi. j Za objed mo ete imati stalni abonoman u Varo koj pivnici. janicu i sutlija . vrlo su dojmljivi. a rekl amira se kao najugodnije sastajali te Zagrepèana i stranaca. U toj. OB1ED. (danas O ladinski centar) .ijar. K trim gavranom (Juri iæeva 6) K Z lati (V ka 62) itd. kol ovoza 1938. Moulin Rouge. I prava teta da rijetka zbirka nije bila izlo ena prilikom i d avne sveèane podjele Veèernjakovih zvjezdica u 1 planadi. Petrinjska 51 i Prvu zagrebaèku a èinicu. Na jelovniku od 19. jer je ta vrtna restauracija na glasu kao cvjetni raj. zgrada Prve hrvatske tedionice (danas Oktogon). uz pisanicu la Hraniloviæi krij piva Budejeveèki Crjstal ili Kobany a. izvan menua. izaberite jedan od èetiri menua. Nikoliæeva 4. (Trapist) volite li zagreb? Cijena menua u restauraciji Kolo na Trgu kralja Aleksandra 3 je 12 i 15 dinara. koja reklamira svaki dan svje e kamenice po dva dinara komad. Mesn ièka 6 (danas Stari fijaker). 170 jestvenik na ih starih ROG ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 SVRATISTE ZAGREB ILICA BROJ 14 TELEFON 4-62 CJENIK JELA I PIÆA 171 . Zgodno je napomenuti samo neka in na gostionica. Mogli smo tako na jednom m jestu do ivj kontinuitet i tradiciju dobroga zagrebaèkog ugos teljstva. Zlatna kruna. to ih u kartonsk kutijama na dnu ormara èuva Drago Mu iæ u P vrednoj komori grada. ZAGREB Telefon broj 6 32. Kod Moulin Rougea u Samostanskoj. Dola c 9. jelovnici. 12. posebno se nude. Od nacionalnih kuhinja i imena restauracija Zagreb je nekad imao Ce ko-buðejevaèku res tauraciju. Starom vuglenaru. <J Sir. ili restauraciji Ka ptol Vla ka 9 (vlasnik Drago Hraniloviæ). Za one rafiniranijeg ukusa i dubljeg d epa pobrinula se restauracija Velebit. ðuveð. 168 CIJENIK SVRATISTE JELA ZLATNE KRUNE ZAGREB Gajeva ulica br.. tj. koje za uho ovih dana njih pizza i ha b urger pokoljenja odjekuju uistinu kao daleka jek. kao i u susjed noj varo koj pivnici Excelsior. jer se umjesto nje za raèunava 10 posto na cijenu. janjeæi paprika . A èi-nica (vlasnik Abaz Avdagiæ) nudi bosanski lonac. Govedina.

vinom i suhi mesom. indlbratni-ma. tek odne davno jednosmjernom. tek nedjeljom kavu. jer bi bila sramota da se nenadani gost n e i mogao podvoriti domaæom gostoljubivo æu. kruha i v 172 kod franceka na novoj vesi na. kano ilavi hrastovi. Kraj svega izobilja ivjelo se vrl o jet nostavno. Cijeli Zagreb je o Franceku s Nove Vesi pripovijedao kad je prilikom glasanja 1884. Francekova gostionica do l a je na glas nakon otvorenja sredi njeg gradskog groblja na Mirogoju 1876. na aliti pjesmicom o tar Varta dretu smoli... Popularnost na eg Franceka. staje. krumpirom. od Kaptola prema Gup-èevoj zvijezdi. kako su ga zvali. zajedno s nekolicinom utjecajn ih Novove ana. s kojih bi susjed dozivao susjeda da podije klupicu i kup icu. kæeri i sinovi po li bi u susjedstvo na èavrljaj otac bi zapalio veliki lam pa i njime u ruci pregledav.. bojeæi se vatre. Stari su Novove ani bili ponosni na svoju No\ Ves.. na kojir bi se u sumrak odmarale domaæic e. dr ali se pomalo rezervirano. Isprva se gostionica zvala Franc Josef Garten. estinske peèenice. A sada sa zami ljenim mahom soènih indlbratna uputimo se. a rovario protiv maðarona. nije nam lako zamisliti onaj starinski svijet i ugoðaj s klupicama ispred prizemnica. ko ji i u najmlaðe svoje ogranke zdrave svoje stare sokove.. a ne na elektriènoj ploèi) i po mahu. i amo èetvrtom brzinom. kako æe zapisati Novove anin Ivan 173 volite li zagreb? Krstitelj Tkalèiæ. Kasnij . Kad bi zapao mrak. tzv. pi e Antonije Kass ovit Cvijiæ. na dobru ka insku ili m oravèansku kapljicu kod Franceka Tkalèiæa u Novu Ves broj 39. u èast posjeta cara i kralja Zagrebu.kod franceka na novoj vesi Pojava æevapèiæa. glasovao za prava e.po tehnologiji pripremanja ( indlbratni su se pekli uspravno. Bio je vatrogasac i èlan veterancov. tavan i podrum. Majka bi sjela za k lovrat i gunðala starinsku pjesmicu. Najstalniji gosti bijahu siromasi iz Ciganske varo i (Ko arske. zapisati: Nova Ves je kroèila naprijed vrlo polaganim tempom. luka i èitav ili pol krajcara. te je kroz sve pro le vijekove o stala na a najvjernija stra a starog zagrebaèkog duha i po tenja. starije i popularnije od one Tkalèiæeve. a tavani i podrum nakrcani ps nicom. ulice). to zbog sv oje gostoljubivosti i vesele æudi. da bi s dru tvom sve to u birtiji spi skao. kad bi pohodio kuæu. U toj i takvoj Novoj Vesi gostionièar Francek Tkalèiæ bio je vrlo popularan. I mu bi joj se zn. a jedino gazdi bi domaæu redovito spremala zajutrak od suhe slanine. A najsveèanije bi bio pogo æen upnik. lukom. a na kraju glasovao protiv onih koji su ga nastojali potkupiti. France k Tkalèiæ je prisutan u dru tvenom i politièkom ivotu Zagreba. one na broju 86. osobito kad bi do ao kri ecom. koje su nestale sa zagrebaèkih jelo vnika. dosezala je daleko izvan njegove gostionice. a glavna briga svakog purgara bio je pr ijatni n. za koju æe Antonija Kas-sovitz-Cvijiæ u Hrvatskom kolu od 1927. su e. a ime je dobila jo 1852. dakle. Jedino subotom po la bi ona s lonèekom Opatovin K sedam zvjezdam ka d se tamo dijelila germa za nec jeljnu orehnjaèu. pokazat æe se na primjeru jo jednog gostionièara i gostionice. a zamijenile su ih tzv. pjevao u pjevaèkim dru tvima Sloga i Sloboda. re-prezent starinske Nove Vesi. bila srèika na eg pravog h rvatskog borbenog graðanstva. niti iskusili glad. a baba rr se moli. a nakon pogreba Zagrepèani bi obavezno n avratili k na em Fran-ceku zalijevati tugu za pokojnikom. jer su pogrebi uglavnom prolazili kroz Novu Ves. primio mito od maðaronskih korte a. Jutrom bi sva kuæna èeljad dobivala pre gan juhu. kad i tom starom zagrebaèkom ulicom. a mladi bi se s veèeri meðusobno p sjeæivali. Ni za koju korist ili napredak nije dopu tala d a se naru e davni domaæi obièaji i osobine doma i roda. na aru od grabova drva. Francek Tkalèiæ je bio tipièni novove ki purger. ali dosta razlièito . dom. ne to slièno. a ne pognuto.. a i mali su i svo posebnu opæinu. gazde novove k tacuna. i jo objesnijim koje ne bi smio zapjevati pn djevojkama. koji bi dobivali kruha. objava je neposrednog i istrebljivaèkog rata tradici onalnim zagrebaèkim peèenicama. Marni i pa ni. repom.. da dom blagoslovi. koja je pripadala treæem izbornom okrugu. potom hamburgera. Nisu plivali u bogatstvu. Jo veæa i bila sramota. ako bi domaæica kupov la ive na Ha mici. ali nisu p< znavali ni nei ma tinu. tedljivo ureðen. zeljem. Iz vizure dana njeg nervoznog vremena. najpodmu l ijeg neprijatelja ljudskoga truda. to zbog svoje velike aktivnosti. A da je Nova Ves.

.e æe je Zagrepèani zvati samo Gorenèeva gostionica. ide svom Gorencu. demokr atskog plesa. bilo ih je vi e nego danas u cijelom Zagrebu! Narodna kavana. za koj im su obièavali sjediti na i preporoditelji. prema Bolnièkoj. na toj zabavi nije bilo uskih francuskih èarapa te francuskog pi-kaèa (trouglasti globuk). Zapisuje kako se tu pije bukovèak ova blagotvorena kap zagrepsk ih gora i kako se tu mo e èuti jedan opæeniti i gromoviti Puna srca. sve uèestalije alopojke zbog dokidanja kavana u Zagrebu imaju korijene. na mjestu gdje je dan. U njoj su se sastaja li Babukiæ. Vlasnik joj je bio stanoviti Andrija Ce rni iz Moravske. pune èa e. Na istoènoj strani trga. Njegovu kavanu spominje jo Nemèiæ u svo jim Putositnicama. dak ako. o kojem Obzor pi e: U subotu dne. Zagreb je. a imala je navodno i posebni tzv. u tzv. 25. kasnije Croatia. Hatzovoj kuæi. neka ivi je na e. Zvali su je burza. to j vlasniku donijelo veliku popularnost u tada njem Za grebu. Ka nije je na tom mjestu Fran jo Kre ma. a svakako je najpoznatija jo iz ilirskoga doba. odnosno Harmici. tj. ozbilj na mjesta. a u sredi te pa nje Gorenec i njegova gostionica dolaze nakon odr avanja tzv. Do Milinova.. gdje su danas Rukotvorin bila je neka vrsta gostionice i kavane. Gradska tedionica i Gradska kavana. 174 kod franceka na novoj vesi 175 ! stare kavane Dana nje. u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu. koju vidimo na staroj razglednici (1903. Naprotiv. Tu smo vidjeli estinske bijele cifraste hlaèe. U njoj su se sastajali poslovni ljudi.).. Uz ovakve reformira no-demokratske manire napunile su se prostorije Gore n èeve gostionice veæ u 8 sati na veèer. Tu se sastalo dru tvo graðansko demokratsko. dakle. od Prv hrvatske tedionice i Trgovaèko-obrtnièke komore d< Vatrogasnog dru tva. bil a je kavana La feri. ali bez te èasti nije moglo biti. Demetar i Vraz. . Godine 1876. U gostionici su odr avani razni plesovi i zabave . Na njenu mj stu. a vlasnik Oti Leibner reklamira prvi put u Zagrebu sladoled. veljaèe 1873. njegovi ga Novove ani biraju za svo zastupnika u Gradsk om zastupstvu. stajali su na Jelaèi-æevu trgu fijakeri koji su bespla tno vozili goste na Demokratski ples. U susjedstvu. Gospodin Ka labar bija e major domus. a s vremenom dolazi na glas kao po zornica dru tvenog i politièkog ivota. kad je nakon stotinu godina napokon 1928. sru na Hatzova palaèa (projektirao ju je Bartol Felbingei otvo rena je nova kavana Milinov u zgradi istoimene hotela. odnosno Velike kavane. narodni stol. u Felbing rovoj kuæi. imao slastièarnicu. Novove ki g ostionièar Janko Gorenec vrlo ) ugledni graðanin koga biraju u razne odbore. nekoæ bio grad kavana samo na Jelaèiæevu trgu. danas Gajevoj ulici. kako se zn a. a gostionièari ozbil jni èimbenici dru tve nog ivota na koje se u raznim politièkim kombinate rikama ozbiljn o raèunalo. Kavana toga imena ranije je bila na suprotnom uglu. U Ilici na brojevima 4 i 6 bile su kavane K cai austrijanskom i Kruni ugarskoj. bila je Velika kavana. zato to su se pjevale rodoljubne pjesme. otac violinis Franje Kre me. kasn ije Centralna kavana. Na zapadnoj strai u Stankoviæevoj zgr adi. Gostionice u starom Zagrebu bile su. Danas su to hotel i kavan a Dubrovnik.. po uvjerenju vatreni ili rac. na ju noj strani. Tako o Demokratskom plesu demokratski Obzor dol maðaronski Agramer Zeitung ples na pada zato to je shva æanje ove demokracije prema jutru zauzelo protudrzavne za mahe . surku i globuk na hero. Dobrotvora i Dr u tva èovjeèno sti. Ova institucija dodu e vuèe na aristokratsku frazu. u niskoj ku bila je kavana K vjeènom svjetlu. trgovci i putnici. vjerojatno je i jedna od najstarijih. a na dana njem broju 12 kavar New York. Gorenèeva gostionica u Novoj Vesi bila je sredi t i sjedi te demokratskog duha i polit ièkog ivota. to se nosilo u èisto aristokratsko barokno doba. na dana njem broju 15. Kad se graðanstvo treæeg izbornog kotara hoæe po zabaviti. jedna je od èetiri ili pet kavana to su bile samo na ju noj strani trga. Mjesto gospodske batine ( tu cera) bile su tu hrvatske z astave.

glavnom gradu Hrvatsk e. koja bija e prema br jegu kamenom obzidana. Pokretaè ove ideje De eliæprozove omiljenu sjenicu u èast godovnjaèe Ljubice Ljubinkovcem.sigurno je jedino da to nije bilo na sjevernoj strani trga. U Marovsko j (danas Masarvkova) Kazali na kavana. a kasn je na uglu Gunduliæeve. kome dadose ime Ljubinkoveèki klub. u uglednoj g stionici Ljudevita Hagenauera na N ovoj Vesi. Za vrijeme objeda pona vi e se nazdravljalo domaæici. a potom i klub. Za dvije posljednje ne znam toèno gdje su b ile . Iza objeda podu gosti sjenov it vrt na crnu kavu. Ispod sjenice b io je dubok zdena. Klub je osnovan 10. Marko Mileusniæ. Milan Nosan. Klub je osnovao knji evnik i gradski senator Gjuro De el iæ. Ljubinkoveèkog kluba. predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva SI ga. Ljubinkoveèki klub dr ao je sastanke svakog èetvrtka. kraljevski javni bi lje nik i predsjednik Hrvatskog pjevaèkog dru tva Kolo. Na Zrinjevcu Zagr eb (danas poslovnica Croatia Airlinesa) i Kavana Umjetnièkog paviljona. veæ su se pripovijedale razi zgode i do ivljaji. gdje dru tvo sjelo u hladovitu sjenicu. takozvanoj palaèi bio je prostrt veliki stol. trgovac i posjednik Okrugljaka. u Preradoviæevoj Preradoviæ i Mirna koliba. gradski tajnik. kao kulturnom i civilizacijskom sredi tu. koji se prostira e iza kuæe pa s ve prema brijegu. Slavo repl. Franjo Arnold. koje je izradio klupski fiskus Gabriæ. Kronièar bilje i: Skupi e se stalni gosti iz svih stale a. a ujedno da sa dozvolom domaæice u sjenici veèeraju. kad su za Univerzijadu otvorene dvije nove kavane Mala kavana i Kav ana Ban. gdje je i danas (zatv orena). koja se do Prvog svjetskog rata zvala Pariz. nije bilo lako. Uzmimo primjer tzv. U tom obilju nekada njih zagrebaèkih kavana zamalo zaboravih spomenuti jo tri: ilièki R oyal i Merkur i Evropu na Jelaèiæevu trgu. Gosti razgledavahu krasan par. koja bila na glasu jo od ranijeg vlasnika Janka Goren kao mjesto okupl janja rodoljubivog i demokratske svijeta. oko kojega su se osamdesetih godina 19. Toga dana slavio se imendan domaæinove ei Ljubice. Ovo lijepo i nje no ime svi prisutni odu evljeno prihvati e. natom grabovinom. ravnatelj central nog groblja Mirogoj. te kavar 176 stare kavane Meduliæ. stoljeæa okupljali poznati Zagrepèani. U velikoj prizemnoj gostinskoj sobi. Predsjednikom kluba bud e jednoglasno izabran senator Gjuro De eliæ. a kavana je bila i na Strossmaverovu etali tu iliti nekada njoj Ju noj promenadi. dob io ime.. Ujedno bija e zaklj uèeno da se osnuje klub. pokrit debelim balvanima. U Ilici je jo bila kavana Corsi najprije na u glu Bregovite (danas Tomiæeva). prvi èovjek opæine S svete (k joj je tada bilo sjedi te u Maksimiru) i dr. Osim osnivaèa i predsjednika De eliæa. èlanovi Ljubinkoveèkog kluba bili su sve sami ugled ni graðani: Gjuro Eisenhut. U zdencu bilo je uvijek dost hladne vode. na kojem b ja e svakog Bo jeg blagoslova . Klub je sebi stavio u zadaæu skupljati dobrovoljne priloge za osnivanje medicinsko . Mada su svi èlanovi bili dobri hrvatski rodoljubi. Sve do 1987. a ljudi su se svakojako morali snalaziti. u Juri iæevoj Elit. 177 ni rijeè politike Nikad ovome gradu. Milan Macen. poznati skladatelj. a od sunca bila je za tiæena li. srpnja 1882.. koji o njemu ostavlja i zapis. bio nesretan to se tièe masovnijeg dru enja. koji je po tra diciji. to je za vrijeme sastanka svako politiziranie bil o strogo zabranjeno. Toga se dana n je kao obièno politiziralo. koja je davala ugodnu hladnoæu sjenici i z 178 ni rijeè politike najvruæih srpanjskih dana taje sjenica svima omilila. Tko bi se o statut ogrije io platio je sekser (10 novèiæa) u kra-b icu u korist osnivanja medicinskog fakulteta. Lacko Holjevac . r> uglu Ilice i Frankopanske kavana je Bauer. Jednoglasno bude zakljuèeno da se svi èestitari i prijatelji kuæe svakog tjedna sastanu u kuglani. U Mesnièkoj su bile kavane Kaèiæ i Zora. a sastanci odr avali su se strogo po propisanim statutima.ureðene u prizemlj istoimenih hotela. Razne politièke i politikantske struje su ga zapljuskivale i na nj se svom silinom obru a-vale. po kojoj je najprije lijepo ureðeni gostioni ki vrt. èini se.

Politika je. skupljeno od plaæanja kazni èlano va za spominjanje politike i naèinjanje politièkih tema! A da se Ljubinkoveèki klub. proti tome da se kod pozdrava i o dzdrava ne snimi e i koja se tim opravdavala da je to izbacila iz zdravstvt nih. 179 i gentlemenski klub kvak Supilova Sloboda. A me du regulama Kvaka najva nija je ona daje u klub u ap solutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i rasprav 180 gentlemenski klub kvak ljati. novinar A^ ramer Zeitunga. unatoè najljep im i najplemenitijim nastojanjima. . To sramotno 'hrvatsko' dru tvo broji èak za èlana nepristrasnog senatora g. Sto je. koja izlazi na Su aku.kako mu je pravo ime u njegovu dugu vije ku pratile su razne glasine. Zabranjeno je bilo èlanovima polaziti lokale gdje nije bilo hrvatske podvorbe. na alost . to je bilo skrajnje vrijeme da se poène tuðin tina iskorjenjivati. od onih kako su pojedini politièki potezi. iako to nije uvijek bilo lako. u broju od 25. i da gotovo nema organizacije ili politièke stranke ko ja bi se mogla pohvaliti tako dugim stazom. na la je povlaðivanje u ovom krugu prijatelja te zakljuèi eprih vatiti obièaj is taknut po propagatorom ove ideje. donosi dopis iz Zagreba u kojem se ka e kako u tom gradu djeluje i njeko internacionalno dru tvo po d imenom Kvak. Kvak i tko su kvakeri? Valja najprije napomenuti da je Kvak postajao i djelovao u Zagrebu èak ezdeset godina. o ujka 1881. na stanovit naèin ipak bavio i politikom. pa kako je tada u tako zvanim boljim dru tvima njemaèki jezik prevladavao. A najvi e priloga navodno je. sastavljeno iz posve razlièitih elemenata. vladine od luke. . du evnos ti i sno ljivosti medu èlanovima. Nisu joj mogli izbjeæi na i stari. ta ne izgubi od svoje atrakcijske moæi i ivotne snage. a ujedno i kljuè uspjeha kojim je to po svojem sastavu hetero geno dru tvo os talo tolike godine valja tra iti u uvijek vedrom raspolo enju. a i protumodernih razloga. zapravo. vi soki dr avni èin ovnik.. alibi mu evima pred njihovim naivnim enama. Glavne odlike Kvaka. kao to joj. Antun Schlesinger. A o podrijetlu ime na Kvak u spomen-knj izi se ka e: Èudna struja koja je u isto vrijeme nastala u Beè. a njegovi èlanovi kvakeri. vrlo uplivnog dru tva. medu kojima s poznati glumac Andrija Fijan. da se ma bar prija telji i dobr i znanci pozdrave izmeðu sebe upotrijebiv jea nostavnu izreku. Zagrebaèki klub Kvak ili Kvakerski klub .. vra ka stvar. a da n. moi odr ati u svojoj suvislosti kr oz toliki niz godina. a osnoval ga je grupica uglednih Zagrepèana. ne mo emo ni mi danas. rujna 1879-. od javnosti vje to prikrivanoga kluba.g fakulteta u Zagrebu. Sandor Egersdorfer. zami ljen kao apolitièki klub. do onih kako je klub dobra izlika za razbludni ivot i pijanèev anja njegovih èlanova. Dan osnutka Kvaka je 19. ni moguæe. dakle.. upisano je: U razvoju dru tvenog ivota u Zagrebu i èitavoj Hrvatskoj to je mo da jedinstveni primjer kako se jedno dru tvo. godine. Ovo se provaða-lo osobito zato jer su tada nji svi veæi lokali u Zagrebu bili u rukama stranaca. U spomen-knjigu u povodu ezdesete obl jetnice kluba godine 1939.. svjedoèi ovaj zapis: U Ljubinkoveèkom klubu gojila je intenzivno ideja samoodr anja i meðusobnog potpomagan ja pod lozinkom: 'Svoj k svome'. naroèito Nijemaca. a domaæi sinovi se usuðuju silno im las kati. Augu sta Senou.. koje nosi komièno ime Kvak. a o èemu svjedoèi i spomen-knjiga: Ak oprem pravila zabranjuju razgovor o politici i vjeri. to gotovo nema Kvakan-cije u kojoj ne bi bilo rijeèi i izmjene misli o svim aktualnim.. jedan beèki list objavljuje pouzdanu informaciju iz Zagreba o tome kako se tada nja vlada u Beogradu sastoji veæinom od èlanova jednoga. u kojem prevladavaju stranci. 1929. a naroèito medu krasnim spolom. Isto tako su èlanovi svagdje propagirali pravilo.. i Julie Senoa (brat Augusta Senoe blagajnik Prve hrvatske tedionice. Zakljuèi e napokon iza dulje debate sje duæ uz otvoren prozor kod Krampusa poslije raznih pri jedlogah te slu ajuæ kako ih iz najbli e blizine pozdrav abci prihvatiti pozdrav i odzdrav dobaèeni im iz bar zvuk 'kvak'. pojedina imenovanja ili investicije u gradu djelo tajnog. va nijim pojavama u ivot .. A mnogo kasnije. da se kupuje samo kod onih trgov aca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima.

. a koju nije mogla ugas iti èak ni svemoæna televizija. koje je taj ugledni gost prili kom posjeta Kvaku 10. jo jedan zagrebaèki prvoklasni kabaret domaæih umjetnika. gdje je upravo otvoren Grabanci ja . umjetnici. taj zagrebaèki klub gentlemana.. ili na ni an m maju pojedince iz javnog. Zagrebaèki kabaret nam sugerira da se po ovoj potonjoj cijeni odfuramo fijakerom d o Dra koviæeve 24. priko vani za TV i nenaviknuti na veèernje izlete i noæni ivot. govoreæi o ki turnom trenutku svoje zemlje. Kvak je imao svoje sljedbenike i opona atelje èak i u najuglednijim zagrebaèkim dru tvima. I Budimpe ta. sveuèili ni profesori. Sokol.. sudjelovao je na znamenitoj spektakularnoj prvomajskoj sveèanosti 1882. i Var ava . tovi e. to da kabareti postoje i rade. a reèena Mrdulja eva knjiga (izdavaè: Znanje) sadr i. Nikola Feller. do Grant restauranta Nova pivana. Klub je u prvom redu mjesto dru enja u uvijek vedrom raspolo enju. Uplavom trna-cu i Peharèe k. nije se ustezao da pohvali kako u Var avi rade i ilegalni kabareti. Bojanèiæ. Jer. tako se sv ojski anga irao za gradnju nove zgrade Hrvatskog zemaljskog kazali ta. njihovog doba. bolje svjedoèi ovo: u ljeto 1984. Zagrepèanin pricer pije) . Da je program uistinu pr vo-klasani. koji i svojim programima ponek ad izruguju pojedinim O' lukama i postupcima vlade i partije. okupljao je uglavnom intelektualce i ljude o d polo aja: gradski naèelnici. garantiraju imena izvoðaèa: dr. Strozzi. n. novinari. du evnosti i sno ljivosti. suci. Dakle. za potrebe Kvaka djelo su takvih imena kao to su I van Zajc. dapaèe . o èemu s vjedoèe i stihovi predsjednika JAZU Josipa Torbara. Sloga. bio je pravi velegrad na karti Srednje Europe. nagla ava se u spomen-knjizi ako bi ovaj upliv Kvaka htjeli pr ispodobiti sa utjecajem profinjene dru tvene kulture Baroka i Rokokoa na dru tvenost . dru tvenog i politièkog 2 vota. najprije su zapjevani upravo na sjedeljkama Kvaka! Kvak je svojim utjecajem i djelovanjem izlazio.. a godinu d ana kasnije prigodom nemira zbog maðarskih grbova Kvak preuzima du nost miritelja it d. makar i il galno. operete itd. I premda nije imao otvorenih namjera utjeca ti na zabavni i dru tveni ivot Zagreba.u Zagreba. nekoliko puta manji od ovog na ega. i izvan bare. . u Maksimiru. aris tokrati. dakako. Kvak. industrijalci. poseban Plan kabareta u Zagre u! h zavirimo li u Tarifu za dvopre ne podvoze (fijakere) u gradu Zagrebu iz 1922. i Prag. bankari. Grunhut. jer poslijeratni Zagreb nije imao t akve vrste zabavi ta. saznat æemo da vo nja do kazali ta stoji 20. Gjuro Prejac. 181 kod fride se rado ide Knjiga Igora Mrdulja a Zagrebaèki kabaret neka nam poslu i kao ulaznica za mali izlet u lude dvadesete..a da Miinchen. a ove se godine navr ava stotinu i deset godina o d njegova osnutka. Pari z i ne spominjemo. u ovo na e nervozno doba njeguju taj stari kabaretski naèin izraz a i zabave. na primjer. veljaèe 1883. upisao u klupsku spomen-knjigu: Uvijek veselo kvakati. Bilo bi pretjerano. Ali. Beè. ali za na e dru tvo i na e vrijeme Kvak je u svojoj skromnosti doprin jeo formiranju na ega dru tvenog ivota elemente trajne vrijednosti. klupske regu le i spomen-knjiga (èuva se u Muzeju grada Zagreba). to je uopæe kabaret? Na to pitanje imaju pravo dana nje generacije. Kao uspomena na klub. Se-pec. Koliko je kabaret duboko usaðen u naèin razm ljanja i kulture ivljenja u pojedinim sr edinama. a do noænih zabavi ta 25 dinara. Nikad ne plakati.. barem to se zabave tièe. Uvijek puna Kvak do Kvaka! Kvak je ivio vi e od ezdeset godina. ovakvi kakvi jesmo. Tkalec. Bez te literature te ko bismo se sna li. Hrvatske i svega svijeta. j Dok u svijetu boj se bije. kuplete. Nikad vam ne presuhla mlaka. danas se naðe jo samo poneka rijetka fotog rafija klupskih prostora s dekoracijama slikara Menci Clementa Crnèiæa. tom je kulturnom Poljaku oèito va nije od pi govora i prote sta tangiranih. koje u Europi imaju veliku tradiciju. Kvakaèka se moda. Skladbe. Gavella. kako to obznanjuje plaæeni novinski oglas. irila i izvan Zagreba. koji nisu n i skrivali da svoje priredbe organiziraju po uzoru na Kvak. u Var avi predstavo ministarstva infor macija poljske vlade. Gjuro Eisenhut. Bio je pun raznih zaba-vi ta i kabareta. Zagreb dvadesetih godi na pro log stoljeæa. kao to su Kolo.

a ¦ igri je bio legendarni Stjepan pl.) prati nitko drugi nego proslavljeni Kre imir Baranoviæ. Arno t Grunt. Ðurðica De-viæ. Istodobno je u Zagrebu radilo nekoliko kabareta. Glumce na glasoviru (1921. Navodn je gradonaèelni k Mo inski veæ bio odrije io kesu. Miletiæ.. Milan Sepec. gornjogradska se gospe 182 kod fride se rado ide da zabavlja kuænim predstavama.. A onda j e rat prekinuo tu tradiciju. a Kabaret Dverce u Ilici 12. To su rijeèi jednog kupleta koje zvijezda zagreb. to je doista poèetak zagrebaèkog kabareta. sada nadkonobar u restaura ciji svrati tu Imperial. jer ima stvari koje mu se svide. Josip Rutiæ. Istodobno. prvi je pravi kabaret u Pik-baru na polukatu Jelaèiæeva trga broj 6 . Gosp. kad je ljudski ivot vi e nego jeftin.. da bi 1907. U kabaretskom ivotu Zagreba izmeðu dvaju ratova. Kaj su rekli kuma Kata joj mene joj. eto. o èemu Hrvatsko pravo pi e: Gos. èkih kabareta Aca Binièki pjeva na p oèetku rata u il èkom Dvercu. pa u Velikoj kavani na Jelaèiæev u trgu. Kabar et Excelsior je bio na uglu Gajeve i Nikoliæeve. koje æe biti vrlo birane i literarne vr ijednosti (kao deklamacije. koji bi t rebalo otvoriti u Un jetnièkom paviljonu na Tomislavovu trgu. Dragutin Freudenreich.. Micika Zlièar.. a reèeni Dragec iz poznate teatarske obitelji Freudenreich zapravo otva ra na prvi kabaret. Mila Dimitrijeviæ. i zabava u posljednjem na em kabaretu bila je na istoj razini: Ja bio sam kod Fride. proradio na prvi kabaret . Dejan Dubajiæ. Osnovan je poslije Prvog svjetskog rata. nastupit æe u njegovom cabaretu i pjev aèi i pjevaèice. koji æe kasnije postati slavno kazali no ime. Kovaèiæ) da je napustio kazali te i da s ada u Imperialu nastupa kao natkonobar! Ovo nastupa nije sluèajno. s kojima stoji u pregovaranju.. to se uzima kao preteèa klasiènog kabareta.. a u njemu nastupa popularni kazali ni par Aca Binièki i Irma Polak. To se dogodilo zb og sukoba glumca Dragutina Freudenrei-cha s upravom Hrvatskog zemaljskog kazali ta . Cabaret Grabancija prvo u Dra koviæevoj 24. U ratnim godinama . ako ne do Fride. Èehinja Marina Obetkova.Svaki samo sebi vuèe. Freudenreich za poèetak izvodit æe sam pojedine toèke programa. Ru a Cvjetièa-n lo Buliæ. sudj eluju dr Branko Gavella. ka bare ipak nije otvoren. da se u Zagrebu zapoène sa hr vatskim cabaretom.. otvara u istoj restauraciji od sutra cabaret.. a budala nek se tuèe. Pola stoljeæa su. naroèito u Parizu. Kabaret Kasino u Streljani naTu kan-cu (danas kino Sloboda). Od svih kabareta ostaje danas samo Mr-dulja ev Zagrebaèki kabaret! Bro irana i meko uvezana knji ica sjeæanja i uspomena. tj. Da. Music Hali u Nikoliæevoj 7 (kasnije Istra). Tito Strozzi.. Ostaje zabilje eno da je u njemu prvi put nastupio mladi Ivo Badaliæ.). a to skoro. uz veæ spomenuta kazali na imena. Tako pjevaju u Dvercu. eto. Jozo Lovrenèiæ.Cabaret Imperial u Frankopanskoj 8. Izuzmemo li kratkovjeki Cabaret Kauders u Umjetnièkom paviljonu 1911. do lo inatom jednog glumca. da bi opet neèijim inatom (ne zna se èijim) jo iste godine taj na kabaretski p rethodnik bio ukinut. a do toga je. gorko se aleæi na raèun nadolazeæe kataklizme. Ali. 183 . Dubravko Duj in. Glumac je obznanio u novinama (o èemu pi e i K. nego i nad cjelokupnom tra dicijom zagrt baèkog kabareta dugom otprilike pola stoljeæa. Potkraj 19. recitacije... tam svatko rado ide. jer bih mogao profit rat. malo zaba vi te poput onih u drugih velikih gradovih. August Ciliæ. da pri nama ne bu rata. soli scene itd) Veæ je primio nekoliko radnj a od hrvatskih pisaca. a zatim u Matici hrvatskih odbornika u Ilici.. ! Kabaret Dverce ostat æe otvoren i za vrijeme rat. (Sastanak ot mjenog svijeta). Pos-lie. Ovo bi mogao biti poèetak. spustio zastor ne samo na Dvercem. biv i èlan hrvatskog kazali ta. a mi je jednostavno nismo znali ili nismo htjeli ob noviti. jer glumac osta je glumac. onda u kabaret.. Vla-ho Paljetak. izrugujuæi se uglavnom raznim verce rima i pekulai tima (A politiku ne smijem dirat.. stoljeæa u Zagrebu se poèelo razmi lja i razgovarati o kabaretu.. joj mene joj. Zvonko Tkalec. Zagrepèani rado i li. Izmeðu pojedinih toèaka zabavljat æe obæins vo glasovir i gusle-solo. Borivoj Sembera. da bi se ljeti 1944. Klub-Cabaret bio je na polukatu u Ilici 11.

O lijepom ureðenju kupali ta svi su se pohvalno izrazili. i osobno prisutan n a sveèanom otvaranju 19. T. dolazilo bi èesto do antagonizma i otvorenih sukoba. tvrde danas rijetki svjedoci. mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu. dakako. motociklom. zato sad: Hajd. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno. Pro le nedjelje prireðen je bio (po Stella filmu i Misic Hallu) na Gradskom kupali tu u Zagrebu zanimljiv izbor najljep e dame kao Miss Save. pokrovit eljica turnira.. to vi e to su se u iriju nalazili tako poznati i uva eni ljudi. Nisu nedostajale ni razne atrakcije. vese lje. sveuèili ni profesori. ali i nadmetanja u raz nim portskim disciplinama. »Tko pjeva zlo ne misli«. Gradsko i Gospo dariæe-vo. Turniru je prisustvovala i Njeno Velièanstvo kraljica Marija. 2416 jednokatnica. tamo je pravi ljetni raj! S tom su se popularnom pjesmicom na usnama mnogi Zagrepèani u vrelini ljetnoga dan a tramvajem. nalazilo se s istoène strane Savskoga mosta. kako novine izvje tavaju. Na prvom turniru golfa u Maksimiru sudjelovalo je est parova. Izbor za miss u Zagrebu inaèe nij e bila novost.. dr. Poslije toga kup ali te je predano javnosti. u Maksimiru je organiziran prvi g olf-turnir. a poneki. Uz velik broj gledalaca pr osuðivao je kandidatkinje posebni jury sastojeæi se od gg. Otvaranju su prisustvovali naèelnik g. upuæivali put Save.. bio bi to. naravno.. me du kojima su se jedva kretali. bogme.. 1044 dvokatnica i 696 trokatnica i vi ekatnica. a zatim u Berlinu i za Miss Europe. zelene vrbe drijemaju uz Savu. Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve æe doæi na platno u Misic Hallu. Jea na.. uglavnom strani dip lomati i predstavnici koji. godinu dana ranije bila izabrana za Miss Jugoslavije. ali kabine i sunèali te. osnovan golf-klub Zagreb. snimljen prema predlo ku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera. Pozna184 staro savsko kupali te te su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade. prof. lipnja 1931. Izmeðu dvaju kupali ta. kaj se u Maksimiru igra golf? Otkad t o? Od 1931. dr. slikari. prv i u Kraljevini Jugoslaviji. prema statistièkim podacima (gradonaèelnik Srkulj je upr avo osnovao prvi Statistièki ured) . \ Iz novinskog izvje taja posljednjih dana srpnja 1928. Heinzel i podnacelnik g. lipnja reèene godine. èiji bi mlaz izazvao vris ak razgaljenih i veselih kupaèa. ha jdmo mi na na u Savu.staro savsko kupali te Kad pripeèe jarka ega na na grad. naime. 1912. do obaveznog izbora Miss Save na kraju kupali ne sezone. Krizmana. najèe æe u vaterpolu i nogometu. iz Juri iæeve. od vatrogasnih trcaljki. za grado naèelnika Vjekoslava Heinzela koji je. tako da æe tek opæinstvo posebnim glasov-nicama odl uèiti veæinom glasa koja æe dama dobiti naslov Miss Save. uz buèno navijanje ki bica jednih i drugih. Otvorena je tramvajska pruga preko Rib . gradski zastupnici. Vruæe srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupali tu okupilo bi se i do desetak tisuæa kupaèa. gdje je tefica Vidaèiæ. gdje dan prolazi kao san! Na njenom alu naæi æe radost pravu. otvoreni su 1928. hajd. za naèelnikovanja Ja nka Holja. a na njegove slavne dane danas podsjeæaju jo \ jedino stare fotografije i. a rijekom sipa srebrn sjaj. bolji svijet. komandant mjesta i predstavnic i vlasti. kultni Golikov film. ako niste znali! Te je godine. prodavaèi abese i sladoleda sa svojim kolicima. gdje su nekoæ bila èak dva kupali ta.. Natjecalo se oko petnaestak. Potonje je bilo privatno. otvorenih vagona. Kupali te na Savi ureðeno je jo prije Prvoga svjetskog rata.. moderni drveni grad. ma nje je bilo od Gradskog. F. biciklom. a 12. Deaka.. prof. Krèeliæ..ive u 9510 prizemnica. Kumièiæa i To e Dapca. ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. A zagrebaèka se javnost svojim Gradskim kupali tem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina pro log stoljeæa. hajd. 185 golf u maksimiru Jeste li za partiju golfa u Maksimiru? Pa. nepregledna masa go-i lih i mokrih tjelesa. i vlastiti m automobilom. jedno tek æe da poma e. umjetnièki fotografi. podijeljenih mostom i jo ponekim manje vidljivim ogr adama. od kojih je izabrano u u i izbor sljedeæih dvanaest.

Stri iæ pobijedio najbolje ga klupskog igraèa stranca. U njenoj kuæi u itaka okuplja s e cijeli mu ki Zagreb devedesetih godina pro loga stoljeæa. u srpnju 1931. namijeniv i èak cije ulice (Ko arska i Potok. koja u: novu tr nicu na Dolcu (otvorena godinu d ana prije predstavlja najmoderniju ustanovu te vrste u Evropi Iste 1931. ona podjednako uspje no razg oliæuje gornjogradske plemenita e. provod i jednu pijanu noæ uz mak-simirsko jezero. Unatoè svj etskoj gospodarskoj i financijskoj krizi.. stoljeæa] bio pun barova. kao i anonimne graðane iz Vla ke ulice i Potoka. Klupski kapetan Aleksandar Ulmanskv publici je obja njavao i komenti rao svaki potez igraèa. odakle se javlja prijatelju Augustu Cesarcu. Strani igraèi prenose iskustvo na domaæe. bordel do bordela. u Maksimiru je odigrana prva ekshibicijska utakmica i zmeðu dvojice najiskusnijih igraèa . Istodobno . upravo je dovr ena klaonica u Heinzelovoj. 187 crveni pli u tkalèiæevoj Dobrodr eæa i armantna vlasnica zagrebaèkog bordela. koji se upravo vratio iz Pariza. Vojnici neA maju pristupa. malko je epao. Fielda. . napredak je vidljiv na svakom ko raku. u Savremeniku tiska prva dv. muèi ga i ijas.. K. Najelitniji i najskuplji je onaj »Kod zelene lampe«. jer uprava nije imala novca za plaæanja najamnine umarsk om fakultetu. koja je netom sru ena. Tkalèiæeva) zabavi i u icima. kako meðu nama ima ðaka koji se pojavljuju na nedo^ stojnim mjestima. ordinirale i po barovima. sliènih onom madame Katarine iz music ala. ðaci iz Realne gimnazije. Miroslav Krle a u novinskom intervjui obja njava za to je odbio biti èlanom P EN-kluba. Hrs se sjeæa: . Tu uglavnom dolaze oficiri i imuæniji graðani. Medu gledaocima Cara Franje Josipa u Zagrebu ima i vreme nih Zagrepèana koji se mogu sjeæati i sjeæaju se zabavi ta. dakako. Najveæi uspjeh jednoga domaæeg igraèa zabilj n je na prvenstvu u listopadu 1934. vlasnike novopodignutih palaèa na Zrinskom i Akade-mièkom trgu.trenera i tajnika golf-kluba Zagreb. slikarom. koji je prireðen samo kao atrakcija i sveèanost u povodu osnivanja golf-kluba. do 7. tih godina i Zagrebu se gradi. koja je zamijenila staru prugu za Mirogoj preko Bakaèeve i Nove Ve si. koji poèinju bilje iti i prve uspjehe. madame Katarina. S drugim prijateljem. jer zagrebaèke novine nisu imale p rostora za golf. koji su se i ovaj put u velikom broju okupili ispred Vidikovca. Mi. Svaki ima svoju boj u svjetla. A on? \ Prostitutke su. barova i bordela. Na Jelaèiæevu trgu nema vi e stare Zakladne bolnice. profesor je odustao. upoznaju s naèinom igre i pravilima. Gilberta T reachera i Kendala H. listopada 1934. pomalo ogran ièenoga i napirlitanog efa gradske policije Pubu (igra ga Martin Sagner).njaka i Medve èaka. takoðer sm^ znali navratiti. Petrom Dobroviæem. Kad nas je ugledao. Tim je prvenstvom. Grade se podvo njaci na Savskoj i Selskoj. a Zagreb je dvadesetih i tride setih godina 20. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemaèkog i hrvatskog. a na se prvi golf-klub Zagreb malo poslije toga ugasio. ujedno i zakljuèen a kratkotrajna povijest golfa u predratnom Zagrebu. koji je bio vlasnik Parka Maksimir. buduæi da su bile poplavljene izvje tajima iz Marseillea o atentatu na kralja Aleksandra. H. èina »Lede«. bogate poduzetnike. Mi s mo se samo smijuljili. Fiel186 golf u maksimiru da. Poslije turnira. ðaci i studenti iz boljestojeæih kuæa.. ob javljuje knjigu pjesama. Stari ji gospon. Umirovljenik Ivan Hrs o jednoj svojoj ðaèkoj uspomeni zapisuje: Blok kuæa u dana njoj Tkalèiæevoj. Konaèni rezultat toga prvenstva u golfu nije poznat. pa odlazi u Stubake. èetiri na okupu. koje je trajalo od 2. Iduæe godine poèinje prvenstvo Jugoslavije u golfu. tj. u Grgiæ-Kabiljo-vom Caru Franji Josipu u Zagrebu (igra je San-da Langerholz) najrazboritije je i na jpozitivnije èeljade u tom novom dopadljivom musicalu. ta vra ki fe javna dama iz javne kuæe u Ko arskoj ulici u mu kom dijelu gledali ta pobuð nostalgièna razmi ljanja o tome kako su na i stari ivjeli i u ivali. Ta je utakmica imala cilj da se èlanovi kluba i zainteresirani Zagrepèani.. i je dina je osoba u gradu koja ima bezgranièan utjecaj na nepotkupljivog. Poslije u koli je rekao. kad je Zagrepèanin dr. U predstobIju svira pijanist.

Èesto smo odlazili na zabave. ostavlja nam Zvonimir Rogoz u Mojih prvih sto ina: Mene je u tu ulicu grijeha odveo uèenik Obrtne kole Zdislav. u dvori tu. cijeli salon kao da se vrti s p lesaèima u odrazu brojnih zrcala a usred te izvanzemaljske ljepote i obilja. dakako. dana nje Tomiæeve. aktualizira staro pitanje: zar nije pametnije . pa je zbog toga jeftiniji od drugih. Sjeæanje na jedan od zagrebaèkih bordela. boljoj ili.Najpopularniji bar bio je »Pick«. koj i je bio podstanar kod moga kuma. kolika su zagrebaèka i hrvatska pera. zapla e n i zateèen. slikarski kistovi. pije se kava. Bo e moj. A svi barovi su imali svoje stalne noæne dame. uz ostalo. Nisam se mogao naèuditi kako slobodno. »Apol -bar« bio je u Ilici. bio je ukljuèen u cijenu piæa. a poslije muzika za ples do pet ujutro. Barska prostitutka j e.. A bio je popularan i »Klub« u Ilici. Tu je svirala mandolinska muzika i toèila se otvorena vina. u dana njoj Medved gradskoj 13. Cijena prostitutke je bila po slobodnoj nagodbi. Poneku priredbu. preciznije. civiliziranije i zdravije da javne cure svoju ljubav prodaju u javnoj kuæi. Naravna stvar da se onda samo po s ebi postavlja provokativno pitanje: to je i tko je Zagrepèanka? Uostalom. toèe birana vina i ampanjac. ali i skromniji. Na uglu Palmotiæeve i Vla ke. a jedne me veèeri be z ikakva prethodnog dogovora i upozorenja odveo ravno u bordel. kiparska dlijet a i skladateljske note dotakli to najizazovnije i najosjetljivije mjesto koje se . Palmotiæevoj. Kako izabrati kad mi se sve sviðaju! Sve su bile lijepe kao slike. nd\ polu kat. naslov je jedne tematske knjige o tzv. a one su de urale u Petrinjskoj. Amru evoj. Ugoðaj je za mene bio nestvaran. tek da s e istakne kako nam je Zagreb lijep. To je prvi bar koji je imao p rogram s domaæim artistima. Tu su se davale kabaretske predstave. Ugoðaj to ga Zvonimir Rogoz opisuje u svojim memoarima na dlaku podsjeæa na onaj iz a ktualnog musicala koji. porijeklom Poljak. u njemu je svirao najpopularniji violinist u grad u. do deset sati. » tajgerica« a prostitutka. a kasnije se preselio na Jelaèiæev trg 6. stoji sedamnaestogodi nji Zvonimir Rogoz i treba da bira. a separe se nije posebno plaæao. i to jo na svakom koraku mo emo vidjeti. gdje je danas novdi zgrada PTT-a. gdje se danas prodaju bicikli. plesni parovi se okreæu. gosti o dlaze s damama iz salona u sobe ¦L i nakon nekoga vremena vraæaju se u salon puni zadovoljstva. i najljep im) i kojeg u svakodnevnim razgovorima ili u medijima èesto rabimo (i zlorabimo). bez ikakva ustruèavanja i okoli anja. sa skupocjenim tepisima po podu. izlo bu ili nosaè zvuka temat ski vezan uz enu nazvali bismo po knjizi ili bismo naslov parafrazirali. Zdislav me nutkao da izaberem sebi djevojku koja mi se sviða. sav u crvenom pli u i brokatu. gdje je danas »Jazavac«. glasoviraè prebire po tipkama sladunjavi valcer. Svi su barovi radili cijelu noæ. Njega su cijenili i najveæi] glazbeni autoriteti. velikim s likama po zidovima i golemim zlatnim zrcalima. najljep e su to od njega imamo. ali se nisu grijali.. pre ko puta Bregovite. koje su goste vabile u separee. bio je bar »Bij ela laða«. Vlahoviæ. bila i pet puta skuplja nego » triherica« ili. ali Zagrepèanke. Barska dama j e svoje usluge naplaæivala 250 i 300 dinara. Oko mene eæu djevojke èarobne poput vila iz prièa. tako da su ljubavni parovi bili prepu teni vlastitoj toplini.. a to je bila èetvrtina uèiteljske plaæe. palmama u obojenim posudama. otac Helge Vlahoviæ. U svakom separeu o bavezno je stajala boca ampanjca. nego javno na ulici. Imao je najbolji i najskuplji program. »Rit z« je otvoren tridesetih godina. koji je najprije biti u Novoj pivani u Dra koviæevoj. slièan onom madame Katarine iz Cara Franje J osipa u Zagrebu.U li smo u salon. Imao je tri 188 crveni pli u tkalèiæevoj separea. Ka snije je bio popularan Bego. onda. meðutim. pod paskom i kontrolom.. Zdislav je veæ bio verziran u tim stvarima i vladao se kao kod kuæe . bez ikakve kontrole? 189 bolja polovica zagreba Zagrepèanke i kroz povijest mlade Zagrepèanke Od Zagreba su ljep e samo Zagrepèanke«. vrlo udobno i otmjeno namje ten. koji je1 jo ezdesetih godina svirao u »Lovaèkom rogu«. Na mene je to djelovalo kao da am u a o u kakvu crkvu. kako se danas ka e. ljep oj polovici grada kojeg samog po sebi dr imo lijepim (a ako sm o u njemu roðeni.

A sve to jo je prisutnije i nagla enije upravo proljeæe. a grudi sve izlo enije. koliko je meni po znato. projektanti nisu nikad ni predvidjeli Mandu. na om uobraziljo! ispraznim eljama ili ivim sjeæanjima?! Dovoljno æe za cijeli ivot biti veèernja etnja Jei èiæevim ili Cvjetnim trgom. o èemu pi e dr. ali ne z aostaje ni Zagreb. konfekcijskih stanova i nebodt prodefilirale pred na i m oèima. 192 manda u minici Prvoaprilska ala s fotografijom na kojoj se na Mandu evcu nalazila Manda.« M odu diktira. Imamo èak i zagrebaèki Modni vodiè. puce. koji je dr ao t acun (od talijanske rijeèi stazione) na Kaptolu broj 3 (zgrada jo postoji) s uvozno m svilom. Maru evski. i to po moguænosti u pici jutarnjeg odlas na posao . u koje bismo je vrijeme postavili kako b ismo je odjenuli? U starodrevne halje. Jakob Hoche mer i Abracham Frolich. graðanstvo izjednaèuje. poèev i od 17. umjetnièki izraðena lepeza. Olga Maru ev-ski u Modnom vodièu). maèke. iz bajtica. na faks ili u kolu. u prolazu ili kn otvoren izlog. stoljeæa. a ne da se ni marijaterezijski Beè. majke i bake. trebe. Devetnaesto stoljeæe s novim politièkim i gospo-j darskim pomacima donosi vidljive p omake i u modi koja. Vjeèna Zagrepèanka.zove Zagrepèanka. aktualizi rala je eventualno postavljanje te legendarne zagrebaèke puce na njenom bunaru pa su se jo jednom podvojili Zagrepèani na one za i one protiv. rasko i fantaziju u odijevanju karakteriziraj i sjajna svila protkana zlatnim i srebrnim nitima. Josip Matasoviæ u kn jizi Iz galantnog stoljeæa. supru nice. dakako.. dakako. koji nude v eliki izbor razni! finih tkanina. sa enskim miri: ma i enskim oblicima. osupnuti i vjeèr zadu iti brojno mu ko gledateljstvo. pogotovo kad se plemstvo okuplja u svojim zagrebaèkim palaèama na zimskim i pokladnim plesovima. strane uzo re. pa da mu ki promatra u ivalac i meker doðe na svoje. stoljeæa. Koliko Zagreb tuje svoga trgovca modnim kerefekama. namiren jedno m svagda (ako je to uopæe moguæe?) i. na otvorenoj kavanskoj terasi. u minicu ili traperice? Ako ni ta drugo. Mu terije su mu. Ver-sailles. porijeklom iz kranjske plemiæke obitelji. gajtanima i vrpcama za ukra avanje odjeæe. u krinolinu. pa iroka krinolina. Manda je dobar povod da se pone to ka e o dugoj i bogatoj tradiciji o dijevanja i mode u ovome gradu. ljep a i c vlastita grada. Uostalom. stoljeæa. kolike i èije sve kæeri. snahe. Iz tog se doba spominje st anoviti Leonard Mullbacher. ribe. koje zovu galantnim stoljeæem. podjednako one plemeni ta roda i poznata imena iz najuglednijih zagrebaèkih obitelji i najrasko nijih gornj ogradskih i zrinjevaèkih palaèa ili dana njih tajkunara. Teslinom i i Tkalèoi mo da samo jedna tramvajska vo nja od. pripadni ci zagrebaèkoga plemstva i kraji ki oficiri. dakako.. D brave do Trga ili autobusom na relaciji Utrine . kao i anonimke i sirotinja s gradske periferije. frajle. odakle modni trendovi dopiru i do nas.. »struk pod steznikom sve u i. recimo. kako zapa a O. U modi prednjaèi Vara din. jer Vara din je u to doba glavni grad Hrvatske. I sami se sa zahvalno æu pridru ujemo mu kim gl dateljima koji po ulicama i trgovima. kad mo emo govoriti o poèetku mode i kad se po modi nosi tek tanki sloj na e aristokracije. Ali. i to poèev tamo od puèke predaje i narodne umjetnosti. pa do najveæih umjetnièkih izrièaja i najslo enijih postupaka svih nara taja u cjelokupnom trajanju ov og nam dugovjeènog grada?! Kolike su cure. ko æe svojim uliènim sce nama zadiviti. slijedeæi. tek sad »dolazi ui modu« i koja izmiruje stale e. prodaje je izbjeglica iz Ma kedonije Ciril Milo eviæ u svojoj kuæi u Dugoj ulic (danas Radiæeva).Pc hodnik. pokretima i diskretnim ili c vorenim pogledima. govori i to da ga se titulira »knez Le-nard Kaptolama zagrebaèkog kramar«. Naravno. poput ko are oblikuje krhku figuru dame. Iz tog se stoljeæa spominju jo dva zagrebaèka kramara. proljeæe je najnadahnutij i kostimogn najma tovitiji minker i naj ingenioznu i redatelj. odijevanjem i pona anjem prema pravili ma dvorskog salona« (dr.. i pred superm arketa. U Zagrebu nièu trgovine modnim proizvodim . koji u kupovinu dolaze sa svojim enama. na tramvajskoj stanici ili na pa kingu besplatno prisustvuju tom ivom pro ljetno teatru u kojem glavnu ulogu i ovog proljeæa igra Z grepèanka. Sredinom 18. s plemstvom. gospodiène. Jer. A prvi put gotova odjeæa u Zagrebu s< prodaje po tkraj 18. kuænim koncertima i kazali nim predstavama. a njima ipak valja vjerovati . kineski suncobran. koji nas vodi u mo dno putovanje kroz vrijeme. dapaèe. »Ta onda se tek rada hrvatski galantuomo. cvjetni orname nt. èipka. kad bismo je i postavljali. kite. milostivice i ko madi.

o èemu æ Mijo Kre iæ u Na e gore listu zapisati kako »odista svakoj gospojici srce e æe kuca kad p eda portal Crndaka nalik pari kim izloga-ma. Pod pseudon imom Iglica pi e o raznim enskim pitanjima. najbolje govori podatak da je njojzi u èast smjesta ispjevana odu evljena pjesmica. gdje je dotad bio hotel K caru austrijanskom. jo nema ilustracija. prvi glas prve hrvatske opere. a uz to ima i stalnu rubriku hrvatskog nazivlja u krojaèkoj struci.. dakle. Na istoj izlo bi jo jedna Zagrepèanka blista . najljep a puca Zagreba i Kraljevine Jugoslavije. Zagreb je. u Esplanadi. koji s prekidima izla zi sve do 1938. a tek 1890.a. èasopis namijenjen iskljuèivo enama .. A da æe ta 1937. preteèa dana njega Zagr ebaèkog velesajma. A tu je i trgovac Josip Hor-vat . Hrvatica. kapa i e ira raz-. dakle. a veæ tada vrijedi pravilo da »jedna dama ne ide ukorak s modo m. Zagrebaèka frizerka Branka Kincl osvaja u Parizu Grand-pri x za najbolju frizuru. mali kroki modne tradicije Zagreba. Pobjeðuje mlada vlasnica gostionice iz Juri iæeve St efica Vidaèiæ. Deset godina kasnije Zagreb se vi e puta spomi nje u Europi i svijetu. Prva modn revija odr ava se 1926.. Novu veliku robnu kuæu (danas Nama) sagradit æe poslije Prvog svjetskog rata. I modna publicistika u Zagrebu takoðer ima dugu tradiciju. zagrebaèki knji ar Franjo upan pokreæe. meðu ostalima enski list. To je. u kojima se kao urednica i kolumnistica pojavljuje Marija Juriæ Zagorka. a zlato osv aja nitko drugi nego Cristian Dior.. nego i stranim kupcima. grada koji je danas. preselit æe se na broj 4. na kojoj izla e èetiri tisuæe izlagaèa. privlaèno ne s amo domaæim. s vrlo kvalitetnim kolor bakrorezima preuzetim iz stranih modnih publikacija. . sa svojom elegantnom trgovinom Banu od Hrvatske u Dugoj ulici. Va nu ulogu u razvitku mode u Zagrebu odigrale su gospodarske izlo be. Jo 1840. na kojoj je krojaè Ðuro Crndak prvi put pokazao odjeæu na lutkama. zapisat æe Franjo Kuhaè u monografiji Vat oslav Lisinski i njegovo doba. koji izla novije modne novitete. najprije prva izlo ba 1864. a medu njima je i velik broj proizvoðaèa odjeæe. U meðuvremenu izlaze razni enski listovi. Opera je premij erno izvedena u kazali tu na Markovu trgu 4. a Maria Lessiak na uglu Kamenite i Opatièke dr i pravi modni butik s velikim izbo rom ukrasne robe prema posljednjoj beèkoj modi. ako se dva dana uzastopno pojavi u istoj kapi«. eto. iste godin e osvaja i zvuènu titulu Miss Europe. biti zapamæena u modnom kalenda ru Zagreba. preteèu dana njih modnih listova. Veæ u prvim godinama izla enja list je na zavidnoj grafièkoj razini. Lisinskijeve »Ljubavi i zlobe«. koja je na isto j pari koj izlo bi svoj model e iriæa uspjela prodati nikom drugom nego engleskom kraljev skom dvoru. najèe æe o lijepom pona anju i modi. sa svojih s edam stotina privatnih butika. otvara se Zagrebaèki zbor.. Godine 1895.. koja je u to do ba glavna trgovaèka i modna arterija. gdje su odijevanje i moda obilno zastupljeni. U tom upanovu listu.« Pa gospodarska izlo ba 1891. istina. odjenuti Mandu? 195 prvi enski glas Drugo ensko ime iz tog preporoditeljskog doba je Sidonija Rubido. Godine 1910. A kako je pro la glavna enska uloga Ljubica. 194 manda u minici lièitih vrsta i oblika. Treba li se uopæe pitati kakav je uspjeh poluèio taj na operni prvijenac. gdje æe godinu dana kasnije biti prireðeno prvo spektakularno natjecanje za miss. po uzoru na strane publikacije. donosi obilje vrl o kvalitetnih ilustracija. ali èetiri godine kasnije zagrebaèka Luna. vrlo bogati garderobni orma r ili krinja s toaletom za Mandu. prva na a primadona Sidonija Rubido. buduæi da su dotad opere slu ali samo na njemaèkom i talijanskom? »Slu ateljstvo je gledalo i slu alo uz sve burnije plje-skanje cielu predstavu. Na a Stefica. tj. pobrinula se i zagrebaèka modistica Angelina Dilberoviæ. Kako. najjaèe modno i trgovaèko sredi te u dr avi. Ilica æe preuzeti vodstvo tek osamdesetih godi na pro log stoljeæa kad postaje pravi trgovaèki city. izdavaèka tvrtka Kugli i Deutsch iz Ilice 30 (danas Libraria) poèinje izdavati modni èasopis Pari ka moda. travnja 1846. roðena grofica Er dodv. U to doba tvrtka Kastner i Ohler jo je na broju 52 u Ilici. koja izlazi na njemaèkom.krojaèici Mili Gr anitz za model haljine s na im narodnim vezom pripada srebrna kolajna. kako su Zagrepèani i Zagrepèanke do ivje li taj kulturni i domoljubni dogaðaj. taj na simbol mlade Zagrepèanke za sva vremena.. itd. i ona se svr i uz sveobæe zadovoljstvo i povlaðivanje«.

bariton 1. tenor I.. DfmitrLe Deineter j OSOBE: Knez Velimir. Hajduci. [ . VATROSLAV LISINSKI Rieèi napisao dr. ljubav i p rvu izvornu^ narodnu.te je otpjeva godine 1835. r < Poèetak u 7 satih na veèer. kolovana u Beèu. sopran . Grofinji Sidoniji i njezinoj maj ci grofici Harbuval i Chamare. da su i oni »napried« vikali. sami vje ti organizatori. zamoli e grofa Dragutina Erdodva. Stanko Vraz. Glavni krivac za otk riæe njezin. da hrvat ska pjesma pridobije i 'hladne duhove'. te je zato aplauz bio tako gromovit.i vertlari Velimira. Vizner 3 Seljaci i seljanke. KantUa pl. tenor II. Al ak hoæe ushitit poku at ' I zajedno du u dignut Bogu. . da bi bila dolièn o primljena kod kuæe. Tomu se nisu na i dobri prijatelji nadali. Ljudevit pl. Livaðiæ Ljubica. t rsili su se da od sada. dodala je ona jo jednu hrvatsku. sada je bilo jo te u tom nastojati. operu u dva èina. da uturaju hrvatsku pjesmu i u ko ncertnu dvoranu. a tudji nska inteligencija mrmlja e da ih je Gaj prevario. nije uspjela dobiti anga man u svome gradu. . da je sada led hrvatskoj pjesmi probit. predobile dakle ulicu i parter. Pihler . basso 'I. triga . i to pjesmu: 'J° Hrvatska nij propala. to ju je uglazbio Livadiæ. <j . otkud sva ta radost vrela? uti. koja bi se usudila hrvatskim jezikom pjev ati. koja kao mlada poèetnic a. to najpo pularnijoj pozornici dru tvenoga ivota Zagreb.sklad aoc . za koju je glasbu skladao domorodni .Sidonija pjeva! Oj slavuju. j& Obren.koja je ubrzo u la u u i Zagrepèanima. ! Oalraatmski plemiæi Ljudevit. buduæi da je pjesma ova beskonaèni i f renetièni aplauz izazivala u prisutnih rodoljuba. Gaj i drugovi. . . a gro finja Sidonija uvje ba tu popievku . \ Dodji samo S i d o n i j u slu at«. j Brenko. glasa i njeno promoviranje je Ljudevit Gaj. u pro lom stoljeæu. pa dospjeti èak i do slavn oga Metropo-litana na Manhattanu. poljube redom Gaj i drugi rodoljubi ruke. Snionija grofica Rubido Vukosav. .' ] ÈlrPbiva u Volimirowm *r»ra u d&oliei grada Splita u poèetku ] '16. basso II. u Zagrebu. Vojnici. Da im bude i tu uspjeh osiguran. da je mlada pjevaèica prinudjena bila. . O tome Kuhaè pi e: »Nije tajiti da je politièko o ivljavanje Hrvata t velike zahvaliti pjesmi i pjesnicim a. a njen prv javni nastup bio je posve nepla niran i nepripremljen mlada je grofica propjevala u Streljani u Tu kancu. lica su vesela. Fra njo Staniæ Alb^t pl. Ispjevao je nitko drugi nego prvo pjesnièko pero tog preporoditeljskog doba. nje ne pjesni tvoje Mlado srce vrlo dirnut mogu I pozvat ga na ljubovne boje. stopja. i da im je gojence njemaèka pjesma u velikoj pogibelji«. da bi kæerci svojoj Sidoniji dozvolio pjevati u koncertu hrvatsku popievku. altistice kod njemaèke opere u Zagrebu . i da areno dru tvo kon-certnoga o pæinstva ne insultira pjevaèa ili pjevaèicu. Puk. te se èak kajali. i Sidonijin je glas poznat veæ od ranije. Pa kad i tad nije prestalo povladjivanje. Grof privoli na to.uz pomoæ svoje uèiteljice Karlitzkove. mjeseca o ujka na javnom 1 196 prvi enski glas IGRADSKO KAZALI TE U ZAGREBU DfU tvo odliènih priateljah i priatðjicah umætnosti predstavlja . njegova kæi. pa zadiviti samoga Puc-cinija. Franjo pl. To je sudbina Milke Trnine. ali se ipak nije usudio demonstrirati proti kæeri hrvatskoga ve lika a. *!irge . to su godj bolje mogli. popievku jo jedamput pjevati. sluga Vukosavov. . . certu u Streljani. 'Ledena srca' ug-rijale su davorije i popievke upletene u njemaèke glumaèke preds tave. Svim iz oèiju divna vatra sieva -Za to. 197 od tu kanca do manhattana Trebalo je najprije osvojiti europske operne pozornice. Jednom dijelu koncertnoga opæinstva dodu e nije hrvatski du evni na predak ugodan bio. »Srce tuèe. biv i vojvoda Spletski. slu aj .

priznaje izniman dar. Zagrebaèki su listovi opet 1932. kad je na hrvatskom ot pjevala partije Aide i Elenore i do ivjela nezapamæeni trijumf. pjevajuæi na raznim koncertima od Graðanske streljane na Tu kancu. Èestitajuæi umjetnic taj za kulturni Zagreb znaèajan jubilej. Umjetnica koja je u Zagrebu vi e puta gost ovala za vrieme èitavog svog umjetnikovanja. u povodu dvadeset i pete obljetnice njenog veæ opisanog gostovanja u HNK.. Mo da se èini prebuèno. koja je do ivjela najveæe p oèasti svoga grada i svojih sugraðana. naime. koji je tom prilikom Trninu i pozvao Zagreb.. a od 1913. daje ona iz sebe same. Ovaj je potonji svoj tekst naslovio »Milka Ternina . posebno na dobrotvornim koncertima za obn ovu poru enog Zagreba. u novoj zgra( Zemaljskog kazali ta (HNK). otkazav i ugov orena gostovanja u Njemaèkoj. zapisuje u Nadi publicist Milan Grloviæ. Ceciliji Viktor Novak æe podsj etiti: »Mnogo je veæ godina. Povukla se u svoju vilu u Berch tesgadenu.. Miinchenu. a svaki put je odu evila zagrebaèku publiku i kritièare. jer je ona sveæenica u hram ljepote. pohrlili su k njoj na poklon i pozdravili ju sveèano i odu evljeno. Nekoliko puta je nastupila i s Marijom Prikril. ali umjesto u svom Zagrebu. Svaki slo bodni termin Trnina. koristi da bi nastupila pred svojim Zagrepèanima. Na desetu obljetnicu njena povlaèenja sa scene. i dobro je tako. Godine 1906. taj na simbol svjetskoga glasa. »Ni jedna umjetnica u Zagrebu nikada nije do ivjela toga slavlja kao to sada Milka Te rnina«. nervus facialis (mimièki ivac ). Vrelo njezine umjetnosti nalas se u umjetnièkoj joj du i i to god um jetnica daje i èasu umjetnièke kreacije. koja joj. Mi smo a pozornici slu ali rijeèi zahvalnos i vidjeli suze koje nas za uvijek s njom spajaj u.u radosno uzbuðenje. sve su zagrebaèke novine podsjetile na 1898.Trnina je i za vrijeme kolovanja na beèkom konzervatoriju vi e puta gostovala pred za grebaèkom publikom. t o je zovemo kæerkom na e zen lje predoèimo i èitavu njezinu umjetnièku pojavi Da je Terni a svuda gdje se pojavila uznjela obæir. lijepom glasu . nema s samo pripisati njezinim izvanrednim umjetnièkim vi linama. izraèunali novu obljetnicu: sada je to pedeset godi na od prvog nastupa Milke Trnine u starom kazali tu na Markovu trgu. uvijek je to MilkaTernina koja nas za divljuje«. djevojke i mladiæi .« Godine 1923. Tako su se Zagrepèani svoje slavne primadone sjetili 1916 . klièuæ: Hvala!« Milka Trnina nastupila je. Milka Tmina.. a nje gov intendant Stj< pan Miletiæ. pogotovo ono 1898. te podsjetio: »O slavnoj pjev . New Yorku.. u Sv. o njo j æe u svome djelu Hrvatsko glumi te z< pisati: »Da se shvati veliki ovaj entuzijazam. dakako. zadesila zla kob. treba da si . ali ne i upravu stare kazali ne »hi e«. Svaki njen imalo znaèajni jubilej obilje it æe se u z najveæi moguæi publicitet. napustiv i karieru svoga umjetnikovanja. d vorane Sokola i katedrale do pozornice starog kazali ta na Markovu trgu. izra zitoj interpretaciji. a u povodu desete obljetnice njenog naprasnog odlaska sa svjetske operne scen e. Engleskoj i Americi. darovima i uspomenama te se upravo natjecalo tomu. Londonu. savr enoj pjevaèkoj koli. jedna je od rijetkih Zagrepèanki. popustio joj je tzv.najslavnija operna pjevaèica svieta«. pa u Grazu. koji je gc tovanje Ternine izazvalo u Zagrebu. kao i dnevnici Obzor. da joj oèituje svoje simpatije i svoje udivljenj Mi smo njezino divno pjevanje sl u ali kao to slu an u crkvi rijeèi sveæenika. poput Kulise i Teatra. veæ harmonièko-estetièkom utisk èit njezine pojave. po tivana je u velike od Zagrebèana. Naveliko su s e o Trnini raspisali podjednako specijalizirani listovi. no mlade ivlje osjeæa od zre doba. meðutim. na poziv Stjepana Miletiæa. stvo: i u Njemaèkoj i u Engleskoj i u Americ i. Novosti i Jutarnji list. za vrijeme jednog nastupa u min-henskom kazali tu Prinz-Regent Trn inu je. godinu kad je Trnina. do la u Zagreb i tom prigodom odu evila Zagrepèane. za stalno se nastanila u Demetrovoj ulici u Zagrebu. Polji bila je zlatan vijenac kojim ju ovjenèala harna dome vina i zagrlila njez inu trobojnicu. istina. a ka zali ne kronike bilje e njena gostovanja.. No Terninu nije pozdravljala mlade veæ svekoliko obæinstvo o basulo ju cvijeæem i vijenc ma. to se je na a zemljakinja povukla iz Talijinog djelokruga. Bez opro taja Trnina se povukla. Trnina je nastupila i nakon uspje no zavr enog konzervatorija. »Mlade cijele zemlje. a nikakva operacija nije pomogla. koji je odu evio publiku najveæih europs kih i amerièkih pozornica. ilustrirani i rado èitani list Dom i svije t Milki Tmini posveæuje cijeli broj.. U 198 od tu kanca do manhattana svu raznolikost svojih umjetnièkih kreacija. anga man do biva najprije u Leipzigu.

umjetno. Scotta i dr.. li su dr. da su oni kistom sliedili moje shvaæanje. rieèi i kretnje. prof. od glave do pete jedno jedinstveno kraljevsko dostojanstvo i velièanstvo to se 199 volite li zagreb? ne nauèi. a pod pratnjom musike. Reèenu izlo bu je priredio veliki tovatelj Trnine i èlan drame Hrvatskog kazali ta Mato G rkoviæ. stupati. koji je napisao i podebelu knjigu o ivotu i umjetnièkoj karijeri svjetske pri madone. padati. vio linista Jana Kub elika. Sbora akademie glasbe i ka zali ne umjetnosti. Tako je Milka Trnina. Kostime je Trnina daro vala Kazali tu jo 1925. oni su ostvarenje mojih shvaæanja razlièitih partija i lica. a prigodno slovo o sveèa-rici odr at æe spisateljica Jagoda Truhelka: »Kad se na pozornici otvorila dvorana u gradu War-tburgu i pojavila Elisabeta. Stra incki. morala sam se moæi savr eno kr etati. u Gornjem gradu«. V 1941. ostvarenje mojih osjeæaja i zato ih ostavljam za unuèad poznu«. sijeènja 1934. Moje je kostime dodu e zami ljao engleski slikar Percy Anderson. Stekla sam veliko iskustvo pazeæi uviek pom-nivo na to kako moji kostimi djeluju na gleda oce. Mile Budak.. . musika je bila sv aka kretnja umjetnice-djevice. Dvije godine kasnije eto opet povoda za pisanje o neponovljivoj Trnini njezin se damdeseti roðendan. Ternini pisalo se i jo uviek pi e u velikom svietu samo u superlativima.. Carussa. toga najèi æeg enskog lika. U v rieme najveæe slave nije zaboravila da je Hrvatica. hrvatska himna. suraðivala kod njihovih kreacia . Carusa. te mnogi prijatelji i tovatelji pokojni ce Odar je bio pokriven hrvatskom trobojnicom. i tisak Zlatko Grgo eviæ. i ravnatelj pododsjeka za knji evn ost. Pazila sam i na to da kostim ne bude samo savr en korelat mom shvaæanju uloge. A musika nada sve bile su i ruke.aèici M. Slezaka. Partnerica Van Dykea. to su oni dio mene same. okretati. potom akvareli engleskog slikar. èlanovi ravnateljstva Hrvatskog glas benog zavoda. ustajati. »Uviek sam se bavila kostimima i smatram da je to jedan izda ni studij. sve osoblje Hrvatskog dr . Kada je pjevala u Metropoliten operi sva su mjesta bila ra zgrabljena. oni su mise-en-scena moje uloge. ka zali ta na èelu s in tendantom prof. i po to podi e gl. polako. koji je za Trninu kre irao kostime. doglavnik i ministar bogo tovlja: nastave. èedo na e zemlje. to nije bi sam o musika. to je za nas bilo mnogo vi Tu je na a Milka. za koju je izjavio kako se »ni jednaTos ca ne mo e usporediti s Toscom Milke Ternine«. Nego zato.. svoj i propjeva: 'Zdravo da ste dvori sveti'. Ja volim svoje kostime. da kostim bude za cielu sliku.. Zanimljivo je obratiti pa nju na Milkin odnos prema kostimima. ne to to od moje umjetnosti ostaje za mnom dovieka. i po tome ri jetka meðu Zagrepèankama . to bi oni bili skupocieni. Na gro bu odpjevana je.da je o njoj napisana i objavljena knjiga. Percvja Andersona. ali ja sam oduviek izvr avala toliko duhovnog dje lovanja na slikare i scenografe. zatin fotografije Trnininih partnera i suradnika. 11 sati prije podne na Mirogoju. to ga ima valjda u svoj musièk -dramskoj umjetnosti. na e Zagrepèanke Milke Trnine. cieli èin.« Pola godine kasnije uprava Hrvatskog narodnog ka zali ta priredila je u kazali nom p redvorju »veliku izlo bu uspomena« na Milku Trninu. nego i na to. bavila sam se s njima mnogo. ti napokon umjetnièini kostimi.. . Tim povodom Hrvatska ena 22. Uz Puccinijeva pism upuæenaTrnini. potresno i u: vi enim izrazom pozdravila svoj dom i zavièaj hrvatsk u koji se eto v raæala nakon mnogo vremena«. i to ovim rijeèima: i 200 od tu kanca do manhattana »Ne dajem teatru svoje kostime zato. Zankom i direktc opere S. Sprovodu prisustvov. odmjereno. uz ostalo. I poène ona da koraca. I onda najtu niji povod za okupljanje Zagrepèan oko Milke Tmine: »Sprovod je bio dne 2 1. zami ljala ih. to su se poèele raskriljivati i dizati neizrecivo plemenitom kretnjom r pozdrav davno neviðenog doma. zastupni ci razlièitih musièkih i kultui nih ustanova. kojim bi se svaka pjevaèica i svaka glumica trebala mnogo baviti. Umjetnica ivi u Zagrebu. nego mora da je priroðeno veæ onda bila nam je ta pojava puna obeæanja rietkog do ivljaja. i musika nije strujala samo iz orkestra. odr ava sveèanu akademiju . a da ni ta ne smeta mojoj glavnoj akci ji«. po elji po kojnice. ogledavajuæi se po dvorovima. na njezin ukus i os obno sudjelovanje u kreiranju kostima.

prenoseæi na nju svoja iskustva sa svjet skih opernih scena. dakako. a sa zagrebaèkom operom gostuje a europskim pozornicama. Pjeva u »Trubaduru«. »Gio-condi«. kad se odluèila definitivno povuæi sa scene. nasljednica Milke Trnine na svjetskoj opernoj sceni. 201 kraljica »meta« Uslavnom nas je njujor kom Metropolitanu na najbolji naèin. nakon izvedbe V erdijeva »Requi-ema«. Sumirajuæi njezin ukupni doprinos svjetskoj opernoj sceni. nego u Ljubljani. Nije polo ila zavr ni ispit iz solfeggia. najbolje æe posvjedoèiti novinsko izvje æe s njezina stupa u »Moæi sudbine«. »Normi«. slavnu Milku Trninu . Dolaskom slavnoga Kre imira Baranoviæa na èelo zagrebaèke opere. S njom je u Ljubljanu na nastup putovao »cijeli vag on zagrebaèkih prijatelja«.Milka Trnina ima. dolaskom iz New Yo rka u Zagreb.. Kakav ugled ubrzo do ivljava u »Metu«. izjavit æe: »Unatoè velikim uspjesima svih solista. najveæi dramski sopran jo od vremena Rose Ponsell.) u Zagrebu (Trnina je u Zagreb iz Moslavine do la kao djevojèica). pod èijom je dirigentskom palicom èesto nastupala. i ne sluti daje u gledali tu jedna osoba koja æe joj odrediti umjetnièku sudbinu. »Aidi«. Godine 1935. Tako na audiciji za upis na zagrebaèku Glazbenu akademiju èlanovima ispitne komis ije nije bilo jasno da èetrnaestogodi nja djevojèica mo e tako zrelo pjevati napamet. a zagrebaèkoj æe se publici prvi put predstaviti kao Margareta u »Faustu«. kad je. Prema vlastitu priznanju.. Pravo kolovanje poèinje dvije godine kasnije. to g a posti e u Ljubljani.. dakle. tovi e. i to 29. koja joj je najvi e i pomogla da krene putem svjetske slave. prosinca 1937. bio vrlo muzikalan. ali na Muzièkoj akademiji. kao to su Maria Callas ili Mario del Monaco itd. zadivljen njezinim glasom. Zinka Kune demonstrat ivno napu ta Zagreb i odlazi u Prag. U Zagrebu nastupa. To je Edward Johnson.« Slavni Toscanini. velika u velikim dramskim moguænostima. Brnu. nezadovolj na.. morala pobjeæi iz Zagreba: »U lo i je sjedila grèka kraljica Federika. mora se reæi. tek nakon velikog uspjeha.. upravo Zinku Kune odabrali da sveèano polo i kamen temeljac. dakle one iste opere koje li sudbine! zbog koje je. proslaviv i i svoj glas i glas o Zagrebu i Hrvatskoj. a to je da se u um jetnièkoj karijeri mo e ne to postiæi samo upornim i ustrajnim radom i neprestanim uèenjem . proslavljena Zinka Kune. rekli smo. roðena (1 906. Zinka Kune je. a uz manje prekide pjevala je sve do zatvaranja stare zgrade Metropolitana 1966. Nastupajuæi u »Trubadur u«. poznatija i uspje nija primadona. kao Leonora u »Trubaduru«. koji je. Tako je Zinka uèila. i to zato jer je jednostavno bila isu-vi e zauzeta pjevanjem i uèenjem novih i novih uloga^ Prvi put Zinka Kune ne na stupa. a to je takoðer za Zagrepèanke rijetkost. velika u glasu. u svom Zagrebu. nezadovoljna podjelom uloga u operi »Moæ sudbine«. Kao operna pjevaèica ona pripada velikom naslijeðu operne scene 20. a otac joj j e Rudolf. Bo idar je svoju sestru Zinku odmalena usmjeravao. sa mo »po sluhu«. u uloz i Leonore u Verdijevu »Trubaduru«. Dresdenu. za razliku od svoje slavne prethodnice i uèiteljice Trnine. gdje je odranije poznaju. Vrsni skladatelj i pijanist. zastupala Milka T rnina. direktor Metropolitana. uz Trninu odigrati najznaèajniju ulogu u Zinkinu glazbenon obrazovanju. uz to i pjevaè u Kolu. Zinka poèinje ivati ulogu za 202 kraljica »meta« ulogom. zagrebaèki odvjetnik i bankar. a s èetrnaest godina je imala veæ formiran visoki dramski sopra n. Ona je velika u svakom pogledu. Ulicu je nedavno dobila jo jedna Zagrepèanka. a na pozornic i je pjevala imperatorka u carstvu glazbe. kao i brat Bo idar. Milka Trnina poèinje drilati. listopada 1927. A u zagrebaèkoj opernoj kronologiji naslijedila je. poziva u New York.. tako da je veæ u puèkoj koli napame t znala cijelu »Carmen«. svoju ulicu u Zagrebu. Trnina joj je usadila osnovnu spoz naju i naèelo kojega æe se kasnije cijelog ivota strogo pridr avati. koji æe. A najveæa joj je èast i priznanje dano kad su prigodom gradnje nove zgrade Metropolitana na Manhattanu od svih svjetskih opernih zvijezda. nikad nije dipl omirala. najugledniji njujor ki gl azbeni kritièar Ha-rald Schoneberg æe za Zinku Kune u New York Ti-mesu napisati: »Ona je. ali njezina æe nasljedn ica i zagrebaèka uèenica Zinka Kune postiæi ono to prije ili poslije nje nije uspjelo n i jednoj svjetskoj primadoni. u Pragu. to je malo poznato. s toljeæa«. dakle. velika u temperamentu. moramo ipak pobj .. Prvi je put u »Metu« nastupila 17.

pre la u pravu heroinski 204 markiza hrvatskog glumi ta struku. dakle.. talijanske sopranistice Re-nate Tebaldi: »Ka u mi da u Italiji ima jedna no va so-pranistica. masku ens . »U prvoj fazi interpretira sentimentalne naivke. a prema potrebi nastupa i u operi (Sie bel u 'Faustu') i opereti« . a debitirala je 1868. susrela i s dvije svoje zagrebaèke kolegice. èime se je bitno razlikovala od Mihièiækin karakterne individual izacije. uz ostale Zagrepèane i Zagrepèanke. jer je tek po nu d i. Bronèano poprsje u foveru HNK tek je mali zna k pa nje za ono to je Strozzijeva u svojoj iznimno dugoj glumaèkoj karijeri (nastupal a je èak 68 godina!) dala hrvatskom glumi tu. A enski pandan Fijanov bila je Stroz zijeva. 203 markiza hrvatskog glumi ta Mi alo je Zagrepèanki kojima se njihov grad odu io spomenikom. pod pritiskom godina. zapisuje Slavko Batu iæ i nastavlja: »U tim razliènim zadacim a njen rasko ni talent dozrijeva vrlo brzo. p tako nastaje najslavniji glumaèki par .. da bi je samo nekoliko dana kasnije Zagrepèani u .. namijenjenu financiranju kolovanja mladih opern ih talenata.. A jednom prilikom. Marija Ru ièka Strozzi (1850. S trozzijeva je odmah anga irana te postaje stalnom èlanicom drame od koje se neæe rasta ti punih ezdeset i osam godina. od prvog na eg profesionalnog kazali nog djela tnika Josipa Freudenreicha. veæ prilièno karak terno oboje n. Ona je bila dodu e sa lonska heroina. ona je os tajala nekud op æe enska. taj ideal ene-dame i opet u najljep em z naèen ju rijeèi. podvlaèim salonska. a posljednji put 1985. ulogom Jeane u melodrami »Lowood ska sirota«.. ali moram biti oprezan koju predstavu da joj ponudim.. To je legenda hrvatskog glumi ta. ! Godine 1878. Ona je bila utjelovljeni enski arm.Strozzijeva Fijan cjelo kupnog hrvatskog glumi ta. sjeæajuæi se Zinkinih najveæih uspjeha pedesetih godina. da se Zinka ne uvrijedi.) èvrsto povezuje staru »kazali nu hi u« na Markovu trgu novu. dapaèe. ali je zato jedna od nji h do ivjela toliku poèast da joj spomenik podignu jo za ivota. a na njuj or kom Sveuèilitu osnovala je vlastitu fondaciju. takoðer poznate po gostovanjima u slavnom Metropolitanu Ljiljanom Molnar Talajiæ i Ru om Pospi Baldani. Hrvatsko narodno kazali te. odigrav i na tisuæe predstava u vi e stotina naj razlic i ti j ih uloga. Kad bih htio doèarati bit njegove glumac ke poj ave. jer je ona sigurno najbolja na svijetu. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata izda no je financijski pomagala antifa istièki pokre t u Zagrebu i Hrvatskoj. Ba u na roèi toj naravi toga arma a je njena jednostavnost Nije to bio arm ensko difuzan. markiza Marija Ru ièka Strozzi. kad se. stalnim èlanom drame postaj e Andrija Fijan. Renata Tebaldi. slavni Rudolf Bing.. koji æe zagre baèkom pozornicom ariti i paliti puna tri dese tljeæ.« Kad su proslavljenog Maria del Monaca jednom prilikom novinari upitali koja je b olja. djevojke i ene u konverzacionoj ve seloj igri. Prve glumaèke poduke primila je. dugogodi nji ravnatelj Metropolitana. morao bih zapravo ponoviti sve ono t sam govorio o pojmu 'gospodin'.. kao i njihc vim sliènostima. Branko Gav ella æe zapisati: »Najistaknutije utjelovljenje svih elemenata koji s djelovali na na e glumaèko stvaran je svakako je lik An drije Fijana. No ta karakternost nije prelazila u ne ku karakternu specifikaciju. ali kao da je bila sretna kad je mogla odlo iti masku heroinstva. vr ava u izra avanju i dikciji koja obasi e bogate moc ulacije i suptilne nijanse«. Zinka Kune Milanov posvetila se pedago kom radu. Do ivjev i veliki uspjeh. Svakako je elim èuti ovoga ljeta za vrijeme svoje ga putovanja po Europi. odgovorio je: »Zinka Kune je najbolja!« Nakon odlaska sa scene. poslije rata vi e je puta posjeæivala svoj rodni Zagreb.ednièku palminu granèicu predati Zinki Kune iz Zagreba«. jer on je bio zaist glumac-gospodin u najpunijem i najplemenitijem zna èenju te rijeèi. o svakom posebno. O to dvoje glumaca. izjavit æe u povodu pojave nove oper ne dive.. Marija Calas ili Renata Tebaldi. dva povijesna razdoblja zagrebaèkog teatra. a umjetnica se ujedno us. pa i likove dramske i tragiène.-1937. deset godina poslije Strozz jeve. dakle.. starom Stankoviæevu ka zali tu vidjeli u naslovnoj ulozi Mosenthalove drame »Debora«.

