P. 1
Skripta Iz Gradjanskog Prava

Skripta Iz Gradjanskog Prava

|Views: 491|Likes:
Published by Reaand

More info:

Published by: Reaand on Aug 20, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/03/2011

pdf

text

original

Građansko materijalno pravo

MATERIJALNO GRAĐANSKO PRAVO
Građansko pravo u objektivnom smislu je skup pravila kojima se uređuju oni imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi i imovine. Građansko pravo u subjektivnom smislu je skup ovlaštenja koja subjektima imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.

Načela građanskog prava
Načelo dispozitivnosti-znači da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje voljom stranaka. • u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i uređenja obv. odnosa • u stvarnom pravu dispozitivnost se očituje u slobodi korištenja i raspolaganja stvari • u nasljednom se dispozitivnost očituje u slobodi oporučnog raspolaganja 2. Načelo stranačke ravnopravnosti-znači da su stranke potpuno ravnopravne 3. Načelo imovinske sankcije-je mjera koja pogađa onog tko ne poštiva preuzete obveza 4. Načelo prometnosti prava-znači da je većina prava prenosiva
1.

Sustav građanskog prava
Građansko pravo sastoji se od: a) Opći dio-sadrži pravna pravila koja su zajednička svim dijelovima građ. prava b) Stvarno pravo-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari c) Obvezno pravo-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi ulaze povodom činidbi d) Nasljedno pravo-sadrži pravna pravila kojima se uređuje prijelaz imovine s jednog subjekta na drugi u slučaju smrti te osobe IZVORI: -zakoni, pravni običaji, sudska praksa Građansko pravni odnos To je onaj odnos koji je uređen pravilima građanskog prava PRAVNE ČINJENICE -su činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a s tim u vezi i samog subjektivnog prava. Možemo ih podijeliti na nekoliko kriterija:
1.

Pravne činjenice s obzirom na postanak dijelimo na: -prirodne događaje

2

Građansko materijalno pravo

-ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci. Dijelimo ih na : -dopuštene (pravni poslovi-su stranačka očitovanja volje usmjerena na postizanje određenih dopuštenih pravnih učinaka -nedopuštene (delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i mimo volje štetnika vežu odnos odgovornosti za štetu
2.

Pravne činjenice s obzirom na funkciju dijelimo na: -pretpostavke- su činjenice koje su realno nastale u stvarnosti, može se dokazati -pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili prestanak subjektivnih prava. Ona je centralna pravna činjenica oko koje se grupiraju sve ostale pravne činjenice. -presumpcija-je pravna činjenica koja se smatra dokazanom sve dok se ne dokaže suprotno, iznimka je neoboriva presumpcija kod koje nije dopušteno dokazivati da ne postoji -fikcija-je ona činjenica za koju se zna da nije nastala i da nikad neće nastati, ali se uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni odnos

SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA
Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Može biti: a) fizička osoba i b) pravna osoba. Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se uključio u građanskopravne odnose: 1. Pravnu sposobnost- to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza 2. Poslovnu sposobnost- je svojstvo da vlastitim očitovanjima volje stječe prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati i poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti Osim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju još jednu: Deliktna sposobnost- to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoja protupravna ponašanja.

Fizička osoba

To je živ čovjek. Ona nastaje rođenjem, a prestaje smrću Pravna sposobnost fizičke osobe Pravna sposobnost fizička osoba stječe rođenjem, a gubi je smrću ili proglašenjem nestale osobe umrlom i utvđivanje smrti, ali se koji put i nerođenom djetetu priznaje pravna sposobnost - pod pretpostavkom da se živo rodi - nasciturus - (fikcija mora ići u

3

Građansko materijalno pravo

korist djeteta i dijete se mora roditi živo). Fizičkoj se osobi pravna sposobnost ne može oduzeti, ali poslovna može. Poslovna sposobnost fizičke osobe: Postoje 3 stupnja poslovne sposobnosti fizičke osobe: 1. puna ili potpuna posl.spos. - stječe se s navršenih 18 g života ili zaključenjem braka prije punoljetnosti; ili ako postane roditeljem s navršenih 16 godina, a duševno je zreo. ograničena poslovna sposobnost - mogu sklapati pravne poslove, ali moraju imati odobrenje zz ili staratelja; ako tog odobrenja nema - šepavi pravni poslovi. Ona može biti posljedica dvije situacije - (1) punoljetna osoba koja je djelomično lišena poslovne sposobnosti; (2) kad se osobi koja još nije punoljetna priznaje djelomična posl.spos. (15 g, u radnom odnosu);
2.

potpuna poslovna nesposobnost - osobe koje nisu navršile 18 godina (a nema iznimke); punoljetne osobe kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost ( u izvanparn.post). Njih zastupaju zakonski zastupnici.
3.

Deliktna sposobnost Fizička osoba stječe s navršenih 14 g života. Dijete do 7 godina - ne odgovara za štetu (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, škola). Od 7-14 - ne odgovara, osima ako se dokaže da je pri uzrokavanju štete bio sposoban za rasuđivanje (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, škola).

Pravna osoba
-je društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu sposobnost Pravna sposobnost pravne osobe – steče je u trenutku osnivanja (uža je nego kod fizičke osobe) Pravna osoba, za razliku od fizičke, može biti nositeljem samo onih prava i obveza koja joj trebaju da bi ostvarila svoj cilj. Pravna osoba ima posebnu pravnu sposobnost jer dok fizička osoba djeluje unutar onoga što nije zabranjeno, pravna osoba može djelovati samo unutar onoga što joj je dopušteno Poslovna sposobnost pravne osobe Pravna osoba u istom trenutku dobiva i pravnu i poslovnu sposobnost (čim je osnovana kao pravni subjekt). Poslovna sposobnost pravne osobe je uvijek potpuna za razliku od njezine pravne sposobnosti koja ima stupnjeve, ovisno o njezinim aktima koji određuju njezinu svrhu postojanja. Svoju volju pravna osoba izražava putem: pravnih akata-statuta,pravilnika- (statička volja) i putem svojih tijela u kojima su fizičke osobe (dinamička volja) te se radnje tijela uzimaju kao radnja pravne osobe.

4

Građansko materijalno pravo

Deliktna sposobnost pravne osobe - utvrđuje se prema krivnji tog tijela. Razlika zastupnik. To je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za račun pravne osobe. Da bi neka društvena tvorevina postala pravna osoba: 1) mora imati čvrstu i stalnu organizaciju 2) mora imati svoju zasebnu imovinu 3) mora dobiti pravnu sposobnost Vrste pravnih osoba: -pravna osoba javnog prava -pravna osoba privatnog prava -korporacije – zajednica osoba (fizičkih ili pravnih) -zaklade – imovinska masa Fundacija se od zaklade razlikuje po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 5 godina. Prestanak pravne osobe Do toga će doći: -propisom ili aktom državne vlasti -ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana -smanjenjem broja članova ispod određenog broja -odlukom njezinih članova -stečajem

OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA
To su stvari, činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u međusobne imovinskopravne odnose.

STVARI
-su tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu, koji se mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ograničeni, koje postoje u sadašnjosti ali i pretpostavka da će nastati u budućnosti i sve drugo što je zakonom s njima izjednačeno kao i prirodne sile ako su podložne ljudskoj kontroli. Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasništva i drugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva. Stavri izvan prometa-Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne može biti predmetom vlasnštva: (1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opća dobra, mora, atmosfera.. (2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi inače mogle biti predmetom prava vl., ali zakon im to zabranjuje. Stvari od interesa za RH (određeno zakonom ili

5

Građansko materijalno pravo

Ustavom) - one načelno mogu biti predmet prava vlasništva, ali ako su stvari od interesa za RH ujedno i opća dobra - ne mogu. Dijelovi stvari: bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari Bitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne može postojati; neodvojiv dio; bitno je da slijedi pravnu sudbinu stvari; sastavni dio stvari. Odvojeni dio stvari - bez njega stvar može postojati; on u pravilu dijeli pravnu sudbinu gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti. Idealni dio stvari - računski određen dio stvari u razmjeru prema cijeloj stvari; odvojivi dio stvari; PRAVNA DIOBA STVARI Dioba po kriteriju prometnosti: 1. stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava i pravnih poslova 2. stvari ograničene u prometu - iz određenih razlog (gospodarskih, socijalnih) njihov se promet ograničuje (oružje, lijekovi) 3. stvari izvan promet – su stvari koje uopće ne mogu biti predmetom prava i pavnih poslova (pr. automobil kupljen na povlasticu) – opća dobra kojima upravlja RH. Dioba po kriteriju prirodnih svojstava (bitna je kod stjecanja stvarnih prava) pokretne stvari – su one koje mogu mijenjati svoj položaj u prostoru a da se pritom ne uništi njihova bit; zakonom može pokretnina biti izjednačena s nekretninom. (U sumnji stvar se smatra pokretnom) 2. nepokretne stvari – su one koje se ne mogu premiještati a da im se pri tom ne uništi bit nekretnine - nekretninom se smatra zemljišna čestica i sve što je na njoj izgrađeno na površini ili ispod površine i što je s njom razmjerno trajno povezano. Dio nekretnine su i drveća i trava - sve dok se ne odvoji od nekretnine. Ponekad zakon dopušta odvajanje vlasništva nekretnine od zemljišta (odstupanje od načela superficies solo cedit): 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo građenja; ili 2. temeljem koncesije.
1.

Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvima pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer služi gospodarskoj svrsi nekretnine (stoka, gnjojivo) zamjenjive stvari - u prometu se određuju po vrsti, rodu i broju i mjeri generične stvari 2. nezamjenjive stvari - one koje su u prometu određene kao individualno određena stvar - species (pr. umjetničko djelo) Razlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako su predmet obveze stvari određene po rodu, obveza ne prestaje čak i kad sve što dužnik ima od takvih stvari propadne uslijed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali, kad su predmet obveze stvari određene
1.

6

Građansko materijalno pravo

po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa. potrošne stvari- jednokratnom upotrebom bitno se smanjuje njihova supstancija. 2. nepotrošne - redovnom upotrebom se ne uništavaju.
1.

djeljive stvari - se mogu podijeliti na manje dijelove a da im se time nesrazmjerno ne umanjuje vrijednost (kvaliteta ostaje ista). 2. nedjeljive stvari - npr. dijamant; i one kojima zakon zabranjuje njihovu diobu, a inače bi se mogle podijeliti.
1.

Vrste dioba stvari: Stvari se mogu dijeliti: 1) fizičkom diobom (mehaničkim putem na dijelove). 2) geometrijskom diobom (kod zemljišta) 3) civilnom diobom (dioba po vrijednosti) 4) idealna dioba (razlomak) računski prpadnost stavri = stavr+prirast+plodovi Pripadnost stvari-pertinencija i prirast Pripadak ili pertinencija - pobočna stvar – je svaka sporedna i pokretna stvar koja je određena da trajno služi ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin glavni dio. Tu svrhu određuje vlasnik. npr. čamac za spašavanje, zakon smatra pertinencijom strojevi i oprema uz poslovni prostor, poljoprivredno zemljište - uređaji i aparati. Važno je za pripadak da on dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, a ako se ne želi da neki pravni posao obuhvati i pripadak mora se ti izričito ugovoriti. Pripadnost stvari - je svaki dio stvari, sve što se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) i svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji – širi pojam od pripatka. PLODOVI -su koristi od stvari; proizvodi koje neka stvar daje redovito ili periodički i određeni su da se odvoje od same stvari i pri tome ne umanjuju samu plodonosnu stvar. Dijele se na: 1. Prirodne plodove su organski plodovi koji nastaju bez sudjelovanja ljudskog rada - npr. divlja voćka; 2. Industrijski plodovi su plodovi koje neka stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode - npr. pitoma voćka. Prirodni i industrijski plodovi dijele se na:

7

Građansko materijalno pravo

- viseće plodove – su oni koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijede njezinu pravnu sudbinu; -odvojeni plodovi – su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imaju samostalnu pravnu sudbinu; -ubrani plodovi – su oni koji ne samo da su se odvojili već su i ubrani su; 3. Civilni plodovi -prihod koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnog odnosa (najam, zakup) Dijele s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova može se tražiti tek kad su dospjeli. Kamate dijelimo na: 1) zakonske - one koje određuje zakon; zatezna je oblik zakonske kamate - dužnik plaća zateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nije drugačije ugovoreno 2) ugovorne - može biti između pojedinaca i između drugih osoba; razlikuju s prema stopi. Zakon je odredio odnos između zatezne i ugovorne; ako je pao u zakašnjenje i dalje teče ugovorna kamata i 3) procesne kamate - kad se kamata pribroji glavnici; uglavičeni iznos kamate postaje glavnica; na to ima pravo na zatezne kamate od utuženja (samo nakon što je glavnica plaćena). Kamate se plaćaju uglavnom na novčane tražbine, iznimno na nenovčane. Koristi – obuhvaćaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge moguće prednosti koje donosi korištenje stvari ili prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.

ČINIDBA

-je pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. Mora imati slijedeće karakteristike: 1. ljudska radnja 2. mora imati imovinski karakter 3. mora biti moguća (objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - ništavost; ako je kasnije postala moguća - ugovor ne konvalidira. Ako je kasnije postala nemoguća ništav; ali prema dužnikovoj krivnji - čl.354 ZOO. Subjektivna nemogućnost ne gasi obvezu - pretvara se u odgovornost za štetu) 4. mora biti pravno dopuštena, a ako je nedopuštena - ništavost. - protivna Ustavu, prinudnim propisima i moralu) 5. mora biti određena ili bar odrediva Po svom sadržaju činidba može biti na: 1) davanje – činidba je davanje stvari 2) činjenje – činidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada; 3) propuštanje - je činidba koja se odnosi na propuštanje vlastite radnje koju bi inače mogli izvršiti 4) trpljenje -mora se propuštati (tuđa radnja) što bi inače mogli zabraniti (npr. pravo služnosti).

