Informacije I Komunikacije

STRUKOVNA KOLA VICE VLATKOVIA ZADAR
Snjeana Mandari
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
Interna skripta
Zadar, 2008.god.
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________
SADRAJ:
1. 1.1. 1.2. 1.3. 2. 2.1. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacije i komunikacije Analogni i digitalni signali Nacionalna TK mrea VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA Zvuk Nastajanje zvuka Vrste zvuka Veliine u objektivnoj akustici Ljudsko uho i sluni proces Subjektivna akustika Mikrofoni Zvunici Slika Ljudsko oko i osobine vida Fotometrija Kolorimetrija Modeli boja u raunarskoj grafici Televizija OBRADA SIGNALA Principi multipleksnog prijenosa Modulacijske tehnike Digitalni prijenos Impulsno kodna modulacija Digitalni sustav PCM 30/32 DWDM tehnologija prijenosa po optikim kabelima ISDN mrea Tehnologija digitalne pretplatnike linije ADSL tehnologija TK VODOVI Simetrini kabeli Nesimetrini ili koaksijalni kabeli Optiki kabeli Princip prijenosa signala pomou svjetlosti RADIOKOMUNIKACIJE Antene Parametri antene Vrste antena Mree za pokretne komunikacije Struktura GSM mree DODATAK Telefonski aparat PDH sustavi 3 3 3 4 6 8 8 8 9 10 14 15 21 29 32 32 33 34 38 42 49 49 51 55 55 59 61 62 67 69 72 72 74 75 80 82 87 88 92 93 94 96 97 10
2.2.
3. 3.1. 3.2. 3.3.
3.4. 3.5. 3.6.
4. 4.1. 4.2. 4.3.
5. 5.1.
5.2.
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 0
1. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
1.1 INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
Informacija je skup podataka, pojmova ili znakova koji primaocu smanjuje ili uklanja neizvjesnost i neodreenost, te mu omoguava izbor izmeu vjerojatnih dogaaja i poduzimanje odreene radnje. Informacija su izabrani, odreeni i organizirani podaci prema zahtjevima i potrebama korisnika. Komunikacija je prijenos informacija tj. razmjena informacija izmeu najmanje dvaju sustava od kojih je jadan izvor informacija (davalac), a drugi odredite informacija (primalac). Sudionici u komunikaciji: ovjek ovjek ovjek - stroj stroj stroj. Komunikacija moe biti: a) dvosmjerna
DAVALAC PRIMALAC PRIMALAC DAVALAC
b) jednosmjerna
DAVALAC PRIMALAC
Vrste informacija i pripadajue komunikacije: 1. ZVUK (govor glazba) Audiokomunikacije 2. SLIKA (pokretna, nepokretna) Videokomunikacije 3. PODACI: - Prijenos podataka - znakovi (slova, brojke, interpukcijski znakovi) - ostali podaci (optiki, tonski i dr. signali) Elementi informacijskog kanala
IZVOR INFORMACIJE
ULAZNI PRETVARA
PRIJENOSNI SUSTAV
IZLAZNI PRETVARA
ODREDITE INFORMACIJE
IZVOR UMA
Ulazni pretvara pretvara obino neelektrine informacije u elektrini napon ili struju. Tako pretvorena informacija zove se signal. Izlazni pretvara pretvara elektrini signal u izvorni oblik informacije (reprodukcija informacije). 5
Prijenosni sustav se sastoji od predajnika, prijenosnog medija i prijemnika. Osim to prenosi signal, on ga i prilagoava oblikom prijenosnom mediju. Prijenosni medij moe biti: ini: - simetrini vodovi (elektrini signal elektrina struja) - nesimetrini ili koaksijalni vodovi (elektrini signal elektrina struja) - svjetlovod ili optiko vlakno (svjetlosni signal) - valovod (EM valovi mikrovalno podruje) beini (radio-valovi) um je sluajni i nekontrolirani signal smetnje. Prijenosni sustav je kvalitetniji to je vei omjer snage korisnog signala i snage uma. um utjee na kvalitetu reprodukcije originalne informacije.
1.2 ANALOGNI I DIGITALNI SIGNALI

Signali se mogu prenositi preko razliitih prijenosnih medija kao analogni i kao digitalni. Digitalni prijenos omoguava vee brzine, bolju kvalitetu reprodukcije, manje greaka jednostavnije i obino jeftinije krajnje ureaje. Analogni signal mijenja tijekom vremena svoje vrijednosti, a najznaajniji parametar mu je period odnosno frekvencija. Period je vrijeme jednog punog titraja tj. oscilacije vala. Frekvencija je broj perioda u 1 sekundi i izraava se hercima (Hz). Brzina prijenosa analognih signala izraena je frekvencijom na kojoj radi mrea. Analogni signal irina pojasa analognih usluga je razlika izmeu najvie i najnie frekvencije unutar koje se prenose podaci. irina pojasa znai prijenosni kapacitet nekog prijenosnog medija. Npr. klasina telefonija ima irinu pojasa 3.1 kHz (od 300 do 3400 Hz). Simetrini neekranizirani kabelski vod ima irinu pojasa od oko 120 kHz, to znai da se u oba smjera po istom vodu moe istodobno prenositi 12 telefonskih kanala. Ovaj vod je uskopojasan, dok su koaksijalni i optiki vodovi irokopojasni vodovi. Putujui du vodia ili zrakom, analogni signal slabi ili nestaje (npr. zbog otpora vodia). Osim toga on prima elektrine smetnje ili umove na vodu zbog utjecaja npr. energetskih vodova i elektrinih strojeva. U telefoniji se um na analognim vodovima uje kao statian, stalan. Zbog slabljenja signala, na odreenim razmacima se u vod ugrauju pojaala. Meutim pojaalo ne razlikuje elektrinu energiju uma od energije korisnog signala, pa pojaava i signal i um. U telefoniji ovo i nije veliki problem, ali u prijenosu podataka moe imati katastrofalne posljedice. Npr. kod prijenosa financijskih podataka, primljeni podatak o nekoj prodaji moe biti 300 000 KN, dok je poslani podatak bio 3 milijuna KN. Analogni signali slabe i postupno nestaju na 6
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kraim udaljenostima od digitalnih. Prijenos analognog signala na daljinu
Digitalni signali se prenose u obliku binarnih bitova. U telekomunikacijama binaran znai da postoje samo dvije vrijednosti za prenesene bitove informacije: on ima napona (1) off nema napona (0). Upravo zbog postojanja samo dviju razliitih vrijednosti, digitalni signal je lake obnavljati od analognog koji ima sloeniji oblik i mnotvo razliitih vrijednosti. Brzina digitalnog prijenosa izraena je u bitima u sekundi (bit/s ili bps), a isto tako i irina pojasa ili prijenosni kapacitet medija (to vea brzina to je i vea koliina podataka koja se moe istodobno prenositi). esto se mijeaju pojmovi bit i bajt. Bit je samo on ili off signal. Bajt (B) je znak prikazan odgovarajuim brojem bita (proireni ASCCI kod koristi 8 bita). Bajt je jedinica koliine podataka. I digitalni signali slabe s poveanjem udaljenosti i osjetljivi su na smetnje. Meutim lake ih je obnoviti od analognih. Za razliku od analognih pojaala, digitalni regeneratori potpuno uklanjaju um. Prijenos digitalnog signala na daljinu
Upotreba TK vodova za pojedinu vrstu prijenosa 7
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TK vod SIMETRINA PARICA KOAKSIJALNA PARICA SVJETLOVOD prijenos analogni digitalni analogni digitalni digitalni brzina prijenosa do 120 kHz 2 Mbit/s oko 60 MHz 560 Mbit/s 10 Gbit/s broj kanala 12 30 10 800 7 680 120 000
Razvojem novih tehnologija kao to su ISDN i ADSL brzine prijenosa po obinoj simetrinoj parici se poveavaju, a razvojem DWDM (multipleksni prijenos sa gustom raspodjelom valnih duljina) brzine po optikim kabelima postaju nesluene.
1.3 NACIONALNA TK MREA

Telekomunikacije obuhvaaju predaju, prijenos i prijem znakova, signala, tekstova, slika i glasova pomou inih, optikih, radioelektrinih i drugih elektromagnetskih sustava. Pri tome se razmjena informacija odvija izmeu udaljenih subjekata. Porijeklo pojma telekomunikacije: tele (gr.) daleko comunication (lat.) promet, veza Telekomunikacije obuhvaaju telegrafiju, telefoniju, radio, televiziju, teletekst, teleteks, Internet i niz drugih usluga. Telekomunikacije se ostvaruju preko TK mrea. TK mree se sastoji od tri osnovna dijela: 1. terminali (krajnji ili zavrni ureaji) 2. prijenosni ili transmisijski sustav 3. posredujui ili komutacijski sustav (centrale, koncentratori). TK mrea
Organizacija nacionalne telefonske mree 8
Na slici je prikazana organizacija nacionalne telefonske mree kao najrazvijenije mree preko koje se odvija prijenos bilo koje informacije. Podijeljena je na 4 podruja meunarodnih centrala i 20 upanijskih podruja. U svakoj upaniji se nalazi par tranzitnih centrala koje samo tranzitiraju promet pristupnih centrala (centrala na koje se vezuju korisnici). Udaljeni pretplatniki stupanj je samo prostorno izdvojeni pretplatniki stupanj pristupne centrale. Na njega se moe vezati najvie 2048 pretplatnika.
2. VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA

9
2.1. ZVUK
Pojmovi: Akustika je znanost o zvuku i sluhu. Prouava izvore zvuka, irenje i prijem zvuka. Naziv dolazi od grkih rijei akuo ujem i akustos sluam. Elektroakustika je podruje elektrotehnike koje istrauje pretvorbu zvuka u elektrine signale i obratno (bavi se ujnim zvukom).
ELEKTROAKUSTIKA
FIZIKALNA ILI OBJEKTIVNA AKUSTIKA (fizika zvuka)
PSIHOAKUSTIKA ILI SUBJEKTIVNA AKUSTIKA (subjektivni osjet i doivljaj zvuka)
NASTAJANJE ZVUKA Zvuk je mehaniko titranje estica tvari oko ravnotenog poloaja. Zvuk se kroz veinu sredstava iri kao longitudinalni val, a u vrstim tijelima kao i transverzalni val. U vakuumu kao praznom prostoru zvuk se ne moe iriti. Izvori zvuka su tijela koja titraju u elastinom sredstvu npr. zraku. Titranje estica zraka osjea se kao zvuk, a nastaje promjenom tlaka zraka oko konstantne vrijednosti atmosferskog tlaka (p0 = 101 352 Pa = 1, 01352 bara). Do promjene tlaka zraka dolazi zbog naizmjeninog zgunjavanja i razrjeivanja estica zraka prilikom titranja nekog tijela u zraku. Kad se zrak iri, molekule se razmiu (razrjeivanje) i tlak zraka je manji od normalnog. Kad se zrak sabije, molekule se stisnu jedna uz drugu (zgunjavanje) i tlak zraka je vei od normalnog. Prema nainu irenja zvuni val moe biti: - kuglasti val (zvuk se radijalno iri iz tokastog izvora) - ravni val (stvara ga titrajui stap u ravnoj cijevi).
VRSTE ZVUKA 10
1. isti ton - zvuk samo jedne frekvencije
2. Sloeni ton - periodino neharmonino titranje
3. um - nepravilno neperiodino titranje bez stalnih frekvencija i amplituda
4. Tranzijentne zvune pojave - nagli, kratkotrajni i jednokratni zvuk (npr. pucanj)
11
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ IRENJE ZVUKA Zvuk se iri kroz sredstvo kao val pa za njega vrijede isti zakoni kao i za ostale valove. Zvuk se reflektira od akustiki tvrdih povrina, lomi se pri prijelazu iz jednog u drugo sredstvo (pritom mijenja brzinu; u akustiki tvrem sredstvu zvuk ima veu brzinu), iri se iza prepreka (ogib ili difrakcija), djelomino se apsorbira pri prolazu kroz neko sredstvo ili irenjem preko neke povrine. Poznat je i Dopplerov efekt za zvuk: ako se izvor zvuka pribliava sluatelju ovaj ga doivljava kao zvuk vie frekvencije, a ako se udaljava od sluatelja ovaj ga doivljava kao zvuk nie frekvencije.
VELIINE ZVUKA U OBJEKTIVNOJ AKUSTICI 1. Brzina zvuka Zvuk kao ravni val
pmax = maksimalni tlak (najvee zgunjavanje estica zraka) pmin = minimalni tlak (najvee razrjeenje estica zraka) x = udaljenost od izvora zvuka = valna duljina zvunog vala Slian gornjem dijagramu je i vremenski dijagram tlaka zraka i pomaka estica zraka od ravnotenog poloaja. c = f = /T gdje je: c = brzina zvuka f = frekvencija zvunog vala T = period tj. vrijeme potrebno da zvuk brzinom c prijee put Brzina zvuka ovisi o elestinosti i gustoi sredstva kroz koje se iri. Kroz razliite materijale iri se razliitom brzinom:
15
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ _sredstvo______________________brzina_zvuka_(m/s)_ guma 54 zrak (0 C) 334 zrak ( 20 C, 101 352 Pa) 343 zrak (100 C) 363 drvo (hrast) 3850 voda 1441 eljezo, staklo 5000
15
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. Zvuni tlak - p Kako prolazom zvuka kroz zrak, estice zraka titraju oko ravnotenog poloaja, tako i tlak zraka titra oko nekog ravnotenog tlaka. Zvuni tlak je izmjenini tlak koji osjeamo kao zvuk. Zvuni tlak
Najnii zvuni tlak koki ljudsko uho jo moe uti: 210-5 Pa (Pa = N/m2). Zvuni tlak koji izaziva bol u uhu: 20 Pa. 3. Karakteristina akustika impedancija ili valni otpor medija Zc Zc = c (Ns/m3) gdje je: gustoa sredstva c brzina zvuka u sredstvu Ns/m3 akustiki om Primjer: Zczraka = 415 Ns/m3 Zcvode = 1.4107 Ns/m3 Znaenje: estice vode sporije titraju od estica zraka. 4. Jakost (intenzitet) zvuka I Jakost zvuka je koliina akustike energije koja u jedinici vremena proe jedinicom povrine okomite na smjer irenja ravnog zvunog vala. I = pef2 / Zc gdje je: I jakost zvuka pef - efektivna vrijednost zvunog tlaka Zc akustika impedancija sredstva 5. Akustika snaga P P = IA (W) A povrina kojom zvuk prolazi Akustike snage nekih izvora zvuka 15
izvor
akustika snaga
normalni govor 7 10-6 10-5 W ljudski glas (max.) 2 10-3 10-2 W automobilska sirena 5W veliki zvunik 100 W mlazni avion 105 W _________________________________________
15
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 6. Titrajna brzina estica v v = p /Zc - vrlo je malena; pri p = 20 Pa iznosi maksimalno 0.05 m/s.
ODNOSI NEKIH VELIINA OBJEKTIVNE AKUSTIKE Razina je logaritam omjera dviju istovrsnih fizikalnih veliina u svrhu njihovog usporeivanja. Pri tom apsolutne vrijednosti tih veliina nisu bitne. Razina se izraava u decibelima (dB) 1. Razina jakosti zvuka I (dB) = 10 log(I2 / I1) gdje je: I(dB) = razina jakosti zvuka I1, I2 = jakosti zvukova koji se usporeuju
2.
Razina zvunog tlaka p(dB) = 20 log(p2 / p1) gdje je: p(dB) = razina tlaka zvuka p1, p2 = tlakovi zvukova koji se usporeuju Logaritamski omjeri jakosti i tlaka zvunog vala: p2 / p1 1 2 4 8 10 16 100 20 log(p2 / p1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB I2 / I1 1 4 16 64 100 256 10000=104 10 log(I2 / I1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB
Iz gornje tablice je vidljivo da svako dvostruko poveanje tlaka izaziva porast razine tlaka za 6 dB. Kako je jakost zvuka proporcionalna kvadratu tlaka, dvostrukom porastu tlaka odgovara etverostruki porast jakosti zvuka, ali razina jakosti zvuka u dB je jednaka razini tlaka zvuka. 3. Dinamika Kod reprodukcije zvuka znaajni faktor je odnos izmeu najglasnijeg i najtieg zvuka. Dinamika je objektivna mjera za taj odnos: D (dB) = 10 log (Imax / Imin) = 20 log (pmax / pmin) dinamika govora: oko 40 dB dinamika plesne muzike: 20-30 dB 16
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dinamika radio-prijenosa: oko 40 dB
LJUDSKO UHO I SLUNI PROCES Ui su organi sluha i ravnotee. Svako uho se sastoji od tri osnovna dijela: vanjskog, srednjeg i unutranjeg uha. Vanjsko uho se sastoji od uke i zvukovodnog kanala. Srednje uho se sastoji od bubnjia i tri siune koice. Unutranje uho je smjeteno duboko u unutranjosti kostiju lubanje i ine ga punica i tri tekuinom ispunjene polukrune cjevice.
Graa ljudskog uha
17
Princip djelovanja ljudskog uha: 1. Una koljka usmjerava zvune valove u zvukovod. 2. Zvuni valovi odbijaju se od vrlo napete opne, bubnjia, izazivajui njezino titranje. 3. Tri koice (eki, stremen, nakovanj) srednjeg uha pojaavaju titraje te ih usmjeravaju prema bubnjiu. 4. Dok bubnji vibrira, tekuina prolazi iznad dlaica u punici koje te vibracije pretvaraju u ivane signale. Oni slunim ivcem putuju u mozak. Zanimljivosti: Stremen je najmanja kost u ljudskom tijelu, dug je samo 3 mm. Osjeaj da su nam se odepile ui izaziva otvaranje Eustahijeve cijevi da bi se izjednaio tlak u srednjem uhu. Eustahijeva cijev slui inae za izjednaavanje tlaka zraka sa obje strane bubnjia da ne bi dolo do njegovog oteenja. Zvukovod je dug 2,5 cm. Vrtoglavica nakon okretanja oko svoje osi je posljedica pomicanja tekuine u polukrunim cijevima i kada se zaustavimo. Ovo zbunjuje mozak i izaziva vrtoglavicu.
ZVUNI SPEKTAR
ovjek pas 18
stvara 85 1 100 Hz 450 1 080 Hz
uje 20 20 000 Hz 15 50 000 Hz
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ slon dupin imi ultrazvuni skener 12 Hz - nepoznato 1 20 000 Hz 7 000 120 000 Hz 150 150 000 Hz 10 000 120 000 Hz 1 000 120 000 Hz 3 500 000 7 500 000 Hz
Zanimljivosti: imi pomou ultrazvuka hvata plijen. Ultrazvuk se odbija od kukaca u letu, pa ih imi tako otkriva i hvata. Ako zvuk izazove da neki predmet titra svojom prirodnom frekvencijom, dolazi do rezonancije, amplituda titranja je sve vea i predmet se moe razbiti. SONAR (Sound Navigation and Ranging) je ureaj koji otkriva predmete ultrazvukom. Ultrazvuk se odbija od predmeta, hvataju ga ultrazvuni detektori i pretvaraju u impulse koji na ekranu stvaraju sliku predmeta (npr. ultrazvuno snimanje neroenog djeteta). Nadzvuni prasak nastaje kad se izvor zvuka giba bre od samog zvuka to ga proizvodi. Kada avion leti podzvunom brzinom (manjom od 1200 km/h), pred sobom tlai zrak. Kad se priblii brzini zvuka, pred njim se stvara zvuni zid ili barijera stlaenog zraka. Kada avion premai brzinu zvuka, tlak zraka na nosu aviona, zbog preklapanja zvunih valova, stvara silan udarni val koji stvara prasak.
SUBJEKTIVNA AKUSTIKA
Osnovne karakteristike slunog osjeta: glasnoa tona visina tona boja tona. Glasnoa, visina i boja tona mjere se metodama eksperimentalne psihologije. Glasnoa zvuka Glasnoa zvuka je osjet jakosti zvuka u naem uhu tj. subjektivni osjeaj jakosti zvuka kao fizikalne veliine. Glasnoa ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. Zvukove iste jakosti, a razliite frekvencije ne doivljavamo jednako glasnim. Zato je referentna frekvencija za odreivanje glasnoe drugih frekvencija 1 000 Hz. Dakle glasnoa nekog zvuka mjeri se tako da se usporeuje s glasnoom tona frekvencije 1000 Hz. Na temelju slunog usporeivanja moe se, mijenjajui zvuni tlak na toj frekvenciji. Ako se takvom usporedbom dobije da npr. mjereni zvuk ima istu glasnou kao ton frekvencije 1000 Hz na razini zvunog tlaka od 80 dB iznad referentne razine (razina od 0 dB odgovara tlaku od 20 Pa), onda se smatra da mjereni zvuk ima razinu glasnoe od 80 fona. Kako osjet jakosti zvuka raste priblino logaritamski, razinu jakosti zvuka raunamo s 19
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ logaritmom omjera jakosti dvaju zvukova. Razina jakosti zvuka izraava se u dB, a glasnoa u fonima ili sonima (SON). L (fon) = 10 log(I / I0) = 20 log(p / p0) gdje je: L(fon) = razina glasnoe zvuka I = jakost nekog zvuka I0 = jakost praga ujnosti = 10-12 (W/m2) p = tlak nekog zvuka p0 = tlak praga ujnosti = 2 10-5 Pa Prag ujnosti zvuk kojeg ljudsko uho jedva uje - f = 1 000 Hz, p = 2 10-5 Pa, I = 10-12 (W/m2) - amplituda titranja estica zraka oko 10-11 m, a promjene tlaka oko 10-5 Pa - razina jakosti zvuka = 0 dB - razina glasnoe = 0 fona Prag boli glasnoa koju uho jedva moe podnijeti, izaziva bol u uhu - f = 1 000 Hz, p = 20 Pa, I = 10 (W/m2) - amplituda titranja estica zraka oko 10-5 m, a promjene tlaka oko 30 Pa - razina jakosti zvuka = 120 dB - razina glasnoe = 120 fona
Dinamika karakteristika ljudskog uha
20
Fon i decibel nisu iste jedinice. Za razliite zvune tlakove, a time i za razliite jakosti zvuka, podudaraju se samo na frekvenciji od 1 000 Hz. Izofonske krivulje (krivulje koje povezuju toke iste glasnoe) pokazuju da jednaku glasnou niih i viih frekvencija treba ostvariti veom jakosti zvuka u odnosu na zvukove frekvencija od oko 1 000 Hz. Izofonske krivulje su i gue pri niskim i visokim frekvencijama to znai da se istom promjenom zvunog tlaka ostvaruje vea promjena subjektivnog doivljaja jakosti zvuka tj. glasnoe. Osjetljivost ljudskog uha i izofonske krivulje
21
Sluna ploha (podruje govora) zdravog ovjeka ovisna je o njegovoj dobi.
Razina glasnoe u fonima ne daje podatak koliko je puta neki zvuk glasniji od drugog, jer se glasnoe zvukova iz razliitih izvora usporeuju u odnosu na prag ujnosti, a ne meusobno. Zbog toga meunarodna organizacija ISO uvodi jedinicu SON. 1 son odgovara glasnoi zvuka od 40 fona (u praksi odgovara priguenom govoru ili paranju papira). Broj sona pokazuje koliko je puta neki zvuk glasniji od zvuka koji ima glasnou od 1 sona.
Odnos glasnoe u sonima i fonima
SON = 2(fon 40)/10 22
Iz gornje relacije je vidljivo da svako poveanje glasnoe za 10 fona odgovara udvostruenje glasnoe u sonima. Primjer: ljudski govor 50 fona = 2 SONA automobilska truba 90 fona = 32 SONA prag bola 120 fona = 256 SONA Sada se jasno vidi da je automobilska truba 16 puta glasnija od normalnog govora. Prednosti SONA u odnosu na fone: - glasnoe zvukova iz razliitih izvora mogu se meusobno usporeivati - glasnoe zvukova iz vie izvora mogu se zbrajati. Za tonove glasnoe vie od 1 SONA i frekvencija viih od 300 Hz, glasnoa u sonima je linearno ovisna o logaritamskoj promjeni zvunog tlaka.
Boja tona Boja tona je u psihoakustici karakteristian doivljaj muzikog zvuka. Razliita glazbala sviraju istu notu (ton iste frekvencije), ali njihov zvuk nije isti, jer svako glazbalo ima svoju boju tona. Iako je osnovna frekvencija ista, glazbala proizvode i tonove drugih frekvencija (harmonike). Boja tona je odreena brojem, frekvencijom i jakou harmonika osnovnog tona. Boji tona u objektivnoj akustici odgovara spektar sloenog tona.
Visina tona Visina tona je psihoakustika veliina po kojoj se dva tona mogu razlikovati kao dublji (tamniji) ili vii (svjetliji). Doivljeni ton je vii to je via frekvencija tona kao objektivnog podraaja. 23
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Osjet visine tona nije proporcionalan iznosu promjene frekvencije, nego omjeru promjene. Npr., porast frekvencije sa 100 na 120 Hz izaziva isti osjet promjene tona kao i promjena frekvencije s 5 kHz na 6 kHz. To znai da se osjet visine tona mijenja s logaritmom frekvencije. Visina tona je odreena i glasnoom zvuka. S poveanjem glasnoe povisuje se visina tonova frekvencija iznad 5 kHz, a smanjuje za tonove frekvencija ispod 500 Hz. Osjetna visina tona se izraava jedinicom mel (prema melodiji). 1 000 mela je visok ton frekvencije 1 000 Hz i glasnoe 1 SON. Ako su tonovi npr, cjelobrojne vrijednosti malih brojeva, osjet tih tonova je harmonian. Npr.1:2 je oktava, 1:3 je terca, 3:2 je kvinta. Da bi se neki ton mogao prepoznati, mora trajati izmeu 4 i 10 ms za frekvencijsko podruje izmeu 400 Hz i 10 kHz. Ispod 100 Hz vrijeme prepoznavanja je dulje od 30 ms. S obzirom na subjektivnost ovjek razlikuje dvije tonske visine: harmonijsku i melodijsku. ovjek uje oko 10 harmonijskih i 6,3 melodijske oktave. Ovisnost subjektivne visine tona o frekvenciji
24
MIKROFONI
Mikrofon je akustikoelektrini pretvara; pretvara zvuk u elektrinu struju. Simbol mikrofona:
Podjela mikrofona prema principu rada (elektrini kriterij): - ugljeni - elektrodinamiki - elektromagnetski - kristalni - kondenzatorski. Podjela mikrofona prema nainu djelovanja tlaka na membranu mikrofona (akustiki kriterij): - tlani: zvuni tlak djeluje samo s jedne strane membrane, membrana titra zbog razlike izmeu vanjskog zvunog tlaka i atmosferskog tlaka unutar kuita mikrofona - gradijentni: zvuni tlak djeluje s obje strane membrane, membrana titra pod utjecajem razlike tlakova s prednje i stranje strane mikrofona.
TEHNIKE KARAKTERISTIKE MIKROFONA: 1. Osjetljivost mikrofona Osjetljivost mikrofona je omjer induciranog napona i efektivne vrijednosti zvunog tlaka koji je izazvao taj napon. SM = inducirani napon mikrofona / zvuni tlak = U/p (V/bar) 1 bar = 105 Pa = 105 N/m2 1 bar = 0.1 Pa Osjetljivost realnog mikrofona SM se obino usporeuje sa osjetljivou zamiljenog referentnog mikrofona osjetljivosti S0 = 1 V/ bar ili 10 V/Pa i daje se u decibelima. SM (dB) = 20log(SM/S0) Osjetljivost ovisi o starosti mikrofona, konstrukciji, struji napajanja, poloaju i mikroklimatskim uvjetima. 2. Usmjerenost mikrofona Usmjerenost izraava ovisnost osjetljivosti mikrofona o smjeru odakle dolaze zvuni valovi. Najveu osjetljivost mikrofon ima za zvuk koji upada okomito na membranu mikrofona. Usmjerenost dolazi do izraaja pri viim frekvencijama.
Usmjerenost tlanog mikrofona za razliite frekvencije zvuka 28
28
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. Efikasnost Efikasnost (n) se definira kao logaritam omjera snage PM stvarnog mikrofona i snage P0 referentnog mikrofona. Snaga referentnog mikrofona iznosi P0 = 1 mW pri zvunom tlaku na membranu mikrofona od p0 = 1 Pa = 10 bar koji stvara normalni govor. Mikrofon je prilagoen tj. optereen je otporom koji je jednak unutranjem otporu mikrofona (prilagoenje troila na najveu snagu). n (dB) = 10log(PM/P0) 4. Impedancija Impedancija mikrofona je ukupni unutranji otpor koji mikrofon ima kao izvor pri frekvenciji od 1000 Hz.
5. Frekvencijska karakteristika Frekvencijska karakteristika pokazuje ovisnost osjetljivosti mikrofona o frekvenciji zvuka. U govornom podruju od 300 do 3400 Hz osjetljivost nije konstantna, ali ljudsko uho nije previe osjetljivo na razliite osjetljivosti mikrofona tako da razlike u osjetljivosti mikrofona manje od 2 dB skoro ne zamjeujemo. Ipak je poeljno da frekvencijska karakteristika mikrofona bude konstantna u to irem frekvencijskom podruju, ali ovisno i o namjeni mikrofona (prijenos govora, prijenos glazbe).
Frekvencijska karakteristika mikrofona
6. Dinamika Dinamika je logaritam omjera najjaeg i najslabijeg zvuka koji mikrofon moe prenijeti bez 28
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ utjecaja uma i bez izoblienja. Donja granica dinamike odreena je samim umom mikrofona, dok je gornja granica dinamike ograniena izoblienjima koje izaziva prevelika elongacija membrane mikrofona. Dinamika kod kvalitetnih mikrofona iznosi preko 20 dB. Dinamiko podruje mikrofona
28
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 7. Korisnost Korisnost mikrofona je omjer izmeu uloene akustike energije i dobivene elektrine energije. Zbog dvostruke pretvorbe energije (akustika energija zvuka se pretvara u mehaniku energiju titranja membrane, a ova u elektrinu energiju), korisnost mikrofona je malena i iznosi od 1 do 3%. 8. Izoblienje Izoblienje mikrofona je promjena oblika signala kojeg mikrofon stvara. Izoblienja mogu biti linearna i nelinearna. Linearna izoblienja nastaju zbog razliite osjetljivosti mikrofona za razliite frekvencije zvuka te se mijenjaju amplitude ili/i faze elektrinog signala pojedinih frekvencija. Uho osjea linearna izoblienja kao promjenu boje tona. Nelinearna izoblienja nastaju zato to se promjenom tlaka na membranu ne mijenja linearno otpor mikrofona, a time se ne mijenja linearno ni mikrofonska struja. Ulazni sinusni zvuni tlak dat e na izlazu mikrofona izoblienu mikrofonsku struju koja se sastoji od osnovnog tona i niza viih harmonika koji nema u izvornom zvunom signalu. U ukupno izoblienje ulazi i um mikrofona. Najvea izoblienja ima ugljeni, a najmanja elektrodinamiki i elektromagnetski mikrofon.
VRSTE MIKROFONA UGLJENI MIKROFON Ugljeni mikrofon ima kuite ispunjeno ugljenom prainom koje je s jedne strane zatvoreno tankom metalnom prainom. Elektrini otpor ugljene praine ovisi o njenoj gustoi koja se mijenja ovisno o zvunom tlaku na membranu. Promjena elektrinog otpora utjee na promjenu jakosti istosmjerne struje kojom se mikrofon napaja (npr. jai glas - vei tlak - vea elongacija membrane vea gustoa ugljenih zrnaca vea dodirna povrina meu zrncima manji prijelazni otpor jaa struja). Dakle mikrofon generira promjenjivu tj. izmjeninu struju. Napon na stezaljkama mikrofona je proporcionalan elongaciji membrane, a neovisan o frekvenciji. Ugljeni mikrofoni se najvie upotrebljavaju u telefoniji. Impedancija: iskljuivo omski otpor od nekoliko stotina oma Linearna izoblienja: znatna i to do 100% Frekvencijsko podruje: usko, 300 3000 Hz Osjetljivost: velika, oko 40 dB, oko 100 mV/Pa, ne treba pojaanje signala Efikasnost: oko 20 dB - primjetan um, posebno pri jaim strujama
29
KRISTALNI MIKROFON
Princip rada kristalnog mikrofona je piezoelektrini efekt: djelovanjem sile na plohe kristala izmeu njih se stvara napon. Membrana je mehaniki povezana s kristalom pa se njeno titranje prenosi na plohe kristala tj. izmeu prikljunica kristala stvara se napon koji vjerno prati promjene zvunog tlaka. Ovaj napon je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan je o frekvenciji. Impedancija: od nekoliko desetaka k do oko 250 k ovisno o kapacitetu (600-3000 pF) Osjetljivost: velika, nekoliko desetaka mV/Pa, ne treba pojaanje signala
ELEKTRODINAMIKI MIKROFON Elektrodinamiki mikrofon s trakom Elektrodinamiki mikrofon sa zavojnicom
30
Princip rada elektrodinamikih mikrofona je elektromagnetska indukcija sjeenjem magnetskih silnica. U vodiu koji se giba u magnetskom polju i pritom sijee magnetske silnice inducira se napon koji je proporcionalan brzini gibanja vodia: U = Blv. Kod ovih mikrofona, titranje membrane se prenosi na metalnu traku odnosno pokretnu zavojnicu, pa je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane. Karakteristike mikrofona sa zavojnicom: Impedancija: iskljuivo omski otpor od oko 200 Linearna izoblienja: zanemariva Frekvencijsko podruje: 30 Hz 15 kHz Osjetljivost: oko 2 mV/Pa, izlazni je napon malen pa ga je potrebno podii transformatorom prije ulaza u pojaalo Ostalo: vlastiti um oko 20 dB iznad praga ujnosti KONDENZATORSKI MIKROFON Kondenzatorski mikrofon je ploasti kondenzator s metalnom folijom (membranom) s jedne strane i metalnom protuelektrodom s druge strane. Izmeu elektroda je kao dielektrik zrak debljine 10-20 m. Titranjem membrane kondenzatorskog mikrofona mijenja se razmak izmeu elektroda kondenzatora, polazi do promjene kapaciteta (raste ili pada) i istosmjerni izvor puni-prazni kondenzator u ritmu govornog signala. Promjenjiva struja punjenapranjenja kondenzatora na velikom otporu R stvara izmjenini pad napona koji je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan o frekvenciji. Impedancija: vrlo velik, reda M, odreen kapacitetom od oko 50 pF Linearna izoblienja: zanemariva, um neznatan Frekvencijsko podruje: iroko Osjetljivost: 30 50 V/Pa Ostalo: nedostatak je potreba izvora napona 100 200 V, ali ako je izolator prethodno polariziran vanjski izvor nije potreban (elektretski mikrofoni)
ELEKTROMAGNETSKI MIKROFON 31
Sa membranom ovog mikrofona spojena je ploica od mekog eljeza koja s permanentnim magnetom tvori magnetski krug. Titranjem membrane mijenja se zrani raspor izmeu ploice i polova magneta, ime se mijenja magnetski otpor, a time i magnetski tok u zavojnici pa se u njoj inducira napon: U = - N /t. Inducirani napon je proporcionalan brzini titranja membrane. Primjena: u bezbaterijskim telefonima u rudnicima, na brodovima i sl.
TLANI MIKROFONI
Kod tlanih mikrofona membrana titra zbog razlike izmeu vanjskog zvunog tlaka p i atmosferskog tlaka p0 unutar kuita mikrofona. Najvee amplitude pomaka membrane nastaju pri rezonancijskoj frekvenciji membrane koja ovisi o masi i koeficijentu elastinosti membrane.
Kod ugljenih, kristalnih i kondenzatorskih mikrofona tlanog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan pomaku membrane, membranu treba konstruirati tako da joj je rezonancijska frekvencija iznad radnog podruja mikrofona. a pomak, elongacija membrane
Kod elektrodinamikih i elektromagnetskih mikrofona tlanog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane, rezonantna frekvencija treba biti u sredini radnog 32
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ podruja mikrofona ali uz dovoljno veliko priguenje. v brzina titranja membrane
Usmjerena karakteristika tlanih mikrofona
GRADIJENTNI MIKROFONI
Kod gradijentnih mikrofona sila na membranu je proporcionalna razlici tlakova p1 i p2 po jedinici duljine tj. gradijentu tlaka. Sila raste s frekvencijom zvuka 6 dB/ oktavi.
Kod ugljenog, kristalnog i kondenzatorskog mikrofona gradijentnog tipa rezonancijska frekvencija odabire se u sredini radnog podruja uz dovoljno veliko priguenje.
Kod elektrodinamikog i elektromagnetskog mikrofona gradijentnog tipa radno podruje 33
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ lei iznad rezonancijske frekvencije membrane jer je za to podruje frekvencija brzina membrane neovisna o frekvenciji.
Usmjerena karakteristika gradijentnog mikrofona (osmiasta karakteristika)
ZVUNICI Zvunik je elektroakustiki pretvara koji pretvara elektrinu energiju u akustiku. Od zvunika se zahtijeva to vjernija reprodukcija zvuka.
Idealni irokopojasni zvunik pretvara konstantnu privedenu elektrinu energiju u konstantni zvuni tlak u cijelom ujnom frekvencijskom podruju od 20 Hz do 20 000 Hz. Ovo je tehniki skoro nemogue izvesti pa se za prekrivanje cijelog ujnog podruja koristi vie zvunika tj. kombiniraju se niskotonski i visokotonski zvunici. Podruje II 250 5000 Hz 500 15 000 Hz ili 5000 15000 Hz
kombinacija s 3 zvunika s 2 zvunika
I 20 250 Hz 20 500 Hz ili 20 5000 Hz
III 5 15 kHz
Manje kvalitetni zvunici prekrivaju podruje od 70 do priblino 10000 Hz. Kao mehaniki titrajni sustav koristi se membrana (okrugla, ovalna ili pravokutna kruta ploha, ravnog ili konusnog oblika) koja je vanjskim rubovima pomou gornjih centratora elastino uvrena na dra tzv. koaru, a unutarnjim rubom na donji centrator. Sila se prenosi na membranu ili u sredini ili linijski ili na cijeloj povrini. Titranje membrane se prenosi na estice okolnog zraka te mehaniki titraji membrane u njemu stvaraju zvune valove. Zvunici se ugrauju u ravne ploe ili u otvorene ili zatvorene kutije da bi se sprijeio akustiki kratki spoj. Naime sama membrana zvunika ne moe dovoljno odjeliti prednju i stranju stranu zvunika. Zbog toga kada se membrana kree naprijed, ispred zvunika nastaje sabijanje zraka, a istodobno iza zvunika njegovo razrjeivanje. Zbog razlike u tlakovima oni e se nastojati izjednaiti najkraim moguim putem tj. preko rubova zvunika to ima za posljedicu irenja 34
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zvuka slabijim intenzitetom. Ova pojava izjednaenja tlakova neugraenog zvunika zove se akustiki kratki spoj.
TEHNIKE KARAKTERISTIKE ZVUNIKA Tehnike karakteristike zvunika: Reprodukcija ili osjetljivost (ujnost) Usmjerenost Frekvencijska karakteristika Korisnost Nazivna snaga Impedancija Izoblienje Od navedenih karakteristika kratko su definerane tri. Reprodukcija ili osjetljivost zvunika je omjer zvunog tlaka p na odreenoj udaljenosti u smjeru osi zvunika i napona u na prikljunicama zvunika. Reprodukcija ovisi o udaljenosti od membrane zvunika. Nazivna snaga zvunika koju navodi proizvoa je maksimalna elektrina snaga koju zvunik moe trajno podnijeti bez oteenja. Ova snaga mora biti vea od nazivne izlazne snage pojaala na koje se zvunik prikljuuje da ne doe do preoptereenja zvunika (dobro je da bude 2 puta vea od snage pojaala jer su izoblienja najmanja). Elektrina impedancija zvunika je bitna zbog prilagoenja zvunika na pojaalo. Ako su impedancije zvunika i pojaala jednake dolazi do maksimalnog prijenosa snage izmeu ova dva ureaja. Impedancija zvunika mora biti jednaka ili vea od impedancije pojaala da ne bi dolo do preoptereenja pojaala i njegovog mogueg unitenja. Nazivna impedancija za dinamike zvunike je 4, 8 ili 16 , ali na frekvencijama izvan pojasa 200 600 Hz obino je znatno vea.
VRSTE ZVUNIKA - elektrodinamiki ili dinamiki zvunik - elektrostatiki zvunik - kristalni ili piezoelektrini zvunik
DINAMIKI ZVUNIK U zranom rasporu izmeu polova magneta nalazi se pomina zavojnica na koju je privrena konusna membrana. Kada kroz zavojnicu protjee struja ujnih frekvencija, zavojnica se pomie lijevo desno pod utjecajem sile izbacivanja F = Bli. Pomaci 35
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zavojnice prenose se na membranu koja titrajui proizvodi zvuk. Kako su za odreeni zvunik B i l konstantni, sila izbacivanja je proporcionalna i mijenja se kako se mijenja struja. Za postizanje vee sile, indukcija u zranom rasporu iznosi i preko 2 T. Za visokotonske zvunike membrana se izrauje od krueg i lakeg papira, a za niskotonske od mekeg i teeg papira.
ELEKTROSTATIKI ILI KONDENZATORSKI ZVUNIK
36
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. Nema tonskog signala u = 0 membrana: +Q, +u perforirana elektroda: -Q, -u Na membranu djeluju jednake, ali suprotne sile pa ona miruje.
2. Prisutan tonski signal u membrana: +Q, + u 1. perforirana elektroda: -Q + q/2, -u + u/2 2. perforirana elektroda: -Q q/2, -u - u/2 Pozitivno nabijena membrana otklanja se prema elektrodi nieg potencijala tj. prema negativnije nabijenoj elektrodi. Kako je tonski signal izmjenian, membrana titra.
KRISTALNI ILI PIEZOELEKTRINI ZVUNIK Princip rada kristalnog zvunika je obrnuti piezoelektrini efekt: dovoenjem izmjeninog napona na plohe kristala, kristal titra i ti se titraji prenose na membranu. Karakteristike kristalnih zvunika: - visokotonski zvunici (od nekoliko kHz do 20 kHz) - visoka korisnost ( uz pomo trube i do 70%) - lagani su jer nemaju magnete - neosjetljivi na manja preoptereenja - vrlo lomljivi, temperaturno osjetljivi
2.2. SLIKA
LJUDSKO OKO I OSOBINE VIDA Bez svjetla ne bismo nita vidjeli. Svjetlost je elektromagnetsko zraenje ije se valne duljine u vidljivom dijelu spektra kreu od 400 nm do 700 nm. Kroz vakuum (zrak) se iri brzinom od 300 000 km/s. Oko je okrugla vreica bistre elatinozne tekuine koja se zove staklasta tekuina obavijena vrstom vanjskom ovojnicom tj. bjeloonicom.
37
Dijelovi oka: - arenica: mii koji nadzire veliinu zjenice (pigmenti arenice odreuju boju oiju) - ronica: lomi svjetlo koje upada u oko i djelomino ga izotrava (prozirni ispupeni vanjski dio one jabuice - zjenica: otvor u arenici kroz koji ulazi svjetlost; kad je svjetlo prigueno iri se, a kad je jako suzuje se akomodacija oka - lea: fokusira svjetlo, fino ga izotrava - mrenica: opaa svjetlost tj. prima sliku. Sadri milijune stanica osjetljivih na svjetlo koji se zovu tapii i unjii; tapii vide crno-bijelo, a unjii u boji. Slika u mrenici je obrnuta. - vidni ivac: prenosi sliku u mozak gdje se slika vraa u pravilni uspravni poloaj. Jedna od vanih karakteristika oka je njegova tromost. Tromost oka znai da receptori oka i nakon prestanka trenutnog svjetlosnog podraaja jo neko vrijeme pamte sliku tj. zadrava se subjektivni doivljaj slike. Ako se u jednoj sekundi prikae slijed od 24 slike nekog dogaaja, zbog tromosti oka ovjek e to doivjeti kao pokretni dogaaj (televizijska, kino slika).
FOTOMETRIJA Fotometrija je dio fizike koji se mjerenjem veliina vidljivog dijela svjetlosnog spektra. Tok svjetlosti F je energija emitirane svjetlosti Es nekog izvora u jedinici vremena: F=Es/t. Jedinica za tok je lumen. Efikasnost izvora svjetlosti S je omjer izmeu toka svjetlosti F i uloene energije u jedinici vremena P: S=F/P. Jakost izvora ili intenzitet I (luminoznost) je tok svjetlosti F to ga izvor alje u jedinini prostorni kut : 38
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ I=F/ Jedinica za intenzitet izvora je 1 svijea ili kandela (cd) tj. 1/60 intenziteta od 1 cm2 crnog tijela pri talitu platine od 1770 C. Jedna kandela odgovara otprilike sjaju jedne svijee. Rasvjeta (osvjetljenje ili iluminacija) E direktno je proporcionalna s tokom svjetlosti F, a obrnuto proporcionalna s povrinom S koju svjetlost obasjava: E=F/S. Jedinica rasvjete je luks (lx). Ploha ima rasvjetu 1 luks ako na svaki kvadratni metar te plohe pada tok svjetlosti od 1 lumena. S udaljenosti od 1 m2, svjetlosni izvor jakosti 1 kandele osvijetlit e 1 m osvjetljenjem od 1 luksa. Sjaj je gustoa jakosti svijetlosti nekog svjetlosnog izvora (jakost svjetlosti po jedinici povrine izvora).
BOJA Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih unjia u naem oku na vanjski podraaj u obliku svjetlosne zrake. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspruje u spektar. Doivljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti. Razlikuju se dvije skupine svjetlosti: - akromatska (neobojena) i - kromatska (obojena) svjetlost. Akromatska svjetlost Akromatsku svjetlost doivljavamo kao crnu, bijelu i sivu boju. Primjeri primjene akromatske svjetlosti su crno-bijela televizija, crno-bijela slika na monitoru raunala i crno-bijeli tisak. Jedini parametar akromatske svjetlosti je koliina svjetlosti koja u fizikalnom smislu odgovara energiji. Koliina svjetlosti opisuje se veliinama intenzitet (jakost) i osvijetljenost. U psiholokom smislu koliina svjetlosti se opisuje kao intenzitet osjeta i naziva se sjajnost (brightness). Intenzitet crne boje ima vrijednost 0, a intenzitet bijele boje ima vrijednost 1. Vrijednostima izmeu 0 i 1 odgovaraju razliite razine sive boje. Crno-bijela televizija ili monitor moe proizvesti razliite razine sive boje na istom mjestu (pikselu). Kromatska svjetlost ovjekov doivljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psiholoke veliine: - nijansa - zasienje - osvijetljenost (svjetlina, sjajnost, sjaj) Nijansa opisuje vrstu boje npr. crvena, zelena, uta ovisno o dominantnoj valnoj duljini emitirane svjetlosti. Zasienje opisuje udaljenost boje od sive boje istog intenziteta npr. crvena boja je vrlo zasiena, ruiasta je manje zasiena. Osvijetljenost opisuje intenzitet svjetlosti reflektirane od objekta.Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivaju se tonovi kromatskih boja. Ton je dodana koliina svjetlosti u boji, dakle svijetloplava, tamnoplava, jo tamnija plava i tako sve do crne.
39
Dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona, osim to se zatamnjuje u tonu, gubi i na istoi. Tako dodavanjem sive boja blijedi, gubi na kvaliteti, istoi, intenzitetu ili zasienosti.
Primjer degradacije boje: istoj crvenoj boji se postepeno dodaje siva u sve veoj koliini to rezultira gaenjem, izbljeivanjem boje koja od iste, jarke, intenzivne postaje zagasita, blijeda, degradirana.
Boja ima i svoju prirodnu koliinu svjetlosti u sebi; tako je uta bez primjese bijele svjetlija od plave. ista crvena i zelena imaju otprilike jednaku svjetlinu.
KOLORIMETRIJA Kolorimetrija je grana fizike koja na objektivan nain opisuje boje. Kolorimetrija je usporeivanje boje na temelju odreivanja fizikalnih podraaja koji izazivaju jednake osjete tona boje, zasienja i svjetline. Fizikalno, vidljiva svjetlost je elektromagnetsko zraenje valnih duljina od 400 do 700 nm.
Spektar svjetlosti
ultraljubiasta svjetlost vidljiva svjetlost infracrvena svjetlost
380 nm ljubiasta
770 nm crvena
Spektarne boje i valna duljina Boja Valna duljina (nm) ljubiasta 390-455 plava 455-492 40
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zelena uta naranasta crvena 492-577 577-597 597-622 622-770
Bijela svjetlost kao akromatska svjetlost sastavljena je od mnotva boja i na svim valnim duljinama ima priblino istu energiju. Ljudsko oko teko razlikuje dvije bijele svjetlosti kod kojih se sastav boja znatno razlikuje. Koliina energije na pojedinoj valnoj duljini opisuje se spektralnom distribucijom energije. Pritom, vie razliitih distribucija moe izazvati opaaj iste boje. Primjer spektralne distribucije energije svjetlosti
Vizualni efekt spektralne distribucije moe se opisati trima parametrima: - dominantnom valnom duljinom - istoom pobude i - koliinom svjetlosti (sjaj). istoa pobude je udio bijele svjetlosti u nekoj boji. Boju odreuje dominantna valna duljina i udio bijele svjetlosti u toj boji. Ako je udio bijele svjetlosti u nekoj boji manji kaemo da je zasienje te boje vee te ona sa manjom energijom pobuuje maksimalni doivljaj boje. Dakle, bijela svjetlost unosi poremeaj u doivljaj boje. Bijela svjetlost smanjuje zasienje boje
energija
dominantna valna duljina vee zasienje manje zasienje bijela svjetlost zasienje=0
548 nm zelena
Odnos izmeu percepcijskih veliina kje opisuju svjetlost i kolorimetrijskih veliina: 41
Percepcijska veliina Nijansa Zasienje Svjetloa Sjajnost
Kolorimetrijska veliina Dominantna valna duljina istoa pobude Intenzitet Intenzitet
SINTEZA BOJA Sintezom ili mijeanjem boja dobiva se nova boja. U osnovi dva su naina mijeanja boja: 1. aditivno: optiko mijeanje svjetlosti. RGB snopovi u televiziji. Osnovne ili primarne boje: R (red) crvena, G green (zelena), B blue (plava) pri kojemu se dodavanjem svake boje dodaje i svjetlosna energija idui od tamnoga ka svijetlome.
43
43
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. suptraktivno: mehaniko mijeanje pigmentacija. Osnovne boje: crvena, plava, uta. Primjena: slikarstvo, fotografija u boji. Primarne boje- meusobno neovisne boje to znai da se mijeanjem dviju boja ne moe dobiti trea neovisna boja. Sve tri skupa pomijeane daju bijelu boju. To su: crvena..R (red) 610 nm zelena...G (green) 548 nm plavaB (blue) 465 nm Komplementarne boje boje koje se dobiju mijeanjem primarnih boja. Zajedno daju crnu boju. Komplementarne su zato to mijeanjem s primarnim bojama daju neutralnu boju. uta je komplementarna plavoj, plavozelena (cijan-svjetloplava) crvenoj, a ljubiasta (magenta) zelenoj. To su: uta Ye = R + G cijan..C = G + B ljubiasta.M = R + B Ljudski vid je trikromatski. Sve se boje mogu dobiti mijeanjem triju primarnih boja. U kromatskoj televiziji to su crvena, zelena i plava. Dobivena boja ovisit e o udjelima pojedine primarne boje. Za potpuno odreivanje boje potrebno je izvesti izjednaavanje (odreivanje udjela pojedinih primarnih boja) tako da zbroj svih triju primara daje bijelu boju. Ta se koliina primara smatra njegovom jedininom vrijednou (podeavanje kamere prije snimanja na referentno bijelo ili engl. white balance kako bi primari dali potpuno odreenje boje). MODELI BOJA U RAUNARSKOJ GRAFICI Skupine modela boja: 1. sklopovski orijentirani modeli: a) RGB (Red-Green-Blue) za CRT monitore b) CMY (cyan, magenta, yellow) i CMYK (cyan, magenta, yellow, black) za tiskanje u boji 2. korisniki orijentirani modeli: a) HSV (hue-nijansa, saturatio-zasienje, value-sjajnost) b) HLS (hue, lightness, saturation) c) HVC (hue, value, chromaticity) Meu pojedinim modelima mogua je pretvorba specifikacije boje.
RGB model boje
44
Crvena, zelena, plava aditivne primarne boje; njihovi udjeli se mogu zbrojiti za dobivanje odreene boje Dijagonala koja spaja crnu i bijelu boju predstavlja razine sivog. Podruje boja koje moe prikazati CRT monitor odreeno je svojstvima fosfornog sloja.
HSV model boja
45
Vrh esterostrane piramide je u ishoditu koordinatnog sustava i odgovara crnoj boji. Vertikalna os V odreuje sjajnost boje. Baza piramide je na razini V=1 to odgovara skupu sjajnih boja. Nijansa je odreena kutom zakreta H oko vertikalne osi V. Kutovi zakreta komplementarnih boja razlikuju se za 180. Radijalna udaljenost od osi V odreuje razinu zasienosti boje S. Mnogi aplikacijski programi omoguavaju korisniku izbor boje iz prikazanog skupa boja. Za vei izbor boja, korisnik moe odrediti boju pomou nekog od modela boja preko odgovarajueg korisnikog suelja. Primjer korisnikog suelja za odreivanje boje u HSV modelu
TELEVIZIJA Televizija se bavi prijenosom pokretne slike. 46
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Televizija moe biti: - akromatska (crno-bijela) i - kromatska (u boji). Za snimanje slika i scena slue pri televizijskom prijenosu TV kamere. Glavni dijelovi TV kamere su objektiv, analizirajua cijev i elektroniki trailac slike tj. mala katodna cijev na kojoj se vidi reprodukcija trenutno snimane slike. Kamera pretvara sliku u elektrini signal da bi se omoguio njen prijenos. Analizirajua cijev je optoelektrini pretvara. Postoji vie vrsta analizirajuih cijevi (plumbikon, superortikon, vidikon, satikon), ali se danas u kamerama uglavnom koriste CCD senzori (Charge Coupled Device) za analiziranje slike. Kamere kao optoelektrini pretvarai rade na principu fotoelektrinog efekta. Ako materiju obasjamo svjetlou dolazi do sudara fotona i elektrona vezanog za jezgru atoma. U ovom sudaru foton nestaje, a elektron naputa atom. Ovisno o dobivenoj kinetikoj energiji u sudaru elektron ostaje slobodan u materiji i poveavaju njenu vodljivost (unutranji fotoelektrini efekt) ili naputa materiju (vanjski fotoelektrini efekt). Elektroni mogu biti osloboeni iz materije ako povrinu materije bombardiramo elektronima dovoljno velike energije. Reprodukcija snimljene slike dobiva se na CRT, LCD ili plazma monitorima. Vidikon je najjednostavnija analizirajua cijev, a radi na principu unutranjeg fotoelektrinog efekta. Vidikon
U vidikonu se kao fotoosjetljivi materijal i materijal za uskladitenje slike (ekran) primjenjuju mali poluvodiki elementi naneseni s unutranje strane prozirne signalne elektrode koja je preko otpornika R spojen as izvorom napona 10 100 V. Na te male poluvodike elemente s unutranje strane pada elektronski snop male energije i dovodi pojedine toke tog ekrana na potencijal katode od 0 V. Optika slika pomou optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu pada na ekran s druge 48
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ strane.
48
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Poluvodiki elementi djeluju kao mali kondenzatori na kojima se zbog razlike potencijala nakupljaju maleni naboji. Fotoosjetljivi sloj je dielektrik tih kondenzatora. Pod utjecajem svjetlosti mijenja se, zbog unutarnjeg fotoefekta, otpor dielektrika , pa svaki element ovisno o osvijetljenosti ima drugi otpor. Dielektrik neosvijetljenih elementarnih kondenzatora ponaa se kao izolator, pa ovi kondenzatori zadravaju naboj. Izmeu dva analiziranja, elementarni kondenzatori se preko vodljivog dielektrika vie-manje izbijaju, pa na unutranjoj strani ekrana u pojedinim tokama vladaju razliiti potencijali (visina potencijala proporcionalna je intenzitetu svjetlosti) koji predstavljaju elektrinu reprodukciju slike. Analiziranjem slike pomou elektronskog topa popunjavaju se izgubljeni naboji tj. neutraliziraju se pozitivni potencijali (dovode se opet na 0 V). Kroz otpor R tee struja punjenja elementarnih kondenzatora i na otporu stvara pad napona koji predstavlja signal slike. Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0,2 do 0,35 A. Vrlo mala struja tee i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog). (Pomou optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu se projicira slika na tanki fotoosjetljivi sloj naparen na elektrodu. Zbog unutranjeg fotoefekta mijenja se proporcionalno intenzitetu svjetlosti otpor na pojedinim elementima fotoosjetljivog sloja Svaki element sloja djeluje kao mali kondenzator s bolje ili loije vodljivim dielektrikom. Signalna elektroda je na pozitivnom naponu (10100 V) Na neosvijetljenim mjestima fotoosjetljivi sloj djeluje kao izolator pa se na njima zadrava naboj. Osvijetljena mjesta imaju manji otpor, pa kako je signalna elektroda na pozitivnom naponu, dolazi do neutralizacije naboja i pojave pozitivnih potencijala s unutranje strane fotoosjetljivog sloja. Tako dobiveni potencijali koji na pojedinim tokama odgovaraju intenzitetu svjetla (to je vei intenzitet svjetla vei je potencijal toke), predstavljaju elektrinu reprodukciju slike i zadravaju je izmeu dva uzastopna analiziranja. Analizu slike vri elektronski snop (elektronska zraka) iz elektronskog topa. Elektronski snop se ubrzava elektrinim poljima elektrode za fokusiranje i ubrzavanje i anode, ispravlja magnetskim poljem zavojnica za linearizaciju i fokusira magnetskim poljem zavojnice za fokusiranje. Otklonske zavojnice svojim magnetskim poljima otklanjaju snop u horizontalnom i vertikalnom smjeru radi analiziranja fotoosjetljivog sloja i to red po red, slijeva nadesno, odozgo prema dolje. Elektroni iz elektronskog snopa neutraliziraju potencijale osvijetljenih toaka svodei ih na potencijal katode. Preostali elektroni snopa vraaju se prema elektronskom topu. Elektroni iz elektronskog topa koji stiu do fotoosjetljivog sloja imaju vrlo malu brzinu zbog malog napona signalne elektrode. Ovo je bitno jer oni nemaju dovoljno energije da oslobode dodatne elektrone u fotovodljivom sloju. Kroz opteretni otpor R konstantno tee srednja struja izbijanja. Meutim, kod analiziranja pojedinih toaka dolazi do ravnotee potencijala, a time i do promjene struje kroz opteretni otpor. Pad napona na ovom otporu u tom sluaju predstavlja korisni video signal. Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0,2 do 0,35 A. Vrlo mala struja tee i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog).)
Kineskopi su katodne cijevi za reprodukciju slike u akromatskoj televiziji, a slini su osciloskopskim cijevima. Katodne cijevi za reprodukciju slike u boji imaju ekran izraen u 49
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ obliku mozaika od tri vrste fluorescentnih elemenata: jedni daju crveno, drugi zeleno, a trei plavo svjetlo. Mijeanjem ovih boja dobiju se sve ostale boje. Cijev s maskom ima tri elektronska topa, a ispred ekrana s unutranje strane nalazi se metalna ploa, zvana maska, sa oko 400 000 rupica promjera oko 300 m. Do elemenata ekrana koji daju jednu od tri osnovne boje dopiru elektroni iz samo jednog od tri topa. To se postie pomou maske i fokusiranjem snopova pomou magneta za istou boja. Pomou zavojnica konvergencije postie se da sva tri snopa prolaze uglavnom kroz iste otvore na maski. Oko 80% elektrona udara u masku to su znaajni gubici, pa napon dodatnog ubrzanja iznosi visokih 23 kV da bi se dobila eljena svjetlina toaka na ekranu. Kromatron s tri snopa umjesto maske ima vertikalne otklonske vodie na koje je prikljuen napon ubrzanja, a fluorescentni elementi za tri razliite boje naneseni su na ekran kao vertikalne pruge. Djelovanje vodia jednako je djelovanju maske, ali je iskoristivost elektronskog snopa vea. Koncept RGB monitora
ANALIZIRANJE SLIKE Radi lakeg razumijevanja prvo su objanjenja vezana za akromatsku, a zatim za kromatsku televiziju. Analiziranjem (snimanjem) slika se razlae u raster paralelnih linija koje zraka za oditavanje analizira slijeva nadesno. Svjetlosni intenziteti se u cijevi za analiziranje pretvaraju u elektrini signal koji se na prijemu ponovno pretvaraju u svjetlosne intenzitete koji na zaslonu ekrana katodne cijevi (kineskopa) iscrtava katodna zraka u istom slijedu kao pri analiziranju slike. Zbog tromosti oka i perzistencije ekrana (na ekranu se kratko zadravaju pobuena mjesta), oko ne vidi pomak svijetle toke tzv.spota po ekranu ve doivljava sliku bez prekida kontinuiteta. 50
Princip analiziranja i reprodukcije TV slike
Pomak zrake u horizontalnom smjeru odreen je pilastim naponom iz horizontalnog oscilatora, a pomak u vertikalnom smjeru pilasti napon iz vertikalnog oscilatora.Pomak tj. povratak zrake na poetak nove linije i nove slike mora biti to bri i pri tom se ona mora zatamniti to je osigurano potisnim impulsom (inae bi analizirala sliku u obrnutom smjeru-nestvarna slika). Europski TV standard ima 50 izmjena poluslika u sekundi tj. na principu proreda radi suavanja frekvencijskog pojasa za prijenos slike, 25 slika s neparnim i 25 slika s parnim linijama u sekundi (ne mijenja se vizuelni efekt).
U svijetu postoje razliiti standardi za prijenos TV slike. Standard broj linija u slici 51 PAL (europski) 625 NTSC (ameriki) 525
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ horizontalna frekvencija vertikalna frekvencija frekvencija slike frekvencija poluslike prored omjer stranica slike irina luminantnog signala 15625 Hz 50 Hz 25 Hz 50 Hz 2:1 4:3 5 MHz 15750 Hz 60 Hz 30 Hz 60 Hz 2:1 4:3 4,2 MHz
Vertikalna frekvencija slike odgovara frekvencije izmjeninog napona gradske mree pojedinih podruja. Glavni razlog je osiguranje kontinuiranog osvjetljenja odnosno izbjegavanje rasvjetom izazvanih problema treperenja u slici. TV slika sastavljena od 2 poluslike
VIDEOSIGNAL irina videosignala definirana je razlikom maksimalne i minimalne frekvencije. Maksimalna frekvencija se dobije kada se naizmjenino emitiraju crni i bijeli elementi u dimenzijama spota (kao ahovska ploa). irina ekrana TV prijamnika je 4/3 puta vea od njegove visine pa u jednoj liniji ima: 625 4/3 = 833 kvadratinih elemenata slike odnosno na itavom ekranu: 625 833 = 520625 elemenata slike. Taj broj elemenata slike treba se reproducirati 25 puta u sekundi pa je potrebna sposobnost reproduciranja od 520625 25 = 13 106 elemenata slike u sekundi. Izmjena crnih i bijelih elemenata slike ostvaruje se periodom napona katodne cijevi i to u svakom periodu jedan crni i jedan bijeli element pa bi frekvencija ovog napona trebala biti duplo manja od broja elemenata slike u sekundi tj. 6,5 MHz. U PAL sustavu frekvencija je neto manja, 5 MHz na raunajui frekvencijski pojas za prijenos tona.
52
U postupku analiziranja ili reprodukcije slike zraku je potrebno potisnuti tj. gasiti pri svakom povratku u novu liniju ili novu polusliku. To se izvodi pomou potisnih impulsa ija razina u luminantnom signalu (signalu svjetline) odgovara razini crnog (crno rame). Unutar potisnog impulsa nema informacije slike (video signal je isprekidan). Za vrijeme potisnog impulsa odailje se sinkronizacijski impuls koji oznaava kraj jedne linije i daje nalog za prijelaz u drugu liniju (horizontalni sinkronizacijski impuls). Ovi impuls je crnji od crnog da ne bi ometao analiziranje ili reprodukciju slike. Vrijeme trajanja jedne linije od 64 s dobiveno je kao reciprona vrijednosti horizontalne frekvencije od 15625 Hz. Vertikalni potisni impuls za vraanje zrake na novu polusliku traje 20-tak linija tj. oko 100 puta je iri od horizontalnog potisnog impulsa i unutar njega se nalazi skupina vertikalnih sinkronizacijskih impulsa. Vertikalni sinkronizacijski impuls (raster)
Posljedica neaktivnosti elektronske zrake za vrijeme trajanja potisnih impulsa malo je manji format slike od formata ekrana (4:3). Broj linija slike nije 625 ve 574, a svaka linija ne traje 64 s ve oko 12 s krae. Zato irina frekvencijskog spektra videosignala iznosi 5 MHz, a ne 6,5 MHz. 53
PRIJENOS TV SIGNALA Dobiveni TV signal moe se prenijeti TK vodovima ili beino. Ovaj signal se naziva VPS (video-potisni-sinkro) signal. Za kromatsku televiziju naziva se BVPS (boja-video-potisni-sinkro) signal. Da bi se omoguio beini prijenos VPS signal amplitudno modulira VF signal kao prijenosni signal. Signal tona u PAL i SECAM sustavu se frekvencijski modulira, a u NTSC sustavu amplitudno. Frekvencijski pojasi slike i tona su razdvojeni da se ne bi signali slike i tona meusobno ometali.
REZOLUCIJA Rezolucija je jedna od najbitnijih parametara za kvalitetu reproducirane slike, a podrazumijeva finou strukture slike. Rezolucija je razabiranje razlike u detalju izmeu toke i toke, linije i linije (otrina slike).
KROMINANTNI KOORDINATNI DIJAGRAM Da se podsjetimo, ovjekov doivljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psiholoke veliine: - nijansa (boja) - zasienje - osvijetljenost (svjetlina, sjajnost, sjaj)
U krugu boja prikazane su tri osnovne boje: crvena, zelena i plava, a sve ostale boje dobivene su mijeanjem tih boja. Zasienost boje raste idui iz sredita prema rubu kruga. Dakle, bilo koja boja u krugu odreena je polarnim koordinatama kao funkcija dvaju argumenata: kut odreuje nijansu, a duljina vektora zasienje boje. 54
Dakle: boja = nijansa + zasienje Primjer sa slike: ljubiasta boja = 0.6 U + 0.5V Ovim je dobiven matematiki model za odreivanje boje koji pomae u shvaanju principa kromatske televizije.
PRETVARANJE BOJE U ELEKTRINI SIGNAL Kromatski videosignal osim luminantnog signala sadri i tri signala boje (RGB). Ti se signali dobivaju sustavom triju ili etiriju analizirajuih cijevi i optikih filtera ili CCD senzorima u kamerama.
Prvo zrcalo proputa plavu i zelenu, a reflektira crvenu, a drugo zrcalo proputa zelenu, a reflektira plavu svjetlost. Dikroidna zrcala razlau svjetlost i provode selektivnu refleksiju. Na izlazu se dobivaju krominantni signali ER, EG i EB, a za luminantni signal koji nastaje u sklopu za kodiranje vrijedi: E = 0,3 ER + 0,59 EG + 0,11 EB Tako tri krominantna signala odreuju etvrti, luminantni signal.
PRIJENOS KROMATSKOG TV SIGNALA Kromatski TV signal se prenosi pomou kvadraturne amplitudne modulacije u frekvencijskom pojasu slike od 5 MHz uz luminantni signal tako da jedan drugome ne smetaju. VF nosilac krominantnog signala iznosi 4,43 MHz i on je za toliko odmaknut od VF nosioca luminantnog signala. VF nosilac slike je moduliran i luminantnim signalom i signalom od 4,43 MHz, a ovaj zadnji je moduliran kromatskim sadrajem. To znai da se radi o dvostrukoj amplitudnoj tzv. 55
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kvadraturnoj modulaciji. Prijenos slike, umjesto triju kromatskih komponenti, prenosi se prijenosom luminentne komponente E i dviju krominantnih komponenti razlike (ER - E i EB E).
Akromatski i kromatski sustav prijenosa slike moraju biti kompatibilni. Kromatski televizor mora prikazivati i crno-bijelu sliku. Informacija o boji sadrana je u burstu (it. berst), referentnom signalu nosioca boje, koji se nalazi u sastavu sinkronizacijskog impulsa u oba sustava prijenosa slike. Kromatski prijemnik e ovaj signal registrirati dok akromatski nee. Za akromatski prijemnik je dovoljan samo luminentni signal jer on u stvari nosi sliku. Ovaj signal za kromatsku televiziju daje podatak o zasienju boje i slui za potpunu reprodukciju boje slike. Podaci o boji i zasienju boje nalaze se u frekvencijskom podruju koje registriraju obe vrste prijemnika. Danas se razvijaju novi TV standardi koji tee to kvalitetnijoj slici kao to je HDTV (High Definition Television) televizija visoke rezolucije koja tei kvaliteti slike 35mm filma.
Jo neki pojmovi: Kabelska televizija: To je prijenos TV i radio programa kabelskim distribucijskim sustavom (koaksijalni i optiki kabeli). Uz vee zgrade ili kompleks zgrada postoji zajedniki antenski sustav, a kabeli se razvode do pojedinih stanova. Kabelska mrea naziva se sekundarna distribucija, a primarna distribucija je radiodifuzijski prijenos pomou zemaljskih i satelitskih odailjaa (beini prijenos) Teletekst TV signalom se prenose digitalni podaci koji se na ekranima TV prijemnika reproduciraju kao alfanumeriki i drugi grafiki znakovi. Korisnik moe pomou daljinskog upravljaa birati odreene stranice iz baze podataka zastupljenih TV postaja. 56
3. OBRADA SIGNALA
3.1. PRINCIPI MULTIPLEKSNOG PRIJENOSA
multipleksni prijenos (viestruki prijenos) istodobni prijenos vie informacijskih kanala po istom prijenosnom mediju (npr. po jednoj telefonskoj parici) Telefonski razgovor se prenosi u niskofrekvencijskom podruju od 300 do 3400 Hz (telefonija na 3.1 kHz) tj. kao govorni kanal irine 3100 Hz. Kako je frekvencijsko prijenosno podruje prijenosnih medija daleko ire, namee se potreba njihovog to boljeg iskoritavanja to upravo omoguava multipleksni prijenos. Vrsta prijenosnog medija simetrina parica (neekranizirana) koaksijalna parica optiko vlakno slobodan prostor (radiokomunikacije) Frekvencijski opseg 0-120 kHz 60 kHz-60 MHz 1012-1015 Hz 3 kHz-3000 GHz
Multipleksni prijenos se moe ostvariti pomou dvije metode: 1. FDM (Frequency Division Multiplex)- multipleksni prijenos s frekvencijskom raspodjelom kanala ili frekvencijski multipleks 2. TDM (Time Division Multipleks)- multipleksni prijenos s vremenskom raspodjelom kanala ili vremenski multipleks Osim frekvencijskog i vremenskog multipleksa moe se govoriti i o prostornom multipleksu, ali to nije u pravom smislu multipleksni prijenos jer je za svaki telefonski kanal potreban posebni vod. Osim ovih naina prijenosa, za prijenos po optikim kabelima razvio se multipleksni prijenos s gustom raspodjelom valnih duljina (DWDM Dense Wavelenght Division Multiplexing) gdje se svaka valna duljina svjetlosti prenosi brzinom od 10 Gbps (120 000 kanala). U multipleksnom prijenosu irina telefonskog kanala je 4 kHz, a njime se moe prenositi bilo koja vrsta informacije, a ne samo govor.
FREKVENCIJSKI MULTIPLEKS Telefonski kanal (300-3400 Hz) se pomou modulacije pomie u vie frekvencijsko podruje. Svaki telefonski kanal ima vlastiti frekvencijski pojas (interval) te se po istom vodu moe slati vie telefonskih kanala smjetenih na frekvencijskoj skali jedan do drugoga. Dakle, razliiti kanali se istodobno prenose po istom vodu, a kriterij meusobnog razlikovanja je frekvencija.
57
VREMENSKI MULTIPLEKS Informacijski kanali se prenose po istom vodu u odreenim vremenskim intervalima umjesto u odreenim frekvencijskim intervalima. To se moe slikovito prikazati rotirajuim sklopkama na krajevima voda koje fiziki spajaju odgovarajue parove kanala predajnika i prijemnika u ritmu takt impulsa. Ove sklopke se okreu sinkrono (istom brzinom) i istofazno (imaju isti poetni poloaj). Kanali predajnika i prijemnika nisu neprekidno fiziki spojena za vrijeme veze, ve samo u odreenim vremenskim trenutcima, ali kako je interval ponavljanja spajanja kratak i odvija se velikom brzinom dobiva se utisak stalnog spoja.
3.2. MODULACIJSKE TEHNIKE

58
Modulacija je postupak u kojem se mijenja neki od parametara nosioca ili prijenosnog signala pod utjecajem modulacijskog signala koji predstavlja informaciju. Informacijski signal se modulira zbog toga to obino nije mogu njegov prijenos u originalnom frekvencijskom pojasu ili zbog multipleksnog prijenosa po istom prijenosnom mediju. Modulacija je samo dio sustava za prijenos informacija.
Izvor informacije: daje bilo koju vrstu informacije koju elimo prenijeti (govor, muzika, slike, podaci, tekst, mjerene veliine itd.) Pretvara informacije: pretvara neelektrinu informaciju u elektrini signal (npr. mikrofon pretvara zvuk u elektrini napon. Pretvara signala: modulira elektrini informacijski signal ako se ovaj ne moe prenijeti u originalnom frekvencijskom pojasu. Npr. radio signal se moe prenositi samo na visokim frekvencijama; u telefoniji se zbog boljeg iskoritenja prijenosnog medija po njemu istodobno prenosi vei broj telefonskih kanala. Prijenosni kanal ili vod: prijenosni medij kao bakreni vodii, optika vlakna, zrak Izvor smetnji: razliiti izvori smetnji koje naruavaju kvalitetu signala i koji mogu djelovati na bilo kojem dijelu prijenosnog puta (npr. smetnje pri ukljuivanju i iskljuivanju elektrinih troila, inducirani naponi zbog EM polja elektrinih vodova, um elektrona u vodiima itd.) Pretvara signala (prijemnik): Iz moduliranog signala izdvaja originalni signal koji je uao u modulator. Na alost demodulira se i signal smetnje. Pretvara informacije (prijemnik): reproducira informaciju iz demoduliranog elektrinog signala. Odredite informacije: korisnik informacije npr. ljudsko uho VRSTE MODULACIJE 59
Signali u modulaciji
Vrste modulacije
Modulacijske tehnike ANALOGNE Informacijski signal (modulacijski signal) analogni Prijenosni signal Vrsta modulacije - amplitudna modulacija (AM) - frekvencijska modulacija (PM) - fazna modulacija (PM) - amplitudna binarna modulacija (ASK) - frekvencijska binarna modulacija (FSK) - fazna binarna modulacija (PSK) modulacijski signal modulacijski signal nekodiran: kvantiziran i kodiran: - impulsno - impulsno kodna amplitudna (PAM) (PCM) - impulsno irinska - delta modulacija (PDM) (DM) - impulsno pozicijska (PPM) - impulsno frekvencijska (PFM)
sinusni
DIGITALNE
digitalni
sinusni
IMPULSNE
analogni
impulsni
Iz gornje tablice je vidljivo da se pojedina modulacija zove ovisno o tipu informacijskog i prijenosnog signala i parametru prijenosnog signala koji se mijenja pod utjecajem modulacijskog signala i u ijim je promjenama i sadran originalni informacijski signal.
ANALOGNE I DIGITALNE MODULACIJE 60
Legenda: AM (Amplitude Modulation) amplitudna modulacija FM (Frequency Modulation) frekvencijska modulacija PM (Phase Modulation) fazna modulacija ASK (Amplitude Shift Keying) amplitudna binarna modulacija FSK (Frequency Shift Keying) frekvencijska binarna ili modulacija s pomakom frekvencije PSK (Phase Shift Keying) fazna binarna ili modulacija s pomakom faze
IMPULSNE MODULACIJE 61
Legenda: PAM (Pulse Amplitude Modulation) impulsno amplitudna modulacija PDM (Pulse Duration Modulation) impulsno irinska modulacija PFM (Pulse Frequency Modulation) impulsno frekvencijska modulacija PPM (Pulse Position Modulation) impulsno pozicijska modulacija PCM (Pulse Code Modulation) impulsno kodna modulacija DM (Delta Modulation) delta modulacija
3.3. DIGITALNI PRIJENOS

62
Danas se sve vie naputa analogni prijenos informacija i tei digitalizaciji svih dijelova jedne TK mree. Osnova digitalnog prijenosa je vremenski multipleks i PCM modulacija. IMPULSNO KODNA MODULACIJA
PCM Pulse Code Modulation Digitalni prijenos je kvalitetniji, sigurniji i ekonominiji od analognog prijenosa. Digitalni signal, zbog samo 2 razliite vrijednosti (1 i 0), ima manja izoblienja, lake ga je reproducirati bez utjecaja uma i postie vei domet od analognog signala. Osnova digitalnog prijenosa je teorem uzoraka. Teorem uzoraka kae da je svaka funkcija koja ne sadri frekvencije vie od gornje granine frekvencije fg potpuno odreena svojim diskretnim vrijednostima uzetim u vremenskim intervalima T0 = 1/2fg = Tg/2 Gdje je: fg = najvia frekvencija signala Tg = period najvie komponente signala. Dakle, pri prijenosu analognog signala ne moramo prenositi sve vrijednosti signala kojih teoretski ima beskonano mnogo, ve ogranien broj vrijednosti signala odreen teoremom uzoraka. Pritom, uzorci se mogu uzimati u kraim intervalima od T0, ali nikako u duim. Frekvencija uzimanja uzoraka mora biti jednaka ili vea od dvostruke maksimalne frekvencije analognog signala; f0 = 1/T0 2fg.
Transformacija analognog signala
Impulsno kodnom modulacijom postie se pretvorba analognog govornog signala (300-3400 Hz) u digitalni signal.
Faze PCM modulacije:
63
Niskopropusno filtriranje: NF filtar ree sve frekvencije analognog signala iznad gornje granine frekvencije radi sprjeavanja preklapanja originalnog signala s moduliranim signalom. Uzorkovanje ili impulsno amplitudna modulacija (PAM): U ovoj fazi se iz analognog signala uzima 8000 uzoraka u sekundi (frekvencija uzorkovanja je 8000 Hz) odnosno iz analognog signala se svakih 125 s uzima trenutna vrijednost signala. Kako je najvia frekvencija govornog signala 3400 Hz, po teoremu uzoraka najmanja frekvencija uzorkovanja mora biti f0 = 23400 = 6800 Hz, ali se uzima 8000 Hz, odnosno 8000 uzoraka u sekundi. Uz ovu frekvenciju uzorkovanja, uzorci analognog signala moraju se uzimati svakih 125 s (T0 = 1: 8000 = 125 s). Uzorkovanje je u biti impulsno-amplitudna modulacija (PAM).
Uzorkovanje
Kvantizacija: Poto se svaki uzorak analognog signala kodira s 8 bita, broj moguih kodnih kombinacija je 28 = 256. Ove kodne kombinacije se zovu kvantizirane vrijednosti. Kvantizirane vrijednosti su cijeli brojevi od -127 do 127 ili od 0 do 256 ovisno o nainu modulacije. U postupku kvantizacije svakom uzorku analognog signala se pridruuje jedna od 256 kvantiziranih vrijednosti. Time se unosi greka tzv. um kvantizacije, jer po vrijednostima malo razliiti uzorci mogu imati istu kvantiziranu vrijednost.
64
Kodiranje: Kvantizirane vrijednosti uzoraka analognog signala se kodiraju s 8 bita tj. pretvaraju u niz od osam 1 i 0 odnosno u niz strujnih i bestrujnih impulsa prepoznatljivih kao digitalni signal. Brzina ovog signala iznosi 64 kbit/s (8000 uzoraka/s 8 bita = 64000 bita/s) i predstavlja osnovnu brzinu na kojoj se grade digitalni sustavi veih brzina. Primjer: Kvantizirana vrijednost amplitude PAM signala ili uzorka je +112.
kodiranje
+112 = + (64 + 32 + 16)
1111000 (kodna rije) 8-bitni binarni kod
U PCM modulaciji kvantizirane vrijednosti mogu biti i samo cijeli brojevi, dakle od 0 do 256, ali tada 1. bit (MSB) kao najznaajniji bit ima vrijednost 27 = 128, a ne odreuje predznak kvantizirane vrijednosti. Ali opet e svi uzorci negativnih vrijednosti (naponi negativnog polariteta) imati 1. bit 0, a oni pozitivnih vrijednosti (naponi pozitivnog polariteta) 1. Tada je 1. bit bit najveeg znaaja ili vrijednosti (MSB most significant bit), a 8. bit je bit najmanjeg znaaja ili vrijednosti (LSB least significant bit) 65
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PCM DEMODULACIJA PCM demodulacijom se postie pretvorba digitalnog u analogni signal. Faze demodulacije:
Dekodiranjem digitalnog signala dobivaju se kvantizirane vrijednosti amplituda PAM signala (uzoraka analognog signala). Ovaj signal nije potpuno isti kao signal nakon uzorkovanja u modulaciji jer se u fazi kvantizacije svim uzorcima koji su upali u isti interval kvantizacije pridruivala ista kvantizirana vrijednost iako su oni po iznosu mogli biti malo razliiti. Ova greka se naziva um kvantizacije, a manja je to je vie intervala kvantizacije tj. vei broj bita. Nakon proputanja PAM signala kroz niskopropusni filtar (npr. RC filtar) dobiva se analogni signal kao reprodukcija originalnog signala. Ovaj signal se pomou izlaznog pretvaraa reproducira u odaslanu informaciju (npr. preko zvunika u zvuk).
PCM demodulacija
Digitalni prijenos zvuka
66
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ REGENERACIJA DIGITALNOG SIGNALA Na svom putu kroz mreu i digitalni signal se izobliuje. Ponovna rekonstrukcija digitalnog signala se obavlja u regeneratorima.
Regeneratori se ugrauju svakih 70 -130 km i vie. Za razliku od analognih pojaala oni u potpunosti uklanjaju um iz digitalnog signala. Za svaki digitalni prijenosni sustav definiran je BER (Bit Error Rate).
Bilo koji sustav je neraspoloiv ako je BER loiji od 10-3 (ako je na 1000 bita jedan bit pogrean).
DIGITALNI SUSTAV PCM 30/32 Ukoliko elimo po istom prijenosnom mediju istodobno prenijeti vei broj kanala, nakon uzorkovanja se vri vremensko multipleksiranje, koje moemo prikazati rotirajuom sklopkom kojom upravljaju takt impulsi. Europski standardni TDM sustav je PCM 30/32 sustav.
67
Budui da je vrijeme izmeu dva uzastopna uzorka istog kanala 125 s, rotirajua sklopka se na svakom kanalu zadri 3,9 s (125 s /32 = 3,9 s). Ovo vrijeme se zove vremenski slot (trajanje uzetog uzorka + zatitni razmak izmeu uzoraka susjednih kanala). Vrijeme od 125 s zove se okvir (frame). U okviru postoje 32 slota. Unutar jednog slota alje se kod odgovarajueg kanala. Slotovi su oznaeni oznakama T0 T31. Slot T0 slui za sinkronizaciju tj. osigurava da bitovi odreenog govornog kanala s predajne strane dou u odgovarajui govorni kanal na prijemnoj strani. Slot T16 koristi se za signalizaciju, a preostalih 30 slotova predstavlja govorne kanale. Slijed od 16 okvira predstavlja multiokvir koji traje 2 ms. Broj impulsa koji se prenese na liniju u 1 sekundi kod ovog sustava dobiva se mnoenjem triju faktora: broj kanala 32 broj uzoraka po kanalu 8000 s-1 broj bita po uzorku 8 to ukupno daje 2 048 000 bit/s = 2,048 Mbit/s tj. okruglo 2 Mbit/s. Umnaanjem pomou multipleksera i to za faktor 4 dobivaju se sustavi jo veih brzina i broja kanala.
DIGITALNI SUSTAVI PRIJENOSA PDH (Plesichronous Digital Hierarchy) - digitalni sustavi prijenosa pleziokrone hijerarhije Karakteristike PDH sustava: - krutost mree - zvjezdasta struktura
68
Razina signala E0 E1 E2 E3 E4 E5 Brzina 64 kbps 2048 kbps (2 Mbps) 8448 kbps (8 Mbps) 34368 kbps (34 Mbps) 139264 kbps (140 Mbps) 565 Mbps Broj kanala 1 30 120 480 1920 7680 Napomena ekvivalentno s kanalom 300-3400 Hz europska primarna hijerarhijska brzina
SDH (Sychronous Digatal Hierarchy) - sinkrona digitalna hijerarhija - europska verzija sinkronih optikih brzina Karakteristike SDH sustava: - fleksibilnost - prstenasta struktura mree (veze izmeu centrala idu najkraim putem, a ako to nije mogue idu po prstenu) - ureaji: Add/drop multiplekseri koji slue za vaenje i umetanje 2 Mbit-nih skupina, prosljeuju promet lijevo-desno po prstenu
Razina signala STM - 0 STM - 1 STM - 4 STM - 16 STM - 64 Brzina 52 Mbps 155520 kbps (155 Mbps) 4 x 155520 kbps (622 Mbps) 16 x 155520 kbps (2,5 Gbps) 64 x 155520 kbps (10 Gbps) Broj kanala 630 (21x E1) 1890 (63 x E1) 7560 (252 x E1) 30240 (1008 x E1) 120960 (4032 x E1)
STM sinkroni transportni nain (europsko ime za razliite brzine i elektrine specifikacije)
3.4. DWDM TEHNOLOGIJA PRIJENOSA PO OPTIKIM KABELIMA

DWDM Dense Wavelenght division Multiplexsing (umnoavanje gustom raspodjelom valnih duljina) Svjetlovodno vlakno se u principu sastoji od staklene jezgre cilindrinog oblika oko koje je stakleni omota (odrazni plat) manjeg indeksa loma od jezgre. Odrazni plat ima zadatak da pomou totalne refleksije zadri svjetlosnu zraku u jezgri vlakna. Za prijenos signala najveim brzinama koriste se jednomodna vlakna iji je promjer jezgre reda veliine valne duine svjetlosti pa se moe iriti samo jedan mod tj. svjetlosna zraka se kroz jezgru moe iriti samo jednim putem. Promjer jezgre jednomodnog vlakna iznosi 10 m. Priguenje svjetlosnog signala izmeu ostalog ovisi i o valnoj duini svjetlosti. Valne duine infracrvene svjetlosti za koje staklena jezgra prua najmanja priguenja zovu se prozori. Za staklo postoje 3 ovakva prozora: I prozor II prozor III prozor 69 850 nm (najvee priguenje) 1300 nm 1550 nm (najmanje priguenje)
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Jednomodnim vlaknima se uglavnom prenosi II prozor (priguenje 0.4-1 dB/km) i III prozor (priguenje 0.25-0.5 dB/km). DWDM omoguava prijenos vie kanala po jednom paru optikih niti tako da ulaznim optikim signalima (s razliitih optikih niti) pridruuje odreene malo razliite valne duljine iz podruja oko 1500 nm te ih multipleksira za zajedniki prijenos po istom vlaknu. Kako se svaka valna duljina moe prenositi brzinom od 10 Gbps, brzine prijenosa po paru niti (jedna nit za jedan smjer prijenosa, druga nit za drugi smjer prijenosa) mogu dosei ogromne vrijednosti. DWDM tehnologija je omoguila razvoj optikih filtera, lasera, optikih pojaala i prijemnika. Princip DWDM-a
3.5. ISDN MREA