u kojima se vi e saznaje. A. poznato i pr evoðeno u cijelom svijetu. nu. koji postojan o bdje nad povjerenim mu blagom.. to su ga priredili èlanovi Hrvatskog narod nog kazali ta. koja je onda dominirala svjetskom literaturom. napokon. glazbenog zavoda u la ona. otmjenom gospodom u dvoranu u ao duh. i najmlaðih meðu njima. za koji ona ka e kako je protekao mirno. u sjajnu dvoranu Hrv.kog salonskog demon-stva. Èuo se samo zvonki. d a je u posjete odlazila biskupu Stros-smaveru i. za-virit æemo u onaj drugi (ili prvi) svijet Ivane Br liæ Ma..uraniæ. n ego mi to. otmjena lijepa stara gospoda. bila je ljubav za hrvatsku domovi-. to kao da vide u Platonovo podnebesje od kuda na zemlju silaze Ideje Duha i Ljepote. »Najjaèi upliv na moju osjetljivu djeèju du u vr ila je okolina.moj vanjski svije t pak protekao je mimo. vi e ljubi i vi e osjeæa. Kako i koliko mirno? Ni u kom sluèaju. da joj je djed Ivan Ma u raniæ. slavni autor Smrt Smail-age Cengiæa. odmjereni. B. njenog glasovitog timbra. Milèinoviæa. da je njezina o bitelj ladanjske dane provodila s obitelji pjesnika i filozofa Franje Markoviæa. Marija Ru ièka markiza Strozzi u la je u dvoranu. Veæ na prvi pogled èit atelj tih turih i skromnih autobiografskih zapisa zakljuèuje kako je Ivanin ivotni m ilje posve izuzetan i originalan. onda je cijela puna i prepuna dvorana o sjetila. s profilom klasiènih vaja-nja. i uteæi s e dubokoj enskoj toploj srdaènosti. to ih sama uzva u sredinu svoga naroda. s onim èarobnim smje kom vedrih plemenitih lj udi i s pogledom neopisivih oèiju. Prvi svjesni osjeæaj koji e u roditeljskoj. janiæa. Brliæeva nikad nije bila medijska liènost. pa im se ljubazno smije i kao starim znancima . na »hrvatski Andersen«. godine (Strozzijevoj je. i u privatnom je ivotu ostavila traga -sina Tita Strozzija. Pr . nego i kapitalno djelo hrvatske knji evnosti za djecu. Prièe iz davnine ili Sumu Striborovul To je ne samo najomiljenija lektira pokoljenja hrva tskih èitatelja. mladenaèkom snagom i poletom djeluje liènost. Ostarjelu divu reporter zagrebaèkih Novosti ovako opisuje: »Kad u jednom narodu.. mo emo i da shvatimo. Fran Ma uran da joj je baka po majci roðena sestra slavnoga Dimitrija Demetra. kako je s tom èarobnom. 205 djetinjstvo na banskim dvorima Koji osnovac ili odrastao èovjek danas ne zna za Èudnovate zgode egrta Hlapiæa. Kad je na sinoænjem predveèerju Nove godine. autorica tih klasiènih djela. Ta je srdaènost uostalom bila glavna znaèajka njene glumaèke pojave. napisanoj na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1930. obièni ljudi... u kulturnom njegovu sredi tu. onda je to i za narod i za kulturno njegovo nastojanje neopisiva sreæa.. dakle. Dom-¦. Simiæa. pun neke topline. Pa ipak. koja kao da izvir e iz nekih neponovljivih dubljina. mudre po nepogr e ivoj mudrosti svoga srca. ta na a markiza hrvatskog glumi ta i zagrebaèkog kazali nog i umjetnièkog miljea. Ogrizoviæa i Barca. a uz to i prvi hrvatski ban puèanin. da joj je stric poznati pisac Li æa. Za èas je medu onim nebrojenim stotina ma zabave eljnih uzvanika nastalo tiho talasanje. Pa onda u okolini njenoj potpuna ti ina. te da djetinjstvo provodi na Banskim dvorima.. med svim onim èasnim zborom na e narodne Thalije i nad svakim pokretom umjetnièkih njegovih nastojanja. pisale su o njima sve generacije knji evnih kr itika. a o njoj se znalo i zna s e upravo onoliko koliko je ona sama eljela. od Mato a. 78 godina) u Glazbenom za vodu. kuæi u meni nastao.. koj a jedva mo e da se ocijeni. u svojim æe autobiografskim zapisima skromno napisati: »Moja su knji evna djela malobrojna. to im je ona sama priopæila u kraæoj autobiografiji. duboki njezin glas. a najednom od najva nijih kulturni h polja ivi i jo nesalomljenom. Sve to su njezini kasniji kritièari i bi ografi mogli doznati. koja je u naponu snage svoje pro ivjela najsjajniji polet zlatnih klasiènih dana dotiène umjet nosti. Kako se o Brliækinim djelima sve zna.« Markiza Marija Ru ièka Strozzi. a sadr ajem i obujmom skromna . Ivana Brliæ Ma.. pa do na ih emenika. ne izlazeæi gotovo nikad iz moje prve i druge obitelji«.« Da je i u dubokoj starosti oèaravala Zagrepèane.. najrjeèitije svjedoèi jedan novinski op is proslave Nove 1929.uraniæ. pogotovo ako se zna da je kæi uglednog odvjetnika i p ravnog povjesnièara Vladimira Ma uraniæa. kak e zovu. kæe rku Maju Strozzi i unuka Borisa Papandopula. Ta je srdaènost nije ostavila ni u dubok oj starosti kad je znala tako oèarlji-vo ostvariti one stare dame.

bilo mi je tada petnaest godina -(njegovim sam smrtnim èasovima i ja prebival a. to se ipak veæ iz te dobi jasno i osobito izrazito sjeæam osobe djedove. posjetom mog strièeviæa. sad klo nule du evne faze. osobito otmjenih crta lica. No pr avi njegov utjecaj na] mene poèeo je dakako tek u doba o kom hoæu da govo-j rim. konaèno u Zagreb. a nje-] 206 djetinjstvo na banskim dvorima gova tjelesno i du evno tako moæna pojava vr ila je nedokuèiv upliv na moje biæe strogi p trijahalni duh èinio je svako zbli enje s djedom nemoguæim. a jo uzvi enija u onoj èistoæi i strogosti etièkih nazora kojom kano a je taj silni starac pro imao svu okolinu svoju. poveæao se jo dojam (i svi ostali do jmovi roditeljskog doma) svakidanjim boravkom u kuæi moga djeda. bio je on valjda mojim sudom o njegovu Li æu (koj i sam sud po djetinjem obièaju vatreno i dosta drsko izrekla) potaknut da mi proèita male spontane bilje ke koje je uvijek uza se nosio te ih svakom prigodom koja ga se dojmila obogaæivao. Stolu je pr edsjedao djed sam. finog duha i vanredno protanèanih èuvstava i sjetila.godini). Ovaj je dnevnik zadovoljavao moju udnju za pisanjem. vjerna povijest mojeg du evnog razvitka u kojem se izmjenjuju. Iz njih je onda niknulo ono nje no i protanèano Li æe. Posljednjih godina ivota bila je potpuno slijepa. razgovore je vodio on.« Prvi izazov pisanja: »Odmah iste veèeri poèinjem pisati dnevnik. pun djelomièno izdanih djelomièno neiz . Prevelika bujnost osjeæaja. da smo joj mi djeca. Sva ke veèeri iznosit je sanduk pun starih listina. Proèitav mi te bilje ke.tjerana oblika. .spremi te mladih osjeæaja i i vih dojmova kojih poslije vi e nijesi sposobna. s neizvedenim mislima.). jer je to . Ova borba medu jakom eljom za pisanje i meðu ovim (ispravnim ili neispravnim) èuvstvom du nosti. slaba starica. u d oba na eg preseljenja u Zagreb. te kanim kadgod napose pobilje iti nezaboravan dojam tih èasova) poèeo je moj otac sreðivati knji evnu os tav tinu djedovu u svrhu izdanja. skine li se gdjegdje sentimentalni nakit. U domu djedovu svake se je. Nakon smrti moga dje da . sad dugaèke filozofske stranice s najobiènijim djevojaèkim sanjarijam a i patriotsko-politièkim ushitima. sjeæam se ivo. Svaka njegova rijeè. podvezivala je do prije petnaest godina sasvim moj spisateljski rad (poznato je da je Brliæeva relativno kasno poèela objavljivati svoja djela. a taj poku aj radi naivnosti svoje zavrjeðuje da ga spomenem. sad burne. Usprkos starosti od 72 godine. a koji se onda zrelim umom dadu ob raditi. Aleksandru Ma uraniæ. On je. uz pripomoæ djeèje fantazije. to je jo poveæalo strahopo tova nje koje je nama unuèadi ulijevala tihim biæem«. te posve glatko prièe -ljanu). rod.« A baka? »I na svoju baku. i 5. Premda je ivot u banskoj palaèi donosio mnogo toga to je uvelike zaokupljalo interes tako malog dje teta. Setajuæi s njim vrtom. Moja velika elja da kadgod tiskom izaðe bilo 207 volite li zagreb? to iz mojeg pera. bez ijedne sijede v lasi. pjesnika i bana I vana Ma uraniæa. 1882. godine) to sam pribivala njegovu stolu. bila je veæ rano potiskivana drugim vrlo jakim èuvstvom: moje me je naime razmi ljanje rano dovelo do zakljuèka da se spisateljstvo ne sla e s du nostima en skim. sve koljeno svoje. Tek jednom sjeæam se iz dobi djetinje potajnoga poku aja da stupim pred javnost . op. pri pisivali dar prorokovanja. s roditeljima posjetila djeda u Banskim dvorima na Markovu trgu. estina onih du evnih trzavica u religioznom. sav dom svoj. svaka rasprava ( u rasprave se rado upu tao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bi la je uzvi ena umom. prebu jne. imala je kosu crnu kao ugalj (nosila ju je podijeljenu. Demeter (sestra dra Dimitrija Dem etra). Ipak sam za ovo èetiri godin e (od 12. Bila je to tiha. Njezin pronic avi duh pogaðao je toliko toga. na koj em se zaista osjeæa neposrednost i ivahnost dojmova. naivnost. veèeri sastajala njegova razgranjena porodica tako da bi stolu pribivalo uvijek 15-18 osoba. Tomu je zlu doskoèio sluèaj.reèe . moralnom i filozofsk om smjeru koja nadolazi u tim godinama . Dakako daj se spominjem kako sam i prije (u mojoj 4. a. te prete no kontemplativnog sadr aja.eseliv i moji roditelji g. savjetova mi da zapoènem pisati redoviti dnevnik. p ravog grèkog tipa.sve je to nailazilo na odvi e te ku borbu u stvaranju stiha i vezanog sloga. razvila pod dojmom njego ve velike pojave sve svoje biæe kakvo je sada.. do 16. Frana Ma uraniæa. gotovo bez prijelaza. Savjet strica Frana Ma uraniæa: »U ovo doba djetinjstva pada nekoliko pjesama. sve vrlo nedo.

da i ne znam kako je bil o. Mlada je djevo jka zapanjeno zurila u preobra ei lik svoje ma te. za njih moraju zahvaliti njenoj djeci. da se napokon odluèuje na objavljivanje svog djela. odluèi m da prokriumèarim i svo »biser«. Zagorka sva. djeci. oèekujuæi kako li æe se to kolebanje svr iti. pred ezdeset est godina. zapostaviv i pri tom svoje pleme nita ko porijeklo i titulu. dvije krajnosti medu Zagrepèank ama starog Zagreba. izvuèem jedne veèeri neopazia komadiæ po utjelog papira iz sanduka. kao i cvij et upija sunèevu toplinu. dr ala me u neiskazanoj uzbudenosti mnogo dana. Moja djeca ele èitati . oèima u kojima je le ala bo anska iskra njegovog di ha. Kako da se takav posao ne sla e s mojim du nostima? Stvorila se ta izmirba tako naravno.Udovica. takoðer dobrovoljno. Mlad i lijep. zamjenjuje ulogu. dok je gospoda Senoa. koja svoje privatno ime i prezime dobrovoljno za tomljuje i rtvuje za raèun umjetnièkog i profesionalnog. Slava Senoa ivi èak 63 godine dulje od svoga mu a i za sve vrijeme odbija ponude za preudaju. da im otvorim vrata k onom bajnom arolik om svijetu u koji svako dijete stupa prvim èitanjem da njihove bistre i ljubopitne oèice svrnem na one strane ivota koje elim da najprije uoèe i da ih nikada s vida ne izgube. pun starog po utjeloj papira. te s druge strane 208 djetinjstvo na banskim dvorima vrtoglavi ushit to æe moja pjesma ugledati svjetlo svijeta medu djelima djeda moga. otprilike. Nikad ga nije vidjela. Mene je na pogled tolikog blaga hvata la kac neka groznica. Ali taj spisatelj èinio y se daleko kao i sunce. oèuvanju njegova imena i imid a kao velikana na e pisane rijeèi. a s druge . te jednoga dana sje-doh da napi em prvu moju knji icu. samo po sebi postavlja se pitanje to misle jedna o drugo j ove dvije poznate. U st rodrevnom Turopolju ivjela je mladja hna Ijepotic Svakog bi dana tra ila po novinama èlanke slavne spisatelja Augusta Sen oe.koja radost za mene da i na tom polju budem njihovim provo-dièem. sva ona zahvalna djeca koja su pokoljenjima gutala djela Ivane Brliæ Ma u-raniæ. Zagorka o Udovici: »Bilo je to davno. Sve je pohitalo u dvoranu te ko oèekujuæi njege dolazak. jer upravo su je ona osokolila da za djecu poène pisati i. svaku misao u svoju mladjahnu du u.uèinilo mi se ujedamput da sam na la toèku gdje se moja elja za pisanje m izmiruje s mojim shvaæanjem du nosti. bez osta tka. isto tako bez ostatka. upregnuta u promociju i dokazivanje svoje individualnosti. Upijala bi svaku njegovu i reku. ali zato æe biti zanimljivo proèitati Zagorkin malo poznati tekst (objavljen u enskom listu od sijeèn ja 1932. koja. ponijela svoju tajnu u grob. S jedne strane. Nakon ne koliko dana borbe. te noæu stavirr na njega najmiliju tvorevinu svoju. kreativne osobno sti. Ni èasa mi nije palo na pamet na jnaravni-je rje enje toga pitanja: Moja pjesma bude valjda met-nuta na stranu kao djelo nepoznatoga autora te nikad ne èuh spomena o njoj!« Milijuni èitatelja irom svijeta. nikad nismo saznali.miljen hrvatskih du a. to je najva nije. Jednog dana proèulo se u Velikoj G< rici da æe na ples na Silvesterovo doæi on . zamamna knji evna groznica. a tako razlièite Zagrepèanke? O tome to je Udovica Senoa mislila o Zagorki. svoje novinarske i spisateljske profesije i karijere. dakle. ne podav i lo eg primjera enskog spisateljstva.udovica Augusta Senoe. »Kad je poèela dora æivati èetica moje djece i kad se je u njih pojavila obièajna u to doba lja za èitanjem . I pojavio se.) pod naslovom »Udovica velikana hrvatske knjige«. te nakon njegove prerane smrti. Drugog jutra turim je meðu nesreðene listine u san duk Velika gri nja savjesti radi ove varke. a ja bih..« 209 najpoznatija udovica starog zagreba M arija Juriæ Zagorka i Slava Senoa dva su antipoda. tako sama po sebi. i do kraja ostane.. Nije ni sli tila one veèeri da je ta . A du a njena stvarala njegov lik u obliku nekog ozbiljnog st rog gos podina. Kako je poznato da se dvije opreènosti obièno privlaèe i jedna drugoj na stanovit naèin zavide. najza-grebaèkijeg pisca i oca prvog hrvatskog romana {Zlatarovo zlato ). p lemenitih crta. pjesmu 'Misao'. kako bi ugledao svjetlo dana. Zaista.danih pjesama. I tko bi znao kako je njegov pogl ed i medu tolikih cvjetova pao upravo na nju. Kao Medvedgrad i Turopolje. samo . sva predana svojoj obitelji. mu u i njegovoj karije ri. Lebdjela sam zaista kao medu pakl om i nebom. Zagorka. te se zadovoljava da bude.

