Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za filozofiju

Kraj umjetnosti ili kraj lijepe umjetnosti?
Seminar iz predmeta Suvremena filozofska terminologija

Studentica: Snježana Kovaček Godina studija: 1. Studijske grupe: PUM/FIL Mentorica: prof.dr. Gordana Škorić

Zagreb, 2010.

Filozofija i umjetnost – problem područja definicije 4.Sardžaj: 1. Zaključak 6. Literatura . Pojava kiča 5. Put tumačenja likovnih djela 3. Uvod 2.

1 2 Prema Gadamer. U XIX. u istom se djelu spominju i kraj povijesti i umjetnosti prema Hegelu. pitanje kraja općenito. koja nikada ne miruje. Prema Ibid. Svaki tobožnji kraj umjetnosti bit će početak nove umjetnosti. Zbog čega se onda uopće javlja pitanje kraja umjetnosti. Naime.. zbog svoje sveobuhvatnosti i samorazumljivosti. kraja oblikujuće volje čovjekovih snova i čežnji. Boga. Hans. str . Matica hrvatska. str. Zašto bismo joj onda nazirali kraj? Jer se to odnosi na njen oblik u XIX.1 U novije doba postoji sve manje djela koja bi zadovoljavala neke ranije kriterije klasifikacije djela kao umjetničkog. 1997. Naime. u odbacivanju i kraju velike samorazumljivosti kršćansko – humanističke tradicije. nešto beživotno. stoljeću se javljaju i mnogi –izmi. 49. koji umjetnost ili interpretiraju na svoje načine ili je niječu u potpunosti. stoljeću. kao što to Gadamer tvrdi2. Dakle. i to na području slikarstva. i cijela se povijest temelji upravo na pokušaju da se taj ideal uozbilji. neće biti sve dok ljudi budu oblikovali svoj vlastiti život. što se samog kraja tiče. A umjetnost? Ovdje je opisana riječima lijepa umjetnost. – 58. kad svaki kraj označuje početak nečeg novog? Čak i sama smrt otkriva nove svjetove. Jer. a koji su u izgubili ulogu da prikažu Apsolut. time se u potpunosti izgubio mit sa svojim značenjem onoga što se pripovijeda na način da nitko ni ne dvoji.1. . koji su posljednja stepenica. kiparstva i arhitekture.53. kraj umjetnosti povezujemo s krajem samorazumljivosti kršćansko – humanističke tradicije.Georg: Nasljeđe Europe. metafizike prema Comteu i filozofije prema Nietzscheu i Heidegeru i to zbog privođenja završetku puta prema slobodi. da nitko ni ne pomisli pitati je li nešto istina.“ Ovo su riječi kojima Hans – Georg Gadamer završava razmišljanje pod naslovom „Kraj umjetnosti?“ u djelu „Nasljeđe Europe“ . koliko god ta riječ označavala nešto statično i nepomično. Uvod „Kraja umjetnosti. novovjekovnim pojmom kojim se obilježava njena spoznaja same sebe..

Zato je važno. C. Ali J je u zanosu nakon 3 4 Prema Danto. a primjerice djelo umjetnika. Neki su u tome pokušaju dostigli i razinu umjetnosti. 5 Ibid. 11. u umjetničku komponentu toga djela. KruZak. Naime. spomenuti umjetnik nema ni ime koje bi djelu dalo tu neku dimenziju koja bi ga udaljila i odvojila od puke realnosti i nečega već viđenoga. „Nirvanu“. da se upoznamo s pozadinom slike : okolnostima u kojima je nastala. ne može biti? Problem je možda upravo u pozadini toga svega. . Platon u svojim djelima preko Sokrata. str. 3 Taj isti umjetnik je pokušao još nekoliko svojih uradaka smjestiti u muzeje.2. kojeg je Danto nazvao J. str. u jedinstvenu boju“ koja prikazuje psihološki portret Kierkegaarda. Zagreb. mogao bi biti prilično skeptičan i sumnjati. svrhom.. 1997. može se prikazati površina crvenog stolnjaka ili opet opreku ovozemaljskome. temom. Platon nije smatrao da je umjetnost puko oponašanje. čak i poviješću umjetnika ili globalnim događanjima. opisujući samo oponašanje kao puko udvostručavanje prethodne stvarnosti“ 5 . Ako se laik susretne s platnom koji je zapravo ploha jedne boje. ili pretvorba osjećaja u „jedno raspoloženje. A. : Preobražaj svakidašnjeg. poput smrti Egipćana kod prelaska Crvenog mora u historijskom slikarstvu. Kvadrati crvene boje mogu prikazivati najrazličitije teme. 11. geometrijsku apstrakciju u djelu „Crveni kvadrat“. zapravo i s pravom. a Shakespeare preko lika Hamleta je iznio svoju teoriju „umjetnosti kao zrcala realnosti“4 koja bi tvrdila da je „umjetnost oponašanje realnosti. koja je metafizička slika spoznaje koja se uklapa u ovu raspravu jer se ovo stanje spoznaje pogrdno naziva crvenom prašinom… zašto bi svako to djelo bilo umjetničko. Filozofija umjetnosti. ali koja svoju puninu otkriva daljnjim istraživanjem te misli. posebice u današnje vrijeme. Naime.. Ibid. Tako se u knjizi Arthura Dantoa „Preobražaj svakidašnjega“ susrećemo s navedenim primjerom. Tvrdio je da je upravo takva umjetnost škodljiva. Put tumačenja likovnih djela Svako djelo koje susrećemo u današnej doba ima zadaću da nas začudi. koje isto prikazuje površinu obojenu jednom bojom. nema razloge koji bi kao duša iz pozadine preko ovog djela ljude vukli razmišljanju o ovoj pojavi na zidu u nekom muzeju. pejzaž moskovskog Crvenog trga.