8

Građansko materijalno pravo

IMOVINA

U ekonomskom smislu imovina se definira kao skup dobara koja pripadaju određenom subjektu. U pravnom smislu imovina se definira kao skup subjektivnih imovinskih prava koja predstavlja jedan subjekt Imovina ima dvije karakteristike: 1) jedinstvenost-neki pravni subjekt može imati samo jednu imovinu 2) identitet- imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi, makar neki djelovi iz nje izlazili a drugi ulazili

PRAVNI POSLOVI
Pravni posao je stranačko očitovanje volje koje je usmjereno na postizanje određenih dopuštenih pravnih učinaka, a posebno na nastanak, promjenu i prestanak nekog građanskopravnog odnosa. Karakteristike pravnih poslova: a) konsezualnost-nastaju sporazumnim očitovanjem volje stranaka b) dispozitivnost-stranke pri sklapanju samostalno odlučuju o sadržaju (pravima i obvezama) pravnog posla Vrste pravnih poslova 1. 2. 3. jednostrani-nastaju očitovanjem volje samo jedne strane dvostrani-nastaju suglasnim očitovanjem volja obiju strana inter vivos-učinci nastupaju još za života stranaka 4. mortis causa-učinci nastupaju po smrti stranke koja ga je poduzela 5. naplatni-tu se za činidbu traži protučinidba 6. besplatni-ovdje se ne traži protučinidba 7. kauzalni-gospodarska svrha koja se želi postići je bitni sastojak ugovora 8. apstraktni-gospodarska svrha nije bitan element 9. formalni-moraju imati propisanu formu 10. neformalni-nije propisana nikakva forma 11. komutativni-su oni kod kojih je su već u vrijeme sklapanja poznate međusobne činidbe 12. aleatorni-su oni kod kojih te činidbe nisu poznate veće se one čine zavisnim od neke budućeg i neizvjesnog događaja (razlika prema onima sa uvjetom je u tome što su kod tih
prava i obveze poznate)

Pretpostavke valjanosti pravnih poslova: 1) poslovna sposobnost stranaka 2) valjano očitovanje volje 3) činidba - moguća, dopuštena, određena ili odrediva 4) ponekad, određeni oblik pravnog posla (ugovora) forma Pobuda ili motiv

9

Građansko materijalno pravo

- cilj koji stranke imaju na umu kada sklapaju ugovor. Nije bitan sastojak ugovora, i on kod naplatnih pravnih poslova ne utječe na valjanost ugovora. Iznimno, utjecat će ako se radi o nedopuštenoj pobudi Tumačenje ugovora Odredbe ugovora treba tumačiti onako kako glase, ali treba uzeti u obzir i pravu volju stranaka. Nejasne odredbe ugovora tumače se na štetu stranke koja je predložila i pripremila ugovor. Kod naplatnih poslova na način koji je manje tegoban za onu stranu koja treba nešto izvršiti. Sadržaj pravnih poslova čine: bitni sastojci pravnog posla - sastojci koji su nužni za određeni pravni posao i ako te sastojke nema nije nastao pravni posao (prodaja - predmet i cijena). 2. prirodni sastojci - oni koji se u pravnom prometu podrazumjevaju jer proizlaze iz prirode samog pravnog posla. (npr. odgovornost za materijalne nedostatke) ako ih želimo isključiti - moramo to izričito odrediti u ugovoru. 3. nuzgredni sastojci - pravnog posla su sastojci koji važe samo ako ih stranke izričito ugovore - uvjet, rok i namet.
1.

Uvjet - je nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak pravnog posla čini zavisnim od nekog budućeg i neizvjesnog događaja. 1. suspenzivni (odgodni) - odgađa učinak pravnog posla dok se uvjet ne ispuni /izjalovi; npr. o prodaji poslovnog prostora - kad ja budem mogao useliti u svoj novi posl.prostor; 2. rezolutivni (raskidni) - kad nastupi buduća i neizvjesna okolnost raskida se pravni posao; npr. dajem ti zemlju, ali ako odeš u grad zemlju ću dati mlađem bratu. 3. afirmativni- traži da se nešto dogodi 4. negativni-traži da se nešto ne dogodi 5. potestativni-je onaj koji ovisi o volji uvjetno ovlaštenog 6. kauzalni-je onaj koji ovisi o nekom prirodnom događaju ili volji trećeg 7. mikstni-ovisi i o volji uvjetno ovlaštenog i o prirodnom događaju 8. nužni-znači da će se ta okolnost koja je buduća sigurno dogoditi 9. pravni uvjet 10. nemogući je onaj kojeg nitko ne može ostvariti 11. nedopušten – protivan Ustavu RH, zakonima – takav je ugovor ništavan 12. nemoralan

Djelovanje uvjeta-vrijeme pendencije -je vrijeme koje teče od sklapanja pravnog posla pa sve dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Kroz to vrijeme uvjetno opterećeni se ne može ponašati kao da nije sklopljen nikakav pravni posao.

10

Građansko materijalno pravo

Rok - je uzgredna odredba kojom učinak pravnog posla nastaje tek od određenog vremena ili traje do određenog vremena. Određeni su na dane, mjesece i godine Namet -je uzgredna stranačka odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnost (nema karakter protučinidbe) SKLAPANJE UGOVORA Ugovor je dvostrani pravni posao i nastaje očitovanjem volje između najmanje dviju stranaka. S jedne strane imamo ponudu, a s druge prihvat. Ponuda za sklapanje ugovora Ponuda mora: - biti učinjeno određenoj osobi; iznimka: 1. opća ponuda - neodređenom broju osoba (oglasi u novinama); 2. izlaganje robe u izlogu . - mora imati predmet i cijenu (bitni sastojci ugovora) - jasna namjera za sklapanje ugovora-animus contrahendi - ako ugovor mora biti u određenoj formi - ponuda mora biti u toj formi Učinci ponude Ponuditelj je vezan ponudom u granicama ponude. Mogućnost da isključi obvezatnost ponude. Opoziv ponude vrijedi samo ako stigne prije primitka ponude ili istovremeno s njom Rok do kojeg je ponuditelj vezan ponudom - ako je stavio rok - do toga roka; - ako nije stavio rok, razlikujemo: 1. Ponuda među prisutnima (kad su stranke fizički prisutne + kad je data telefonom, teleprinterom ili radio vezom) - smatra se da je ponuda prihvaćena ako bez odgađanja nije odbijena; mora odbiti odmah 2. Među odsutnim strankama - vrijeme koje je redovno potrebno da ponuđeni primi ponudu razmotri je i odgovori na nju Prihvat ponude -je očitovanje kojom ponuđeni izjavljuje svoj pristanak na ponudu, mora biti ozbiljan i nedvojben; mora u cijelosti odgovarati ponudi (komplementarnost). Ako se nešto izmijeni - odbijanje ili nova ponuda. Oblik prihvata - ako je ponuda data u određenom obliku, i prihvat bi trebao biti u istom obliku; aki ipak se priznaje i prihvat konkludentnim radnjama Šutnja ne znači prihvaćanje. Takva odredba u ugovoru bila bi ništava. Nema značenje prihvaćanja.

11

Građansko materijalno pravo

Iznimke: 1. Kad se osoba koja se ponudila drugoj osobi na obavljanje naloga - ako taj nalog odmah ne odbije smatrat će se prihvatom; 2. Ako osoba u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje tuđih naloga. Prihvat semože opozvati - istovremeno ili prije prihvata. Kad se smatra da je ugovor sklopljen - kad ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu Kad se neposredno prisutne, telefon…- ugovor se zaključuje odmah, ako je ostavljen rok… Odsutni - ugovor je zaključen kad ponuditelj primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu; Mjesto sklapanja ugovora - smatra se da je ugovor sklopljen u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište/prebivalište u trenutku kad je učinio ponudu. OBLIK UGOVORA Oblik ugovora: Oblik čitovanja volja ugovornih strana u pogledu sadržaja ugovora. Dijelimo ih na: 1. Formalne ugovore i 2. Neformalne ugovore. ZOO - načelo neformalnosti sklapanja ugovora Forma može biti određena i ugovorom - kada to stranke odrede Valjanost kasnijih izmjena i dopuna Zakonom propisana forma vrijedi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. Raskid ugovora - u pravilu neformalan, i kad je forma zakonom ili ugovorom određena. SKLAPANJE UGOVORA U PISANOM OBLIKU Pismeni oblik ugovora mora sadržavati: 1. Sadržaj/tekst isprave - ne mora biti vlastoručan, ne mora biti u jednoj ispravi, Potpise - ispravu moraju potpisati one stranke koje se njome obvezuju. Potpis mora biti potpun (ime i prezime, no sudska praksa tolerira i nepotpune). Bitno je da se može utvrditi identitet osobe koja se potpisala. Pravna osoba - pečat više nije uvjet valjanosti; potreban je potpis ovlaštene osobe (za zastupanje) i naziv tvrtke. Faksimil dolazi u obzir ako je uobičajen u posl.prometu. Ako imamo dvije isprave dovoljno je da svaka strana potpiše jednu.
2.

Konvalidacija ugovora kojima nedostaje propisani oblik

12

Građansko materijalno pravo

Ug. koji nije sklopljen u određenoj formi nema pravni učinak osim ako su ga stranke u cijelosti ili u pretežitom dijelu izvršile i ako to nije u suprotnosti s ciljem radi kojeg je ugovor sklopljen. Forma je jedna od pretpostavki valjanosti ugovora. NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Razlikujemo 2 vrste nevaljanih pravnih poslova: 1. NIŠTETNI (apsolutno ništetni pravni poslovi) 2. pobojni (relativno ništetni pravni poslovi) 3. NIŠTETNI PRAVNI POSLOVI Apsolutno ništetni pravni poslovi -su oni pravni poslovi koji ne proizvode nikakve pravne učinke; kao da nije niti nastao; ništavnost nastupa ex lege a sud na ništavost pazi po službenoj dužnosti. Ništavnost djeluje ex tunc. Isticanje apsolutne ništavosti nije vezano za rok. Ako bi naknadno otpao razlog ništavosti - ugovor ne konvalidira. Na apsolutnu ništavost može se pozivati svatko tko ima pravni interes. Razlozi ništavosti:
1. 2.

poslovna nesposobnost stranaka

nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje (mane volje): školski primjer, šala (nema ozbiljene namjere); c) simulacija- je prividno sklapanje ugovora. Kod nje razlikujemo:  apsolutnu simulaciju-prividno sklapanje ugovora radi prevare trećih ili zaobilaženja pravnih propisa  relativnu simulaciju-prikrivanje nekog drugog pravnog posla d) nesporazum-kad stranke vjeruju da su suglasne, a u stvari postoji nesporazum o pravnoj prirodi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora a) b) nemogućnost, nedopustivost, neodređenost ili neodredivost činidbe, nedopuštenost i nemogućnost uvjeta
3. 4.

nedostatak određenog oblika (kad je zakonom ili ugovorom određeno)

Pravni posao može biti i djelomično ništav, a da to nema za posljedicu ništavost cijelog ugovora; ali samo ako ugovor može opstati bez te ništave odredbe. Posljedice ništavosti: 1. obveza restitucije - svaka stranka dužna je vratiti ono što je primila temeljem takvog ništavog ugovora

13

Građansko materijalno pravo

odgovornost za štetu-kad restitucija nije moguća (prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke)
2.

POBOJNI PRAVNI POSLOVI Relativno ništavi-pobojni pravni poslovi -su oni pravni poslovi koji proizvode pravne učinke kao da su valjani, ali se oni iz određenih zakonom predviđenih razloga i u određenom roku mogu poništiti. Ako protekne rok za pobijanje oni ostaju na snazi kao valjani ugovori. Ako se uspiju pobiti isti efekt kao kod aps.ništ. Na razloge pobojnosti sud ne pazi po službenoj dužnosti već samo na zahtjev ovlaštene osobe a samo iznimno pobijanje mogu tražiti treće osobe (npr. zak. zastupnik poslovno nesposobne osobe) i to u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od 3 godine od sklapanja ugovora. Odluka suda je konstitutivna a pobijanje djeluje ex nunc. Ne mogu se pobijati prigovorom u parnici (za razliku od prigovora ništavosti koji se može isticati u parnici). Razlozi pobojnosti ugovora 1. ograničena poslovna sposobnost stranaka 2. mane volje-prijetnja, zabluda, prijevara i sila • prijetnja-mora biti nedopuštena i izazvati opravdan strah • zabluda-mora biti: bitna-odnosi se na bitna svojstva predmeta ili osobe s kojom se sklapa pravni posao kao i na okolnosti koje (po običaju ili namjeri) se smatraju odlučnima • prijevara- namjerno izazivanje zablude s ciljem da se navede na sklapanje ugovora • sila 3. prekomjerno oštećenje- postoji kad u vrijeme sklapanja ugovora postoji očiti nesrazmjer između činidbe i protučinidbe. Ugovor može ostati na snazi ako druga strana ponudi nadopunu do pune vrijednosti 4. pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika - svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastalo može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraživanja

Te se pravne radnje pobijaju PAULIJANSKOM TUŽBOM. Postoje 4 vrste: dolozna-kad postoji znanje i namjera dužnika da ošteti vjerovnika. Rok za njeno podizanje je 1 godina od poduzimanja radnje
1.

14

Građansko materijalno pravo

kulpozna- kad dužnik nije znao da tom radnjom oštećuje vjerovnika, ali je to morao znati. Rok je 1 godina od dana poduzimanja radnje 3. porodična- kad dužnik svojom imovinom raspolaže u korist bračnog druga ili srodnika. Rok za njezino podizanje je 3 godine od dana poduzimanja 4. kvazipaulijanska- pobijanje besplatnih raspolaganja u korist trećih osoba. Rok je 3 godine od dana poduzimanja - mogu se pobijati i prigovorom. Tužba se podnosi protiv dužnika i treće osobe s kojom je ili u čiju je korist poduzeta ta radnja. Ako je riječ o naplatnom potraživanju rok za podnošenje tužbe je 1 godina od dana poduzimanja radnje, a kod besplatnih rok je 3 godine. Učinci pobijanja a) obveza restitucije-svaka strana vraća ono što je primila b) naknada štete-ako restitucija nije moguća
2.