Danas starica udovica sjedi u maloj vili na periferiji grada.. pru ila mu je ona za uzdravlje njegove prisege.j prvi pogled pokrenuo kucan njegovog srca. ona sa suzama izreèe rijeèi koje su svijetlo utjelovlje nje neobiènog enskog duha: Da sam barem onda umrla ja. koji je nadahnjivao veli kog pjesnika.). ' _ i 210 najpoznatija udovica starog zagreba Taj brak ljubavi bio je vrelo njegovih najjaèih. on bi sutrada n dolazio k njoj da bude prva kojoj predaje svoje djelo da bude prvi njegov krit ièar.ena tek se nje no smije ila i sama ga tje ila toplim rijeèima enskog srca. Ona je bila ona odabrana meðu svima kojoj veliki pisac svojim perom odao osjeæaje srca pjesni! bogoduha stvor itelja. Dvije godine iza toga povede August Senoa svoj obo avanu Slavicu pred oltar. da njene oèi prve proliju suzu ganuæa i radosti nad l jepotama njegova stvaranja. A on je èitav svoj ivot u svojim najintimnijim osjeæajima podredio njoj i djeci. a. Tada su do li strahovito bolni dani. Pro ivjela je punih pedeset godina kao udovica (u godini u kojoj Zagorka svoj malo poznati tekst »Udovica velikana hrvatske knjige« u enskom listu objavljuje op.. nad njegovim grobom. nastavila je ona u svom s amotnom udovièkom ivotu. koju je on prisegnuo pred drve nim raspelom u Turopolju. njegova ljubav. ivi dah. A opet u danima o dmora. Da je on ostao svojem narodu !«. najslavnijih i najljep ih djela. 211 r volite li zagreb? Taj vez nije samo rezultat ljubavi i prisege pred oltarom. Èitavu se veèer prepu tao svojem o jecaju. Sa èetrdeset i tri godine on je umro . Danas joj je osamdeset i prva godina! Jedan joj je sin profesor i knji evnik (Mila n Senoa). Iza nje je daleka pro lost vezana tako usko sa slavljenikom èitavog naroda. a udata kæi uva ena gospoða i uzorita majka svoje djece.. a narodu uzdan ica. T aj roman.. koji je on zapoèeo pred onim drvenim raspelom. Bila je njegov prvi èitatelj. da njeno srce prvo zakuca.ostaviv i udovicu sa troje djece .udovicu ko joj je bila trideset jedna godina. kad je njeno mlado srce osjeti lo da se on dijeli sa ivotom. neprestano tra eæi samo nju. znala je ona da mu pripremi jedan divan sklad i sreæu u njenoj blizini i u blizini djece. A jednoga dana kad je opet d< ao. kojeg je napisala ljubav po istinutom toku dogaðaja ivota velikom romanopisca. A ona je pregarala èe nju za njegovom blizinom. da mu pru i toplinu sunèanih dana na kojoj se ogrijevala njegova stvaralaèka snag a. Ona je sudionikom jedne velike stvaralaèke epohe. èu vajuæi svoju vjernu ljubav i preko groba. dani bez nade. ona. Djela njenog mu a vezan a su s njenom toplom du om. ko jemu stvara i znala je da svoju liènost diskretno podredi velikom pozivu svojega m u a. Jer ena velikana znala je da njegovi dani pripadaju narodu. povede je u tihu prirodu i pred raspelo m na rub ceste on joj prisegne vjernost. kojima se na rod odu uje njegovoj uspomeni. sluèajno otkriven. izmeðu tolikih. A kad se vratio u Zagreb ostalo je njegovo srce njome. njegova e na i majka njegove djece. a drugi umjetnik slikar (Branko enoa). Rad otimao joj je njenog mu a. Vjernost. u koji je odronio dragocjeni dio njen og srca. kojeg je skladala sudbin a. koji je njoj bio najveæa dragocjenost. Ka d bi noæu sjedio uz pisaæi stol da perom slijedi vjeènu pjesmu svoje du e. z a koju je radio do posljednjeg daha brinuæi se da im bude dobro. Nad tim grobom kao da njegov duh pjeva pismu vjernoj vjeènoj ljubavi. Kao da je Senoa one prve veèeri na plesu osjetio koga odab ire dru icom svojem ivotu i majkom svoje djece. U naponu mladosti i ljepote herojski je snosila tu bol i posvetila se i posvetil a se samo svojoj djeci. I kad s e on alio to ona toliko samuje. Kakav prekrasni duboki sujet za roman kojeg je dao ivot. koja je znala da tom velikanu stvara skladnu atmosferu kuæe. I kada su je upitali kako ju se doimaju sve te slave. mali roman o jednoj velikoj. i u starom Zagr . Ispisujuæi taj svoj.

slijepe i odane ljubavi danas èinile dalekim i nestvarnim. a za enu? j 212 Iady sram Nezaboravna je prièa o »najljep oj Zagrepèanki« na razmeðu dvaju stoljeæa. Milivoj De man. dogaða se u nadasve romantièno doba na razmeðu dvaju stoljeæa. podjednako iz klasiènog. kojoj je na èelu nitko drugi nego nesretni Milivoj De man. isto k ao to je sedamdesetih godina nezapamæenu èitanost i gledanost do ivjela Segalova Love s to-ry. a potom i film. bio tu an i razoèaran. stij e njen u sebe. . takva kakva jest. valja podsjetiti. ulozi . Za spisateljicu svakak c mnogo. a Ljerkin je otac bio ugledni odvjetnik i neko vr ijeme potpredsjednik Hrvatskog sabora. èak ni onda kad se pred razdraganim gledaocima prvi put spustio rasko ni Bukovèev zastor »Hrvatski preporod«. pa èak i njegova »najvi ega gosta« cara Franju Josipa. Koliko god se takve velike. koji se navodno. .ebu poznatoj ljubavi. meðutim. ali i èi taoce zagrebaèkih kronika. dokaz tome i film »Prohujalo s vihorom«. naime.i 214 ladv sram Je li moguæe da je njegova Ljerkica gða nekog drugog. potporu.samo je jedan mlad èovjek. a on ne to vi e u Mesnièkoj. Iako je i te kako znao i æutio da prisustvuje povi jesnom dogaðaju sveèanom otvaranju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazali ta i nove str anice hrvatskog teatra. nastupala u Miletiæevu komadu »Slava umjetnosti« i to . u puèkoj koli u Popovu torn . I Na a. u pravilu. kome je ime. i to ivotnoj. Ljerka Sram je u svojoj dvadeset i pet godina dugoj umjetnièkoj karijeri odigrala mnoge zapa ene i naslovne (dakako. zagledao u nju prigodom sveèanog otvaranja HNK 1895. najprije kao roman. ali njezino ime danas ne bi znaèilo gotovo ni ta da se nije proslavila po jednoj drugoj.gda. koji je u svojoj ivotnoj dru ici imao iznimnu odanost. ako ne i zavist. a za uzvrat dobivala s amo ljubav rijetko brojnoj i uvijek zahvalnog èitateljstva. kao i suvr emenog repertoara. dakle. ispod djeèaèke odore nikako e mogao promaknuti stas i temperament prelijepe zagrebaèke puce. direktora i g lavnog urednika Obzora Milivoja De mana. u doba secesije hrvatske moderne. Medu sretnim. Ivo Herge iæ. listopada 1895. uostalom. Milivojev je otac bio poznati pjesnik i lijeènik Ivan De man. stoljeæa. i sto kao to svoje èitatelje jo i danas pronalazi nanovo pretiskavan istoimeni roman i z 19. usporediv i je s popularnom Dumasovom Damom s kamelijama. pred njegovim su oèima. za hrvats ku kulturu. Devetnaestogodi nja L jerkica je. znaèajnog datuma . Ljubavna veza izmeðu ramove i De mana imala je sve elemente velike ljubavne prièe. koja je golicala znati elju suvremenika. dakako. a s pozicije dana njih gutaèa raznih erotskih i pornografskih èasopisa i videokaseta i naivnim. toliko su prièe o njima sve èitanije i sve gledanije. A i stari crno-bijeli film »Dama s kame lijama« s Gretom Garbo i dandanas mobilizira cijelu armiju zahvalnih gledatelja. po rtvovnost i raz umijevanje. strasne.zamislite u ulozi djeèaka! Iskusnim mu kim oèima u gledali tu. u posljednje vrijeme nezapamæena poplava »ljubica«. glumici koja je ojila cijeli mu ki Zagreb. èiste osjeæaje.ona na uglu Mesnièke i Streljaèke. a ne njegova. koga je kole ra pokosila u »Isusovim godinama«. Udana je bila iskljuèivo za svoji popularne i rado èitane romane i za brojne likove i: st arog Zagreba. osigurala sebi dostojno mjesto u povijesti hrvatskoga glumi ta (spominju je i Miletiæ i Gavella). braènoj sreæi i skladu stvaralaèkog rada i anga mana poznatog pisc a. Nije li. ni je bio kadar iskreno radovati. koji je ostao najgledanijim filmom svih vremena. neprestano titrala ona zlokobna slova na kazali nom plakatu ispred imena Ljerke Sr am . tovi e. Milivoj je.14. Roditelji su im prijat eljevali. naime. veselim i razdraganim Zagrepèanima i njihovim gostima tog. Zagorka ne mo e sakriti osobno divljenje. Najrjeèitije o tome govori i ova. enske!) uloge. zagrebaèka »dama s kamelijama«. Kronike o toj znamenitoj zagrebaèkoj love story ostavili su najbli i De manovi suradnici i suvremenici Josip Horvat i dr. ivjeli su u susjedstv u . taj se mladi èovjek. koja . umjetnièki malo vrijedne literature. te.kao velika i neuzvraæen a ljubav uglednog zagrebaèkog lijeènika i najutjecajni-V jeg novinara. glorificira tzv. jer se zna da svoj intimni ljubavni romai nikad nije do ivjela. kako mu je prigo dom odlaska iz Zagreba na studij bila obeæala? I tko je taj sretnik? Ljerka i Milivoj su se poznavali od najranijeg djetinjstva. koje je sama izrodila i s njima ljubo vala.

a u privatnom ivotu ona je Ljerka Isakoviæ. pomi ljate na liriku starog Spencera. Josip Horvat. stizale glasine o tome da mu je draga nevjerna.'' Sram. a onda odgovori iz Zagreba prestaju stizati. kao tiæenik prijatelja svog pokojnog oca Franje Raè-koga i stipendist biskupa Strossmavera. velike modre oèi. Tko je.ju prijateljevao s Ljerkinim. bankovni èinovnik. pa nas podsjeæa na neodolji va grla bijelih sirena i na dubine u kojima stanuj plava vil a Lorelai. plavu zlatnu kosu. Ljerka Sram.. djevice. èije æe ga dra i zauvijek osvojiti kad ju je u jednoj plemiækoj gornjogradskoj kuæi susreo gdje nastupa u predstavi diletan tske grupe.. na portrete Van Dvckove i Lawrenceove. koliko prava pravcata lady Sram. bratom Vladimirom.krv i mlijeko.. No.. dakle. . Te iste veèeri donio je sudbonosnu odluku -»ova i li nikoja*! Poslije su se èesto viðali. Razma enost prpo nog crescendai tu nog decrescenda djeteta. »Milivoj De man nije bio privlaèiv vanj tinom«. Bolest nije mogla poveæati privlaènost. njegove su mis li bile usredotoèene samo na Ljerku. krenuo u plemiæki konvikt.. dakle. nije mogao a da je otvoreno ne upita hoæe li ga èekati.« . ve i muzika. Mato a. jo postoji samo u kazali tu (u javnim nastupima zadr ala je svoje prezime) i. ko u . organ viole i mjeseèinaste obo< njen glas je od bar una. kamo su mu. kad se sva lad Sram pretvori u bijeli s nijeg i u crvene jagode svoji! usta i taj glas kao pjesmu. alje onaj plakat gdje je ramova prvi put u javnosti iza la kao gða. lady Sram nije samo slika. u mislima nesretnog De mana. neizljeèivog defekta: polipa u nosu. pl.« A ramova? Najljep a puca u Zagrebu. vjeèni djetinji tip. umjesto oèekiv anih pisama. to mu ona na svoj koketan naèin i obeæa. Njen organ. pravoslavac. godinu dana starijim. i na opjevanu Annabelu Lee. energièan b ajronski podbradak. bez obz ira n rijeèi. pak. dakako. na libreto. evo A. zaposlen u Prvoj hrvats koj tedionici i 215 volite li zagreb? neæak ramièina kazali nog mentora.. Patio je od neugodnog. a i ona bi njega pogledaval a. Visina srednja. Od predstave ni ta nije zapamtio. gdje se naveèer sast ajao s hrvatskim studentima u znamenitom Arcaden Cafeu. na susretima u domovima zajednièkih prijatelja. gdje su re im i stega ta kvi da su dodiri s vanjskim svijetom gotovo nemoguæi. zapisuje. A razdvoj ili su se kad je Milivoj. jer je i nije pratio. Poznat kao pr znica. ali nikako nije bio nacistu jesu li njihovi osjeæaji uzajamni. ali stas je tako pravilan. kao c orpus delicti. on bi je u stopu pogledom pratio. Ljerkica izrasta u zavodljivu djevojku. proslavljenog Adama Mandroviæa. svi zajedno nalazili su se na raznim priredbama i plesovima u Graðanskoj streljani na Tu kancu ili u Glazbenom zavodu. Zato ona nije toliko gospoda Lj. ene. Pla kat je vi e puta izgu vao pa izravnao. Odluka da prekr i svoje obeæanje De manu i da se uda za nepoznatog bonvi-vana . Ivo Herge iæ svjedoèi njegovoj »vulgarnoj mu koj ljepoti«. dok mu se jednoga dana nije javila i majka. Mato javno u novinama objavljuje izljev svojeg odu evljenj a ramièinom pojavom i osobom: »Gledajuæi na u ramicu. On u to jednostavno nije htio vjerovati. Iz Graza se preselio u Beè. Kad je bio sprem an za putovanje vlakom u Graz na studij. da je naoko mnogo vi a. Njena sp olja-^! nost ima sve odlike dame engleske aristokracije. pa postajete ozbil ni. Gdje god bi bili. Ako ne vjerujete. taj koji je osvojio Ljerkino srce? Zove se Aleksandar Isakoviæ. koja mu. Isprva mu je na njegova duga i iscrpna pisma redovito odgovarala. »Od slovenskih je predaka ba tinio sna an uglasti trup alpskog èovjeka s pone to predugaèkim rukama i obl u tvrdu lubanju grubo otesanih liènih crta. pole-mik i cinik. imate taj osjeæaj sluèajnosti: kao da se sluèajno medu nama rodila ao da je u Zagrebu sluèajno odrasla kæi kakvog Lovelacea i kakve Ade Byron. G. on je obnovio prijateljstvo s njenim bratom Vladimirom. strpao ga u d ep i uputio se u Zagreb na spomen utu predstavu. iskljuèivo je u kako dr. gotovo melankolièni kao ko d lijepih slika i lijepi mramornih kipova. kao melodiju. vj e tice demona: svega toga ima u tom glasu. dok Milivoj stjeèe znanje u konviktu i priprema se za buduæi studij med icine. Kad je gledate. Neobiène su mu bile jedino oèi sa zjenicam a modrim kao potoènica. U meðuvremenu.

prihvaæa se pera i pi e programske tekstove. posvuda prate. on ula e svoju beskrajnu ljubav i rt u. Èim skine bijelu lijeènièku kutu. Ni Josip Horvat. golica sve do dana njih dana i koji je inspirirao (Dediæa-Skrabea-Stefanèiæa) musical u Komediji. ni dr.« On. ni jednog trenutka ne odustaje i ni naj manje se ne obazire na glasin e i podsmijehe. Zbo\ neke pronevjere u Prvoj hrvatskoj tedionic i. te pokrenu ti inicijativu za gradnju bolnice za pluæne bolesti na Brestovcu. pridobiva èak i najuglednije ime medu starim piscima . Pa. koji g. ipak èekam. Kako nisu bili vjenèani.. pisano je s iskljuèivom zadaæom da na taj naèin pridobije njezinu naklonost. Sramova umire De manu na rukama i kad je De man sam stavlja u lijes. veæ su i po tome to su zajedno ivjeli bili iznimka u Zagrebu svoga doba. ali i roman o Zagrebu svog romantiènog doba U meðuvremenu o Sramovoj i De manu progovorio je samo dopadljiv musical »Lady Sram«. ostaje tajnom je su li njih dvoje i fizièki konzumirali svoju vezu ili je posrijedi platonska ljuba v. brinuti o malom Sa i Isakoviæu kao da je njegov roðeni sin. Rad io sam sve za nju.. eto. koji je objavio i nevelik popis telefonskih pretpl atnika.iæ napominje. U meðuvremenu pi e za kazali te. Za svoj svje i mladenaèki pogled n a umjetnost i stvaranje.. njegovoj velikoj ili. On zna da taj brak s »tim prostakon Isakoviæe m nebu dugo trajal« i tu ima pravo. Ivo Herge iæ... neizravno iza l a iz te trubadurske ljubavi. ugaðajuæi ulogu re Kru-piæ za ramovu. dakako. ako nikako drukèije. a uz to je i poru e na zdravlja od neizljeèive su ice. tj. a ona svoje po tovanje.. Takoðer. te se najprije zaposli o u staroj bolnici Milosrdne braæe na Jelaèiæevu trgu. nazvav i je na om »damom s k melijama«.A valja znati da je ove odu evljene retke o ramo voj Mato napisao 1912. artikuliraj uæi taj svoj bunt i sukob u programskom èasopisu ivot. a ona nije. a sac mi je sve veselje oti lo. I da po svo prilici nikad neæe ni biti. vratio iz Beèa u Zagreb. Iz telefonskog imenika se mo e vidjeti da su i De man i Sramova imali isti t elefonski broj i istu adresu: Prilaz 12. De man æe iskoristiti sav svoj ugled i lijeènika i jednog o d stupova Tipografije te direktora najutjecajnijeg hrvatskog dnevnog lista Obzor. Ivo Herge. Dapaèe. . to mu se rugaju. pokret mladih umjetnika.. N imalo mu ne smeta to ga javno ogovaraju. dramatizira èak i enoino Zlatarevo zlato. A De man? U svoj intimni dnevnik zapisat æe: »Fakat je da sam zaljubljen. Milivoj De man pripada onoj feli ljudi. trubadurskoj ljubavi p rema Ljerki Sram. kad se napokon njih dvoje naðu i stvore spo razum o zajednièkom ivotu. on æe se. U meðuvremenu. to je predvodi upravo De man. Zagreb æe dobiti prvu specijaliziranu bolnicu te vrste na jugu E urope. unatoè velikoj De mano voj skrbi. koji pi u o toj vezi. Najdramatiènija scena te stare ljubavne prièe svakako je ona kad. Vidjet æe se kako æe on taj trenutni poraz na intimnom planu i te kako znati i skoristiti za napredovanje u dru tvenom ivotu. kako bi na taj naèin privukao pazornost nevjerne ramove. Kad Sramova oboli od su ice. osobito kac mi logika veli da ona mora doæi opet k meni. ka< lady Sram nije vi e u cvijetu mladosti. Sve æe poduzeti da do Sramo-ve i njene naklonjenosti dode. Isakovii daje petama vjetra i netragom nestaje iz Zagreba i Sra mièina ivota. porazima napajaju i skupljaju s nage za nove i nove po216 ladv sram ku aje. koja podrazumijeva ispunjavanje svih njenih elja. U odnosu Ljerke Sram i Milivoja De mana. u javnost dol azi kalendar »Zvonimir« iz 1911. U/ zajednièki ivot. okupljajuæi ok o svojih ideja mlade umjetnike. a ono kao uspje an mlad intelektualac i po slovan èovjek. Otkako se s diplomom lijeènika 1897. trideset i osm joj je na njenim krhkim pleæima. iznimna su tema za d imaovski ljubavni roman. koji se n. ni slovca koje bi dalo naslutiti ne to o tome. zahval nost i odanost. Milivoj De man sustavno i uporno radi na svojoj karijeri. koji nas. os tavljajuæi joj sinèiæa Sa u. isto kao to mu ne smeta t o to ona ima tude dijete.. koji se nikad neæe zavr iti brakom. prigodom pr oslave njeno: jubileja dvadeset i pet godina umjetnièkog rada. a svi se zajedno bune protiv starih. kako dr.Ks avera andora Gjalskog. A malko slobodnije razmi ljanje moglo bi nas navesti na zakljuèak da je i hrv atska moderna. I sve ostalo to pi e i to æe mu se na kazali nim daskama u zoriti. Zahvaljujuæi De manu . dakle.

Njezina si 218 tko je bila prava gricka vje tica? zavodljivost i ljepota glavni krivci to æe zavr iti tako kako æe zavr iti . gos podina Kra jaèiæa. ranjena srca i osramoæena lica iri iz osvete o njoj la ne glasine: da je copr nica. uhiæena i utamièena u gradskoj kuli Dverce. zvonar. zacopra no dijete i konaèno sam pa klenski vrag. Isusovci i Kapucini.. dapaèe bila je daleko od plemiæke titule i ugledna roda. Zagorka . ka telan. Kuèiniæ nam predoèava i sud beni spis s imenima sudionika. »jer gdje se je god na sajmu pojavila lijepa Barica sa svojim atorom toèeæi staro vino i ljutu rakiju i prod avajuæi mirisavi teèni kruh . èitajuæi ovo djelo. dostaje i Barièinih takmaca piljara. Priznajem da sam se. kad ze svojum kramom na sejem ide. Dorici Karvar iæ. koji joj se osveæuju na taj naèin to o njoj ire glasin kao o copr-nici..« A da je progona vje tica u Zagrebu uistinu bilo. neobièno iznenadio nad vje tinom. zvala se Barica Cindek. dobro situiranu g ornjograd sku udovicu. mnogobrojan. treæi dio Zagorkine Grièke vje tice.217 tko je bila prava Gricka vje tica? Uz Doru Krupiæ. kao to je Zagorka. glavne uloge. notara. da noæu leti na Krk. a to je u prvoj polovini osamnaestoga stoljeæa bila najveæa ka tiga z a enu. U sudbenim spisima to je njihovo svjedoèanstvo ovako fo rmulirano: »Cindekovica. i kad su. u d ep stavlja vraga. koketm i zavodljivu. Za njom luduje cjelokupni mu ki roc ne samo Grièa.« .. raznolik i upravo fantasti èan ljudski materijal za pripovjedaèa ili dramatièan Pred na im se oèima redaju: vje tice i vje ci. koji u vreæama skaèe i svojim pakle nskim silama privlaèi kupce. me tri. Nikakova li. ubrzo æemo utvrditi sliènost s Baricom Cin dek. a uza sve to. èuda.« Poznavajuæi lik kontese Nere iz romana i kazali ni predstave (u predstavi Histriona Neru igra Ena Be goviæ). sudac Krajaèii notar Szale i dr. koji su na ovaj ili on.« Uz odbijene i uvrijeðene udvaraèe. nije zvala Nera. kramari. meðutim. purgeri. tro ili jestvine i piæa i ne pitajuæi za cijenu!« U ar Dobrilovich i kramar Krainer suglasno izjavljuju da Cindekovica. To su: otac Smole. nego i sus jednog Kaptola. »Gdjekoji zaljubljeni ili odbijeni udvaraè. barbi] egrt. Prava Gricka vje tica. naèin sudjelovali u parnici protiv optu ene gornje gradske »coprnice«. ispovjednika vje tièkoga. vje ticu. »Prouèavajuæi na u i stranu literaturu o progonima vje tica. da je kapetanica coprni koga ceha i ljubavnica samoga vra ga. notari i a dvokati. pan. Zagorka je svoju Grièku vje ticu obradila na temelju krvavih sudbenih ljetopisa star og Zagreba. svakako najpopularniji na enski literarni lik je kontesa Nera iliti Gricka vje ti ca. dapaèe. koju sudbeni spisi ocrtavaju kao lijepu. prije nego s a svojom robom ide na sajam.prije neg o se laæa pisanja svoga romana .optu ena kao c prnica. proèitao sam i Malleus Malefic rum. dijaki. popularna podjednako kod svih generacija Zagorkinih brojnih i zahvalnih èitate lja. koja ima èak i spomenik na Kamenitim vratima (izradio ga je Ivo Kerd iæ). gospodina Saleja. mehaniker. posvjedoèit æe nam Viktor Kuèiniæ u Revij i Zagreb od sijeènja 1941. a zanimanjem je bila pe-karica i piljarica na Markovu trgu. suci i se natori. dakle. suca. kramara i pekara. niti je bila kontesa. sejmu svoju robu najbolje ter i i prodaje akopremod drugih kramarof robe ni kaj bol e i vredne e nema. neki nauèenjaci tvrdili da takvih progona u Zagrebu i nije bilo. i to jo u ono doba kada se kod nas slabo znalo o proganjanju vje tica. koji je i autor citiranog zapa anja o izravnoj svezi Zag orkine kontese Nere i lijepe grièke piljarice Barice Cindek. Sudbeni je spis upravo i dealan prec lo ak za uzbudljiv roman..... a to i Kuèiniæ primjeæuje »Dakle. a koje Zagorka doslovno preuz ma za svoj r oman. u kojem se zbivaju progoni vje tica.. Adama Sulica. grofo\ i plemiæi. Andriju Palèiæa kramara i baruna Or iæa daje im u svom romanu uz kontesu Neru i heroja Sini u. kapetanicu vje tièkoga ceha. hi n e tova ru ice i babe. Kontesa Nera u stvarnosti se.dobro prouèava povijesni materijal.. pose e u ovu tajanstve nu ljudsku skupinu i uzima i z nje najzanimljivija lica Baricu Cindek. gumbara i vje ca. èiji je ivot Zagorki poslu io za popularni roman. da ju v bisage zme e i o nak s bisagima èez kopanju skaèe i vraga u d epu nosi . s kojom gospoda Marija Juriæ Zagorka pi e o ovom tragiènom razd oblju ljudske povjestice. pa tra Smolea. da spretni i da r oviti pisac. arhitekt.mu karci su grunuli pod njezin ator.iz zroka toga Cindekovica na s vakom.

meðutim.. a usto se je dokazivala nepostojanost vraga i nje govih zemaljskih pomagaèica ... odluèio osvetiti. podsjeæa Vikto uèiniæ. lijepa Cindekica je prosvjedovala protiv izjava onih nesretnih ena: »La ete. vi e onih koji su protiv progona »vje tica« i sve su glasniji.Barbare Pisz k Mihanoviæ.. notar je smjesta smislio svoj paklenski plan. da do Cindek ice nikaj ne znam. te dade u tamnicu pozvati sudbenu komisiju.. prepla ene upravo tim novim duhom..« Prosvjedi joj. ali odatle je vlasti. Sirota ena je uhiæena. bro ure i pamfleti u kojima su vje tièki progoni bili podvrgnuti o troj kritici. Ja sam krivo i nepravedno kazala na Baricu Cindekovicu. Na suðenje Piskovici alje svojeg pomoænika dijaka Josipa Krèeliæa s podlom zadaæom da optu enu nagovori da pred sla nim sudom meðu èlanicama coprnièkog ceha svakako spomene i Cindekicu. i al mi je da sam na vu puæenje Josefa Kerchelicha.. ali zato. koja osuðuje te monstruozne procese protiv nevinih ena. coprnièkog ceha. spomenut æe. dakako. uglavnom pod prisilom svojih muèitelja. Ba-rica Cindek prolazi svoj kri ni put. it æe u nekoliko desetljeæa istrebljen sav enski rod u Evropi. I zaista! Ovi pojedi nci imali su pravo. imena èlanica tzv. a pogotovo meðu uèenim graðanima. One su slavnom sudu »priznale« da su s Ba-ricom Cindek bile na coprnièkom sastanku. da se ta ko za titi i spasi od sigurne smrti. to se u nju zatelebao pohotljivi i nezaja ljivi gradski notar Lac-k o Sale.« Sud je sada imao dosta » tofa« da protiv Barice Cindek. A ono najgore lije poj Barici dogodit æe se u rujnu 1743. optu enih da su coprnice. nego mi je al da me je nesretni Kerchelich vu to zapeljal. Ovi nesnosni dogaðaji uèini e te ak dojam na mnoge uèe jake.. pokrene proces. vodila parnica protiv jedne druge coprnice .. i njeno ime. nije bila po teðena krvnikova »tretmana«. pred kojom æe izjaviti: »Gospodo moja draga! Ja prise em Bogu i bla enoj devici Mariji. Smrtno uvrijeðen to se njemu. ka njava spaljivanjem na lomaèi . koji su preko svojih uèenjaka javno usta li i digli o tar prosvjed i stali u obranu do tada prokletog enskog roda. na lo se dosta odbijenih udvaraèa. nabrajajuæi. prokleti Kerchel ich. jer u Francuskoj i Njemaè-.. ivotin je jedne! Nikad ja s vama nisam bila na vje tièkome prelu. a ne samo ti«. Oh. ne poma u. Ime Barice Cindek poèinje se spominjati u spisima vje tièjih procesa 1742. kramar Petrica Ru-dich: »Ja znam da ti vraga vu d epu nosi i da vsigdar bole ter i nego vsi mi drugi kramari. naime.« i Unatoè klimi.imo. koji inaèe doma ima enu i djecu. koj u to su vrijeme veæ mnoga sela b ila sasvim opustjela. najbolje æe na svojoj ko i osjetiti sama lijepa i uspje na piljarica Barica Cindek. to povedala. bit æe po teðena muèenja. Na takvu optu bu Barica æe benevolentno odgovoriti da »naj ljud i pripovedaju kaj hoæe«.. optu ene za coprni tvo . dakako. mogu biti i vrlo op asne. pusti ga med nas da koèemari jednu vuru da i mi drugi kramar i ter. Potajno poèele su se iriti knjige. kad mu se na èelo postavi e Isusovci. a na kojem je bio i sam vrag. iako je meðu purgerima.A evo to lijepoj kramarici Barici Cindek izravno predbacuje njen grièki konkurent. a na zadovoljstvo notara Lacka i drugih uvrijeðenih udvaraèa. Ovaj je ilegalni pokret silno dobio na moæi i ugledu. kad po Grièu coprni ce na sve strane lete u ma ti praznovjernih i zatucanih graðana.vje tica. uglednom graðaninu i moæniku. Vi e zagrebaèki h ena. jer sve to nije spaljeno na lomaèi uteklo je u gore. a koja se iri i Zagrebom. obièna piljarica usuðu e dati ko aru. ali da takve objede i glasine u ono doba.Do-ricu Karvariæ i hi aricu nekog Pet ra Semionarskog imenom Mara. na kaj me je napeljal!« 219 volite li zagreb? Iz sudbenog spisa nadalje se vidi da Piskovica nije jedina koja je teretila Bari cu Cindek. Medu onima koji je terete za najveæi moguæi del ikt da je du u i tijelo prodala vragu. to se i ri Gri-èem. Ostaje zabilje eno ime desetni .. Koji dan kasnije jadnu izmuèenu enu zapeèe savjest t optu ila nedu nu Cindekicu. trgovaca i obrtnika. Sva zdvojna zbog tih sumanutih objed a. imenom Zvlnjak! A Doric a je »priznala« da je s Baricom »na metli letila èak na Klek. dijaka Szali-jevoga. da su se notarovi prsti ra irili oko njene sudbine i na slièan naèin upleli i dvije druge Zagrepèanke. a to se. Pokret je danomice jaèao i irio se dok konaèno nije dospio i dc Zagreba. »poèeli su se pametniji pojedinci baviti mi lju: Èemu sve to? Ako se tako nastavi. Kako se poèetkom veljaèe 1743. a zauzvrat. vijeku vje tièki progoni u Evropi prema ili veæ svaku mjeru«. Ona je uhiæena i pritvorena u zarv or gradske vijeænice. meðutim. jalnih zbog Barièina velikog uspjeha na gradskoj tr nici. br e-bolje premje taju u tamnicu kule Dverce.. Najveæa Barièina n esreæa je. kao i Barièinih gornjogradskih susjeda. Piskovica je uistinu optu ila Baricu Cindek. »Kada su u 18. svemoæni se Lacko.

ako se dobro plati. koje su je pred sudom optu ile za coprnièko savezni tvo. da svoje besmislene objede povuku. S njene je strane to uistinu veliko juna tvo da ona. ni nakon svega to joj je uèinio. kao i t oliki drugi mu karci. Paralelno s pokretom za Cindekièino osloboðenje. pogotovo u oèima naprednih graðana. omotanu oko tana nog i zavodljivog Ba-1 rièina struka notara Lacka Salea. bra neæi se. sve vi e dolazi u pitanje. »Cim sam iza la iz re ta«. U svakom sluèaju. koja æe se na k raju pokazati i djelotvornom. izmakla lomaèi i pu tena na uvjetnu slobodu. »odoh po nagovoru sada pokojnoga suca Andri . Bio je to. te zvonar crkve Sv. Za tu æe svoticu notar zaboraviti èak da je uvrijeðen kao odbijeni u dvaraè. koji uspije pridobiti stra are da ga puste uhiæenici. obièna p iljarica. ona se neprestano moli Bogu da dozove pameti one nesr etne ene. osim ispovjednika. koji se sve glasnije i odluènije ukljuèuju u pokret protiv tih mraènih progona nedu nih Zagrepèanki. Ovaj put ona njega optu uje. a za nju su glavom morala jamèiti dvojica svjedoka: purger prezimen om Delaè. izlazi ususret sirotoj eni te je po hitnom postupku odvede ulicom dok u crkvi Sv. ne vrijedi i za oca Smolea. kako su pred njenim vratima postavili dvostruku stra u. ali ona se estoko tome protivi.i riku u lancu. koji s jo trojicom stra ara uhiæenicu treba provesti u tamnicu. ako se isplati njena »otkupnina«. u tamnici ru no post upali.. Je li i mladi isusovac takoðer zaljubljen u lijepu Baricu. te kako je graðanka Lov renèiæka bilje niku isplatila 50 forinti i nakon toga je pu tena. a kojima je i te kako poznata Saleova uloga u svemu tome i njegova cjelokupna prljava rabot a. Andrija Purgarich. Ta æe zabrana vrijediti i kasnije. koji joj usput pr edla e da se za njeno osloboðenje po alje molbenica Mariji Tereziji. Promuæurni odvjetnik. ne odustaje od svoje nakane i Barici se nastavlja udvarati. ispovjednika Barièina. to m anje ljudi vidjelo. A Lackova je cijena dvjesto forinti. okovanu lancima. Tri mjeseca kasnije eto novog sukoba izmeðu lijepe piljarice i utjecajnog bilje nika . Nitko ne smije do nje. kako bi je. Bio je obièaj. Marka. nekog Fabijana. da je nevina i da bi. Lackov roðeni bra t! O tom planu obavije tena je i Barica u tamnici. otac Smole je Baricu iscr pno izvijestio o pokretu protiv coprnièkih procesa i o pritisku javnosti da se ned u nu piljaricu oslobodi tam-j novanja i lomaèe. Buduæi da je Barica Cindek optu ena kao »opasna vje tica«. a takvu odluku sudbenih vlasti lako je povezati s mitom isplaæenim gradskom notaru Lacku Saleu. ene povlaèe svoje optu be na Barièinu esu. Barièina rodbin a i njen odvjetnik Benko Krachich vode svoju strategiju osloboðenja. na lomaèu osuðene. veljaèe 1743. Posebno je naglasila kako joj je otac Smole rekao da je not ar Sale pripravan je osloboditi uz nagradu od 200 forinti. jer sudac koji vodi proces zove se Andrija Sale. Pred sudom Barica pripovijeda kako su s njom. U meðuvremenu je polovina tra ene sume notaru Lacku ipak isplaæena. koji vodi otac Smole. Marka traje misa. naime. kojem je to ipak uspjelo. Baric Cindek osloboðena je tako optu be i iz tamnice pu tena 16. postavile jo èet voricu naoru anih graðana. O svemu se tome u tamnici povjerava ocu Smoleu. dotièna se oslobaða optu be. koji su imali strogi nalog da »svakom koji bi htio doæi ui do ticaj s coprnicom. odluèuje pucati na najèvr æu. dakako.ka gradske stra e. koja se veæ poèela pripremati. a istodobno Barièine su molitve usli ane. zaprijeèe«. I tako se glavni krij 220 tko je bila prava gricka vje tica? vac za zlu sudbinu lijepe gornjogradske piljarice odjednom pojavljuje kao njen o sloboditelj! Je li to moguæe? Sve je moguæe. kr oz koju se do nje nitko nije mogao probiti. ali pohotljivi gornjogradski moænik. oca Smolea. kad æe Barica èamiti u tamnici. a istodobno i najkrhkiju ka. praktièki prizn ala krivicu. Umjesto toga. meðutim. naime. te uz redovnu stra u desetnika Fabi-j jana. pripovijeda Barica. pod prijetnjom smrtne kazne. U meðuvremenu Barica bilje niku isplaæuje i drugu polovin u ucjene.] meðutim. One dvije. optu ena kao vje tica. gradske su vlasti poduzele pose bne mjere predostro nosti. kako tvrdi Kuèiniæ. Saleov ugled. Zabrana. izaðe pred sud s optu bama protiv gradskog uglednika. nedu nom sirotom. kako su je muèili. ako na smrt osuðena coprnica na dan pogubljenja putem do strati ta opovrgne rijeèi kojima je teretila drugu enu. koji dobro poznaje omjer snaga . Pu tena je na uv jetnu slobodu. Barica se stoga odluèuje zatra iti sudbenu za titu. Desetnik. jedinstveni primjer da je neka ena.. On to mo e. ostaje nam nagaðati.

j Sve pojedinosti. a nikako u privatnom stanu. inaèe pup-kore eèica (primalja). Barica je to znala. cimermajstorica i zidarica. jesu. kao to smo vidjeli. »Zagernuv i pri tom krilo do pasa.. gdje to po zakonu mu karac nije smio èiniti. obloke zapreti dal je. do el je naveèer notar k meni pri vrati ulièni s Pugjakovicom spominjuæ se i pital je: 'Kaj vi dve tu delate?' A Pugjakovica je sprot oti la. ako ne u Zagrebu?! Zagreb je b . ja se ne bojim da bi se takva vra a peèat pri meni na la«. do u detalje pred sudom opisala. Kada je henjala visituvati. i vse od dru ine van stirati a pol eg zapovedi notar-ju a jesu i vrata bila zaklenjena. da nutri po sramu ona naj visituje.. njegova ena. a gospon notarju rekel je. pokazala je telo. pod bedrah i iglu vu najdene znamenke zabadati ti ja do srama enskoga kosmatoga. rekel je notarju da naj se exponens obleèe i ona ob-lekla se je.. da se exponen s naj sleèe i ovak slekla se je do gologa i klarus z nje i kapulire zvlekli jesu. Zatim su Peneziæka i Lovrenèiæka dale os talih 50 ranjèki gospi notariu ici v ruke. u prot ivnom Baricu æe opet u zatvor.« Kako se ta cijela procedura tra enja vra jeg peèata po golom Barièinom tijelu odvijala i kako je notar Sale osobno rukovodio tom nesvakida njom potragom za znamenkom pokr aj Barièina »kosmatoga enskoga srama«. Uz one koji su ili roðenjem ili osjeæajem Zagrepèani. nego i zbog nagovaranja na blud. Barica sljedeæeg dana nije k njemu do la niti u jutro niti na veèer. ali ja k vama. koja se inaèe obilno poslu ila sluèa-j jem lijepe gornjogradske piljarice Barice Cindek. veæ u je po svom egrtu Francu poruèila da ne mo e doæi zbog gostiju. kada exponens (Barica) tri zlamenke imala je. pod rukom. kad je vra ji notarju napokon do ao na svoje: em mu je isplaæen i poslj ednji krajcar. vra jeg peèata na njenom golom tijelu. te protupropisn og tra enja tzv. dade k sebi dozvati Barièinu prijateljicu. Zati m rekel je po nem ki cimermajstorici. nije mogla iskoristiti ij opisati i Zagorka. kao to su G n Prpiæ i Bruno Ore ar. morala je po du nosti izvr iti pretragu na onom mjestu. Tra enje vra jeg peèata bilo je prema propisima dopu teno samo krvniku. da je visita go tova i da nikaj ni. dostigne me on na stubama i reèe mi: 'Barica. Sve teniske zvijezde. bez obzira na to t o je cijela ta bludna radnja bila protuzakonita. da mu se zahvalim na dobroèinstvu to me je oslobodio. jer mu ostatak mita od pedeset forinta do 221 volite li zagreb? toga èasa jo nije bio isplaæen. a Barica joj na to mirno uzvrati: »Moja Anèico. pa svoju tu bu protiv Salea nije ogranièila samo na primanje mita. a kraj tog sam plaka la. Peneziæka ode do Barice. na kojem e telu Peneziæka videla nekoju znamenku blizu srama enskoga. Kod Cindekice nalazile su se u to vrijeme njezine prijatelice Peneziæka i Lovrenèiæka. I pobjednik Wimbledona oran Ivani eviæ takoðer. k veèeri ali vi k meni. tra eæi od nje da mu se imade smjesta isplatiti ostatak duga. Kad bi veèe istoga dana eto k Barici posjetnika: notar. Ali. te joj prenese notarove prije tnje. Zatim rekli su.« A kako æe i biti. em je napokon golo tijelo lijepe Barice opipao. na herptu. Onda pak Sal e ogledal se je èez oblok. najprije sam poljubila ruku gospoði notarici.. Bila je to komisija za tra enje vra jeg peèata! Zena notara i zidarica tobo e kao svjedokinje. najus pje niji izbornik reprezentacije. te od tenisaèica Iva Majoli. K arolina prem ili Jelena Kostaniæ. Sljedeæeg dana. 222 portska metropola mala povijest zagrebaèkog porta Ivan Ljubièiæ nije Zagrepèanin. a cimermajstorica. kad i on a je s persti raskapajuæ peèate iskala. kao i od starijih generacija Boro Jovanoviæ. koteri iglu primiv i zaèeljuje po svome golom telu visituvati: vu vustah. a bila je subota. Nakon to sam se notaru najponiznije zahvalila i krenula kuæi. a to je. A jo manje Mario Anèiè. O nda je notarju rekel: Imali vas kotera iglu? Nakaj Lovrenèiæka izvadila je h pantlika svojega iglu i dala je v ruke notarju u. A gdje je sjedi te Teniske reprezentacije. Kad stigo h u njegovu kuæu. Vrlo ljut. n eku Anèicu Peneziæ. Zatim je Sale odi el domom govoreæi: 'Barica zu-tra k meni doj vjut ro ali na veèer«. I repre-zentativci/reprezen tativke. meðutim. tim vi e. i Zelj-ko Franuloviæ. sama æe Barica Cindek u svojoj optu nici opisati: »Notarju potlam kaj je do el. Nikola Piliæ. kaj je na vrateh pitajuæ gdo je to v hi e? Na to sem rekla: 'Adam gum-bar'. Pohotni Sale oæuti se po vrijeðenim. koji je tu zadaæu mogao obaviti jedino u muèionici.je Salea do notara. jer on je osvjedoèen da je ona prava vje tica i da na s vome tijelu imade vra ji peèat.

ali i kao organizator i m ecena. igra u Maksimiru. raèuna se od dolaska iz Beèa prvog gornjogradskog uèitelja gombanja i maèevanja Mir oslava Singera 1859. spom inje se veæ u 14. i to na hrvatskom. Tenis se isprva. prstencu. tjelovje bom iliti gombanjem. U meðuvremenu. Izgubili smo od Indijaca. u k ojoj æe biti ureðena streljana i za graðanstvo. Ne mo e se jo govoriti o pravoj. Osniva se i prv i Klizaèici klub. na zapadnoj tr ibini. Jaku smo Njemaèku pobijed ili. To se meðunarodno natjecanje odr alo na novootvorenom igrali tu na Salati. t e kod Jesenskv i Turk. kad su se na i tenisaèi sastali s reprezentacijom Indi je.) biti osvijetljena elektriènom rasvjetom. Kako je Zagreb od ranije veæ sjedi te i N ogometnog saveza.. Maksimir je okupljali te najpoznatijih porta a grada i dr ave. stajala je 150 dinara. Na e prvo sudjelovanje na natjecanju za Davi Cup u Maksimiru zapoèelo je nesretno zbo g ki e odgoðeno za sutradan. 16. a popularnost si je priskrbio originalnim imenom duæana »Kod crnog cucka« i zbog prvog i jedinog crnca u gradu. U Zagrebu se vrlo rano poèinje i klizati. zagrebaèki je trgovac Ladislav Belu . kad je u Zagrebu osnovan i prvi Teniski savez Jugoslavije. na D avi Cupu smo pro li puno bolje. i meteorolo ki i rezultatski. a streljana je bila na poèetku Tu kanca.io i ostao sjedi te Teniskog saveza. I u na em kolektivnom pamæenju.« (Fredi Kramer u èasopisu Povijest sporta). a organizator je za to obavio posebne pripreme. pa su uèenici za Singerovu nastavu morali plaæati pristojb u. Na donje ili prvo maksimirsko jezero zim i 1836. Palada. neka vrsta alke. Kukuljeviæ zlatna su imena u na oj teniskoj povijesti. dolaze veæ prvi klizaèi. H. Jo od stare Juge. Druckera. pokraj stare plinare. koji je odmah zapoèeo s organiziranim natjecanjima u klizanju. u Zagre bu. Dvanaest godina kasnije. Mitiæ. prvi organizirani port.) moralo se. Kronika porta u Zagrebu ne bi bila potpuna kad se ne bismo vratili jo dalje u pro lost. i to u 1786. To je bio prvorazredni dogaðaj za portski Zagreb i cjelokupnu jugoslavensku jav nost. kako su na i stari govor ili. koji je u njegovu duæanu poslu iva o zagrebaèke purgere.te ju no od tad a njeg Sveuèili nog trga (danas Trg mar ala Tita). Palada. za roðenja Augusta Senoe. Na zapadnoj tribini maksim irskog terena osigurano je 600 sjedala. zbog gradnje zgrada Hrvatsko g kola i Sokola. u trgovinama Pavla Kau-dersa na Zrinskom trgu 17. Poduzetni Belu unajmljuje poznatog gradskog mjernika Milana L enucija (poznat po Lenucijevoj potkovi) da mu uredi umjetno klizali. koja nakon toga postaje kultna gradska adresa tzv. Prije toga se spominje natjecanje u tzv. Kukuljeviæ i Mitiæ upisali se u najveæe tenisk e legende. te po tome to je jedna od prvih gradskih ustanova koja æe (1908. gdje odmah izlazi i priruènik Tjelovje ba u osnovnim kolama. svi bnja. polijevalo iz potoka Tu kanac koji u to doba jo nije bio prekrive n. u ljeto 1939. On je vlasnik vrlo popularnog peceraja u Dugoj ulici (Ra-diæeva). a trideset godina kasnije. Streljana na Tu kancu dvapu t je pregraðivana i dograðivana. Isprva na gornjogradskoj gimnaziji gombanje ili tjelovje ba n ije bio obavezan predmet. kad je osnovano prvo portsko dru tvo Zagrebaèko graðansko strjelcah dru tvo. koja Mesnièku spaja s Tu kancem. Punèec. Kli zali te se do 1878. A nesretno je i zavr ilo. na grad postaje jugoslavenskom portskom metropolom. Prvi medu njima kao klizaè. Strelja tvo je. Zagreb dobiva prvi streljaèki dom s dvoranom. te Nazivlje za tjelo vje bu i maèevanje.. a na istoènom dijelu bila je podignuta tri bina s otprilike 150 mjesta. 227 volite li zagreb? dakle. ako se prvi poèeci strelja tva uopæe mogu nazivati portom .. I onda se igralo u Zagrebu z a Davi Cup. Novosti posveæuju velik prostor prvom sudjelovanju jugoslavenske teniske reprezent acije na Davi Æupu godine 1927-. na to danas podsjeæa kratka Streljaè a ulica. koji su u to doba bili teniska velesila. i to iz kubura i kremenjaèa. preseliti ju nije. stoljeæu.. a postat æe poznata i po organiziranju gradskih zabav a s plesom.. dok su ulaznice za stajanje mogli nabaviti samo èlan ovi kluba verificirani kod JTS-a. biti podignuta drvena baraka s trijemom. A zagrebaèki dnevni list Novosti prve su novine u dr avi koje uvode posebnu portsku rubriku. a na i reprezentativci Punèec.zgra . Juri iæeva 1. Prvo Belu evo klizali te (osnovano 1877. ureðenoj strel jani. I to veæ od 1922. na ledinu gdje je danas stara secesijska . Pretprodaja ulaznica poèela je u ponedjeljak. Masovnije bavljenje portom poèinje tek osnivanjem Hrvatskog sokola 1874. Gaðalo se u drvenu metu. Cijena ulaznice za sva tri dana. Organizirano bavljenje portom. uz nogomet. Prema nekim izvorima. bijelog porta. Ilica 39. jer æe tek 1808. S tim to je zagrebaèki prstenac stariji od znamenite Sinjske alke.

koga u s vijet alje predstojnik za bogo tovje i nastavu u Khuenovoj vladi.stranac! Sveuèili ni profe sor iz Graza dr. koji æe na dva kotaèa prijeæ: c ijelu Njemaèku. S njim je po ao i nj egov zagrebaèki kolega dr. I biciklizam se rano dokoturao (otud i naziv Kotura ka cesta) u na grad. Prije Dinama u Zagrebu se igra prvo poluvrijeme s predigrama nogometnih pionira koji nogomet u Zagreb donose i koji ga srame ljivo na zagrebaèkim livadama poèinju igr ati. trga.da Nacionalne i sveuèili ne knji nice na Maruli-æevu trgu. »sveto ime Dinamo«. kao i brata Ivicu. koja æe smjesta privuæi mlade. a èetrnaest je godina starije od prvog planinarsk og dru tva u Pragu. pa je odmah na Cmroku organizirana prva skija ka kola. lucidni i svestra ni Izidor Kr njavi. ba kao i dvojica zagrebaèkih ko arka a . te ko dosti na za bilo kakvu usporedbu. koristi da se. Tu se 1894. n ogomet se uvodi kao posebna disciplina u sklopu nastave tjelesnog odgoja. ili. Veæ 188 5. vatropolisti. Gjuro Pilar. Jo nije bilo ni pravila igre. Francusku : panjolsku.nogomet veæ desetljeæima animira zagrebaèku portsku javnost i potièe masovnu navijaèku strast Zagrepèana. Prvi na i ko tura i iliti biciklisti vozili su tzv. i Iako je. u Zagrebu. Johann Fischauf svoju nazoènost na otvorenju Hrvatskog sveuèili ta 18 74. kako navijaèka pjesma ka e. a veæ 1877. èudne naprave s golemim prednjim kotaèem i maju nim zadnjim. i to oko Zrinskog. Rusiju. danas poznatom po Svjetskom skija kom Kupu za ene i po »snje noj kr aljici« Janici Kosteliæ. kao najvjernijom i najglasnijom skupinom Dinamovih na vijaèa. austrijski je pla ninar potakao svoje zagrebaèke kolege da osnuju planinarsko dru tvo. travnja 1875. meðutim. Na prijedlog ove dvojice vrijednih i naprednih mu eva. prvi skija i popeli su se 1910. a godinu dana kasnije veæ organizirati i prve kotura ke utrke. Oèaran èarima Zagrebaèke gore. biste kojih krase amerièku dvoranu s najveæim svjetskim po m legendama. naravno. narav no. kao pasionirani planinar. pa veæ spomenuti proslavljeni tenisaèi i tenisaèice. danas planetarno popularna Janica.K e imir Æosiæ i Dra en Petroviæ. p eterostruka svjetska prvakinja i nositeljica triju kristalnih globusa Svjet. te plivaèi. prvi put igra hok ej na ledu. Hrvatsko planin arsko dru tvo osnovano je 29. koji se i sam vinuo do vrha svjetskog ski janja). Iste je godine Franjo Buèar iz vedske donio prve skije i sanjke. Budicki. osnovano je Prvo hrvatsko d ru tvo biciklista.j vo dru tvo na jugu Europe. nogometne utakmice su vrlo popularne i posjeæi vane. veæ se vi e od pola stoljeæa vije NK Dinamo. naravno. Novoosnovano dru tvo odmah organizira prve izlete na Sljeme . otkriæem Medvednice. Skandinaviju. koje æe. po-. U to u Europi se veæ uvelike igra nogomet. Kako se svojim autom Ferdo Budicki popeo i na Sljeme. dakako. te okiæena titulom svjetske naj porta ice i (ne zaboravimo spomenuti. U kronikama.. automatski znaèi biti i dinam ov-cem s Bad Blue Bovsima. ostaje. podignuta je prva drvena piramida prema nacrtima u to doba poznatog! gradskog mjernika Milana Lenucija. i njena biolo kog 228 portska metropola i portskog oca Antu. Hrvatsko planinarsko dru tvo prvo je tak. koje æe sebi odmah urediti trkali te. velocipede. a za predsjednika jei izabran zagrebaèk i botanièar Josip Schlosser (Schlos-serove stube na Salati). a za tajnika direktor realke! Josip Torbar. Na vrhu te navi jaèke piramide. veæ 1895. Na samom poèetku ta nova igra. popne na Sljeme. europska Cibona . èetverostruka olimpijska pobjednica. I danas biti Zagrepèaninom. sve je prije nego d ana nji nogomet. Dragutin Surbek i Zoran Primorac. 229 . Do vrha Medvednice. zajedno s prvom loptom (i prv im skijama i sanjkama) u Zagreb donijeti otac mnogih portova Franjo Buèar. kao i zlatni rukometa i. podsjetimo da planinarski p ort poèinje. a vozilo se tako da se nogom odguravalo od zemlje. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavic i famozni Ferdo Budicki. a meðu posjetiteljima. poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901. Kronièar i bilje e da se vi e kolci »odu evljeno loptaju« na srednjo kolskom igrali tu Elipsa. Veæ 1898. kao i generacije svj etskih stolnotenisaèa arko Dolinar. krenut je i prvi planinarski èaso pis Hrvatski planinar! sa zadaæom populariziranja planinarstva u Zagrebu ij Hrvats koj. gradu od otprilike 36 tisuæa stanovnika. koju nam otkriva .] s koga kupa. vr njak po ljskog dru tva ] Tatre iz Krakova.

Zagrepèana koji u Europi studiraju. Nalog za osnutak biskupije ispod Medvednice izdao je ugarski kralj Ladi-slav I. pronaðenog na Kaptolu 1094. koja se nebrojno pura odvrtjela na TV ekranima. njegov se roðendan raèuna od prvog pisanog traga o osnutku zagrebaèke biskupije. od nadbiskupa Bauera. na jednog od naoru anih milicajaca s o bje noge na terenu skaèe Dinamov kapetan Zvone Boban. pobjeðuje nogometne velesile Italiju i Njemaèku. stoljeæa. A na prepunom maksimirskom stadio nu 1990.volite li zagreb? ima i na ih ljudi. a najveæi uspjeh u Europi postigao je o svajanjem Kupa velesajamskih gradova 1967. gdje po zavr etku rata istrèavaju na teren. dakako. èas u slozi. Jezgro najs lavnije generacije hrvatske nogometne vrste. (ne to kao danas Kup Uefe). s o tro podijeljenim i konstantno zaraæen im navijaèima. M ilovan Zorièiæ. s malo pretjerivanja. i u povijest zagrebaèkog i hrvatskog (jugoslavenskog) nogometa u zajednièkom plavom Dinamovu dresu. Prva meðuklupska javna nogometna utakmica odigrana je 28. voli doves ti u izravnu vezi s poèetkom Domovinskog rata. koju æe oslikati poznati slikar Cl ement Menci Crnèiæ. Nogomet se u Zagrebu najprije igra ju no od Plinare. potom na tzv. Zvone Bo-ban. Prvi kap tolski. na susjednom bre uljku Gra-decu od 16. iveæi u najbli em susjedstvu. Rezulta t je. godine 1850. kasnije Medve èak. a HA K za gradnju stadiona zemlji te (na ulazu u park Maksimir) dobiva 1911. posljed nji put 1982. u Zagrebu. na utakmici protiv beogradske Crvene zvezde. godine. to je inaèe naziv za zbor kanonika. Robert Prosineèki i Dra en Ladiæ. Duhovni voda je mladi zagreb aèki diplomac Hinko Wurth. pa se ta maksimirska scena. medu prvima Kre imir Miskiæ i dr. Prvi saèuvani dokument je tzv. spajaju se u jedinstveni grad Zagreb. Igrali su HA K i PIN K (Prvi nogometni portski klub). To je ujedno i jezgra koja æe 1903. a potom se osniva najprije Concordia. Za pretpostaviti je da je Zagreb i u vrijeme osnutka biskupije bio oveæe gradsko naselje. sukobima i otvorenim ratovima (o tome svjedoèi i ime mosta na potoku Krvavi most). Tako smo na hrvat skom dobili nogometna pravila deset godina prije osnutka FIFE. gdje je danas stara secesijska zgrada Nacionalne i sveuèili ne knj i nice na Ma-ruliæevu trgu. nerije en 1:1. Concor-dija (kasnije Lokomotiva) igra u Kranjèeviæevoj (danas *NK Zagr eb). dolazi do estokog sukoba n avijaèa.. Kaptol i Gradec. Za tu prv u nogometnu utakmicu tiskana su i pravila na hrvatskom jeziku. To se zajednièko ime poèinje rabiti veæ od 16. Najveæi gradski takmaci. i to ne samo kao ime gr . dovesti do osnivanja Hrvatskog port skog kluba HA K. te osvaja treæe mjesto i kiti se bronèanom medaljom. poznate kao »Zlatna bul a«. 230 zagreb u brojkama Iako je postojao i »Zagreb prije Zagreba«. U obranu svojih navijaèa. Arpadoviæ ( urjak hrvatskog kr alja Zvonimira). a podr avaju ga i ostali. tj. i to s naslovnom stranicom. kako prvoj nogometnoj utakmici u povijesti i prilièi. nakon èega dolazi do osamostaljenja H rvatske i do formiranja samostalne Hrvatske nogometne lige. a to je bio i razlog za osnivanje bis kupskog sredi ta na bre uljku nazvanom Kaptol. sa sjedi tem. Uskoro æe izaæi i nov i pretisak pravila. listopada 1906.. Nakon povratka u Zagreb okupl jaju se oko ideje osnivanja prvog nogometnog kluba. Elipsi srednjo kolskom igral i tu u Klaiæevoj. razdvojeni tek potokom Cirkvenik. kao dvije zasebne jurisdikcije u meðusobnim su odnosima imale svoje usp one i padove. (trener Miroslav Ciro Bla eviæ). HA K su (iz Maksimira) i Graðanski (s Martinovke). na livadi. pa Graðanski. zagrebaèki biskup pre ivao se Duh. ali i estokog »treniranja strogoæe« (i sile) naoru ane jugoslavenske milicije nad Dinamovim navijaèima. po arheolo kim nalazi tima i nekoliko puta st ariji od pisane povijesti grada. osniva se »slobodni kraljevski grad« s dopu tenjem za gradnju obrambenih zidina s ku lama. Zagreb postaje nogometno sredi te s dobrim igraèima i veæ spomenutim k lubovima HA K i PIN K. Zapravo je to bio pretisak iz prvog portskog èasopisa Hrvatski port iz godine 1894. popularno nazvane »vatreni« Davor uker. Odlukom ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. èas u svaðama. pridonijelo je najveæem trijumfu hrvatsk og nogometa u povijesti. kao najvi om instan com gradske vlasti. kad Hrvatska 1998. koji su u ovom sluèaju biskupu pomagali pri organiziranju zagrebaèke biskupije. Pismeni trag o tome nije saèuvan. Fe licijanova povelja izli 34. te osamostaljenja Hr vatskog nogometnog saveza. reguliranjem trgovine i gradske uprave s gradskim sucem. studenoga 1242. Dinamo je vi e puta osvajao Prvenstvo Jugoslavije. Kasnije æe se igraèi obaju klubova objediniti i okupiti u Maksimiru. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj (izbornik Ciro Bla eviæ).

I t o ne samo po liniji zapovjedne moæi i stvaranja obrambene ratne strategije. koje pohaða 65. Tako Hitna slu ba djelu je sa 56 sanitetskih vozila i 57 lijeènika.306 osobnih auto mobila. Gradskih autobusa je 3 37.8571 filmskih predstava imao 1. bit æe jednoglasno izabran za prvog gradonaèelnika Zagreba. a sada je samostalni grad . Crnogorci (0. grada od 17 tisuæa stanovnika. Filha rmonija. s klinièkim centr ima.94 posto. najbolje pokazuje da u gradu djeluje 12 kazali nih kuæa.) 779. Kao hrvatska metropola Zagreb je znaèajnu ulogu: odigrao i u Domovinskom ratu.638 stanovnika ili 87.01%). kao i mno tvo raznih glazbenih sastava. Prigodom spajanja dviju gradskih cjeli na u jedinstveni grad.05%). ivi (po pis stanovni tva iz 2001. na prostoru od 641.583.344 ili 91.80 posto.45%. Tali jani (0.01%). koji prevoze putnike na 1339 kilometara redovitih autobusnih linija.17%).54%.43%).236 uèenika.01%.41%).02%).04%). te Bo njaci 6204 ili 0. muslimana je 16. te da je otvo-j ren 21 kinematograf. ne samo administrativno.617 ili 3. Onih koji nisu vjernici medu Zagrepèanima je 27. Zagrebaèka biskupija 1852. te 5 profesionalnih! orkestara. Zdravstvena slu ba u Zagrebu je vrlo razvijena i razgranata. a u prometu s inozemstvom 1.41 posto.634 ili 2. Na prostorni kilometar dolazi 1215 stanovnika. na ukupno 1853 predstave posjetilo 515.03%). s vrtoglavim rastom broja mobitela posljednjih godin a. koji je iste godine na 19.ada pod Medvednicom.04%). s ukupno 7159 bolesnièkih poste lja. monetarno. Dana nji je nadbiskup Zagr ebaèke nadbiskupije Josip Bozaniæ.93%. a kasnije i metrop ola cijele Hrvatske. kolstvo u Zagrebu je vrlo razvijeno.128. opæim i specijalistièkim zdravstvenim ustanovama. Poljaci (0.098 motornih vozila. u slijetanju i odlijetanj u. te 168 tramvajskih prikolica. Rijeku Savu. a od manjina najbrojniji su Srbi 18.510 srednjo kolaca. Slovaci (0. dok je u Hrvatskoj u prosjeku 78 stanovnika po kilometaru èetvornom. U gradu je 17 bolnica. Rusi (0.774 stanovnika ili 2. Èesi (0. koja su u toj godini prevezli 1. koje je tijekom 2000. 27. U novo stoljeæe Zagreb je u ao sa 371.676 putnika. M akedonci (0. Ukrajinci (0.08%. tako da smo u novo stoljeæe u li sa 124 osnovne k ole.215 stanovnika ili 2.09% izja njavaju s e kao katolici. U 86 srednjih kola 3816 nastav nika radi sa 44.02%).066 fiksna telefonska prikljuèka i dva GSM opera tera za mobilnu telefoniju. nego i glavni grad Hrvatske i Slavonije. Da je Zagreb.11%). Bugari (0.3 58. P o nacionalnosti u Zagrebu je najvi e Hrvata 716. na zagrebaèkim fakulte tima i akademijama ukupno je 55. nego i . Romi (0. zdravstveno i sveuèili no sredi te. a glavno gradsko prijevozno sredstvo 235 volite li zagreb? je tramvaj sa 253 tramvaja.000 posjetitelja. a pravoslavaca 15. ukljuèujuæi i Dalmaciju. U dana njem Zagrebu.). u koje na specijalistièke preglede. a prvim nadbiskupom p apa progla ava dotada njeg zagrebaèkog biskupa Jurja Haulika.01%). Turci (0. Rumunji (37 st anovnika). Po vjeroispovijedi 678. U Zagr ebu ive jo i Austrijanci (0. Rusini (0. koji se prostire izmeðu gore Medvednice i rijeke Save (i preko nje.842 posjetitelja. Zagreb je s ostatkom Hrvatske i sa svijetom 2005. te 199 ljekarni. Kri evci i Ðakovo).36 èetvornih kilometara. te niz manjih i malih.683 studenata i 4419 visoko kolskih nastavnika.145 stanovnika.04%) i idovi (0. koja teèe izmeðu starog dijela grada i Novog Zagreba. posljednji gradski sudac Gradeca Janko Kamauf na prvoj za jednièkoj sjednici u svibnju 1851.350 putnika. povezivalo. glavnom gradu samostalne Republike Hrvatske (gradonaèelnik Mila n Bandiæ).326. koja je nekad bila u sastavu Zagreba. nego i kulturna metropola. sve d o Velike Gorice. Nijemci (0. Od ostalih manjin a ima jo 22. operacije i lijeèenje dolaze bolesnici iz r aznih krajeva dr ave. nego i cijele Hrvatske. sedmi po velièini u Hrvatskoj). uzdignuta je u Nadbiskupiju. i koje uèi 3911 uèitelja. Od visoko kolskih ustanova.261 stan ovnika ili 97. od toga u domaæem prometu 455. kojom su podreðene ostale tr i biskupije u Hrvatskoj i Slavoniji (Senj. U kul-1 turnom ivotu grada znaèajnu ulogu imaju i èetiri ve-l li ke likovne galerije. piramida su glazbenog ivota ne samo grada.645 zrakoplova.17%). Slovenci (0. 24 muzeja! i 37 raznih zbirki.02%). Materinski jezik je hrvatski u 759. Zagrebaèkim ulicama vozi 367. premo æuje ukupno 10 mostova (raèunajuæi i najnoviji Domovinski most koji se za promet otvara krajem 2006 . z a-s jedno s Koncertnom dvoranom »Vatroslav Lisinski«. od toga 300.811 ili 2.

tekstilna. ukljuèu-. Èetrnaest se zagrebaèkih brig ada. formirala je svoju brigadu. 236 KNJI NICA ZELINA I -> r jiiiæJi r - . s] ukupno 12. i Z agrepèani ratuju na svim hr-1 vatskim rati tima. prehrambena. a u grad je iz c ijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavalo mnogo no-! vih graðana.. doèasnika i èasnika.494 vojnika. A svaka od 14 tada njih g radskih opæina potkraj 1991. Mnogi su poginuli. Tako je zagrebaèka industrija (metalna. koji su t u na li trajno utoèi te. zaposlenje i dom.. dima. Zagreb je tijekom ra ta neprestano skrbio o naj-' veæem broju prognanika i izbjeglica. je u Domovinski rat.izravno. . mnogo vi e ih je ranjavano.) veæinom svojih kapa-j citeta radila za potrebe hrvatske vojske. od èega ih je dosta ostalo trajnim invali-.