. : Preobražaj svakidašnjeg. A. Jacobs. Hofrichter. str. 1997. ali je zaboravio da umjetničko djelo treba imati i određeni odmak od stvarnosti.“6 Marcel Duchamp izjavljuje da je za umjetnost važniji govor o idejama koje prikazuju djela od materijala ili samog prikaza. 8 Prema Ga Prema Danto. KruZak. Denny. (…) Pitanje Kako prepoznajemo umjetnost? ovisi uz materijalnu formu i o tome kako znamo da je nešto umjetnost – prepoznajemo li je kao apstraktnu ideju ili preko svojih osjetila. koje je slučajno ovdje djelo. Zagreb. a da pritom nije zrcalo. Stanek. Simon: Jansonova povijest umjetnosti. „Ono što možemo možemo vidjeti ili dotaknuti u umjetničkom djelu samo je dio priče. Roberts. a da pritom nije imitacija.otkrivanja teorije uzeo zrcalo kao neku prirodnu metaforu za prikaz svijeta umjetnosti kao svijeta oponašanja – on je kao umjetničko djelo koje bi prikazivalo dio realnosti želio uzeti predmet koji prikazuje odraz stvarnosti. Filozofija umjetnosti. 2008. . Definicija umjetnosti kao zrcala postavljenoga pred prirodu gubi smisao ako se zrcalo promatra samo kao predmet pomoću kojega možemo dobiti odraz.8 6 7 Davies. C. ali da mu umjetnička komponenta ideje izmiče zbog činjenice da se zrcala javljaju „podjednako i u predmetu i u djelu“. jer nešto može oponašati. On tvrdi da je J mogao cijeli prostor muzeja pretvoriti u imitaciju Versaillesa tako da poviješa zrcala po zidovima. Prema Ibid. XXVI.7 Kako to povezati sa problemom pitanja umjetničkog u „Zrcalu“? Danto ima jako dobar odgovor.

Prema Ibid. str. ako ne dostiže potrebnu razinu da dobije taj pridjev. Kako svaka osoba ima svoj stil koji je i dio osobnosti. ne može dokučiti.problem područja definicije Ne postoji ni jedan veći mislilac koji nije barem nešto govorio o umjetnosti.. 10 . stoljeća otvara i stvara nove mogućnosti za izraz. jedino na što se mogu kritičari.10 Već samo promatranje daje nam uvid u stil određenog autora nekih djela. a pozivanje na intuiciju je ono što svako traženje definicije čini suvišnim. a to se najbolje vidi u filozofiji umjetnosti. No ni autor ne mora značiti isto što i umjetnik. no ne osigurava svakome mogućnost da postane umjetnik. Tako on tvrdi da je filozofija beskorisna ako nam govori nešto što već znamo ili da je lažna ako na prerušen način govori nešto što je protivno onome što znamo. Tako komentari poput „To bi i djete moglo“ ili „To sam i ja mogao bez problema“ jednostavno nemaju smisla kada se traži filozofsko opravdanje umjetnosti u tom djelu. Umjetnost XIX. iako je umjetnost prečesto bila suprostavljena filozofiji. koja se traži i u filozofiji. jer ne bi zadovoljila tradicionalne filozofske potrebe za nužnošću i dovoljnošću. da je potraga za definicijom umjetnosti besmislena. Filozofija i umjetnost . On se njome bavi kao besmislicom u djelu Tractatusu i kao jalovom u Istraživanjima gdje se opet dolazi do njenog besmisla.81.11 9 Ibid.3. jer u umjetnosti ne postoji način da se povuče jasna granica između pokušaja i uspjeha u nastalom djelu. i XX. ta se činjenica reflektira i u njegovim činima. što uviđa i Danto. ili nešto što upotpunjuje određeni sustav filozofa. ali i durgi umjetnici osloniti? Ili je to ostvarenost relacija prema drugim umjetničkim djelima? Bit samog djela se ipak nalazi van osjetilne stvarnosti i bilo bi šteta da vrhunska ostavrenja prikaza sličnosti s prirodom ili zamislima uspoređujemo s pukim imitacijama. osoba za koju je „filozofija uvijek predstavljala problem“9. teško je odvojiva u posljednje vrijeme od same umjetnosti. posebice u ovom dobu. No je li intuicija kod prozivanja nekog djela umjetničkim. 11 Prema Ibid. Čak se i definicija umjetnosti. Filozof kojeg Danto uzima cijelo vrijeme kao temelj od kojeg nastavlja svoju kritiku jest Ludwig Josef Johann Wittgenstein. u Dantovom tumačenju. On smatra. Filozofija umjetnosti.