ISDN (Integrated Services Digital Network) digitalna mrea s integriranim uslugama ISDN je digitalni svjetski standard za slanje glasa, videa i podataka preko javne komutirane telefonske mree. Standard je definiran jo 1984. god., a prvu demonstraciju javnog poziva preko ISDN-a ostvario je Nortel 1987.god. Prednosti ISDN tehnologije u odnosu na ranije tehnologije: - iroki spektar usluga na istoj pristupnoj toki - digitalna komunikacija brzine od 64 kbit/s do 2 Mbit/s - bolja kvaliteta govora i bre uspostavljanje veze - pristup do svih raspoloivih mrea - videotelefonija i videokonferencija. Postoje 2 pristupa ISDN mrei: 1. BRA pristup (Basic Rate Access) ili osnovni pristup i 2. PRA pristup (Primary Rate Access) ili primarni pristup. 70
OSNOVNI PRISTUP (BRA) Struktura kanala: 2B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 16 kbit/s (zajednika signalizacija za oba B kanala) I2 = kanal za nadzor, sinkronizaciju i upravljanje brzine 16 kbit/s (nije posebno istaknut u strukturi kanala) Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 264 + 16 + 16 = 160 kbit/s Osnovni pristup na ISDN mreu
Korisnika sabirnica je 4-ina jer ima odvojene smjerove prijenosa za predaju i prijem. Terminali se prikljuuju na sabirnicu preko 8 pinskih ISO konektora. Vod izmeu LT i NT je 2-ini (1 parica). Udaljenost izmeu centrale (LT) i korisnika (NT) je maksimalno 4.2 km za vodie promjera 0.4 mm i 8 km za vodie promjera 0.6 mm, inae se mora umetati regenerator. Za razliku od ranijih modema, osnovni ISDN pristup prvi put prua mogunost korisniku istodobnog surfanja Internetom i telefoniranja ili slanja faksa, jer ima dva nezavisna informacijska kanala. Ovi kanali se mogu meusobno kombinirati za postizanje vee brzine. Na jedan NT moe se spojiti preko sabirnice 8 terminala. Postoje 3 verzije mrenog zavrnog ureaja: - NT1 sa digitalnim sueljem S0 - NT1 + 2a/b sa digitalnim sueljem S0 i analognim sueljem a/b - NT1 + 2a/b + V.24 koji osim digitalnog i analognog suelja ima i V.24 suelje za prikljuak osobnog raunala bez ISDN kartice Na digitalno suelje mogu se prikljuiti samo digitalni terminali: raunalo sa ISDN karticom, ISDN telefon, videotelefon, telefaks grupe 4. 71
Na analogno suelje mogu se prikljuiti samo analogni terminali: analogni telefon, modem, telefaks grupe 2 i 3.
PRIMARNI PRISTUP (PRA) Struktura kanala: 30 B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 64 kbit/s (zajednika signalizacija za 30 B kanala) I = kanal za nadzor, sinkronizaciju i upravljanje brzine 64 kbit/s Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 3064 + 64 + 64 = 2048 kbit/s = 2.048 Mbit/s 2 Mbit/s Primarni pristup na ISDN mreu
Koritenjem PRA usluge, svi kanali stoje na raspolaganje za slanje glasa, videa i podataka. Signali za uspostavu veze prenose se signalizacijskim kanalom i obavijetavaju javnu centralu da li e poziv prenositi podatkovnom ili glasovnom mreom. Na taj nain kanali ne moraju biti unaprijed odreeni za video ili podatke, te kada nema videa ili podataka za slanje, kanali ne ostaju neiskoriteni ve su na raspolaganju za slanje govora.
SPOJNA ISDN MREA Izmeu ISDN centrala rade prijenosni sustavi veeg kapaciteta: n64 kbit/s brzinama tj. od 2 Mbit/ s do 10 Gbit/s.
Spojna ISDN mrea
72
ISDN je dial-up (pozivajua) usluga, tj, da bi se uspostavila veza, ISDN korisnik bira telefonski broj. Isto tako naplauje se usluga koritenja za podatkovne veze (Internet) i to po minuti ili kombinacija pretplate i trokova za odreeni broj sati koritenja mjeseno.
Usporedba vremena uitavanja 10 MB datoteke Brzina/vrsta usluge 14.4 kbps modem 28.8 kbps modem 1 ISDN kanal (64 kbps) 2 ISDN kanala (128 kbps) Vrijeme uitavanja datoteka 93 min 46 min 21 min 10 min
Navedeni podaci jasno pokazuju prednost ISDN-a prema starim sporim modemima, ali i ukazuju na potrebu razvijanja novih tehnologija koje e omoguiti jo vee brzine skidanja sadraja sa Interneta i gotovo trenutno uitavati i najzahtjevnije sadraje. Zato se razvijaju nove komercijalne tehnologije kakve su xDSL tehnologije.
Povezivanje na javnu ISDN mreu 73
3.6. TEHNOLOGIJA DIGITALNE PRETPLATNIKE LINIJE

74
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DSL Digital Subscriber Line digitalna pretplatnika (korisnika) linija Budui da postoje razliite varijante DSL tehnologije, ona se naziva i xDSL tehnologije. Razliite DSL usluge imaju razliite brzine, razliitog su dometa, zahtijevaju razliitu opremu na strani korisnika i centrale te su i namijenjene razliitim vrstama korisnika. Vremenski slijed razvoja DSL tehnologija
Vrste i usporedba DSL tehnologija
ISDN digitalna mrea sa integriranim uslugama IDSL ISDN preko DSL-a HDSL High bit rate DSL brzi DSL SDSL Symmetric DSL simetrini DSL VDSL Very high bit rate DSL vrlo brzi DSL ADSL Asymmetric DSL asimetrini DSL G.lite lagani ili univerzalni ADSL Sve DSL usluge, osim HDSL-a, zahtijevaju 1 bakrenu paricu (2 ice). HDSL treba 2 parice (4 ice). Usluge koje imaju istu dolaznu brzinu (brzina do korisnika) i odlaznu brzinu (brzina od korisnika) 75
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ spadaju u simetrine usluge, a one kod kojih su dolazne i odlazne brzine razliite su asimetrine usluge. Osnovna konfiguracija DSL-a s podrkom za POTS
DSL modem ima dvije verzije: - ATU-R: asimetrina primopredajna jedinica (Asymmetric Transceiver Unit Remote) - STU-R : simetrina primopredajna jedinica POTS Plain Old Telephone Service: obina stara telefonska usluga Ako se bakrenom paricom istodobno prenose DSL-podaci i POTS-promet, ATU-R je s paricom povezan preko POTS-razdjelnika (splitter), koji u dolaznom smjeru razdvaja POTS-promet od DSL-prometa. U ovom sluaju pravilno oienje na strani korisnika obavlja tehniar. Umjesto POTS-razdjelnika mogu se koristiti mikrofilteri koje korisnik moe sam instalirati. Na drugom kraju upredena bakrena parica prikljuena je na glavni razdjelnik MDF u lokalnoj centrali koji povezuje krajnje DSL korisnike s pristupnim DSL multiplekserom DSLAM-om (Digital Subscriber Line Access) u koji su ugraene modemske DSL-kartice (ATU-C ili STU-C). Ove kartice imaju varijabilni broj prikljuaka. DSLAM multipleksira DSL-promet koji potjee od mnogobrojnih krajnjih DSL korisnika na brzu temeljnu ATM mreu (ATM-Asynchronous Transfer Mode: asinkroni nain prijenosa) posredstvom univerzalnog pristupnog koncentratora UAC u lokalnoj centrali. UAC odabire pruatelja mrene usluge NSP kojemu je potrebno proslijediti podatke krajnjih korisnika, zatim usmjerava podatke prema brzoj glavnoj poveznici prema odabranom NSP-u. Kada se POTS-promet prenosi skupa sa DSL-prometom istim lokalnim paricama, oni se u lokalnoj centrali frekvencijski razdvajaju pomou viestrukog POTS-razdjelnika PSC u kojem se POTS-promet odvaja prema PSTN-u (javnoj komutiranoj telefonskoj mrei), a podatkovni promet prema modemskim DSL karticama u DSLAM-u. PSC je pasivni ureaj to znai da u sluaju nestanka napajanja DSLAM-a elektrinom energijom ili nekog drugog kvara POTS promet ostaje sauvan. ADSL TEHNOLOGIJA ADSL asimetrina digitalna pretplatnika linija 76
Ova tehnologija, kao i ostale DSL tehnologije, za prijenos podataka koriste neiskoriteno frekvencijsko podruje dostupno u standardnoj telefonskoj ici. Govor se prenosi na frekvencijama do 4 kHz, dok se vie frekvencije koriste za prijenos podataka. ADSL je najrairenija irokopojasna usluga u svijetu, a neki primjeri te usluge su brzi Internet, teleuilite, video na zahtijev, zahtjevne igre itd. ADSL se moe koristiti preko javne telefonske mree PSTN i preko ISDN mree (ISDN BRA pristup). ADSL Lite ili G.lite je lagana verzija ADSL-a poznat pod imenom DSL bez razdjelnika. Od opreme je potrebna samo modemska kartica te su trokovi uvoenja daleko manji. Ovaj ADSL nije kompatibilan sa ISDN-om. Prednosti ADSL-a u odnosu na ISDN: - daleko vee brzine prijenosa podataka - i dalje se koristi postojea telefonska linija bez ikakvih preinaka - korisnik je neprekidno ON LINE - klasina telefonska usluga se ne prekida u sluaju prekida prijenosa DSL-podataka Nedostaci ADSL-a: - brzina prijenosa je vrlo osjetljiva na udaljenost od centrale i na kvalitetu bakrene parice - brzine primanja i slanja podataka nisu iste - usluga nije uvijek dostupna
DSL modemi koriste diskretnu vietonsku modulaciju DMT pomou koje se podatkovni signal kodira i komprimira u 256 potkanala u koracima od 32 kbps tj. podaci se alju preko 256 diskretnih frekvencija istodobno. DMT, naime dijeli frekvencijsko podruje do 1 104 kHz na 256 potkanala svaki irine 4,3125 kHz i vlastite prijenosne frekvencije. Kanali su meusobno nezavisni i linijska brzina svakog kanala je konstantna i iznosi 4000 QAM (kvadraturna amplitudna modulacija) znakova u sekundi. Svaki znak se kodira sa do 8 bita (maksimalna brzina kanala 32 kbps). Odreeni broj kanala se koristi za dolazni, a neki za odlazni promet. Teoretski, ATU-C moe slati 256 kanala u dolaznom smjeru (dolazna brzina 8.192 Mbps), dok ATU-R moe slati 32 potkanala u odlaznom smjeru (odlazna brzina 1.024 Mbps). Realno ADSL ne koristi prvih 5 potkanala radi sprjeavanja interferencije (preklapanja) s POTSom i ne koristi 256. potkanal tako da su dolazne brzine ograniene na 8 Mbps, a odlazne na 864 kbps.
77
78
Svakih 17 ms ADSL modem alje jedan superokvir koji se sastoji od 68 okvira. Okviri 0 i 1 prenose informacije namijenjene otkrivanju i ispravljanju pogreaka te indikatorske bitove namijenjene upravljanju poveznicom. Ostatak indikatorskih bitova prenose okviri 34 i 35. Ostali okviri prenose informacije. Modem alje po jedan okvir svakih 250 s.
Uvjeti za uvoenje ADSL-a: - korisnik na liniji ne smije imati sekundarne TK ureaje: dvojni prikljuak, PCM-4, 1+1FM, RSM, FMUX - na pripadajuoj centrali ili udaljenom pretplatnikom stupnju mora biti instaliran DSLAM - kapaciteti ureaja nisu popunjeni Brzine prijenosa ovise o udaljenosti korisnika od centrale: udaljenost od 2.5 km 3 km centrale dolazna brzina 8 Mbps 6 Mbps odlazna brzina 800 kbps 640 kbps
4 km 4 Mbps 384 kbps
5 km 2 Mbps 192 kbps
4. TK VODOVI
79
4.1. SIMETRINI KABELI

Simetrini TK vodovi su bakreni izolirani vodovi koji slue za prijenos signala pomou elektrine struje. Zovu se simetrini jer se upredanjem vodia meusobno i upredanjem itave kabelske jezgre nastoji postii da su vodii pojedinog elementa upredanja meusobno jednako udaljeni i jednako udaljeni od omotaa kabela odnosno mase (simetrija vodia prema zemlji). Konstrukcijski elementi simetrinog kabela: - ila (izolirani vodi) - elementi upredanja - jezgra kabela - omota ili plat - armatura - zatitni sloj ili vanjski omota ila simetrinog kabela
ile simetrinog kabela se upredaju u elemente upredanja i to: a) parica (dvije meusobno upredene ile)
b) zvijezda etvorka (etiri meusobno upredene ile)
c) DM etvorka (Dieselhorst-Martinova etvorka dvije meusobno upredene parice)
80
Elementi upredanja mogu biti oklopljeni metalnim ekranom koji se uzemljuje, a slui za zatitu vodia od vanjskih elektromagnetskih polja koja bi mogla inducirati u njima napone smetnje i time naruiti kvalitetu signala. Dakle ovi elementi mogu biti oklopljeni (ekranizirani) ili neoklopljeni. Unutar nekog elementa upredanja, ile se meusobno razlikuju po boji izolacije to je jako bitno pri nastavljanju i zavravanju ovih kabela. Omota kabela slui za zatitu vodia od prodora vlage, ali i za njihovu mehaniku zatitu. Nekad su se koristili preteno metalni omotai (olovo, aluminij, valoviti aluminij, bakar i elik), dok se danas izrauju uglavnom od plastinih masa (PE, PVC). Slojeviti omota je kombinacija aluminijskog i polietielenskog omotaa: vodonepropustan je, male teine, dobre mehanike vrstoe i neosjetlji je na vibracije. Armatura titi omota kabela od mehanikih oteenja. Oko omotaa se omataju eline trake ili ice (okrugle ili plosnate). U uvjetima jakih elektromagnetskih polja armatura moe biti od aluminijskih i bakrenih traka. Armirani kabeli mogu se polagati direktno u zemlju i u vodu. Zatitni sloj ili vanjski omota slui za zatitu armature ili metalnog omotaa od vlage odnosno korozije. Danas se uglavnom izrauje od PE i PVC. Proizvoai TK kabela koriste slovne i brojane oznake prilikom oznaavanja kabela iz kojih se moe lako proitati namjena kabela i njegove osnovne konstrukcijske znaajke. Za prijenos razliitih informacija po simetrinim kabelima bitni su parametri prijenosa koji se dijele na primarne i sekundarne parametre prijenosa simetrinog voda. Primarni parametri prijenosa su otpor R, induktivitet L, kapacitet C i vodljivost izolacije G. Ovi parametri ovise o konstrukciji (geometriji i materijalima) voda i frekvenciji prenesenog signala, a daju se po kilometru voda. Sekundarni parametri prijenosa su karakteristina impedancija ili valni otpor voda Z, konstanta priguenja (konstanta slabljenja dB/km), konstanta promjene faze signala i brzina prijenosa signala v. Simetrini parica ima veliki otpor uglavnom zbog malog promjera vodia i veliki kapacitet uglavnom zbog malog razmaka izmeu vodia i velike dielektrinosti izolacije izmeu vodia. S porastom frekvencije signala raste otpor zbog skin efekta. Kapacitet ne ovisi o frekvenciji signala, ali proporcionalno frekvenciji raste kapacitivna vodljivost. to su ova dva primarna parametra vea, vea je i konstanta priguenja koja s porastom frekvencije signala znaajno raste i koja ograniava domet signala. Osim to signal putujui du simetrine parice slabi zbog primarnih parametara prijenosa voda, on slabi iz jo dva razloga: presluavanja i refleksije signala. 81
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Presluavanje je posljedica meusobnog utjecaja vodova unutar istog kabela. Naime, ako se jedna parica nae u elektromagnetskom polju druge parice, to polje moe u prvoj parici inducirati napon smetnje koji moe znaajno degradirati signal koji se prenosi po prvoj parici. Blizak je primjer iz telefonije: ako na svojoj parici ujete razgovor koji se odvija po nekoj drugoj parici dolo je do presluavanja. Uzrok presluavanja mogu biti slabo upredene parice, nesimetrija vodova, oslabljen izolacijski otpor izmeu vodia susjednih parica. Zato se ve u toku proizvodnje posebna panja posveuje upredanju parica i etvorki i postizanju to vee simetrije vodia meusobno i prema omotau. Za smanjenje utjecaja stranih EM polja koristi se oklapanje metalnim zaslonima pojedinih vodova ili itave jezgre kabela. Kao mjerljivi parametar meusobnog utjecaja uzima se priguenje presluavanja. Kada presluavanja ne bi uope bilo, priguenje presluavanja bi bilo beskonano veliko. Simetrina parica ima svoju impedanciju. U podruju prijenosa govornog signala ona iznosi oko 600 . Ako signal pri prijenosu du parice naie na mjesto promjene impedancije on se djelomino ili potpuno reflektira unazad. To znai da zbog refleksije dolazi do slabljenja ili potpunog gubitka signala. Mjesta kvara kao to su kratki spoj, dozemni spoj i prekid vodia predstavljaju mjesta nagle promjene impedancije (postoji metoda odreivanja vrste i mjesta kvara pomou refleksije impulsa). Meutim ako na vod prikljuimo ureaj razliite impedancije od impedancije voda(ili spojimo dva voda razliite impedancije), na mjestu prikljuka dolazi do refleksije signala. Postoje razliite metode prilagoenja impedancija kako bi se refleksija signala smanjila.
4.2. NESIMETRINI ILI KOAKSIJALNI KABELI