Konvalidacija -je osnaženje nevaljaninih pravnih poslova i to uz ispunjenje zakonom predviđenih pretpostavki. Apsolutno ništavi ne mogu konvalidirati osim: 1. ako je zabrana bila manjeg karaktera, a ugovor je izvršen 2. ako je riječ o ugovoru koji je ništavan zbog nedostatka forme a stranke su ugovor izvršile u cijelosti ili u pretežitom dijelu 3. ako je riječ o zelenaškom ugovoru te da oštećenik istakne zahtjev za smanjenjem njegove obveze, da taj zahtjev stavi u roku od 5 godina i da sud udovolji tom zahtjevu Pobojni pravni poslovi mogu konvalidirati ako ih se ne pobija u određenom roku. Konverzija -je pretvaranje ništavog pravnog posla u valjani pravni posao. Kad ništavi pravni posao udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog pravnog posla, onda će među ugovarateljima važiti taj drugi pravni posao: -ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su posao sklopili i -ako se može uzeti da bi oni sklopili taj posao da su znali za ništavost svog ugovora

STJECANJE IMOVINSKIH PRAVA
Stjecanje znači spajanje imovinskih prava s nekim subjektom. Imamo 2 načina stjecanja: ORIGINARNO- kod kojeg stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava svog prednika, već ga stječe na temelju nekih drugih pravnih činjenica 2. DERIVATIVNO-kod kojega stjecatelj svoje pravo temelji na pravu svog prednika. Imao 2 vrste derivativnog stjecanja: a) translativno- gdje prednik svoje pravo u cijelosti prenosi na svog sljednika b) konstitutivno-gdje prednik na sljednika ne prenosi čitavo svoje pravo nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo
1.

15

Građansko materijalno pravo

Nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ih sam ima. Osoba na koju se prenose sva prava nekog subjekta naziva se univerzalni sukcesor, a osoba na koju se prenosi samo određeno pravo naziva se singularni sukcesor.

GUBITAK IMOVINSKIH PRAVA
Gubitak znači odvajanje imovinskih prava od nekog subjekta. Gubitak može biti: 1. Relativan- jedan subjekt gubi neko pravo, a drugi ga subjekt stječe 2. Apsolutan-subjekt gubi neko pravo, a nitko drugi ga ne stječe ZASTARA PRAVA -je gubitak (tužbenog)zahtjeva zbog nevršenja sadržaja nekog prava kroz zakonom određeno vrijeme. Na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti, već isključivo na prigovor tuženika. Protivni institut je dosjelost-stjecanje nekog prava na temelju vršenja njegova sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme Stranke se ne mogu putem ugovora unaprijed odreći zastare, niti mogu ugovorom produljiti vrijeme zastare koje je određeno zakonom. Tek kad nastupi zastara, stranke se mogu odreći posljedica koje nastupaju zastarom. Ona počinje teći prvi dan iza dospjelosti. Pretpostavke za zastaru su: 1. nepodignuće tužbe 2. protek zastarnog roka Rok zastare Opći zastarni rok je 5 godina Posebni:  3 godišnji rok vrijedi za potraživanja zakupnine, s osnova naknade štete itd  1 godišnji rok vrijedi za tražbine s osnova plaćanja struje, vode, tv pretplate itd.  potraživanja utvrđena pravomoćnom sudskom presudom ili nagodbom zastarijevaju za 10 godina i onda kad je zakonom određen kraći zastarni rok. Zastoj zastare- je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti teći ili započeta zastara prestaje teći sve dok te okolnosti ne otpadnu, a proteklo vrijeme se uračunava Zastara ne teče između bračnih drugova, roditelja i djece, osoba u izvanbračnoj zajednici Prekid zastare- je nastup takvih okolnosti usljed kojih zastara prestaje teći a proteklo vrijeme propada, pa zastara može samo iznova početi. Učinak zastare- je da dolazi do gubitka prava na tužbeni zahtjev, prestaje pravo zahtjevati ispunjenje obveze po dospjelosti putem suda, dok samo subjektivno pravo i dalje postoji (naturalna obveza??)

16

Građansko materijalno pravo

PREKLUZIVNI ROKOVI- su strogi zakonski rokovi unutar kojih stranka mora poduzeti određene radnje ako ne želi da joj se ugasi ne samo pravo na zahtjev već i samo subjektivno pravo. Na ove rokove sud pazi po službenoj dužnosti i kod njih nema zastoja ni prekida roka.

STVARNO PRAVO
Izvor: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - novine: postoji samo jedna vrsta vlasništva; uvedeno načelo jedinstva građevine; Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se reguliraju odnosi koji nastaju među ljudima povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su različita ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektinog prava.

Karakteristike stvarnog prava
-

stvarnopravnost - znači da je objekt stvarnopravnog odnosa je stvar; apsolutnost - znači da prava djeluju protiv svakoga (erga omnes) numerus clausus - znači da su vrste stvarnih prava i njihov sadržaj određeni imperativnim propisima i stranke ne mogu ugovorom ustanovljavati nove tipove stvarnih prava. Ima ih samo onoliko koliko ih je u danom momentu odredio zakonodavac. Stvarno je pravo jače od obveznog prava STVARNA PRAVA SU: • pravo vlasništva • pravo služnosti • pravo stvarnog tereta • pravo građenja • založno pravo • Izvori stvarnih prava: - ZV - neke odredbe Ustava - čl.3. - nepovredivost vlasništva; čl.48/1 - jamčenje pr.vlasništva; čl. 48/2 - vlasništvo obvezuje; - Pomorski zakon (hipoteka na brodu) - Podzakonski propisi - Međunarodni ugovori; - Običaji - mogu se primijeniti samo kad na njih uputi zakon. - Sudska praksa

POSJED

17

Građansko materijalno pravo

Posjed je faktično stanje zaštićeno pravom. Ono nije pravo niti ga zakon takvim tretira. Posjed je faktična vlast na stvari, bilo da se ta vlast vrši osobno ili preko druge osobe kojoj je posjednik predao stvar temeljem nekog pravnog posla Naš ZV pihvaća objektivnu koncepciju posjeda po kojoj je za posjed dovoljno samo faktično držanje stvari, a nije potrebna i volja da se ta stvar drži za sebe kao svoj. SUBJEKTI POSJEDA Subjekti posjeda mogu biti fizičke i pravne osobe. Posjed mogu stjecati i poslovno nesposobne osobe jer se više ne traži posjedovna volja. Bitno je da li te osobe prema svojim psihofizičkim sposobnostima mogu ostvariti i održavati faktičnu vlast na nekoj stvari. OBJEKTI POSJEDA Objekti posjeda mogu biti i stvari i prava. Stvari-posjedovati se mogu samo sadašnje stvari, Prava-ne mogu sva prava biti u posjedu-samo prometna i imovinska prava. ZV navodi samo pravo stvarne služnosti kao mogući objekt posjeda.

VRSTE POSJEDA
1. Neposredan i posredan Neposredan posjed ima osoba koja svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju. Posredan posjed – ima osoba koja faktičnu vlast izvršava preko druge osobe kojoj je na osnovi plodouživanja, zakupa, čuvanja, posudbe ili nekog drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed 2. Samostalan i nesamostalan Samostalan posjed ima onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj tog prava. Nesamostalan posjed ima onaj koji stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika npr. vlasnika stvari. Postoji presumpcija da se posjed smatra samostalan ako se ne dokaže suprotno (praesumptio iuris). • Dvije iznimke od pravila da svaka osoba koja drži stvar je posjednik stvari: 1. Pomoćnik u posjedovanju - osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu; on nije posjednik nego posjednikov pomoćnik u posjedovanju-ne vrši svoju volju. 2. Nasljednički posjed - nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja bez obzira kada je stekao faktičnu vlast na stvari; posjed prelazi onakav kakav je u tom času bio u ostavitelja. 2. Individualni posjed i suposjed Individualni posjed - kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu

18

Građansko materijalno pravo

Suposjed - postoji kad više osoba imaju na istoj stvari ili pravu istu vrstu posjeda VRSTE POSJEDA S OBZIROM NA KAKVOĆU (zakonit, istinit i pošten posjed) – kvalificiran posjed Zakonit posjed je ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjeda (pravo na posjed); Istinit je ako je stečen na pravilan način; npr. tradicija; ako nije pribavljen ni silom, potajno ili prijevarom , ni zlouporabom povjerenja neistinit posjed - postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet Pošten posjed je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje prestaje čim sazna da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje posjeda se presumira. Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe cijeni se prema poštenju i postupanju fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda. Poštenje i istinitost posjeda osoba koja ima zakonskog zastupnika cijene se prema poštenju i postupanju toga njihovog zastupnika. VRSTE POSJEDA S OBZIROM NA OBJEKT Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno ili posredno vrši faktičnu vlast na stvari. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno spriječen vršiti faktičnu vlast neovisno o svojoj volji Posjed prava je faktično vršenje sadržaja nekog prava. Kod nas postoji samo posjed prava stvarne služnosti. Pravo posjeda je skup pravnih učinaka vezanih uz činjenicu posjeda Tabularni posjed ima osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktične vlasti. Ovaj posjed ne uživa posjedovnu zaštitu jer ne vrši faktičnu vlast.

STJECANJE POSJEDA
Posjed se stječe ili originarno ili derivativno. Posjed je stečen kad posjednik uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari. ORIGINARNO STJECANJE POSJEDA STVARI -je stjecanje posjeda mimo volje ili protiv volje dotadašnjeg posjednika Izvorno se posjed stvari stječe APREHEZIJOM-jednostrani fizički akt kojim dolazi do uspostave faktične vlasti

19

Građansko materijalno pravo

Posjed se izvorno stječe tako da stjecatelj stupi na nekretninu i važi načelo da se stječe onoliko koliko je zahvaćeno. Posjed pokretnina - rukama; nekretnina - nogama. DERIVATIVNO STJECANJE POSJEDA STVARI -je stjecanje s voljom dotadašnjeg posjednika. Radi se o prijenosu posjeda. Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj stječe vlast na stvari – TRADICIJOM Vrste tradicije: • Fizička tradicija-kod pokretnina • Simbolička tradocija-kod nekretnina, auto-ključevi • Tradicija očitovanjem -tradicija brevi manu-kad posjednik očituje volju da predaje stvar stjecatelju koji na njoj već ima faktičnu vlast-držatelj postaje posjednik -constitutum possessorum-obrnuto od brevi manu-posjednik postaje držatelj -tradicija transportom-posjednik gubi posjed predajom prijevozniku ORIGINARNO STJECANJE POSJEDA PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI -stječe se samovlasnim otpočinjanjem vršenja sadržaja. To je viciozan posjed te neće moći poslužiti kao osnova za dosjelost. DERIVATIVNO STJECANJE POSJEDA PRAVA -stječe se uz privolu vlasnika ili posjednika poslužnog dobra do opoziva, tradicijom ili nasljeđivanjem povlasnog dobra

PRESTANAK POSJEDA
Do njega dolazi kada posjednik prestane vršiti faktičnu vlast na stvari. Razlikujemo: Apsolutni prestanak - kad dosadašnji posjednik gubi posjed, a nitko druga ga ne stječe. Do njega dolazi: • kad stvar propadne • kad se stvar izgubi • kad posjednik svojom voljom napusti stvar a nitko je ne stekne
1.

Relativan prestanak - kad ga dosadašnji posjednik gubi, a istodobno ga netko drugi stječe - kod prijenosa posjeda, a isto tako kod oduzimanja posjeda, ako posjednik propusti zaštitu posjeda.
2.

Prestanak posjeda prava-do njega dolazi: • kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava • kad se posjednik odrekne svog posjeda prava • kad prestane posjed povlasne nekretnine

ZAŠTITA POSJEDA

20

Građansko materijalno pravo

Sudska zaštita postoji u slučaju samovlasnog i protupravnog smetanja. Štiti se svaki posjed te nitko nema pravo samovlasno smetati posjed bez obzira kakav je posjed, ni osoba od koje je posjed oduzet viciozno ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što protekne 30 dana - pravo na zaštitu posjeda. Nije samovlasno smetanje ako je čin oduzimanja ili smetanja dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to dopušta. Smetanje posjeda može se izvršiti: • oduzimanjem posjeda-potpuni prestanak faktične vlasti • uznemiravanjem posjeda-sve radnje kojima se posjednika ograničava i ometa, bilo činjenjem, nečinjenjem, verbalno ili fizički Dva su oblika zaštite: 1. sudska zaštita 2. samopomoć

Sudska zaštita ostvaruje se tužbom zbog smetanja posjeda.
Tužbeni zahtjev je uperen na to da se: 1.) utvrdi čin smetanja; 2.) da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja; 3.) zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće TUŽITELJ može biti: • posljednji mirni posjednik i neposredni i posredni • nasljednički posjednik To ne može biti vlasnik neposjednik, ni pomoćnik u posjedu. Neposredni i posredni mogu tužiti trećega, a i međusobno. TUŽENI može biti: • počinitelj smetanja; • nalogodavac koji je dao nalog da se učini smetanje • osoba u čiju je korist smetanje počinjeno, ako se od toga nije ogradila. Rok za podizanje tužbe je 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja odnosno 1 godina od dana počinjenja smetanja i na ove rokove sud pazi po službenoj dužnosti Raspravljanje je ograničeno na utvrđivanje posljednjeg mirnog posjeda i nastalog smetanja. Teret dokaza leži na tužitelju koji mora dokazati da je bio posljednji mirni posjednik i čin smetanja.

Prigovori tuženog u posjedovnoj parnici:
1.

pomanjkanje aktivne legitimacije-da tužitelj uopće nije bio posjednik

21

Građansko materijalno pravo

2.

promašenosti pasivne legitimacije-da on nije izvršio čin smetanja, niti

dao nalog
3.

pomanjkanje animusa turbandi –tvrdi da nije bio svijestan da se time smeta posjed; 4. pomanjkanje protupravnosti-priznaje čin smetanja ali tvrdi da mu je to tužitelj dopustio; 5. prigovor prekluzije-da tužitelj nije tužbu podnio u roku-sud pazi po službenoj dužnosti; (rok od 30 dana od smetanja). 6. prigovor vicioznosti posjeda-tvrdi da je samo vraćao protupravno oduzet posjed U posjedovnoj parnici sud donosi rješenje a ne presudu čime se ističe da spor još nije pravno riješen jer postoji mogućnost da se spor drukčije riješi u vlasničkoj parnici Ako sud prihvati tužbeni zahtjev naredit će: a) zabranu daljnjeg uznemiravanja b) vraćanje posjeda oduzetom c) i neke druge mjere Privremene mjere Sud može odrediti privremene mjere i bez saslušanja stranaka u slučajevima: hitne opasnosti, Izvršenje rješenja o smetanju posjeda može se tražiti samo u roku od 30 dana po proteku paricijskog roka. Rok za žalbu je 8 dana, nema revizije. Iz važnih razloga može se odlučiti da žalba nema suspenzivnu moć. Pravo na ponavljanje postupka je znatno ograničeno. Ponovno smetanje posjeda Ako dođe do ponovnog smetanja posjeda neće se voditi novi postupak već će se na temelju ranijeg rješenja izdati novo rješenje o ovrsi i izvršiti uspostava ranijeg posjedovnog stanja. Ako se prvi postupak još vodi treba ponovno tužiti zasvako smetanja Suposjednik može ostvariti dvojaku zaštitu: (1) prema trećima i (2) prema drugim suposjednicima (ograničena pravna zaštita), ali samo ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti

Dopuštena samopomoć
-je pravo posjednika da primjerenojm silom ili na drugi prikladan način odbije samovlasno smetanje posjeda. Pretpostavke: (1) ako je o nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno (2) ako je opasnost neposredna (3) ako za zaštitu svog posjeda ne primjeni silu veće jakosti negoli je primjerena okolnosti.