1997. Cilj možda i jest plemenit. str. Matica hrvatska. a upravo zbog izgubljene samorazumljivosti iskaza suvremenog umjetničkog stvaralaštva. a ne možemo ni sva djela lošije izvedbe jednostavno nazvati – kičem.4. javlja se fenomen kiča kao potreba za nečim zajedničkim. ali komercijalni kič zapravo i nije puno gori od nekog koji služi u dobre svrhe.12 12 Prema Gadamer. – 58. i ono u tom pogledu slijedi Platonovo mišljenje. 49. Pojava kiča Hegelovo je stajalište da je ono lijepo u umjetnosti zapravo osjetilan sjaj ideje koji spaja upravoovaj osjetilni svijet sa svijetom duha. . Umjetnost moderne obilježena je time što se stalno nalazi u traganju za zajedničkim i samorazumljivim. Hans. Danas se u pojavi umjetnosti razumije prisutnost onoga svima zajedničkog.. ukoliko svi doživljavaju jednaku prisutnost. I u velikim stilskim epohama prošlosti umjetnosti nazire se jedinstvo pojave i sadržaja.Georg: Nasljeđe Europe.

a ja se s njime slažem. dok njihove vizualni analogoni na policama to nisu. a Gadamer u pokušaju pronalaženja zajedničkog nazivnika moderne umjetnosti nalazi u kiču. tada samo preobražaj svakidašnjeg u nešto novo omogućuje uzdignuće stvarima do statusa umjetničkog djela. barem koliko nam prostora otvaraju nove tehnike i materijali. ali ako se razlika između umjetničkih djela i realnih stvari zamuti. jer bismo tada ostali dio u povijesti koji nije pronašao razloga i dalje slijediti takvu misao.Danto pitanjima poput zašto su određeni izlošci umjetnička djela. a taj početak nam ne obećava savršen kraj ili istraživanje svih aspekata. ostaje pitanje zašto tolika djela izazivaju rasprave kada ih stvaralac želi nazvati umjetničkim? Pretvara li se sve današnje u kič i baca li se u vjetar vrijeme koje je utrošeno na imitacije neke nove ideje koju je teško shvatiti bez upoznavanja s razlozima? Iskreno se nadam da nije završila lijepa umjetnost. Kraj? Nikako… samo nova zagonetka… . „formu svršnosti bez svrhe“. do sada ono koje najviše prostor ostavlja pojedincu.. imala su čistu formu. Baš je ovo vrijeme. No. ovi filozofi zadiru u srž problematike klasifikacije moderne umjetnosti . Zaključak Umjetničkim je djelima u povijesti pripadala velika čast da ih se tumači kao ljepšima i uzvišenijima od običnih stvari. Ali to ne znači da ljudi trebaju mijenjati stavove i snove da upotpune sliku vremena u obliku zajedništva. Iako se umjetnost preobrazila i nakon Dantoova i Gadamerova teksta. a opet. izražajnu.5. veli i Gadamer. svako vrijeme ima nešto po čemu se razlikuje – je li ovo naš opis? Kraj umjetnosti samo označava početak nove.

Jacobs. 2008. Roberts.6. 1997.. I . Simon: Jansonova povijest umjetnosti. Filozofija umjetnosti. Prema Danto. literatura Gadamer. str. Davies. Hofrichter. A. 1997. Hans. KruZak. Matica hrvatska. Zagreb.XXXI . Stanek.. Denny. C. – 58.Georg: Nasljeđe Europe. str. 49. : Preobražaj svakidašnjeg.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful