5.223 Klizni lezaji 5.223.

1 Zadaci, p r irn je n a i p o dj e l a k l iz n ih Iez ai a

Pre~a smjer." dielovania s~.la klizne Iezaie dijelimo na radijalne, kad sila djeluje okomito na os rukavca, 1 na aksiialne, kad sila djeluje u srnjeru osi rukavca,

~)tAA,
~
(j) cdnodiielni Idaj i: a) stoicci Idaj za podmaaivarue mazalicama Stauffer, s icdnodijelnorn ldiajnom cahur~m, b) "rirubni icdnodiiclni le,aj za pcdmazivanje rnazalicama Stauffer s lczainim cahurama

za podmazivanie (i), na lezaje podrnazivane cirkulacijski, na leiaic podmazivane uroniavaniem i na Iezaie podmazivanc pritiskom ulja (podmazivanie pritiskom). Prema materijalu lezajnih blazinica klizni l eza]] mogu biti: s blazinicama od bijele kovine, od bronce, od crvenog metals, lakih metala, sintrovanih metala, od materiiala na bazi umjctne smole itd. 5.223.2 Tren ie te o ri ia p o d ma z iv a n i a
(j) Lehj podrnaxivan cvrstim prstcnom

J

®

Dvodiiclni

stoicci

lezaj s dvodijelnom

blazinicom

5.223.21 Trenje Svaki pokusa] da se cvrsto tijclo koic leii, na prirnjer, na horizontalnoi podlozi pomakne po podlozi izazvat ce otpor, koji treba svladati. Otpor, sila trenja, kola se suprotstavlia kretaniu dicluie suprotno smjeru kretanja. Velicina sile trenia proporcionalna je velicini norrnalne sile FN kojom tiielo tlaci na podlogu po kojoj se krece. Odnos izmedu sile trcnia Fn i normalne sile FN je koeficijent tren]a :

Prema konstrukcl;i kl izne Ieiaj e diielimo na iednodijclne (stojece CDa, prirubne CD b) i na dvodijelne @, visece @ i ugradive @. Prema vrsti rnaziva lezaii se rnogu podrnazivati mascu ili uljem,

@ Viseci

leiaj

(j) Ugradivi krutki Ida; s dirnenziiama kotr liajuccg !czajo

® Stoi cci Ida; s

otvorom

za dovod masti

® 332

Ldaj

podmazivan slobodnim prstcnom

Prema nacinu podmazivanja dijel imo Ih na lezaie s prostirn otvorom za dovodenje masti @, na lezaie podrnazivane slobodnim prstcnom ® i na lezaie s cvrstirn prstenom

Velicina koeficijenra trcnja p. moze se izravno mjeriti, [edna od jednostavnih metoda ie iz fizike poznata kosa ravnina. Ako [e tijelo u odnosu prerna podlozi u stanju mirovanja, a sila kojom se tijelo ieli pokrenuti nije dovoljno velika, nije moglo doci do utroska energiie, a niti se mogla razviti top lina, pa govorimo 0 trenju mirovanja. Trenie koje se suprotstavljalo kretanju tijela u trenutku samog pocetka kretanja nazivamo startno trenje. Sila koja jc potrebna da se jednom zapoceto kretanie odrzi manja je od sile koja je bila potrebna da se tijelo u odnosu prema podlozi pokrene. Trcnje koje sc suprotstavl]a kretaniu zovemo trenjem kretanja. SUa trenja koja se suprotstavljala vee zapocetorn kretanju rnozc se smaniiti ako izmedu tijela podloge postoji sloj maziva. Ako tiielo klize po podlozi bez maziva @c, govorimo 0 suhom trenju. Tijelo i podloga dodiruiu se same vrhovima neravnina od hrapavosti, sto dovodi do vrlo vlsokih pritisaka na nalcznirn povrsinarna vrhova i do mogucnosti djelomicnog svarivanja. Usliied toga otkidaiu se djelici materijala, Pri suhorn trenju metalne se povrsine medusobno dodiruju. Ako pritisak u sloiu maziva izmedu naleznih povrsina @ naraste do te miere da dovede do potpunog razdvajanja naleznih povrsina, tako da su te povrsine medusobno odvoiene slojem maziva @a, gOYO0) rimo 0 tckucern treniu. Sada otpor trenia ne za1O~3mm visi .od stania naleznih povrsina pa ni ad vrste O,-~I:.o0--L_;2fJ"'.15~~] materiiala naleznih povr'" sina, Trenje sada zavisi jedino od otpora sto ga medusobnom kretanju suprotstavlja mazivo (otpor smi® Prostor klizanja izmedu hrapavih naldnih povrsina: a) presiek proka slojeva maziva), Tai stora klizanja za slucaj tekuccg trcnia: II = prornjcnlj iva visina prostora klizania. Nc postoie micsta sa II = 0: ilmjcrcno = micron. zracnost), otpor nije zavisan same b) proatcr klizanla u momentu kad dolaz! do dod in. vrhova izbocina cd vrste maziva vee i od (h ~~ promjcnljiva visina prostora klizanja, mjesto gdic [e h = 0: izmietemperature, od brzine rena zracnost h",jcrcno = 0; C), isti profili hrapavosti u drugom mcdusobnorn polozaiu, Postoj i gad iranje jedne povrsinc u drugu i vclik 01krctania i od spccificnog par medusobnom pornican]u. pritiska. 333

Ako pritisak u sloju maziva niie dovoljan da nalezne povrsine toliko razdvoji da se izmedu njih moze stvoriti sloj maziva, doci ce do nalijeganja ispupcenih diielova hrapavosti naleznih povrsina, kako to pokazuie ®b. Na tim ispupcenim povrsinama hrapavosti nastaje metalni dodir, a to znaci i suho trenic, Ti ispupceni dijelovi hrapavosti izlozeni su zbog malih povrsina dodira visokim specificnim pritiscima. Ti visoki pritisci uzrok su deformacije ispupcenja. Iduceg momenta, medusobnim pomicanjem naleznih povrsina, doci ce do nalijegania na nekim drugim rnjestima ispupcenja, a ona prcthodno deformirana miesta bit ce zalivena mazivom. Znaci da u tom slucaiu imamo istodobno tekucc i suho trenie, To stanic nazivamo polusuhim trenjem. Ono moze nastupiti i kad inace vladaju uvjeti tekuceg trenia, ako, na primier, zbog deformacija rukavca dode do visokih pritisaka na bridovima blazinica @. Koeficijenti trenja za pojedine vrste trcnia iznosc: suho trcnje = 0,12 ~ 0,35 ... prema vrsti materiiala lezalne blazinice, polusuho trenje = 0,01 ~0,1 i vise, tekuce trenie = = 0,001 ~0,008 prema debljini uljnog sloja i viskoznosti maziva, Tablica 1. dale znacajke poiedinih vrsta tre® Utjecai dcforrniranog vratila na dugackc nja klizanja. IcZaie Karakteristike
Vrsta trcnia klizan]a Podmazivanje i njcgov uticcai Povrsine su bez maziva
.. ._~

_n
Vlskozirel 10000 8000 6300 5000 ~OOO 3J5Q 2500 2000 1600 1250 1 QOQ 400 630 nr,rmaf.nill
fminero/nih)

o/min
ovisnosfJ" c temp'ra/uri

ulja

U

'cij) Polo,.j rukavca U odnosu prcrna olaxinici kod n > 0 i ked 11 = 0

pojedinih vrsta t'renja klizanja
Koic osobine maziva dolaze do izra~flja 'Trenje [e popraccno

Tablica

1.

i
1.. -----

Vnicdnosti kocficiicnta trenja 1',

'

Suho
~_ ~,_

trcnie
..

Habanjcm na!e;<nih povrsinn,l zagrijavaniem izaribavaniern
.. .. 1.. , ·

Polusuho

, trcnjc

Podmazivanjc dovoljno

niie

Adhe"ija maziva nalcznih povrsina

i

Habanjcm

nalcznih

povrsinu

0,01-0,1 .......... ..
,

SOO ~OO

----"
Tek,,~e trcnje Mazi\ra ima dovoljno

..... _--

_--,.~
0.
t,~.

i
1

V iskoznost

Nema nabanin nalcznih povrsina, trcnie [e ncanatno

0,001-0,008

Tok krivulje trenja l1.u zavisnosti od obodne brzine (v m/s), odnosno od broja okreta [min - '] i pritiska u mazivu p [kp/crn 2] izmjerio je Stribeck @a. Mjerenja pokazuju da sve krivulje polaze priblizno iz iste tocke na ordinati. To znaci da ie trenie mirovania (v = @) neovisno 0 velicini specificnog pritiska p [kpjcm "]. Na ®b predocena je viskoznost maziva u ovisnosti ad temperature. Povecaniem obodne brzine (v), odnosno broja okreta (n) koeficijent trenia fl. naglo pada, To se moze rastumsciti na prirnjeru rukavca i blazinice (jJ), Ulje se zbog prionljivosti uvlaci u procijep, izmedu rukavca i blazinice, ostvaren zracnoscu izrnedu promjera blazinice (D) i promjera rukavca (d) @. Metalni dodir, koji ie postoiao kad je broj okreta (n), odnosno obodna brzina (v) bila [ednaka nuli (ij)b postepeno se gubi Qpa. Najnize vriiednosti koeficijenta trenia fl., neovisno 0 velicini specificnog pritiska, medusobno su jednake @. Posta su doscgnutc nainize vrijednosti, krivulja koeficijenta trenia pocinje opet rasti. Te najnize vrijednosti nastaju u rnomentu kad je izmedu naleznih povrsina dobiven najtanji sloj maziva, ti. kad je prestao metalni dodir naleznih povrsina Qpb. Najnize vrijcdnosti koeficijenata trenja fl. bit ce u odnosu prerna broju okreta to prije dosegnutc, sto ic specifican pritisak nizi, Daljnjim povecanjem obodne brzine vise ce ulja biti uvuceno u procijep. Sloj ulja ce se na naiuzem miestu povecati QDa pa ce i .otpor trcnja u sloiu rnaziva biti veci, a koeficijent trenja fl. pocet ce rasti. Porast koeficijenta trenja f1. bit (;c to manji sto je veci specificki pritisak. 334

.,

<0'

~ "~ .~

.~

315 250 200 160 125 JOO 80 63 50 40 31,50

25

1

20 16 12,50 10

8
6(10

5 ,;
3,15 2.50

2
1.60 1.25

1

0

10

20

30

40 f

50

___

t.mp.,oturo

f'C}

,ji) a) kr;,'ulja koeficijcnta tren)a ii, pd istoj viskoz~ost i ma7.iva:~ d~na :' z!lvisnos\j od pOHsinskog pritlska P ,obodnc brzlne v b) kr1Vul)a V1skoznosti mazivil dana u zllvisnosti od temperature

Da bi se sto lakse doslo do tekuccg trenja, treba osobitu pazn]u obratiti kvalitetama povrsinske obrade naleznih povrsina. Da bi se dobio minimalni uljni slo] izmedu nalcznih povrsina, treba naipriie uljem napuniti sve neravnine izazvane hrapavoscu @. Gruba obrada nece, prema tome, zadcvolisvati osim za odredene svrhe. Za stroze zahtjevc rnoraiu rukavci biti kalieni, bruseni i polirani, a blazinice Ieza]a, nakon eventualne obrade rokareniern, uglacavane, valicima iii provlaceniem tepa, sto dovodi do zguscavanja, ocvl"ilcavanja povrsine, Ukupna debljina uljnog sloja je u tom slucaju H = R, + R~ + hm,n' Osjetno poboljsanje naleznih povrsina postize se na taj nacin da se ulju doda tzv. olkoloidalni grafit<·, koji mora bid kemijski cist. 335

Tanki sloievi grafita ispune sve neravnine naleznih povrsina izazvane obradom, Time se na kliznim povrsinama dobiva sjajna grafitna povrjiina, pa se srnaniuie habanie i potrosnja maziva,
Q~ Uljcm

Pri kretaniu krizne glave po vodilici ® treba ostvarlti sto povoljnije uvjetc trenja. Da bi sc dobio klinasti procijep, mora prednji i zadnji krai nalezne povrsine krizne glave biti zakocen. Taj nagib je vrlo malcn, gotovo neprimietan, a iznosi 1 : 500 kod manjih brzina kretania i kod vecih pritisaka, i I : 200 kod vecih brzina i
lspunjcne ncrsvninc izazvane naleznih povrsina hrapavoscu

__dJc .....

'.

~~~~~~~~~~;@~~

nizih pritisaka.

r
\

5.223.22 Teorija podmazivanja tehuceg trenia

~ teorija

Zamislimo ravnu plocu i njoj paralelnu ravninu @'. Ravnina se u odnosu prerna ploei, koja stoji, krcce brzinom v (mls). Tekuce mazivo iispunjuje, kako to pokuzuje @', prostor izmedu ploce i ravnine. Svojim kretanjern brzinorn v [m.s] ravnina povlaci za sobom i cesticc maziva. Brzina tih cestica v [mjs] smanjuic sc od ravnine prema ploci (ploca stoji), Pretpostavliamo da krajevi krajnjih cestica maziva cvrsto prianjaju uz ravninu i uz plocu, Na plocu nece diclovati nikakav pritisak koji bi je mogao nositi na mazivu. U tom slucaju ne mozerno
optcrctiti plocu (F = 0).

Uslijed postojanja klinastog prociiepa pritisak na ivici oznacenoj s a bit ce, slicno nagnutoj ploci sa @, jednak null. Odatle dalje prema rocki b pritisak stalno taste ako se smanjuje
procijepa. Logicno, prostor izrncdu krizne glave i vodilice mora biti ispunjcn uljem. I bridovi krizne glave moraiu biti blago presjck

8
@ Raspodieln pritisaka u uljnom sloju na radii ici krizne glavc

@ Raspodicla pritisaka brzina u ulju kad sc don)a plo~a pomicc paralclno s
gornjom

@ Raspodjela pritisaka i brzina u uliu kad sc donja plata pomicc okomito na don]u

U drugom slucaiu, (i~, plocu priblizavamo okornito na ravninu brzinom v [m/s]. Mazivo iz prostora izrnedu ploce i ravnine bit ce zbog toga istiskivano. Sto je rnazivo viskozniie, i otpor protiv istiskivania rnaziva bit ce to veci, Otpor prot iv istiskivanja maziva odreduie vclicinu nosivosti uljnog sloia. Na taj nacin moze uljni sloj ncko vriiemc uositi optcrecenje ploce. Raspodjcla pritiska na plocu prikazana ie na (81. Ako plocu prema donjoj ravnini naklonirno za stanoviti kut (y) (@ tako da sc stvori klinasti prociiep, dobit ccmo novu pojavu. Ravnina se i u tom slucaiu, u odnosu prerna ploci koia stoji, krece brzinom v [mjs], Mazivo ulazi kroz siri otvor, stvoren naginianiem ploce, i tlaci na nju, Kut nagiba ploce (y) mijeniat ce se tako dugo dok se izrnedu sile F, koja opterecuje plocu, i pririska koji stvara mazivo na plocu, ne postigne ravnoteza.

Da bi plota s @ plivala po povrsini maziva, tj. da bi od ravnine bila odvojena slojem maziva, odnosno da bi se ostvarilo tekuce trenje, moraju postojati ovi uvjeti: prostor izmedu ploce i ravnine mora biti potpuno ispunjen viskoznim mazivom; 2 sloj maziva izmedu ploce i ravnine mora se suzavati, mora biti stvoren klinasti procijep; 3 ~ brzina kretanja ravnine u odnosu prema ploCi n10ra biti dovoljno velika da bi pritisak na ploCu, izazvan kretanjem, mogao drzati plocu u ravnote:H.
p

Ta pojava, koju nazivamo hidrodinamicko plivanje, osnova je cjc10kupne teodje kliznih lczaja. 336

@ Raspodjda pritisaka ; b,zina u ulill kad gornja plo~n stoji koso u odnosu premo donjoj, koj n se krece

zaobljeni. Maksimalnu visinu doseci ce pritisak neposredno prije ivice b (gdje zavrsava nagib), Nakon toga pritisak pacla na siauovitu vrijednost, koju zadrzava do ivice c. Izmedu a i c postoji natpritisak. Kako se izmedu c i d procijep povecava, pritisak u sloiu maziva ce pasti, nastat ce vakuum, da bi se opct popeo na nulu, U oblasti vakuuma moze doci do pojave sisanja zraka. Ako je udovoljeno i ostalim uvjetima (dovoljno maziva, dovoljna brzina kretanja krizne glave), imat cemo prije opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Pri kretanju krizne glavc u obratnom smjeru slika ce se ponoviti S tom razlikom da ce sada maksimalni pritisak biti izrnedu c i d. Na @ pokazano je da procijep nije napravljen po ciieloi sirini krizne glave, Brane sa strane imaiu svrhu da sprijcce bocno isticanje maziva jer bi uslijed toga slabio pri@ Klinasti prociicp ne sczc tisak. po cijclo] sidni kriznc glavc, da Ako je brzina kretanja mala, nece sc postiei hidrodinabi se spriiccilo bocno ;stic.nic micko plivanje, trenje nece biti tekuce, a kretat ce sc u ulia oblasti polusuhog trenja. Pojava vakuuma, 0 koio] [e bilo govora, dovodi do pienjenja ulja, [er se snizeniern pritiska usisava zrak, Pienjenie ulja je neugodna poiava. b) 0) To sto smo napriied iznijeli pokazuje na brz;nG rukol'cQ mala brzfna rukavca j.'! nu(a kakav naNn se ostvaruju uvjcti tekuceg tre" I nja, pri pravocrtnom. kretanju. Ako se radi I o rukavcu i blazinici letaja, pojaya hidrodinamickog pliyanja ostvarit ce se ako budu ispunjena td naprijed spomenuta uvjeta. Ulje mora potpuno ispunjavati prostor izmedu rukavca i blazinice leiaja. Taj prostor treba da se suzava u smjeru kretanja. I, konacno, mora postojati dovoljno velika brzina kretanja. Suzenje prostora, stvaranje klinastog procijepa (uljnog klina) postize se stvaranjem zracnosti izmedu rukavaca i blazinice !czaja. Blazinica Idaja mora biti veceg pro" mjera od rukavca. Za vriieme mirovanja lezi rukavac na blazinici @a, cime nastaje @ Medusobni polo •• j; ruknvca pri rnlicitom broju klinasti procijep (zapravo procijep mjeseohetn: a) brzina [ukave' = 0, b) brzin. rukave. je mala, c) brzina rukavea je velika, d) br.ina ruceva oblika). Procijep se stalno suzuje, dok kavea je 00 ne dosegne vrijednost jednaku nuli, na
PRAKTICAR 111

22

337

on ce se zbog porasta pritiska u sloiu ulja podici i pomaknun u s~ranu ®~. a to je vrlo [cdnostavno sredstvo za postizanje klinovitog procijepa..~\:: C . Razlika promjera blazinice (D) i rukavca (d) ie zracnost. Lezaii s vecim broiem klinastih procijepa manic 8U osjetljivi na udarna opterccenja. rn icc sc kod kratkih lei.< ~' ~/ . opterecenom dijelu. Tablke 2. a trenje izmedu rukavca i blazinice je potpuno tekuce trenje @c. Na@ pokazani su primjeri razlicitih moguenosti za smjestaj utora za razvodenje maziva. Da bi se temperatura ovoga snizila. Maksimalna je~nost pritiska (ezi u smieru kretania u blizini najuieg mjcsta @. nalijcganic je u dviie locke. ~~. koji treba da dovede do od- • IE- 339 . Pri brzini nula i debljina uljnog sloia na najuzem miestu pada 11anulu. granicu izmedu tekuccg i polusuhog trenja. @ Razlicitc mcgucnosti za stvaran]c klinastog procilcpa: a) zr. Velike obodne brzine rukavaca irnaju za posljedicu jako zagrijavanje ulja.'~'~ S porastom brzine @ Klinasti prociicpi ostvareni segmcnata pomocu nagibnih (~ = w.m. u S~l~ smj~r~vima. potrebno je. Da bi se ostvarilo hidrodinamicko plivanje rukavca.5) [J. vri- Iz ® se vidi da ce pritisak biti to veci b d sto je odnos veci.. Debl iina sloia iznosila bi polovinu zracnosti Iezaja.~~ @ Hidraulick: pritisak p kod poprccnog lczaia 11 znvisnosti od sirine lczaia b. i 4. Da bi sc ostval'ilo tekuce trenje. na uljnom sloju. d) Iczaina blaxinica ima oblik koii ornogucava dodir 11 Iri tockc (posto ic pnstcliica okruglo tokarcna tlaci se izvana)."ratilo deform ira. a koia preuzima na sebe ulogu sredstva za hladenje. Te izvcdbe bolje stabiliziraiu vratila. povecati kolicinu ulja koja prolazi kroz lezai.. Pri svakoj drugoj brzini. a djelomicno i povecava trenje. ~ko se . Klinasri procijepi za postizanie hidrodinamickog plivanja mogu sc ostvann 1 na druge nacine @. Dijagram prornjene hidrauhckih pritisaka na svakorn mjesru lezaia dan je na @. koji mogu biti simetricno iIi asimetricno rasporedeni @' Povecanim brojem klinastih procijepa povecava se kolicina ulja za hladen]e koja prolazi kroz l ezaj.3 !l. @ prikazuje progresno obllkovane kanale za razvodenje maziva. Na@ prikazan jc pravilan na6n oblikovanja kanala za razvodenje maziva. . Na @a prikazan je dijagram promiene pritisaka u poprecnom. odnosno za najniiu tocku u Stribekovoj krivulii Ii S 0. ali su i gubici trenjem nesto veci. /. prema podacima koji su @ DcfOl'rnacijom r ukavca podobiveni pokusima.m. Na @ )e tock!cama oznacen prostor n kojem se nalazi ulje. ~.. nagibnih scgmenata. Ako je obodna brzina rukavca :ako velika da l?ntl~~k ul!a stvore~ u pr.'.odvodenju topline. medutim. ako drugi nacini hladenja nisu dovoljni. Ka~ se rukavac pocne o~~'etati. Naivecu debliinu ulJnog sloja postigli bismo pri beskonacno velikoj brzini vrtnje rukavca @d. bila potpunoma centricna.• '8. :8 . njcga +). 3. c) lczainn blazinica ima oblik zaokrcnutog limuna. iznositi 11 . dan. Hidrostatski Idaji razlikuju se od dosad opisivanih lczaja time fito se potreban pritisak u mazi@I Poloiaji kanala za razvodenje maziva ovisno 0 na~inu djelovanja optereccnja vn. Iza tog najuzeg mJest~ mozc. kako [e prikazano na @..f}//. stabilan. Izradi II se na donjern dijelu blazinice lezaja utor @ na tom' mjestu ce usl ijed povecanja presjeku pasti pritisak @a. b) ledajna blazinica ima oblik Iirnuna. doci i do vakuma ® (usisna moe do 0. zbog povecanja presjeka.1 lJ. Na (j_jp prikazan jc i raspored pritisaka pomice se prcma za razlicite odnose bid = I.oeijepu bude dovoljno visok da uzdigne rukavac.. rukavac Ieii u blazinici ekscentricno.:i:aja. Najuze miesto izmedu rukavca i blazinice (ho).:"\~ . jer se spajaju mjesta raz• I !lcitog tlaka. manjoj od beskonacne. Kod vratila one se mogu spriieciti sa dva iii vise klinastih procijepa.ja rc~ (3 .Za polusuho trezull. potrebno je da i osi rukavca i Ieiaja bud_u paraielne." b•. 0) b) a) <I}. Centrican polozai rukavaca nije.. bit ce to uze 5tO je klizna brzina mania. . Rukavac »pliva.4-ti dio ukupne duzine segmenta (1).inc blazinicc. nece biti paralelnosti osi a ni dinamickog pUvanJa @.m.ak za oko 1/8 @ Raspored pritisaka u njc h < 0.nosu prema osi blazinice. Pri toj brzini bi os rukavca u od. Ono same pomaze pri hladcnju le. Sto je veca brzina klizanja rukavca u odnosu prema blazinici lchja to cc se s vecorn sigurnoscu ostvariti hidrodinarnicko pliv~nje. Daljnji zahtjev je pamldnost naleznih i kliznih povrsina segmenta. e) lczaina blazinica s trodiielnim limunskim oblikorn i ulinim kanalima.nlni priti. Dobar rad tih !czaja postize se kad mjera a (od kraja segmenta do sredista potpore iznosi 2.1~ " . ': . . Uije iz gornjeg dijela lezaja ne utjece neposl'edno na proees hidrodinamickog plivanja.!lljest~ gdje rukavac sje~i na blazinici.a ram)? ekscenrricnost postat ce manja. uzduznirn utorom II 11 tlacnoi zon i i be.iV3 338 Za granicno trenie. Klinasti procijepi mogu se ostvariti i pornocu tzv. mora minimalna debljina uljnog stoja h. Kolicina ulja u procesu moze se povecati ako se povcca zracnost. ~irjnc iz srcdista sloju ma7.25 at). pa eak i male smctnje mogu izazvati vibraciie. daju dimcnzije i oblike kanala za dovodenje i razvodenje maziva. f) kifljna blnzinica s dodi (Om U cct~l"i tockc i ulinim dzepovj mil srcdiste rukavca gore i u stranu u srnjeru kretanja rukavca.. Tu [e kao apscisa uzcta kruzna iviea blaziniee lezaia. U gornjem dijelu !czaja nalazi se mnogo veea kolieina ulja nego u donjem. prj visokim brojevima okrcta vratilo nastoii da zauzme centrican polozaj U odnosu prerna blazinici. a na @b u uzduznorn presjeku Iezaja.cno~cu kod okruglc lei. sloi maziva bio bi icdnako debe. imamo opet vee prne opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja.

rOd D do h 45.~-..~~~ ~~_"·~"" maziva ako se ono dovodi Tablica ~~-~-~- 0) 2.. radiiusorn R zakdvljcnja vajanja naleznih povrsina rukavca i blazinice. koia kod normalnog lczais nastupaju pri stavljanju u pogon i zaustavljanju stroja. II-donia blazinica.-- 12.. .. Dovodenjem vecih kolicina maziva pomocu pumpc postizc se bolje odvodenje topline. __ . (i-gomi.5 3 1-----12 e d CI 5 6 8 8 6 8 10 10 8 20 ~~--~ 16 15 ~25T.mjc~teni obl ikovani kanaii aa razvoden]c maziva Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenJe maziva kod dije1jenih blazinica Tablica 4. --(EHEHm1 ~'1<1d vljnog ({(ma ~~~Pogrcsno rilz.Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenje kroz vratilo __________ •• __ ~ •• _~ L~.~50 1----.~ 10 1~' . S time 1..-r-----"-_ •• _ 70 . Stanja polusuhog trenja. ••• @ Dovodni (I) i akumulacijski kanal za mazivo (2) s pro~il'cnjcm II srcdini (3) i s postcpcnim prc!3zom u povrsinu klizanja (4)..--16 ~---1---"-25 20 20 25 I 20 10 13 rs 15 341 .-3 15 .] vezi snizuju se kod hidrostatskih lezaja i gubici. nastali treniern na pocetku i na kraju rada._ .. Brzina klizanja rukavca i blazinice nema sada vise znacenja -za sigurnost rada lezaia.6 7 ~.O-_. ~_._--_ . pri hidrostatickom podrnazivanju nc poiavljuju se. stvara u posebnim pumpama._ . " .70 _. ..110 2 110 • 1~0 '__'-- 450 -710 4 710' rooo 5 '___.1. ~ .--~ 180 -280 280.

Sredina kliznih povrsina je.Potrebne su pumpe visih pririsaka. onda se takvi leia. Pumpa tlaci mazivo (ulje) u dzep (utor) blazinice. Hidrostaticki lezaj ima normalno veci broj dovodnih mjesta za mazivo. ad tog miesta tete one uzduz prostora stvorenog izmedu povrsine vratila i blazinice i. S obzirorn na niske koeficijente trenia zaustavljanje stroia. Osione ploce mogu biti opskrbljene i izmjenljivim uloscima ®b. medutim. Izvedbe mogu biti s klinastim procijepima smiestenim u lezajnirn blazinicama @ iii s nagibnirn segmentima @. podiie vratilo. Na @ shernatski je prikazan hidrostarski aksijalni leza]. Dovod maziva l1ajcesce ide od pumpe preko prigusnica koje sluze za uravnotezavanje pojedinih zona hrdrostatskog leiaja. Dobro riesenie daju tri dovodna miesta. Da bi se osigurala okomitost na uzduznu os vratila ploce mogu imati oblik kugle @a (tzv. Ako su kod aksiialnih lezaia veca opterecenja iii ako se traZi tocno aksijalno vodenie. pre'jel<A" 8 @ Simetrican rasporcd hidrostatskih ulinih dzcpova Jezaja @ Hidrostatski lciaj sa tri dovodna mjesta za ulie Uzduzn! aksijalni leiaji za niska opterccenja oslaniaiu se najceSCe na prstenaste oslone ploce.i oblikuju kao lezaji s vise kliznih povrsina @ i @ ili kao hidrostatski @. b. ako je pritisak ulja dovoljno vis ok. smiestene na zoni najveceg opterecenia blazinice. treba da su uljni dzepovi simetricno rasporedeni @. Prednosti hldrostatskog podrnazivanja lezaja iesu mali gubici pri pocetku rada i zaustavljanju lezaja i to sto nema habanja. uredaje za proizvodniu i dovod tlacnog ulja. traje duze vrijcme.ja 343 . Visina na koju ce ono biti podignuto U odnosu prerna blazinici ne zavisi samo od pritiska ulja nego i od brzinc kojom ulie protiece kroz stvoreni razrnak. samoudesivi leiaji). dovodi pod pritiskom u uljne dzepove. Nedostaci hidrostatskih lezaja jesu: 1 . Protiece Ii ulje brze. Ulie se. Oslona prstenasta ploca osigurana je zatikom da se ne bi okretala. Pritisak ulja mora biti oko cetiri puta visi od srednjeg specificnog pritisaka Pm 2- ® Uzduxni leiaji s prstenorn oslonom povrsinom =~ (kpjmm"). Povrsine vratila I blazinice ne dodiruju se ni pri niskim broievima okreta. @ Uzduzni Idaj s klinastim procijepima u ldajnim blazinicarna Rat'yen. Na kliznoj povrsini oslona ploha ima radiialne kanale.Na @ shematski ie prikazan radijalni hidrostateki klizni lezaj. Da bi se opterecenje rukavca moglo lito povolinije preuzeti. ako ne postoji posebna kocnica. veci je pad pritiska izmedu @ Uljni dzcpovi hidrostatskih lczaja mjesta ulaska i mjesta izlaska. 342 . kako je to prikazano ns@. Hidrostatsko podmazivanje traii. kako to pokazuje @. radi ravnornjernijeg rasporeda pritiska i ravnornjernijeg habania udubljena @a.@ Uzduzni lei.j s nagibnim scgmentirna ~~ Shernatski prikaz hidrostatskog aksijalnog lei:. Miesto uljnih dzepova mogu biti i uljni kanali.

5 . na tekuea (maziva ulja). Aluminijske bronce dobra su zamjena za skupe kalajne bronce. Smtrovani mateelIal dolazi kao porozni. olovne. a otporna je na koroziju. do Pm 5 kp/cm Z i v 0. azbest~a III tekstilna vlakna). Na materijale blazinica posravljaju se ovi zahtjevi: 1 . Sn. Dobro se ]jju pod pritiskom. Ne postoji sveopci materijal koji bi zadovoljio sve uvjete. gdje se ne smije za podmazivanje primijeniti ulje il i zbog kemijskih utjecaja. 8 . u primorskoj atmosferi i u organskim kiselinama.a tvrd~ea ~ehka 1 kamena moraju biti uskladene. 5. s visokim dopustenim specificnim pritiscima.dobra prionliivost maziva. Mn. saRunifikacijs~i broj. plamiste. Ne smije pokazivati afinitet prema eehk1. ~loJ: Daljni zadatak maziva ie odvodenje ropl1l1e I zastlta od korOZ1Jc. safir 1 dijarnant. 3 . neke od masa imaiu dobra antifrikcijska svoistva. 9 -. Osim toga. ier cink para rukavac.4 Sredstva za podmazivanje Maziva su tvari eiji je zadatak da na minimum snize trenje i ~~banje kliz~ih p?v. srebrorn i niihovim spojevirna. ~broj osapunjenja).5 dfl 000. no tvrdoea opada s porastom temperature.7 dfl 000.n) do temperature 50°C. Primjenjuju se kao zamjena za druge.~to visa tocka talienia. a pri nedostatku maziva zaribava se. ispad dovoda maziva u Idaj. a primiese su Pb. i do Po. ben~m.3 Lez a in i m at c r i ia l i To su materiiali 3 niskim koefieijentom trenia (to je vazno prl pocetku kretanja).?:. brodskl.. AI. ima dobra mehanieka i antifrikeijska svojstva. . sadriaj pepela. 5. dane su vrijednosti dopustenih opterecenJa khzmh ldaja za razlicite primjene. Zracnost . OSle~lJlva je na ulja I.41 Kemijske osobine maziva To su: neutralizacijski broj (kisclinski broj).42 Fizicke osobille maziva To su gustoea. snygouna ~~va. n~~lon:.o i~med.e avienskih. Upotrebljavaju se za jako optereeena lciista. viskoznost.sto niii modul elasticnosti.5 111/S). Lijevano zeljezo se kao lezajni materijal tesko uradu]e.~. dan je pregled leiajnih materijala s karakteristikama pojedinil~ leZ~jn~h materijala i primjenom. ostalo Ni. stiniSte. a koeficiient tl'~nJa za~lsl. 4 . nisu otporne prema koroziji i habaju se viSe od olovno-kalajnih bijclih kovina. Kadmijevi leiajni materijali su slirine kadmija s bakrom. Kornpaktne slitine imaju vrlo dobre fizikalne osobinc. Ne mogu se opte~·etlt~pntlscII?a kao olovn~ bronca ali znatno manic habaju rukavac jer su mekse. Staklo i keramtka upotrebljavaju se iznimno (dielovanie kiselina). kompaktni.. Guma se vulkanizira u cahure debliine 7 do 20 mm. Slabi su vodici topline.r~in~. rubin. Cinkove leitajne slitine sadriavaju osim cinka Cu i AI. na plasticna (mazive masti). Zahtjevi koii se postavljaju na lezajne materiiale vrlo su razl iciti . pa zahtijevaju kvalitetno mazanje. U tablici 5. Dolazc u obzir ahat.5 do 2. od vrste osnovnog matcrijala. Pritiscl mogu biti prilicno vel iki. sklonost koksovanju maziva.dobra sposobnost prigusivania.sto bolja vodljivost topline. sadriaj vode. Imaju lose osobine klizania.111aterij~lui vrsti osnovnog m~te~ijal~ mogu biti Iijevane (bomogene). Imaju opcenito malu spccificnu tezn1U.223.bestno brasn. penetradja (konzistentnost). dobro se Jije i zavaruje. Koeficijent linearnog sirenja je velik te u radu temperatura ne smije prekoraCiti 80°C. Cd i Sn.visoka dinamicka cvrstoca. otpornije su protiv korozije od drugih bronca. Si i Pb..5 ~/s'. 0. emulZlvnost (emulzlJska cvrstoca). kod malih brzina (v do 0. Irnaiu VISU ~ra~lcu umorno~tL od kalajne bronce. a u tablici 6. Za srednja oprcrecenia dolazi u obzir specijalna mied sa 56~ 61 % Cu. Rukavci treba da su kaljcni i bruscni. Kalajna ima dobra mehanicka i antifrikciiska svoistva i dobro se l ije.. plastlficlrano drvo. Bronce mogu biti kalajne. Vrlo su tvrde. Olovne bronce mogu primiti veee specificne pritiske pri velikim brzinama.sto mania razl ika koeficijenta toplinskog istezanja izmedu vratila i blazinice s njenom oblogom. Plasclcne mase prema nacinu izrade. siliciieve. Pri velikim brzinama i visokom opterecenju upotrebliavaju se trimetalne cahure s tankim slojcm olovno-kalajnc bijele kovine u porama. p~·ope1e. lignofol. 345 . a provrt se bru~i.Obl~no se !naz~va dl)c~c. 7 . tocka kapanja.7 dJl 000. Primjenjuju se za automobile. na cvrsta (grath) 1 na plmovlta maZlva (zrak).dovoljna sigurnost u radu i u slucaiu nedostatka maziva. Duralumin se primjenjuje kod cestovnih vozila. Antifrikciiska svojstva su im izvanredna pa se primjenjuju za velika opterccenja (avionski motori). a rukavci moraiu biti kaljeni. automobilskih. Prema dodatku imaiu i irne. Fe. aZ. Siliciiska bronca je jeftinija. U obzir dolaze tekstolit. a osobito su otpome u morskoj vodi. niskim habanjem . traktorsklh motora kao nadomiestak za kalajne bronce. Buduci da je tvrda.223. skuplje slitine. irnaju 20-35 % pora. moraju rukavci bili povrsinski otvrdnuti (eementirani ili povrsinski :wkaljeni). Porozni materijali. Pogodne su za udarna opterccenja i za visokc temperature. Koeficijent trenia rnokre gume je sarno 0. Kamenie prirodno. otpor trenja opada s vceim sadriajem kalaja. Upotrebljavaju se za ldaj. za alatne stroieve. Te olovno-kalajne bijele kovine mogu biti pretezno s olovom ili pretcino S kalajem. kao i pri oscilatornom kretanju rukavca. a toplinska vodljivost jO) je mala.enito upotr~bljav~ se.1 do 3 mJs). granat.sto mania specificna tezina. za srednja opterecenja (do 8 kpJcm2) i za male obodne brzine (oko 2 mJs). koeficijent trenja je visok.'. Grath i ugljen upotrebljavaju se za visoke pogonske ~~mperat~re. toeka samozapaljivosti. One se pri uroniavaniu u zagrijano ulje ispune mazivom. npr. (?snov11l materijal tek~tll. katr~nski broj. 2 . 5. To se postiie na taj nacin sto ce mazi. Osobito su pogodne gdje [e nemoguce redovito podmazivanje.u kliznih p~vrsma stvaratl m~lvl. papir. Mjed nije prikladna. Li. otpornost protiv starenja.visoka otpornost protiv habania. l?u~pe.01. Magnezijeve 344 Idajne slitine dolaze u obzir za niska optereeenja (do 4 kpJcm 2). Imaju dobra antifrikcijska svojstva i najmanji koeficijent pri suhom trenju. Zracnost 1m je oko 1. 6 -. Otporna je I protiv morske vode 1 prljavstine. Ca. Bijele kovine zcmljoalkalne (s primjesama Na. v = 1 m/s). St'ebt'o se nanosi na metalne eahure u tankim sloievima.dobra mehauieka svoistva. kompaktne bimetalne i trirnctalne slitine. Tvrdi metali dolaze u obzir kod siliaatib lezaia i velikih brojeva okreta. Primjenjuje se pri niskim specificnim pritiscima (do 10 kpjcm ') is rnalim brzinama (0. lezajni materijali moraju zadovoliavati i onda kad nastupe posebni uvjeti. Ba) losi su vodid top line. a habanje se poveeava sa sadriajem bakra. Zracnost ~ 1. 1. Podnose visoke temperature i ne zaribavaiu se. aluminijskc. elektricne strojeve i kao zamiena za blazinice od Iiievane bronce. Glavno im je svojstvo antifrikcionost i nisko taliste. Otporne su na habanje. lidnoston (p do 250 kp/cm2.slojaste. Zracnost izrnedu rukavca i blazinice 2. tocka gorenja. presani i sintrovani od praha u kokilarna oblika cahurc. kod satova i instrumenata.5. 11 . 10 . tenkovskih.~. Dobro vode toplinu. (do 350°C).223. umjetno plcrnenito i poluplem. ali im je habanje veee nego kod drugih bronca. za traktore.223. vezivnom . Struktura mora biti perlitna s fino rasporedenim grafitom. = 350 kpJcmz. imaju veliku dilataciju. Upotr~bliava se za lezaie uroniene u tekucine (vodne turbine.visokc ~lchan~c~e osobine. ta~~1 hst~Vl drva) i1i spojene (osnovni materilal.5 dJl 000.

::"". l I I .0545 umietna smola/('..".-..25 1....- bije:... primjena Tablica Modul clasticnost i ![kPfmm~]1 5 Dopustena opterecenia kliznih leiaja (prema Niemannu) Tablica 6.. Velika otpornost no habanjc.... cea 1000 -- . --800 ~---. osietliivo na rubne pritiske 130 250 --6500 18 000 ---.8~·1.-~ -_ . Dolaze u obz ir zs leza)e koii se rijetko podrnazuju -_. a irnaju vccu otpornost prerna habanju [8 36 " " 400 150 60 -.0545 Sintrovani metali 20 60 I_'" :~~·I 250 - -_.---_.--6900 7500 400 ..0545 IOJ('..0545 umictna masa/('. 2 -_ 19 --- --35 100 Umietni rnater ijali O~j~tljiv~ su na visoke temperature.----~. koturacc.~~~:'..8-1.----~--._..". "" < 8 min 11 > 1 500.0545 crveni mctal/('.iu.~~..8 .8-1..--. ceone rucicc. dobr~ se p()na~aju pri podmazivaniu.--...a visoke obodne orzine.._-.8 0.--'-. pumpc kriina glava i svorniak stapa le.. 13 700 2000 ... -120 p.smOIa/(..--_ . Materijal Primjcna Tvrdoca HE [kp/cm'] pmmax Klizni Idaji I· I I Biiela kovina Osjetljiva na udare. --~ 50 Liicvano tdjezo i~~Osjetliivi su !..4 346 .25 0.. glavni lczilj ~ --..5 _.. imaju dobrc osobine s e ponasaiu pri ispadu mazanja . malo sc habaju ' 40 180 ceo 8000 ---..nad 8 min :~~ ::~:~~c~:i:::eo::Odavan~a __ I 1 \ \ bijcla biic l a bl iela bilda kovina kovinn kovinu kovin" 10/('. " " > 8 min n> I 500...-~ I 3 [00 6300 300 Za transrnisiie l[~.0545 80/('. Osictliive rudarskih voaila i za vcntilatore dolaze u obair za lezaje ~- .. -- -_ 5200 [ [00 ..ln~r~.... ----~..5 -1.5 \ 10/('." kal icn ] kaljCni I- I 1.2 Presani materiiali Dobro se ponasaju P!i i~. pogonskc polugc. .-. neosjetliive su na udare dobro se ponasaju pri ispadu mazanja. ' _"'!~_~-:Jl~2:':....urnj.5 0. K::.1.1"" \ b i icla kovina. Upotrcba za inko --19 60 40 llO 1000 .... stapnc kornprcsore..-.15 I SL/~elik SL/cclik biiela kovinajcelik I' biicla kovinafec! ik \ umicrna smolo/('.-----./~clik olovna broncajcelik olovna broncnjdclik maS.-.~-. uradivanja..elik kOl'in' 5/~elik kovina 10/cdik kovina 1O/~elik 1-2 1.. 8 8 10 15 _.. Za alatnc stroicvc ./Ccli:·""-\'II--~--0.... 1 --450 Legurc Osictliivc na k~r?z.p~du rnazanja.r:~:Matcrlial: 2 8 5 15 6 20.~ I 3 2 10 Ii Kalajne bronco Dobra se ponasaju opterccenic lczaia pri ispadu mazania. Trazc veliku zracnost 300 ~I~.5 15 6' 2 0.--~ --5 700 1 800 25 20 120 90 35 I I 2.. ~-----------.peratU!e a neosietliivi na eventualne kemijske utiecaie.:::.8-1.~ Aluminiiske legure "" --Dobra mehanieka svoistva.-... 6500 _ --1600 3100 Ceo 1200 --200 Za dizalicc dizalicc sa zupcaslom lctvorn kola. yr..~0545 .---~-----..~~ 50 speciialna urnictna bronc"-/c-e-li-k-k-a!-j-CI-'---I-··~~~~:masa/celik kaljcn 0..1. < 8 min n < 1 500.-~.... Vrijednoati su dane za traian pogon..... dobro se ~u~aduJe.. 20-50 bijela kovinas crveni bronco. --------I~· . I'ri intcrmirirniucem pogonu naivisi ( "fH". --200 Za clektricnc motorc .0545 umictna smola/('.0~45 0.5 - I bijcla kovina. Mnks imnlnc vr ijcdnost i I I \ I r blazinicajrukavac I/d 6 30 I. karaktertstlke.8 0._.8-1.Lezajni materlialt.:~E'~fr~"'Mf'.5 3.• -..--. .0745 SL22/('. dobra sc ponasn pri_!spad~ podrnaztvania..olovna ..---Zn stapne strojeve parne. olovna bronca/c. mlinovc ~---. OM"~I' "H.'ll·Cn~c:lbt-u~r:b~tl. dolazi U obzir za nalijcvanie za niskoopterecenc Iezaie . bijela kov jn.---~~-~. imaiu malu otpornost protiv tro~en)~...0545 i 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 umjctna .':3-.-----. I ~~. " "i.8 0.8··... neosjetliivl su na bridne pritiske 1. bubnicvi )) " Olovne ICgUTC Otporniie su no udare ad bijelih kovinu.... metal...0545 urnictna masa/~dik kaljen 0. osietliivi SU na visokc ten1..---. --~ 80 [30 -~350 traini pogon pogon s prek~~im~~:lermitil"a)Uei) i{ { Legure cinko na visoke temperature. 1. uhod... broncajc.8-1.2·-2 -- ---.-..8 0. na evcntualno lose podrnazivanie lczaja . Upotrebljava se kod puhala i ventilatora ---... ~ purne turbine ostali turbostroievi --:0 -\ -0 -: -\ . dobra ---30 .n'V= 10 pm'v. ~-------kadrnija _..E!__ 12110 7 10 5 14 \ - biicla biicla biicla SL/('.1. biielakovina ...--. vodnc stroicve n < 1500. Grafit i uglicn ~ Dobro se ponasa I'd ispadu rnazania...8 0.. --750 Olovne broncc --..-----Za drobilice.. l~\ 3. IS 15 8 60 60 .0745 livena bronca/('.•.·~.8 . ----_ .I~ 6 I I. SL/('. ncoaictliiv jc pri eventualnom Iomu.~~-·.2 1-2 1···2 ---....". otporan na kcrnijske uticcai c i na kiseiinc..8 ------Lijcvsnc bronco ------ --[00 120 •..25 I broncn/('..

. bronc" /ccHk -- _ Za lokomot ive oi nice i krizJ)C glavc vodilice krizne glave Za automobilske i avionske rnotorc sporohodnc.-~~ ---_. Idaji Makdmalne vr i icdnost i [kpfcm'J Za le...l. _----------_ . ~~ jedinica kincmaticke viskoznosti je 1 stok (St) = J em2/s. kiaje na koljenasta vratila 50--90 dvotaktne.81 '10' 9. a razljkuju se i prema posebnirn osobinama.__.._. 0.55~0. koljcnasto vratilo vaniski lei. trenja i viskoznost posraiu manji.. Prema nacinu pl'oizvodn}. __ . za tekstilnc strojeve. mr~og ugljena. Viskoznost ulja pri temperaturi 20 . skraceno. odnosno jedinice prerna tablici 7. ilkriljca. -. -I-~~~----··--~-----crvcn i metal/celik biicla kovina.223. olovna bronca/c.75 Kmemattcka viskoznost je apsolutna -I) viskoznost dijeljcna gustocom: '~g = Za d izl-motorc cctvorotaktne.. za parne strojeve.---~- ~:: 0. Stoti dio naziva se ccntistok Za vel ike cncrgetskc motorc (stabilne i brodskc) S porohodne. ulja za redukt~re.na d:s~~late (ulja dobivena de~tl]acijom iz zemnog ulja).. Usporedba jcdinica dinamicke vlskoznosti izrazene u razlicitim sistemima Tab1ica 7.._-~- L:::.81 ·10 .------- 9. 981 em/s em? kps 2 --kp/Cii"i-·-.4 Mineralna ulja su proizvodi zemnog ulja.--- I 9.---0.. dinamlcka viskoznost jest otpor kojirn se sloj tekucine povrsine 1 rn 2. ------- ------J 50 90 240 -_. -1--- I 10' 10'-- T-~I -l~~2 I 1 ...6 -~~ 10 120 80 ~-------- . od s~p~n~ i mineralnih .. Id.adenjc. Dodavanjem sapuna (slobodnih od vode) mineral nom ulju povisit ce se ne sarno viskozitet nego ce i krivulja viskoziteta biti p. Oznacuje se s . a u tehnickom sustavu mjera ima dimenziju kps/m"._- bijcla kovinajcelik olovna broncarcelik olovna bronca/ccl ik kaljen olovna broncajcefik kaljen _. vazelinska ulja. a IstJe~anje 200 em 3 vode 50 sekundi. I . .43 Vrsle maztua ------_ 1.._-_ . Jedinica apsolutne viskoznosti je: 1 poise (izgovaraj poaz).5 /)m sporchodne Za zg!obnc spojevc Viskoznost po Engleru [e odnos vrernena isticanja 200 ern? ulia zagriianog na temperaturu I11j' erenia (20° 50° 100°C) prerna vrernenu isticcania 200 em 3 vcde zagrijane na 20°C. 50 °.?dnosu prema kisiku. ka ljcn kovina/celik kovina/cc lik kovinajcel ik SL/C!elik 0. strojna ulja (srednie gusra) i na ulja za eilindre (veoma gusta). kalienic.7 pm } sporoavionske motorc 2}3 pm hodnc ._-------_ 0. kaljcn -_ _.5 '-0. zilavost je oznaka za otpor koji pruzaiu nom pornicaniu susiednih slojeva tekucine...5 -0.. toga 'sto su re uje neka ulja vrlo gusta i niihovo bi istiecan]e pri 20° iii 50 predugo traialo. iznosi 700/50 = 14 Englerovih stupnjcva ili.tr~nsforma5ors~a ulia.. _..0. I . kaljcn kov. ulja za osovmc.45 -0.._0.. --~. Idaje kcliennstih vratila sporohodne.85 I cP 1~~_'. bronca/celik kalicn crveni U\') broncajcelik .65 . toplini.. ms I Materij. olovna broncajc.._-_. odnosno preradeni destilati). Sapum (spojevi :0 349 .8 ..~m" !'-'-.l: v [m/s] blnainica/rukavec lid p (poaz) pip (cen~iPonz) I ! N.130 cet. u odnosu prema drugom takvorn sloju koii miruie. ~: i . djelovaniu metala.. a udaljen je od prvog sloja I metal'. 348 Prema viskoznosti diicle se na vretenska (rijetka). pogonskc poluge oj nice sporohodna koljenas to vratila brzohodne 1.'orotaktnc.7 350 broncarcclik _ 5...5 3.5 -0. vodi..~.._. Viskoznost.. 9._--" --~------.6 0..~ ·10-' 10 _--. i na rafinate (kerniiski I fiZ1Cklprocisceru.(nastavak) Kljzn. gdje ie istjecanie 200 ern" traj~lo 700 s~kund.···1--------_····. _-\_ _--_ 10' . ponasanje na hladnoci."j oinice. 0 0 150 30 90 50 celik kaljen/cel ik kaljcn SL/cclik crveni l iv... kao sto su sposobnost podmazivanja. suprotsravlja kretaniu brzinorn I mis.5 3 ------ .._---_ .e ~i1ele se . Mineralne masti su plasticne tvari dobivene najce~ce. " ... (tablica 7). olovna broncajc.~:_I__ I_ ~:~ I__~ I-~- ~..:. postoianost u .--.81 . lezaje oinica 100(pogonskc poluge) -···150 v (izgovaraj ni) = gustoea = y --. koljcnasto vrat ilo glavni lciaj._.ulja.--~-~~--~ kps _________ . Prem._.6 -1... djclovanju topline itd.-----_ . lOb).._------------_ Z.. ~lsk~z~ost po Engleru izmjerena kod 50°C.7 ~ 0.jc na koljcnasta vratila 55-..~ I .o19zenija...---. I I I 1.J::ls. Apso1utna viskoznost.6 .-------bijela kov. a u manioi mjeri kame~og ugljena.n' . ulia za hladenje.81 ----IO-'_ 10- I. ~ 9. klizne Idaje podmszivanicm sa zracnim -. ~apustanJe).--150 10 3 biicla bi jela bijela bijela bijela kov. ulia za parne turbine. Viskoznost Sva ulja postaju zagriiavaniem vise tekuca.81 '10 ----. ulja za obradu kovina (za rezanje I h]. 10 ------_ . znaci da ~~ dodatkom saI?una pobolisala kvaliteta maziva pa ono postaje otporrnje prerna prrtiscima. 100 °C 0 dredui s: z b og.j (xamasnjak) vratilo razvodnikn vodil ice kr iznc glave vodilice kriznc glavc 75 45 25 15 4 Pmax: Tab I i c a 6.8 0. svornjake klipa brzohodne : 1. --~~~~~-- .- 3. 14Eo/50°C.a upotrebi diiele se na m?torn a ulia. lezaje oin ica sporohodne..1 _ _ i ' __ I '".O~:_~. ---------~ -----.9 1.--. Idaje pogonske 125-polugc oinicn --250 dvotaktne.7 O. a otpor Viskoznost se izrazava u raznim mjernim jedinicama rnolekule neke tekucine medusohie zavisna od temperature (v.02 '10- 1' 10 .9 0.6 -0. (prenosnike).

02-0.masnih kiselina i hidroksida metal a) koii se dodaju mineralnim uliima iesu tzv. kao sto su prenosi top line.-------. a u manjoj mjeri sVl'ha im je i mazivost.1 0. Masna mineralna ulja su mjesavina mineral nih i masnih ulia (repicino. cinkov. za podmazivanjc su mineralna ulja pogodniia od silikonskih. ----.-. Masna (organska) ulja. a nisu topljive u vodi. 2.. Prednost tih drugih ulia jest mogucnost niihove upotrebe za posebne svrhe. .8 io -15 5 ·--10 0. odnosno iivotinjska i biljna maziva jesu organski spojevi ugliika.1 0.5 do 50 I 1 9 12 15 19 30 4S 50 >0. dobra postojanost prerna kemijskim utjecaiima i dobra toplinska vodljivost. Ta protiv starcnia i kad pogonska tempera- povrsini uljni talog....5 ~'~"~·~··---1·--·-----·--·--"-'-'... masnih ulia.. · .5-10 1 . rnasnih mineralnih ulja. Etilenska ulja imaju odlicne osobine. -.. Upotrebljavaju se kao sredstva 'la hladenjc pri obradi metala na busilicama. Voltolizirana ulja su masna ulia.1~ 2 . kosrano ulje i vunena mast (mast iz vune). Grafitna maziva dobivena su upotrebom samog grafita iii mjeSavine ovoga s ma'livim uljima. Ncdostatak im je da se tope u vodi. . Tome jos treba dodati vodu. Stvaraju se masne kiseline.--. I mineralno ulie moze bit! razlicitog viskoziteta.. Proizvode se na bazi etilcna i iz drugih tvari.-.----~-- 2. Mjesavina ne smije biti kisela (zbog rdania). razorno djeluju na bilina ulia i na zivotinjske masti. Postoje i takva ulja za busenje koia se sastoje od mineralnog ulja i emulgatora (5 -10 %). slanina. .-.5 ~0. tesko se daiu prernasiti. koja se cesto pojavliuje u radu strojeva. struie. postoianost pri visim temperaturama (do 180°C). Visoki pritisci.. Ta uljna emulzija svoiim vodenim dijelom rashladujc alat i predmet obrade. Pr i poiacanim zahtjcvima (podmaz ivanie cirkulaciiom) valia upotriicbiti posebna uli a. Osnovu tih ulja cine organski spoievi silicija.. koii sc postavliaju na norrnalna ulia. kao i para. Glavne znacajke sil ikonskih ulia jesu nisko stiniste (do . Ulja za podmazivanie (destilati) nc udovoliavaiu zahtjevima ac ulja upotrcbljavaju sarno onda kad sc nc traZi postojanost tura ne prelazi SQI. ricinusovo i kostano ulje).). litiiev sapun itd.--. tvrde).. metalni sapuni (kalciiev.. vee fino razdijcljena disperzija. napose uz metalne povrSine.--·. Ta se ulia dodaju mineralnima da bi se ovima poboljsala kvaliteta. kod vrucih lezala. a dobro je da je malo ulkalicna (ako sadrzava Iuzinu).. Pogonska temperatura I [0C] do 30 30. Iz tako razliCitih svojstava sapuna proizlaze i razticita svoistva mineral nih masti. dobre viskoznc osobine. olovni. Takva ulia nazivamo i kompaundiranim uljima.. Sastoje se od masnih kiselina i glicerina..~ N 16 I 2. u proizvodnji gume i umjetnih materiia. --------. Ioj. Ucesce sapuna u ulju krece se izmedu 5 i 50 %.02-0. Mast na bazi narrijeva sapuna primjenjuje se za kotrljaiuce leza]e i za vruce lciaje koii ne dolaze u dodir s vodom. _-·----1-----1 50 . Sfntetlcka maziva ulja jesu ulja proizvedena razlicitim postupcima.1 20 (dcstilati) D92 12 50 ···--.5 i -------··1·--... sto znaCi da u mineralnom ulju sadriani koloidni grafit osmie lcbdjeti u tekueini a da se ne taloiL Djelovanje gl'afita u mazivom ulju sastoji se u tome 351 .ivanje mazalicama).5 N 25 3. odnosno mastima.. Njegova maziva sposobnost oeltuje se time sto se Iako priljubljuje.--N 144 N 225 N 340 I N 36 N 49 20 i 3. onda se mora upotrijebiti odgovarajuca kOl1centracija ulia za busenje i vode.-----. a danas se primjenjuje uglavnom koloidni grafit.5 50 i 4. a uljnim dijelom zasticuje od rde (posto voda postupno ishlapi). Prema nabroienim osobinarna mogu se sinteticka ulja usporediti s najboljim parafinskim uljima.8 --.>C (za podmaz. no DIN N4 N9 Pri "C Optcretivost p [kpjmm''] I i Brz ina klizanja v lm/sl \.-. Prije se upotrebljavao pahulja· ~tj. Proi:>:vodnja im je skupa.5 0. U te masti ubraiamo tovotnu (Staufferovu) mast. Ako se osim hladenja traii i dobra mazivost. ricinusovo i repicino ulje. Medutim.. Zbog toga im je glavna namjena kod strojeva koji mogu doci u dodir s vodom ili s vodenom parorn. dobrim temperaturnim osobinama i visokom otpornoscu prema koksiranju. . Zbog toga su i manje prikladni za podmazivanie strojeva od stabilnih mineral nih ulja. sadrzavaiu oko 2 % vode.-. mekane. Dobro uije za busenje. Osnova je primjene grafitnih maziva kod vruCih leZaia u tome sto je grafit 40 puta bolji vodic topline od mineralnog ulja. Uglavnom se upotrebljavaju pri visokim tcmperaturama.25 0.1 ulja maziva za podmaxivanje Tablica 8. Danas se masna ulja upotrebljavaju uglavnom kao dodaci mineralnih ulja. Raznim kornbinaciiama masnih kiselina i hidroksida metala mogu se dobiti sapuni razlicitih svoistava.2~IO 0. za stvaranie tzv. visoku tocku kapanja (120o-200°C). kako ih jos nazivamo. odlikuju sc dobrom viskoznoscu. glodalicama itd. a pl'ip1'emljena mlijecna emul'lija ne smije nakon 24-satnog sta)an)a stval'atl na 350 Normalna ul]a nc udovoljavaiu nikakvim poscbnim zahtjuvlma u pagledu postojanosti. Upotrebljavaju se za podmazivanje leiaja izloienih visokim lcmperarurama i visokim opterecenjima i svagdje gdje postaji opasnost polusuhog ili suhog t1'enja. Ovamo spada njihova odlicna prionljivost i sposobnost za stvaranie uljnog filma.. Kao iivotinjska maziva dolaze u obzir riblje ulje. napose nisko stiniste (do -60°C) i dobru otpornost protiv starenja.1 -0.02-·0. Masri na bazi kalcijeva sapuna imaju rocku kapan]a 80° -90°C. polimerizirana pornocu elektricnc ranje iii elektroioniziranje izvodi se pri obicnoi temperaturi. . ima ~a~ kreda b~jelu boju. vodika i kisika. maslinovo.. kalajev. Upotrebljavaju se osobito ondje gdje nastaju polutekuca trenja.. nadalje kao ulja za parne cilindre i na mjestima povisenih pritisaka (puznim prenosirna). koje najedaju dijelove strojeva.-- I 50 Ulja zu pcdrnaxivanic Oznaka po DIN (oIl) [) 4 2. priredeno od jednog dijela ulja za busenje i devet dijelova vode.84°C). Temperatura uljn ko]c Izlaai iz process podmazivania nc smi]e prelaziri SO°C (pcdmaz ivunic uroniavanjern).---.. Voltolizi- Pregled Normalnn Oznaka Viskoznost "E 2. Prerna vrsti mineralnog ulja imaju dobru sposobnost rnazanja i otpornost na pritiske.1 0.2-. prema stareniu l postojanost i pr-i niskim tcmpcraturama. Kao biljna maziva dolaze u obzir maslinovo. natriiev. temperatura. · ---I---~ Vi skoznost 1(0<1 ·C Silikonska ulja pripadaiu skupini sintetickih ulja. prenosi hladnoce. Emulzijska ulja (ulja za busenje) imaju zadatak da dobro odvode topliau. aluminiiski. Osim kao mazivo ulje silikonsko ulje sluzi i za proizvodniu silikonskih rnasti..-.02 O. To je tvar koja nije rastopina. mast za jamska kolica i kolomast.··---i-~--~l N 68 N 92 N 114 ----. Neke csobine tih organskih ulja i masti iii. Mogu biti razne konzistencije (polutekuce.SO 6.-.

Molibdendisulfid MoS2 [e lamelne strukture slicne grafitu. Upotrebljiv je za rad u uvjetima visokih pritisaka i vakuuma niskih (~70°C) i visokih (+400°C) temperatura.. ~- '-k-al-)l-ii~-te-->-1-80-'-C--~------sapun na bnzi l itija CP -. a maslac atome sumpora.EEL ~ CP CP CP Naein podrnaxivanja Uvieti pogona: temperatura t rOC] brei okreta n [rnin="] premier rukavca d[mm] Karaktcristika maziva ~koZit~~~~--~T~~~- _ _ ~ NT S VL ---I~--"~ I kod 50"C "E cSt krutistc "C rnax ..-.l'_'. ako se radi 0 kernijskom utjecaiu.~. ~·s . Stvoreni tanki slo grafita cvrsto se liiepi uz metal. ~--.. Poiedine iamel e daju se medusobno pomieati.. sloieve postoiane prema tlaku i prema ternperaturama..!_9~..--1 _K_l-_I_-_1_'__ __ t 1 = 0-60·C 5. daju pregled rnaziva..__ 2.5 5. Koloidni grafit dolazi u trgovinu u koncentriranom stanju.~ . Klizavi rneki MoS2 stvara dobrirn prianjanjem. __ :""""""" __ ~L~..8 !9 -5 180 . Pri iako visokim specificnirn pritiscima (p ~ 300 kpjcm") moraju maziva imati svoistvo povecane viskoznosti iii povecane prionljivosri ako pritisak raste.0 n = 200-700 . 60·C KOTRLJAJUCI "Uljem LE2AJI ._. I -----------I~-----------MaUu d· n < 200 000 t = . koje se time izravnaju j postaju glatke.20 do 12S"C norrnalno optercccnje \._-=:':_I~ -_5_1~18_0~ 7.. Izbor maziva je u najvecoj mieri stvar iskustva.__ . I> 100'C kapljistc > 230'C baza anorganska n = 50-200 8. -------udarno optcreccnie In> 3 000 -~-------~ --------~ .. Pri tome su osobine klizania dobre.VT KLIZNI LEZAJI PQDMAZIVANJE Uljcm rue no n < 50 .---~. 62 --_-.05 do 0.r. kao uljna pasta..bozo sapun N~Li kapliistc > 352 353 . i to kao Cisti MoS2 i kao 20 postotna uljna susperzija.. "C min Mazivo koic se preporucuje (dornace oznake) po JUS Ma§cu Mazalicama t -----~----.l itijska mast Lis/3 ·~lit-ijSka-m-.-.2 .. 12 91 -5 210 L 100 . d· n > 200 000 170"C.-.... ----~--~ Tlacno i < 60'C kaplj iste > 85"C s apun na bazl Ca kapljiste > 85'C sapun na bazi Ca kapljistc > ISO·C snpun na bazi CaNn _. alieno kao igrace kane...-.~ ~ » < 3000 0 1..-. n ~ 1500-3000 n t -5 _--_ _-_. plamiste Co min (domace oznakc po JUS) -n-<-7-0. Opci [e kriterij za izbor maziva: Sto je visi specificki pritisak i sto je mania brzina. Naicesce se upotrebljava u obliku praha. ... to visa mora biti viskoznost. -..~~ ..__ ~__ :~. ~.-1 l_90_-. 8. MoS 2 se moze usporediti s kriskom kruha.---~----. koia je s obje strane narnazana maslacem. a isto tako i ucinak podrnazivania.._2:_~ __ 1.--. izbor maziva (za klizne i kotrliaiuce lezaje) te izbor rnasti za podmazivanje Lebji klizni kotrljajuci. Mazivo koje se prcporucujc (nastavak) Uvieti pogona : temperatura t ['C] bro] okrcta n [min -1 J premier rukavca d[mmJ Karkteristika viskoz...0 30 -7 -·2S EEL -c KH - S I 23 FRAKTICAR III . n = 700-3 000 n > 3000 1_._. Nae.----------kapliiste > 180'C supun na bazi litiia -.. ~--. l).-j-m~~ __ 200 -5 ....".-..0 7.. .----l CP -S .. -3-4--2-5-5 ~ .-"s-t-~-PLis/3 U!jem cirkulacijski ili prstcnom » 0 'C -5 ····5 210 200 200 .NT CP CP VT T --~-·--------I·------·-·-···-··~-~···------·~--~-·-----' . Pri visim temperaturama treba da je viskoznost ruaziva ios dovoljno visoka (krivulia funkcionalne zavisnosti viskoziteta od temperature treba da irna 5tO blazi uspon). 1 ~ CP -.n podmazivan]a ! ·n I cSt plarni§te._4_0_"C_~_~I-_5-.--1~4_0_-.tet' kod SO"C maziva huti§te "C max. Obratno je kod vecih brzina: viskoznost mora biti niska. Prirnjeniuic se ondje gdje se ne smije podrnazivati uljem i pri niskim i visokim temperaturama (~180 do +550°C) iii. 9.__ 12 91 62 49 37 . Osim prirodnog postoji i sintcticki MaS i.-. -.__ ~_~.. .VL .6 4..5 6.• :: ~ .=:~.-. Kruh predstavlja atome molibdena.510 se njcgove nebrojene cestice (velicine od oko III 000 mm) smiestaiu u sve neravnost (hrapavosti) kliznih povrsina..2 % koloidnog grafita.k..::.~t:o ~. _5 \" 2~O - cirkulacijsko ul]e super tesko cirkulaciisko ulie .---- . Dobro [e da se pri promieni radnih uvieta stroja iIi uredaia 0 izboru maziva konzultiraiu microdavne sluibe._O__)_37~ __ . KS KS NS - 3 2 4 ». Gotova smjesa mineralnog ulia i grafita sadrzava 0.4_.:::.·O.~:-l~~:~--. Tab Ii ca 9.:.6 __n_·_~_7_OO~~· . osobito na metalne povrsine.. i 10. ._:e.~.0 ~5 140 CP CP ---._-_2_5~-. t_"".U. Tablice 8.------i iIi mazalicorn ___ . . ~. I----·-----I-~~----····-··------~-·------normalno optcrcccnic n = 700·-1 500 .1-----.-.170 140 180 CP ~ S ---_-~--CP CP - VL I···-~---_·--··. na 1eiaje. izbor mazlva T'ab li ca 9.---~··-·~:-7-0-0---3-00-0--_."" "~-== _ ~::-..-I __-_2_5-..

-~ d d = _. Uske blazinice imaju pri istoi kolicini maziva brzi protok (brze hladcnje) i veci pad pritiska po duzini lezaja @...050..0 0.s~ 4'E/500~ __ ~ viskoznost 40E/50'C - Materijal blazinicn I Tablica max brzina klizania [m/. ·7 L\ 1\ _\ -r-t-r- Specifieni pl'itisak racuna se kao srednji pritisak Pm iz opterecenja svedenog na jedinicu proiekciie povrsine rukavca. I"--De sp«if/~na 1. P dop 2J (1 = broj grebena) _ NiS_~'-Srcdn] i . Povecanjern t pada nosivost l ezaia p3 da bi se postigla ista nosivost treba 355 354 . Dopusreni specificni pritisak.-.. a time i rashladno dielovanje.d [mm].-c·-------·--··---··-- I ulic viskoanosti minimalne 4'E/50'C Promjez nukavca d odreduje se prema opterecenju i dopustenom savojnorn naprezanju iii se dirnenziie rukavca uzimaju konstruktivno i kontroliraju naprezanja. ._Ulic ..:.-z1-PD-2) u S dop p [kpjmrn 2J ® Poprecn i lobi Reiativna zracnost lji zavisi od srednjeg specificnog pritiska p".aj a t: . Na @ prikazana je zavisnost optererivosrt lezaja od odnosa tp = bid (relativna sirina lezaja).eljew do notI·. naldi I viskoznost ~.00 c1e2aja o 01. 5 X' 1\ _.-. knlcii.05 -0. iznad 80'C Vlaznost Suho .5 Pro ra cu n kliznih l ez. Kao apsolutnu zracnost oznacavarnn razliku izrncdu promjcra blazinice D i promjera rukavca d. -.080.. natrii Iiti].] 3 10 30 7 2 I 11.~"oznos~i. Iitii.r._I..~~~~~~n" 4'E/20'C ~k~------" ---··-----·I--:~. 11 kplmm2 5.:j~. izvedbc.. Zracnost .~I_~~·ln.. ad vrste podmazivanja i od hladenia.5 Livcno .__ ~__ .litii:_kaleij . litii. (D/ ..-:» r CD.. boljirn hladenjem. materiiala rukavca i blazinice lezaja._. kao i od vrste maziva.. moze se povecati povecanjem kvalitete naleznih povrsina. kaleij.~!. S obzirorn na to mogu se za dop P dati samo orijentacijskc vrijednosti (tablica 11)....----Radni pritisci Ulina komponcnta . Kao relativnu zracnost (lji) oznacavamo odnos zracnosti (Z) svedenu na jedinicu promjera rukavca: Z D-d ~ = -.. odnosno blazinice Iezaja @: Pm . kalei!. kalcij prostora NaivlS. __ I~inim:~ ! rninimalna Sapunska komponentn 0.- ~ . povrsinom lilii. bld---':_ 12 @ Nosivost kliznih !c""ja Rclativna zr'acnost lji.3 kli@ Poprccni l. Povecanjern oJ! raste protocna kolicina maziva. natri] Za blazinice lezaia grebenastih rukavaca @ [kp/mm 4F P = -.1.t 4'E/50'C + SoC + 30'C + 50'C i litii. dop pi [kp/mm'] do 0. vecorn viskoznoscu maziva._.. ~ 'c 6 -' = d--:--t.~~~1 40E/500~_~ vis~~':_n_~.__ . Sil'ina lezajnc blazinicc b proizlazi iz cinicnice da bi rubni pritisci izazvani defor. maciiom vrarila ® doveli kod sirokih blazinica do velikih gubiraka energije._.... dop p.~~i~:~h. dop P F fkpjmm 2J ~3 ~ 2 f--I-!. i specifienim pnitfscirna vlasnostt p rosrora 10. Normaln.1 1..5 3.a prema temperaturt.223. _-. p= 8...c~ s. kalcii.: . smanjenjem hrapavosti kliznih povrsina.Izbol' vrste masti za podmazivanje leza. Kod aksijalnih lezaja prema @ je specificni pritisak p.--. tj.. do Povgena '~~-----I~---""'-"----'--'~~-'---·ViS_~. do velikog habanja i do visokog zagriiavanja.j s prstcnom oslonom ~~ Poprecni lciaj grcbenasu j -~~:--~'----------I~ij. i od brzine klizania v [mls J.~~~.-. _ I ( Vece vriiednosu zania iii odabrati birat i za niz" brztne podrnaz ivanie . Optimum opteretivosti Iezaja imarno kod tp = bid = 0. __ .. Ta blica Temperatura Niska ispod Sapunska Ol'ijentacijske vrtiednosrr za sredn]t dopusteni speclficn! pl'itisak dop p F komponenta j I minimalna Ulina komponcnta 30E/50'C viskozno.04··.Du') i .. smanjenjem rubnih pritisaka izazvanih deformacijorn rukavca..-. Bijela kovina Bronec Sintrovani Plasticne metali mase treba dobra Visoka 50-80'C ~I.r-- - dop P je zavisan od uviera pogona trazenog vijeka trajanja leiaja.. Z = D ..ii--~-"--'----------'---'---.4-1..._..= . ...

Zn srcdnie obodnc pm [kp/cm'] Z._ _ . brzinc v [m/s] i umicrcnc . brzine V [m/s] I visokc vrijcdnosti spccificnih pritisakn <jI = 0.7 -1.00394 -- Relativna debljina uljnog sloja h.00224 0.2 0.II R- r '1} = _.·-·~"·-·"I--. = _ = .cc 0.3 . __ _..~ . no isto tako vece 7 dovodi lakse do vibraciia i do nemirnog okretanja vratila..00148 0.~ .0. vriicdnosti specificnih <jl= 1-21" 0/ 12. Lezaini materijali s visim kocficiientom toplinskog istezanja traze veci 0/ jcr im se.. niskc obodne pm [kp/cm'] Z. ---. cbodnc brzinc = --.p.5 0.0.025. kutne brzine (w .120 ______ Prcko --- ~.000 24 I :Niskc - I 0. viskoznosti maziva je dvostruka deb1jina sloia svedena na jedinicu 2h h _ = -.. da bi se postigla ista nosivost lczista.r relativne sirine lezista (bId).~).002 20 0.6- I Hrapavost 6.3 -0.6 razvrtuvanic - Premier vratila d [mm) !_~.00456 __. _. . .8 -0.. morad._ ._---0. niskc obodne pm [kp/cm ') brzinc " [m/s] i srcdnic .. a to smanjuje zracnost (osobito kod plasticnih masa).9 Najfinijc Fino glodanje g lodanje 1.000 92 -_ ._.001 3] .8 tokarcnie 1. _ blunja nj e blanjanie Nuifiniie 6.--..00[ 0. sa]]1o prema van.~ ]20•• .5 0. Na ~~ dana [e relativna zracnost <jJ u zavisnosti od Pm i v.povecati viskoznost maziva..8 0.00204 0.~.8- 0.!_~.8 0... ---- '.S-2.002 75 0. Tablica 14. dane su uobicaicne vrijednosti za relativne zracnosti ..000 53 I 0.2-· 6.002 12 0. otezava dilatacija prcma van..1.00282 Prcko 80 -.00359 . Za visoke obodne . mora se uzeti u obzir i zakosenie rukavca u odnosu prema blazinici. 000620 Naifiniic 0.0017 0'. Poliran]e Prcko 30·. vrstama Tablica [jJ._c .000 74 0.2%. = ~..1 burgijorn -100 -6.~.6-12. U tablici 13.0. brzinc v [m/s] i umierene vrijcdnosti spccificnih pritisnka <jI = 0.001 06 0.)! smanjuje trenie.17 Z. I <jl 0.cc~__ ... a pri niskim brzinama klizanja-maleno.)... specificnc pritiske Pili [kp/cm'] pm [kp/cm') pr itisaka ~~~~ <jl = 2-3%. ".50 Najfinije Fino Honovanie Lepovanje Superfinis .00031 0. 0.---- .. 0. •• .. 2h 211 relativne zracnosri: h. od relativne zracnosti rukavca (. srednjeg specificnog Preko 180····250 \ 0. Z q. Vece i._ 0.001 50 0.:---. pa nastaje deforrnaciia prema unutra. --.} prema obodno] brzini pritisku Tablica 14..5%.- ISO t .0005-0. Isto tako.6 3.I H7/c8 I H7/b8 H7/..3 Poliranje razvrtavanic mehanlcko clektrolitno I cH7/g6 I I " ID/f7 H7/c8 \ H7/dB i .c.41. medutim.025 -1.d Dd Relativna debljina uljnog sloja zavisi od (0/)..- c ~osjed iii pr~~~/vratilo ~ ~ __ Fino ~.001-0. Vrijednosti za relativnc zracnosti Tablica Materiial Bije!.000 91 ~~---------I-~-"---I ----I --~-~~ 0..00 1 16 0.2 -~-.~-° 000 41 0. Ako ie Ii vece od te vrijednosti. Bronec @' Relauvna zracnost V dana U zavisnost i od pm [kp/cm'] i V [m/s) kovir:a i crven i metal matcrijal i blaxinica Izbor relativne zracnost! <jJ [%.00382 pritiska N ormalni lczajj Visoke obodnc brzinc (Pm = :b)' 11.__".012-0. Osim toga.6-12..0045 Debljina uljnog sloja 11mora za tekuce trcnje iznositi bar onoliko koliko iznosi srcdnia hrapavost (tablica 15) kliznih povrsina.00045 I I ! ! 0. Obratno se relativna zracnost bira u odnosu prerna specificnim pritiscima.3-25 1. s obzirorn na kruto kuciste lezaja...001 65 0. Postupci Fino tokarcnie Naifini]c obrndc . Deforrnaciia rukavca jc. Povrslnske hrapavosti hod vratila je nemiran. pri vecim brzinama klizanja biti veliko. a time i gubitke izazvane trenjem. --~-. omogucuie izbor relativne zracnosti <P [%1 prerna obodnoj brzini v [m/s]. . <jl= I. [(_tm] Srednie vrijednosti relattvne zracnosti tV kod raz!icitih dosjeda Tablica 13.002 ?.6%.. Prerna iskustvu 11 ~ 0.025-0. .3 0..000 7 I i 0.1 0. I Hrapavost [. Za visoke obodnc brzinc v [m/s) i visokc spccificnc pritiskc .. Pm <jJ2 C1 C1 faktor 357 356 .. kod razlicitih dosjeda._-.8 0.6 0.. 0. a u tahlici 12.W ._..4 bruscn]e bruscn]e Prcko 50-SO -. . dane su vrijednosti srcdnjih relativnih zracnosti q.0. = q.001 78 -~.m] Postupci Busenie Fino abrade Sintrovani Plast icnc mase koje se mogu postlct razlicitim obrade 15.000551 I 0..

.226 0. tjI~ So [kps/crn 2] se iz dinarnicke viskoznosti: (0) Kinematicka viskoznost u cSt (centi Stoke) izraeunava v cSt = _2l_ p [rn 21s) p 'I') = [g/cm3J gustoes maziva = specificna = dinarnicka viskoznost reP] tezina dijeljena sa zemaljskim ubrzaniem ulazna temperatura ulia = 35° .6 0. )' tm .3 0.0.kapacitet hladenia ulia = 42700 c .3 0.5 0.257 0.618 0.5 = t'E'j-=. svcdenog no jcdinicu rclativne zracnosti 0. srednia temperatura uljnog slo]a.518 0. tz 0. ' (0) .-.040 1.25 0.822 1.134 1 0.001 t (t je temperatura na kojo] se c [kcaljkg 0C] mjeri specificna toplina) faktor zagrijavanja koji se prema relativnoi debljini sloja (lIr) i relao lu [0C] - «.540 0. tl [0C] r~ tivnoj sirini lezaja bid moze ocitati iz dijagrama © 0 = d· b~ .192 3. (tm .2 ~hr t ivne 9ro~~~~~--~----r-~ 0.109 0.0697 0. Taj kocficijent trenja.731 0. za razl icite relativne sirinc le'aja bid = f. 7).0 0.5 0~~U---_L--_L--~--~ 0.1 0. 0C] kapacitet zracenia IeZaja relativno vrijeme rada lezaia "" 0.190 0.771 3. .42 + 0.439 1.415 0. = 20-25°C) koeficijent trcnia. Ct.' 0.029 1. I' i kolicine odvedene topline eL" • d . 7) @ Funkcionalna zavisnost koeficiicnta trenja fl.117 4.16 kod mirnog zraka i za lake lczaje .0329 0.779 1.585 4.177 0. "" 0.3[ 1 0.143 0.(0) od e (relativnog ekscentriciteta) za razlicite relativne sirine lezaia bjd.996 2.268 0.365 0.233 0.a bid ocita.h. (0) .236 2.391 0..881 4. ~.1...526 0.208 5.I.759 2. Relativni ekscentricitet c @.219 3.120 If 0 rOC] I t 0. h.3 o.5S°C) izlazna temperatura ulia (tl = 90° -HO°C) (kg/em 2 0c] .e e ..I.h.724 1.339 I 1.5 0..225 0. b (tm .253 3. sveden na iedinicu rclativne zracnosti [LIt.lz = ~-IT--~'a [0C] tm (C) (0C) [. Tablica 16. > 0..75 I 2. = -R e ~r Temperatura uljnog sloja pri hladenju zracenjem (Iezaji podmazivani prstenom ili mascu) zavisit ce od snage trenia pretvorene u toplinu F .320 1 1.5 specificna toplina ulja "" 0.720 8. [J. • (0) '1' = .4 0.891 10.3 Za h. Pri podmazivanju mascu [L = 0. Sornmerfeldova broja So reciprocne vrijednosti = Pm tV 1)(0) Izmedu dinamicke viskoznosti priblizan odnos: i viskoznosti po Engleru (relativna viskoznost) postoji za razlicite relativne sirine lezista bld zove se karakteristika lezaja.477 2. od re ladcbljinc ulinog sloja II. y "'" 16.892 1.1 0. a odatle: .Funkcionalna zavisnost relativne debljine ulinog sloia h.3 lezaj radi nemirno.44 za teske lezaje s velikOI11 povrsinom hladeuja.7 0. [L . mozemo u funkcionalnoi zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja IIr i relativne sirine Iezaja bld ocirati iz dijagrama na @.5 0.496 0.I.5 . i relativne sirine lezaja bld dane su u tablici 16. od tzv.167 I - 1..221 9. Temperatura ulja na ulazu (to) i na izlazu (tl) pri htadenju cirkulacijom: tl F .599 2.: 0.727 1.150 0.068 0.9 I bid = 0.95 lezaje s za norrnalno opterecene lezaie o: ~~ ZM~nost Re1ativna debljina uljnog sloia h.118 I 1. kod zraka u ' pokretu (vozna sredstva) petorostruke vrijednosti. [.351 0. u kojoj je dana funkcionalna zavisnost vrijednosti Sommerfeldova broja So 0.679 1.¢ Potrebna dinamieka viskoznost mazlva '1] [kpsjcm "] moze se izracunati ako se iz tablice 16. [kpjcm ' s . za ze1jenu re1ativnu debliinu uljnog sloja i za izabranu relativnu sirinu lezaja bld.254 1.0 tu - = 0.2 0..8 0.tJ P .167 1.7 za jako opterecene 0.' a2 0. = 1 . Sommerfeldov broj (So) je bezdimenzionalna jednadzba.05 do 0.463 0. odgovaraiuca vrijednost So. ~ 0.. Vrijednosti Somrnerfeldova broja So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta € = 1 .04 ~. h. ~--:-~ Pm • = 1 -h..7-0.. a eLIT Sommel'feldov bro] So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta relativne sirine lezaja bld Sommerfeldov broj za rRzlicite rclativne hrine bid s = I .062 7.hr @ Funkcionalna zavisnost faktora zagri] avania 0 od relativne debljine uljnog sloia hr za razlicite relativne !jrine Ieza.[48 1.80°C) " " okoinog zraka.115 0.601 9.75 0.r (0) 358 359 . 0.782 1.

h.6 Pro r. 5.acu n aksijalnih lez aj a ····----------I~---------------------------------------------I Dmox . .' = P"'So/z.5 = Kontrolni o 'pm bld ocitava se iz tablice 16._~~_ b Ii = 3200 [l/min] . tablica 15) 30°C a tl ~ 80°C. prihvacanje izracunatc .Kolicina topline koja se odvodi cirkulaciiorn.' ' ..Izbor relativne 8irine lezaja b/d(0. do 14) odgovaraiuceg dosjeda (tablica 13). 4 .~~ r ~ 361 . co = 30..223. . Tablica 17. ••• [mis].~= .6. '" = .... = Z'" . D . . [mm] d = '" ± '" = . 10 .4-1) i proracun sirine b.o Kolielua potrebnog ce biti malo ako je h. iz @) .. [mm] Dmrn .n tl) [mm] prcma F Q . Za lezaje hladene <l! = ". [mm] h..5 1 2adano Obrazac d= n b .13. ." mm (II (tablice = 0. odnos h/1' treba da tjJ bude veliko. sto 'f l' znaCi da uz odredeni ie odnos bId.~ <l! d ' .Prema e izracunatorn pornocu 11" prihvacencm '1)00 0 '" 11=--= pm . . malo.17 Z i proracun relativne debliine ulinog sloja 0 2h h. Ills] ~'d2'b.1 .:.. prerna proracunanom iii prihvacenorn prornieru rukavca d.. [mm] dmax '" [mm] dmlll . d. P 'S [kcm'-] SOr~ax = SOmlo.. izracunato Podaci iz dijagrarna So" [2. ~~ So' '" [~] em' t V = 1.... 3 2.' [mm] [mml = '" [kp] b = .Kolicina potrebnog ulja. v = d'n'n -"(.. 6 . . 6 Q" 2 1.~1!:~ = 3200 tl '" [l/minl . proizvcsti vrlo niske pritiskc rnaziva (polusuho trenie) i primienjuje se u takvoj izvedbi samo do Pm = 3 do 8 [kpjcm '] a v'" = 5 do 10 [mjs]... 7 . . U izvedbi kao hidrostatski vise pritiske.F= [min v [kp] = .. uzima se da stvarna protocna kolicina ulja bude Kolicina topline koja se odvodi clrkulacljom ulja iznosi: (i-:-r. Q veda ~ 40 Q' [kcaljmin] Tok proracuna kliznih lezaja 4 = ~-:-d ' . bid i hr i s iz tablicc bid i h. 9 . [1/sJ F V 8 .'Q~ 0. 360 leza] s tlacnim uljem @ rnoze se takav leza] upotrijebiti za !>.. Idaja n'n Tablica 17.protocna kolicina ulja ako je vodom odvedena kolicina top line je: tu ~ ... .Izbor debljine uljnog sloja h ..d ..4 do 1 [kp/mm'l . eSt/50'C [mm] tV 2 Izracunato mtn = Dnlln d ~ dmax = Askijalni lczaj s ravnim oslonim povrsinama @ moze.zra unato Ii = .320(3 (tu - .1 V 10' . 2 .= . '}. buduci da nerna klinastog procijepa izmcdu kliznih povrsina. proracun temperature uljnog sloia pri hladenju zraceniem. 0. povoljniji za 0.01 i 14) em prerna vrsti obrade... . odnosno temperature tu i t..000 5-0.• d TJ = 'pm = _!!_ . 16) 2" ..Izbor relativne zracnosti 0/ (tablica 12. prihvacanje Izracunato Pm = Da ulje ne bi brzo starilo. 'n . . vridinaZadano jednost Somrnerfeldova broja: Pill tjJz = So. . . ['C) tu - .17 [mml.J. i 18. Prema dosjedu konacan izbor tjJ. 5 .Iz opterecenia.. izrac b .. promjera rukavca i 8irine Iezaja izracunati srednji specificni pritisak Pm te izabrati lezaini materiial prema Pm i v.. odakle se izracunava potrebna micka viskoznost maziva 'I) I D'" U'ljc proraeun lezaja Tablica 18. daju tok za brzi i kontrolni proracun lezaja.' b'd [kp/mm'] 1.. = So = ~. . .k.. 10= Q ulje ~ 18 Q' [kcaljrnin] Q' [l/minl . ±..Iz zadanog broja okreta i promjera rukavca izracunati brzinu klizania 3 . = .Ako se podmazuje uljem. za brz proracun kliznih . (prerua (prcma 1 . 10' . Do h..Proracun srednie zracnosti Z = tjJ .. 00 0 a odatle viskoznost u °E. W . . ako se hladenie izvodi cirkulaciiom. ulja [l/min] < 0.. = }l . ". cSt I'd temperaturi 5 Proradun Q' = (/'.

_--- 3- stupani ispunienosti nalezne povrsine segmentima: Z•I f = ------ dOl . < V O. preporucuie srednje zracnosti sintrovanih leiaja.. <Ji • d ?' hmo.9 4- srednji specificni pritisak: 4 Izracunato Q' ~ __ !__ d' -b It n . Nacini spajanja nosece blazinice s kliznim materijalorn zavise od tehnologiic izrade blazinice.84"b' -q- ------~----=------------Omnx = . da]e preporuke za izbor dosjeda sintrovanih lezaja a tablica 21. . [mml _ .5 .. klizni se materijal mose s nosecom blazinicom povezati ovim nacinima: 1 F = ~1?rh2(1 'I{ • W • dm ..p 4snaga trenja: WR = 1.tu) [Ijmin]. q = lib = 0.< 3200 " I---~ tu _ II 0 Pill ?' (I. (prcmo bld i II....p = ~F . I-L = . prerna ______ 1z djiagrarna b.i I 16.is: t'u [mm] 8- potrebni protok maziva: Q _ b. (prema bid i ii..04< h. . Iednodiielne cahure od iednog materijala mogu se raditi samo ako materijal ima dovoljna mehanicka svoistva da bi preuzeo opterecenia od rukavca.5.30)~. (prema S 0... obliei D za sintrovane materijale i ugljen. {O. @ ii. za lijevano zeIjezo.e] Hidrostatski 1- aksiialni lczaj proracunava pritisak se tako da se uzme U obzir: 6- broj segmenata: z = n· dm q·b • potreban ulja (pritisak pumpe): b. •• [l/min] "..In n 1"v/l"u 1'~ - f I'U [kp/crn "] 7- viskoznost maziva: "l") - 2- najpovoljnija debljina uljnog sloja: h/: = 30 3potrebna kolicina ulia: ~n)2 (7t)2 ('-C1P 6"1) _ 143 Pm . Noseca blazinica je u tom slucaiu najcesce od celika.. za sintrovane materijale i za plasticne rnase. q ps em m . . (h • n .4) u In 1" . Ako se noseca blazinica izraduie od celicne trake ili je lijevana.... B." (I" - Q'max Q'mlll tl)lIlax II)". . TC = 0. za obojene i lake rnetale.. 112 (1 + q2) [k I 2] n. . 2- koefieijent trenja: I-L = 1/-~ d -.·-- I S0. (r4 v - 1.d • b . Ako materiial nema dovolina mchanicka svojstva cahure se rade od dva matcrijala nosece cahure koia na sebe preuzima opterecenia i klizne cahure (antifrikcijski materijal). h = debliina uljnog sloja . F .. [2 [kp] 2 3 z je broj segmenata "" 4 do 16.6-0.difuzijskim postupkorn 363 . tablica ~ __ ~ Ta b li ca 18..5. ~ . Blazinice od dva rnaterijala izraduju se i da bi se ustedielo na skupom antifrikcijskom materijalu (kliznorn materijalu).6 do 1. C1p [W] poraet temperature uljnog sloia: t= Q'c'P WR +_ Q'c'p Wp [0C] proracnn za na- Proracun segmentnlh gibne segmenter 1opteretivost lezaja: aksijalnih leiaja @' Hldrodlnamtck! Lezaine jednodijelne cahure oblika A.. Dimenzije su dane u tablici 19. tablica I 6 . dOl ' n ~~.__ ._-_ 00lln "" .:fP._1_ In [mS/s] l'v{I'u Oblikovan]e kliznih radijalnih lezaja 1O~2 2 z. jednodiiclnc cahure mogu se upotrijebiti same kad je moguca montaza rukavca s cela.[I/minl . ~ -'16.' h 1 + ql ql~ 6. a oblici E i F za ugljen.:2 = (r~ - l'j) [WJ Wp Q ...(nastavak) (b. In' . ® --------_. 1O~4 dm 362 hladnim valjanjem toplim valjanjem naliievanjem kliznog materijala na traku uronjavanjem nosece cahure u klizni materiial ..0. [mm] II = ~i-" hmln = . primjeniuju se za celik. + q~ z ' b . C prikazane na @. W .7226' 5 6potrebna dobava pumpe: 7t h3. --.._Q. Tablica 20. f [·C) [. dm • Q = 32013 (tl .::. P'" 5dimenzi]c segmenta: = --~----1\"' F [kpjcm '] dm' b .

. Na ® prikazane su blazinice izradene od dva materijala (noseca blazinica i klizna blazinica) s uobicaienim dimenziiama.rn za sintl'ovane Idaje Tablica Nazivni lezajnih cahul'a DIN 1850 - 21.I F ~=_ _y. Lei. Obllci A. C i E ----A. t f..~~~~_I-----E---Vanjski premier d.._-I--'-.~-----~-.-.··--'---_!_celik liievano :leljezo Matcriial a boieni metali 18 20 22 25 28 32 36 100 110 120 [40 160 180 200 -·-'__-~I--·-_!.-'-r za kliznc lez")e ". E i F - iI7ldio.--:-------.--------------H7/d10 H61h5 hod. H6 do H7 [12 ITS H7 112 ITS 112 ITS Na @ prikazan ie shematski postupak nalijevanja kliznog matei ijala na traku.j no cnhure s ojae.-.~.njem i bcz njega pri srcdniem oroiu okreta za ldi~tenj.~ .. - I I I --.---------I Prcporuccno 1804 toleranciisko red l . .c [6 21 18 ..---ugradnje H7 d. . Da bi 5C sprijecilo zarezno djelovanie._.~ -._.irom no o -8e Dimenztie ~ __ II-------I--~--- _ . .~'6()'I~'.jnc ¢nhure s oja~nnjem i bcz njega pri s rednjcm broiu okrcta za ldi~tenja na ko]a so postavJjaju srednji ..S:._ ___!. i f2 . oboiene meta!e. u poglcdu sumnost.. Tanje klizne blazinice vrlo 5U cvrstc. D za sintrovane mctale i za ugli en. _--.jnih bluzinica .~~.-----------I i visokim .. i miran kalotc na koja so ne zahticva s obzirom obz. _-----.. c :(.. Le"..-. I prcko 3 do 6 7 ~ __ Ii 1 (J rcko 6 do 10 8 ••• I __ premier prcko 10 do 18 10 c •••• Z I [mrn] prcko 18 do 30 [I prcko 30 do 50 14 23 30 45 --- prcko do SO 50 B61h5 ____________ • -. -0 ~ r Oblik E i F zu ugljcn © Tablica 20. za podrnazivanie mascu.--. Ono se ne smile pritezanjem viiaka 365 364 . B.--------------------~-----..--.. .Na @ prikazan je postupak centrifugalnog lijevanja..t-u-ko-ji'------r6 d..------------------do 58 nun ted 1 0 E__ mm ~-······---I~····"··-·~--··~-----I--~-....--~- -------- 35 ------------1------gotovo ugradivo _____ A. pri srcdnjcm broju okrcta okrcta be" posebnih zahticvimn S -1---..IVl liv . Da bl preuzelo opterecenia ad rukavca._·----. smtrovane metale i plasticne masc... t<w. pri lakom habanju red 2 E 6 do F 7 5dogovoriti DIO do 50 mm CII prfko 50 mm u kokilc ~ centrif\lgiranjem postupkom hladnog prskania kliznog materiiala.----1---I-----I-----I------ 16 26 H61g5 6 8 10 12 14 16 3 4 Duzina I 50 56 63 70 80 90 40 45 I-----'---'--!___!.4'- 54 67 117 142' 175 _·-----1 --' _ red 2 red 1 1 p_re_d_o_b_ra~e~o":~. ··_·---1 D."1~~.-sintrovani materijali plasticne rnase ugljen H71g6 H7/f6 H7lf7 H7/eS [[ ~ 13 __ ._--"----------------------broju Lczaine en"ure s ojacanjcrn i be" nicga pri vrlo niskom Lczaine e"hut'e u obliku na Sumnos-t. B i .[ijevanjem kliznog materijala I 44 ~-----...--.......1 A . debljina stijenc Ii .--~ -. nisu te tanje klizne blazinice usidrene._.~~~~-. na kola se ne post3vljaju vis-old ~ahtjevi S obzirom na ~umnost~ ali sc z-ahtijcva lagano uhodilvllnic. Leza] se sastoii ad tijela lezaja (kucista) i blazinice. 'pro. Preporuke za Izbor dosjeda sintrovanih leiaja <?blici Je". mora tiielo leiaja biti jako i kruto i taka oblikovano da sro lakse odvodi topl inu (velike povrsine). Taj se dosjcd ccsto primjcnjuie.-- H7 r6 . Ldajnc ~allUre u obllku kalotc pri visokom broju okrcta . B.-4 .-- -~ F··~ s obzirom na sumnost . II ® Tablica 19 Preporucliive srednie zracnosti u [J..__----...~ __ . oun.. D C ----~. "-~~~ ·~----I----.:-----.~~"' """..------.ahtie". Dll za [0 H7 1/2ITIO ------·1------1 s6 preSaila H7 x uvuccno 8 toplo ula". B i C ~-.---~------~------~--------I H7/f6 H7{f7 H71eS H71s6 Lezainc canure s ojacanjem i bez nicgn pri srednicm Prirnieniuje s e u gradnji manjih stroieva. Dosjcd I I_c ~_. niske sumnosti.. 15 16 25 14 20 22 35 ----1----30 25 2B 34 17 ---- 24 37 4[ .. cahura 1-----Dopusteno srcdnje odstupanje izmedu d lid.---'. Tiielo lezaia sastoii se ad donjeg diicla i poklopca...__ E __ A. ali malo elasticne... visokim znhticvima H6/g5 ~umnost. a na ® p-iprema povrsi ne nosece blazinice za postupak hladnog prskanja. kod provrta d I I--d-6-0----I---------. broiu okreta za leZiHenj.----.. Na ® prikazan je dvodijelni Ida... A C za ceh~.{~?/.----Do 6 9 [I .. Dijeljcni lezaji dolaze u obzir kad se rukavac ne moze aksijalno montirati. -~-·----I·---------~ nakon I pred ugradniu G7 ------. ! I' polie za: I----~--~ --..-. ----------. Lezajnc cahure s ojacanjcm i bez niega pri visokom broiu okrcta za ldgtenja postavljaju visoki zahtievi na sumnost ali se zahtiicve lagano uhodavanje.. -..

Naginjanjem segmenata omogucuic se stvaranje klinastog procijepa. Na Q~ prikazane su razne izvcdbe pokretljivih segmenata i punih prstena sa zakoseniima. Masti dolaze U obzir sarno pri vrlo niskim obodnim brzinarna iii pri sarno povremenom radu leiaja. riede 1 od celicnog liva iii od lakog metala.hlarJeltje @ Shernatski prikaz postupka nalijevanja kliznog matcrijala za traku @ Suvremcni k~aj u znvnfCnO) konstrukcij i podruaaivan pomocu slobodnog pratcna @ INA zglobni lchi klizni lezaj) (kratki (ijl Ccntrifugalno liievanic @ Priprcma povrsinc za nosccc blazinice prr postupku hladncg prskanja I1fJ Konusni lczaj s mogucncsdu nastavljania ~"ij SUVI"Cluen lc:l. Da bi se izbiegli rubni pritisci. d) tanak sloi za vratilo bez ojacania e) tanak sloi za vratilo s ojacanjem ' z?a~nij~ deformirati.ai sa dva slobodna prstcna za podmazivauic e) ~·1~ . Zadatak je pokretljivih segmenata ne same stvaranje hidraulickog pritiska nego i ravnomjerna raspodjcla optcrecenia.ela lezaia vecinorn su od sivog liva.0.3 .223. kratki lezaji QY imaiu ugradbene miere kotrljajucih leiista. Na @ prikazan je suvrerneni dvodiielni lezaj podmazivan sa dva slobodna prstena. ~ ~ &Iik U! "" ~ Oblaganje blazinlce : a) debcli slo] za vratilo bez ope. sto je prcduvjet za stvaranjc hidraulickog pritiska. Tij. Za mania optereccnja potrebni kiinasti prociiepi mogu se dobiti IZ punog prstena zakdenjem pojedinih sektora na prstenu.5. Glavna vretena alatnih strojeva od kojih se trazi tocno centricno okretanie izvode se cesto kao konusni klizni leiaji ®.. Gornja ploca je pri manic opterecenim lezajima 367 366 . Segmenti 1110gu dobiti obloge od bijele kovine ili od plast icnih rnasa. takoder izradena u obliku kugle.. @ Krutki klizni Ie""ji s jcdnim prstcna i sa dva 5. Najcesce se zavaruju ako se radi 0 vccim dimenziiama i 0 pojedinacnoi izradi. kucista (tijela) dobivaju povrsine u obliku kugle u kojima se blazinica. b) debeli slo] za vratilo s oiacanicm. pod nagibom 1 : 200 do 1 : 500. Radi medusobnog fiksiranja dobiva donji dio lezaja i poklopac odgovaraiuce povrsine za centrira~je ®_. Ovi mogu bid pokrctliivi.7 Oblikovanje aksiialnih lezaja Aksijalni ldaji rade se za veca opterecenja u obliku segmenata. a mogu biti i zavarena @.. moze okretati i nastavliati prcrna progibu rukavca @. Ta vrata l ezaia razvila se u toku rata. c) dcbeli sloi za vratilo 0 ojacanicm veceg prom) era.n!" (glatko vratilo). Podmazuje Sl': uljern. Rclativna sirina bid = 0. Tzv. nastali deformacijorn rukavca.

od broja mjesta koja treba podrnazivati. Osim toga se kolicina ulja kod mazalica 8 iglom moze regulirati.223. Uljc se dodaje povremeno pa ne moze doci do tekuceg trenia. Samu mazalicu punimo rucnom presom. Pogon dobiva uredaj izravno ad stroia koji se podmazuie.81 2 Podmaziuanje povremenim maicu rnozemo izvrsiti: (Staufferove mazalice. ta se mazalica primjenjuie ked strojeva koji su u stalnom pogonu. poljoprivredni strojevi.su veoma vel iki. prasan. Pritisak je potreban da bi se svladali otpori . 368 b) E]3~ @ Rucno podmnzivanje ulicm : 0) zoHitni vcntili. s otvorima za strcan]e u smjeru kretanja lczista. mazalicama. Ta se mazalica upotrebljava do obodnih brzina v < 5 mfs.223. Mazalica s iglom prema @ prilieno se mnogo upotrebliava. rucni rnehanizmi).8 Dovod m az iva povrcmcnirn nacinorn podrnazivanja (rucno. potrebno je dopunjavati mazivo u Iezaiima. a to zavisi od kolicine maziva i od vrste ' maziva. skare) i visoke pogonske temperature (do 130-140oq. liftovi. na kuglama. Rueno podmazivanje ®. Otvori za dovod masti imaju mazalice s ventllom U obliku kuglice._:. Te mazalicc imaju stap na koji dieluje opruga.82 Podmaziuanje uljetn mozemo izvrsiti: 1 od lijevanog zeljeza. Na ~~ prikazan je uzduini lehj sa segmentima.ciglane.223. Povisenjern pogonske temperature oslobada se iz konzlstenrne masti ulje i podmazuje naleine povrsine. 5.5 m/s) i za lezaie koji rade povremeno. odakle se puznim transporterom ubacuje u stapnu pumpu. za male brzine klizanja (gdje se inace ne moze osigurati tekuce trcnje). tlacnim urcdaiern za podmazivanje) Da se nosivost i sigurnost kliznih lezaia ne bi smanjila.Podmazivanje pomocu mazalica.:. Taj nacin dovodenja maziva dolazi u obzir za male obodne brzine i za niske pritiske i kod strojeva koji povremeno rade. Mazalica s fitiliem je najstarija. Nesta bolje je mazanje pomocu presa <11wb jer omogucava eisei rad. a ova pritiskom tiaci mast na mjesta koia treba podmazati. 5. a za visoke specificne pririske (prese. c) cvrsti scgmenti s kinastim procijcpirna @. Buduci da ulje stalno kapljc. Losa je strana tih mazalica promjenljiv pritisak opruge. Podmazivanic jc protoeno. b) nagibni segment. ···tf 0) @ Segrncntni uzduzni lczaii : a) nagibni scgmenti na svornjacirna. a za sredn)c 24 I'RAKTICAR III 369 . Uredai ima zatvoren prostor za mast. rasprskavanje rnaziva). kod kojih se postize kontinuitet podmazivanja. koji sprecava ulazak necistoca. Sigurnost podmazivanja pomocu njih zavisi od savjesnosti posluge i mazalica prikazanih na @ b. Kod mazalice s iglom kolicina se regulira njen~m debljinon:. prcsa za ulje . Pri podmazivaniu mascu mast ispunjava prostor zracnosti Ieza]a i supljinc kucista. Preporucuje se pri upotrebi manic kvalitctnih ulja. a gubici . 5. 1. Nadalje se mast upotrebliava za lezaie ko]i rade povremcno (dizalice. ondie gdje se ne moze dopustiti eventual no kapanje ulja (prehrambena i tekstilna industrija i kod prasnjivih pogona (mlinovi. nccist. Ot vori su zasticeni razliCitim zatvarucima ®a. ako je potrehna brzina protoka maziva mala 2 (podmazivanje slobodnim i cvrstim prstenom. Podrnazivanie mascu dolazi u obzir za jednostavna i za niska opterccenja lezaia. gradevinski stroievi). Povremcrrim nacmom podrnazivanja dovodi se u leiaj sralno svjeie ulje. drobilice. Kolicina ulja regulira se debliinom Iitilja. To se moze izvestina razne nacine. odnosno uredajima za podmazivanje mascu. cementare. ako [e potrebna brzina protoka rnaziva velika (cirkulacijski s hidrostatickim pritiskom iii cirkulaciiski s tlacnim uljem). a pri vecim optereceniima od celika. od znacenia i cijene stroinog urcdaia. centralno mazanje pornocu uredaja za podrnazivanie). prose za mast) centralne mazalice. a ulie se manic razIijeva. najcesee radijalno smjestcnim cijevima. a za v < 3 m/s. 0) nacinom podmazivanja kontinualnim nacinom podmazivanja (autornatskc mazalice. Dolazi u obzir za nisko opterecene ldaie s rnalim obodnim brzinama (11 . Scgmcntni uzduzni ldiaj xa vclika optcrcccnia Podmazivanjc uredajima ornogucuie kontinualno dodavanje masti. kontinualnim nacinorn podrnazivanja.- -_. 3 _ kontinualnim nacinorn podmazivania. Mazivo se unosi rucno kanrlcom u otvore smjestene na najvisim mjestirna stroia iIi uredaia.. Podmazivanie mascu izvodimo rucno. To 1110gU biti Staufferove mazalice @a. Prerna vrsti upotrijebljenog maziva mozerno podmazivati rnascu Hi uljern. Kod te mazahce moguce Je nc san10 tocnije regulirati kolieine maziva nego se za vrijeme dok stroj stoji kapanje mo~e )1osve obustaviti. Mast se utiskuje presama. uljna kupelj. wli~ b) rucna ~·-t~ @ Ru~no podmazi vanje s mo'':u Podrnazivanje pornocu mazalica s fitiljem ® i s iglorn ® povoliniie je od rucnog jer dovodi mazivo kap po kap kontinualno u Iezai. Dolazi u obzir za ~~ Mazalice Stauffer i mazalica s oprugorn lezaje koii su stalno u pogonu u prostoru koji je vlazan. Podmazuie se uronjavanjem iii cirkulacijom.

Ono iz lezaia otiece zbirnim kanalima slobodnirn padom u filtar. Nabrojit cemo neka podmazivanja koia spadaju ovamo. Podmazivanje pomocu uljne kupke primjeniuie se cesto kod vertikalnih vratila @. vrijednosti pritisaka i obodnih brzina za pojedine nacine 370 371 . Podmazivanje htdrostaticklm pritiskom ~~. Podmazivanie slobodnim prstenom dolazi u obzir za rukavce > 20 mm. od strojo ylit @ Podmazivanje pomocu prstcna: a) pomocu slobodnog. Kolicina rnaziva koju prsten nosi sa sobom zavisi od dimenzija prstena.ventizervoare smjestene na 10m razdieljivacu. i kod [ako opterecenih Iezaja. traktora. Ulie istiece iz svih micsta koia su bila podmazl. od obodne brzine i od viskoznosti ulia. b) pornocu cvrstog prstena Podmazivanje prstenom. aviona. to ce se ulie. Tablica 22. Pri kontinualnom nacinu podmazivanja ulje ostaje duze vriieme u procesu podmazivania i mnogo puta se vraca na klizne povrsine. odakle se preko sita dovodi u posudu. a sluzi ne sarno za podrnazivanie lezaia nego i zupcanika. @ Podmazivanic pornocu uline kupke Podmazlvanie t1ac~ nim ueedailma na rucni iii na mehanicki pogon zapravo je podmazivanje pornocu pumpi. Rasprskane uline kapljice klize po stijenama kuciSta i dovode se do otvora na blazinicama lezaia. a ako je ispravno dimenzionirano. koie ulje pod pritiskorn dopremaju u posebne male zracne re@ Podmazivanje pomocu rnazalica s iglorn .~a taj nacin dovedeno ulje podmazuje i hladi leza]. usisni kof @ Podmazivanje pomocu hidrostatskog pritiska @ Cirkulacijsko tlacno podmazivanic C?irkul~cijsk? tlacno podmazlvanje ~~. Pri kontinualnom naeinu podmazivania s velikorn protocnom kolicinom ulja potrebno je da u lez. odakle se ulje razvodi do svake mazalicc. _~".visoka opterecenia. odakle je cijevima spojena s pojedinim miestima. rasprskati. Nedostaci mazalica na kapanje mogu se donekle ukloniti pomocu centralne mazalice. Kupka se jos posebno hladi. Za nize iii vise brojeve okreta od navedenih upotrebljavaju se cvrsti prsteni «1ryb. koie ponesu zubi. Ulje tece u lezaie pornocu hidrostatickog pritiska. Kap ljice tako rasprskanog ulja ispuniavaju cijelu unurrasnjost prenosa. ® Podmczivanjc pomccu masahca s fit iljem ~~ Podmazivanie pomocu mazalica s iglom Podmazivanje rasprskavanjem maziva prjmieniuie se pri podmazivanju u zatvorenirn prenosirna. Kolicina kapliica rcgulira se za svako rnjesro koje se podmazuje na centralnoi rnazalici. a odatle sc pumporn vraca ponovo u posudu. Ono je stalno u kretaniu izrnedu kliznih povrsina i rezervoara i treba da ga bude toliko da eventualni gubici. Zato taj nacin podmazivanja dolazi u obzir za Iezaie s visokirn obodnim brzinama i sa spccificnim pritiscima. za srednja opterecenja i za brojeve okreta n = 50-3000 o/min. koia treba podmazati. gdje se takoder moze dovod maziva i potpuno obustaviti. On je najefikasniji i prirnieniuje se za najteze pogonske uvjete.P. slobodnim iIi cvrsrim @ veoma je iednostavno.aj dolazi dovoljna kolicina ulja potrebna da osigura tekuce trenje i hladenie lezaja. Posuda s uliern smiestena je na okviru stroia iii ncgdje na stijeni u stroiarnici. medutim je skup i dolazi u obzir sarno ako se ostali nacini podmazivanja ne rnogu prirnijeniti. ne bi doveli u pitanje rad lezaia. ______. u kojemu se oslobada mehanickih necistoca. Ta] nacin podmazlvania primjemuje se kod autornobila. odakle se ulje pritiskorn stlacenog zraka iz rezervoara posebnim vodovima za svako miesto koje se podmazuje ubacuje na klizne povrsine. nastali istjecanjern ulja iz blazinica. Iz 11IC se pumpom pusta kroz filtar i hladnjak pa se ponovo vraca na miesta koja treba podl1\~za~L. onda je i vrlo sigurno. koja je zapravo posuda smicstena na naivisem mjestu. daje orijentacijske podmazivani a. Nedostatak ie tog nacina podmazivanja sto je skup. Dolazi u obzir za horizontalna vratila ako nisu izlozena udarima. Tim se nacinom podrnazivania moze postici tekuce trenje..vana 1 skuplia se u zatvorenorn okviru stroia. Ako zupcanici imaju obodnu brzinu vccu od 4 m/s j ako su zupcanici djelo-: micno potop ljeni u uljnu kupelj. gdje je cijeli leza] potopljen u ulie.

Dobrima su se pokazale i brtve bez brusnog djclovanja prikazane na tablicama 23.2 25 30 -~ 1 55 1 -~--~ 0. Prsten moze biti iedan il i vise njih @' Bolji ucinak postize se ako se brtvenje prstcnorn od pusta kornbinira s labirintnim brtvenjem ~w· fj~ Brtvcnje:prstcnima od sintetichc gume @ Lcznjj podmazivani uljern s odboinirn prstcnima i zlijcbovima Dlmenzl]e kombiniranog brtvenja utorima i labirintnom i vlazne pogone ~~.5 0. Brtveni prsteni od pusta dolaze u obzir za brtvenje lezaia podmazivanih mascu. Brtveni prsteni moraju uvijek biti tako orijentirani da manzeta bude okrenuta prema mcdiju koji treba brtviti. odnosno za suhe i ciste prostore pri brzinama v = 5 .223..20.Orijentacijske vrfjednosti dopustenlh specificnih pritisaka i obodnih brzina pri pojedinim nacinfma podrnazlvanja Tablica 22... .~ 0.2 1 50 e . l~~~~•__ 23 .6 m/s.na brtve bez brusnog djelovanja.__ 0.~ .2 .3 1. koja odbacuje ulje te onemogucuje njcgovo istiecanje.5 ~ ~_" 0._---! . Upotrebliavaiu se za prasne i vlazne.2 1 65 _----- I-- 100 1 I"~ 373 40 0. Nacin Staufferovc "Tiacno Kapanje Slobodnirn Cirkulacijskl Tlaenlm Tlacnim ulicm uljem hladena dovodenia ruazalice "-~~- 0) bJ mazlva \ Obodna rukavca 0. Tai naein brtvenia upotrebljava se kod obodnih brzina v = 7-10 m/s.9 Brtvenje kliznih leZaja Zadatak je brtvi da sprijece izlazak maziva iz lezaja i ulazak necistoca u njih. Kod lezaia podmazivanih uliem upotrebljavaiu se odbojni kanali ill izbocine.."i Brtveni prsteni od sinteticke gume !®a do d traze kvalitetnu obradu vratila (brusenu). Pri brtvenju bez brusnog djclovania koristimo se centrifugalnom silorn.5 1. iz koie istjece otpadnim otvororn do sabirnih posuda.2 r------75 70 .( -----. kod kojih su prostori ispunjeni mascu.-~1 60 0.4 95 I~ _.40 5 -15 -_-~. Sredstva za brtvenje kliznih lezaia dijelimo: 1 na brtvene prstene kod kojih dolazi do brusnog djelovanja izrnedu prstena i vratila 2 . Upottebljavaju se pri podmazivanju ulicm iii mekirn mastima. 372 " _. 30·_· 10 153 - 40·- 5 --SO..5-1~.to 3 -10 --200.2I brzina [m/s) \ Specificni pritlsak [kp/cm') ~. i 24.~~I 10 15 20 _!!. . "-T-. --. __ ~. <jd brtvom za prusnjlve Tablica e @ Brtvcnie pomocu prstcna ad pusta @ Kombinirano labirintno brtvcnic prstcnorn od pusta .~.I_ !3__. UIje i rneke masti lako dopiru do brtvene povrsine koju podrnazuju.1._!"~_ ~_" ___ ~1-!a~t.~( r~~ ~T.~. 1. brtvcnic ..5 4 s mascu ulja prstcnorn - 130-200 . koje se izraduiu najcesce na samorn vratilu @' Odbaceno ulje sabire se u komori.---~---4 --500 1 -10 5.

M~nJa k~1e~an!a n~s!aJ.1. vodnih turbina. a velika kod stapnih pumpi... Neelasticnc . kod v. 5-6 m/s' Tablica 24. Radi sigurnosti ne smiju imati na sebi nikakvih dijelova koii strse. kao npr..~-0. ako se radi 0 kornpliciranim dijelovima.. man]i v~~ti-pumpc.-tp n [kpcm] 5.._. s unutrasnj im izgara niem s brojcm cilindara vccim od 6. I z 0. kod trociliudricnin i cctverocilindrlcoih motor. Materija! spoiki najceSce je Iijevano zeljezo.5 -~-0. kod c lektro-motora s kliznim prstcnima i ked parnih turbina B _ Pogon sa srcdnic velikim udarirna. latori i centrifugalne puhala.h se naJceSce od~eduJe ~la t:me~)u iskustva proizvodaca spojki.. klipnc pumpe s Iakim zamn~njacimn. NalHn r-ada gorni"g strojn a ~ Najjaci udarl (promicne smiera) kao sto su: v. strora PrJ eventual nom preoptercccniu.. P9g?nsk0fl"Ja~tola 'P' '(IlJednost ~e ovome u nekirn [ednostavniiim siucajevlma lzract.. kratkospoinib clcktro-rnotora C _ Pogon s udarirna kno npr. ked motor.5 2. gon)c.4 0.:. i centt-ifugaln ih pumpi. Krivulje A..ljaekih stancva zn gumu i za plasticne mase. -~.5 2. I. Prj oblikovanju treba predvidjeti rnogucnost za smjestaj dopunskog tereta radi balansiranja. dok je: a. .. Za prijenos malih snaga rade se spojke i od umjetnih materiiala.3 -.ki I 2 2 b I I r I 2 2 b. tcre tnin dizalica..s~lh VI~)l'aCIJa . Osim okretnog momenta nekim se spojkama iznimno mogu prenositi i savojni momenti. Promicr . rotaciiskc peci cJaki udarl iii ubrzanja masa.3 Pri proracunavanju spojki vazno je ~stanoviti velicinu maksimalnog ?kretno~.. C.27 1. Elektro-moton 1 parne turbine imaju gotovo.no?.. be Ho su kod vccih ventilator.spo)emh vratila. lijevani celik i celik.ehcLllom n~rav~lO~JernostL koie proizvode pogonski i gonieni strojevi. rotacijska (0 Dijagram pogonskog faktora (f' dan u zavisnosti od nacina rada pogonskog i gon] enos stroja 2. sigurnosne --~. iednosmierne za upustanje A ~ Pogon potpuno bez udara. transporta 1 IZ proizvodnih razloga. ---~ 2. kao npr.u kod ventilatora 1 centrifugal nih pumpi. Faktor 'P odreden Jc. npr. dilataciiske poprecno pokrctliive ---------_ ieva _ Potpuno bez udara.23 SPO]KE Spo/ke su ~t:ojni dije!ovi koji sluze z~ prenos okretnog momenta s pogonskog na gonjeni stro!. spojka se pokriva zastitnim !imom.' Pri vecim brojevima okreta spojke moraju biti po ciieloi povrsini obradene te staticki j dinamicki izbalansirane. kao npr. potpuno ravnomieran okretni moment. d. za Z~~tl~U u~eda)~. s unutrasniirn [zgaraniem D . f odreden naCJI1rada gonjenih strojeva.25 _-_. c.!Il0menta. Ako se to nc rnoze izbieci..5 2. klipnih pumpi Srcdnjc velikl udari kod manjih blanialica. kao npr.. kao i za prigusivarue torZIJ. s opruznirn zupcaste tame (kandt as te) (frikcii ske) urad 4. 70~85 90~95 __ .tnava. zavisno od broja cilindara. dok motori s unutrasniim izgaraniem daj~ okretni mome~t koii.. ked jednocl lindricnih motor. Od gonienih st~oJeva do k?lebanJ~ okretnog momenta ne dolazi kod generatora. 374 375 . D p~'ik~zuiu nacin rada pogonskog stroia.. rnaniih klipnin purnpi . s unutrasnilm izgacanjcm E _ Pagan s naJve6im udarlma (promjcna smjera).Dlrnenzlie utora za brtvenie suhih i cistih pogona pomocu utora napunjenih mascu (moze se upotrebljavati do obodne brzine v . ~.. kutno pokretl] ive zglobne S Elasticne Iskliucne i ukljudnc-iskliucnc prigusriirn elernentirna elcmcntirna NaCin rada pogunskog stroja -. srednie velieine tkalacklh strotcva. kod mlinova na k ugle i . Spojke se dijele prema ovoi tablici: krutc U dijagramu CD dane su vrijednosti pogonskog faktora <p. Spojke se moraju dati sto lakse medusobno rastaviti. stroieva za izvlaccnie rudnickih vcntilatorn. maniih stroicva za obradu drva i tekstilnih stro- d~ c- 1. vise-manjc koleba . Specijalne --...' B. Velicina maksimalnog okretnog momenta: MOm"" = Motp = P(KS) 71620.lja~ki stanovi i mlinovi na kug le b ~ Vrlo jak! udari iIi ubrzania velikih masa ked teske prcse .231 Velicina maksimalnog okretnog momenta spo. b. kalanderi . kao sto su kod blaninllca. VeliCina Mo m ax najceSce se odreduje . blanialica I valjackih stanova..Pon:ocu tzv. e. Da bi svojom tezinorn sto manje opterecivale vratilo na savijanje moraju biti smjestene 8tO blize lezaiima.2 50~65 ... . mlinova za poUoprivrcdnc proizvodc Lakl udari. ..~-~._. 20·-45 zi 5. a njihova vlastita tezina mora biti sto manja.-. 3. Mogu se upotrijebiti i radi olaksania montaze.:.~~~ 1 1.pogon 8 vellkirn udarbna.

z:a 1. ce~Jtrirana pomoc!l centrirnih povrs!. Vijci se pri prenosu okretnog momenta ® Prirubna spojka za promicnliive okretne treniem (konstantan okretni moment) racunaiu momcnte : a) viici s konicnim svornjakom. da bi se povccalo trenie..®a i ([lb.::~f==r. odnosno toplim navlacenjem prirubnice na vratilo @:le.5 do 1 300 kpm. Da bi se skrarila duzina spoike. privarivaniem prirubnice (i)b. Te spojke imaju najcesce zadatak da vratila povezuju po duzini.-Erl\t::. j U slucaju ako se okretni moment prcnosi vijcima opterecenim viiaka izracunavamo : MOn1tl).na iii pomocu posebnih dvodijelnih ulozaka. navuccna ~ ~ ~- Prirubne spojke. perc (okretni momenti sa udarirna) na srnik 1 na speerfierii pritisak u provrtu. nego ce spoini elerncnti biti optereceni na smik . U tom slucaiu se prenos okrctnog momenta ne moze osigurati treniem nalcznih povrsina. a prenose okretni moment naicesce trenjcm iii vijcima. Skoljkaste spojke grade se za okretne mornente A1". Okretni moment prenosi se trcnjem (obl ikom). Da bi dosiedne povrsine bile koaksijalne..2-0. 6 do 8 vijaka. konacna obrada prirubnica izvodi se tek poslije navarivanja.l2renosa okre~11lh. odnosno udarc. 376 @ Kclutna spojka rIIJ' (j) Kolutna spoika s dvodiielnirn u loskorn lak~u montazu i demontazu omogucava . Ako spojku treba povrerneno ras~a~lt11h a~o ~lje moguce racunati s porru caniem vratila pri montazi. a pero sluii samo kao osiguran]e. Pri pog_on~ s udarima polovine se mcdusobno vezu dosjednim ~~j~iJ11a.dopusteno vlacno naprezanje vijka. Osim toga lezaii moraju biti dvodiielni. Spojke s nakovanom prirubnicorn upotrebljavaju se za prenose velikih okretnih momenata (d 6. broj potrebnih rucno naprezanie vijka. h-~.: (3. Izmedu polovina korita mora i nakon pritezanja ostati zracnosti »ac.T'dop" dop r [kp/mm '] dopusteno na smik.. Sastoie se o~ ~va kola . da se geometriiski podudaraju.232. spoika: c) stCZIlO a) nakovana. viiaka s konicni~ ~astavkoI? nia dodaje se poprccno IO~ . n = R .p velika udarna opterccenja spojka se opskrbljuie jos i poprecnim klinorn.5. Za jako udnrna. glavc i matice vijaka su izmjenicno postavljenc jedna protiv druge @' Vijci moraju biti toliko duboko upusteni da nc prelaze rotacijsku konturu spojke. spojka se opskrbljuje dvodijelnim uloskorn CD· $kolj kastn spojka @ Prirubna b) zavarcna. Ta se spojka sastoii od dviju polovina koje se medusobno veiu pomocu 4. Sve promjcne okretnog momenta na pogonskoj strani prenose se istodobno i u [ednakoj velicini na gonjenu stranu CD. Diieljena izvedba spoike ornogucuie montazu bez pomicanja vratila.koeficiient trenja (0. A (mrn") presjek stabla vijka. odnosno vruceg navlacenja. Dimenzije spojke uzimaju se prema empirickim vrijednostima.. Spojke 8 privarenorn i toplo navucenom prirubnicom upotrebljavaiu za mania opterecenia . Prirubne spoike CD izraduju se nakivanjem (sabijaniem) prirubnice q)a. Nakovana prirubnica je vrlo skupa.srednii prornjer trenja = CD + D )/2. Dimenziie spojki uzimaiu se prerna ernpirickim all~rnatillQ !l) odnosima. opterecedosjednih vijaka.~apresana ili toplo navucena na krajeve vratila. s manum kolebanjima polovine spojki spoiene su pomocu maticnih prolaznih vljal~~~.slucaj . pa je potrcbno da vratila budu koaksiialna. praskom larborunduma.<:~nosno VljC~~a s ~olllcm~ svornjakom. Te spojke razvile su se i7. Losa je strana tih spoiki sto je pri montazi potrebno vratila aksijalno pomicati za velicinu v. dok je privarena i toplo navucena mnogo jeftinija. upotrebljava se izvedba prikazana na . radi pritezanja . odnosno okomite na uzduznu 08 vratila. Za .1 Kr ut e ap oj k e Kod tih spojki nisu moguca medusobna aksijalna ni radijalna pornicanja vratila. Spojke koie se toplo navlace posipaju se pri navlaceniu. prirubnih spojki.momenat~. Al (rnrn") presiek iezgre viika (~. Za slucaj prenosa okretnog momenta treniem naleinih povrsina broj potrebnih vijaka izracunavamo: Mom".. = 4. Dm .~~ ~ !L A I • Dm dop 0" Skoljkasta spojka @.. a pri prenosu okrctnog momenta pornocu b) dosjcdni viici.25) clop 0" [kpjrnm 2] ._2 M~<::. . = fL • 11' A Dm/2' dop o [kpmm] j ® Promjenc okretnog na na pogonskom momenta dane \I funkciii vremei on gonienorn dijelu vrntila n 2 ~. 30 mm do d ~ 620 mm).232 Neelasticne spojke Te spojke su znacaine po tome sto se prijenos okrctnog momenta s pogonskog na gonieno vratilo odvija bez prigusivanja i potpuno neelasticno. na vlak._.5-~) ® EJ EJ l~ LJ d Kolutne spojke. u odnosu prema prornieru vratila. 5. Medu krute spojke spadaju: Za promjenljive okretne momentc. Nekad se zbog sigurnosti spojka oblaze limenom oblogom.-y_c~0ti:J""I.

