P. 1
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

|Views: 4,042|Likes:
Published by svejelijepo

More info:

Published by: svejelijepo on Aug 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/30/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1.1 INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
  • 1.2 ANALOGNI I DIGITALNI SIGNALI
  • 1.3 NACIONALNA TK MREŽA
  • 2.1. ZVUK
  • 2.2. SLIKA
  • 3.1. PRINCIPI MULTIPLEKSNOG PRIJENOSA
  • 3.2. MODULACIJSKE TEHNIKE
  • 3.3. DIGITALNI PRIJENOS
  • 3.4. DWDM TEHNOLOGIJA PRIJENOSA PO OPTIČKIM KABELIMA
  • 3.5. ISDN MREŽA
  • 3.6. TEHNOLOGIJA DIGITALNE PRETPLATNIČKE LINIJE
  • 4.1. SIMETRIČNI KABELI
  • 4.2. NESIMETRIČNI ILI KOAKSIJALNI KABELI
  • 4.3. OPTIČKI KABELI
  • 5.1. ANTENE
  • 5.2. MREŽE ZA POKRETNE KOMUNIKACIJE

STRUKOVNA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA ZADAR

Snježana Mandarić

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
Interna skripta

Zadar, 2008.god.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

SADRŽAJ:
1. 1.1. 1.2. 1.3. 2. 2.1. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacije i komunikacije Analogni i digitalni signali Nacionalna TK mreža VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA Zvuk Nastajanje zvuka Vrste zvuka Veličine u objektivnoj akustici Ljudsko uho i slušni proces Subjektivna akustika Mikrofoni Zvučnici Slika Ljudsko oko i osobine vida Fotometrija Kolorimetrija Modeli boja u računarskoj grafici Televizija OBRADA SIGNALA Principi multipleksnog prijenosa Modulacijske tehnike Digitalni prijenos Impulsno kodna modulacija Digitalni sustav PCM 30/32 DWDM tehnologija prijenosa po optičkim kabelima ISDN mreža Tehnologija digitalne pretplatničke linije ADSL tehnologija TK VODOVI Simetrični kabeli Nesimetrični ili koaksijalni kabeli Optički kabeli Princip prijenosa signala pomoću svjetlosti RADIOKOMUNIKACIJE Antene Parametri antene Vrste antena Mreže za pokretne komunikacije Struktura GSM mreže DODATAK Telefonski aparat PDH sustavi 3 3 3 4 6 8 8 8 9 10 14 15 21 29 32 32 33 34 38 42 49 49 51 55 55 59 61 62 67 69 72 72 74 75 80 82 87 88 92 93 94 96 97 10

2.2.

3. 3.1. 3.2. 3.3.

3.4. 3.5. 3.6.

4. 4.1. 4.2. 4.3.

5. 5.1.

5.2.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 0

4

Tako pretvorena informacija zove se signal.ostali podaci (optički. pojmova ili znakova koji primaocu smanjuje ili uklanja neizvjesnost i neodređenost. brojke.znakovi (slova. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1. SLIKA (pokretna. Izlazni pretvarač pretvara električni signal u izvorni oblik informacije (reprodukcija informacije). Komunikacija može biti: a) dvosmjerna DAVALAC PRIMALAC PRIMALAC DAVALAC b) jednosmjerna DAVALAC PRIMALAC Vrste informacija i pripadajuće komunikacije: 1. razmjena informacija između najmanje dvaju sustava od kojih je jadan izvor informacija (davalac). Komunikacija je prijenos informacija tj. signali) Elementi informacijskog kanala IZVOR INFORMACIJE ULAZNI PRETVARAČ PRIJENOSNI SUSTAV IZLAZNI PRETVARAČ ODREDIŠTE INFORMACIJE IZVOR ŠUMA Ulazni pretvarač pretvara obično neelektrične informacije u električni napon ili struju. interpukcijski znakovi…) . a drugi odredište informacija (primalac).1 INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacija je skup podataka. određeni i organizirani podaci prema zahtjevima i potrebama korisnika. 5 . nepokretna) – Videokomunikacije 3. ZVUK (govor glazba) – Audiokomunikacije 2. Sudionici u komunikaciji: čovjek – čovjek čovjek . PODACI: . tonski i dr.stroj stroj – stroj.Prijenos podataka . Informacija su izabrani.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. te mu omogućava izbor između vjerojatnih događaja i poduzimanje određene radnje.

Osim toga on prima električne smetnje ili šumove na vodu zbog utjecaja npr. ali u prijenosu podataka može imati katastrofalne posljedice. Digitalni prijenos omogućava veće brzine. U telefoniji se šum na analognim vodovima čuje kao statičan. dok su koaksijalni i optički vodovi širokopojasni vodovi.simetrični vodovi (električni signal – električna struja) . klasična telefonija ima širinu pojasa 3. Prijenosni medij može biti: • žični: . a najznačajniji parametar mu je period odnosno frekvencija. energetskih vodova i električnih strojeva. Šum utječe na kvalitetu reprodukcije originalne informacije. oscilacije vala. U telefoniji ovo i nije veliki problem. Simetrični neekranizirani kabelski vod ima širinu pojasa od oko 120 kHz. Analogni signal Širina pojasa analognih usluga je razlika između najviše i najniže frekvencije unutar koje se prenose podaci.svjetlovod ili optičko vlakno (svjetlosni signal) .2 ANALOGNI I DIGITALNI SIGNALI Signali se mogu prenositi preko različitih prijenosnih medija kao analogni i kao digitalni.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prijenosni sustav se sastoji od predajnika. kod prijenosa financijskih podataka. Osim što prenosi signal. stalan. Zbog slabljenja signala. zbog otpora vodiča). što znači da se u oba smjera po istom vodu može istodobno prenositi 12 telefonskih kanala. Frekvencija je broj perioda u 1 sekundi i izražava se hercima (Hz). bolju kvalitetu reprodukcije. Prijenosni sustav je kvalitetniji što je veći omjer snage korisnog signala i snage šuma.nesimetrični ili koaksijalni vodovi (električni signal – električna struja) . Analogni signali slabe i postupno nestaju na 6 . 1. Širina pojasa znači prijenosni kapacitet nekog prijenosnog medija. Period je vrijeme jednog punog titraja tj. na određenim razmacima se u vod ugrađuju pojačala. Putujući duž vodiča ili zrakom. Analogni signal mijenja tijekom vremena svoje vrijednosti. manje grešaka jednostavnije i obično jeftinije krajnje uređaje. on ga i prilagođava oblikom prijenosnom mediju. Brzina prijenosa analognih signala izražena je frekvencijom na kojoj radi mreža. primljeni podatak o nekoj prodaji može biti 300 000 KN. Npr. pa pojačava i signal i šum. Npr. Ovaj vod je uskopojasan. Međutim pojačalo ne razlikuje električnu energiju šuma od energije korisnog signala. dok je poslani podatak bio 3 milijuna KN.valovod (EM valovi – mikrovalno područje) • bežični (radio-valovi) Šum je slučajni i nekontrolirani signal smetnje. analogni signal slabi ili nestaje (npr. prijenosnog medija i prijemnika.1 kHz (od 300 do 3400 Hz).

Brzina digitalnog prijenosa izražena je u bitima u sekundi (bit/s ili bps). Često se miješaju pojmovi bit i bajt. digitalni signal je lakše obnavljati od analognog koji ima složeniji oblik i mnoštvo različitih vrijednosti. Bit je samo on ili off signal. Upravo zbog postojanja samo dviju različitih vrijednosti. I digitalni signali slabe s povećanjem udaljenosti i osjetljivi su na smetnje. digitalni regeneratori potpuno uklanjaju šum. Bajt je jedinica količine podataka. Bajt (B) je znak prikazan odgovarajućim brojem bita (prošireni ASCCI kod koristi 8 bita). Prijenos digitalnog signala na daljinu Upotreba TK vodova za pojedinu vrstu prijenosa 7 . Međutim lakše ih je obnoviti od analognih.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kraćim udaljenostima od digitalnih. Prijenos analognog signala na daljinu Digitalni signali se prenose u obliku binarnih bitova. U telekomunikacijama binaran znači da postoje samo dvije vrijednosti za prenesene bitove informacije: on – ima napona (1) off – nema napona (0). a isto tako i širina pojasa ili prijenosni kapacitet medija (što veća brzina to je i veća količina podataka koja se može istodobno prenositi). Za razliku od analognih pojačala.

telefoniju.) – promet. tekstova. prijenosni ili transmisijski sustav 3. radio. TK mreže se sastoji od tri osnovna dijela: 1. koncentratori). prijenos i prijem znakova. Pri tome se razmjena informacija odvija između udaljenih subjekata. Internet i niz drugih usluga. optičkih.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TK vod SIMETRIČNA PARICA KOAKSIJALNA PARICA SVJETLOVOD prijenos analogni digitalni analogni digitalni digitalni brzina prijenosa do 120 kHz 2 Mbit/s oko 60 MHz 560 Mbit/s 10 Gbit/s broj kanala 12 30 10 800 7 680 120 000 Razvojem novih tehnologija kao što su ISDN i ADSL brzine prijenosa po običnoj simetričnoj parici se povećavaju.) – daleko comunication (lat. 1. Telekomunikacije se ostvaruju preko TK mreža. televiziju.3 NACIONALNA TK MREŽA Telekomunikacije obuhvaćaju predaju. terminali (krajnji ili završni uređaji) 2. teletekst. signala. TK mreža Organizacija nacionalne telefonske mreže 8 . veza Telekomunikacije obuhvaćaju telegrafiju. a razvojem DWDM (multipleksni prijenos sa gustom raspodjelom valnih duljina) brzine po optičkim kabelima postaju neslućene. radioelektričnih i drugih elektromagnetskih sustava. posredujući ili komutacijski sustav (centrale. Porijeklo pojma „telekomunikacije“: tele (grč. teleteks. slika i glasova pomoću žičnih.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Na slici je prikazana organizacija nacionalne telefonske mreže kao najrazvijenije mreže preko koje se odvija prijenos bilo koje informacije. Na njega se može vezati najviše 2048 pretplatnika. 2. U svakoj županiji se nalazi par tranzitnih centrala koje samo tranzitiraju promet pristupnih centrala (centrala na koje se vezuju korisnici). Udaljeni pretplatnički stupanj je samo prostorno izdvojeni pretplatnički stupanj pristupne centrale. Podijeljena je na 4 područja međunarodnih centrala i 20 županijskih područja. VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA 9 .

ZVUK Pojmovi: Akustika je znanost o zvuku i sluhu. Kad se zrak sabije. U vakuumu kao praznom prostoru zvuk se ne može širiti. zraku. Kad se zrak širi. Proučava izvore zvuka. ELEKTROAKUSTIKA FIZIKALNA ILI OBJEKTIVNA AKUSTIKA (fizika zvuka) PSIHOAKUSTIKA ILI SUBJEKTIVNA AKUSTIKA (subjektivni osjet i doživljaj zvuka) NASTAJANJE ZVUKA Zvuk je mehaničko titranje čestica tvari oko ravnotežnog položaja. molekule se razmiču (razrjeđivanje) i tlak zraka je manji od normalnog. molekule se stisnu jedna uz drugu (zgušnjavanje) i tlak zraka je veći od normalnog. VRSTE ZVUKA 10 .ravni val (stvara ga titrajući stap u ravnoj cijevi).1. širenje i prijem zvuka.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2.kuglasti val (zvuk se radijalno širi iz točkastog izvora) . Titranje čestica zraka osjeća se kao zvuk. Naziv dolazi od grčkih riječi akuo – čujem i akustos – slušam. a u čvrstim tijelima kao i transverzalni val. 01352 bara). Elektroakustika je područje elektrotehnike koje istražuje pretvorbu zvuka u električne signale i obratno (bavi se čujnim zvukom). Izvori zvuka su tijela koja titraju u elastičnom sredstvu npr. Do promjene tlaka zraka dolazi zbog naizmjeničnog zgušnjavanja i razrjeđivanja čestica zraka prilikom titranja nekog tijela u zraku. a nastaje promjenom tlaka zraka oko konstantne vrijednosti atmosferskog tlaka (p0 = 101 352 Pa = 1. Prema načinu širenja zvučni val može biti: . Zvuk se kroz većinu sredstava širi kao longitudinalni val.

pucanj) 11 .nagli. Šum . Složeni ton . Tranzijentne zvučne pojave .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1.zvuk samo jedne frekvencije 2. kratkotrajni i jednokratni zvuk (npr.nepravilno neperiodično titranje bez stalnih frekvencija i amplituda 4.periodično neharmonično titranje 3. Čisti ton .

a ako se udaljava od slušatelja ovaj ga doživljava kao zvuk niže frekvencije. Poznat je i Dopplerov efekt za zvuk: ako se izvor zvuka približava slušatelju ovaj ga doživljava kao zvuk više frekvencije. lomi se pri prijelazu iz jednog u drugo sredstvo (pritom mijenja brzinu. u akustički tvrđem sredstvu zvuk ima veću brzinu).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ ŠIRENJE ZVUKA Zvuk se širi kroz sredstvo kao val pa za njega vrijede isti zakoni kao i za ostale valove. širi se iza prepreka (ogib ili difrakcija). vrijeme potrebno da zvuk brzinom c prijeđe put λ Brzina zvuka ovisi o elestičnosti i gustoći sredstva kroz koje se širi. c = λ · f = λ/T gdje je: c = brzina zvuka f = frekvencija zvučnog vala T = period tj. Brzina zvuka Zvuk kao ravni val pmax = maksimalni tlak (najveće zgušnjavanje čestica zraka) pmin = minimalni tlak (najveće razrjeđenje čestica zraka) x = udaljenost od izvora zvuka λ = valna duljina zvučnog vala Sličan gornjem dijagramu je i vremenski dijagram tlaka zraka i pomaka čestica zraka od ravnotežnog položaja. VELIČINE ZVUKA U OBJEKTIVNOJ AKUSTICI 1. Kroz različite materijale širi se različitom brzinom: 15 . Zvuk se reflektira od akustički tvrdih površina. djelomično se apsorbira pri prolazu kroz neko sredstvo ili širenjem preko neke površine.

staklo 5000 15 . 101 352 Pa) 343 zrak (100 °C) 363 drvo (hrast) 3850 voda 1441 željezo.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ _sredstvo______________________brzina_zvuka_(m/s)_ guma 54 zrak (0 °C) 334 zrak ( 20 °C.

efektivna vrijednost zvučnog tlaka Zc – akustička impedancija sredstva 5. I = pef2 / Zc gdje je: I – jakost zvuka pef .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. tako i tlak zraka titra oko nekog ravnotežnog tlaka. Karakteristična akustička impedancija ili valni otpor medija Zc Zc = ρ·c (Ns/m3) gdje je: ρ – gustoća sredstva c – brzina zvuka u sredstvu Ns/m3 – akustički om Primjer: Zczraka = 415 Ns/m3 Zcvode = 1.p Kako prolazom zvuka kroz zrak. Zvučni tlak je izmjenični tlak koji osjećamo kao zvuk.4·107 Ns/m3 Značenje: čestice vode sporije titraju od čestica zraka. čestice zraka titraju oko ravnotežnog položaja. 4. Jakost (intenzitet) zvuka I Jakost zvuka je količina akustičke energije koja u jedinici vremena prođe jedinicom površine okomite na smjer širenja ravnog zvučnog vala. Akustička snaga P P = I·A (W) A – površina kojom zvuk prolazi Akustičke snage nekih izvora zvuka 15 . Zvučni tlak koji izaziva bol u uhu: 20 Pa. 3. Zvučni tlak . Zvučni tlak Najniži zvučni tlak koki ljudsko uho još može čuti: 2·10-5 Pa (Pa = N/m2).

) 2 ·10-3 – 10-2 W automobilska sirena 5W veliki zvučnik 100 W mlazni avion 105 W _________________________________________ 15 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ izvor akustička snaga normalni govor 7 ·10-6 – 10-5 W ljudski glas (max.

Titrajna brzina čestica – v v = p /Zc . ODNOSI NEKIH VELIČINA OBJEKTIVNE AKUSTIKE Razina je logaritam omjera dviju istovrsnih fizikalnih veličina u svrhu njihovog uspoređivanja. I2 = jakosti zvukova koji se uspoređuju 2.05 m/s. Razina se izražava u decibelima (dB) 1.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 6.vrlo je malena. Kako je jakost zvuka proporcionalna kvadratu tlaka. Razina jakosti zvuka I (dB) = 10 log(I2 / I1) gdje je: I(dB) = razina jakosti zvuka I1. ali razina jakosti zvuka u dB je jednaka razini tlaka zvuka. Razina zvučnog tlaka p(dB) = 20 log(p2 / p1) gdje je: p(dB) = razina tlaka zvuka p1. Pri tom apsolutne vrijednosti tih veličina nisu bitne. dvostrukom porastu tlaka odgovara četverostruki porast jakosti zvuka. Dinamika je objektivna mjera za taj odnos: D (dB) = 10 log (Imax / Imin) = 20 log (pmax / pmin) dinamika govora: oko 40 dB dinamika plesne muzike: 20-30 dB 16 . Dinamika Kod reprodukcije zvuka značajni faktor je odnos između najglasnijeg i najtišeg zvuka. pri p = 20 Pa iznosi maksimalno 0. 3. p2 = tlakovi zvukova koji se uspoređuju Logaritamski omjeri jakosti i tlaka zvučnog vala: p2 / p1 1 2 4 8 10 16 100 20 log(p2 / p1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB I2 / I1 1 4 16 64 100 256 10000=104 10 log(I2 / I1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB Iz gornje tablice je vidljivo da svako dvostruko povećanje tlaka izaziva porast razine tlaka za 6 dB.

Vanjsko uho se sastoji od uške i zvukovodnog kanala. Svako uho se sastoji od tri osnovna dijela: vanjskog. Građa ljudskog uha 17 . Unutrašnje uho je smješteno duboko u unutrašnjosti kostiju lubanje i čine ga pužnica i tri tekućinom ispunjene polukružne cjevčice. srednjeg i unutrašnjeg uha. Srednje uho se sastoji od bubnjića i tri sićušne koščice.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dinamika radio-prijenosa: oko 40 dB LJUDSKO UHO I SLUŠNI PROCES Uši su organi sluha i ravnoteže.

tekućina prolazi iznad dlačica u pužnici koje te vibracije pretvaraju u živčane signale. izazivajući njezino titranje.5 cm. • Vrtoglavica nakon okretanja oko svoje osi je posljedica pomicanja tekućine u polukružnim cijevima i kada se zaustavimo. ZVUČNI SPEKTAR čovjek pas 18 stvara 85 – 1 100 Hz 450 – 1 080 Hz čuje 20 – 20 000 Hz 15 – 50 000 Hz . Tri koščice (čekić. stremen. Dok bubnjić vibrira. Ovo zbunjuje mozak i izaziva vrtoglavicu. 2. Eustahijeva cijev služi inače za izjednačavanje tlaka zraka sa obje strane bubnjića da ne bi došlo do njegovog oštećenja. nakovanj) srednjeg uha pojačavaju titraje te ih usmjeravaju prema bubnjiću. Ušna školjka usmjerava zvučne valove u zvukovod. Zvučni valovi odbijaju se od vrlo napete opne. Zanimljivosti: • Stremen je najmanja kost u ljudskom tijelu. bubnjića. 4. 3. • Zvukovod je dug 2. • Osjećaj da su nam se odčepile uši izaziva otvaranje Eustahijeve cijevi da bi se izjednačio tlak u srednjem uhu.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip djelovanja ljudskog uha: 1. Oni slušnim živcem putuju u mozak. dug je samo 3 mm.

• Nadzvučni prasak nastaje kad se izvor zvuka giba brže od samog zvuka što ga proizvodi. Glasnoća. Dakle glasnoća nekog zvuka mjeri se tako da se uspoređuje s glasnoćom tona frekvencije 1000 Hz. pa ih šišmiš tako otkriva i hvata.nepoznato 1 – 20 000 Hz 7 000 – 120 000 Hz 150 – 150 000 Hz 10 000 – 120 000 Hz 1 000 – 120 000 Hz 3 500 000 – 7 500 000 Hz Zanimljivosti: • Šišmiš pomoću ultrazvuka hvata plijen. Kada avion leti podzvučnom brzinom (manjom od 1200 km/h). Glasnoća zvuka Glasnoća zvuka je osjet jakosti zvuka u našem uhu tj. pred sobom tlači zrak. SUBJEKTIVNA AKUSTIKA Osnovne karakteristike slušnog osjeta: • glasnoća tona • visina tona • boja tona. stvara silan udarni val koji stvara prasak. dolazi do rezonancije. mijenjajući zvučni tlak na toj frekvenciji. Ultrazvuk se odbija od kukaca u letu. Na temelju slušnog uspoređivanja može se. Kako osjet jakosti zvuka raste približno logaritamski. a različite frekvencije ne doživljavamo jednako glasnim. • Ako zvuk izazove da neki predmet titra svojom prirodnom frekvencijom. Ultrazvuk se odbija od predmeta. subjektivni osjećaj jakosti zvuka kao fizikalne veličine. pred njim se stvara zvučni zid ili barijera stlačenog zraka. Kad se približi brzini zvuka. amplituda titranja je sve veća i predmet se može razbiti. Ako se takvom usporedbom dobije da npr.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ slon dupin šišmiš ultrazvučni skener 12 Hz . ultrazvučno snimanje nerođenog djeteta). Zvukove iste jakosti. Glasnoća ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. mjereni zvuk ima istu glasnoću kao ton frekvencije 1000 Hz na razini zvučnog tlaka od 80 dB iznad referentne razine (razina od 0 dB odgovara tlaku od 20 μPa). Zato je referentna frekvencija za određivanje glasnoće drugih frekvencija 1 000 Hz. onda se smatra da mjereni zvuk ima razinu glasnoće od 80 fona. hvataju ga ultrazvučni detektori i pretvaraju u impulse koji na ekranu stvaraju sliku predmeta (npr. tlak zraka na nosu aviona. • SONAR (Sound Navigation and Ranging) je uređaj koji otkriva predmete ultrazvukom. visina i boja tona mjere se metodama eksperimentalne psihologije. Kada avion premaši brzinu zvuka. zbog preklapanja zvučnih valova. razinu jakosti zvuka računamo s 19 .

razina glasnoće = 0 fona Prag boli – glasnoća koju uho jedva može podnijeti. a glasnoća u fonima ili sonima (SON). p = 20 Pa.amplituda titranja čestica zraka oko 10-11 m.f = 1 000 Hz.razina jakosti zvuka = 0 dB . p = 2 · 10-5 Pa. I = 10 (W/m2) . L (fon) = 10 log(I / I0) = 20 log(p / p0) gdje je: L(fon) = razina glasnoće zvuka I = jakost nekog zvuka I0 = jakost praga čujnosti = 10-12 (W/m2) p = tlak nekog zvuka p0 = tlak praga čujnosti = 2 · 10-5 Pa Prag čujnosti – zvuk kojeg ljudsko uho jedva čuje .razina glasnoće = 120 fona Dinamička karakteristika ljudskog uha 20 .f = 1 000 Hz. Razina jakosti zvuka izražava se u dB. izaziva bol u uhu .razina jakosti zvuka = 120 dB .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ logaritmom omjera jakosti dvaju zvukova.amplituda titranja čestica zraka oko 10-5 m. I = 10-12 (W/m2) . a promjene tlaka oko 10-5 Pa . a promjene tlaka oko 30 Pa .

Osjetljivost ljudskog uha i izofonske krivulje 21 . podudaraju se samo na frekvenciji od 1 000 Hz. Za različite zvučne tlakove. a time i za različite jakosti zvuka.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Fon i decibel nisu iste jedinice. Izofonske krivulje (krivulje koje povezuju točke iste glasnoće) pokazuju da jednaku glasnoću nižih i viših frekvencija treba ostvariti većom jakosti zvuka u odnosu na zvukove frekvencija od oko 1 000 Hz. glasnoće. Izofonske krivulje su i gušće pri niskim i visokim frekvencijama što znači da se istom promjenom zvučnog tlaka ostvaruje veća promjena subjektivnog doživljaja jakosti zvuka tj.

a ne međusobno. Razina glasnoće u fonima ne daje podatak koliko je puta neki zvuk glasniji od drugog. 1 son odgovara glasnoći zvuka od 40 fona (u praksi odgovara prigušenom govoru ili paranju papira). Odnos glasnoće u sonima i fonima SON = 2(fon – 40)/10 22 . Broj sona pokazuje koliko je puta neki zvuk glasniji od zvuka koji ima glasnoću od 1 sona. Zbog toga međunarodna organizacija ISO uvodi jedinicu SON. jer se glasnoće zvukova iz različitih izvora uspoređuju u odnosu na prag čujnosti.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Slušna ploha (područje govora) zdravog čovjeka ovisna je o njegovoj dobi.

Prednosti SONA u odnosu na fone: . ali njihov zvuk nije isti. Različita glazbala sviraju istu notu (ton iste frekvencije). glazbala proizvode i tonove drugih frekvencija (harmonike).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Iz gornje relacije je vidljivo da svako povećanje glasnoće za 10 fona odgovara udvostručenje glasnoće u sonima. Za tonove glasnoće više od 1 SONA i frekvencija viših od 300 Hz. 23 . Boji tona u objektivnoj akustici odgovara spektar složenog tona. Visina tona Visina tona je psihoakustička veličina po kojoj se dva tona mogu razlikovati kao dublji (tamniji) ili viši (svjetliji). Primjer: ljudski govor – 50 fona = 2 SONA automobilska truba – 90 fona = 32 SONA prag bola – 120 fona = 256 SONA Sada se jasno vidi da je automobilska truba 16 puta glasnija od normalnog govora.glasnoće zvukova iz različitih izvora mogu se međusobno uspoređivati . jer svako glazbalo ima svoju boju tona. Boja tona Boja tona je u psihoakustici karakterističan doživljaj muzičkog zvuka. Doživljeni ton je viši što je viša frekvencija tona kao objektivnog podražaja. glasnoća u sonima je linearno ovisna o logaritamskoj promjeni zvučnog tlaka.glasnoće zvukova iz više izvora mogu se zbrajati. frekvencijom i jakošću harmonika osnovnog tona. Iako je osnovna frekvencija ista. Boja tona je određena brojem.

3 melodijske oktave. Ispod 100 Hz vrijeme prepoznavanja je dulje od 30 ms.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Osjet visine tona nije proporcionalan iznosu promjene frekvencije. cjelobrojne vrijednosti malih brojeva. 1:3 je terca. Npr. S povećanjem glasnoće povisuje se visina tonova frekvencija iznad 5 kHz. Ako su tonovi npr. Čovjek čuje oko 10 harmonijskih i 6. osjet tih tonova je harmoničan. 3:2 je kvinta. a smanjuje za tonove frekvencija ispod 500 Hz. To znači da se osjet visine tona mijenja s logaritmom frekvencije. mora trajati između 4 i 10 ms za frekvencijsko područje između 400 Hz i 10 kHz. Osjetna visina tona se izražava jedinicom mel (prema melodiji). Npr.. nego omjeru promjene. Visina tona je određena i glasnoćom zvuka. 1 000 mela je visok ton frekvencije 1 000 Hz i glasnoće 1 SON. Ovisnost subjektivne visine tona o frekvenciji 24 . S obzirom na subjektivnost čovjek razlikuje dvije tonske visine: harmonijsku i melodijsku.1:2 je oktava. Da bi se neki ton mogao prepoznati. porast frekvencije sa 100 na 120 Hz izaziva isti osjet promjene tona kao i promjena frekvencije s 5 kHz na 6 kHz.

elektromagnetski . pretvara zvuk u električnu struju. Usmjerenost dolazi do izražaja pri višim frekvencijama.gradijentni: zvučni tlak djeluje s obje strane membrane.tlačni: zvučni tlak djeluje samo s jedne strane membrane.kondenzatorski.ugljeni . 2. Usmjerenost tlačnog mikrofona za različite frekvencije zvuka 28 . Najveću osjetljivost mikrofon ima za zvuk koji upada okomito na membranu mikrofona. membrana titra zbog razlike između vanjskog zvučnog tlaka i atmosferskog tlaka unutar kućišta mikrofona . Simbol mikrofona: Podjela mikrofona prema principu rada (električni kriterij): . Podjela mikrofona prema načinu djelovanja tlaka na membranu mikrofona (akustički kriterij): . TEHNIČKE KARAKTERISTIKE MIKROFONA: 1. konstrukciji.elektrodinamički .1 Pa Osjetljivost realnog mikrofona SM se obično uspoređuje sa osjetljivošću zamišljenog referentnog mikrofona osjetljivosti S0 = 1 V/ μbar ili 10 V/Pa i daje se u decibelima.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ MIKROFONI Mikrofon je akustičkoelektrični pretvarač. struji napajanja. membrana titra pod utjecajem razlike tlakova s prednje i stražnje strane mikrofona. SM (dB) = 20•log(SM/S0) Osjetljivost ovisi o starosti mikrofona.kristalni . položaju i mikroklimatskim uvjetima. Usmjerenost mikrofona Usmjerenost izražava ovisnost osjetljivosti mikrofona o smjeru odakle dolaze zvučni valovi. Osjetljivost mikrofona Osjetljivost mikrofona je omjer induciranog napona i efektivne vrijednosti zvučnog tlaka koji je izazvao taj napon. SM = inducirani napon mikrofona / zvučni tlak = U/p (V/μbar) 1 bar = 105 Pa = 105 N/m2 1 μbar = 0.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 28 .

5. Impedancija Impedancija mikrofona je ukupni unutrašnji otpor koji mikrofon ima kao izvor pri frekvenciji od 1000 Hz. Efikasnost Efikasnost (n) se definira kao logaritam omjera snage PM stvarnog mikrofona i snage P0 referentnog mikrofona. ali ljudsko uho nije previše osjetljivo na različite osjetljivosti mikrofona tako da razlike u osjetljivosti mikrofona manje od 2 dB skoro ne zamjećujemo. U govornom području od 300 do 3400 Hz osjetljivost nije konstantna. Ipak je poželjno da frekvencijska karakteristika mikrofona bude konstantna u što širem frekvencijskom području. opterećen je otporom koji je jednak unutrašnjem otporu mikrofona (prilagođenje trošila na najveću snagu). Frekvencijska karakteristika Frekvencijska karakteristika pokazuje ovisnost osjetljivosti mikrofona o frekvenciji zvuka. prijenos glazbe). ali ovisno i o namjeni mikrofona (prijenos govora. n (dB) = 10•log(PM/P0) 4.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. Frekvencijska karakteristika mikrofona 6. Mikrofon je prilagođen tj. Dinamika Dinamika je logaritam omjera najjačeg i najslabijeg zvuka koji mikrofon može prenijeti bez 28 . Snaga referentnog mikrofona iznosi P0 = 1 mW pri zvučnom tlaku na membranu mikrofona od p0 = 1 Pa = 10 μbar koji stvara normalni govor.

dok je gornja granica dinamike ograničena izobličenjima koje izaziva prevelika elongacija membrane mikrofona. Dinamičko područje mikrofona 28 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ utjecaja šuma i bez izobličenja. Dinamika kod kvalitetnih mikrofona iznosi preko 20 dB. Donja granica dinamike određena je samim šumom mikrofona.

veći tlak .veća elongacija membrane – veća gustoća ugljenih zrnaca – veća dodirna površina među zrncima – manji prijelazni otpor – jača struja).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 7. Zbog dvostruke pretvorbe energije (akustička energija zvuka se pretvara u mehaničku energiju titranja membrane. korisnost mikrofona je malena i iznosi od 1 do 3%. Uho osjeća linearna izobličenja kao promjenu boje tona. U ukupno izobličenje ulazi i šum mikrofona. Promjena električnog otpora utječe na promjenu jakosti istosmjerne struje kojom se mikrofon napaja (npr. izmjeničnu struju. oko 100 mV/Pa. Napon na stezaljkama mikrofona je proporcionalan elongaciji membrane. 300 – 3000 Hz Osjetljivost: velika. Izobličenja mogu biti linearna i nelinearna. 8. a time se ne mijenja linearno ni mikrofonska struja. oko 40 dB. a neovisan o frekvenciji. Najveća izobličenja ima ugljeni. a ova u električnu energiju). posebno pri jačim strujama 29 . jači glas . ne treba pojačanje signala Efikasnost: oko 20 dB . VRSTE MIKROFONA UGLJENI MIKROFON Ugljeni mikrofon ima kućište ispunjeno ugljenom prašinom koje je s jedne strane zatvoreno tankom metalnom prašinom. Korisnost η Korisnost mikrofona je omjer između uložene akustičke energije i dobivene električne energije. Električni otpor ugljene prašine ovisi o njenoj gustoći koja se mijenja ovisno o zvučnom tlaku na membranu. Linearna izobličenja nastaju zbog različite osjetljivosti mikrofona za različite frekvencije zvuka te se mijenjaju amplitude ili/i faze električnog signala pojedinih frekvencija. Ugljeni mikrofoni se najviše upotrebljavaju u telefoniji. Dakle mikrofon generira promjenjivu tj. Ulazni sinusni zvučni tlak dat će na izlazu mikrofona izobličenu mikrofonsku struju koja se sastoji od osnovnog tona i niza viših harmonika koji nema u izvornom zvučnom signalu. Nelinearna izobličenja nastaju zato što se promjenom tlaka na membranu ne mijenja linearno otpor mikrofona. a najmanja elektrodinamički i elektromagnetski mikrofon. Impedancija: isključivo omski otpor od nekoliko stotina oma Linearna izobličenja: znatna i to do 100% Frekvencijsko područje: usko. Izobličenje Izobličenje mikrofona je promjena oblika signala kojeg mikrofon stvara.primjetan šum.

ne treba pojačanje signala ELEKTRODINAMIČKI MIKROFON Elektrodinamički mikrofon s trakom Elektrodinamički mikrofon sa zavojnicom 30 . Impedancija: od nekoliko desetaka kΩ do oko 250 kΩ ovisno o kapacitetu (600-3000 pF) Osjetljivost: velika. nekoliko desetaka mV/Pa.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ KRISTALNI MIKROFON Princip rada kristalnog mikrofona je piezoelektrični efekt: djelovanjem sile na plohe kristala između njih se stvara napon. Membrana je mehanički povezana s kristalom pa se njeno titranje prenosi na plohe kristala tj. Ovaj napon je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan je o frekvenciji. između priključnica kristala stvara se napon koji vjerno prati promjene zvučnog tlaka.

Karakteristike mikrofona sa zavojnicom: Impedancija: isključivo omski otpor od oko 200 Ω Linearna izobličenja: zanemariva Frekvencijsko područje: 30 Hz – 15 kHz Osjetljivost: oko 2 mV/Pa. pa je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane. Promjenjiva struja punjenapražnjenja kondenzatora na velikom otporu R stvara izmjenični pad napona koji je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan o frekvenciji. šum neznatan Frekvencijsko područje: široko Osjetljivost: 30 – 50 μV/Pa Ostalo: nedostatak je potreba izvora napona 100 – 200 V. Impedancija: vrlo velik. U vodiču koji se giba u magnetskom polju i pritom siječe magnetske silnice inducira se napon koji je proporcionalan brzini gibanja vodiča: U = Blv. titranje membrane se prenosi na metalnu traku odnosno pokretnu zavojnicu. reda MΩ. Kod ovih mikrofona. Između elektroda je kao dielektrik zrak debljine 10-20 μm. Titranjem membrane kondenzatorskog mikrofona mijenja se razmak između elektroda kondenzatora. izlazni je napon malen pa ga je potrebno podići transformatorom prije ulaza u pojačalo Ostalo: vlastiti šum oko 20 dB iznad praga čujnosti KONDENZATORSKI MIKROFON Kondenzatorski mikrofon je pločasti kondenzator s metalnom folijom (membranom) s jedne strane i metalnom protuelektrodom s druge strane. polazi do promjene kapaciteta (raste ili pada) i istosmjerni izvor puni-prazni kondenzator u ritmu govornog signala.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip rada elektrodinamičkih mikrofona je elektromagnetska indukcija sječenjem magnetskih silnica. ali ako je izolator prethodno polariziran vanjski izvor nije potreban (elektretski mikrofoni) ELEKTROMAGNETSKI MIKROFON 31 . određen kapacitetom od oko 50 pF Linearna izobličenja: zanemariva.

Primjena: u bezbaterijskim telefonima u rudnicima. elongacija membrane Kod elektrodinamičkih i elektromagnetskih mikrofona tlačnog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane. a – pomak. na brodovima i sl. TLAČNI MIKROFONI Kod tlačnih mikrofona membrana titra zbog razlike između vanjskog zvučnog tlaka p i atmosferskog tlaka p0 unutar kućišta mikrofona. membranu treba konstruirati tako da joj je rezonancijska frekvencija iznad radnog područja mikrofona. kristalnih i kondenzatorskih mikrofona tlačnog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan pomaku membrane. Titranjem membrane mijenja se zračni raspor između pločice i polova magneta. Najveće amplitude pomaka membrane nastaju pri rezonancijskoj frekvenciji membrane koja ovisi o masi i koeficijentu elastičnosti membrane. Kod ugljenih.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Sa membranom ovog mikrofona spojena je pločica od mekog željeza koja s permanentnim magnetom tvori magnetski krug. rezonantna frekvencija treba biti u sredini radnog 32 . Inducirani napon je proporcionalan brzini titranja membrane.N• ΔΦ/Δt. a time i magnetski tok u zavojnici pa se u njoj inducira napon: U = . čime se mijenja magnetski otpor.

kristalnog i kondenzatorskog mikrofona gradijentnog tipa rezonancijska frekvencija odabire se u sredini radnog područja uz dovoljno veliko prigušenje. Kod elektrodinamičkog i elektromagnetskog mikrofona gradijentnog tipa radno područje 33 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ područja mikrofona ali uz dovoljno veliko prigušenje. gradijentu tlaka. Sila raste s frekvencijom zvuka 6 dB/ oktavi. v – brzina titranja membrane Usmjerena karakteristika tlačnih mikrofona GRADIJENTNI MIKROFONI Kod gradijentnih mikrofona sila na membranu je proporcionalna razlici tlakova p1 i p2 po jedinici duljine tj. Kod ugljenog.

ovalna ili pravokutna kruta ploha. Područje II 250 – 5000 Hz 500 – 15 000 Hz ili 5000 – 15000 Hz kombinacija s 3 zvučnika s 2 zvučnika I 20 – 250 Hz 20 – 500 Hz ili 20 – 5000 Hz III 5 – 15 kHz Manje kvalitetni zvučnici prekrivaju područje od 70 do približno 10000 Hz. Kao mehanički titrajni sustav koristi se membrana (okrugla. preko rubova zvučnika što ima za posljedicu širenja 34 . a istodobno iza zvučnika njegovo razrjeđivanje. Ovo je tehnički skoro nemoguće izvesti pa se za prekrivanje cijelog čujnog područja koristi više zvučnika tj. Usmjerena karakteristika gradijentnog mikrofona (osmičasta karakteristika) ZVUČNICI Zvučnik je elektroakustički pretvarač koji pretvara električnu energiju u akustičku. košaru. kombiniraju se niskotonski i visokotonski zvučnici. Od zvučnika se zahtijeva što vjernija reprodukcija zvuka. Titranje membrane se prenosi na čestice okolnog zraka te mehanički titraji membrane u njemu stvaraju zvučne valove. ravnog ili konusnog oblika) koja je vanjskim rubovima pomoću gornjih centratora elastično učvršćena na držač tzv. Zbog toga kada se membrana kreće naprijed. Zvučnici se ugrađuju u ravne ploče ili u otvorene ili zatvorene kutije da bi se spriječio akustički kratki spoj. Sila se prenosi na membranu ili u sredini ili linijski ili na cijeloj površini. ispred zvučnika nastaje sabijanje zraka. Naime sama membrana zvučnika ne može dovoljno odjeliti prednju i stražnju stranu zvučnika. Idealni širokopojasni zvučnik pretvara konstantnu privedenu električnu energiju u konstantni zvučni tlak u cijelom čujnom frekvencijskom području od 20 Hz do 20 000 Hz.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ leži iznad rezonancijske frekvencije membrane jer je za to područje frekvencija brzina membrane neovisna o frekvenciji. Zbog razlike u tlakovima oni će se nastojati izjednačiti najkraćim mogućim putem tj. a unutarnjim rubom na donji centrator.

ali na frekvencijama izvan pojasa 200 – 600 Hz obično je znatno veća. Reprodukcija ovisi o udaljenosti od membrane zvučnika.elektrostatički zvučnik .elektrodinamički ili dinamički zvučnik . zavojnica se pomiče lijevo – desno pod utjecajem sile izbacivanja F = Bli. Ova pojava izjednačenja tlakova neugrađenog zvučnika zove se akustički kratki spoj.kristalni ili piezoelektrični zvučnik DINAMIČKI ZVUČNIK U zračnom rasporu između polova magneta nalazi se pomična zavojnica na koju je pričvršćena konusna membrana. Pomaci 35 . 8 ili 16 Ω. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ZVUČNIKA Tehničke karakteristike zvučnika: • Reprodukcija ili osjetljivost (čujnost) • Usmjerenost • Frekvencijska karakteristika • Korisnost • Nazivna snaga • Impedancija • Izobličenje Od navedenih karakteristika kratko su definerane tri.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zvuka slabijim intenzitetom. Nazivna snaga zvučnika koju navodi proizvođač je maksimalna električna snaga koju zvučnik može trajno podnijeti bez oštećenja. Ako su impedancije zvučnika i pojačala jednake dolazi do maksimalnog prijenosa snage između ova dva uređaja. Impedancija zvučnika mora biti jednaka ili veća od impedancije pojačala da ne bi došlo do preopterećenja pojačala i njegovog mogućeg uništenja. Električna impedancija zvučnika je bitna zbog prilagođenja zvučnika na pojačalo. VRSTE ZVUČNIKA . Ova snaga mora biti veća od nazivne izlazne snage pojačala na koje se zvučnik priključuje da ne dođe do preopterećenja zvučnika (dobro je da bude 2 puta veća od snage pojačala jer su izobličenja najmanja). Kada kroz zavojnicu protječe struja čujnih frekvencija. Reprodukcija ili osjetljivost zvučnika je omjer zvučnog tlaka p na određenoj udaljenosti u smjeru osi zvučnika i napona u na priključnicama zvučnika. Nazivna impedancija za dinamičke zvučnike je 4.

indukcija u zračnom rasporu iznosi i preko 2 T. Za visokotonske zvučnike membrana se izrađuje od krućeg i lakšeg papira. a za niskotonske od mekšeg i težeg papira. Za postizanje veće sile. ELEKTROSTATIČKI ILI KONDENZATORSKI ZVUČNIK 36 . Kako su za određeni zvučnik B i l konstantni. sila izbacivanja je proporcionalna i mijenja se kako se mijenja struja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zavojnice prenose se na membranu koja titrajući proizvodi zvuk.

Prisutan tonski signal u membrana: +Q. kristal titra i ti se titraji prenose na membranu.u/2 Pozitivno nabijena membrana otklanja se prema elektrodi nižeg potencijala tj.2.vrlo lomljivi. KRISTALNI ILI PIEZOELEKTRIČNI ZVUČNIK Princip rada kristalnog zvučnika je obrnuti piezoelektrični efekt: dovođenjem izmjeničnog napona na plohe kristala. ali suprotne sile pa ona miruje. perforirana elektroda: -Q – q/2.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. temperaturno osjetljivi… 2. -φu Na membranu djeluju jednake. Nema tonskog signala u = 0 membrana: +Q. -φu . 37 . SLIKA LJUDSKO OKO I OSOBINE VIDA Bez svjetla ne bismo ništa vidjeli.neosjetljivi na manja preopterećenja . prema negativnije nabijenoj elektrodi. perforirana elektroda: -Q + q/2.lagani su jer nemaju magnete . +φu perforirana elektroda: -Q. -φu + u/2 2. Kroz vakuum (zrak) se širi brzinom od 300 000 km/s. + φu 1.visokotonski zvučnici (od nekoliko kHz do 20 kHz) . Karakteristike kristalnih zvučnika: . Svjetlost je elektromagnetsko zračenje čije se valne duljine u vidljivom dijelu spektra kreću od 400 nm do 700 nm. Kako je tonski signal izmjeničan. membrana titra. Oko je okrugla vrećica bistre želatinozne tekućine koja se zove staklasta tekućina obavijena čvrstom vanjskom ovojnicom tj.visoka korisnost ( uz pomoć trube i do 70%) . bjeloočnicom. 2.

kino slika). prima sliku. kad je svjetlo prigušeno širi se.zjenica: otvor u šarenici kroz koji ulazi svjetlost. fino ga izoštrava . a čunjići u boji. Ako se u jednoj sekundi prikaže slijed od 24 slike nekog događaja. . štapići vide crno-bijelo. zbog tromosti oka čovjek će to doživjeti kao pokretni događaj (televizijska.leća: fokusira svjetlo. Jedinica za tok je lumen. FOTOMETRIJA Fotometrija je dio fizike koji se mjerenjem veličina vidljivog dijela svjetlosnog spektra. Efikasnost izvora svjetlosti S je omjer između toka svjetlosti F i uložene energije u jedinici vremena P: S=F/P. Jakost izvora ili intenzitet I (luminoznost) je tok svjetlosti F što ga izvor šalje u jedinični prostorni kut θ: 38 .mrežnica: opaža svjetlost tj.rožnica: lomi svjetlo koje upada u oko i djelomično ga izoštrava (prozirni ispupčeni vanjski dio očne jabučice . zadržava se subjektivni doživljaj slike.šarenica: mišić koji nadzire veličinu zjenice (pigmenti šarenice određuju boju očiju) .vidni živac: prenosi sliku u mozak gdje se slika vraća u pravilni uspravni položaj. Tromost oka znači da receptori oka i nakon prestanka trenutnog svjetlosnog podražaja još neko vrijeme pamte sliku tj. a kad je jako suzuje se – akomodacija oka . Slika u mrežnici je obrnuta. Tok svjetlosti F je energija emitirane svjetlosti Es nekog izvora u jedinici vremena: F=Es/t. Sadrži milijune stanica osjetljivih na svjetlo koji se zovu štapići i čunjići.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dijelovi oka: . Jedna od važnih karakteristika oka je njegova tromost.

1/60 intenziteta od 1 cm2 crnog tijela pri talištu platine od 1770˚ C.kromatska (obojena) svjetlost. ružičasta je manje zasićena. Jedinica rasvjete je luks (lx). dakle svijetloplava. crvena boja je vrlo zasićena.akromatska (neobojena) i . Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. tamnoplava. Kromatska svjetlost Čovjekov doživljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psihološke veličine: . žuta… ovisno o dominantnoj valnoj duljini emitirane svjetlosti. Vrijednostima između 0 i 1 odgovaraju različite razine sive boje. svjetlosni izvor jakosti 1 kandele osvijetlit će 1 m osvjetljenjem od 1 luksa. Ploha ima rasvjetu 1 luks ako na svaki kvadratni metar te plohe pada tok svjetlosti od 1 lumena. Jedini parametar akromatske svjetlosti je količina svjetlosti koja u fizikalnom smislu odgovara energiji. U psihološkom smislu količina svjetlosti se opisuje kao intenzitet osjeta i naziva se sjajnost (brightness). sjajnost. još tamnija plava i tako sve do crne. Intenzitet crne boje ima vrijednost 0. Primjeri primjene akromatske svjetlosti su crno-bijela televizija. Sjaj je gustoća jakosti svijetlosti nekog svjetlosnog izvora (jakost svjetlosti po jedinici površine izvora). Akromatska svjetlost Akromatsku svjetlost doživljavamo kao crnu. crvena.nijansa .osvijetljenost (svjetlina.Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivaju se tonovi kromatskih boja. Doživljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti. Rasvjeta (osvjetljenje ili iluminacija) E direktno je proporcionalna s tokom svjetlosti F. Osvijetljenost opisuje intenzitet svjetlosti reflektirane od objekta. Razlikuju se dvije skupine svjetlosti: . a obrnuto proporcionalna s površinom S koju svjetlost obasjava: E=F/S. Ton je dodana količina svjetlosti u boji.zasićenje . zelena. BOJA Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. Zasićenje opisuje udaljenost boje od sive boje istog intenziteta npr. 39 . S udaljenosti od 1 m2. Crno-bijela televizija ili monitor može proizvesti različite razine sive boje na istom mjestu (pikselu). Jedna kandela odgovara otprilike sjaju jedne svijeće. crno-bijela slika na monitoru računala i crno-bijeli tisak.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ I=F/θ Jedinica za intenzitet izvora je 1 svijeća ili kandela (cd) tj. sjaj) Nijansa opisuje vrstu boje npr. bijelu i sivu boju. a intenzitet bijele boje ima vrijednost 1. Količina svjetlosti opisuje se veličinama intenzitet (jakost) i osvijetljenost.

jarke. Čista crvena i zelena imaju otprilike jednaku svjetlinu.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona. intenzitetu ili zasićenosti. izbljeđivanjem boje koja od čiste. gubi i na čistoći. blijeda. Boja ima i svoju prirodnu količinu svjetlosti u sebi. Fizikalno. vidljiva svjetlost je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 400 do 700 nm. tako je žuta bez primjese bijele svjetlija od plave. Tako dodavanjem sive boja blijedi. osim što se zatamnjuje u tonu. Spektar svjetlosti ultraljubičasta svjetlost vidljiva svjetlost infracrvena svjetlost 380 nm ljubičasta 770 nm crvena λ Spektarne boje i valna duljina Boja Valna duljina (nm) ljubičasta 390-455 plava 455-492 40 . Primjer degradacije boje: čistoj crvenoj boji se postepeno dodaje siva u sve većoj količini što rezultira gašenjem. KOLORIMETRIJA Kolorimetrija je grana fizike koja na objektivan način opisuje boje. gubi na kvaliteti. Kolorimetrija je uspoređivanje boje na temelju određivanja fizikalnih podražaja koji izazivaju jednake osjete tona boje. intenzivne postaje zagasita. čistoći. zasićenja i svjetline. degradirana.

Bijela svjetlost smanjuje zasićenje boje energija dominantna valna duljina veće zasićenje manje zasićenje bijela svjetlost zasićenje=0 548 nm zelena λ Odnos između percepcijskih veličina kje opisuju svjetlost i kolorimetrijskih veličina: 41 . Dakle.količinom svjetlosti (sjaj). Čistoća pobude je udio bijele svjetlosti u nekoj boji. Ako je udio bijele svjetlosti u nekoj boji manji kažemo da je zasićenje te boje veće te ona sa manjom energijom pobuđuje maksimalni doživljaj boje.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zelena žuta narančasta crvena 492-577 577-597 597-622 622-770 Bijela svjetlost kao akromatska svjetlost sastavljena je od mnoštva boja i na svim valnim duljinama ima približno istu energiju. Ljudsko oko teško razlikuje dvije bijele svjetlosti kod kojih se sastav boja znatno razlikuje.čistoćom pobude i . više različitih distribucija može izazvati opažaj iste boje. Pritom. Količina energije na pojedinoj valnoj duljini opisuje se spektralnom distribucijom energije.dominantnom valnom duljinom . bijela svjetlost unosi poremećaj u doživljaj boje. Boju određuje dominantna valna duljina i udio bijele svjetlosti u toj boji. Primjer spektralne distribucije energije svjetlosti Vizualni efekt spektralne distribucije može se opisati trima parametrima: .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

Percepcijska veličina Nijansa Zasićenje Svjetloća Sjajnost

Kolorimetrijska veličina Dominantna valna duljina Čistoća pobude Intenzitet Intenzitet

SINTEZA BOJA Sintezom ili miješanjem boja dobiva se nova boja. U osnovi dva su načina miješanja boja: 1. aditivno: optičko miješanje svjetlosti. RGB snopovi u televiziji. Osnovne ili primarne boje: R (red) crvena, G – green (zelena), B – blue (plava) pri kojemu se dodavanjem svake boje dodaje i svjetlosna energija idući od tamnoga ka svijetlome.

43

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

43

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. suptraktivno: mehaničko miješanje pigmentacija. Osnovne boje: crvena, plava, žuta. Primjena: slikarstvo, fotografija u boji. Primarne boje- međusobno neovisne boje što znači da se miješanjem dviju boja ne može dobiti treća neovisna boja. Sve tri skupa pomiješane daju bijelu boju. To su: crvena…..R (red) – 610 nm zelena…...G (green) – 548 nm plava……B (blue) – 465 nm Komplementarne boje – boje koje se dobiju miješanjem primarnih boja. Zajedno daju crnu boju. Komplementarne su zato što miješanjem s primarnim bojama daju neutralnu boju. Žuta je komplementarna plavoj, plavozelena (cijan-svjetloplava) crvenoj, a ljubičasta (magenta) zelenoj. To su: žuta……… Ye = R + G cijan………..C = G + B ljubičasta….M = R + B Ljudski vid je trikromatski. Sve se boje mogu dobiti miješanjem triju primarnih boja. U kromatskoj televiziji to su crvena, zelena i plava. Dobivena boja ovisit će o udjelima pojedine primarne boje. Za potpuno određivanje boje potrebno je izvesti izjednačavanje (određivanje udjela pojedinih primarnih boja) tako da zbroj svih triju primara daje bijelu boju. Ta se količina primara smatra njegovom jediničnom vrijednošću (podešavanje kamere prije snimanja na referentno bijelo ili engl. white balance kako bi primari dali potpuno određenje boje). MODELI BOJA U RAČUNARSKOJ GRAFICI Skupine modela boja: 1. sklopovski orijentirani modeli: a) RGB (Red-Green-Blue) za CRT monitore b) CMY (cyan, magenta, yellow) i CMYK (cyan, magenta, yellow, black) za tiskanje u boji 2. korisnički orijentirani modeli: a) HSV (hue-nijansa, saturatio-zasićenje, value-sjajnost) b) HLS (hue, lightness, saturation) c) HVC (hue, value, chromaticity) Među pojedinim modelima moguća je pretvorba specifikacije boje.

RGB model boje

44

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Crvena. njihovi udjeli se mogu zbrojiti za dobivanje određene boje Dijagonala koja spaja crnu i bijelu boju predstavlja razine sivog. plava – aditivne primarne boje. HSV model boja 45 . Područje boja koje može prikazati CRT monitor određeno je svojstvima fosfornog sloja. zelena.

Nijansa je određena kutom zakreta H oko vertikalne osi V. Kutovi zakreta komplementarnih boja razlikuju se za 180º. Mnogi aplikacijski programi omogućavaju korisniku izbor boje iz prikazanog skupa boja. Vertikalna os V određuje sjajnost boje. Primjer korisničkog sučelja za određivanje boje u HSV modelu TELEVIZIJA Televizija se bavi prijenosom pokretne slike.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Vrh šesterostrane piramide je u ishodištu koordinatnog sustava i odgovara crnoj boji. Za veći izbor boja. 46 . korisnik može odrediti boju pomoću nekog od modela boja preko odgovarajućeg korisničkog sučelja. Baza piramide je na razini V=1 što odgovara skupu sjajnih boja. Radijalna udaljenost od osi V određuje razinu zasićenosti boje S.

Ovisno o dobivenoj kinetičkoj energiji u sudaru elektron ostaje slobodan u materiji i povećavaju njenu vodljivost (unutrašnji fotoelektrični efekt) ili napušta materiju (vanjski fotoelektrični efekt). vidikon. Vidikon • U vidikonu se kao fotoosjetljivi materijal i materijal za uskladištenje slike (ekran) primjenjuju mali poluvodički elementi naneseni s unutrašnje strane prozirne signalne elektrode koja je preko otpornika R spojen as izvorom napona 10 – 100 V. satikon).akromatska (crno-bijela) i . • Na te male poluvodičke elemente s unutrašnje strane pada elektronski snop male energije i dovodi pojedine točke tog ekrana na potencijal katode od 0 V. analizirajuća cijev i elektronički tražilac slike tj. mala katodna cijev na kojoj se vidi reprodukcija trenutno snimane slike.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Televizija može biti: . Elektroni mogu biti oslobođeni iz materije ako površinu materije bombardiramo elektronima dovoljno velike energije. LCD ili plazma monitorima. Kamera pretvara sliku u električni signal da bi se omogućio njen prijenos. a elektron napušta atom. U ovom sudaru foton nestaje. a radi na principu unutrašnjeg fotoelektričnog efekta. Reprodukcija snimljene slike dobiva se na CRT. Za snimanje slika i scena služe pri televizijskom prijenosu TV kamere. Analizirajuća cijev je optoelektrični pretvarač. Kamere kao optoelektrični pretvarači rade na principu fotoelektričnog efekta. Ako materiju obasjamo svjetlošću dolazi do sudara fotona i elektrona vezanog za jezgru atoma.kromatska (u boji). superortikon. Glavni dijelovi TV kamere su objektiv. Vidikon je najjednostavnija analizirajuća cijev. Postoji više vrsta analizirajućih cijevi (plumbikon. ali se danas u kamerama uglavnom koriste CCD senzori (Charge Coupled Device) za analiziranje slike. • Optička slika pomoću optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu pada na ekran s druge 48 .

48 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ strane.

Ovo je bitno jer oni nemaju dovoljno energije da oslobode dodatne elektrone u fotovodljivom sloju.2 do 0. • Elektroni iz elektronskog topa koji stižu do fotoosjetljivog sloja imaju vrlo malu brzinu zbog malog napona signalne elektrode. a slični su osciloskopskim cijevima. slijeva nadesno. Između dva analiziranja. pa ovi kondenzatori zadržavaju naboj. • Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0. predstavljaju električnu reprodukciju slike i zadržavaju je između dva uzastopna analiziranja. zbog unutarnjeg fotoefekta. Tako dobiveni potencijali koji na pojedinim točkama odgovaraju intenzitetu svjetla (što je veći intenzitet svjetla veći je potencijal točke). ispravlja magnetskim poljem zavojnica za linearizaciju i fokusira magnetskim poljem zavojnice za fokusiranje. Katodne cijevi za reprodukciju slike u boji imaju ekran izrađen u 49 . Međutim. a time i do promjene struje kroz opteretni otpor. Vrlo mala struja teče i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog).) Kineskopi su katodne cijevi za reprodukciju slike u akromatskoj televiziji.2 do 0. kod analiziranja pojedinih točaka dolazi do ravnoteže potencijala. pa na unutrašnjoj strani ekrana u pojedinim točkama vladaju različiti potencijali (visina potencijala proporcionalna je intenzitetu svjetlosti) koji predstavljaju električnu reprodukciju slike. elementarni kondenzatori se preko vodljivog dielektrika više-manje izbijaju. odozgo prema dolje. • Elektroni iz elektronskog snopa neutraliziraju potencijale osvijetljenih točaka svodeći ih na potencijal katode. Osvijetljena mjesta imaju manji otpor. Dielektrik neosvijetljenih elementarnih kondenzatora ponaša se kao izolator. • Analizu slike vrši elektronski snop (elektronska zraka) iz elektronskog topa. pa svaki element ovisno o osvijetljenosti ima drugi otpor. pa kako je signalna elektroda na pozitivnom naponu. neutraliziraju se pozitivni potencijali (dovode se opet na 0 V). Pad napona na ovom otporu u tom slučaju predstavlja korisni video signal.35 μA. • Pod utjecajem svjetlosti mijenja se. • Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0. • Zbog unutrašnjeg fotoefekta mijenja se proporcionalno intenzitetu svjetlosti otpor na pojedinim elementima fotoosjetljivog sloja • Svaki element sloja djeluje kao mali kondenzator s bolje ili lošije vodljivim dielektrikom. otpor dielektrika . Vrlo mala struja teče i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog). • Kroz opteretni otpor R konstantno teče srednja struja izbijanja. Kroz otpor R teče struja punjenja elementarnih kondenzatora i na otporu stvara pad napona koji predstavlja signal slike. • Signalna elektroda je na pozitivnom naponu (10…100 V) • Na neosvijetljenim mjestima fotoosjetljivi sloj djeluje kao izolator pa se na njima zadržava naboj. Fotoosjetljivi sloj je dielektrik tih kondenzatora. dolazi do neutralizacije naboja i pojave pozitivnih potencijala s unutrašnje strane fotoosjetljivog sloja.35 μA. Otklonske zavojnice svojim magnetskim poljima otklanjaju snop u horizontalnom i vertikalnom smjeru radi analiziranja fotoosjetljivog sloja i to red po red. Preostali elektroni snopa vraćaju se prema elektronskom topu. • (Pomoću optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu se projicira slika na tanki fotoosjetljivi sloj naparen na elektrodu. • Analiziranjem slike pomoću elektronskog topa popunjavaju se izgubljeni naboji tj. Elektronski snop se ubrzava električnim poljima elektrode za fokusiranje i ubrzavanje i anode.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Poluvodički elementi djeluju kao mali kondenzatori na kojima se zbog razlike potencijala nakupljaju maleni naboji.

a treći plavo svjetlo. Djelovanje vodiča jednako je djelovanju maske. ali je iskoristivost elektronskog snopa veća. Cijev s maskom ima tri elektronska topa. a zatim za kromatsku televiziju. Pomoću zavojnica konvergencije postiže se da sva tri snopa prolaze uglavnom kroz iste otvore na maski. Analiziranjem (snimanjem) slika se razlaže u raster paralelnih linija koje zraka za odčitavanje analizira slijeva nadesno. Koncept RGB monitora ANALIZIRANJE SLIKE Radi lakšeg razumijevanja prvo su objašnjenja vezana za akromatsku. pa napon dodatnog ubrzanja iznosi visokih 23 kV da bi se dobila željena svjetlina točaka na ekranu. sa oko 400 000 rupica promjera oko 300 μm. Miješanjem ovih boja dobiju se sve ostale boje. Zbog tromosti oka i perzistencije ekrana (na ekranu se kratko zadržavaju pobuđena mjesta). a ispred ekrana s unutrašnje strane nalazi se metalna ploča. oko ne vidi pomak svijetle točke tzv. Do elemenata ekrana koji daju jednu od tri osnovne boje dopiru elektroni iz samo jednog od tri topa. a fluorescentni elementi za tri različite boje naneseni su na ekran kao vertikalne pruge. Kromatron s tri snopa umjesto maske ima vertikalne otklonske vodiče na koje je priključen napon ubrzanja.spota po ekranu već doživljava sliku bez prekida kontinuiteta. zvana maska. drugi zeleno. Svjetlosni intenziteti se u cijevi za analiziranje pretvaraju u električni signal koji se na prijemu ponovno pretvaraju u svjetlosne intenzitete koji na zaslonu ekrana katodne cijevi (kineskopa) iscrtava katodna zraka u istom slijedu kao pri analiziranju slike. To se postiže pomoću maske i fokusiranjem snopova pomoću magneta za čistoću boja. 50 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ obliku mozaika od tri vrste fluorescentnih elemenata: jedni daju crveno. Oko 80% elektrona udara u masku što su značajni gubici.

25 slika s neparnim i 25 slika s parnim linijama u sekundi (ne mijenja se vizuelni efekt).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip analiziranja i reprodukcije TV slike Pomak zrake u horizontalnom smjeru određen je pilastim naponom iz horizontalnog oscilatora.Pomak tj. povratak zrake na početak nove linije i nove slike mora biti što brži i pri tom se ona mora zatamniti što je osigurano potisnim impulsom (inače bi analizirala sliku u obrnutom smjeru-nestvarna slika). a pomak u vertikalnom smjeru pilasti napon iz vertikalnog oscilatora. U svijetu postoje različiti standardi za prijenos TV slike. na principu proreda radi sužavanja frekvencijskog pojasa za prijenos slike. Europski TV standard ima 50 izmjena poluslika u sekundi tj. Standard broj linija u slici 51 PAL (europski) 625 NTSC (američki) 525 .

Širina ekrana TV prijamnika je 4/3 puta veća od njegove visine pa u jednoj liniji ima: 625 ∙ 4/3 = 833 kvadratičnih elemenata slike odnosno na čitavom ekranu: 625 ∙ 833 = 520625 elemenata slike. Glavni razlog je osiguranje kontinuiranog osvjetljenja odnosno izbjegavanje rasvjetom izazvanih problema treperenja u slici. U PAL sustavu frekvencija je nešto manja. 5 MHz na računajući frekvencijski pojas za prijenos tona.5 MHz. 6. Izmjena crnih i bijelih elemenata slike ostvaruje se periodom napona katodne cijevi i to u svakom periodu jedan crni i jedan bijeli element pa bi frekvencija ovog napona trebala biti duplo manja od broja elemenata slike u sekundi tj. Maksimalna frekvencija se dobije kada se naizmjenično emitiraju crni i bijeli elementi u dimenzijama spota (kao šahovska ploča).2 MHz Vertikalna frekvencija slike odgovara frekvencije izmjeničnog napona gradske mreže pojedinih područja. Taj broj elemenata slike treba se reproducirati 25 puta u sekundi pa je potrebna sposobnost reproduciranja od 520625 ∙ 25 = 13 ∙ 106 elemenata slike u sekundi.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ horizontalna frekvencija vertikalna frekvencija frekvencija slike frekvencija poluslike prored omjer stranica slike širina luminantnog signala 15625 Hz 50 Hz 25 Hz 50 Hz 2:1 4:3 5 MHz 15750 Hz 60 Hz 30 Hz 60 Hz 2:1 4:3 4. 52 . TV slika sastavljena od 2 poluslike VIDEOSIGNAL Širina videosignala definirana je razlikom maksimalne i minimalne frekvencije.

Zato širina frekvencijskog spektra videosignala iznosi 5 MHz. Vertikalni sinkronizacijski impuls (raster) Posljedica neaktivnosti elektronske zrake za vrijeme trajanja potisnih impulsa malo je manji format slike od formata ekrana (4:3). Vrijeme trajanja jedne linije od 64 μs dobiveno je kao recipročna vrijednosti horizontalne frekvencije od 15625 Hz. gasiti pri svakom povratku u novu liniju ili novu polusliku. a ne 6.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ U postupku analiziranja ili reprodukcije slike zraku je potrebno potisnuti tj. To se izvodi pomoću potisnih impulsa čija razina u luminantnom signalu (signalu svjetline) odgovara razini crnog („crno rame“). Broj linija slike nije 625 već 574. Vertikalni potisni impuls za vraćanje zrake na novu polusliku traje 20-tak linija tj. Ovi impuls je crnji od crnog da ne bi ometao analiziranje ili reprodukciju slike.5 MHz. oko 100 puta je širi od horizontalnog potisnog impulsa i unutar njega se nalazi skupina vertikalnih sinkronizacijskih impulsa. a svaka linija ne traje 64 μs već oko 12 μs kraće. Za vrijeme potisnog impulsa odašilje se sinkronizacijski impuls koji označava kraj jedne linije i daje nalog za prijelaz u drugu liniju (horizontalni sinkronizacijski impuls). Unutar potisnog impulsa nema informacije slike (video signal je isprekidan). 53 .

zasićenje . KROMINANTNI KOORDINATNI DIJAGRAM Da se podsjetimo. Da bi se omogućio bežični prijenos VPS signal amplitudno modulira VF signal kao prijenosni signal. a sve ostale boje dobivene su miješanjem tih boja. Frekvencijski pojasi slike i tona su razdvojeni da se ne bi signali slike i tona međusobno ometali. Zasićenost boje raste idući iz središta prema rubu kruga. Ovaj signal se naziva VPS (video-potisni-sinkro) signal. sjaj) U krugu boja prikazane su tri osnovne boje: crvena. Za kromatsku televiziju naziva se BVPS (boja-video-potisni-sinkro) signal. sjajnost. Rezolucija je razabiranje razlike u detalju između točke i točke. zelena i plava. čovjekov doživljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psihološke veličine: . Dakle.nijansa (boja) . REZOLUCIJA Rezolucija je jedna od najbitnijih parametara za kvalitetu reproducirane slike. bilo koja boja u krugu određena je polarnim koordinatama kao funkcija dvaju argumenata: kut određuje nijansu. a duljina vektora zasićenje boje.osvijetljenost (svjetlina. a podrazumijeva finoću strukture slike. Signal tona u PAL i SECAM sustavu se frekvencijski modulira. linije i linije (oštrina slike).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PRIJENOS TV SIGNALA Dobiveni TV signal može se prenijeti TK vodovima ili bežično. a u NTSC sustavu amplitudno. 54 .

11 EB Tako tri krominantna signala određuju četvrti. luminantni signal. a reflektira crvenu. a za luminantni signal koji nastaje u sklopu za kodiranje vrijedi: Eγ = 0.3 ER + 0.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dakle: boja = nijansa + zasićenje Primjer sa slike: ljubičasta boja = 0.59 EG + 0. a ovaj zadnji je moduliran kromatskim sadržajem. PRIJENOS KROMATSKOG TV SIGNALA Kromatski TV signal se prenosi pomoću kvadraturne amplitudne modulacije u frekvencijskom pojasu slike od 5 MHz uz luminantni signal tako da jedan drugome ne smetaju. Na izlazu se dobivaju krominantni signali ER. VF nosilac krominantnog signala iznosi 4. EG i EB. 55 .5V Ovim je dobiven matematički model za određivanje boje koji pomaže u shvaćanju principa kromatske televizije.43 MHz. To znači da se radi o dvostrukoj amplitudnoj tzv.6 U + 0. VF nosilac slike je moduliran i luminantnim signalom i signalom od 4. Ti se signali dobivaju sustavom triju ili četiriju analizirajućih cijevi i optičkih filtera ili CCD senzorima u kamerama. Dikroidna zrcala razlažu svjetlost i provode selektivnu refleksiju. a reflektira plavu svjetlost.43 MHz i on je za toliko odmaknut od VF nosioca luminantnog signala. a drugo zrcalo propušta zelenu. Prvo zrcalo propušta plavu i zelenu. PRETVARANJE BOJE U ELEKTRIČNI SIGNAL Kromatski videosignal osim luminantnog signala sadrži i tri signala boje (RGB).

a kabeli se razvode do pojedinih stanova. Još neki pojmovi: • Kabelska televizija: To je prijenos TV i radio programa kabelskim distribucijskim sustavom (koaksijalni i optički kabeli). Kromatski televizor mora prikazivati i crno-bijelu sliku. koji se nalazi u sastavu sinkronizacijskog impulsa u oba sustava prijenosa slike. 56 . Kabelska mreža naziva se sekundarna distribucija. a primarna distribucija je radiodifuzijski prijenos pomoću zemaljskih i satelitskih odašiljača (bežični prijenos) • Teletekst TV signalom se prenose digitalni podaci koji se na ekranima TV prijemnika reproduciraju kao alfanumerički i drugi grafički znakovi. Ovaj signal za kromatsku televiziju daje podatak o zasićenju boje i služi za potpunu reprodukciju boje slike. Prijenos slike.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kvadraturnoj modulaciji.Eγ i EB – Eγ). Informacija o boji sadržana je u burstu (čit. Kromatski prijemnik će ovaj signal registrirati dok akromatski neće. Akromatski i kromatski sustav prijenosa slike moraju biti kompatibilni. Korisnik može pomoću daljinskog upravljača birati određene stranice iz baze podataka zastupljenih TV postaja. umjesto triju kromatskih komponenti. prenosi se prijenosom luminentne komponente Eγ i dviju krominantnih komponenti razlike (ER . berst). referentnom signalu nosioca boje. Uz veće zgrade ili kompleks zgrada postoji zajednički antenski sustav. Danas se razvijaju novi TV standardi koji teže što kvalitetnijoj slici kao što je HDTV (High Definition Television) – televizija visoke rezolucije koja teži kvaliteti slike 35mm filma. Podaci o boji i zasićenju boje nalaze se u frekvencijskom području koje registriraju obe vrste prijemnika. Za akromatski prijemnik je dovoljan samo luminentni signal jer on u stvari nosi sliku.

ali to nije u pravom smislu multipleksni prijenos jer je za svaki telefonski kanal potreban posebni vod. TDM (Time Division Multipleks). FREKVENCIJSKI MULTIPLEKS Telefonski kanal (300-3400 Hz) se pomoću modulacije pomiče u više frekvencijsko područje. FDM (Frequency Division Multiplex).1. Kako je frekvencijsko prijenosno područje prijenosnih medija daleko šire.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. a njime se može prenositi bilo koja vrsta informacije. Osim ovih načina prijenosa. a kriterij međusobnog razlikovanja je frekvencija. a ne samo govor. Svaki telefonski kanal ima vlastiti frekvencijski pojas (interval) te se po istom vodu može slati više telefonskih kanala smještenih na frekvencijskoj skali jedan do drugoga.multipleksni prijenos s vremenskom raspodjelom kanala ili vremenski multipleks Osim frekvencijskog i vremenskog multipleksa može se govoriti i o prostornom multipleksu. Dakle. U multipleksnom prijenosu širina telefonskog kanala je 4 kHz.multipleksni prijenos s frekvencijskom raspodjelom kanala ili frekvencijski multipleks 2. OBRADA SIGNALA 3. PRINCIPI MULTIPLEKSNOG PRIJENOSA multipleksni prijenos (višestruki prijenos) – istodobni prijenos više informacijskih kanala po istom prijenosnom mediju (npr.1 kHz) tj. Vrsta prijenosnog medija simetrična parica (neekranizirana) koaksijalna parica optičko vlakno slobodan prostor (radiokomunikacije) Frekvencijski opseg 0-120 kHz 60 kHz-60 MHz 1012-1015 Hz 3 kHz-3000 GHz Multipleksni prijenos se može ostvariti pomoću dvije metode: 1. različiti kanali se istodobno prenose po istom vodu. 57 . za prijenos po optičkim kabelima razvio se multipleksni prijenos s gustom raspodjelom valnih duljina (DWDM – Dense Wavelenght Division Multiplexing) gdje se svaka valna duljina svjetlosti prenosi brzinom od 10 Gbps (120 000 kanala). po jednoj telefonskoj parici) Telefonski razgovor se prenosi u niskofrekvencijskom području od 300 do 3400 Hz (telefonija na 3. nameće se potreba njihovog što boljeg iskorištavanja što upravo omogućava multipleksni prijenos. kao govorni kanal širine 3100 Hz.

Kanali predajnika i prijemnika nisu neprekidno fizički spojena za vrijeme veze.2. To se može slikovito prikazati rotirajućim sklopkama na krajevima voda koje fizički spajaju odgovarajuće parove kanala predajnika i prijemnika u ritmu takt impulsa. ali kako je interval ponavljanja spajanja kratak i odvija se velikom brzinom dobiva se utisak stalnog spoja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ VREMENSKI MULTIPLEKS Informacijski kanali se prenose po istom vodu u određenim vremenskim intervalima umjesto u određenim frekvencijskim intervalima. 3. MODULACIJSKE TEHNIKE 58 . već samo u određenim vremenskim trenutcima. Ove sklopke se okreću sinkrono (istom brzinom) i istofazno (imaju isti početni položaj).

podaci. muzika. Pretvarač signala: modulira električni informacijski signal ako se ovaj ne može prenijeti u originalnom frekvencijskom pojasu. u telefoniji se zbog boljeg iskorištenja prijenosnog medija po njemu istodobno prenosi veći broj telefonskih kanala. šum elektrona u vodičima itd. Izvor informacije: daje bilo koju vrstu informacije koju želimo prenijeti (govor.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Modulacija je postupak u kojem se mijenja neki od parametara nosioca ili prijenosnog signala pod utjecajem modulacijskog signala koji predstavlja informaciju. Pretvarač informacije (prijemnik): reproducira informaciju iz demoduliranog električnog signala. zrak Izvor smetnji: različiti izvori smetnji koje narušavaju kvalitetu signala i koji mogu djelovati na bilo kojem dijelu prijenosnog puta (npr.) Pretvarač informacije: pretvara neelektričnu informaciju u električni signal (npr. Npr. Na žalost demodulira se i signal smetnje. inducirani naponi zbog EM polja električnih vodova. radio signal se može prenositi samo na visokim frekvencijama. mjerene veličine itd. mikrofon pretvara zvuk u električni napon. Modulacija je samo dio sustava za prijenos informacija. Prijenosni kanal ili vod: prijenosni medij kao bakreni vodiči. Odredište informacije: korisnik informacije npr. smetnje pri uključivanju i isključivanju električnih trošila. Informacijski signal se modulira zbog toga što obično nije moguć njegov prijenos u originalnom frekvencijskom pojasu ili zbog multipleksnog prijenosa po istom prijenosnom mediju. slike.) Pretvarač signala (prijemnik): Iz moduliranog signala izdvaja originalni signal koji je ušao u modulator. tekst. optička vlakna. ljudsko uho VRSTE MODULACIJE 59 .

fazna binarna modulacija (PSK) modulacijski signal modulacijski signal nekodiran: kvantiziran i kodiran: .fazna modulacija (PM) .impulsno frekvencijska (PFM) sinusni DIGITALNE digitalni sinusni IMPULSNE analogni impulsni Iz gornje tablice je vidljivo da se pojedina modulacija zove ovisno o tipu informacijskog i prijenosnog signala i parametru prijenosnog signala koji se mijenja pod utjecajem modulacijskog signala i u čijim je promjenama i sadržan originalni informacijski signal.amplitudna binarna modulacija (ASK) .frekvencijska binarna modulacija (FSK) .amplitudna modulacija (AM) .frekvencijska modulacija (PM) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Signali u modulaciji Vrste modulacije Modulacijske tehnike ANALOGNE Informacijski signal (modulacijski signal) analogni Prijenosni signal Vrsta modulacije .impulsno . ANALOGNE I DIGITALNE MODULACIJE 60 .impulsno kodna amplitudna (PAM) (PCM) .impulsno pozicijska (PPM) .delta modulacija (PDM) (DM) .impulsno širinska .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Legenda: AM (Amplitude Modulation) – amplitudna modulacija FM (Frequency Modulation) – frekvencijska modulacija PM (Phase Modulation) – fazna modulacija ASK (Amplitude Shift Keying) – amplitudna binarna modulacija FSK (Frequency Shift Keying) – frekvencijska binarna ili modulacija s pomakom frekvencije PSK (Phase Shift Keying) – fazna binarna ili modulacija s pomakom faze IMPULSNE MODULACIJE 61 .

3. DIGITALNI PRIJENOS 62 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Legenda: PAM (Pulse Amplitude Modulation) – impulsno amplitudna modulacija PDM (Pulse Duration Modulation) – impulsno širinska modulacija PFM (Pulse Frequency Modulation) – impulsno frekvencijska modulacija PPM (Pulse Position Modulation) – impulsno pozicijska modulacija PCM (Pulse Code Modulation) – impulsno kodna modulacija DM (Delta Modulation) – delta modulacija 3.

Transformacija analognog signala Impulsno kodnom modulacijom postiže se pretvorba analognog govornog signala (300-3400 Hz) u digitalni signal. sigurniji i ekonomičniji od analognog prijenosa. Digitalni signal. Dakle. lakše ga je reproducirati bez utjecaja šuma i postiže veći domet od analognog signala. f0 = 1/T0 ≥ 2fg. Pritom. već ograničen broj vrijednosti signala određen teoremom uzoraka.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Danas se sve više napušta analogni prijenos informacija i teži digitalizaciji svih dijelova jedne TK mreže. pri prijenosu analognog signala ne moramo prenositi sve vrijednosti signala kojih teoretski ima beskonačno mnogo. IMPULSNO KODNA MODULACIJA PCM – Pulse Code Modulation Digitalni prijenos je kvalitetniji. Osnova digitalnog prijenosa je vremenski multipleks i PCM modulacija. Teorem uzoraka kaže da je svaka funkcija koja ne sadrži frekvencije više od gornje granične frekvencije fg potpuno određena svojim diskretnim vrijednostima uzetim u vremenskim intervalima T0 = 1/2fg = Tg/2 Gdje je: fg = najviša frekvencija signala Tg = period najviše komponente signala. Faze PCM modulacije: 63 . ima manja izobličenja. Frekvencija uzimanja uzoraka mora biti jednaka ili veća od dvostruke maksimalne frekvencije analognog signala. ali nikako u dužim. zbog samo 2 različite vrijednosti (1 i 0). Osnova digitalnog prijenosa je teorem uzoraka. uzorci se mogu uzimati u kraćim intervalima od T0.

Time se unosi greška tzv.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Niskopropusno filtriranje: NF filtar reže sve frekvencije analognog signala iznad gornje granične frekvencije radi sprječavanja preklapanja originalnog signala s moduliranim signalom. odnosno 8000 uzoraka u sekundi. U postupku kvantizacije svakom uzorku analognog signala se pridružuje jedna od 256 kvantiziranih vrijednosti. Uzorkovanje Kvantizacija: Pošto se svaki uzorak analognog signala kodira s 8 bita. 64 . Kako je najviša frekvencija govornog signala 3400 Hz. po teoremu uzoraka najmanja frekvencija uzorkovanja mora biti f0 = 2∙3400 = 6800 Hz. Kvantizirane vrijednosti su cijeli brojevi od -127 do 127 ili od 0 do 256 ovisno o načinu modulacije. uzorci analognog signala moraju se uzimati svakih 125 μs (T0 = 1: 8000 = 125 μs). Uzorkovanje ili impulsno amplitudna modulacija (PAM): U ovoj fazi se iz analognog signala uzima 8000 uzoraka u sekundi (frekvencija uzorkovanja je 8000 Hz) odnosno iz analognog signala se svakih 125 μs uzima trenutna vrijednost signala. Uzorkovanje je u biti impulsno-amplitudna modulacija (PAM). Uz ovu frekvenciju uzorkovanja. jer po vrijednostima malo različiti uzorci mogu imati istu kvantiziranu vrijednost. šum kvantizacije. Ove kodne kombinacije se zovu kvantizirane vrijednosti. ali se uzima 8000 Hz. broj mogućih kodnih kombinacija je 28 = 256.

Primjer: Kvantizirana vrijednost amplitude PAM signala ili uzorka je +112. bit je bit najmanjeg značaja ili vrijednosti (LSB – least significant bit) 65 . kodiranje +112 = + (64 + 32 + 16) 1111000 (kodna riječ) 8-bitni binarni kod U PCM modulaciji kvantizirane vrijednosti mogu biti i samo cijeli brojevi. a ne određuje predznak kvantizirane vrijednosti. bit bit najvećeg značaja ili vrijednosti (MSB – most significant bit). a oni pozitivnih vrijednosti (naponi pozitivnog polariteta) 1. Tada je 1. Ali opet će svi uzorci negativnih vrijednosti (naponi negativnog polariteta) imati 1. a 8. bit (MSB) kao najznačajniji bit ima vrijednost 27 = 128. ali tada 1. dakle od 0 do 256.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Kodiranje: Kvantizirane vrijednosti uzoraka analognog signala se kodiraju s 8 bita tj. Brzina ovog signala iznosi 64 kbit/s (8000 uzoraka/s ∙ 8 bita = 64000 bita/s) i predstavlja osnovnu brzinu na kojoj se grade digitalni sustavi većih brzina. pretvaraju u niz od osam 1 i 0 odnosno u niz strujnih i bestrujnih impulsa prepoznatljivih kao digitalni signal. bit 0.

Ovaj signal nije potpuno isti kao signal nakon uzorkovanja u modulaciji jer se u fazi kvantizacije svim uzorcima koji su upali u isti interval kvantizacije pridruživala ista kvantizirana vrijednost iako su oni po iznosu mogli biti malo različiti. RC filtar) dobiva se analogni signal kao reprodukcija originalnog signala. a manja je što je više intervala kvantizacije tj. veći broj bita. PCM demodulacija Digitalni prijenos zvuka 66 . Ovaj signal se pomoću izlaznog pretvarača reproducira u odaslanu informaciju (npr. Faze demodulacije: Dekodiranjem digitalnog signala dobivaju se kvantizirane vrijednosti amplituda PAM signala (uzoraka analognog signala). Ova greška se naziva šum kvantizacije.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PCM DEMODULACIJA PCM demodulacijom se postiže pretvorba digitalnog u analogni signal. preko zvučnika u zvuk). Nakon propuštanja PAM signala kroz niskopropusni filtar (npr.

Za razliku od analognih pojačala oni u potpunosti uklanjaju šum iz digitalnog signala. DIGITALNI SUSTAV PCM 30/32 Ukoliko želimo po istom prijenosnom mediju istodobno prenijeti veći broj kanala.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ REGENERACIJA DIGITALNOG SIGNALA Na svom putu kroz mrežu i digitalni signal se izobličuje. Regeneratori se ugrađuju svakih 70 -130 km i više. Europski standardni TDM sustav je PCM 30/32 sustav. Bilo koji sustav je neraspoloživ ako je BER lošiji od 10-3 (ako je na 1000 bita jedan bit pogrešan). nakon uzorkovanja se vrši vremensko multipleksiranje. Za svaki digitalni prijenosni sustav definiran je BER (Bit Error Rate). Ponovna rekonstrukcija digitalnog signala se obavlja u regeneratorima. 67 . koje možemo prikazati rotirajućom sklopkom kojom upravljaju takt impulsi.

krutost mreže . Slijed od 16 okvira predstavlja multiokvir koji traje 2 ms. osigurava da bitovi određenog govornog kanala s predajne strane dođu u odgovarajući govorni kanal na prijemnoj strani. Ovo vrijeme se zove vremenski slot (trajanje uzetog uzorka + zaštitni razmak između uzoraka susjednih kanala). DIGITALNI SUSTAVI PRIJENOSA PDH (Plesichronous Digital Hierarchy) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Budući da je vrijeme između dva uzastopna uzorka istog kanala 125 μs. Unutar jednog slota šalje se kod odgovarajućeg kanala. Slot T16 koristi se za signalizaciju. Vrijeme od 125 μs zove se okvir (frame).9 μs).digitalni sustavi prijenosa pleziokrone hijerarhije Karakteristike PDH sustava: . a preostalih 30 slotova predstavlja govorne kanale. Broj impulsa koji se prenese na liniju u 1 sekundi kod ovog sustava dobiva se množenjem triju faktora: broj kanala 32 broj uzoraka po kanalu 8000 s-1 broj bita po uzorku 8 što ukupno daje 2 048 000 bit/s = 2.048 Mbit/s tj.9 μs (125 μs /32 = 3. Umnažanjem pomoću multipleksera i to za faktor 4 dobivaju se sustavi još većih brzina i broja kanala. U okviru postoje 32 slota.zvjezdasta struktura 68 . okruglo 2 Mbit/s. Slotovi su označeni oznakama T0 – T31. rotirajuća sklopka se na svakom kanalu zadrži 3. Slot T0 služi za sinkronizaciju tj.