22

Građansko materijalno pravo

Pravo na samopoć gasi se u rokovima za tužbu !!!

VLASNIŠTVO
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Karakteristike prava vlasništva: a) jedinstvenost - to su prava vezana za jednog subjekta b) dispozitivnost - jedino vlasnik može raspolagati s stvari c) isključivost - može isključiti svakoga trećega od raspolaganja tom stvari d) jednovrsnost - samo je jedna vrsta vlasništva e) rekadentnost ili elastičnost prava vlasništva - pravo vlasništva se automatski vraća u svoj prvobitni obujam čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala. Sadržaj prava vlasništva Tipična ovlaštenja u sadržaju prava vlasništva (tipična vlasnička ovlaštenja) su ova: 1) posjedovanje, 2) uporaba, 3) korištenje 4) raspolaganje – faktično(uništiti ili potrošiti stvar) i pravno(sklapanje pravnih poslova). SUBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA To mogu biti fizičke i pravne osobe, a stranci pod uvjetom reciprociteta. Ako je riječ o nekretninama za vlasništvo nad njima strancima je potrebna i suglasnost MVP a prema mišljenju ministra pravosuđa OBJEKT PRAVA VLASNIŠTVA Objektom prava vlasništva mogu biti sve stvari osim onih izvan prometa. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA Naš zakon predviđa razna ograničenja i to na više mjesta u zakonu. Po općim ograničenjima: - vlasnik je dužan pridonositi općem dobru - vlasnik se a ni itko drugi ne smije služiti svojim pravom s jednim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta (zabrana šikane); - vlasnik nije ovlašten zabraniti tuđi zahvat u svoju stvar kad je nužan radi otklanjanja štete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je veća od one koju će pretrpiti vlasnik. Može samo zahtijevati naknadu za pretrpljenu štetu. - vlasnik nekretnine nije ovlašten braniti tuđe zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nem nikakog opravdanog interesa da ih isključi.

23

Građansko materijalno pravo

Posebna ograničenja 1) Postoji mogućnost izvlaštenja Pravo vlasništva može temeljem zakona biti oduzeto-potpuno izvlaštenje ili ograničeno-djelomično izvlaštenje kad to zahtjevaju interesi RH a vlasnik ima pravo na naknadu. 2) Ograničenja na temelju pravnog posla: -vlasnik može pravnim poslom svoje pravo ograničiti, uvjetovati ili oročiti ili opteretiti. To djeluje i prema trećima ako je upisano u ZK ili neku drugu javnu knjigu. 3) Ograničenja u obliku susjedskih prava Kad odredbe ovog zakona naređuju nekom vlasniku trpljenje, propuštanje ili činjenje radi uzajamnog, obzirnog izvršavanja prava vlasništva tada su ovlašteni to tražiti kao svoje pravo: a) vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes; b) oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenog na temelju prava vlasništva. Susjedska prava se moraju izvršavati obzirno (što manje uznemiravati onoga koji mora nešto trpjeti, propustjeti ili činiti). Tipična susjedska prava: ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke zajedničke su ograde i u suvlasništvu susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (znacima, natpisima, grbovima i sl) da su vlasništvo jednoga susjeda Zajedničku ogradu može svaki upotrebljavati sa svoje strane do polovine širine Ograde koje se nalaze isključivo na nekretnini jednoga u vlasništvu su toga vlasnika nekretnine čije je zemljište. Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova, ko nije drukčije propisano niti je drugi mjesni običaj. Pojedina susjedska prava: pravo posjeći grane i korjenje tuđeg drveta, pravo pristupa na tuđu nekretninu, pravo na uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova, dužnost odvođenja kišnice….

IMISIJE
-su štetni utjecaji koji dolaze sa susjedne nekretnine u obliku dima, neugodnih mirisa, čađe, otpadnih voda, buke i sl. Vlasnik nekretnine s koje dolaze dužan je otklanjati njihove uzroke a vlasnici nekretnina na koje one dolaze dužni su ih trpjeti do određene mjere. Vrste imisija: 1. NEPOSREDNE- su one imisije kod kojih je radnja direktno upravljena na to da one dospiju na susjedno zemljište. Ove su imisije uvijek zabranjenje 2. POSREDNE- su one imisije koje slučajno ili zbog djelovanja prirodnih sila dospiju na susjedno zemljište. Njih dijelimo na: • Prekomjerne-ako su ti utjecaji prekomjerni s obzirom na namjenu

24

Građansko materijalno pravo

• Uobičajene-ako su ti utjecaji uobičajeni s obzirom na namjenu. Ove imisije moraju svi trpjeti

OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA
1. 2. 3. 4. INDIVIDUALNO VLASNIŠTVO SUVLASNIŠTVO ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO VLASNIŠTVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE-ETAŽNO VLASNIŠTVO

SUVLASNIŠTVO
-je vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodjeljenoj stvari čiji su djelovi alikvotno (idealno) određeni. U sumnji koliki su suvlasnički djelovi smatra se da su oni jednaki Između suvlasnika vlasništvo je podijeljeno po obujmu, a ne po sadržaju, svi suvlasnici imaju sva vlasnička ovlaštennja, ali samo u svojoj kvoti. Svaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim dijelom ako time ne dira u tuđa prava. PRAVA I OBVEZE SUVLASNIKA S OBZIROM NA CIJELU STVAR 1. PRAVO NA SUPOSJED-taj posjed oni mogu izvršavati ili svi zajedno ili sukcesivno ili jedan za ostale ili neka treća osoba za sve suvlasnike 2. PRAVO NA UPRAVLJANJE-tu razlikujemo: • Poslove redovite uprave-su oni koji se tiču redovitog upravljanje stvari (ubiranje plodova, manji popravci). O tim poslovima oni odlučuju većinom glasova,s tim da se većina računa po suvlasničkim djelovima a ne po broju suvlasnika • Poslove izvanredne uprave-su poslovi koji prelaze okvire redovite uprave (veći popravci, promjena namjene stvari). Za ove poslove potrebna je suglasnost svih suvlasnika Suvlasnici pravo na upravljanje mogu povjeriti i upravitelju koji će djelovati ko njihov punomoćnik. 3. PRAVO NA DIOBU-u bilo koje vrijeme osim u nevrijeme 4. PRAVO NA PLODOVE I DRUGE KORISTI 5. PRAVO ZAHTJEVATI POLAGANJE RAČUNA 6. PRAVO SAMOSTALNO RASPOLAGATI SVOJIM IDEALNIM DIJELOM 7. ŠTITI IMOVINU PREMA TREĆIMA

RAZVRGNUĆE SUVLASNIČKE ZAJEDNICE

25

Građansko materijalno pravo

Svaki suvlasnik može tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice u svako vrijeme osim kad bi to bilo na štetu ostalih suvlasnika i nitko se ne može unaprijed odreći prava na diobu, ali ga se može ograničiti. To pravo ne zastarijeva. Razlikujemo: 1. dobrovoljno razvrgnuće-na temelju sporazuma suvlasnika 2. sudsko razvrgnuće-putem suda u izvanparničnom postupku kada nema dogovora između suvlasnika. Suvlasnici sporazumno određuju način diobe, a ako sporazuma nema odlučit će sud. Ako fizička ili geometrijska dioba nisu moguće, sud će izvršiti civilnu diobu-prodaja i podjela. ZV poznaje i diobu isplatom. Kod ove diobe jedan suvlasnik dobiva stvar, a ostale je dužan isplatiti u novcu. Do nje može doći kad je to predviđeno posebnim zakonom ili pravnim poslom te ako za to postoji opravdan razlog kao i kad ima bar 9/10 stvari. Troškove razvrgnuća snose svi suvlasnici razmjerno svojim djelovima

ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO

- je vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari čiji udjeli nisu određeni ali su odredivi. Neka stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona Udio zajedničara Svojim udjelom zajedničar ne može samostalno raspolagati jedino ga može djelomično ili u cjelosti prenijeti na drugog zajedničara. Udio zajedničara prelazi na njegove nasljednike. Jedan zajedničar ne može opteretiti dio zajedničke stvari bez suglasnosti ostalih. Izvršavanje zajedničkog vlasništva Zajedničar vlasničke ovlasti može izvršavati jedino zajedno sa ostalim zajedničarima. Plodovi su zajednički, a troškove i terete snose solidarno Dioba zajedničkog vlasništva Sastoji se u utvrđivanju udjela zajedničara čime se ono pretvara u suvlasništvo. Odrđivanjem njegova udjela on postaje suvlasnik s ostalima, a oni u preostalom dijelu su i dalje zajednički vlasnici dok se i njihovi udjeli ne odrede. Svaki zajedničar ima pravo zahtjevati diobu stvari i to mu pravo ne zastarijeva.

ETAŽNO VLASNIŠTVO

Etažno vlasništvo je vlasništvo posebnog dijela nekretnine koje se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. Objektom etažnog vlasništva može biti samo onaj dio suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu kao što su stan i samostalne prostorije (garaža), sporedni dijelovi nekretnine (vrt, balkoni).

26

Građansko materijalno pravo

Za uspostavu etažnog vlasništva nije dovoljno da u nekoj zgradi postoje samostalne uporabne cjeline. Potrebne su još neke zakonom određene pretpostavke. Postoje 3 načina uspostave etažnog vlasništva: 1. uspostava na zahtjev jednog suvlasnika- za ovakvu uspostavu potrebna mu je suglasnost ostalih suvlasnika, potvrda upravne vlasti o samostalnosti uporabne cjeline te pravomoćna odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti 2. uspostava na temelju suglasnosti svih suvlasnika-za ovakvu uspostavu potrebna je suglasnost svih suvlasnika i potvrda upravne vlasti 3. uspostava na temelju očitovanja volje vlasnika nekretnine-za ovakvu uspostavu potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika i potvrda upravne vlasti Način odnosno modus uspostave je upis u zamljišne knjige. Etažno vlasništvo prestaje: propašću objekta etažnog vlasništva, uknjižbom brisanja, prestankom suvlasništva, isključenjem suvlasnika iz suvl. zajednice, Etažno vlasništvo se upisuje na vlasničkom listu suvlasnika u čiju je korist osnovano s naznakom objekta (stan), a na posjedovnom listu se stavlja natpis «Etažno vlasništvo».

STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA
Razlikujemo: 1. Originarno ili izvorno stjecanje-je takvo stjecanje kada stjecatelj svoje pravo vlasništva ne temelji na pravu svog prednika (zakonom ili odlukom suda) 2. Derivativno ili izvedeno stjecanje-je takvo stjecanje kod kojeg stjecatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prednika (pravnim poslom ili nasljeđivanjem)

ORIGINARNO STJECANJE
Zakon dopušta izvorna stjecanja jedino ako je stjecatelj postupao pošteno. Kao načine originarnog stjecanje naše pravo poznaje stjecanje: • Dosjelošću • Stjecanje od nevlasnika • Prisvojenjem • Nalazom stvari • Priraštajem • Odlukom sua ili neke druge vlasti

STJECANJE DOSJELOŠĆU Dosjelost je stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Imamo dvije vrste dosjelosti:

27

Građansko materijalno pravo

Redovita dosjelost-je stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom određenom vrijem b) Izvanredna dosjelost-je stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog poštenog posjeda vršenog kroz zakonom određeno vrijeme
a)

Pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću: a) Sposobnost dosjedatelja - u principu je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću, osim ako glede subjekata ne postoje neka ograničenja. b) Sposobnost stvari - stvari na kojima se ne može steći pravo vlasništva uopće nisu sposobne ni za dosjelost. c) Posjed određene kvalitete - posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten). Posjed nadalje mora biti efektivan, tj. mora se stvarno izvršavati. Osim toga mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. d) Vrijeme dosjelosti određeno zakonom - za dosjelost je potrebno da proteče određeno vremensko razdoblje, koje se naziva rok dosjelosti. Ako je posjed kvalificiran na pokretninama se vlasništvo dosjelošću stječe protekom 3 godine, a na nekretninama za 10 godina Ako je posjed barem pošten na pokretninama se vlasništvo dosjelošću stječe protekom 10 godina, a na nekretninama za 20 godina Ako je riječ o stvarima koje su u vlasništvu RH tada za dosjelost treba dvostruko više vremena. Zastoj dosjelosti-je nastup takvih okolnosti usljed kojih dosjelost ne može započeti teći ili već započeta dosjelost prestaje teći sve dok traju te okolnosti, a kad jednom one otpadnu proteklo se vrijeme uračunava Prekid dosjelosti-je nastup takvih okolnosti usljed kojih dosjelost ne može započeti teći, a već započeta dosjelost ne samo što prestaje teći već i vrijeme koje je do tada prošlo propada ta dosjelost može početi samo iznova. STJECANJE OD NEVLASNIKA Radi zaštite povjerenja ZV dopušta mogućnost stjecanja i od nevlasnika. Da bi se neka stvar mogla valjano steći od nevlasnika potrebno je: a) da je riječ o pokretnoj stvari b) da je pravni posao kojim je stečena naplatan c) da je stjecatelj bio pošten Vlasništvo se ovim putem ne može steći ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je on izgubio, osim ako je riječ o gotovu novcu, vrijednosnim papirima. STJECANJE PRISVOJENJEM (okupacijom) Prisvojenje je uzimanje nečije pokretne stvari s ciljem da se na njoj stekne vlasništvo.