9 0.6 0.na druge polovine. 0.-224 48 0.9 0. taj nacin zubl.6 0.---0..9 I H !I Hirthova spojka. Sastoji se od dva prorczana unutarnja konusa navucena na kraieve vratila.~entriraju spoiene strojne diielove.4 0._o_p_t_cr_c_ce_n_ja ~ __ c. Petreban presjek vijka A" odnosno A odreduje se iz uvjeta naprezanja viika na vlak iIi na smik..3 0.4 0. Ceone strane obiiu polovina spojke su radiialno ozubljene.3 0. Dimenzije spojke dane su u tablici 1. pa i oblik spoike je siguran protiv povreda.6 0.. da se gonjeno vratilo rastavi.0283 D 3"14' _N_a_c_in.3 0..9 .n : R· dop r Broj viiaka u zavisnosti l'romjcr vratila 25-85 4 vijaka: od . Iz @.. Polovine spojke medusobno 8U spojene pomocu vijaka.6 0. 1~ @_vidi se ._. Sellersove spoike ujedinjuju prednosti kolutnih i skolikastih spojki..0378 D 4"19' --_.--~ -. Ti unutarnji konusi uvuceni su u vaniski plast. koii opet s unutarnie strane ima dvostruke konusne povrsine._--96 0. Na ® prikazan je pogled na ceono ozubljenje polovine spojke.6 0.Dimenziie kolutne spojke o drcdene su prema iskustvenim odnosima danim na @.---0. Buduci da je ozublienie relativno plitko moze se lagano izraditi na ceonim dijelovima supliih vratila. 0.6 0.9 0. dopustena naprezanja spojke @ Tablica D [rom] z r [mm] \ Dimenzije L ~o. ---_ .3 0..9 0.. posto]i rnogucnost ® Scllersova spoika od 10 11 16 I do 109 ~__________.4 0.3 0.9 0.da su i zubi jedne poloviue spojke u zahvatu ~a zubll.9 -. .0566 D 6"27' --~.9 0. n : op a' R m [rnm+] Za slucaj prenosa okretnog momenta smicnim naprezanjem A :?c _!1~o_~ __ [rnm "] . Na. zupcanika itd.6 0.- \ 12 I I S (mm] 0. . Al dopa' Rill [kpjmm] . a na @ i QD rnogucnosti prirnjene. 50 86 128 449 50 64 96 245 72 ----.9 0.6 0.075 D 8"35' ---25 43 64 -~ .JI"omjera vratila bin se ovako : 90·~ 125 6 130-170 8 180-240 10 25012 300 Broj vijaka (fDKolienasto vratilo dobiveno Hirthovc spojke upotrcborn @ Oblici zuba kod Hirthove spojke Sellersova spojka ®.6 0. s kvadratnim presjekom svorniaka uvlace unutarnie proreza ne konusne cahure u konuse vanjskog plastao Tim se stvara pritisak na kraievima vratila. Time je omoguceno da se komplicirani strojni dijelovi mogu iednostavnije proizvesti i montirati. Centriranje omogucava i izradu kolienastih vratila skIopljenih od dije1ov~.6 0.9 0.6 0. Ova spoika omogucava direktno spaianie strojnih diielcva medusobno i s vratilima.2260 D 12"44' 219 0.x i!. Poprecan presjek ceonog zuba jc istostrani trokut s kutorn izmcdu bokova od 60°.3 0. 11 .1132 D 12"44' ~-117 36 . Al ~ - ~om... Tri vijka za pritezanje. Iz uvjeta za priienos okretnog momenta trenjem naleznih povrsina: Mo".. I CrMo cdik [2 7 ® 378 Poglcd na ccono ozublicn]c Hirthove spoike polovinc ® Vezn triiu zupcanika ostvarenn spojke i vijka pornocu Hirthovc J cdnos trano s prornienom smjera 1 379 ._. = i!.4 0.--~--. vratila je bolje.6 0. _CL 9 5 dop (J [kp/mm'] erN.--_. Hirthova spojka ---2O 22 32 20 32 48 ---24 0.9 0.4 0.4 0.

-\.mogucuju medu380 ® Kandzas te i zupcastc dilatacij."[. [kp/mm2] Tablica 2. Kontrola na torziju : ~" = ~': = Dilatacijske zupcaste i kandzaste spojke •.pojke: a) dvodijdna k.st. "" Al O"IHIt @' Dimcnziic spojke na bazi en:pirickih odnosa dane su na slikama.?skrbljem~ ~n~tarnjim.o~a kra)~ vr~tlla centriraiu se II glavini jedne polovine SpO)~C ~ga. MontaZa spojki vrlo je jednostavna. .. Krute spoike ne omogucuju izravnanie uzduznih dilataciia vratila.60 R".spoJIG.lasta .. a ujedno izlazc zube savojnorn naprezanju @' Pritisak i savijanje daju rezulrantno naprezanje : sobno duzinsko pornicanie polovina spojki. a k~d kandzaste nekad samo na jednu kandzu.35 2."dia.. Svaka pol. osobito. te dilatacije znatne pa mogu do. Kod trcdijclnih spojki centnranje se izvodi P01110CU posebnog prstcna za centnranje @b.".6 do 3.35 1. a vece prj pogonu s udarima. izvcdba prikazana [c na (i).20 do 40(1. 0.' Da bi se to. no zbog lakse obrade uvijek se bira ncparau bro). habanjc i huka. ® J cdnostavna spojka d ilataciiska . jcdnostavnn dilatacijska spojka sa zubom . (sila koju proizvodi vijak) dovodi do nalijeganja bokova zubi @' Okretni moment Ai 0 djclujc na zube obodnorn silom F 0.pojka.8 Fo = 1.ov)lla spoike lzradene.5-1. Osi~ toga.. Buduci da za vezivanjc diielova uz vratilo ne treba upotrijebiti klin iii perc..pojka 381 .:j:'. " [kp/uuu+] . otpadaju utiecaii zareznog djelovania utora pa su Hirthove spojke sposobne da prirnaju udarna i prornienljiva optcrecenja. Zupcaste dilatacijske spojke @c ima]u jednu polovinu spoike o.~?_-d-]4 16 D .na' !'i"-_ .30 p = __ . Hirthovo ozublienie izraduje se glodanjcrn na speciialnim glodalicama 8 posebno tocnim diobenim uredajima. Za prcnos manjih okretnih momenata.X [kp] 0 Prerna uzduznoj sili FI racunamo vijak: F. o: [Irq koeficijent toplinskog istezania za eelik C( = 11.ednosti za dop r. Jednostavne dtlatacljeke spoike Q~. Ako se ona napuni uljen:.. sprijccilo. mora uzduzna sila biti: Mo F. Oznacimo Ii srednji polumicr s R"" iznosi: specificni pritisak -7t-D-3. o~ slv~f ~l. SpO)0) ka omogucava osim uzduznog pornicania vratila i mala radijalna pornicania. Manic su vriiednosti za a i F.215'-.kan?ZI..76' 19-~ G. malih purnpi. Proracun Hirthove spojke izraduje se kontrolorn naprezanja na savijanje i na specificni pritisak na bokovima zubi.pojka.kc . C'ilind.)_1_ z = zbroj zubi Uzduzna sila FI nastoji razdvojiti polovinc spojke. 1..alI:na<::e01:o o p tri kandze. K~ndza ). treba ih i brusiti.0 dol' cr. dilatacijska . bilo kao rrodiiclnc (r~b.232.. Duzina potrebnog duzinskog' pornicania i:ll '"" (i i:ll .. Druga a = a. dopusteno 1. koja povecava specificni pritisak na bokove. flz Okrctni Miran moment I Uglj. kakvi se poiavliuiu ked raznih pornocnih uredaja.vesti bilo do savijanja V1'atilaili do prenaprezanja lezaja. vode i centriraju vratilo aksijalno i radiialno. Spojka sc kontrolira na savijanie i na spccificui pritisak naleznih povrsina. pri pogonu bez udara.~laze )c~na u drugu. Kod dvodl)e!!11h . CrNi iIi CrMo ceilk 4.. Cesto su dielovanjem pogonskih temperatura. ugraduje se dilatacijska spoika s jednim zubom 11< Dosicd zuba u odgovarajucem IcZaju je H II/ell. koie s malom zracnoscu .ricmm ozubl). .a znrikorn 11· z· Mo d)3 ·'-CD ~ as" . kod uzduznih vratila. Takva spojka dopusta i rnogucnost da se iz sklopa izdvoje same oni diielovi koii se eventualno brze istrose @..85 1. b) trodijclna kand. a r:'10ze.S 5. [kpjmm"] = naprezanjc izazvano prethodnom silom prilikom prirezania vijka.a" @I a ".85 dop p dopusteni specificni pritisak 0.. Kand~ast~ spojkc izvo~e se ~i1o ~ao dvodiielne @a..Ovi imaju bile unutarnji sestcrostrnn ili im je glava narcckana.. Ako se zubi kale.£ dop a [kp/mm 2 ] [kp] ap".. se kod te spojke na oko 75 % broja ZU~l. Dilatacijskespojke o. smaniuie se trenje.5~2. a drugu polovinu vanjskim. Vri..£ dop p b [kp/11l1TI 2] savoino naprczanie S udarirna ___ u @ Slika optcrccenia i naprezanja spoiki zu ba Hirthovih S udarima i toraijskim titrai ima I 1. c) ZllpC.I.la . . Za kandzastu spojku dane su uz sliku i iskustvcne vrijednosti za dlmenaioniranic. Obodna sila l:aspod)e!)ll).icnil cchk 3. Zato se pri vccim okretnim momentima uzirna zupcasta spojka.l1)em. na)cesc~ m.£ dop . 1v~o_gucnost llatac!)e d ostvaruje se klizaniem boka zuba po boku ~uba. @. Uzduzna sila F.:.h biti i per.2 Dilatacijske spojke (uzduzno pokretljive spojke) [kp/rnm '] savoino naprezanic [kp/mm 2 ].4 do. Prednosti su Hirthove spojke mogucnost izrade na kompliciranim strojnim dijelovirna sastavljanjem pojedinih clemenata.

!!.4.5-3. Krizni dio ima jedan klin i jedan utor. a h.. Treba 1i da dimenziie spojkc budu 3tO manic. spojka omogucuje da se pri istoj duzini 1 moze mijcnjati visina h. Takva vratila treba povezati spojkama koie omogucuju radijalna.' = !=sliliSCos. Spojke se izraduju u tri izvedbe. kardanske iii krizllo zglobne spojke. a na gonjenorn utor. IX u iednadzbi oznacava kut okrctania vratila.6 do 14. a krizni dio utore. Za najceSce upotrebliavane dimenzije Oldhamovih spojki krece se odnos prornjera < I~. Pri prvoi pogonski i gonjeni dio spojke ima pera. i to i za male i za vel ike okretne momente. Vclicina specificnog pritiska jest: ° meduvratila (2) prj konstantnoi kutnoj brzini pogonskog vratila (I). Za odnosi kutnih brzina su ovi : =0i IX = 90°. Prenos ic ncclustienn @ Kombinacija skom upotrcbom kl inastog vratila zglobnc spojkc s dilatacij- Cesto sc zglobne spoike kombiniraju s dilataciiskorn upotreborn klinastog vratila. kao krajnje vriiednosti. a moze djelovati i kao dilataciiska spoika. @ Oldhamova spojka Sastoji se od tri dijela: pogonskog.Kandzaste spojke traze vrlo tocnu izradu i montazu i to ie jedan od njihovih nedostaraka.. time se omogucuje i stanovita kutna pokretljivost spoike (do 3°). j_.1J = 382 . Upotre<:> bljava se u slucaievima kad se Of .. Spojke treba. Dosjed pera u utoru prj kaljenim i brusenim povrsinama je H81f8.232.0 kpJmm' za kaljeni celik po bronci iii lijevanorn ieljczu. pri proizvodnji i montazi lakse I moze ostvariti paralelnost osi.:aktir~a visina pera teze koakslialnost. Zglobne spojke nasle su svoju primjenu u opcem strojarstvu. Takav primjer upotrcbe javlia se kod vozila i kod alatnih strojeva.= 0. Treca izvedba ima na pogonskom dijelu klin. Nekad se primjeniuju i ondjc gdie bi odrzavanie koaksijalnosti bilo vrlo skupo. i srednjeg kriznog dijela. Kako to pokazuje ®. D? 0 ::. parnih stroieva. onda nalezne povrsine moraju biti cementirane. Nezgodna je strana zglobnih spojki neravnomiernost hoda gonjenog ~J Zglobnn spojka s telcskopskim vratilom provrta prema najvecem vanjskom prornjeru .90njHli djo va se i krizna spojka) omoguI cuie odredena medusobna pomicania osi. u tzv.3 do 0. bronce. gonjenog. a krizni dio od cclika. Pogonska i gonjena polovina spojke najcekc su od celika. min n = cos 3 n cos 3 [min " 1] max n = nlros 3 [min . Vratila te vrste nazivaju se teleskopnima @. smjestiti sto blize lezaju. sklonjenog pod kutorn 3 prema pogonskom vratilu 1. koji svojim ceonim ojacanjima u obliku pera ulazi u odgovarajuce otvore (utore) dijelova. odrcduie se iz odnosa : ([)2 P= dopp - (10.. koaksijalnost vr~tlla pogonskih str. Za velike i udarne okretne momente je ta spoika zbog kliznog pomicanja pera po utoru pri svakorn okretu pod relativno visokim specificnirn pritiscima manic pogodna. Vece dimenzije spojki moraju biti opskrbljene urcdajima za podmazivanje naleznih povrSin~ da bi se srnanjili otpori proti dilatacije. poljoprivrednih. a kriznog dijcla tek 55 HRc.0 kp/rnm'' za kaljeru cclik po kaljenorn celiku. Danas se upotrebliavaju u gradnii alatnih. Manje spojke mogu se samo povremeno podmazivati. 1. Oldhamova spojka @ (nazi" dio kritn-imMudl" pago{)Ski .8) M Ii.5 a odnos ekscentricnosti e f) e prema vaniskom promjeru 75' = do 0. kaljene i brusene. pero tokom svakog okreta putuje po utoru tamo-amo.: IX cos 3 dopusteni specificni pritisak .-@J'--. Za serijski nacin proizvodnie prva i druga izvedba su pogodnije od trcce.r-. Kutna brzina gonienog meduvratila 2. a 0.?sl1l~a.75 -1. .~Jcva 1 vratlla. liva il i umjetnih masa.3 Popr ecn o pokretlj i ve ne e las ti cne spoj ke gradnji dizalica. Ako su osi vratila medusobno radijalno pomaknute. u ---- cu2min cu.__ c 1 Cesto ie pri m~ntaii v. Spojkom se omogucuiu radijalna izravnania do 5 % prornjera vratila. Kutnopokretljive spojke zglobne. Velicina te neravnomjcrnosti zavisna je od velicine kuta nagiba 3. teskorn strojarstvu. potpunu koaksijalnost vratila. !:ito ie veci kut nagiba 3. Ako se bokovi pera bornbiraju. Druga izvedba je obratna: pogonski i gonjeni dio spojkc irna utore. pnJen. I '-. Te spojke imaju mogucnost samo kutnog pornicanja uz ncelastican prenos okretnog momenta Q(p. Cesto se primjenjuje kod alatnih strojeva. 5. ko]a omogucava dijclova vratlla.~. valjackih stanova. da bi se snizilo savojno optereccn]c.: ~ d op p [k I '] p em ~. koji su najcesce [ednaki. npr. veta jc i neravnomicrnost hoda gonjcnog vratila u toku jcdnog okreta. Bez veceg habanja i mirno radit ce spojka sarno u slucaju ako se ciiela nalazi u uljnoj kupelji ili ako su klizne povrsinc izdasno podmazivane. Pri manjim dimenziiama spojki uteri i klinovi izraduju se izravno na vratilu._ . a krizni dio peru. brodova.esko postic~. i u gradnii vozila.r[o t. Tvrdoca kaljenja naleznih povrsina pogonskog i gonjenog dijela spojke obicno je 58 do 60 HRc.e q~ Shematski pi-ikaz zglobnc mcdusobno kutrio pomicanic okrctncg momenta spoikc. r-. kutna 1 uzduzna izravnavania.

pre~o ko[ih se prevlaci cahura (4). inerci[alne sile. Mogu biti u kovanim i u lijcvanim izvedbama a do opte!ee~nJa od 20 do 6 000 kprn grade se serijski. Sastoii se od dviju glavina. koia je na cetiri mjesta @ Kuglasta zglobna spoika plosnato zaravnana. Spojka se moze nagibati do kuta od 40". a ~iSedije1na na ®. i radijalni pomak do 12 mm. zavisno od rnase tog a Pri promjenljivo nastavliivim pogonima alata upotrebljavaju se kuglaste zglobne spoike @. pncvrs~ene prstenirna i vijcima na pogonski i gonjeni diospoike. a vilice srednjeg vratila moraju biti u jednoj ravnini@. vratita. Ravnomjernost kutne brzine gonjenog vratila r» 3 = 00 1 (00 1 je kutna brzina pogonskog vratila) postizemo sa dviie zglobne spojke. Inace se te spojke grade za opterecenja 1 do 110 000 kpm. Ove 8U uiedno zaticrrna (3) osigurane u prstenu (5). pri visokom broju okreta. Dopusta uzduzm pornak. Kamen ie u utorima uzduzno i kutno pokretan. @ Zavisnost kuta prcticania i zaoataian]a zakretan ia <j! Ct ad kula nagilm 0' i kula @ Shernntski prikaz. uz neelastican prenos okretnog momenta. Vls~dl)elna membranska spojka upotrebliava se za prenos velikih snaga. . ulaze cepovi stezaljki (2). Unutrasniost spoike puni se uljem da bi se smanjila buka i habanie.teni su u karnenu a ovai je opet ulozen u uzduzne utore vodcce polovine spojkc.232. ali one se mogu samo kutno nastavljati. Dvostruke zglobnc spoike ne trebaju meduvratila. vee prema velicini spoike.4 Ku t n o i u z d uz no p ckr etl j iv e s p o ik e (kutno pokretljive i dilatacijske) Te spojke omogucuiu kutnu i uzdu. U nju $U mcdusobno okomito izbusena dva provrta. Spoika b lll(}Zebiti jednostruka i dvostruka @a (obje glavine imaju zube).. 5.1). Da bi urjecai neravnorniernosti bio 5to rnanji.K<:~ one prve iskoriscuje se e1asticnost tanke metalne mernbrane ~d c~. Pri tome moraju i osi vratila 1 i 3 zatvarati 8 osi srednjeg vratila 2 jednake kutove Il. izmedu kojih se ucvrscuje valovita membrana. koja dopusta uzduzni i kutni pomak.Zavisnost kuta preticania tp [tp = az .'nu pokretljivost @. :2 5 PRAKT!CAR 111 385 . ~ ObZlro~ na lUC111blik o ¢i. a ima i moguenost kutnog pomicania. izravnava rnan]e radiialne nerocnosti. .1] od kuta nagiba i kuta zakretania IX dana je na @. javljati zbog ubrzania i usporavanja vratila. Krizna spojka @ sastoji se od dviju jednakih polovina kriznog zgloba ulezistena u iglicaste lezaje. . Tu se kao zglobni clement upotrebljava kugla (I). Te sc spojke up~trebljavaju za pogone s promjenljivim smjerom okretanja kakvi se pojavliuiu u valjaonickim pogonima. DvoStluka zubna SPO)kll s lucnirn zubima omogucuie. GJ b) @ Zglobna spojkn s kamcnom @ Jcdnostavna mcmbranska spoika @ V Iscdiiclna mcmbranska spoika Ii} 384 Dvostruka zglobna spojka Zubna spojka s Iucnim zubima @a sastoii se od dviju ~lavina s l~cnim vanjsk~m zuhima. Kratkotraino se spojke 1110gu preopteretiti i do 50%. II kutni do 4 5°. a u njih . gdje ce se.tacijskc spojkc @ Krizna zglobna spoika Mcmbranska jednostavna spojka prikazana je na @. Ona spaia na taj nacin prstcn i stezalike s kuglom. Rukavci poIovine spojke ulezii. mora moment inercije rnase biti sto manii pa sc zato srednje vratilo izraduje supljc.l!ka za opruge. koji zanvacaiu u unutarnje zube vanjske cahure spojke. Neravnomjernost CC u takvu slucaiu postoiati samo na srednjern meduvratilu. U tu skupinu spoiki spadaiu mcmbransize spoike (jednostavne i visedijelnc) i spojke s lucnim zubima. pokrctljive i dil.~ zubi moguca [e pokretljivost spojke. Zglobna spojka s kamenom prikazana na @ omogucuie veliki kut a i duiinsko izravnanie.

@ Shematski prikaz mogucnosti mcdusobnog pomicanja vratila a djelomicno se energipomoeu elnsticnc spojke : a) mogucnost radijalncg pomicanja. mogucnost zakretania pretvaraiuci se u deformaciiski rad. pracen jos i udarima. akumulirana pomocu elasticnih elemenata i postepeno prenescna nil. 5. Mo = f (<p). Karakteristika elasticnih spojki je funkcionalna zavisnost okretnog momenta i kuta zakretanja. 3 do koiih dolazi uslijed neravnomjernosti okretnih momenata.m<ml"'}~ udora a}(umubcijom ukupno Shematski pt-ika funkcionalnc zavisnosti (:ilk rctnog momenta od vrcmcna no. jedne polovine spojke prema drugoj polovini. b) nnein djelovanja spcjke spolka): a) kutno 2 3- za pogone kod kojih se [avljaju jak.!!_d2. kako to pokazuje @c. oj p . pretvaraiuci je u toplinsku energiju. Losa im je strana skupa izrada lucnih zubi.i udari za pogone kod kojih nastaiu kolebanja okretnih mornenata za pogone kod koiih se ocekuju torzijske vibraciie. prctvorena ie u toplinsku energiiu. Mogu se upotrijebiti u najteiim pogonskim uvjetima (promjena smjera okreta). c) mogucnost kutnog pomicanja. d) elasticnim elcmentima. Ui edna dclazi i do v rcmcnskog pomicania udara od vrcmcna l1 na t~ udara 5manjen~ @ Smanjcn]c udara upotrebom elasticnih spojki.ivanjtm rod Ut'bro prefV()f'M Prednosti su spojki prilicno umierene dimenzije i velika trajnost. Moze se dogoditi da izmjerene vrijednosti kuta zakretanja odredene vrijednosti okretnog momenta padnu pri opterecenju i rasterecuiu na istu krivuliu.mcnj«lp <!dora {lkumutaCi~m roa udar<J ""'r~IJ' smQnj~. b) mo[a udara akumulira u gucnost akaijalnog pormcama.Postoii mogucnost medusobnog radijalnog i kutnog pomaka vratila @a. Sposobnost smanjenja udara prigu§avanjem dana je kolicinom energije pretvorenc unutarniim. Omogucuiu radiialni. Neki tipovi spojki primjenjuju se da bi se sprijecila rezonancija torziiskih vibracija. Udar nil. pomocu elasticnih elemenata djelomiCno prigusuju. Prednosti elasticnih spoiki jesu: c) 1 . tj. gonienoi strani desit ce se sa zakasnieniern (t2 > t(). gonjenu stranu spojkc. Lilcvi dijagrami prikazuju pogonsku . snizenie 2. a dopustaiu i dovoljno veliki aksijalni 4 pomak i medusobno zakretanje obiju polovina spojke jedne prema drugoi ®b.~m pr{guS. Na @a prikazan je teoretski slucai gdjc ie ciiela energiia udara prikazana na pogonsko] strani spojke unakrsnom srafurom. d. aksiialni i kutni pomak te laku rnontazu i demontaiu. pa i vremenski pornicu (kasne) u odnosu prema pogonskoj strani ®. Kolebanja okretnog momenta i udari na gonieno] strani smanjuju se. prikazana na pogonskoj strani dijagrama unakrsnom srafurom.-r~~~ P If . odnosno da dobivene vrijednosti pri optereceniu idu po jcdnoj. a pri rastereceniu po drugoi krivulji. pa i vanjskim trenjem elemenata u toplinsku 'energiiu. Ne traze tocnu koaksiialnost vezanih vratila. pogonsko] i gimjcnoj strani vratiln. (I ~ u roplinsku ffl/YgijJ 1 2 3 ~r~giJd:a~~a . Na @b prikazan je teoretski sluca] gdje je cjelokupna energiia udara. n dcsni gonjellu strunu Na @ prikazan je slucaj kolebanja okretnog momenta oko neke srednie vrijednosti na pogonskoi strani vratila. pa ce se i sniziti. Materijal tih elasticnih elemenata moze biti guma.Omogucuiu udara na taj nacin sto kineticku energiju udara.teristika dobiva miereniem kura 1':aokretanja za razne vrijednosti okrctnog momenta Mo. 387 386 .c. Udal' na gonienoi strani spojke moze se smanjiti bilo akumulacijom ili prigusivaniem cnergije udara.233 Elasticne spojke Kod elasticnih spojki vezu se dijelovi spojke na pogonskom i ria gonjenom dijelu vratila pomocu jednog iii vise elasticnih elemenata. [ednakost udarne i akurnulirane energije izrazena ie na @ jednakim povrsinama (unakrsna srafura na pogonskoj i na gonjcnoi strani). Ta se karak. celik za opruge.nb\.b) Elasticnc spoike dolaze u obzir: • @ Moguenosti medusobnog pnmicanja pomicanje i kutno vratila zubnc spoikc s lucnirn zubima (Tackeova radijalno pornicanie.1 rnni srnaniuie se ugrndniom elasticnih ulo:/. Elaaticne spoike rade zapravo i s akumulaciiom i s prigusivanjern. plasticne mase. prigusena.. Udar S na pogonskoj r.