Koaksijalni kabeli spadaju u irokopojasne vodove. Konstrukcijski elementi koaksijalnog kabela: - koaksijalna parica (nesimetrina parica ili tuba) - jezgra kabela (sastoji se od jedne nesimetrine parice ili su nesimetrine parice u kombinaciji sa simetrinim vodovima) - omota - armatura - zatitni sloj. Koaksijalna parica se sastoji od dva bakrena vodia i to unutranjeg u obliku ice i vanjskog u obliku cijevi. Unutranji i vanjski vodi su meusobno izolirani izolacijom od PE koja moe biti puna, spiralna, kolutii ili balonska. Ova parica se naziva nesimetrinom jer unutranji i vanjski vodi nisu jednako udaljeni od omotaa kabela, a koaksijalna zato to unutranji i vanjski vodi imaju zajedniku uzdunu (aksijalnu) os tj. unutranji vodi lei tono u sredini vanjskog vodia.
82
Prednosti koaksijalnog kabela u odnosu na simetrini su manje priguenje signala, manji utjecaj stranih EM polja tj. vea otpornost na smetnje i nepostojanje meusobnog utjecaja nesimetrinih parica jedne na drugu jer su njihova EM polja sabijena u izolacijskom prostoru izmeu unutarnjeg i vanjskog vodia. Meutim, ove je kabele tee nastavljati i zavravati, pri polaganju treba uzimati vee polumjere savijanja, mreni kabeli su krui itd. Zato se u mreama obino koriste simetrini ili optiki kabeli ili njihova kombinacija.
4.3. OPTIKI KABELI

Za razliku od simetrinih i nesimetrinih vodova optikim nitima ili svjetlovodima signali se prenose u obliku off i on svjetlosnih umjesto elektrinih signala. Prednosti svjetlovoda: - sigurnost (otporan je na prislukivanje i ne emitira EM signale) - male dimenzije i teina kabela - manje priguenje signala - neosjetljivost na elektromagnetske smetnje - veliki pojas proputanja - nema opasnosti od iskrenja u zapaljivim okruenjima Konstrukcijski elementi optikog kabela: - optika nit (vlakno) ili svjetlovod - optiki modul - jezgra kabela - omota - armatura - zatitni sloj Optiko vlakno se sastoji od: jezgre koja prenosi svjetlosni signal (infracrvena svjetlost) odraznog plata ili ovojnice iji je zadatak da uz pomo totalne refleksije zadri svjetlost u jezgri primarne zatite koja slui kao mehanika zatita jezgre i odraznog plata, a izrauje se od tankog sloja plastine mase sekundarne zatite koja slui kao dodatna mehanika zatita i zatita od vlage. Izrauje se od debljeg sloja plastine mase, a moe biti tijesna i cjevasta punjenja ili nepunjena 83
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ vodootpornom masom. Unutar jedne cjevice moe biti 2-12 niti.
Jezgra i odrazni plat mogu biti izraeni: oboje od stakla jezgra od kvarcnog stakla, a odrazni plat od plastine mase (PCS valakna- Plastic Clad Silica) oboje od plastinih masa Bez obzira na materijal jezgra je uvijek optiki gue sredstvo tj. ima vei indeks loma od odraznog plata.
84
Prijenos svjetlosti kroz svjetlovod
Vrste svjetlovoda s obzirom na nain irenja svjetlosti unutar jezgre vlakna: v jednomodno (monomodno)vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma mod nain ili put irenja svjetlosne zrake kroz vlakno
v viemodno (multimodno) vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma 86
86
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ v viemodno (multimodno) vlakno sa gradijentnom promjenom indeksa loma
Osnovne znaajke optike niti: Numeriki otvor ili numerika apertura kao mjera sposobnosti skupljanja svjetlosti iz izvora svjetlosti za optiko vlakno (ovisi o vrsti vlakna i vrsti izvora svjetlosti) Guenje predstavlja gubitak ili smanjenje snage svjetlosnog signala koji se prenosi, a posljedica je: - apsorpcije svjetlosti zbog neistoa - rasprenja svjetlosti na nehomogenostima i neistoama u materijalu, zbog nepravilnosti u geometriji, na zakrivljenima i na spojevima pri nastavljanju vlakana Priguenje svjetlosnog signala ovisi o: - vrsti materijala od kojeg je izraena jezgra vlakna (kvarcno staklo ima najmanje, a plastine mase najvee guenje) - vrsti vlakna (jednomodno vlakno ima najmanje, a skokovito viemodno najvee guenje) - valnoj duljini svjetlosti
88
Disperzija Pri prijenosu svjetlosnog impulsa kroz vlakno mijenjaju mu se amplituda (zbog priguenja) i oblik (zbog disperzije). Disperzija je proirenje svjetlosnog impulsa. Disperzija utjee na brzinu prijenosa signala jer proireni impulsi se na izlazu iz vlakna mogu stopiti to onemoguava njihovo raspoznavanje. Zbog toga bi se impulsi morali slati jedan za drugim u duim vremenskim razmacima tj. sporije to bi za posljedicu imalo smanjivanje brzine prijenosa.
Disperzija ovisi o valnoj duljini svjetlosti, vrsti i simetrinosti vlakna. Najmanja je u jednomodnim vlaknima (najvee brzine prijenosa: 10 Gbps), a najvea u viemodnim skokovitim vlaknima (najmanje brzine prijenosa: ( Mbps). Broj modova ovisi o promjeru jezgre vlakna (raste), valnoj duljini svjetlosti (pada) i o numerikom otvoru (raste) irina frekvencijskog prijenosnog opsega Ograniena je frekvencijom fB zbog disperzije. To je podruje frekvencija u kojem se amplituda impulsa ne smanji vie od polovine to odgovara snienju razine optike snage signala za 3 dB, odnosno smanjenju razine elektrinog signala na izlazu iz detektora za 6 dB.
88
irina prijenosnog opsega definira duinu kvalitetnog prijenosa po vlaknu. Odreuje maksimalni iznos informacija koji moe biti prenesen u jednoj sekundi. Npr. sa vlaknom irine prijenosnog opsega 100 MHzkm, moe se slati: 500 MHz kroz 0.2 km vlakna 100 MHz kroz 1 km vlakna 10 MHz kroz 10 km vlakna. Jednomodna nit ima najveu irinu prijenosnog opsega (100 000 MHzkm) dok skokovito viemodno vlakno ima najmanju (100 MHzkm). Kao izvor svjetlosti laseri su najbolji jer zrae gotovo monokromatsku svjetlost (svjetlost jedne valne duljine).
PRINCIP PRIJENOSA SIGNALA POMOU SVJETLOSTI Za prijenos signala pomou svjetlosti potrebna su tri osnovna elementa: Elektrooptiki pretvara (optiki predajnik) sa to jaim izvorom svjetlosti koja se moe modulirati u ritmu promjena elektrinog signala. Izvori svjetlosti: - LD (Laser Diode) izvor monokromatske svjetlosti vee snage, daje uski fokusirani snop svjetlosti (efikasniji unos svjetlosti u vlakno) - LED (Light Emiting Diode) izvor kromatske svjetlosti slabije snage, daje iroki snop svjetlosti (slabiji unos svjetlosti u vlakno)
Optoelektrini pretvara (optiki prijemnik) sa to osjetljivijim detektorom svjetlosti. U 90
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ njemu se pretvara svjetlosni signal u elektrini. Detektori svjetlosti: - PIN fotodioda ima ui propusni opseg - APD ili lavinska fotodioda ima iri propusni opseg
90
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Optiko vlakno vodi svjetlosni signal
Danas se zbog ogromnog rasta TK usluga (Internet, telefonija, kabelska televizija) posebno posveuje panja izradi TK mrea u poslovnim i stambenim zgradama tzv. strukturnom kabliranju iji je standard u Europi ISO/IEC 11801. Standard definira topologiju mree, tipove i karakteristike kabela i konektora. Karakteristike kabela znaajne za prijenos signala su priguenje, presluavanje i gubici uslijed refleksije.
5. RADIOKOMUNIKACIJE
Radiokomunikacije su komunikacije ostvarene elektromagnetskim valovima tj. beino. To je podruje znanosti i komunikacijska tehnika koja se bavi odailjanjem, prijenosom i prijemom informacija EM valovima uz upotrebu elektronikih elemenata i sklopova potrebnih za taj proces. lat. radiare - zraiti Prednosti: - brzo uspostavljanje veza jer se EM valovi kroz zrak ire brzinom svjetlosti - korisnici se mogu slobodno kretati Nedostaci: - izloenost razliitim smetnjama - mogunost prislukivanja Radiokomunikacijski sustavi dijele se s obzirom na: usmjeravanje EM valova: - sustave sa usmjerenim zraenjem (koristi se u radiorelejnim sustavima kada se povezuju samo dva prostorno udaljena fiksna mjesta na Zemljinoj povrini) - sustave s radijalnim zraenjem (ostvaruju radiovezu jedne ili nekoliko stalnih stanica s nekoliko prostorno rasporeenih 92
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ stanica ili jednom ili vie stanica promjenljivog poloaja tj. mobilnih stanica. Koristi se u radiodifuziji i za pokretne radioveze.)
92
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ smjer prijenosa: - jednosmjerne ili difuzne: radio, televizija - dvosmjerne: vojska, policija, telekomunikacijski operateri, kontrola leta, pomorstvo, radioamateri Radiokomunikacije obuhvaaju frekvencijski pojas od 3 kHz do 3000 GHz podijeljeno u 9 frekvencijskih podruja.
Prostiranje valova Valovi dugi (100 km 1 km) srednji (1000 m 100 m) 93 Nain prostiranja preteno povrinski povrinski i prostorno
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kratki (100 m 10 m) ultrakratki (10 m 1 m) dm, cm, mm, m prostorno (refleksija od ionosfere) usmjereno ( uz odreeno savijanje oko Zemljine povrine) usmjereno (optika vidljivost)
Tipovi radiovalova prema nainu prostiranja: - povrinski - prostorni - direktni. Povrinski val se prostire uz povrinu zemlje te slijedi njenu zakrivljenost. To su dugi radiovalovi niskih frekvencija. Ovi valovi su izloeni apsorpciji povrine preko koje se ire i priguenje uslijed apsorpcije je vee to je via frekvencija radiovala. Prostorni val se iri prema gornjim slojevima atmosfere. Nailaskom na ionizirane slojeve atmosfere (ionosferu) reflektira se i ponovo vraa na Zemlju. Direktni val se iri pravolinijski (usmjereno) poput zrake svjetlosti. Nailaskom na prepreku val se priguuje i reflektira te radioveza nije mogua. Domet ovog vala ovisi o visini antene pa se antene postavljaju na uzviena mjesta (zgrade, brda, planine, tornjeve). Ultrakratki valovi postiu domete i do 250 km (2-4 puta vie od optike vidljivosti), dok se decimetarski valovi (valovi mobilnih mrea) prostiru samo u granicama optike vidljivosti (oko 50 km).
Radiopredajnik (odailja) pretvara elektrinu energiju izvora napajanja u elektrinu energiju signala radiofrekvencije . VF radiofrekvencijski signal iz oscilatora se modulira signalom informacije npr. govornim signalom. Predajna antena modulirani signal zrai u prostor u obliku EM valova. Prijemnik pomou antene prima dio izraenih EM valova, pojaava signal i postupkom demodulacije izdvaja signal koji je vie ili manje vjerna kopija originalnog informacijskog signala. Osnovne karakteristike prijemnika: - osjetljivost: definirana je kao najmanji ulazni napon u V na umjetnoj anteni koji na izlazu 94
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ prijemnika daje signal odreene snage - selektivnost: svojstvo izdvajanja signala odreene stanice iz mnotva signala ostalih stanica - vjernost reprodukcije: ovisi o tome da li se jednako prenose sve frekvencije koje sadri signal Analiza blok sheme RK sustava: RADIOPREDAJNIK: MIKROFON: izvor informacijskog signala kao modulirajueg signala OSCILATOR: daje stabilnu visoku frekvenciju koja odreuje kanal na kojem predajnik radi U sustavu mobilnih radijskih veza vie radiotelefona istodobno zahtijeva pristup kanalu pa mobilne mree spadaju u sustave s viestrukim pristupom. Sustavi s viestrukim pristupom: FDMA: viestruki pristup s podjelom po frekvenciji Kanal je definiran odreenom radijskom frekvencijom (jedna veza je uspostavljena na kanalu frekvencije 411,675 MHz, a druga na kanalu od 411,700 MHz itd.) TDMA: viestruki pristup s podjelom u vremenu kanal je definiran vremenskim intervalom u kojem zrai predajnik. CDMA: viestruki pristup s podjelom u kodovima Kanal je definiran kodom kojim se stvara spektar frekvencija. MODULATOR Sam po sebi VF sinusni signal iz oscilatora ne nosi nikakvu informaciju osim da predajnik radi na tom kanalu. Modulacijom se postie da se promjenom nekog ili vie parametara ovog signala pod utjecajem informacijskog signala prenese informacija.
95
Modulacije u radiokomubikacijama
isti digitalni signal se ne moe prenijeti EM valovima jer samo promjenljivi EM valovi mogu inducirati napone u prijemnoj anteni. Zato se analogni informacijski signal prethodno digitalizira, a zatim se tim digitalnim signalom mijenja neki od parametara VF prijenosnog signala.
96
RADIOPRIJEMNIK: VF i NF POJAALA: VF pojaalo pojaava pri prijenosu oslabljeni VF modulirani signal. NF pojaalo pojaava informacijski signal izdvojen iz moduliranog signala. DEMODULATOR: iz VF moduliranog signala izdvaja informacijski signal ZVUNIK: elektrini informacijski signal pretvara u zvuk.
5.1. ANTENE
Antena pretvara elektrini signal (napon, struju) u EM val i zrai ga u slobodan prostor (predajna antena) tj. prima EM val i pretvara ga u elektrini signal na principu elektromagnetske indukcije (prijemna antena). Lat. antenna jedreni kri, motka na koju se vee jedro Antena se koristi u odreenom frekvencijskom podruju. S obzirom na irinu frekvencijskog radnog podruja, dijele se na: - uskopojasne ili rezonancijske - irokopojasne ili neperiodike. Antene mogu biti: - aktivne: u sebi sadre sklopove koji pojaavaju signal, proiruju radno frekvencijsko podruje, ostvaruju optimalan i po potrebi promjenljiv dijagram zraenja, biraju optimalan prijem bez mehanikog pomicanja antene - pasivne Antena je u stvari otvoreni titrajni krug u rezonanciji. Oblik i izvedba antene ovisi o tome da li slue za emitiranje ili primanje, zatim o energiji kojom se napaja ako slui za emitiranje te o valnoj duljini za koju je namijenjena (valna duljina utjee na dimenzije antene). Kroz predajnu antenu prolaze modulirane VF struje, a u prostoru oko nje stvara se EM polje koje se u obliku valova iri u prostor brzinom svjetlosti (c = f). O obliku antene ovisi hoe li zraenje biti jednako u svim smjerovima ili e biti pojaano u odreenom smjeru. Modulirani EM valovi induciraju u prijemnoj anteni napone koji imaju iste frekvencije i sadre istu informaciju kao i odaslani signal.
Elektromagnetsko polje antene 97
EM val je transverzalni val. Elektrino i magnetsko polje su meusobno okomiti.Smjer irenja vala, a time i smjer strujanja energije je okomit na ravninu koju zatvaraju vektori elektrinog i magnetskog polja.
PARAMETRI ANTENE 1. Polarizacija antene Polarizaciju odreuje ravnina u kojoj postoji elektrino polje EM vala. Ravni metalni tap tzv. dipol moe biti antena. Smjer elektrinog polja dipola uvijek se nalazi u ravnini koja sadri uzdunu os dipola, a magnetsko polje je uvijek okomiti na nju. Ako se uzduna os dipola nalazi u horizontalnoj ravnini radi se o horizontalnoj polarizaciji, a ako se uzduna os nalazi u vertikalnoj ravnini radi se o vertikalno polariziranoj anteni. Tako horizontalni dipoli mogu zraiti i primati samo horizontalno polarizirane valove, a na vertikalno polarizirane su neosjetljivi.
99
Ako vektor elektrinog polj rotira konstantnom brzinom tj. mijenja smjer, a veliina mu je ista, onda je to kruna polarizacija (npr. sateliti). Ako vektor elektrinog polja rotira mijenjajui smjer i veliinu tako da mu vrh opisuje elipsu, onda je to eliptina polarizacija. Antena postie optimalni prijem ako i predajna i prijemna antena imaju jednaku polarizaciju. Ako su polarizacije antena meusobno okomite onda nema prijema signala.
99
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. Dijagram zraenja Dijagram zraenja ili karakteristika usmjerenosti pokazuje prostornu raspodjelu gustoe izraene snage na nekoj udaljenosti od antene. Gustoa snage tj. energija u jedinici vremena je izraena snaga kroz jedininu povrinu koja se prikazuje Poyntingovim vektorom. Ako antena zrai energiju jednoliko u svim smjerovima tako da je gustoa snage na povrini zamiljene kugle konstantna, onda se takva antena zove izotropni radijator. U praksi se dijagram zraenja dobije mjerenjem jakosti elektrinog polja na razliitim udaljenostima od antene. Dijagram zraenja odreen je: - kutom usmjerenosti - irinom snopa - faktorom potiskivanja sekundarnih latica.
100
Faktor potiskivanja sekundarnih latica je omjer maksimalnog zraenja glavne latice i maksimalnog zraenja najvee sekundarne latice, a poeljno je da bude to vei. 3. Usmjerenost D Usmjerenost je omjer izmeu maksimalne i srednje gustoe snage na fiksnoj udaljenosti od antene. Izotropni radijator ima D=1. D je broj koji pokazuje koliki dio od ukupne izraene snage izotropnog radijatora treba da zrai promatrana antena, a da se na nekoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zraenja postigne ista gustoa snage kao sa izotropnim radijatorom.
4. Dobitak g Dobitak antene pokazuje koliki dio privedene snage bez gubitaka izotropnog radijatora treba 102
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dovesti promatranoj anteni da bi se na odreenoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zraenja postigla ista gustoa snage kao i sa izotropnim radijatorom. g = k D (dB) gdje je faktor k omjer izmeu izraene i anteni privedene snage.
102
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5. Efektivna duljina antene lprijemne antene = U / E U = napon na stezaljkama otvorene antene E = jakost polja na mjestu prijema
Efektivna duljina predajne antene je duljina ekvivalentne linearne antene koja po cijeloj duljini ima konstantnu struju jednaku struji na stezaljkama pr antene imaju jednak intenzitet zraenja.
Impedancija antene Impedancija antene je omjer napona i struje na njenim stezaljkama. Impedancija ovisi o frekvenciji EM 6. valova te postoji ogranieno frekvencijsko podruje unutar kojeg je antena prilagoena na napojni vod (ne postoji refleksija signala na spoju antena napojni vod). Z = (RZ + Rd) + j X RZ = otpor zraenja, ekvivalentni otpor na kojem se troi snaga jednaka ukupnoj izraenoj snazi antene kada je struja kroz taj otpor jednaka struji na stezaljkama antene Rd = otpor gubitaka, ekvivalentni otpor na kojem se troi dio snage u samim vodiima strukture antene X = reaktivna komponenta induktivnog karaktera
VRSTE ANTENA Prema geometrijskoj izvedbi: - linearne antene (dipol, unipol, Yagi antena, romb, okvirna antena) - otvor-antene (lijevak, prorez antena) - lea antene (dielektrine i metalne antene) - reflektor antene (ravni, kutni, paraboloidni reflektor) - irokopojasne antene (spiralne, logaritmiko-periodine) - helikoidne antene - stoaste antene.
103
5.2. MREE ZA POKRETNE KOMUNIKACIJE