28

Građansko materijalno pravo

Pokretne stvari koje su ničije (izvorno ili napuštene) - stječu se u vlasništvo prisvojenjem (okupacijom), ako nije što drugo određeno. Na nekretnini koja je ničija ne može se steći pravo vlasništva prisvojenjem. Napuštena nekretnina prelazi u vlasništvo RH. DOKAZATI PRAVO VLASNIŠTVA – znači dokazati postojanje onih pravnih činjenica koje su potrebne za stjecanje prava vlasništva  kod izvornog stjecanja – npr. kod dosjelosti – trajanje posjeda i njegovu kakvoću  kod derivativnog stjecanja - vlasništvo prednika - titulus ili naslov PROBATIO DIABOLICA - modus ili način - Ako dođe do prekoračenja međe građenjem vlasnik susjednog zemljišta ima pravo tražiti uspostavu prijašnjeg stanja. Do uspostave, uzima se da je vlansiku zgrade dana stvarna služnost imati dio zgrade na tuđem zemljištu, te je dužan platiti rentu. - Ako bi i graditej i vlasnik bili nepošteni tada će zgrada pripasti vlasniku zemljišta, ali u tom slućaju on neće moći tražiti uspostavu prijašnjeg stanja. STJECANJE NALAZOM STVARI Stvari koje su izgubljene, zametnute ili ukradene nisu time postale ničije. Ako je stvar izgubljena nalaznik je mora vratiti onome koji ju je izgubio, ako to nije moguće mora je predati nalaznom uredu. Ako se onaj koji je izgubio ili vlasnik ne jave u roku 1 g. nalazni ured predaje stvar u posjed nalazniku. On onda stječe - dosjelošću. Ako je u pitanju nalaz blaga - mora ga vratiti, ali ima pravo na primjerenu naknadu kojoj je određena samo gornja granica. STJECANJE PRIRAŠTAJEM -je stjecanje prava vlasništva na temelju fizičkih promjena na nekoj stvari. Te se promjene mogu javiti kao: • odvajanje plodova od stvari čime oni postaju zasebne stvari • priraštaj zemljišta, npr. kad vodeni tok nanese nešto na neko zamljište • preradom, miješanjem ili građenjem tuđim materijalom-ako je moguće-vratiti
svakome njegovo, a ako ne tada suvlasništvo

građenjem na tuđem zemljištu Osnovno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljišta na kojem je izgarđena, a samo iznimno graditelju i to ako je graditelj bio pošten, a vlasnik zemljišta nepošten - zemljište sa zgradom pripasti će u vlasništvo graditelja.

Isključeno je da netko samo nadogradnjom, prigradnjom i nadogradnjom ili preuređenjem tuđe međe stekne vlasništvo. Ako se prekorači međa građenja vlasnik zemljišta može tražiti uspostavu prijašnjeg stanja.

29

Građansko materijalno pravo

STJECANJE ODLUKOM SUDA ILI DRUGE VLASTI Vlasništvo se stječe u trenutku pravomoćnosti sudske odnosno konačnosti odluke druge vlasti.

DERIVATIVNO STJECANJE
Za derivativno stjecanje prava vlasništva potrebne su tri pretpostavke: 1) vlasništvo prednika 2) titulus ili naslov stjecanja (pravni posao, opruka) 3) modus ili način stjecanja- kod pokretnina to će biti tradicija (predaja), a kod nekretnina upis u ZK U derivativne načine stjecanja prava vlasništva spadaju: • stjecanje temeljem pravnog posla • nasljeđivanjem STJECANJE NASLJEĐIVANJEM Nasljednik stječe vlasništvo u trenutku otvaranja nasljedstva i nije potreban nikakv dodatni akt uspostave njegove vlasti te će on biti ovlašten ishoditi upis svog prava u zk. STJECANJE NA TEMELJU PRAVNOG POSLA Zakon traži da pravni posao kojim se stječe pravo vlasništva mora biti valjan, a kod nekretnina mora biti i u pismenom obliku. Ako je riječ o stjecanju pokretnina temeljem pravnog posla za stjecanje vlasništva pored valjanog pravnog posla potrebna je i njihova predaja u samostalan posjed-tradicija.

- tko stječe vlasništvo kod pokretnina ako je prodana dvjema osobama Višestruko ugovaranje otuđenja Kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste pokretnine, vlasništvo će steći ona od njih kojoj je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje vlasništva. Ako je riječ o stjecanju nekretnina temeljem pravnog posla za stjecanje prava vlasništva pored valjanog pravnog posla potreban je i upis prava vlasništva u ZK.

Da bi se taj upis izvršio potrebne su 4 pretpostavke:
1)

Isprava-mora biti (opće pretpostavke): -javna ili javno ovjerena -u njoj mora biti označena titulus- pravna osnova stjecanja -ne smije imati vidljivih mana -osobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti točno označene

30

Građansko materijalno pravo

-datirana -potpisana Posebne pretpostavke: -da sadrži točnu oznaku nekretnine -da sadrži klauzulu intabulandi-to je izjava onog čije se pravo prenosi ili ograničava da pristaje na uknjižbu. Daje se ili u samoj ispravi ili u posebnoj ispravi (tabularna isprava). Prijedlog za upis-podnosi se onom općinskom sudu koji je mjesno nadležan, a to će biti onaj na čijem se području nalazi ta nekretnina
2)

Rješenje o upisu-ako nema prepreka, sud će donijeti rješenje o upisu, nakon čega slijedi nalog za upis
3) 4)

Provedba upisa- isključivo na temelju pisanog naloga suda izvšit će se upis

- tko stječe vlasništvo kod nekretnina ako je prodana dvjema osobama Višestruko ugovaranje otuđenja Kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišne knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.

ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA
Vlasništvo se štiti vlasničkim tužbama. Naše pravo poznaje 3 vlasničke tužbe: 1. 2. 3. Rei vindicatio Actio negatoria Actio publiciana

Niti jedna od tih tužbi na zastarijeva!!!

TUŽBA REI VINDICATIO

-je tužba kojom vlasnik neposjednik individualno određene stvari.

traži

od

posjednika

povrat

Osnovni tužbeni zahtjev ovdje je uperen na povrat stvari, a sporedni se može istaknuti glede povrata i plodova. Pravo na podnošenje rei vindicatio ne zastarjeva. Tužitelj mora dokazati: • svoje vlasništvo • da se stvar nalazi u posjedu tuženika • identitet stvari dokazivanje vlasništva prednika

31

Građansko materijalno pravo

(đavolski dokaz) – dokaz kojim se kod reivindikacije dokazuje vlasništvo prednika. Ako je prednik stekao vlasništvo derivativno, treba ići tako daleko dok se ne nađe onaj koji je među prednicima vlasništvo stekao originarno.
PROBATIO DIABOLICA

Protuzahtjevi tuženika Tuženik može prema tužitelju koji zahtjeva povrat stvari postaviti određene protuzahtjeve koji se tiču naknade troškova kao i na plodove koje je imao dok je stvar bila u njegovu posjedu. Tako razlikujemo: nužne troškove-to su oni troškovi koji su bili nužni kako bi se spriječila propast same stvari. Pošteni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova, a nepošteni samo onih koje bi imao i sam vlasnik
1) 2)

korisni troškovi-to su oni troškovi kojma se povećala vrijednost stvari. Pošteni posjednik ima pravo na naknadu i korisnih troškova, a nepošteni samo ako su ti troškovi bili osobno korisni za vlasnika

luksuzni troškovi-se u načelu ne priznaju nikome. Glede luksuznih troškova i pošteni i nepošteni posjednik imaju pravo na: IUS TOLENDI- tj. na odnošenje onoga što je ugrađeno na ime tih troškova u stvar ako se to može odvojiti bez oštećenja same stvari
3)

Također i pošteni i nepošteni posjednik imaju pravo RETENCIJE odnosno zadržanja stvari dok mu se ne nadoknade nužni i korisni troškovi. Glede PLODOVA pošteni posjednik ima pravo zadržati sve plodove kako naturalna tako i civilne koji su nastali za vrijeme trajanja posjeda, dok nepošteni posjednik je dužan vratiti sve plodove ili nadoknaditi njihovu vrijednost. Glede POVRATA STVARI pošteni posjednik vraća stvar u onakvom stanju u kakvom se nalazila u trenutku podnošenja tužbe, dok je nepošteni posjednik dužan stvar vratiti u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda ili mu nadoknaditi vrijednost.

ACTIO NEGATORIA
-je tužba koju vlasnik posjednik može podići protiv svakog onog tko ga uznemirava na neki drugi način osim oduzimanjem stvari. Tužbeni zahtjev je ovdje uperen na prestanak uznemiravanja i suzdržavanje od daljnjeg uznemiravanja a kao sporedni naknada štete ako je uznemiravanjem nastala šteta. Tužitelj mora dokazati: • svoje vlasništvo ili kvalificiran posjed • čin uznemiravanja od strane tuženika

ACTIO PUBLICIANA

32

Građansko materijalno pravo

-je tužba kojom kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed traži povrat stvari od onoga kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Ovom se tužbom štiti jače pravo na posjed. Tužitelj mora dokazati: • svoj kvalificirani posjed • da je stvar u posjedu tuženika • identitet stvari Tužbeni zahtjev ovdje glasi na povrat stvari

PRESTANAK VLASNIŠTVA
Do prestanka vlasništva dolazi: -propašću stvari -gubitkom samostalnosti stvari -stavljanjem stvari izvan prometa, -kad druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari, -odreknućem -kad to propisuje zakon.

ZEMLJIŠNE KNJIGE
-su javni registri koje vode općinski sudovi tj u njima posebni zemljišnoknjižni odjeli. U njih se upisuju nekretnine, stvarna i 4 obvezna prava na njima te drugi pravni odnosi u vezi s nekretninama SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE Zemljišna se knjiga sastoji od: 1) GLAVNE KNJIGE 2) ZBIRKE ISPRAVA 3) ZBIRKE KATASTARSKOH PLANOVA I POMOĆNIH POPISA GLAVNA KNJIGA -u nju se upisuju nekretnine i stvarna i obvezna prava na njima. Sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka koji se odnose na jedno zemljišnoknjižno tijelo. Zemljišnoknjižnotijelo je jedna ili više čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti status. Zemljišnoknjižni uložak se sastoji od: 1) list A-posjedovnice u koju se upisuju čestice koje čine jedno zk tijelo-njihova površina, kultura, što su u naravi itd. 2) list B-vlastovnica u koju se upisuju stvarna prava na tim česticama, osobna ograničenja vlasnika u raspolaganju zk pravima, pravna osnova stjecanja

33

Građansko materijalno pravo

list C-teretovnica u koju se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno (služnosti, založno pravo) i 4 obvezna prava (najam, zakup, prvokup-prodaja s pravomprvokupa, nazadkup) kao i stvarnopravna ograničenja u pogledu zemljišta
3)

ZBIRKA ISPRAVA -vodi se kronološki i u nju se ulažu originali ili ovjereni prijepisi isprava na temelju kojih je izvršen upis u zk. ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA -služi korisnicima zk radi lakšeg snalaženja po položaju i obliku zemljišta POMOĆNI POPISI -su popisi vlasnika, popisi čestica VRSTE UPISA U ZK -upis je sumarno od nadležnog suda ustanovljavanje prava, činjenica i odnosa važnih za nekretnine i prava na njima koje se provodi u pismenom obliku. Vrste upisa su: • uknjižba - je svaki bezuvjetan i konačan upis koji ne ovisi od nikakva naknadnog opravdanja. Predmet uknjižbe su stvarna prava i 4 obvezna. • predbilježba - je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu opravdana. Kad se opravda ima učinak uknjižbe. Predmet predbilježbe mogu biti sva prava koja se mogu uknjižiti. • zabilježba – je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju okolnosti koje su bitne za promet nekretnina. To su npr. zabilježba prvenstvenog reda, zabilježba spora, odbijanja ovrhe, zabilježba osobnih odnosa (poslovna nesposobnost stranaka), itd. Načela zk prava: => za Petrićku!!! 1) načelo javnosti-svatko ima pravo uvida u zk 2) načelo povjerenja-nitko se ne može pozivati na to da mu stanje u zk nije bilo poznato 3) načelo stvarnosti-u zk se upisuju stvarna prava 4) načelo potpunosti-zk sadrže sve podatke bitne za promet nekretnina 5) načelo specijalnosti-svako zk tijelo mora biti upisano u poseban zk uložak 6) načelo preglednosti-zk se moraju voditi uredno 7) načelo konsensa-potreban je pristanak osobe čije se pravo prenosi ili ograničava 8) načelo legaliteta-sud mora ispitati sve zakonom predviđene pretpostavke za upis 9) načelo upisa-stvarna se prava stječu upisom u zk 10) načelo prvenstva-prednost ima ranije podneseni zahtjev

STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI
1) 2) pravo služnosti založno pravo

34

Građansko materijalno pravo

3) 4)

pravo stvarnog tereta pravo građenja

PRAVO SLUŽNOSTI
-je stvarno pravo na tuđoj stvari koje svog nositelja ovlašćuje da se tom stvari koristi na određeni načina, a svagdašnji vlasnik te poslužne stvari je to dužan trpjeti ili propuštati. Načela služnosti: 1) služnosti su stvarna prava i djeluju erga omnes 2) to su stvarna prava na tuđoj stvari (nema služnosti na svojoj stvari) 3) ne mogu postojati služnosti na činjenje, već samo na trpljenje ili propuštanje 4) služnost mora biti korisna 5) nema služnosti na služnosti 6) moraju se izvršavati obzirno Obzirnom izvršavanju služnosti pomaže institut PRELAGANJA SLUŽNOSTI. To je premještanje služnosti na onaj dio poslužne stvari gdje će vršenje služnosti, uz očuvanje sadržaja i svrhe služnosti, biti manje tegobno za vlasnika poslužne stvari Troškove prelaganja snosi vlasnik poslužne stvari. Služnosti dijelimo na: • stvarne-koje postoje u korist povlasne nekretnine i njihovih svagdašnjih vlasnika • osobne- koje postoje u korist točno određene osobe

STVARNE SLUŽNOSTI
Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), a čiji je vlasnik to dužan trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Stvarna služnost se može osnovati samo u korist neke nekretnine kao povlasne i ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine. Stvarna služnost može postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u općoj ili u javnoj uporabi. Vrste stvarnih služnosti Postoje: 1. -poljske ili zemljišne -kućne ili gradske-razlikujemo ih prema prirodi i namjeni povlasne nekretnine 2. -afirmativne- koristiti se poslužnim dobrom i -negativne-zahtjevati od vlasnika poslužnog dobra određeno propuštanje

35

Građansko materijalno pravo

3. -trajne-su one koje kad su jednom uspostavljene i ostvarene čine stvarno stanje -povremene-su one čije se izvršavanje sastoji u ponavljanim radnjama ovlaštenika NEPRAVILNE SLUŽNOSTI postoje kad se služnost koja je po svojoj prirodi stvarna osnuje u korist točno određene osobe. Tada se na nju primjenjuju pravila o osobnim služnostima.