Broiem ilea i izbororn radijusa na koiem su one uldisrcne mogu sc postici razne mogucnosti u pogledu vclicine okretnog momenta koji se maze prcnositi. Ravna karaktcristika elasticnc spojke ) I'fl ~ /(lft wp )it~ {ifi Spojka s cclicnim .1..6 do 1. savijenih II obliku stremcna. a vremenski razmak pojedinih titraia [e konstantan.1 Uspjelije ko n s trukcii e e l as ti cni h s p o ik i s o p ru z ni m e lc m e n t ima Spojka s celicnim iicama od celika za opruge @. Spojke omogucu[u zakretanie do 2. relativnorn prigusnoscu : Bennova spojka @ sastoii sc od dva ozublicna kola. spoika s cilindricnim zavoinim ioraiiskim oprugama Mot ~-. Polovine spojke povezanc su medusobno s vccim brojern diielova od okruglog celika za opruge.0 [k~:. 388 ® Voith-Maurcrova spojka ... gubi se prctvaranjem u toplinsku energiju.5°. Izvode se u dvije konstruktivne izvedbe. Zice od celika za opruge cine kod te spojke elasticne clemente. Potrebna velicina spojke odreduje se prema vclicini okretnog momenta (Mo) j pogonskog faktora (qJ)maxMo = qJMo. 5. UpotrebIjavaju se za udarna opterecenja i za vclika kolebanja okretnih rnomenata. Na @b prikazana jc spojka kod koje kurakteristika nema svoi pocetak u tocki 0 koordinatnog sistema @c.6 mrn.l Maze bid izrazena i krivuljom @' Pri zakrivlienoi karakteristici @ krutost stalno raste tako da pri vecem kutu <p spojka radi tvrde. Kod spojke sa zakrivljenoru karakreristikom @ i prigusivaniem vriieme smanjivanja amplitude titraja vrlo je kratko. Krajevi tih dijclova ulozeni su II provrte. Buduci da relativna prigusnost elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstantna. a aksijalni pomak do 2 mm. Vrijeme smanjivania amplitude udara je dugo. Na ® i @ vertikalnorn srafurom prikazane povrsine oznacuiu kolicine akumulirane energije koia se s pogonske strane gotovo bez gubitka prenosi na gonjenu stranu. niie dovedena kolicina energije iednaka odvedenoj. Prva je prikazana na @a i daje ravnu karakteristiku. koie dovode do dodatnih radijalnih i aksijalnih opterecenja Iezaia.~/4Y~~~ ~ Karaktcristikn spoikc dana funkcionalnom zavisnosti Alo = f ('1').".i~ Zakrivljena knraktcristika spoike koi a rad i s priguscnicm 0) Kod spojki cija je karakteristika pri optereceniu i rasterecenju razlicita @ i @. sa zakrivlicnorn i prigusc»] em karaktcriatikom @ Rad spoikc s ravnorn karastcristikom bez prigusenja @ Rod spojke istodobno produzcnie vrernena izmedu poiedinih titraja. Dio te energiie. Voith-Mauecrova spojka ® prcdvidena je za okretnc momentc ad 15 do 12000 kpm. Na @ prikazana je spoika s ravnom karakteristikorn bez prigusenia. Tek kad okretni moment doscgne vriiednost MOl. pocinju se polovine spojki medusobno zaokretati. Opruge imaiu prednapon pa pri niskirn okretnim momcntima ncce doci do zakrctania <p. Kada se prekoraci max M 0. b) ! . od op. izrnedu cijih zubi su ubacene prednapregnute zavojne torzijske tlacne oprugc.Zavisnost Mo = f('P) maze biti Iineama @ Mo = c'<p [kpcm] c = . S obzirom na stalan gubitak iednog dijela energi]e. Naicesce se traii strma karakteristika s prigusivanjern koja postepeno iIi naglo raste. uzima se kao srednja vrijednost. radijalni pomak 0. Iz navedcnog proizlaze i smjernice za oblikovanje elasticnih spojki. Odgovarajucim oblikovaniem otvora za uJcziStenje iict moze se postici i zakrivljena karaktcristika.>:"og celikR ~ zak~tonia €I- (il Zakt-ivljena karakteristika elasticne spojke @ Ravna karaktcristika spoike koja radi s priguscnicm I. zavoii oprugc sjednu jedan na drugi pa spoika radi kao neelasticna.233. Aj_ .iearn. 'Nedostatak elasticnih spojki iesu povratne sile elasticnih clemenata.5°. a one s akumulacijom qJ """O. Spojke s prigusivanjem imaiu <jJ > 0 < 1. uz @ Bcnnova spoika. kutni pornak do J . pri svakorn udaru ili titraju ovdje se stalno smanjuje amplituda titraia i zato se takve spojke upotrebljavaju kao prigusivaci torzijskih vibracija. Prigusna sposobnost spojke izrazena je tzv. dan sradranom povrsinorn.

koji se dielovanjem okretnog momenta stezu.racul1avamo visinu opruge 11: h dop 0 Na osnovi poz natog 3 = 3 FI S dop o. uzevsi da sila F 0 djeluje na vanjskom obodu zuba.(\ proracun opruge uzimamo = _!_ h 12 83 [mm] da je F 1 1 -2" = '6 h 1)2 dop c.. Prigusenje udara jc vrlo malo. navuccne [edna na drugu. vee prema vclicini spojke. Ako iz [ednadzbe za Ym. Upoucbljava se u gradnji dizl-rnotora i prenosa. F = 2 . zavisno od velicine spojke. Iz danog Mo rnogucc je na bazi poznarog D izracunati obodnu silu uu spojki: a] l~ -'f @ Karakkristika Bibby-spojkc sa skicom progiba opruge aa prorucun Spojka s aksijalnim oprugama u obliku traka (Wiilfel-Elcardova spojka) @ sastavliena je od dviju polovina u obliku prirubnica i od vise paketa fleksivnih opruga. Okretni momenti koji se tom spoikom prenose krecu sc od 1. a racuna se @lb prlbl izno iz pretpostavke da pri maksimalnom progibu opruga lezi na 1/3 boka zuba : I 1. Mogud kut zakretanja spojke iznosi do 2". Te zakrivljene nalezne plohe. Paketi traka ulozeni su izmedu zakrivljenlh naleznih povrsina.2°.. Mogucnost kutnog pomaka krece se do 1.. kutni pomak 10. Spoika se koristi za okretne momente do 40000 kpm. ima zadatak da ogranici opterecen]c opruga i <. koii je ubacen u otvor paketa oprugil. Buduci da se trake pri savijanju medusobno i taru. izvucemo vrijcdnost za FI 1 uvrstimo je u gornju [ednadzbu. broj zubi) Debljina zuba f racuna se iz dopustenog savojnog naprezan]a. dobit cemc: @ Spoika s aksijalnim oprugnma CWi. na koje pri vecim opterecenjima opruge sve vise nalijezu (time se skracuie krak savijanja opruge). Polovine spojki medusobno su povezane pornocu paketa fieksivnih opruznih traka smjestenih aksijalno na obodu spojke. [mrn] Ymax' Bibby-spojka @a sastoii se od dviiu prirubnica s ozubljenjern. Ta se spoika upotrebljava za okretne rnomente od 2 do 10 000 kpm. moze $e racunati i s malim prigusenjem.ilfel-Elcnrd) U obliku trake 1) = _-- dop E 0. a spojka radi Odavde izracunavamo S na temelju danog ili usvoienog i:r. ta upojka ima visoko prigusno djelovanje...!. © Spoika U s radijalnim oprugama obliku trake tvrde. zakretanja 1. Time se skraeuie krak slobodnog dijela opruge.5) d.5 do 3 mm.45 do 50 @ Btoby-spoika Sl'ojka s oprugama u obliku cahura (spolka MAN~Renk) @' S obzirom na to da S11 opruge u nhliku cahura i da izmedu njih nastaje trenie.5 do 2 mm. koie spojki daju progresivnu karakteristiku. [kp) o D· Z (z . I progib opruge uzima se prema iskustvu: YIn"' = (0. Ostale miere su iskustvene @le. zavisno od velicinc spojke. tam se pri stezaniu [edna 0 drugu pretvarajuci dio rada u toplinu. Karakteri~tikQ opruge [e zakrivlicna s prigusenjem @. Cahure opmga. u cijc su utore ulozene zrnijasto savijene oprugc.111 sprijeci okretan]e paketa opruga. Mogucl1ost zakretania krece se do 2°. radijalni pomak 1 do 2 mrn. [ace opterecena opruga nalijeze postepeno sve vise na bok profila zuba. daju spojki progresivnu karakteristiku. [mm] [kpjrnm "] . tim se oprerecenie povecava.25) b. Obje njene polovine djeluju na pakcte opruga. Srednji tho s nOS0111.Spojka S J:adijalnim opr'ugarna u obliku traka @ prenosi okretni moment pomocu fleksivnih opruznih traka ulozenih u kriz izrnedu zakrivljenih naleznih povrsina. [3 . kutni pomak je do 2. Na @ prikazana je karaktcristika Bibby-spojke Mo= f(<p). radijalni 0. @ Spoika 8 oprugama lahUrR CMAN-Renkova U obHku spojka) ~91 . Upotrebliava se za okretne momente od 5 do 5 000 kpm.3°. a aksiialni pomak 5 do 15 mm. mijenja se i hvatiste ohodnc sile @b. ~- 3Ymo. Vaniski prornjer zubi uzima se cmpiricki D ~~(4~4. aksijalni pornak 3 do 9 mrn. Karaktcristika joj je progresivna.5 do 2000 kpm. Mogucnost prigusivania ie mala.5°. a radijalnog pomaka 0.22 do 0. aksiialnog pornaka 4 do 20 nun.

u pravcu osi ®b. !11i dvodijelnog.lrugog tako da ne dolazi do visokih aksijalnih sila pri djelovaniu obodnog momenta. zakretanie kutno ®c. Pri djelovanju okretnog momenta spiralna opruga sc uvija (mota). Namjesto gumenog obruca ima navulkanizirane gumene konuse. Na ® prikazaua je izvedba s ugradenim elasticnirn clernentima (navulkanizirana guma izmedu dviju cahura. kumc pomake (do 4°) i aksiialne pornake (. Obodi obruca lcze na prirubnici unutarnje polovine spojke jcdan blizu .233. ali je gotovo bez mogucnosti za kutni i radijalni pomak. sto spojki daie i karakteristiku s prigusnim dielovanjcrn. ~~t :lntkteri::.:}. a ima i odgovarajuce prigusno djdovanje.:ahuru prolazi vijak koiim se pricvrscuje elasticni element. kako to pokazujc q. takoder u obliku gumenog obruca. Time nastaje rrenie. Losa ioi ic strana sto gumeni obruc dielovanjern okretnog momenta izaziva aksiialne !dle koje optere6uju lezaic. Mcguenost zakretania leti kod te spojke izmedu 5 i 10°. a nckad se upotrebljava i uz neku drugu spoiku. Sastoii se od dva koluta u obliku prirubnica i niza gurnenih ulozaka.06 kpjmm"]. zakretanie po obodu i. a kroz unutarniu './\)d. Spoika s oprugarna smotanirn U obliku spirale @ Karaktccist ika MAN-Renkovc spoike Spojka Demag @. koja se sastoji od dvi[u krivulja.i da spojka ima iako priglIsno djelovanje. Spoika Perltlcks ima progresivnu karakteristiku. tzv.2 Ela st l cne sp oj ke s p r i g uii n i m elementima Kolutna spojka s gumenim cepovima @. niie ')!Ijc!ljiva na vece radijalne pomakc (do 4 mm).lika Eupcx-spojkc K 5. 0) Spojka Periflex ® ima elastican opruzm clement u obliku gumenog obruca s tekstilnim uh)scima ill s uloscima od celicnog pletiva. Cahura se utiskuie u odgovarajuci provrt. Vrlo je jcdnostavna pa se zbog toga i zbog bdumnog rada veoma cesto upotrebljava za niske i za srednie vrijcdnosti okretnih momcnata.04 do 0.I. silenblok).e. za 5° prct"lira se oko 25% dovedenc klncricke cnergije udara u toplinsku energiiu.aJl pornocu prstena i viiaka. Iz karakterlatikc proizIII'!. Upotrebljava se do 300000 kpcm. vulkan-spolka @ irna elastican opruzni element. aksijalnog i kutnog pomlcan]a. upotrebljava se za male i za srednic snage. Elasticnim elcmentirna daiu se razliciti konstruktivni obliei. ()bm':: je uz jednu i uz drugu polovinu spoike dr~. pri medusobnom pornicaniu polovine spojkc. Sastoii se od dviju polovina i trakastih opruga smotanih u spiralu.lj Elnsti~ni dementi poscbnih obl ika ugradeni sa stnnovitim prcdnaponom @ El1pex-spojka @ Dcrnagova spoika. a umontiran s prcdnaprezanjern omogucuic vclike deformacije i iako prigusivanje. S})ojka Eupex s prizmaticnim koznim iii gumenim uloscima (l)l ima karakterisriku. Gumenc cepovc treba smjestiti sto dalic od osi vrtnje da bi se smanjio spccifican pritisak na gumene cepove [dop p = 0. Spojka s navutkanizil'anim dljelom ® aliena je spojki Periflex. Na primier. S obzirom na relativno vel ike ® Pcrifkx-spojb vezann \17. kocioni tocak nll)l:\ucnosti radijalnog. [cdan od njih prikazan je na Gy. @ Kolutna ccpovima spojka s gumenirn @ Ra"li~ite mogucnost i dcformncija clasticnih clcmennta 393 392 . Na ~l» prikazane su mogucnosti deformaciic elasticnih elemenata. sarno da bi se izbiegla tocnost monlu1.~.10 8 mm). ta spojka ne trazi tocnost pri monlali.

. mora postojati pose ban uredaj za ukopcavanie. d) zubi koii omogu~uju ukljudivan]c u svakom polozoju e spojke . 5. pa i dobro podmazivanie kliznih ploha.234. Tame spoike rnogu biti provedene kao eeone. Osim kao IIkljucno-iskljucne one sc upotrebljavaju i kao spojke za prornjenu smjera kretania i kao sigurnosne spojke. b) pilasti zubi.ucna zupcana spoika @. Diiele se na zubne i na tarne frikciiskc spoike. Pri eventualnom preoptereceniu nastajc medusobno klizanje h) __t'vllca tarnih povrsina.Spajanje nije tako sigurno. od broja ukliueivania i iskljucivanja u jcdinici vremena itd. odnosno u toku pogona. odnosno na obodu spoike. Oni mogu biti mehanicki pneumatski hidraulicni. a niti prigusnog djelovanja. a gonjeno vratilo stoii (n z = 0). Ceoni zubi mogu biti i drugih oblika. c) zubi s nagibom (sa zakoscnim celom). prema tome. Da bi se dobila potrebna sila za ukljucivanje i za iskljucivanie iskljucnih i ukljucno-iskljucnih spojki. pravokutni sa zakoscnim celom i zubi koii se u svakom polozaju daju utisnuti jcdan u drugi. Ukljucena spojka daje s vratilom krutu vezu pa. odnosno za Iskopcavanje.Taj prenos sile s rucice na okretni dio spoike izvodi se pomocu kliznih kamena iii kliznih prstena koji zahvacaju u utor ili u ojacanjedijela spoike t@. I U spojki . . Buduci da pomicanje spojke u svrhu ukljucenja i iskliucenia traze prilicno velike aksiialne sile. mora biti osigurano dobro uleiiStenje kliznih prstena. koja djeluie na srednjern radiiusu nalezne povrsine. __.234 Iskljucne i ukl. od velicine SIlage koja se spojkorn prenosl.234. NajCesce se upotrebljavaju ceone tame spojkc. Za rucno ukljuCivanje i iskliucivanie spojke mora se sila s rucice potrebna za ukljucivanie i iskljucivanie prenijeti na okretni aksiialno ® Urcdaji za ukllucivanie pomicni dio spojke s utorom ili oiacaniem . Kod onih prvih okretni se moment prenosi zubima smjestenim na celu. Habanjo tarnih povrsina i zagriiavanie izazvano trcnjem spada u slabe strane tarnih spojki. "1- I I I " .ucno-iskljucne spojke Iskliucne i ukljucno-iskljucne spojke omogucuiu ukliucivanie ili iskljucivanje pogonskog i gonjenog vratila u toku rnirovanja. dvodijelni. ~ E I ~I I Ji. kao ciIindriene i kao konicne. Kod te spoike je jedna polovina pomicna po vratilu. elektrohidtaulicni i elektromagnetski. Na @ prikazani su trapezni (za oba smiera okretarija). pilasti (za jedan srnjer okretanja). ti.1 Isk lj u cne sp o ik e o Vnlkan spojka s dvodiiclnim gumenim obrucem @ Spoika s navulkaniziranim gumenim diiclom 5._ vrijorM 1lI I @ Dijagrami ukljutiv. Zubna spojka ukliucuje se za vrijeme mirovanja iii pri malim razlikama u broju okreta pogonskog i gonjenog vratila. 394 Iskl. Zupcane spojke s cccnlm zubima najcesce su od sivog liva. Zubi spojke kontroliraju se s obzirom na savijanje i na speci!1cki pritisak naleznih povrsina pomocu obodne sile.. Pogonsko vratilo ima TIl okreta. medusobno spojeh vijcirna. Tarnim spoikarna postize se postepeno i kontinualno ukljucivanje gonjenog vratila prj bilo kojoj razlici u broiu okreta 'pogonskog i gonjenog vratila.!1 ~ if l~ t'~ _ <t . 5. Spoika treba da je tako ugradena da je ta] prsten kod okretne spoike rasterecen. i to kao jed nolamelne ili kao viselamelne.2 Ukljucno-iskljucne Tame spojkc omogu{uju spaianie i razdvajunie vratila u toku okretanja u punom op•creceniu. Na @ prikazan je di· dijagram ukljuCivanja spojke. nema ni akumuladjskog. dok je druga polovina cvrsto uklinjcna na niemu. Klizni prsten je najcesce od sivog Iiva. Ukljuceniem spoike (tocka I) pret arn ® Iskljucna kandzo. Izbor sistema tih uredaia zavisi ad zahtieva koji se postavljaju na spoike.ta (zup~as!o) spoika c) d) @ Oblici zubi spoiki: a) trapczni zubi. .nja 395 .

Lamela ima vcci broi . mase goruenog diicl a . Vanjski prsten (f) (on cini drugi dio spojkc) nosi aksijalno pokretuu plocu (g). linearno. bi se ~?stigl~ ~to. konusa b. cos IX + sin IX) c.8 do 10°. 97310 P2 n. moment trenja Af R = F.. bilo da su cirkulacijski podmazivane). [kpfmm]. raste n2 po krivulji. Pr= -. Da bi se obodna sila Po mogla sa sigurnoscu prenij:ti. rnan~ sila za ukljucivanje spojke P". w GD' =_ 4g rr'n ---" 30 t. + Mil [kpmm] unutarnjim lamelama mogucnost opruznog djelovanja tako da se paket lamela pri iskliucen]u spoike mcdusobno odvoji 1 smanu trenje u praznom hodu spoike na najmanju mjeru.. = GD2n -375 l. Ortlinghausova) granicama izrnedu 40 i 80. dobivarno silu ukljucivanja: P. "~ I . Ako je M.:. odnosno ako obodnu silu izrazimo momcntom. raste 11. [s] vrijeme ukliucivania lvI. gdie je Rm IL R". povezanih urnjetnom smolom. Sinusni oblik daje . U gonjenom diielu nalaze se jos i uteri u kojima su ulezistcne rucice s kracim i duzim kracima. onda su i unutarnje lamele glatke i dobivaju oblogu od umjetne mase iii sintrovanih materijala.FN' Ako. ubrzanja potrebnog da gonjena strana poveca brol okreta od nula na n. koji svojim uzduznim kretanjem dje1uje na rucice smjestene u utorima (c). = R~ ~ R2 za Iskliucenle spojke .nost z~ ~?rm~lnu silu PN. Pri specificnom pritisku od 2. Velicina potrebne sile za ukljucivanie spojke dobiva se iz uvjeta ravnotczc sila ~~b: P" = FN ([. Sila potrebna = Mo sin « [kp].[kprnm] t. Obloge su pri radu na suho izradene presanjcrn azbestnih iii pamucnih vlakana. Ako lamelc treba da se krccu na suho. I)C t.? je IX -.nosi spojka. Tarna lamelna spoika (Ortlinghaus) «t~ sastoji se od pogonskog dijela cvrsto spojenog s vratilom. ~ Tarna sinus-Iamclna spoikn (Ortlinghausove) u) n'n Lr t: Ai. [kpmmJ Tarna spojka s diskom (Onlinghausova) @ ima dvije klizne povrsinc.I. a to ornogucava da se klizne ploce odvoje od ploce s tarnirn oblogama.3 i 0. OblCn.. a pri promienljivom M. a broi okrera n2 porasti od nule na n (tocka II). u obliku sinosoide i uzduzno su pokretne u utorima gonjcnog dijela spojke. Pri tome ce u vremenu t. ako je moment trenia A1 R veci od sume momenata statickih otpora gonjcne strane vratila M" co. iznimno 15°. Lamele su kalienc i podmazivane uljern (bi10 da su uronjcne u ulie.= I -~ =. e = I -. u gornju jednadzbu uvrstim? vrijed. Na duze krajeve rucice moze se dielovati preko uzduzno pokrctnih prstena.man) I •. Rucice (c) rlacc svoiim kracirn krakovima na aksijalno pokretne klizne ploce (e)." 'IT Vrijednosti dopustenog Mo CIL cos Ji. i od gonjenog diicla s utorima na unutarnjern obodu.5 do 5 [kp/cm 2} iznosi vrijednost koeficiienta trenia izmcdu 0. = GD' 4g -t. one unutarnie su valovite.RD - dopp [kp/mm'] specificnog prltiska i koeficiienata trenja dane su u tablici 3. mora bid Po . konstantan. 397 .~ pa. Vanjske lamele su glatke i uzduzno su pokretne u utorima pogonskog dijela spojke.sto . Razlika Me "" lvI R . v [p je u kp/cm ' a v mls] jest mjera za opteretivost spojke i krece se prema vrsti oblogc u dopustcnim ® Tarna 'polka s diskorn . Na glavini spoike (a) sicdi ukljucni psrsten (b).:: CRT . bez klizanja (tocka II). uz klizanje naleznih povrsina. Porn icanjern ukljucnog prstena udcsno oslobada se rucica. Ukupni moment koii se prenosi frikcijskom spojkom bit ce: MR = M.}a.. 9. df2.1tL. brei okreta n I nesto pasti (n). I GD2[k = '-4g' pmm· s 21'je moment tromosti . Produkt specificnog pritiska i obodne brzine p .V. 30 t..kIJi djeluje kao moment ubrzanja masa gonjene straue vratila. Iedna klizna ploca (e) vezana je cvrsto s glavinom.-. mora kut naglba. Posro su pogonska i gonjena strana postiglc jednak brei okrcta n zajednicki se povecavaiu na 112 = 11.55 i. Time se odvajaiu pogonska i gonjena strana vratila.4. koji svojim utorima na vanjskom obodu nosi vanjske lamclc. koja je oblozena tarnim oblogama (h). Rm IX - sin «) [kp] Specifican pritisak na tarnim povrsinama __P u__ spoikc: :. -----. Tada kraci krajevi rucica pririskuju Iarnele iii ih otpustaju. koji nosi unutarnje lamele. iii su od Ciste umjetne smole.396 ~~} 'I'arna spojka s konusnlnt tarnim povrainama Tarna spojka s konusnim tarnim povrs~nama 4J.~ P .

Odlikuje se [ednostavnoscu konstrukclje. To je razlog sto se te spojke upotrebljavaju za ogranicen o Lnmctna tarna spoika s hidraulickim uklju¢h'anjem broj okreta.. Pneumatska sl?ojka omogucu]e dobro ukljucivanie gonjenog diiela. CI.' pu ~ (PV)dOJ> . sto u odnosu prerna velicinispojke moze traiati do 1 sekunde.Dopusten! speclflen! pritisak i koeflcljent trenja Tablica tarnih povrsina 3 Materijal I~I I 0. h=_a_ sin CI.~ne spojke s cconirn zubima.. Iskljucenie spoike postize se prekidom dovoda stlacenog zraka i odzracenjem vodova. Pri ukljucenju struie djeluje dcktro"magnct na kotvu c i privlaci je. koje rade na suho i tame . Slic~? kao kod tarnih spojki s cconim tarnim povrsinama.. koje su izradene od magnetskog cclika. Lamelna dviie tarnu spoikn tame povrsine s kliznim kolutirna clcktromagnetske . dolnzi do nezeljenog ukopcavania spojke.15 p[kp/mm'] 0_. kako je to prikazano na sliei. usliied ccntrifugalne silc. tlaci na vanisku tarnu plocu c. Stlaceni zrak struji kroz provrte u vratilu otvorom a u prostor cilindra b.. mora biti mjera a = 1 mrn. (Rt _ PR RD = speeificna snaga trenja CI. sm « @ Potreban razmak tarnih povrsinn D~ bi se nalezne konusne povrsine odvojile. iz cega proizlazi potreba horizontalnog pomaka 0. One.1. Otvaranjem uljnog ventila spaja se prostor cilindra s tlaenim vodom uljne pumpc. Paket lamela lezi kod te spojke izmedu magncta a i kotve b tako da magnetske silnicc. Nakon iskljucenja struje opruga vraca kotvu u prvotni polozaj.O_5 __ _L_I_'jC_v_an_o_zC_I_je_zo_p_O_I_ij_CV_a_n_om_z_'c_li_CZ_U_I __ O'_I Lijcvano eventualnog loseg brtvenia i usliied korodivnog dielovania vlaznog zraka. zeliezo po ~eliku I-L-ij-CV-a-n-O-Z-C-lj-eZ-o-p-O-k-Ol. Prednost irn je mogucnost regulacije okretnog momenta promienorn pritiska ulja. koie mogu prenosm vece okretne momente od tarnih spojki istih velicina. kojima se moze izvrsiti i do 3 600 ukliucivanja u toku iednog sata.-2- 0.234.18 je a (pv) = 10 do 30 u prosjeku 20 (~e_. pritiskuiu ovu na sred. hidraulicke i elekt~om~gnet~ke spojke.s -y:_ "'" 1. Kad je djelovanjem pritiska na stap svladana sila oprugc.005-O.. Za specijalne svrhe upotrebljavaju se JOS elektrornagnctske spojke sa zelj~zn<?m prasinom i in~ukcijs~e spoike. P za CI.. aksijalno pomicna. ulja ili magnetizma.OI Kontrola n~ zagrijavanie p~OV?~ise na temelju specificne snage trcnja..sa 399 . konstruirane da ornogucuju dalpnsko ukliucivanje pomocu zraka. Tanke' la. Za ukliucivanic i iskliucivanie dovoda zraka sluze tzv. a stap c pritiskuj e lamele. Za ukljuelv~nJe za ~nJeme mlfo.:) em.E. ucvrsceni u kotvi t u tarnoj ploci b. Dijele se na elektroruagnctske tame spojke s kliznim kolutirna i na elektromagnetskc tame spojke bez kliznih koluta.i----~I__. Svorniacl a. Na @ prikazana je lamelna tarna spoika s kliznim kolutima. Veci broi svornjaka d vezanih sa staporn tlaci na larnele. Tarne hidraulickc spojke ~~. sin do" = 0. Zatvaranjcm ulj" nog ventila prazni se pro" stor cilindra preko povratnog voda. Tamo tlael na stap c pornicuci ga ulijevo. moraju biti tanke da se ne bi ® rcmetio tok J magnetskih sila. ' 5.-. sa dvije il i svise tarnih povrjlina. a ta srednja ploca. Danas se pneumatske spojke ccsee upotrebljavaju. tj. ali s nesto drukciiim nacinom djelovanja. magnetski ventil i. Prcostalo ulje u cilindru dobiva. snage izazvane radom trenja svedene na [edinicu nalezne povrsine: P sp = sin 1. Opruge e vraeaju stap u pocetni polozai.O_2_-_0_.~ako. povrsme konusne spojke oblazu se umjetnirn iii sintrovanim materijalom k~ji se na nalezne povrsine lijepi ili zakiva. Losa strana su im eventualni gubici zbog loseg brtvenia.14 do 0.. Tarne elektromagnetske spojke.:anja upotrebljavaju se umjesto spoiki s plocastim tarnim povrsinama zup. 'P = 1>. pritlsak kojim tlaci stap. pa imamc: pneumatske.I!ju tarnu plocu d. Tarna pneumatska spojka @l.!m Na @ prikazana je tarna elektromagnetska spoika s kliznim kolutima sa dvije tame pOVl'Sinc. Losa su im strana gubici uslijed 398 t1~Lamclna tnrna spojka s pneumatskim uk~}ucivnnjl. prolaze kroz lamele. Pri ukliucenju spojke ne postize se odmah konacan pritisak zraka. I jedne i druge mog\! biti s iednom. = 8 do 10".3 Tame spojke mehaniCki koj c se n e uk l iucuju Te "spojke s?. a opruge vracaju stap u prvotni polozai.