Generacije mobilnih mrea: 1. generacija mobilnih mrea (1G) - analogni sustavi - nacionalna mrea: MOBITEL (099) zasnovana na sustavu NMT-450, osnovana 1990.god. NMT Nordic Mobile Telephone System - frekvencijsko podruje: 411- 425 MHz 411,675 415,850 MHz za vezu od mobitela prema baznoj postaji 421,675 425,850 MHz za vezu od bazne postaje prema mobitelima - broj prometnih kanala: 168 (frekvencijski multipleks) - frekvencijska irina kanala: 25 kHz 104
2. generacija mobilnih mrea (2G) - digitalni sustavi (098, 091, 095) - nacionalna mrea: CRONET 1996.god - GSM standard (GSM Global System for Mobile Communications) - frekvencije GSM sustava: 900, 1800 i 1900 MHz - rade na principu frekvencijskog i vremenskog multipleksa: 124 frekvencijska kanala irine po 200 kHz tako da je na svakoj frekvenciji omoguen rad po 8 mobitela pomou vremenskog multipleksa (ukupno 992 kanala) 2.5 generacija mobilnih mrea (2.5G) - GPRS - General Packet Radio Service - prijelazna usluga izmeu 2G i 3G mrea, a omoguava slanje podataka veim brzinama od GSM mrea (GSM: 9,6 kbps, GPRS teoretski: 172,2 kbps) 3. generacija mobilnih mrea (3G) - UMTS standard (UMTS Universal Mobile Telephone System) - ujednaavanje standarda koje koriste 2G mree tako da je u bilo kojoj zemlji mogu roaming (2G mree npr. u Brazilu ili Japanu imale su CDMA standard koji nije kompatibilan GSM standardu) - mogunosti. Prijenos podataka brzinama do 2 Mbps, pristup Internetu, videotelefonija, videokonferencija, video na zahtjev, elektroniko poslovanje itd.
STRUKTURA GSM MREE GSM mrea sastoji se od: - BSS (Base Station System) sustav baznih stanica - SS (Switching System) komutacijski sustav (centrala za mobilnu telefoniju) - MS (Mobile Station) mobilna stanica (mobitel) - OSS (Operation and Support Ssubsystem) podsustav za rad i podrku Blok-shema GSM sustava
105
106
Bazna stanica antenom pokriva odreeno geografsko podruje i omoguava putem radio kanala beinu komunikaciju s mobilnim stanicama. Podruja pokrivanja su u obliku pelinjih saa, a njihova veliina ovisi o konfiguraciji terena, visini i vrsti antene bazne stanice te o prometnim zahtjevima, Obino se kreu u radijusu izmeu 2 i 40 km, najee 20 do 25 km. Radio-valovi mobilnih mrea su decimetarski valovi ultravisokih frekvencija.
107
108
DODATAK
109
110
TELEFONSKI APARAT
Namjena: prijenos govora (frekvencijski pojas 300 3400 Hz) Smjer prijenosa: dvosmjeran Nain rada: dupleks Napajanje: - telefoni s lokalnim napajanjem (LB-lokalna baterija) - telefoni s centralnim napajanjem (CB-centralna baterija) Funkcijske jedinice telefonskog aparata: - komutacijska jedinica - pozivna jedinica - biraka jedinica - elektroakustika ili govorna jedinica. Blok shema telefonskog aparata
KOMUTACIJSKA JEDINICA je fiziki dio telefonskog aparata koji se zove viljuka. Viljuka je preklopni kontakt koji u poloaju sputene mikrotelefonske kombinacije MTK (poloaj 1) na korisniki vod ukljuuje pozivnu, a u poloaju podignute MTK (poloaj 2) govornu jedinicu. Kontakt viljuke moe biti realiziran kontaktnim perima, a njegov prijelazni otpor mora biti manji od 1 . POZIVNA JEDINICA zvuno signalizira pozvanom korisniku da prihvati poziv. Klasina jedinica sastoji se od kondenzatora i zvonca. Kondenzator sprjeava protok istosmjerne struje napajanja mikrofona kada je sputena MTK. Time je onemogueno nepotrebno i nekorisno pranjenje akumulatorskih baterija u telefonskoj centrali. Suvremeniji aparati imaju kao akustike indikatore tonske pozivnike i zujalice, a mogu imati i svjetlosne indikatore (LED diode). Bez obzira na tehnoloku izvedbu pozivne jedinice ona mora predstavljati prekid za istosmjernu struju, to znai da pozivna struja mora biti izmjenina ( obino frekvencije 25 Hz, napona 90 V). BIRAKA JEDINICA slui za otpremanje broja korisnika s kojim elimo uspostaviti vezu. Tehnoloki moe biti izvedena u obliku brojanika (stara izvedba) ili tipkovnice (nova izvedba). S obzirom na signale biranja razlikujemo dekadsko ili impulsno biranje i tonsko biranje. Aparati sa dekadskim biranjem mogu imati biraku jedinicu realiziranu kao brojanik i 111
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ tipkovnicu dok aparati s tonskim biranjem samo kao tipkovnicu. Suvremeni aparati mogu raditi u tonskom i dekadskom modu, a odabir eljenog moda obavlja se posebnim preklopnikom ili programski. Nain biranja ovisi i o tipu centrale na koju je aparat prikljuen. Dekadski signal biranja i
Napinjanje brojanika
Vraanje brojanika
biranje znamenke 3
Formiranje dekadskog signala biranja: Kada nekoga elimo pozvati, podignemo MTK i na znak slobodnog biranja biramo korisniki broj znamenku po znamenku. Kada napinjemo brojanik dotad otvoreni radni kontakt Kr se zatvara (impulsni kontakt Ki je normalno zatvoren) i kroz biraku jedinicu tee istosmjerna struja iz akubaterije u centrali. Vraanjem brojanika u mirni poloaj impulsni kontakt se otvara i zatvara onoliko puta kolika je birana znamenka (stvara bestrujne i strujne impulse). Kada se brojanik potpuno vrati u mirni poloaj, radni kontakt se otvara. Kod biranja znamenke 0, biraka jedinica otprema 10 impulsa pa se ovaj nain biranja naziva dekadsko biranje. Prosjeno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 1.5 s.
Tonski signal biranja
Formiranje tonskog signala biranja: Svaka znamenka na tipkovnici je jednoznano odreena sa 2 frekvencije iz govornog podruja (300 3400 Hz). Zato se ovo biranje naziva tonsko biranje. Pritiskom na pojedinu tipku generiraju se dvije izmjenine struje odreenih frekvencija. Generiranje tonova mogu obaviti oscilatori, integrirani sklopovi ili procesori. Prosjeno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 0.7 s to znai da je kod tonskog biranja bre uspostavljanje veze nego kod dekadskog. Meutim, ne mogu sve telefonske centrale prihvatiti tonske signale. Zbog toga se tei da se stariji tipovi centrala zamijene digitalnim centralama. 112
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Tipkovnica kod tonskog biranja
ELEKTROAKUSTIKA ILI GOVORNA JEDINICA je fiziki smjetena u mikrotelefonskoj kombinaciji. Sastoji se od mikrofona (akustikoelektrikog pretvaraa) i slualice (elektroakustikog pretvaraa). Strujni krugovi mikrofona i slualice moraju biti meusobno galvanski odvojeni zbog lokalnog efekta tj. da ne bi vlastita govorna struja mogla protjecati kroz vlastitu slualicu to bi izazvalo neugodan efekt da sami sebe ujemo i preko slualice. Ovo odvajanje se postie razliitim metodama: - mosnom (pomou transformatora) - kompenzacijskom i - elektronikom metodom. Mosna metoda
Objanjenje mosne metode: Kada govorimo izmjenina struja koju stvara vlastiti mikrofon se grana kroz namote I i II transformatora. Struje kroz ove namote su suprotnog smjera. Ako su namoti I i II potpuno jednaki i ako su impedancije voda Zv i ravnotena impedancija Zr jednake, onda e i ove struje biti potpuno jednake i u namotu III e inducirati jednake i suprotne napone. Ovi e se naponi meusobno ponititi i u slualici neemo uti vlastiti govor. Kada sa voda dolazi govorna struja sugovornika, ona djelomino tee kroz namot I, a djelomino kroz namot II transformatora. Meutim, kako su ove struje istog smjera u namotu III e inducirati i napone istog smjera, pa e slualica reproducirati govor sugovornika. NAPAJANJE telefonskog aparata obavlja se iz centralne akumulatorske baterije (dakle istosmjernom strujom) napona 24 V, 48 V ili 60 V i to preko napojnih mostova koji osiguravaju da kod uspostavljene veze izmjenine govorne struje ne protiu kroz akubaterije i da su istosmjerne struje napajanja oba mikrofona skoro jednake bez obzira na udaljenost pretplatnika. Struja napajanja mikrofona mora biti od 20 do 60 mA, prosjeno 40 mA. Sami 113
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ telefonski aparati imaju elemente koji automatski reguliraju jakost ove struje ime se uklanja problem udaljenosti korisnika od centrale.
Za razliku od fiksnih telefonskih aparata prikljuenih simetrinom paricom na centralu, mobilni telefoni imaju lokalno napajanje iz baterija ugraenih u sam aparat. Punjenje ovih baterija obavlja se ispravljaem prikljuenim na napon gradske elektrine mree 220V/50Hz. Beini telefonski aparati takoer imaju bateriju u pokretnom dijelu radi napajanja mikrofona istosmjernom strujom. Punjenje ove baterije vri se automatski polaganjem pokretnog dijela na nepokretni dio aparata prikljuen i na telefonsku i na elektrinu mreu.
Dodatak: Vrsta mikrofona ugljeni mikrofon kristalni mikrofon kondenzatorski mikrofon elektrodinamiki mikrofon Unutranji otpor mikrofona nekoliko stotina nekoliko desetaka k do oko 250 k reda veliine M oko 200
113

Informacije I Komunikacije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Informacije I Komunikacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRUKOVNA KOLA VICE VLATKOVIA ZADAR

3. 3.1. 3.2. 3.3.

3.4. 3.5. 3.6.

4. 4.1. 4.2. 4.3.

1.2 ANALOGNI I DIGITALNI SIGNALI

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kraim udaljenostima od digitalnih. Prijenos analognog signala na daljinu

Upotreba TK vodova za pojedinu vrstu prijenosa 7

1.3 NACIONALNA TK MREA

Organizacija nacionalne telefonske mree 8

2. VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA

FIZIKALNA ILI OBJEKTIVNA AKUSTIKA (fizika zvuka)

PSIHOAKUSTIKA ILI SUBJEKTIVNA AKUSTIKA (subjektivni osjet i doivljaj zvuka)

1. isti ton - zvuk samo jedne frekvencije

2. Sloeni ton - periodino neharmonino titranje

3. um - nepravilno neperiodino titranje bez stalnih frekvencija i amplituda

4. Tranzijentne zvune pojave - nagli, kratkotrajni i jednokratni zvuk (npr. pucanj)

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dinamika radio-prijenosa: oko 40 dB

Graa ljudskog uha

stvara 85 1 100 Hz 450 1 080 Hz

uje 20 20 000 Hz 15 50 000 Hz

Dinamika karakteristika ljudskog uha

Sluna ploha (podruje govora) zdravog ovjeka ovisna je o njegovoj dobi.

Odnos glasnoe u sonima i fonima

SON = 2(fon 40)/10 22

Usmjerenost tlanog mikrofona za razliite frekvencije zvuka 28

Frekvencijska karakteristika mikrofona

ELEKTRODINAMIKI MIKROFON Elektrodinamiki mikrofon s trakom Elektrodinamiki mikrofon sa zavojnicom

Usmjerena karakteristika tlanih mikrofona

Kod elektrodinamikog i elektromagnetskog mikrofona gradijentnog tipa radno podruje 33

Usmjerena karakteristika gradijentnog mikrofona (osmiasta karakteristika)

kombinacija s 3 zvunika s 2 zvunika

I 20 250 Hz 20 500 Hz ili 20 5000 Hz

ELEKTROSTATIKI ILI KONDENZATORSKI ZVUNIK

Odnos izmeu percepcijskih veliina kje opisuju svjetlost i kolorimetrijskih veliina: 41

Percepcijska veliina Nijansa Zasienje Svjetloa Sjajnost

Kolorimetrijska veliina Dominantna valna duljina istoa pobude Intenzitet Intenzitet

RGB model boje

HSV model boja

TELEVIZIJA Televizija se bavi prijenosom pokretne slike. 46

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ strane.

Princip analiziranja i reprodukcije TV slike

3.2. MODULACIJSKE TEHNIKE

ANALOGNE I DIGITALNE MODULACIJE 60

3.3. DIGITALNI PRIJENOS

Transformacija analognog signala

Faze PCM modulacije:

+112 = + (64 + 32 + 16)

1111000 (kodna rije) 8-bitni binarni kod

Digitalni prijenos zvuka

3.4. DWDM TEHNOLOGIJA PRIJENOSA PO OPTIKIM KABELIMA

3.5. ISDN MREA

Spojna ISDN mrea

Povezivanje na javnu ISDN mreu 73

3.6. TEHNOLOGIJA DIGITALNE PRETPLATNIKE LINIJE

Vrste i usporedba DSL tehnologija

4 km 4 Mbps 384 kbps

5 km 2 Mbps 192 kbps

4.1. SIMETRINI KABELI

b) zvijezda etvorka (etiri meusobno upredene ile)

c) DM etvorka (Dieselhorst-Martinova etvorka dvije meusobno upredene parice)

4.2. NESIMETRINI ILI KOAKSIJALNI KABELI

4.3. OPTIKI KABELI

Prijenos svjetlosti kroz svjetlovod