OSOBNE SLUŽNOSTI
-su stvarna prava na tuđoj stvari na temelju kojih ovlaštenik ima pravo korištenja ili uporabe tuđe stvari Postavljena su načela: ograničenog trajanja, neotuđivosti i nenasljedivosti OS. Traju samo onoliko vremena za koliko su osnovane, te prestaju smrću ovlaštenika, ako zakon ne određuje drugačije. Može se ugovoriti da prelaze na nadljednike, ali se nakon smrti nasljenika beziznimno gase. - naše pravo poznaje samo tri osobne služnosti: 1. plodouživanje (ususfructus) - ono ovlašćuje nositelja (plodouživatelja) da se u svakom pogledu služi nečijom stvari uključujući i njene plodove u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo. 2. pravo uporabe (usus) - ovlašćuje nositelja da se za svoje osobne potrebe i potrebe svoje obitelji služi nečijom stvari prema njezinoj namjeni, čuvajući njezino sućanstvo ( i ovdje ima pravo na plodove). Uporaba se od plodouživanja razlikuje samo kvantitativno jer kod uporabe stvar može upotrebljavati samo za svoje i potrebe svoje obitelji. 3. pravo stanovanja (habitatio) - ovlašćuje nositelja da se služi nečijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju u skladu s tom namjenom, čuvajući sućanstvo. Može postojati kao uporaba ili plodouživanje. Habitacija se ne može imati na poslovnom prostoru.

STJECANJE PRAVA SLUŽNOSTI
Osnove stjecanja su: 1. pravni posao; 2. odluka suda ili druge vlasti; 3. zakon -> dosjelošću (1) Pravni posao: -ugovor da bi bio valjan mora biti u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina. Kad se služnost stječe na temelju ugovora način stjecanja je upis u zemljišne knjige. Pravo osobne služnosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari stjecatelju u nesamostalan posjed. (2) Odlukom suda ili druge vlasti:

36

Građansko materijalno pravo

-sud može osnivati služnost: 1. u postupku osnivanja nužnog prolaza; 2. nužnog osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja 3. u postupku diobe suvlasništva 4. u ostavinskom postupku. -odluka mora biti pravomoćna Može je osnovati i nadležno tijelo upravne vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slučajevima određenim zakonom. Trenutak osnivanja - momentom pravomoćnosti sudske odluke; ako je odluka upravnog tijela - momentom konačnosti. Nužni prolaz -osniva se kad se kumulativno ispune sljedeće prepostavke: 1. kad nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem 2. ako je korist od osnivanja NP za gospodarenje nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini Vlasniku poslužne nekretnine plaća se naknada. Nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači; (3) Na temelju zakona -služnost se stječe dosjelošću, a rok je 20 godina. Ne može se steći ako je pravo vršeno na viciozan načina

ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI
-ovisno o vrsti povrede ovlaštenik može podnijeti: 1. Tužbu zbog smetanja posjeda
2. 3.

Tužbu na utvrđenje-postojanja služnosti-deklaratorna tužba

Actio confessoria-je tužba koja se podiže protiv onoga koji ovlaštenika sprječava ili ga ometa u vršenju služnosti sa zahtjevoma na priznanje prava služnosti i prestankom uznemiravanja Tužitelj mora dokazati: -postojanje svog prava služnosti tuženikov čin smetanja PRESTANAK SLUŽNOSTI -do prestanka služnosti doći će: • propašću povlasne ili poslužne stvari • sjedinjenjem • odreknućem

37

Građansko materijalno pravo

istekom vremena i ispunjenjem raskidnog uvjeta • nevršenjem-kroz razdoblje o 3 godine ako se je vlasnik poslužne stvari protivio služnosti, a ako se nije protivio onda nevršenjem kroz razdoblje od 20 godina • ukinućem-ako izgubi svrhu pa je sud ukine (na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine) • smrću ovlaštenika-ako je riječ o osobnoj služnosti • zaštitom tuđeg povjerenja-ako nije bila upisana u zk

ZALOŽNO PRAVO
-je stvarno pravo na tuđoj stvari koje svog nositelja ovlašćuje da neku tražbinu, ako mu ona ne bude podmirena po dospijeću, namiri iz vrijednosti tog zaloga ma čiji on bio. Registarsko založno pravo – stječe se upisom u javni upisnik ili se bez njega ne može rabiti (brodovi, zrakoplovi). SUBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA založni vjerovnik-je osoba koja se ima pravo namiriti iz zaloga-on je istodobno i vjerovnik u obveznopravnom odnosu • založni dužnik-je osoba koja je vlasnik zaloga-one ne mora biti ista osoba koja je dužnik u obveznopravnom odnosu

OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA • • • pokretnine nekretnine prava

 ne mogu biti predmetom, zaloga prije svega stvari iz kojih se vjrovnik ne može namiriti  objektom zaloga mogu biti i stvari u zajedničkom vlasništvu i suvlasništvu  apsolutno izuzete su 2/3 plaće, mirovine, uzdržavanja  relativno izuzete su obuća, odjeća, hrana, ogrijev, alat za obrtnika Od stvari to mogu biti samo stvari koje su u prometu. Zalogom su opterećene i sve pripadnosti zaloga. Plodovi koje neka stvar daje mogu biti predmetom samostalnog zaloga. Založno se pravo može otuđiti i nasljediti samo s tražbinom koju osigurava.

OBLICI ZALOŽNOG PRAVA
Imamo 2 oblika založnog prava:

38

Građansko materijalno pravo

PIGNUS- je založno pravo s predajom zaloga u posjed vjerovniku (najčešće na pokretninama i pravima). 2. HIPOTEKA – je založno pravo koje se osniva bez predaje zaloga vjerovniku u posjed. Najčešće se javlja kod nekretnina ali može i na pokretnim stvarima. Hipoteka se rdai osiguranja iste tražbine može osnovati i na više nekretnina kao da su jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka). Tada se ona za cijeli iznos tražbine upisuje u sve zemljišnoknjižne uloške.
1. AMORTIZACIJA HIPOTEKE

Vlasnik nekretnine koja je opterečena hipotekom može od suda zatražiti pokretanje postupka radi amortizacije i brisanja hipoteke: 1) Ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjižbe hipoteke – odnosno od posljednjeg upisa ako ih ima više 2) Ako nije moguće pronaći one koji su po tim upisima ovlašteni ni njihove sljednike 3) Ako kroz to vrijeme nisu zahtijevani ni primljeni glavnica ni kamate niti je pravo drukčije ostvarivano U tom slučaju sud će oglasom pozvati da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj tražbini ili glede nje, u roku od 1 godine. Ako se nitko ne javi sud će dopustiti amortizaciju hipotekarne tražbine te će odrediti brisanje hipoteke. A ako se netko javi sud će onoga koji traži amortizaciju o tome obavijestiti, te ga uputiti u parnicu o postojanju hipotekarne tražbine.

OSNIVANJE ZALOŽNOG PRAVA
Založno se pravo može osnovati: • • • na temelju pravnog posla-dobrovoljno na temelju sudke odluke-sudsko na temelju zakona-zakonsko

Osnivanje na temelju pravnog posla-dobrovoljno založno pravo -na pokretninama se dobrovoljno založno pravo osniva na temelju založnog ugovora i predajom u posjed stvari -na nekretninama se dobrovoljno založno pravo osniva na temelju založnog ugovora i upisom tog prava u zk -na pravima na temelju založnog ugovora -založni ugovor je ugovor kojim se založni dužnik radi osiguranja založnog prava obvezuje založnom vjerovniku predati određenu pokretnu stvar ili mu dopustiti da svoje pravo upiše u zemljišnu knjigu, a založni vjerovnika se obvezuje čuvati tu stvar i nakon prestanka tražbine je vratiti ili izvršiti brisanje založnog prava u zemljišnim knjigama Ništetne su odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i tražbine koja se osigurava, odredbe kojima se vjerovniku prepušta vlasništvo nad zalogom

39

Građansko materijalno pravo

Sudsko založno pravo -sudsko založno pravo osniva se odlukom suda kojom je vjerovniku priznato potraživanje. Način ili modus stjecanja sudskog založnog prava na pokretninama je upis u sudski pljenidbeni popis, a na nekretninama uknjižba u zemljišu knjigu Osnivanje na temelju zakona -zakonsko založno pravo osniva se kad se za to ispune potrebne pretpostavke predviđene zakonom te se ono upisuje u zemljišnu knjigu kod nekretnina. Vjerovnikova ovlaštenja do namirenja – na pokretninama 1. pravo na posjed 2. čuvanje i povrat zaloga po ispunjenju tražbine 3. ubiranje plodova-osim kad se obveže da to neće činiti 4. davanje u podzakup 5. pravo na nužnu prodaju zaloga ako se je stvar počela kvariti 6. pravo štititi zalog prema trećima Vjerovnikova ovlaštenja do namirenja – na nekretninama 1. nema pravo na posjed 2. održavanje vrijednosti zaloga 3. pravo na civilne plodove 4. pravo štititi založno pravo po pravilima zk prava OSTVARENJE ZALOŽNOG PRAVA -do ostvarenja založnog prava doći će ako dužnik po dospijeću ne podmiri tražbinu vjerovniku. Vjerovnik nije ovlašten sam prodati stvar ili je zadržati za sebe. Pravo na namirenje ostvaruje se sudskom prodajom. Iznimke od sudske prodaje postoje ako je predmet zaloga pokretna stvar ili pravo a dužnik u pisanom obliku dopusti takvo namirenje.

ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA
-založno se pravo može štititi sa 2 tužbe: VINDICATIO PIGNORIS ili založna tužba (slično kao rei vindicatio) - njome se služi založni vjerovnik koji ima založno pravo na pokretnini i njome on traži predaju zaloga od treće osobe ili prestanak uznemiravanja
1.

HIPOTEKARNA TUŽBA – je tužba protiv založnog dužnika kao vlasnika zaloga kojom se traži od njega da trpi namirenje tražbine iz zaloga
2.

U svim tužbama tužitelj je dužan dokazati postojanje svog založnog prava i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja. OBJE SU NEZASTARIVE

40

Građansko materijalno pravo

ZV poznaje i tužbu predmnjevanog založnog vjerovnika kojom štiti svoje predmnjevano založno pravo (onaj koji ne može dokazati svoje založo pravo). PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Do prestanka založnog prava doći će: -prestankom tražbine -propašću zaloga -odreknućem -sjedinjenjem -zaštitom tuđeg povjerenja -prestankom založnog vjerovnika Ništetni uglavci kod ugovora o zalogu: 1) Odredbe suprotne prirodi tražbine koja se osigurava 2) Odredbe da će zalog prijeći u vjerovnikovo vlasništvo ako mu tražbina ne bude podmirena na vrijeme 3) Odredbe suprotne svrsi zaloga (npr. da dužnik ne može iskupiti zalog, da vjerovnik po dospijeću ne može tražiti prodaju zaloga) 4) Odredba da vjerovnik može po svojoj volji otuđiti zalog ili ga zadržati za sebe

PRAVO STVARNOG TERETA
-je stvarno pravo na tuđoj nekretnini koje svog nositelja ovlašćuje na određene u pravilu periodičke činidbe od vlasnika te nekretnine Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe već samo s opterećenom nekretninom. Razlika između stvarnog tereta i služnosti: • kod služnosti se traži trpljenje ili propuštanje • kod stvarnog tereta se traži neko davanje ili činjenje SADRŽAJ STVARNOG TERETA -sadržaj stvarnog tereta je određena činidba. Ta činidba mora biti moguća, dopuštena i određena ili barem odrediva. Činidba se može sastojati od: • Davanja-novčano ili naturalno • Činjenja-neke radnje Karakteristika te činidbe je da ona mora biti periodična. VRSTE STVARNOG TERETA -imamo 2 vrste stvarnog tereta: 1. teret u korist određene osobe – je takav kod kojeg je ovlaštenik točno određena osoba

41

Građansko materijalno pravo

teret u korist određene nekretnine – je takav kod kojeg je ovlaštenik svagdašnji vlasnik neke nekretnine
2.

NAČINI STJECANJA STVARNOG TERETA -3 su osnove stjecanja: • pravnim poslom-bilo ugovorom, posebnom odredbom u nekom drugom ugovoru ili oprukom • sudskom odlukom-samo iznimno u postupku diobe ili u ostavinskom postupku • na temelju zakona -način stjecanja je upis u zemljišnu knjigu ZAŠTITA STVARNOG TERETA -pravo stvarnog tereta štiti se s 2 tužbe: 1. PREJUDUCIJELNA TUŽBA-tužba na utvrđenje-ovom tužbom nositelj prava stvarnog tereta zahtjeva od vlasnika nekretnine da prizna i trpi stvarni teret na njoj 2. PETITORNA TUŽBA-je tužba kojom se traži ispunjenje činidbi koje su sasdržaj stvarnog tereta. One mogu biti: -osobne-koje su upravljene protiv prijašnjeg vlasnika opterećene nekretnine sa zahtjevom da ispuni činidbe koje su dospjele dok je on bio vlasnik -stvarnopravne-koje su upravljene protiv sadašnjeg vlasnika Tužitelj korisnik prava mora dokazati popstojanje stvarnog tereta u svoju korist i tuženikov čin uskraćivanja činidbi ili uznemiravanja PRESTANAK PRAVA STVARNOG TERETA -propašću stvari -odreknućem -istekom roka ili ispunjenjem uvjeta -ukinućem ako izgubi svrhu -prestankom korisnika

PRAVO GRAĐENJA
-je stvarno pravo na tuđem zemljištu koje svog nositelja ovlašćuje da na tom zemljištu ili ispod njega ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta je to dužan trpjeti. Nositelj prava građenja je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog prava, te ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja i vlasniku zemljišta plaća mjesečnu naknadu. Pravo građenja se ne može odvojiti od zemljišta, otuđivo je , nasljedivo i može se opteretiti služnostima, stvarnim teretom ili založnim pravom.