5 Gbps) 64 x 155520 kbps (10 Gbps) Broj kanala 630 (21x E1) 1890 (63 x E1) 7560 (252 x E1) 30240 (1008 x E1) 120960 (4032 x E1) STM – sinkroni transportni način (europsko ime za različite brzine i električne specifikacije) 3. Valne dužine infracrvene svjetlosti za koje staklena jezgra pruža najmanja prigušenja zovu se prozori. Za staklo postoje 3 ovakva prozora: I prozor II prozor III prozor 69 850 nm (najveće prigušenje) 1300 nm 1550 nm (najmanje prigušenje) . a ako to nije moguće idu po prstenu) .fleksibilnost .sinkrona digitalna hijerarhija . Promjer jezgre jednomodnog vlakna iznosi 10 μm. prosljeđuju promet lijevo-desno po prstenu Razina signala STM .europska verzija sinkronih optičkih brzina Karakteristike SDH sustava: .64 Brzina 52 Mbps 155520 kbps (155 Mbps) 4 x 155520 kbps (622 Mbps) 16 x 155520 kbps (2.4.prstenasta struktura mreže (veze između centrala idu najkraćim putem. svjetlosna zraka se kroz jezgru može širiti samo jednim putem. DWDM TEHNOLOGIJA PRIJENOSA PO OPTIČKIM KABELIMA DWDM – Dense Wavelenght division Multiplexsing (umnožavanje gustom raspodjelom valnih duljina) Svjetlovodno vlakno se u principu sastoji od staklene jezgre cilindričnog oblika oko koje je stakleni omotač (odrazni plašt) manjeg indeksa loma od jezgre. Odrazni plašt ima zadatak da pomoću totalne refleksije zadrži svjetlosnu zraku u jezgri vlakna.4 STM .0 STM .1 STM .uređaji: Add/drop multiplekseri koji služe za vađenje i umetanje 2 Mbit-nih skupina. Za prijenos signala najvećim brzinama koriste se jednomodna vlakna čiji je promjer jezgre reda veličine valne dužine svjetlosti pa se može širiti samo jedan mod tj. Prigušenje svjetlosnog signala između ostalog ovisi i o valnoj dužini svjetlosti.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Razina signala E0 E1 E2 E3 E4 E5 Brzina 64 kbps 2048 kbps (2 Mbps) 8448 kbps (8 Mbps) 34368 kbps (34 Mbps) 139264 kbps (140 Mbps) 565 Mbps Broj kanala 1 30 120 480 1920 7680 Napomena ekvivalentno s kanalom 300-3400 Hz europska primarna hijerarhijska brzina SDH (Sychronous Digatal Hierarchy) .16 STM .

a prvu demonstraciju javnog poziva preko ISDN-a ostvario je Nortel 1987. lasera.god.5..4-1 dB/km) i III prozor (prigušenje 0.digitalna komunikacija brzine od 64 kbit/s do 2 Mbit/s .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Jednomodnim vlaknima se uglavnom prenosi II prozor (prigušenje 0. DWDM omogućava prijenos više kanala po jednom paru optičkih niti tako da ulaznim optičkim signalima (s različitih optičkih niti) pridružuje određene malo različite valne duljine iz područja oko 1500 nm te ih multipleksira za zajednički prijenos po istom vlaknu. ISDN MREŽA ISDN (Integrated Services Digital Network) – digitalna mreža s integriranim uslugama ISDN je digitalni svjetski standard za slanje glasa. Princip DWDM-a 3. Standard je definiran još 1984. 70 . DWDM tehnologija je omogućila razvoj optičkih filtera. brzine prijenosa po paru niti (jedna nit za jedan smjer prijenosa. PRA pristup (Primary Rate Access) ili primarni pristup. god.pristup do svih raspoloživih mreža .25-0. optičkih pojačala i prijemnika.široki spektar usluga na istoj pristupnoj točki . videa i podataka preko javne komutirane telefonske mreže. Kako se svaka valna duljina može prenositi brzinom od 10 Gbps. Prednosti ISDN tehnologije u odnosu na ranije tehnologije: .videotelefonija i videokonferencija. druga nit za drugi smjer prijenosa) mogu doseći ogromne vrijednosti. Postoje 2 pristupa ISDN mreži: 1. BRA pristup (Basic Rate Access) ili osnovni pristup i 2.5 dB/km).bolja kvaliteta govora i brže uspostavljanje veze .

Postoje 3 verzije mrežnog završnog uređaja: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ OSNOVNI PRISTUP (BRA) Struktura kanala: 2B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 16 kbit/s (zajednička signalizacija za oba B kanala) I2 = kanal za nadzor.NT1 sa digitalnim sučeljem S0 . Na jedan NT može se spojiti preko sabirnice 8 terminala. videotelefon. Za razliku od ranijih modema. Terminali se priključuju na sabirnicu preko 8 – pinskih ISO konektora. jer ima dva nezavisna informacijska kanala. 71 . telefaks grupe 4. Ovi kanali se mogu međusobno kombinirati za postizanje veće brzine. sinkronizaciju i upravljanje brzine 16 kbit/s (nije posebno istaknut u strukturi kanala) Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 2∙64 + 16 + 16 = 160 kbit/s Osnovni pristup na ISDN mrežu Korisnička sabirnica je 4-žična jer ima odvojene smjerove prijenosa za predaju i prijem.24 sučelje za priključak osobnog računala bez ISDN kartice Na digitalno sučelje mogu se priključiti samo digitalni terminali: računalo sa ISDN karticom.NT1 + 2a/b + V. osnovni ISDN pristup prvi put pruža mogućnost korisniku istodobnog surfanja Internetom i telefoniranja ili slanja faksa.4 mm i 8 km za vodiče promjera 0.6 mm.24 koji osim digitalnog i analognog sučelja ima i V. Udaljenost između centrale (LT) i korisnika (NT) je maksimalno 4.2 km za vodiče promjera 0. Vod između LT i NT je 2-žični (1 parica). ISDN telefon. inače se mora umetati regenerator.NT1 + 2a/b sa digitalnim sučeljem S0 i analognim sučeljem a/b .

telefaks grupe 2 i 3. PRIMARNI PRISTUP (PRA) Struktura kanala: 30 B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 64 kbit/s (zajednička signalizacija za 30 B kanala) I = kanal za nadzor.048 Mbit/s ≈ 2 Mbit/s Primarni pristup na ISDN mrežu Korištenjem PRA usluge. SPOJNA ISDN MREŽA Između ISDN centrala rade prijenosni sustavi većeg kapaciteta: n∙64 kbit/s brzinama tj. od 2 Mbit/ s do 10 Gbit/s. Na taj način kanali ne moraju biti unaprijed određeni za video ili podatke. svi kanali stoje na raspolaganje za slanje glasa. Spojna ISDN mreža 72 . kanali ne ostaju neiskorišteni već su na raspolaganju za slanje govora. sinkronizaciju i upravljanje brzine 64 kbit/s Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 30∙64 + 64 + 64 = 2048 kbit/s = 2.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Na analogno sučelje mogu se priključiti samo analogni terminali: analogni telefon. te kada nema videa ili podataka za slanje. Signali za uspostavu veze prenose se signalizacijskim kanalom i obaviještavaju javnu centralu da li će poziv prenositi podatkovnom ili glasovnom mrežom. videa i podataka. modem.

ISDN korisnik bira telefonski broj.8 kbps modem 1 ISDN kanal (64 kbps) 2 ISDN kanala (128 kbps) Vrijeme učitavanja datoteka 93 min 46 min 21 min 10 min Navedeni podaci jasno pokazuju prednost ISDN-a prema starim sporim modemima. ali i ukazuju na potrebu razvijanja novih tehnologija koje će omogućiti još veće brzine skidanja sadržaja sa Interneta i gotovo trenutno učitavati i najzahtjevnije sadržaje.4 kbps modem 28. Isto tako naplaćuje se usluga korištenja za podatkovne veze (Internet) i to po minuti ili kombinacija pretplate i troškova za određeni broj sati korištenja mjesečno. Usporedba vremena učitavanja 10 MB datoteke Brzina/vrsta usluge 14. da bi se uspostavila veza.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ ISDN je dial-up (pozivajuća) usluga. Zato se razvijaju nove komercijalne tehnologije kakve su xDSL tehnologije. tj. Povezivanje na javnu ISDN mrežu 73 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3.6. TEHNOLOGIJA DIGITALNE PRETPLATNIČKE LINIJE 74 .

osim HDSL-a. različitog su dometa. ona se naziva i xDSL tehnologije. zahtijevaju 1 bakrenu paricu (2 žice).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DSL – Digital Subscriber Line – digitalna pretplatnička (korisnička) linija Budući da postoje različite varijante DSL tehnologije. Vremenski slijed razvoja DSL tehnologija Vrste i usporedba DSL tehnologija ISDN – digitalna mreža sa integriranim uslugama IDSL – ISDN preko DSL-a HDSL – High bit rate DSL – brzi DSL SDSL – Symmetric DSL – simetrični DSL VDSL – Very high bit rate DSL – vrlo brzi DSL ADSL – Asymmetric DSL – asimetrični DSL G. HDSL treba 2 parice (4 žice). Usluge koje imaju istu dolaznu brzinu (brzina do korisnika) i odlaznu brzinu (brzina od korisnika) 75 .lite – lagani ili univerzalni ADSL Sve DSL usluge. zahtijevaju različitu opremu na strani korisnika i centrale te su i namijenjene različitim vrstama korisnika. Različite DSL usluge imaju različite brzine.

Na drugom kraju upredena bakrena parica priključena je na glavni razdjelnik MDF u lokalnoj centrali koji povezuje krajnje DSL korisnike s pristupnim DSL multiplekserom DSLAM-om (Digital Subscriber Line Access) u koji su ugrađene modemske DSL-kartice (ATU-C ili STU-C). zatim usmjerava podatke prema brzoj glavnoj poveznici prema odabranom NSP-u. koji u dolaznom smjeru razdvaja POTS-promet od DSL-prometa. oni se u lokalnoj centrali frekvencijski razdvajaju pomoću višestrukog POTS-razdjelnika PSC u kojem se POTS-promet odvaja prema PSTN-u (javnoj komutiranoj telefonskoj mreži). PSC je pasivni uređaj što znači da u slučaju nestanka napajanja DSLAM-a električnom energijom ili nekog drugog kvara POTS promet ostaje sačuvan.STU-R : simetrična primopredajna jedinica POTS – Plain Old Telephone Service: obična stara telefonska usluga Ako se bakrenom paricom istodobno prenose DSL-podaci i POTS-promet. a one kod kojih su dolazne i odlazne brzine različite su asimetrične usluge. Ove kartice imaju varijabilni broj priključaka. UAC odabire pružatelja mrežne usluge NSP kojemu je potrebno proslijediti podatke krajnjih korisnika. ATU-R je s paricom povezan preko POTS-razdjelnika (splitter). a podatkovni promet prema modemskim DSL karticama u DSLAM-u. Kada se POTS-promet prenosi skupa sa DSL-prometom istim lokalnim paricama.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ spadaju u simetrične usluge. ADSL TEHNOLOGIJA ADSL – asimetrična digitalna pretplatnička linija 76 . Umjesto POTS-razdjelnika mogu se koristiti mikrofilteri koje korisnik može sam instalirati.ATU-R: asimetrična primopredajna jedinica (Asymmetric Transceiver Unit – Remote) . Osnovna konfiguracija DSL-a s podrškom za POTS DSL modem ima dvije verzije: . DSLAM multipleksira DSL-promet koji potječe od mnogobrojnih krajnjih DSL korisnika na brzu temeljnu ATM mrežu (ATM-Asynchronous Transfer Mode: asinkroni način prijenosa) posredstvom univerzalnog pristupnog koncentratora UAC u lokalnoj centrali. U ovom slučaju pravilno ožičenje na strani korisnika obavlja tehničar.

potkanal tako da su dolazne brzine ograničene na 8 Mbps. DMT. ADSL Lite ili G.korisnik je neprekidno ON LINE .192 Mbps).3125 kHz i vlastite prijenosne frekvencije. ADSL je najraširenija širokopojasna usluga u svijetu. za prijenos podataka koriste neiskorišteno frekvencijsko područje dostupno u standardnoj telefonskoj žici. Ovaj ADSL nije kompatibilan sa ISDN-om. a neki primjeri te usluge su brzi Internet. Teoretski. 77 . Određeni broj kanala se koristi za dolazni. Svaki znak se kodira sa do 8 bita (maksimalna brzina kanala 32 kbps). dok se više frekvencije koriste za prijenos podataka. ADSL se može koristiti preko javne telefonske mreže PSTN i preko ISDN mreže (ISDN BRA pristup). Kanali su međusobno nezavisni i linijska brzina svakog kanala je konstantna i iznosi 4000 QAM (kvadraturna amplitudna modulacija) znakova u sekundi. kao i ostale DSL tehnologije.i dalje se koristi postojeća telefonska linija bez ikakvih preinaka .daleko veće brzine prijenosa podataka . Govor se prenosi na frekvencijama do 4 kHz. naime dijeli frekvencijsko područje do 1 104 kHz na 256 potkanala svaki širine 4.lite je lagana verzija ADSL-a poznat pod imenom DSL bez razdjelnika. a neki za odlazni promet. teleučilište.usluga nije uvijek dostupna DSL modemi koriste diskretnu višetonsku modulaciju DMT pomoću koje se podatkovni signal kodira i komprimira u 256 potkanala u koracima od 32 kbps tj. Realno ADSL ne koristi prvih 5 potkanala radi sprječavanja interferencije (preklapanja) s POTSom i ne koristi 256.brzine primanja i slanja podataka nisu iste . a odlazne na 864 kbps.024 Mbps). video na zahtijev. podaci se šalju preko 256 diskretnih frekvencija istodobno. Prednosti ADSL-a u odnosu na ISDN: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Ova tehnologija. Od opreme je potrebna samo modemska kartica te su troškovi uvođenja daleko manji.klasična telefonska usluga se ne prekida u slučaju prekida prijenosa DSL-podataka Nedostaci ADSL-a: .brzina prijenosa je vrlo osjetljiva na udaljenost od centrale i na kvalitetu bakrene parice . zahtjevne igre itd. dok ATU-R može slati 32 potkanala u odlaznom smjeru (odlazna brzina 1. ATU-C može slati 256 kanala u dolaznom smjeru (dolazna brzina 8.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 78 .

1+1FM. Ostali okviri prenose informacije.5 km 3 km centrale dolazna brzina 8 Mbps 6 Mbps odlazna brzina 800 kbps 640 kbps 4 km 4 Mbps 384 kbps 5 km 2 Mbps 192 kbps 4.na pripadajućoj centrali ili udaljenom pretplatničkom stupnju mora biti instaliran DSLAM . Okviri 0 i 1 prenose informacije namijenjene otkrivanju i ispravljanju pogrešaka te indikatorske bitove namijenjene upravljanju poveznicom. RSM. FMUX . Uvjeti za uvođenje ADSL-a: .korisnik na liniji ne smije imati sekundarne TK uređaje: dvojni priključak.kapaciteti uređaja nisu popunjeni Brzine prijenosa ovise o udaljenosti korisnika od centrale: udaljenost od 2. Ostatak indikatorskih bitova prenose okviri 34 i 35.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Svakih 17 ms ADSL modem šalje jedan superokvir koji se sastoji od 68 okvira. TK VODOVI 79 . Modem šalje po jedan okvir svakih 250 μs. PCM-4.

armatura .žila (izolirani vodič) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 4. SIMETRIČNI KABELI Simetrični TK vodovi su bakreni izolirani vodovi koji služe za prijenos signala pomoću električne struje. Konstrukcijski elementi simetričnog kabela: .1. Zovu se simetrični jer se upredanjem vodiča međusobno i upredanjem čitave kabelske jezgre nastoji postići da su vodiči pojedinog elementa upredanja međusobno jednako udaljeni i jednako udaljeni od omotača kabela odnosno mase (simetrija vodiča prema zemlji).jezgra kabela .omotač ili plašt .elementi upredanja .zaštitni sloj ili vanjski omotač Žila simetričnog kabela Žile simetričnog kabela se upredaju u elemente upredanja i to: a) parica (dvije međusobno upredene žile) b) zvijezda četvorka (četiri međusobno upredene žile) c) DM četvorka (Dieselhorst-Martinova četvorka – dvije međusobno upredene parice) 80 .