42

Građansko materijalno pravo

Ono je izuzetak od pravila da je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik zgrade. STJECANJE PRAVA GRAĐENJA -pravo građenja stječe se: • na temelju pravnog posla - između stjecatelja prava građenja i vlasnika zemljišta. Blizak je kupoprodajnom ugovoru s obročnom otplatom cijene -kad se stječe pravnim poslom modus je upis u zemljišnu knjigu. Upis je dvostruk. Prvi je upis prava građenja kao tereta na određenom zemljištu. Drugi je upis prava građenja kao posebnog zk tijela u novi zk uložak.

odlukom suda u postupku diobe ili ostavinskom postupku

ZAŠTITA PRAVA GRAĐENJA Pravo građenja štiti se i po pravilima o zaštiti prava služnosti dok zgrada nije izgrađena i po pravilima o zaštiti prava vlasništva kad jednom zgrada bude izgrađena. PRESTANAK PRAVA GRAĐENJA -do prestanka prava građenja doći će: 1. propašću stvari 2. ukinućem-ako se zgrada ne izgradi u roku 20 godina 3. istekom roka 4. zaštitom tuđeg povjerenja ako nije upisano u ZK 5. prestankom korisnika

NASLJEDNO PRAVO
U objektivnom smislu – nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se određuje sudbina imovinskih prava i obveza poslije smrti njihova dotadašnjeg nositelja U subjektivnom smislu - to je ovlaštenje jedne ili više osoba da stupe u imovinskopravne odnose umrloga Objekt nasljednopravnog odnosa nije ni stvar ni činidba, već imovina – ostavina koja se sastoji od stvari i prava. Izvori nasljednog prava: • Ustav RH • Zakon o nasljeđivanju Osnovna načela nasljednog prava: 1. Načelo ravnopravnosti muškarca i žene 2. Načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece 3. Načelo zatvorenog broja osnova za nasljeđivanje (oporučno i zakonsko) 4. Načelo slobode oporučnog raspolaganja uz ograničenje nužnog dijela

43

Građansko materijalno pravo

5. Načelo kumulacije pravnih osnova nasljeđivanja (nasljediti se može istodobno i po oporuci i po zakonu) 6. Načelo kaduciteta u korist države – kadukna ili ošasna imovina je imovina koja nastaje kad iza ostavitelja nema nasljednika. U tom slučaju ta imovina prelazi na državu, koja mora prihvatiti se nasljedstva. Zakonske pretpostavke za kaduknu imovinu su: -nepostojanje nasljednika -da je prošao rok od 1 god. od objave oglasa 7. Načelo ex lege nasljeđivanja (potrebna je samo ostaviteljeva smrt) 8. Načelo dobrovoljnosti nasljeđivanja (nasljednik se ima pravo odreći nasljedstva) PRETPOSTAVKE ZA NASLJEĐIVANJE • smrt ostavitelja • postojanje nasljednika • postojanje ostavine • pravna osnova nasljeđivanja

SMRT OSTAVITELJA

Ostavitelj je osoba koja se nasljeđuje. To može biti samo fizička osoba. Trenutak smrti ostavitelja je važan zato što: • u tom trenutku ostavina prelazi na nasljednike • u tom se trenutku određuje obujam ostavine • u tom se trenutku određuje krug nasljednika • počinju teći rokovi za davanje nasljedničkih izjava Smrt se dokazuje: • izvodom iz matice umrlih • pravomoćnom sudkom rješenjem u postupku za dokazivanje smrti ili u postupku proglašenja nestale osobe umrlom

NASLJEDNIK

Nasljednik je osoba na koju u času otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njezin razmjeran dio. On mora postojati u trenutku smrti ostavitelja i mora biti sposoban ga nasljediti. Nasljednik može biti bilo fizička bilo pravna osoba. Nasljednik je univerzalni sukcesor što znači da na njega prelaze sva nasljedna prava i obaveze ostavitelja jednim aktom i u jednom trenutku. Taj trenutak naziva se trenutak otvaranja nasljedstva. Nasljednik fizička osoba – mora biti živ u trenutku smrti ostavitelja. Vodi se računa i o nasciturusu Nasljednik pravna osoba – mora postojati u trenutku smrti ostavitelja ili biti u osnivanju Nedostojnost za nasljeđivanje

44

Građansko materijalno pravo

- je nesposobnost određene osobe da nasljedi određenog ostavitelja Razlozi nedostojnosti: • ako je počinio kazneno djelo prema ostavitelju (sud pazi ex offo) • ako je utjecao na slobodu oporučnog raspolaganja (ex offo) • ako se je teže ogrješio o zakonsku obvezu uzdržavanja prema ostavitelju ili mu nije htio pružiti nužnu pomoć i sl. Na ovo sud pazi samo po prigovoru Posljedice nedostojnosti - su da se sa tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja, pa će ga u slučaju zakonskog nasljeđivanja predstavljati njegovi potomci (načelo reprezentacije) ODRICANJE OD NASLJEDSTVA Nasljednik se može odreći nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa do okončanja ostavinske rasprave Izjava o odricanju može se dati pred bilo kojim općinskim sudom, kako za sebe tako i za svoje nasljednike U tom slučaju on ne može nasljediti ni kao nužni nasljednik. Pravovaljana izjava o odricanju ne može se kasnije opozvati, ali se može tražiti poništenje ako je bila u pitanju: sila, prijetnja ili zabluda. Nitko se ne može odreći nasljedstva prije otvaranja nasljedstva. Pravne posljedice odricanja su te da se s tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja. Nasljednik se neće moći odreći nasljedstva ako je već počeo raspolagati s ostavinom u cijelosti ili djelomično. Također se ne može odreći nasljedstva u korist drugog nasljednika već je to ustupanje nasljedstva. Prije davanja izjave o odricanju sud mora nasljednika upozoriti da se može odreći samo u svoje ime te i u ime svojih nasljednika, te da se ona ne može opozvati. ODGOVORNOST ZA DUGOVE OSTAVITELJA Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja ali samo do visine vrijednosti nasljeđene imovine. Odgovara i svojom i nasljeđenom imovinom. Kad je više nasljednika odgovaraju solidarno. Prezaduženost nasljednika Ako je nasljednik prezadužen otprije, u tom slučaju vjerovnici ostavitelja mogu tražiti separatio bonorum tj odvajanje ostavine od imovine nasljednika, a vjerovnici se namiruju samo iz ostavine. LEGATAR (zapisovnik) - je osoba koja iz ostavine dobiva samo točno određenu stvar, odnosno iz ostavinske mase dobiva točno određeno pravo. On je singularni sukcesor.

45

Građansko materijalno pravo

Legatar stječe pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti, međutim samo vlasništvo stječe tek kad mu tu stvar nasljednik preda. Rok u kojem legatar može tražiti izvršenje zapisa je 3 godine od saznanja za legat. Legatar odgovara i za dugove ostavitelja ali samo do vrijednosti legata. Legat utrnjuje ako je legatar: • umro prije ostavitelja • odrekao se legata • nedostojan • ako je ostavitelj potrošio legat • ako je legat propao

OSTAVINA
- je skup prava i obveza koji su objekt nasljeđivanja. Ostavinska masa je skup dobara koji sa ostavitelja prelaze na nasljednike. Ležeća ostavina je ostavina koja postoji u vremenu od otvaranja nasljedstva do prihvata nasljedstva. Ima svojstvo pravne osobe. Ne postoji u našem pravu. Izdvajanje iz ostavine Iz ostavine se izdvaja: • zajednička imovina bračnih drugova • ono što su ostaviteljevi potomci živeći u zajednici sa ostaviteljem doprinijeli da se imovina ostavitelja poveća • predmeti koji služe za svakodnevu upotrebu u kućanstvu

PRAVNA OSNOVA NASLJEĐIVANJA
Osnove nasljeđivanja su: • zakonsko nasljeđivanje • oporučno nasljeđivanje Zakonsko je pravilo, a oporučno iznimka, međutim u građanskom je pravu iznimka jača od pravila. Do zakonsko nasljeđivanja će doći: 1) ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka 2) ako su se oporučni nasljednici odrekli nasljedstva ili su nesposobni za nasljeđivanje 3) ako su svi umrli prije ostavitelja

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO
- je nasljeđivanje na temelju određenih činjenica koje zakon predviđa kao pravnu osnovu za nasljeđivanje u slučaju kad iz određenih razloga nije moglo doći do oporučnog nasljeđivanja. Pravne osnove nasljeđivanja po zakonu su: • krvno srodstvo

46

Građansko materijalno pravo

• • •

bračna veza izvanbračna veza posvojenje

KRVNO SRODSTVO - je odnos dvaju ili više osoba koje potječu jedna od druge ili od zajedničkog pretka. Imamo dvije linije u krvnom srodstvu: • uspravna – osobe koje potječu jedna od druge • pobočna – osobe koje imaju zajedničkog pretka Unutar linije srodnici se razvrstavaju po stupnjevima – pravilo je koliko poroda toliko stupnjeva. BRAČNA VEZA -postoji između osoba koje su sklopile brak. Bračni drug nasljeđuje po osnovi zakona ako je bio u braku s ostaviteljem u trenutku njegove smrti. Ako je brak postojao ali je prije otvaranja nasljedstva razveden ili poništen tada ta osoba nema status bračnog druga i ne može nasljediti. IZVANBRAČNA VEZA - je zajednica neudane žene i neoženjena muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću. ZN ne određuje koliko se vremena smatra dovoljnim za priznanje neke zajednice izvanbračnom. U obiteljskom zakonu stoji 3 godine. POSVOJENJE - građansko srodstvo je srodstvo koje se temelji na aktu posvojenja tuđeg maloljetnog djeteta. Posvojenjem između posvojenika i srodnika posvojitelja ne nastaje odnos srodstva, već se zasnivaju prava i dužnosti koja po zakonu postoje između djece i roditelja. NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJA Načelo grupiranja srodnika po parantelama. Parantela je skup krvnih srodnika koju čini rodonačelnik sa svojim potomcima. • 1. parantela – čine je potomci ostavitelja • 2. parantela – čine je ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci • 3. parantela – čine je ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci • 4. parantela – čine je ostaviteljevi pradjedovi i prabake
1.

Načelo isključivosti – znači da bliži zakonski red iskljuučuje daljnji. Iznimka od tog pravila je ako u prvom zakonskom redu ostane samo bračni drug tada će on preći u drugi zakonsko red gdje će nasljeđivati s ostaviteljevim roditeljima.
2.

Načelo reprezentacije – znači da umrlog nasljednika predstavljaju njegovi potomci
3.

47

Građansko materijalno pravo

Načelo akrescencije ili priraštaja – znači da ako jedan od nasljednika otpadne iz nekog razloga, tada njegov dio prirasta drugom sunasljedniku ako su istog stupnja srodstva i iste kvalitete
4. 5.

Načelo transmisije – znači da nasljednika nasljeđuju nasljednici

NASLJEDNI REDOVI
• PRVI NASLJEDNI RED – u njega ulaze ostaviteljevi potomci, posvojenik i bračni drug. Oni ostavinu dijele na jednake dijelove. • DRUGI NASLJEDNI RED – u njega ulaze bračni drug ostavitelja (ako ne nasljeđuje u prvom tj. kad ostavitelj ne ostavi potomke) i njegovi roditelji i njihovi potomci. Oni ostavinu dijele na pola. Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja, a nisu ostavili potomke tada bračni drug nasljeđuje sve jer bračni drug isključuje sve pretke ostavitelja osim roditelja. Roditelje umrle prije ostavitelja prezentiraju njihova djeca • TREĆI NASLJEDNI RED – u njega ulaze djedovi i bake ostavitelja i njihovi potomci • ČETVRTI NASLJEDNI RED – u njega ulaze ostaviteljevi pradjedovi i prabake

NASLJEDNO PRAVO BRAČNOG DRUGA - bračni drug isključuje sve ostaviteljeve pretke osim roditelja. Kod njega imamo slučaj: 1. bračni drug redovito nasljeđuje- u prvom nasljednom redu gdje ostavinu dijeli na jednake djelove s ostaviteljevim potomcima i posvojenikom Bračni drug gubi pravo na nasljeđivanje: • ako je ostavitelj za života započeo brakorazvodnu parnicu • ako je brak bio poništen ili proglašen nevažećim • ako je zajednica života prestala krivnjom bračnog druga NASLJEDNO PRAVO IZVANBRAČNOG DRUGA - izjednačen je s bračnim drugom NASLJEDNO PRAVO IZVANBRAČNOG DJETETA - kod nas vrijedi načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece. Ono sigurno nasljeđuje majku i njezine srodnike.

OPORUČNO NASLJEDNO PRAVO – je nasljeđivanje temeljem oporuke

48

Građansko materijalno pravo

Oporuka je razredba posljednje volje kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti. Za oporuku je bitno da se radi o raspolaganju imovinom, ne moraju u njoj biti određeni nasljednici. Oporuku može sastaviti svaka fizička osoba koja je navršila 16 godina života i koja je sposobna za rasuđivanje. Ne traži se potpuna poslovna sposobnost. Karakteristike oporuke • jednostrani pravni posao. • očitovanje volje mora bit jasno, određeno i ne smije biti dano u bludnji, niti izazvano silom, prijetnjom ili prijevarom. • strogo osobni posao. • strogo formalni posao. • opoziv posao. Za opoziv potrebne su iste kvalitete koje se traže i za pravljenje oporuke. Onaj koji svoju oporuku opoziva mora imati navršenih 16 godina života i mora biti sposoban za rasuđivanje. Ukoliko oporučitelj nakon sačinjene oporuke duševno oboli oporuka postaje neopoziva. VRSTE I OBLICI OPORUKE Oporuka može biti privatna ili javna.

Privatna je ona oporuka koju pravi sam oporučitelj bez prisutstva javnih tijela.
Privatna je oporuka može biti:

vlastoručna - jest ona oporuka koju je oporučitelj sam vlastoručno napisao i potpisao. Oporuka je pravovaljana ako ju je oporučitelj napisao svojom rukom i ako ju je potpisao. Vlastoručnu oporuku može praviti samo onaj koji zna čitati i pisati i može pisati. pisana oporuka pred svjedocima – je oporuka koju je pisala druga osoba po diktatu ostavitelja i koja je potpisana pred svjedocima Oporučitelj koji zna čitati i pisati može napraviti oporuku tako da će ispravu koju mu je netko drugi sastavio vlastoručno potpisati u prisutnosti dvaju svjedoka izjavljujući pred njima da je to njegova oporuka. Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznači njihovo svojstvo svjedoka. Moraju biti istodobno nazočni.

usmena oporuka pred svjedocima (od izvanrednih oporuka samo ona postoji u ZN) - može se praviti samo u izvanrednim prilikama . Ta se oporuka pravi tako da oporučitelj pred dva svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju Usmena oporuka vrijedi samo još 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti. Ako je oporučitelj umro za vrijeme trjanja izvanrednih okolnosti ili u roku od 30 dana nakon prestanka takvih okolnosti, tada oporuka vrijedi. Svjedoci usmene oporuke dužni su što prije napisati ono što im je oporučitelj rekao i to predati sudu, odnosno ponoviti pred sudom ono što im je

49

Građansko materijalno pravo

oporučitelj iznio kao svoju posljednju volju, te opisati gdje i pod kakvim je okolnostima oporučitelj pravio usmenu oporuku.

Javna je ona oporuka koja je načinjena uz sudjelovanje javih organa. Javna oporuka
može biti: sudska oporuka - je redovita javna oporuka, a pravi se u formi sudskog zapisnika. Oporuku može oporučitelju sastaviti po njegovom kazivanju sudac općinskog suda, koji će prethodno utvrditi identitet oporučitelja. Pošto oporučitelj takvu oporuku pročita i potpiše, sudac će potvrditi na samoj oporuci da ju je oporučitelj u njegovoj prisutnosi pročitao i potpisao. U slučaju da oporučitelj nije u stanju da pročita oporuku koju mu je sastavio sudac, ovaj će je pročitati oporučitelju u prisutnosti dvaju svjedoka, pa će onda oporučitelj u prisutnosti dvaju svjedoka oporuku potpisati, ili staviti na nju svoj rukoznak, pošto izjavi da je to njegova oporuka. Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci.

diplomatska oporuka je ona koja je načinjena u inozemstvu pred našim diplomatskim ili konzularnim predstavnikom

međunarodna oporuka - oporučitelj koji želi načiniti oporuku u formi međunarodne oporuke mora općinskom sudu, a u inozemstvu konzularnom odnosno diplomatskom predstavništvu koje obavlja konzularne poslove, podnjeti ispravu o svojoj posljednjoj volji na ovjeru. Bitno je da pred ovlaštenim tijelom, u prisutnosti dvojce opručnih svjedoka, izjavi da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadržajem. Potom potpisuje oporuku najprije on a za njim ovlaštena osoba i svjedoci.

oporuka satavljena na hrvatskom brodu - je izvanredna oporuka koja se sastavlja na hrvatskom brodu pred zapovjednikom broda, po odredbama koje važe za sastavljanje sudske oporuke. Oporuka koja je sastavljena na brodu prestaje važiti po isteku 30 dana nakon povratka broda u Republiku Hrvatsku.

vojna oporuka – sačinjava se u formi sudskog zapisnika i tako sastavljena oporuka prestaje važiti po isteku 60 dana po završetku rata, a ako je oporučitelj prije ili kasnije demobiliziran, po isteku 30 dana nakon demobilizacije.

Oporuka nadalje može biti redovita ili izvanredna.

Redovita je oporuka ona koja se može praviti u svakoj prilici. Forma redovite
oporuke je stroga, a rok važenja neogrničen. Redovite su oporuke: • privatne pisane oporuke, • sudska oporuka, • diplomatska oporuke i • međunarodna oporuka.

50

Građansko materijalno pravo

Izvanredna oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim prilikama. Izvanredna je
oporuka po formi obično blaža, ali je njezin rok važenja ograničen. Među izvanredne oporuke spadaju od privatnih oporuka usmene oporuke pred svjedocima, a od javnih oporuka ovamo ubrajamo vojničke oporuke i oporuke sastavljene na brodu pred zapovijednikom broda. SVJEDOCI OPORUKE Svjedoci moraju biti istodobno prisutni. Svjedoci mogu biti: • punoljetne osobe • poslovno sposobne osobe i • koje znaju čitati i pisati, a kod sudske oporuke i koje razumiju jezik na kome je oporuka sastavljena. Ne mogu biti svjedoci: • potomci oporučitelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, • njegovi preci i usvojenici, • njegovi srodnici u pobočnoj liniji do zaključivo četvrtog stupnja, • bračni drugovi svih tih osoba • bračni drug oporučitelja • osoba koja ima ikakve koristi od oporuke SADRŽAJ OPORUKE Čini ga: 1. određivanje nasljednika 2. zamjene nasljednicima 3. zapisi 4. uvjeti, rokovi i nalozi 5. osnivanje zaklade 6. određivanje izvršitelja oporuke 7. ostalo 1. Imenovanje nasljednika - oporučitelj može oporukom odrediti jednog ili više nasljednika. Nasljednik na temelju oporuke je osoba koju je oporučitelj odredio da nasljedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine određen prema cijeloj imovini. 2. Zamjene (supstitucije) Supstitucija može biti - Obična ili vulgarna - oporučitelj može odrediti oporukom osobu kojoj će pipasti nasljedstvo, ako određeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljedstva, ili bude nedostojan da naslijedi. Isto važi i za zapise. - Povjerbena ili fideikomisarna - znači imenovanje nasljednika nasljedniku. Kod nas nije dopuštena.

51

Građansko materijalno pravo

3. Ostavljanje zapisa Ako je nekoj osobi ostavljena samo jedna pojedina stvar iz ostavinske mase ili pojedino pravo iz ostavine - takva se osoba naziva zapisovnik (legatar), a ono što joj je ostavljeno naziva se zapis (legat). Osoba zapisovnika mora biti određena ili bar odrediva, u protivnom odredba o zapisu je ništava. Odredba oporuke o zapisu može se pobijati u opsegu kojim se vrijeđa nečije nužno nasljedno pravo. 4. Raspolaganje u dopuštene svrhe i osnivanje zadužbine Oporučitelj može oporukom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine upotrijebi za postizanje neke dopuštene svrhe. Ako je oporučitelj naredio osnivanje zadužbine (posebna pravna osoba) i odredio sredstva za postizanje neke svrhe, zadužbina će postati kad se dobije odobrenje nadležnog državnog organa. 5. Tereti i uvjeti Oporučitelj može opteretiti nekom dužnošću osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. On može u pojedinim odredbama oporuke postaviti uvjete i rokove. Nemogući, nedopušteni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi, smatraju se kao da ne postoje. 6. Određivanje izvršitelja oporuke Ostavitelj može oporukom odrediti jednog ili više izvršitelja oporuke. Osnovan im je dužnost postarati se da oporuka bude izvršena po oporučiteljevoj volji. 7. Ostalo Oporučitelj može oporučnom odredbom npr. oprostiti nasljedniku nedostojnost, opozvati raniju oporuku, stornirati opoziv, odrediti da se određeni dar ne uračunava nasljedniku u njegov zakonski dio i dr. OPOZIV OPORUKE Oporuka se može opozvati u cijelosti ili djelomično. Načini opoziva oporuke su: • uništenjem isprave • izjavom o opozivu – u formi kao i oporuka • pravljenjem nove oporuke koja je sadržajno suprotna staroj • konkludentnim radnjama – oporučitelj za života raspolaže imovinom suprotno oporuci OSTAVINSKI POSTUPAK -je skup procesnih radnji suda i stranaka radi zaštite nasljednopravnih odnosa. Pokreće se po službenoj dužnosti, čim neka osoba umre. Nadležan je općinski sud i to onaj na čijem je području umrli imao posljednje prebivalište, a za nekretnine sud na čijem se području nalaze.

52

Građansko materijalno pravo

PROGLAŠENJE OPORUKE - je sudska radnja kojom se sve oporuke jednog ostavitelja otvaraju i čitaju pred 2 punoljetna građanina i o tome se sastavlja sudski zapisnik TUMAČENJE OPORUKE - je utvrđivanje prave volje oporučitelja. Ako postoji dvojba tumačenje mora biti povoljnije za zakonske nasljednike. NEVALJALOST OPORUKE – NIŠTAVOST Razlozi ništavosti oporuke: oporučiteljeva nesposobnost – ako oporučitelj u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 godina ili nije bio sposoban za rasuđivanje • mane volje - ništava je oporuka ako je oporučitelj bio natjeran prijetnjom ili prinudom da je napravi ili se odlučio da je napravi zbog toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi. • nedostatak propisane forme • nemogućnost i nedopustivost sadržaja

Poništenje oporuke može tražiti samo osoba koja ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je doznala za postojanje uzroka ništavosti, a najduže za deset godina od proglašenja oporuke. Poništenje oporuke prema nesavjesnoj osobi može se tražiti za 20 godina od proglašenja oporuke. REKONSTRUKCIJA OPORUKE Ako je oporuka slučajno ili krivnjom treće osobe nestala, uništena ili je izgubljena, tada zainteesirane osobe imaju pravo dokazivati postojanje oporuke, njen sadržaj i da je imala potrebnu formu.

NUŽNO NASLJEDNO PRAVO

- je skup pravnih pravila kojima se određuje krug osoba kojima je oporučitelj dužan ostaviti određeni dio svoje imovine. Nužni nasljednici su osobe kojima je ostavitelj dužan ostaviti dio svoje imovine. Nužni dio - je određeni dio zakonskog dijela, onog dijela koji bi nužni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke. Nužni se dio daje samo na zahtjev nužnog nasljednika, a nikada po službenoj dužnosti. Nužni nasljednici imaju pravo zahtijevati nužni dio samo ako su istodobno i zakonski nasljednici. Ostavina se sastoji od dva dijela: • nužni dio – s kojim oporučitelj ne može slobodno raspolagati • raspoloživi dio – s kojim oporučitelj može slobodno raspolagati Kategorije nužnih nasljednika

53

Građansko materijalno pravo

• Apsolutno nužni dio- apsolutni nasljednici. To su potomci umrlog, posvojenik i bračni drug. Oni dobivaju 1/2 svog zakonskog dijela. • Relativno nužni dio – relativni nasljednici. To su roditelji odnosno posvojitelji ostavitelja i ostali preci. Oni dobivaju po 1/3 svog zakonskog dijela. Moraju ispuniti dvije pretpostavke: 4) da su ujedno i zakonski nasljednici 5) da su trajno nesposobni za rad i nemaju sredstava za život IZRAČUNAVANJE NUŽNOG DIJELA Izračunavanju se pristupa u slučaju ako je nužni dio povrijeđen oporukom i darovanjima za života. Taj zahtjev moraju postaviti nužni nasljednici. Primjenjuje se institut uračunavanja – svakom zakonskom nasljedniku se u njegov dio uračunava ono što je dobio na dar od ostavitelja. Uračunava se i legat. UMANJENJE OPORUČNIH RASPOLAGANJA I VRAĆANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUŽNOG DIJELA Ako je oporučitelj oporukom raspolagao preko onoga što mu je dopušteno prvo se umanjuju oporučna raspolaganja u istom omjeru prema svim nasljednicima, a tek se onda vraćaju darovi i to po redu vraćanja (prvo se vraća posljednji dar) Tužba za umanjenje oporučnih raspolaganja podnosi se u roku 3 godine od proglašenja oporuke. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA Razlozi isključenja su: • ako je počinio kazneno djelo prema ostavitelju • ako je povrijedio zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju • ako je počinio kazneno djelo protiv RH • ako se odao neradu i nepoštenom životu Ti razlozi moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke. Isključenje može biti djelomični ili potpuno. LIŠENJE NUŽNOG DIJELA Oporučitelj može svog potomka u cijelosti ili djelomično lištit njegova nužnog dijela te će taj dio tada umjesto njemu pripasti njegovim potomcima. Potrebne su dvije pretpostavke: 6) ako je nužni nasljednik u vrijeme sastavljanja oporuke prezadužen ili je rasipnik 7) da ga se lišava u korist njegova maloljetnog djeteta.

NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
1.
2. 3.

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života Ugovor o doživotnom uzdržavanju (ZOO) Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (ZOO)

54

Građansko materijalno pravo

UGOVOR O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA
- je ugovor kojeg predak sklapa sa svojim potomcima i temeljem kojeg on razdjeljuje i ustupa svoju imovinu ili dio nje svojim potomcima. KARAKTERISTIKE: • pravni posao inter vivos • besplatan • naplatan • opoziv Imovina koja je raspodijeljena za života: • ne uračunava se u ostavinu • ne smatra se darom • ne vraća se u slučaju povrede nužnog dijela Za valjanost ovog ugovora traži se suglasnost svih potomaka koji su zakonski nasljednici. Ako te suglasnosti nema, tada dolazi do konverzije tog ugovora u ugovor o darovanju, pa će tada ustupljeni dio imovine smatrati darovima i uračunavati se u nasljedni dio. Do konverzije će doći i ako se ustupatelju nakon ugovora rodi dijete ili ako se pojavi nasljednik koji je proglašen umrlim. Ovaj ugovor treba biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suda. NASLJEDNIČKA TUŽBA (?) - je tužba za zaštitu nasljednog prava. Nasljednik ima pravo podići tužbu protiv onoga koji drži ostavinu, a njemu osporava svojstvo nasljednika. Rok za podizanje ove tužbe je 1 godina od dana saznanja nasljednika za svoje pravo i posjednika ostavine, a objektivni rok je 10 godina od otvaranja nasljedstva. Prema nesavjesnom posjedniku rok je 20 godina.

55

Građansko materijalno pravo

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->