Za prijenos različitih informacija po simetričnim kabelima bitni su parametri prijenosa koji se dijele na primarne i sekundarne parametre prijenosa simetričnog voda. Simetrični parica ima veliki otpor uglavnom zbog malog promjera vodiča i veliki kapacitet uglavnom zbog malog razmaka između vodiča i velike dielektričnosti izolacije između vodiča. Što su ova dva primarna parametra veća. valoviti aluminij. veća je i konstanta prigušenja koja s porastom frekvencije signala značajno raste i koja ograničava domet signala. Omotač kabela služi za zaštitu vodiča od prodora vlage. induktivitet L. Osim što signal putujući duž simetrične parice slabi zbog primarnih parametara prijenosa voda. kapacitet C i vodljivost izolacije G. Slojeviti omotač je kombinacija aluminijskog i polietielenskog omotača: vodonepropustan je. Kapacitet ne ovisi o frekvenciji signala. Proizvođači TK kabela koriste slovne i brojčane oznake prilikom označavanja kabela iz kojih se može lako pročitati namjena kabela i njegove osnovne konstrukcijske značajke. Armirani kabeli mogu se polagati direktno u zemlju i u vodu. dok se danas izrađuju uglavnom od plastičnih masa (PE.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Elementi upredanja mogu biti oklopljeni metalnim ekranom koji se uzemljuje. konstanta promjene faze signala β i brzina prijenosa signala v. Zaštitni sloj ili vanjski omotač služi za zaštitu armature ili metalnog omotača od vlage odnosno korozije. Armatura štiti omotač kabela od mehaničkih oštećenja. ali i za njihovu mehaničku zaštitu. konstanta prigušenja α (konstanta slabljenja dB/km). Sekundarni parametri prijenosa su karakteristična impedancija ili valni otpor voda Z. Dakle ovi elementi mogu biti oklopljeni (ekranizirani) ili neoklopljeni. dobre mehaničke čvrstoće i neosjetlji je na vibracije. aluminij. a služi za zaštitu vodiča od vanjskih elektromagnetskih polja koja bi mogla inducirati u njima napone smetnje i time narušiti kvalitetu signala. Oko omotača se omataju čelične trake ili žice (okrugle ili plosnate). Danas se uglavnom izrađuje od PE i PVC. male težine. U uvjetima jakih elektromagnetskih polja armatura može biti od aluminijskih i bakrenih traka. 81 . a daju se po kilometru voda. Ovi parametri ovise o konstrukciji (geometriji i materijalima) voda i frekvenciji prenesenog signala. ali proporcionalno frekvenciji raste kapacitivna vodljivost. PVC…). Unutar nekog elementa upredanja. bakar i čelik). Primarni parametri prijenosa su otpor R. žile se međusobno razlikuju po boji izolacije što je jako bitno pri nastavljanju i završavanju ovih kabela. Nekad su se koristili pretežno metalni omotači (olovo. on slabi iz još dva razloga: preslušavanja i refleksije signala. S porastom frekvencije signala raste otpor zbog skin efekta.

kolutići ili balonska. Konstrukcijski elementi koaksijalnog kabela: . ako se jedna parica nađe u elektromagnetskom polju druge parice. Zato se već u toku proizvodnje posebna pažnja posvećuje upredanju parica i četvorki i postizanju što veće simetrije vodiča međusobno i prema omotaču.koaksijalna parica (nesimetrična parica ili tuba) . Postoje različite metode prilagođenja impedancija kako bi se refleksija signala smanjila. Simetrična parica ima svoju impedanciju. Kada preslušavanja ne bi uopće bilo. to polje može u prvoj parici inducirati napon smetnje koji može značajno degradirati signal koji se prenosi po prvoj parici. NESIMETRIČNI ILI KOAKSIJALNI KABELI Koaksijalni kabeli spadaju u širokopojasne vodove. na mjestu priključka dolazi do refleksije signala. Blizak je primjer iz telefonije: ako na svojoj parici čujete razgovor koji se odvija po nekoj drugoj parici došlo je do preslušavanja. 82 . Naime. Uzrok preslušavanja mogu biti slabo upredene parice. Mjesta kvara kao što su kratki spoj.jezgra kabela (sastoji se od jedne nesimetrične parice ili su nesimetrične parice u kombinaciji sa simetričnim vodovima) . To znači da zbog refleksije dolazi do slabljenja ili potpunog gubitka signala. spiralna. nesimetrija vodova. Ako signal pri prijenosu duž parice naiđe na mjesto promjene impedancije on se djelomično ili potpuno reflektira unazad.2. Međutim ako na vod priključimo uređaj različite impedancije od impedancije voda(ili spojimo dva voda različite impedancije). Koaksijalna parica se sastoji od dva bakrena vodiča i to unutrašnjeg u obliku žice i vanjskog u obliku cijevi. U području prijenosa govornog signala ona iznosi oko 600 Ω. prigušenje preslušavanja bi bilo beskonačno veliko. 4.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Preslušavanje je posljedica međusobnog utjecaja vodova unutar istog kabela. Unutrašnji i vanjski vodič su međusobno izolirani izolacijom od PE koja može biti puna. dozemni spoj i prekid vodiča predstavljaju mjesta nagle promjene impedancije (postoji metoda određivanja vrste i mjesta kvara pomoću refleksije impulsa). Za smanjenje utjecaja stranih EM polja koristi se oklapanje metalnim zaslonima pojedinih vodova ili čitave jezgre kabela. Kao mjerljivi parametar međusobnog utjecaja uzima se prigušenje preslušavanja.armatura .zaštitni sloj. oslabljen izolacijski otpor između vodiča susjednih parica.omotač . unutrašnji vodič leži točno u sredini vanjskog vodiča. Ova parica se naziva nesimetričnom jer unutrašnji i vanjski vodič nisu jednako udaljeni od omotača kabela. a koaksijalna zato što unutrašnji i vanjski vodič imaju zajedničku uzdužnu (aksijalnu) os tj.

veliki pojas propuštanja .male dimenzije i težina kabela .neosjetljivost na elektromagnetske smetnje .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prednosti koaksijalnog kabela u odnosu na simetrični su manje prigušenje signala.nema opasnosti od iskrenja u zapaljivim okruženjima Konstrukcijski elementi optičkog kabela: .zaštitni sloj Optičko vlakno se sastoji od: • jezgre koja prenosi svjetlosni signal (infracrvena svjetlost) • odraznog plašta ili ovojnice čiji je zadatak da uz pomoć totalne refleksije zadrži svjetlost u jezgri • primarne zaštite koja služi kao mehanička zaštita jezgre i odraznog plašta.omotač . a izrađuje se od tankog sloja plastične mase • sekundarne zaštite koja služi kao dodatna mehanička zaštita i zaštita od vlage. Prednosti svjetlovoda: . a može biti tijesna i cjevasta punjenja ili nepunjena 83 . veća otpornost na smetnje i nepostojanje međusobnog utjecaja nesimetričnih parica jedne na drugu jer su njihova EM polja sabijena u izolacijskom prostoru između unutarnjeg i vanjskog vodiča. manji utjecaj stranih EM polja tj.3. 4.optička nit (vlakno) ili svjetlovod .optički modul . ove je kabele teže nastavljati i završavati.armatura . Međutim. mrežni kabeli su krući itd. pri polaganju treba uzimati veće polumjere savijanja.sigurnost (otporan je na prisluškivanje i ne emitira EM signale) . OPTIČKI KABELI Za razliku od simetričnih i nesimetričnih vodova optičkim nitima ili svjetlovodima signali se prenose u obliku off i on svjetlosnih umjesto električnih signala. Izrađuje se od debljeg sloja plastične mase.jezgra kabela .manje prigušenje signala . Zato se u mrežama obično koriste simetrični ili optički kabeli ili njihova kombinacija.

Unutar jedne cjevčice može biti 2-12 niti.Plastic Clad Silica) • oboje od plastičnih masa Bez obzira na materijal jezgra je uvijek optički gušće sredstvo tj. a odrazni plašt od plastične mase (PCS valakna. ima veći indeks loma od odraznog plašta. Jezgra i odrazni plašt mogu biti izrađeni: • oboje od stakla • jezgra od kvarcnog stakla. 84 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ vodootpornom masom.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prijenos svjetlosti kroz svjetlovod Vrste svjetlovoda s obzirom na način širenja svjetlosti unutar jezgre vlakna: v jednomodno (monomodno)vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma mod – način ili put širenja svjetlosne zrake kroz vlakno v višemodno (multimodno) vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma 86 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 86 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ v višemodno (multimodno) vlakno sa gradijentnom promjenom indeksa loma Osnovne značajke optičke niti: • Numerički otvor ili numerička apertura kao mjera sposobnosti skupljanja svjetlosti iz izvora svjetlosti za optičko vlakno (ovisi o vrsti vlakna i vrsti izvora svjetlosti) • Gušenje predstavlja gubitak ili smanjenje snage svjetlosnog signala koji se prenosi. a plastične mase najveće gušenje) .apsorpcije svjetlosti zbog nečistoća . a skokovito višemodno najveće gušenje) . na zakrivljenima i na spojevima pri nastavljanju vlakana Prigušenje svjetlosnog signala ovisi o: . zbog nepravilnosti u geometriji.valnoj duljini svjetlosti 88 .vrsti vlakna (jednomodno vlakno ima najmanje.vrsti materijala od kojeg je izrađena jezgra vlakna (kvarcno staklo ima najmanje. a posljedica je: .raspršenja svjetlosti na nehomogenostima i nečistoćama u materijalu.

Najmanja je u jednomodnim vlaknima (najveće brzine prijenosa: 10 Gbps). To je područje frekvencija u kojem se amplituda impulsa ne smanji više od polovine što odgovara sniženju razine optičke snage signala za 3 dB. valnoj duljini svjetlosti (pada) i o numeričkom otvoru (raste) • Širina frekvencijskog prijenosnog opsega Ograničena je frekvencijom fB zbog disperzije.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Disperzija Pri prijenosu svjetlosnog impulsa kroz vlakno mijenjaju mu se amplituda (zbog prigušenja) i oblik (zbog disperzije). Disperzija utječe na brzinu prijenosa signala jer prošireni impulsi se na izlazu iz vlakna mogu stopiti što onemogućava njihovo raspoznavanje. odnosno smanjenju razine električnog signala na izlazu iz detektora za 6 dB. Disperzija ovisi o valnoj duljini svjetlosti. sporije što bi za posljedicu imalo smanjivanje brzine prijenosa. • Broj modova ovisi o promjeru jezgre vlakna (raste). 88 . vrsti i simetričnosti vlakna. Zbog toga bi se impulsi morali slati jedan za drugim u dužim vremenskim razmacima tj. a najveća u višemodnim skokovitim vlaknima (najmanje brzine prijenosa: ( Mbps). Disperzija je proširenje svjetlosnog impulsa.

Jednomodna nit ima najveću širinu prijenosnog opsega (100 000 MHzkm) dok skokovito višemodno vlakno ima najmanju (100 MHzkm). daje uski fokusirani snop svjetlosti (efikasniji unos svjetlosti u vlakno) . Izvori svjetlosti: . U 90 .LD (Laser Diode) – izvor monokromatske svjetlosti veće snage. može se slati: 500 MHz kroz 0. daje široki snop svjetlosti (slabiji unos svjetlosti u vlakno) • Optoelektrični pretvarač (optički prijemnik) sa što osjetljivijim detektorom svjetlosti. sa vlaknom širine prijenosnog opsega 100 MHzkm. Kao izvor svjetlosti laseri su najbolji jer zrače gotovo monokromatsku svjetlost (svjetlost jedne valne duljine).2 km vlakna 100 MHz kroz 1 km vlakna 10 MHz kroz 10 km vlakna.LED (Light Emiting Diode) – izvor kromatske svjetlosti slabije snage. Određuje maksimalni iznos informacija koji može biti prenesen u jednoj sekundi. Npr.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Širina prijenosnog opsega definira dužinu kvalitetnog prijenosa po vlaknu. PRINCIP PRIJENOSA SIGNALA POMOĆU SVJETLOSTI Za prijenos signala pomoću svjetlosti potrebna su tri osnovna elementa: • Elektrooptički pretvarač (optički predajnik) sa što jačim izvorom svjetlosti koja se može modulirati u ritmu promjena električnog signala.

APD ili lavinska fotodioda – ima širi propusni opseg 90 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ njemu se pretvara svjetlosni signal u električni.PIN fotodioda – ima uži propusni opseg . Detektori svjetlosti: .

mogućnost prisluškivanja Radiokomunikacijski sustavi dijele se s obzirom na: • usmjeravanje EM valova: . To je područje znanosti i komunikacijska tehnika koja se bavi odašiljanjem. strukturnom kabliranju čiji je standard u Europi ISO/IEC 11801. tipove i karakteristike kabela i konektora. 5. radiare . RADIOKOMUNIKACIJE Radiokomunikacije su komunikacije ostvarene elektromagnetskim valovima tj.korisnici se mogu slobodno kretati Nedostaci: . prijenosom i prijemom informacija EM valovima uz upotrebu elektroničkih elemenata i sklopova potrebnih za taj proces. lat. bežično.zračiti Prednosti: . preslušavanje i gubici uslijed refleksije.sustave s radijalnim zračenjem (ostvaruju radiovezu jedne ili nekoliko stalnih stanica s nekoliko prostorno raspoređenih 92 . telefonija.izloženost različitim smetnjama . kabelska televizija…) posebno posvećuje pažnja izradi TK mreža u poslovnim i stambenim zgradama tzv. Standard definira topologiju mreže. Karakteristike kabela značajne za prijenos signala su prigušenje.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Optičko vlakno – vodi svjetlosni signal Danas se zbog ogromnog rasta TK usluga (Internet.brzo uspostavljanje veza jer se EM valovi kroz zrak šire brzinom svjetlosti .sustave sa usmjerenim zračenjem (koristi se u radiorelejnim sustavima kada se povezuju samo dva prostorno udaljena fiksna mjesta na Zemljinoj površini) .

mobilnih stanica. Koristi se u radiodifuziji i za pokretne radioveze.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ stanica ili jednom ili više stanica promjenljivog položaja tj.) 92 .

jednosmjerne ili difuzne: radio. Prostiranje valova Valovi dugi (100 km – 1 km) srednji (1000 m – 100 m) 93 Način prostiranja pretežno površinski površinski i prostorno .dvosmjerne: vojska. radioamateri… Radiokomunikacije obuhvaćaju frekvencijski pojas od 3 kHz do 3000 GHz podijeljeno u 9 frekvencijskih područja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • smjer prijenosa: . pomorstvo. telekomunikacijski operateri. policija. kontrola leta. televizija .

Prijemnik pomoću antene prima dio izračenih EM valova. Nailaskom na prepreku val se prigušuje i reflektira te radioveza nije moguća. tornjeve). dok se decimetarski valovi (valovi mobilnih mreža) prostiru samo u granicama optičke vidljivosti (oko 50 km). pojačava signal i postupkom demodulacije izdvaja signal koji je više ili manje vjerna kopija originalnog informacijskog signala. Ultrakratki valovi postižu domete i do 250 km (2-4 puta više od optičke vidljivosti). Predajna antena modulirani signal zrači u prostor u obliku EM valova. Domet ovog vala ovisi o visini antene pa se antene postavljaju na uzvišena mjesta (zgrade. govornim signalom. cm.površinski . To su dugi radiovalovi niskih frekvencija. Ovi valovi su izloženi apsorpciji površine preko koje se šire i prigušenje uslijed apsorpcije je veće što je viša frekvencija radiovala. VF radiofrekvencijski signal iz oscilatora se modulira signalom informacije npr. Prostorni val se širi prema gornjim slojevima atmosfere.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kratki (100 m – 10 m) ultrakratki (10 m – 1 m) dm. brda. planine. Direktni val se širi pravolinijski (usmjereno) poput zrake svjetlosti.direktni. Nailaskom na ionizirane slojeve atmosfere (ionosferu) reflektira se i ponovo vraća na Zemlju. Radiopredajnik (odašiljač) pretvara električnu energiju izvora napajanja u električnu energiju signala radiofrekvencije . μm prostorno (refleksija od ionosfere) usmjereno ( uz određeno savijanje oko Zemljine površine) usmjereno (optička vidljivost) Tipovi radiovalova prema načinu prostiranja: .prostorni . Osnovne karakteristike prijemnika: . Površinski val se prostire uz površinu zemlje te slijedi njenu zakrivljenost.osjetljivost: definirana je kao najmanji ulazni napon u μV na umjetnoj anteni koji na izlazu 94 . mm.

Modulacijom se postiže da se promjenom nekog ili više parametara ovog signala pod utjecajem informacijskog signala prenese informacija. a druga na kanalu od 411.700 MHz itd. 95 . • CDMA: višestruki pristup s podjelom u kodovima Kanal je definiran kodom kojim se stvara spektar frekvencija.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ prijemnika daje signal određene snage . MODULATOR Sam po sebi VF sinusni signal iz oscilatora ne nosi nikakvu informaciju osim da predajnik radi na tom kanalu.675 MHz.) • TDMA: višestruki pristup s podjelom u vremenu kanal je definiran vremenskim intervalom u kojem zrači predajnik. Sustavi s višestrukim pristupom: • FDMA: višestruki pristup s podjelom po frekvenciji Kanal je definiran određenom radijskom frekvencijom (jedna veza je uspostavljena na kanalu frekvencije 411.vjernost reprodukcije: ovisi o tome da li se jednako prenose sve frekvencije koje sadrži signal Analiza blok sheme RK sustava: RADIOPREDAJNIK: MIKROFON: izvor informacijskog signala kao modulirajućeg signala OSCILATOR: daje stabilnu visoku frekvenciju koja određuje kanal na kojem predajnik radi U sustavu mobilnih radijskih veza više radiotelefona istodobno zahtijeva pristup kanalu pa mobilne mreže spadaju u sustave s višestrukim pristupom.selektivnost: svojstvo izdvajanja signala određene stanice iz mnoštva signala ostalih stanica .

Zato se analogni informacijski signal prethodno digitalizira.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Modulacije u radiokomubikacijama Čisti digitalni signal se ne može prenijeti EM valovima jer samo promjenljivi EM valovi mogu inducirati napone u prijemnoj anteni. a zatim se tim digitalnim signalom mijenja neki od parametara VF prijenosnog signala. 96 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

RADIOPRIJEMNIK: VF i NF POJAČALA: VF pojačalo pojačava pri prijenosu oslabljeni VF modulirani signal. NF pojačalo pojačava informacijski signal izdvojen iz moduliranog signala. DEMODULATOR: iz VF moduliranog signala izdvaja informacijski signal ZVUČNIK: električni informacijski signal pretvara u zvuk.

5.1. ANTENE
Antena pretvara električni signal (napon, struju) u EM val i zrači ga u slobodan prostor (predajna antena) tj. prima EM val i pretvara ga u električni signal na principu elektromagnetske indukcije (prijemna antena). Lat. antenna – jedreni križ, motka na koju se veže jedro Antena se koristi u određenom frekvencijskom području. S obzirom na širinu frekvencijskog radnog područja, dijele se na: - uskopojasne ili rezonancijske - širokopojasne ili neperiodičke. Antene mogu biti: - aktivne: u sebi sadrže sklopove koji pojačavaju signal, proširuju radno frekvencijsko područje, ostvaruju optimalan i po potrebi promjenljiv dijagram zračenja, biraju optimalan prijem bez mehaničkog pomicanja antene - pasivne Antena je u stvari otvoreni titrajni krug u rezonanciji. Oblik i izvedba antene ovisi o tome da li služe za emitiranje ili primanje, zatim o energiji kojom se napaja ako služi za emitiranje te o valnoj duljini za koju je namijenjena (valna duljina utječe na dimenzije antene). Kroz predajnu antenu prolaze modulirane VF struje, a u prostoru oko nje stvara se EM polje koje se u obliku valova širi u prostor brzinom svjetlosti (c = λ∙f). O obliku antene ovisi hoće li zračenje biti jednako u svim smjerovima ili će biti pojačano u određenom smjeru. Modulirani EM valovi induciraju u prijemnoj anteni napone koji imaju iste frekvencije i sadrže istu informaciju kao i odaslani signal.

Elektromagnetsko polje antene 97

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

EM val je transverzalni val. Električno i magnetsko polje su međusobno okomiti.Smjer širenja vala, a time i smjer strujanja energije je okomit na ravninu koju zatvaraju vektori električnog i magnetskog polja.

PARAMETRI ANTENE 1. Polarizacija antene Polarizaciju određuje ravnina u kojoj postoji električno polje EM vala. Ravni metalni štap tzv. dipol može biti antena. Smjer električnog polja dipola uvijek se nalazi u ravnini koja sadrži uzdužnu os dipola, a magnetsko polje je uvijek okomiti na nju. Ako se uzdužna os dipola nalazi u horizontalnoj ravnini radi se o horizontalnoj polarizaciji, a ako se uzdužna os nalazi u vertikalnoj ravnini radi se o vertikalno polariziranoj anteni. Tako horizontalni dipoli mogu zračiti i primati samo horizontalno polarizirane valove, a na vertikalno polarizirane su neosjetljivi.

99

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

Ako vektor električnog polj rotira konstantnom brzinom tj. mijenja smjer, a veličina mu je ista, onda je to kružna polarizacija (npr. sateliti). Ako vektor električnog polja rotira mijenjajući smjer i veličinu tako da mu vrh opisuje elipsu, onda je to eliptična polarizacija. Antena postiže optimalni prijem ako i predajna i prijemna antena imaju jednaku polarizaciju. Ako su polarizacije antena međusobno okomite onda nema prijema signala.

99

širinom snopa . onda se takva antena zove izotropni radijator. energija u jedinici vremena je izračena snaga kroz jediničnu površinu koja se prikazuje Poyntingovim vektorom. Dijagram zračenja određen je: . 100 .faktorom potiskivanja sekundarnih latica. Dijagram zračenja Dijagram zračenja ili karakteristika usmjerenosti pokazuje prostornu raspodjelu gustoće izračene snage na nekoj udaljenosti od antene.kutom usmjerenosti . Ako antena zrači energiju jednoliko u svim smjerovima tako da je gustoća snage na površini zamišljene kugle konstantna. U praksi se dijagram zračenja dobije mjerenjem jakosti električnog polja na različitim udaljenostima od antene.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. Gustoća snage tj.

Usmjerenost D Usmjerenost je omjer između maksimalne i srednje gustoće snage na fiksnoj udaljenosti od antene. a poželjno je da bude što veći. Izotropni radijator ima D=1. 3. a da se na nekoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zračenja postigne ista gustoća snage kao sa izotropnim radijatorom. D je broj koji pokazuje koliki dio od ukupne izračene snage izotropnog radijatora treba da zrači promatrana antena. 4.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Faktor potiskivanja sekundarnih latica je omjer maksimalnog zračenja glavne latice i maksimalnog zračenja najveće sekundarne latice. Dobitak g Dobitak antene pokazuje koliki dio privedene snage bez gubitaka izotropnog radijatora treba 102 .

g = k D (dB) gdje je faktor k omjer između izračene i anteni privedene snage.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dovesti promatranoj anteni da bi se na određenoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zračenja postigla ista gustoća snage kao i sa izotropnim radijatorom. 102 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5. valova te postoji ograničeno frekvencijsko područje unutar kojeg je antena prilagođena na napojni vod (ne postoji refleksija signala na spoju antena – napojni vod).helikoidne antene . ekvivalentni otpor na kojem se troši dio snage u samim vodičima strukture antene X = reaktivna komponenta induktivnog karaktera VRSTE ANTENA Prema geometrijskoj izvedbi: .leća antene (dielektrične i metalne antene) .širokopojasne antene (spiralne.stožaste antene. romb. Yagi antena. Impedancija ovisi o frekvenciji EM 6. ekvivalentni otpor na kojem se troši snaga jednaka ukupnoj izračenoj snazi antene kada je struja kroz taj otpor jednaka struji na stezaljkama antene Rd = otpor gubitaka. 103 . prorez antena) . okvirna antena) . paraboloidni reflektor) .otvor-antene (lijevak.linearne antene (dipol. Efektivna duljina antene lprijemne antene = U / E U = napon na stezaljkama otvorene antene E = jakost polja na mjestu prijema Efektivna duljina predajne antene je duljina ekvivalentne linearne antene koja po cijeloj duljini ima konstantnu struju jednaku struji na stezaljkama pr antene imaju jednak intenzitet zračenja. unipol. Impedancija antene Impedancija antene je omjer napona i struje na njenim stezaljkama. Z = (RZ + Rd) + j X RZ = otpor zračenja.reflektor antene (ravni. kutni. logaritmičko-periodične) .

675 – 415. NMT – Nordic Mobile Telephone System .frekvencijska širina kanala: 25 kHz 104 .god. osnovana 1990.675 – 425.850 MHz za vezu od mobitela prema baznoj postaji 421. generacija mobilnih mreža (1G) .frekvencijsko područje: 411.2.850 MHz za vezu od bazne postaje prema mobitelima .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5.nacionalna mreža: MOBITEL (099) zasnovana na sustavu NMT-450. MREŽE ZA POKRETNE KOMUNIKACIJE Generacije mobilnih mreža: 1.425 MHz 411.analogni sustavi .broj prometnih kanala: 168 (frekvencijski multipleks) .

pristup Internetu. GPRS teoretski: 172.rade na principu frekvencijskog i vremenskog multipleksa: 124 frekvencijska kanala širine po 200 kHz tako da je na svakoj frekvenciji omogućen rad po 8 mobitela pomoću vremenskog multipleksa (ukupno 992 kanala) 2.mogućnosti.ujednačavanje standarda koje koriste 2G mreže tako da je u bilo kojoj zemlji moguć roaming (2G mreže npr.god . generacija mobilnih mreža (3G) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2.General Packet Radio Service .nacionalna mreža: CRONET 1996.2 kbps) 3. 091.GPRS .BSS (Base Station System) – sustav baznih stanica . videotelefonija. elektroničko poslovanje itd.OSS (Operation and Support Ssubsystem) – podsustav za rad i podršku Blok-shema GSM sustava 105 . Prijenos podataka brzinama do 2 Mbps. generacija mobilnih mreža (2G) . 095…) .5 generacija mobilnih mreža (2. a omogućava slanje podataka većim brzinama od GSM mreža (GSM: 9.5G) .SS (Switching System) – komutacijski sustav (centrala za mobilnu telefoniju) .6 kbps.digitalni sustavi (098. u Brazilu ili Japanu imale su CDMA standard koji nije kompatibilan GSM standardu) . video na zahtjev.GSM standard (GSM – Global System for Mobile Communications) .UMTS standard (UMTS – Universal Mobile Telephone System) . STRUKTURA GSM MREŽE GSM mreža sastoji se od: .prijelazna usluga između 2G i 3G mreža. videokonferencija. 1800 i 1900 MHz .frekvencije GSM sustava: 900.MS (Mobile Station) – mobilna stanica (mobitel) .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 106 .

visini i vrsti antene bazne stanice te o prometnim zahtjevima. najčešće 20 do 25 km. Obično se kreću u radijusu između 2 i 40 km. a njihova veličina ovisi o konfiguraciji terena. 107 . Radio-valovi mobilnih mreža su decimetarski valovi ultravisokih frekvencija. Područja pokrivanja su u obliku pčelinjih saća.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Bazna stanica antenom pokriva određeno geografsko područje i omogućava putem radio kanala bežičnu komunikaciju s mobilnim stanicama.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 108 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DODATAK 109 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 110 .

Tehnološki može biti izvedena u obliku brojčanika (stara izvedba) ili tipkovnice (nova izvedba). a njegov prijelazni otpor mora biti manji od 1 Ω.telefoni s lokalnim napajanjem (LB-lokalna baterija) .biračka jedinica . Aparati sa dekadskim biranjem mogu imati biračku jedinicu realiziranu kao brojčanik i 111 . Viljuška je preklopni kontakt koji u položaju spuštene mikrotelefonske kombinacije MTK (položaj 1) na korisnički vod uključuje pozivnu. napona 90 V). Klasična jedinica sastoji se od kondenzatora i zvonca. a mogu imati i svjetlosne indikatore (LED diode).elektroakustička ili govorna jedinica. Kontakt viljuške može biti realiziran kontaktnim perima. Time je onemogućeno nepotrebno i nekorisno pražnjenje akumulatorskih baterija u telefonskoj centrali.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TELEFONSKI APARAT Namjena: prijenos govora (frekvencijski pojas 300 – 3400 Hz) Smjer prijenosa: dvosmjeran Način rada: dupleks Napajanje: .pozivna jedinica . što znači da pozivna struja mora biti izmjenična ( obično frekvencije 25 Hz.telefoni s centralnim napajanjem (CB-centralna baterija) Funkcijske jedinice telefonskog aparata: . S obzirom na signale biranja razlikujemo dekadsko ili impulsno biranje i tonsko biranje. BIRAČKA JEDINICA služi za otpremanje broja korisnika s kojim želimo uspostaviti vezu. Blok shema telefonskog aparata KOMUTACIJSKA JEDINICA je fizički dio telefonskog aparata koji se zove viljuška. Bez obzira na tehnološku izvedbu pozivne jedinice ona mora predstavljati prekid za istosmjernu struju. Kondenzator sprječava protok istosmjerne struje napajanja mikrofona kada je spuštena MTK. a u položaju podignute MTK (položaj 2) govornu jedinicu. Suvremeniji aparati imaju kao akustičke indikatore tonske pozivnike i zujalice.komutacijska jedinica . POZIVNA JEDINICA zvučno signalizira pozvanom korisniku da prihvati poziv.

112 . a odabir željenog moda obavlja se posebnim preklopnikom ili programski. Međutim. integrirani sklopovi ili procesori. Kod biranja znamenke 0. Generiranje tonova mogu obaviti oscilatori. Suvremeni aparati mogu raditi u tonskom i dekadskom modu. Vraćanjem brojčanika u mirni položaj impulsni kontakt se otvara i zatvara onoliko puta kolika je birana znamenka (stvara bestrujne i strujne impulse).5 s. podignemo MTK i na znak slobodnog biranja biramo korisnički broj znamenku po znamenku.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ tipkovnicu dok aparati s tonskim biranjem samo kao tipkovnicu. Zbog toga se teži da se stariji tipovi centrala zamijene digitalnim centralama. Način biranja ovisi i o tipu centrale na koju je aparat priključen. biračka jedinica otprema 10 impulsa pa se ovaj način biranja naziva dekadsko biranje. Prosječno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 0. Kada napinjemo brojčanik dotad otvoreni radni kontakt Kr se zatvara (impulsni kontakt Ki je normalno zatvoren) i kroz biračku jedinicu teče istosmjerna struja iz akubaterije u centrali. Tonski signal biranja Formiranje tonskog signala biranja: Svaka znamenka na tipkovnici je jednoznačno određena sa 2 frekvencije iz govornog područja (300 – 3400 Hz).7 s što znači da je kod tonskog biranja brže uspostavljanje veze nego kod dekadskog. ne mogu sve telefonske centrale prihvatiti tonske signale. Zato se ovo biranje naziva tonsko biranje. Prosječno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 1. radni kontakt se otvara. Dekadski signal biranja i Napinjanje brojčanika Vraćanje brojčanika biranje znamenke 3 t Formiranje dekadskog signala biranja: Kada nekoga želimo pozvati. Kada se brojčanik potpuno vrati u mirni položaj. Pritiskom na pojedinu tipku generiraju se dvije izmjenične struje određenih frekvencija.

48 V ili 60 V i to preko napojnih mostova koji osiguravaju da kod uspostavljene veze izmjenične govorne struje ne protiču kroz akubaterije i da su istosmjerne struje napajanja oba mikrofona skoro jednake bez obzira na udaljenost pretplatnika. Međutim. Ako su namoti I i II potpuno jednaki i ako su impedancije voda Zv i ravnotežna impedancija Zr jednake. Sami 113 . NAPAJANJE telefonskog aparata obavlja se iz centralne akumulatorske baterije (dakle istosmjernom strujom) napona 24 V. Sastoji se od mikrofona (akustičkoelektričkog pretvarača) i slušalice (elektroakustičkog pretvarača).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Tipkovnica kod tonskog biranja ELEKTROAKUSTIČKA ILI GOVORNA JEDINICA je fizički smještena u mikrotelefonskoj kombinaciji. kako su ove struje istog smjera u namotu III će inducirati i napone istog smjera.mosnom (pomoću transformatora) . onda će i ove struje biti potpuno jednake i u namotu III će inducirati jednake i suprotne napone. Kada sa voda dolazi govorna struja sugovornika. da ne bi vlastita govorna struja mogla protjecati kroz vlastitu slušalicu što bi izazvalo neugodan efekt da sami sebe čujemo i preko slušalice. ona djelomično teče kroz namot I.kompenzacijskom i . a djelomično kroz namot II transformatora. Struja napajanja mikrofona mora biti od 20 do 60 mA. Ovo odvajanje se postiže različitim metodama: .elektroničkom metodom. Ovi će se naponi međusobno poništiti i u slušalici nećemo čuti vlastiti govor. Strujni krugovi mikrofona i slušalice moraju biti međusobno galvanski odvojeni zbog lokalnog efekta tj. Struje kroz ove namote su suprotnog smjera. Mosna metoda Objašnjenje mosne metode: Kada govorimo izmjenična struja koju stvara vlastiti mikrofon se grana kroz namote I i II transformatora. prosječno 40 mA. pa će slušalica reproducirati govor sugovornika.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ telefonski aparati imaju elemente koji automatski reguliraju jakost ove struje čime se uklanja problem udaljenosti korisnika od centrale. Za razliku od fiksnih telefonskih aparata priključenih simetričnom paricom na centralu. Punjenje ovih baterija obavlja se ispravljačem priključenim na napon gradske električne mreže 220V/50Hz. mobilni telefoni imaju lokalno napajanje iz baterija ugrađenih u sam aparat. Bežični telefonski aparati također imaju bateriju u pokretnom dijelu radi napajanja mikrofona istosmjernom strujom. Dodatak: Vrsta mikrofona ugljeni mikrofon kristalni mikrofon kondenzatorski mikrofon elektrodinamički mikrofon Unutrašnji otpor mikrofona nekoliko stotina Ω nekoliko desetaka kΩ do oko 250 kΩ reda veličine MΩ oko 200 Ω 113 . Punjenje ove baterije vrši se automatski polaganjem pokretnog dijela na nepokretni dio aparata priključen i na telefonsku i na električnu mrežu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->