Obje polovine spoike imaju ceone zube. no te lamele ornogucuju ustedu p rost ora. kli:wi Tarna elektromagnetska spojka lamelna bez prs/en kliz. magnet a privlaci kotvu c s magnerskc silc prolaze kroz lamcle prstenorn d i time se izvodi pritisak na lamele. \'ratlLo) b) z. odnosno sa spojkom za upustanie urad (iDb. preci 60 V. Ko~va. a) ZIl jedno zavisna od napona. Na (iD prikazan je utrosak struic i porast broja okreta u zavisnosti od vremena .: vaniske lamele. Dok struja tece. Zbog pojava remanencij~ . I. pokr~t!10 u ~~pcanik g.da je moguc dovod struie bez kliznih prstena. Omogucuju da pogonski stroievi. Prikljucni naponi vecih spojki s jednom iIi sa dvije tame povrsine iznose najccsce 60. Gonieni strojevi mogu pri stavljanju u pogon imati razlicitc karakteristike. Glavina pogonskog vratila irna na sebi kotrljajuce lezaie na kojirna ie centrlran elektro-magnet. U jednoi polovini spojke smjesteu je magnet. ti. kao sto su centrifugalne Mo . pa se takve spojke upotrebljavaju za rnanje snage.u kotrljajucih lezaja ulezisten na vratilo. a kotva se okrece zaiedno s glavinorn b. od stanja mirovanja (ako bi bio ® Ekklromagnctska zupcasta npr. Dielovanjern magneto. stapne pumpe 3 Mo=k-k«l . U ukljucenom polozaiu kotva se ne okrece. Time bi pogonski stro] pri pogonskom optcreccniu bio neiskoristen. Postoie cctiri osnovne skupine radnih strojeva eiji su okrctni momenti pri stavljanju u pogon dani ovirn [ednadzbama: stroievi s vclikim rotirajucim masama. koii je pomo~. motori s unutarniim izgaraniern) dodu na priblizno pun broj okreta prijc nego sto ih optereti gonjeni stroj. koia se I_la :azne nacine prctvaraniem dobiva IZ mreze.ie dovode u polozaj koji odgovara praznom hodu.nih pr~tena prik~zana je na @P. Ta var~jant~ (a) ornogucuje da se preko elektromagnetske spoike izravno povezu zupcanik. ukliniene na vratilo ~W~: U izvcdbi na @ a ulozene su unutarnie lamcle akslj~l.}n)' prj rjdavanju uvjeta za stavljanje u pogon treba navedene karakteristike 26 PRAKTICAR III 400 401 .235 Specijaine 5. Potrosak strujc je relativno nizak i krece se prcma velicini spojke izmedu 10 do 200 W. za sluca] da ic kratkospojni elektro-motor spojen s gonjenim strojem krutom spojkorn (ipa. 110.a dva vratila Elektromagnetska zupcasta spojka @. Upotrebljavaiu se najecSee kod alatnih stroicva. Elektromagnetske spojke koriste se za rad istosmjeruom struiom. Lamele su dovoljno debele tako da su u stanju da preuzrnu i odvode potrebne kolicine topline.220 V. vcntilatori Mo = kco kalanderi. koja ima visok koeficijent trenja.n~. liftovi.dizalice. = f (. Kod spojke s kliznim prstenima napon b) nc smi]e. elcktromagnctska kod koje vratila.mel.e odvode male kolicine : opline. 4 ? @ Dijagrarn upujitan]a urad krntkospojnog motor. vezan krutom spojkom). Spojka moze raditi na suho ili u ulju. a za larnelne 24 V. Unutarnje Iarncle oblo~ene su obostrano oblogama od smtrovane bronce.1 S pojke spojke z a up u s tanj e urad Spojke za upustanje urad iesu spoike s automatskim ukliucivanjern na nacelu centrifugalne sile. zbog sigurnosti. Ako bi takav pogonski stro] bio gonjenim strojem opterecen vee ad samog pocerka. strojevi za gnieccnie 2 Mo = konst . Okretni moment koji se prenosi spojkorn moze se regulirati promjenom napona jer je privlacna sila na kotvu 0· Lamclna lama 'pojka bez kliznih kolutll.235. Varijal!ta b prikazuie povezivanje dvaiu kolutima. Unutarnje Iamele (f) ulozcne su a~slJalno pokretno u zube glavine g. vczanog krutorn spoikorn (gore) i spoikom za upustan]c u rad (dolje) @ Karakteristike upustanja strojeva Na @ prikazane su karakteristike rada gonjenih strojeva u funkcionalnoj zavisnosti Mo "M. kod kojih treba ubrzati same manje muse. Prekidom toka struic tlace opruge i odvajaju kotvu c od magneta a te. s @ Larnelna tarna spoika s kliznim vrat~lom. rernenica ili sl. na kotvu spojka se ukliucuie.strojevi za obradu drveta. u cijim su utorima ulozen. eiji se pogonski moment mijcnja u zavisnosti od broja okreta (kratkospojni elektro-motori. a njenu drugu polovinu cini kotva. 5. Izrncdu magneta i kotve ostvaruie se zracnost I.~"k«l2 pumpe. onda bi ga trebalo dimenspoika zionirati na snagu potrebnu pri upustaniu. Magnetske silnice ne prolaze kroz lamele i nema pojava rcmancncije 0) izmedu lamela. a prazni hod je ogranicen iii je to prazni hod nizih brojeva okreta.na tarnim povrsinama trosi se pri radu na prazno prilicno velika snaga. c je aksiialno pornicna i viicima povezana s vanjskim prstenorn d. Elektromagneti ovdie rmruju tako .

c) kuciste. Q Ci'r n) 'l:urb~hidraulicna 111<'vnn)C ulia. Dok se jos nlie stvorila dovoljno velika oentrifugalna sila. c) pri prcoptere~enju Pulvis-spo. @b) spoika s Periflex-spojkom: a) rotor pumpe. Prenoseni okretni moment moze se mijenjati promjenom koliCine kuglica. Pogonski broi okreta mora zato biti veci od 11 = 500 min . g) brlval h) vratilo motora.ka @' Slicna je prije opisano] Metalluk-spojcl.ka @ Nacin djc!ovanja l'ulvis-spojke: a) mirovanic.njo @ Metalluk-spo. svladat ce centrifugalna sila silu opruga i ccljusti ce svoiim oblogama (e) tlaciti na vaniski prsten f genienog dijela spojke. Na <Z"W prikazana je karakteristika kratkotmjnog pogonskog motora.1. To su: spojke s nereguliranim 5. bro] okreta spojke 403 402 . U poiedine kornore izmedu lopatice smjesta se jednaka koltcina celicnih kuglica prorniera 5 do 10 mm. I ovdie. b) u pogonu.. pogonskog vratila. ali tek posto se postigne odredeni broi okreta. @ Celjusna eentrifugalna spoika 5. gonjenog dijela sastavljenog od vanjskog oboda i cela. vee ima niz plitkih utora. spojka. u odnosu prerna pogonskoj strani. a gonjeni dio moze biti remenica. Aka u pogonu dode do preopterecenja. NajceSca vrsta te skupine spojki je celiusna centrifugalna spoika za upustanic. Pogonski dio a nosi na svorniacima b celjusti koie su okretne oko tih svorniaka i ko]e privlace opruge d uz glavinu. Spojka se izvodi kao rernenica Hi kao spojka vratila.235. Motor se za to vrijeme ubrzava bez opterecenia gonjene strane. b) rotor turbine. f) vratilc radnog strop.gonjenih strojeva. Kad okreti dosegnu odredenu visinu. lopatice guraju ispred sebe kuglice. Oba rotora pumpe i turbine zatvorena su kucistem c. (. Napunjena je kalibriranim kuglicama promjera 1 mm. Pogonski dio spoike Cini kolo s lopatama. Do dodira tarnih povd'ina pogonskog i gonjenog dijela spoike docl ce tek onda kada djelovanjem centrifugalne sile bude svladan otpor opruge. Centrifugalna sila tlaci kuglice pri okretanju lopatica uz vanjski obod sve dok se ne stvori dovolino velika sila trenja i na taj nacin poveze pogonska i gonjena strana.. Spoike za upustanje urad mozemo podijeliti u tri skupine. Gonjeni dio na unutarnjem obodu niie gladak. Turbohidrau1icna spojka @ a sastoji se ad pumpe a kao primarnog kola i turbine b kao sckundarnog kola. gonjcnog vratila Funkcionalna zavisnost okretnog momenta od broia okreta kod rurbohidraulicke d) otvor za nan. i) ~lasticn. 2 3 upustanjem spojke s reguliranim upustanjem pomocu opruga spojke za upustanje sa zakasnielirn djelovanjern. Rad te spoike temelji se takoder na nacelu centrifugalne sile. koja zatvaraiu pogonski dio. Ekonomicne su samo pri vecem broju okreta (vlse od 700 min-i).13 Spojke za upustatlje sa zakasnjelim djelovanjem Spojke za upustanjc sa zakasnjelim djclovanjem jesu spojke kod kojih se upustanie urad moze regulirati. postize djelovanjem opruga. zavisnorn od broja okreta. (0) 5.235.11 Spojke s nel'egulirallim upu5talljem @ Knrakteristika pogonskog 25 Ove spoike veiu pogonski i gonjeni stroj automatski. n. a ta regulaciia ne mora biti pomocu opruga. rada kratkospoineg elektro-motora Metalluk-spojka @. a okretna su na glavini pogonskog dijela. Spojka je napunjena uljem da bi se smanjilo habanie.eljusna centrifugalna SPOjM ka za upustanje ®. stvara se trenje ad mase kuglica koje 8U djelovanjem centrifugalne sile t1acene uz unutarnji obod i pritiscu na nj odredenom silorn. uz karakteristike pogonskih srroleva i karakteristika spoiki. kao i kod prethodne spojke. te kalibriranih kuglica pomijeilanih s grafitom radi manieg trosenja.231.t.12 Spojke s reguliranim upustalljem Spojke s reguliranim upustanjem pomoeu opruga jesu sve one spojke kod kojih se zakasnielo stavljanje u pogon goniene strane stroja. c) brtva. Sastoji se od tri glavna dijela: pogonskog dvokrilnog kola uklinjenog na vratilo. broi ok ret. Cela zatvaraiu lopatice. mas a kuglica nije u staniu da stvori dovoljno veliku silu trenia pa nastaie klizanje. zajednieki uzimati u obzir. Tako nastaju sile trenja i dolazi do prenosa okretnog momenta. koje b) b) pogon <) preopt.

Ta osobina spoike iskoristcna je kod motornih vozila za spaianie motora s uredaiima za pogon. koja odgovara porrosnii pri norrnalnom radu motors. poveca se i okrctni moment pa se vozilo krece. @. bude odrezan. 404 @ Sigumosna spojk. Za vcce okreme momente primjenjujc Karakteristika spojke prikazana je na qpb. sto velicina momenta sigurnosti nc moze mijenjati. Na @id prikazan je rad spojke za upustanje sa zakasnjelim d~elovanjcm. Ona pocinje raditi rek pri preoptereccnju. SigUl:'!lO~na spolka s prekidnim svor-njacrma @ je jednostavna spojka kod koje se okretni moment prcnosi pornocu (najc<:sce) celicnih..2 Sigurnosne spojke U radu nekih strojeva moze povremeno doci do takvih preopterccenja koja u pojedinim strojnim diiclovima mogu izazvati bilo trajne dcformacije. prikazana ie spoika na @' Sastoji se od pogonskc polovine a. spoiena s Pcriflex-spojkom. na zupcane i na tame. b) za molar spoicn S gonjenirn stroiem okretni moment i vozilo stokrutom spoikom. Losa je strana tih spojki gubitak vrerncna pri zamjcni puknutih svorniaka.. dviju kuglica c. Takav potrosak struje je i kod samog kratkospoinog motora.~mab:u vrijednost.a motor spojen s gonjenim strojem spojkom za neregulirano upustanje @e i za motor spojen s gonjenim srrojem spojkom za upustanje sa zakasnjelim djclovanjcm @d. posto jc zaustavljeno okretanic. Za vrijeme tada stroja s norrnalnim okretnirn momentom sigurnosna spojka ponasa se kao neclastlcna kruta spoika. Ukliuceniemspoike potrosak se pomalo penje. ulje struji djelovaniem centrifugalne sile iz prestora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. Kad uslijed opterccenja na gonjenoj strani u odnosu prerna pogonskoj strani padne broi okrera. Automatske sigurnosne spoike dijel e se na kuglicnc. Tck kad se broj okreta kom sa zakasnjclim dielovaniern poveca. Pri tome kuglice preskacu rupu i buCe. Upotreba tih spojki dolazi u obzir i kod kratkospojnih elektro-motora. ali ni izdaleka ne na vrliednost L. I. Pri praznorn hodu motora poiaQ~ Diiagraml struje i brojeva okreta doni u zavisnosti od vrerncna: a) vljuje se nedovolino vclik zn sam kratkospoini motor. lako zamiieniti novima. Na @ prikazani su dijagrami struje i brojeva okreta u zavisnosti od vrcmena: za sam kratkospojni motor @a. prerna tome. Nekad se ta spojka ugraduie izravno u stator elektro-motora. d) 5p~jko so @ Slgumosna spojka S- prckidnim svcrnjncima Kao spojke za upustanie urad mogu se upotrijebiti i elektromagnetske spojke sa ze[jcznom prasinom i indukcijske spojke. Iz dijagrama ~e vidi da [e u momentu ukljueivania Iu veliko. Dok motor radi. Sigurnosne spoikc su. za motor spojen s gonjenim strojem preko krute spojke @b. Puknuti svorniaci mogu se. u vrlo jcdnostavnoi izvedbi. stvorLt ce se usliicd djclovanja centrifugalnc sile u prestoru lopatica pumpe i turbine prsten od ulja. gonjene polovine b. Ovo moze biti izazvano bilo prevelikim progiborn. rjcdc lijevanih svorniaka a. uredaJ: koji sluze za zastitu stroja od preopterccenja. Na skkama oznacuje i" struju u momentu ukljuCivanja. Presjek svorniaka a tako je dimenzioniran da okretni moment. Osim automatskih sigurnosnih spojki upotrebljavaju se takoder i sigurnosne spoike s prekldnim svornjacima.a no. ali vrlo kratko vrijeme. Radi boljeg centrirania kuciste ie s rotorom centrifugalne pumpe ulozeno u kotrljajuce Iezaie. Nisu. On se moze regulirati promjenorn koIicine ulja.naprazno. Neke spoike za upustanjc u fad djeluju i kao sigurnosne. Na ® prikazana turbohidraulicna spojka je turbospoika Voith . medutim. a Ip je struja koja se trosi kod neopterecenog stroja. zavojne oprugc d. motor b) kruta spojko je povezano s rotorom pumpe i napunieno uljem.Sinclair. da bi nakon kraccg vremena pao na vrijednost In. potrosak struje I. usl ijed cega dolazi do medusobnog zaokretania pogonske i gonjene strane spoike. sinkroniziran. 5. zakretan]e prestaje. bilo 10m.235. Za prenos niskih okrctnih rnomenata. Pri prcoptcrccenju aksijalna sila kuglice svladava otpor opruge i na taj naein nastaje medusobno zakretanje pogonskog i gonjenog dijcla spojke. u uredaie se ukliucuiu automatske sigurnosne spojke koje nisu sposobne da preuzmu povecani okretni moment. te sto nije dovoljno tocno poznata evrstoca na odrez tako da treba racunati s vecirn odstupanjima. Da bi se sprijcclle napriied navcdcne pojave. Cim povecani moment padne ~. Sigul'nosne spojke s kugllcom @. Ako je broi okrcta pumpe. Dielovaniem centrifugalne sile uljc daje Iopaticarna turbine okretni moment. 7.Odg?vara radu samog stroja bez opterecenja. d) aa motor spoien s gonjenim stroicrn spoiji. kola cini pogonski dio spojke i turbine. Njen tok pokazuie da s padom pogonskog broja okrcta III pada i prenoseni okretni moment tako jako da se moze "r govoriti 0 razdvajanju spojke. s kuglicarna 405 . kad prekoraci dopustenc granice.a) 5 am kralkospojn. dopustena i takva opterecenja koja bi izazivala naprezanja jos u granicama elasticiteta ako su nastala naprezanja tako velika da se time ugrozava norrnalan rad stroia. je stmja koja odgovara motoru pri nonnalnol11 optere(-enju. bilo prevelikim uvijanjem. c) za motor spoicn s gonienim stroiern spoikom za neregulirano upu~tanje. ulozenih u zakaljene cahurc b i c.

spoj sc automat ski prekida. nastaie medu Iamelama klizanie. a za srednje vrijednosti okretnih momenata. Sigurnosne tarne spojke @. izvodi za vriieme mirovanja.gotova i~kljuciv~ na pacel. Te se spojke diiele na radijalne i aksiialne. Najce1ice se zbog svojih malih dimenzija upotrebljava u gradnii alatnih strojeva. Sigurnosne zubna spojka @a. Na 'llll> prikazana je sigurnosna Iamelna spojka. Na pogonskom i na gonjenorn dijelu izradeno je ceono ozubljenje s kutorn na bokovima zubi ~ = 90°. npr. Iz slike proizlazi da je: F.se konstruktivno rjesenje prikazano na @. kod kojih se ukljucenjc spoike. stvaranie pritiska na tame povrsine.3 J e d nos m] erne spoj ke J cdnosmjerne spoike (slobodno okretne spol~e) ornogucuju spajanje pogonske i gonjen~ strane pri okrctanju u jednom smjeru. u zupcaniku. Ovdje je pogonski element puzno kolo a.8 Po. "'>! 0. Kad nastavlieni okretni moment. Pretice Ii gonjena strana spoike p~gonsku. koji se maze regulirati. a protivno smieru kretania kao slobodno okretni element. Na gonjenorn vratilu je pomocu pera smiesten dvodijelni gonjeni dio spoike. kao kocnica.235. okretna spojka djeluj~ slobodno u srmeru . koja moze biti izvedena kao samosralni strojni dio iii je izradena u drugom strojnom dijelu. Zubi se kontroliraiu samo na specificni pri tisak naleznih povrsina 'll:~b p = ~~3~M.0 kp/mm 2). bude prekoracen. @' Te su sigurnosne spojke zapravo tame 'spoike. u remenicu za plosnati i u rernenicu za klinasti remen.5 do 3. a na @ je lamelna sigurnosna spoika ugradena u zupcanik. koja se po 406 407 . = = Po tan (~ 2Motan Dill - p) = @ Zubna sigumosnn spoika @ U gradcne s igurnosne lamelne spojkc (1. Gonjeni dio b smjesten ie aksijalno pomicno na klinastom vratilu c i tiskan je u zahvat pomocu opruge d._ p) 2 Prema iskustvu sa spojkarna koje su u pogonu p. tj. za okretne mornente izmedu 5 i 300 kpm.e s~ . Aksijalne slobodno okretne spojke grad. Prema tome.~ z·hn. Pogonski i gonjeni dio spojke obicno se izraduie od materijala za cernentiran]e. a na krajevirna ovih smjestene su kuglice c.b·Dm ® Sigurnosna spojka s kuglicama rnomcnata za prcnos vccih okrctnih @ Sigurnosna lamclna spojku ~ dopp b) (dop p = 2. u cijim otvorima je ulozeno nekoliko opruga b.u prik~zanom n80 @. Sastoji se ad pogonske polovine a. kali na 52 do 56 HRc i brusi. Paket lamela 'llll> i @i Izlozen je aksijalnorn pritisku opruga.kret~~Ja. Zubna sigurnosna spojka moze se upotrijebiti za oba smiera okretanja. Trazi tocnu izradu i to joj je ujedno nedostatak. 5. Pogonski dio je ovdie vijak s plosnatim 111trapeznrm navoiem 1 matica. u cijim celima su izradena udubljenja u koja ulaze kuglice.

OBERSMIT

Eugen, dipl, inzenjer

stroiarstva
/.

fX9lmskl> ·vrolifo

PRENOS SNAGE
5.31 ZOPCANI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . 410 Osnovni pojmovi - Cil indricni zupcanici s ravnirn zubirna _... Cilindricni zupcanici s kosim zubima - Konicni zupcanici s ravnim zubima - Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima - Konicni zupcanici s pornaknutim osima za mimosmicrna vratila _... Ci lindricni zupcanici sa zavoinim zubima - Puzni prenosi - Planetarni prcnosi 5,32 REMENSKI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . , . .. 525 Remenski pre nos s plosnatirn remenjem - Rcmcnski prcnos s klinastirn remenjem 5.33 TARN I PRENOS , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553 Tarenice sa stalnim prenosnim ornjerom - Tarenice s promjenljivim prenosnim omjerorn - Hidraulicni iii mrbop1'enosi

@ Aksiialna

icdnosmicma

SPOjk3: a) matica sa ravnom, povrsinom

b) matica

s konusnom

nnlcznom

strrnom nu;:ojll vijka maze aksijalno pomicati. Ona ima na celu ravnu ~~a iIi konusnu tarnu povrs.~nu ~~b. Druga ~ tarna _povrsina nalazi se na gonjenom dijelu spojkc. Pri 0k.retanju vijka u je~nom smJ~ru matica sc pomice prema gonjcnom dijclu, Okrcce Ii se vljak. u d~ugom s';\jeru, m~uea se udaliuie, a gonjeni dio maze se slobodno okretati. Aksiialne jednosmjcrne SPOjke primjcnjuju se za prenose niskih okretnih rnomenata. Radijalne jcdnosrnjerne spoike. U tehnickoj praksi je upotreba radijalnih jednosmjernih spoiki eesca od aksijalnih. Upotrebljavaju se u dviie osnovne izvedbe, Prva je prikazana na @ i iednostavniia je za izradu, dok je druga prikazana na @. Radijalne iednosmiernc spojke sluze za prenos sredniih i niskih okretnih rnomenata. Na @ prikazana je jednosmjerna radijalna spoika valjcima, Pogonski dio je zviezdast, a u gonjenom dijelu su utori za valjkc, S cela su valjci na jednoj strani osigurani prstcnom, Da bi zahvati svih valjcica bili istodobni, pri nekim konstrukcijarna valjei se tlace oprugama.

Ij~ Radiialna jcdnosmjerna spoika

@ Radiialna ka u manic

icdnosrnjcrna spojupotrebliavanoi izvcdbi

@ Radijalna

iednosmicrna

spoiku

s valicirna

408

5.3 PRENOS 5.31 ZUPCANI

SNAGE PRENOS

5.311 Osnovni pojmovi 5.311.01 0 p ce definicij e Zupcanici su strojni elernenti koji mcdusobnim uzastopnim zahvatom zubi prenose okretno kretanje i okretni moment s [ednog vratila na drugo. Za razliku od drugih strojnih elemenata (remenski, lancani, uzetni prenosi), zupeanici izvode taj prencs bez posrcdnih elemenata (remcn, Ianac, uze). Najmanje dva zupcanika u zahvatu (par zupcanika), povezani medusobno zajednickim postoljem CD iii strernenom, tvore zupcani prenos. Prenos kod kojih je jedan zupcanik drzan, a stremen se okrece, nazivamo planetnim prenosirna @. Pri svakom zupcanom paru razlikulcmo pogonski i gonjeni zupcanlk. Mali zupcanik dobiva indcks ,,1{',a veliki indeks 1)2(•• Ako zupcanik izvodi same dio kruznog . kretanja, izradu]e se kao zupcani segment. U granicnom slucaju (pri beskonacno vclikom radiiusu) zupcanik postaie zupcana letva kojom se mogu prenositi pravocrtna kretania, Podjela i oznaka razlicitih vrsta zupcanika provodi se prerna rnedusobnom poIoiaju osi vratila zupcanika u zahvatu, prcma osnovnom geometriiskom obliku tiiela zupcanika, prerna geornctriiskom obliku uzduzne Iiniie boka zuba, prema profilu boka zuba.

()- Konicni

7.-upcanici zubima

S

ravnirn

(j) Konicni

zupcanici sa zakrivlienim zubilna

~) CiHndricni Z\lp~~nki sa zavoinim zubima

(j) Zupcani

prcnos s cilindricnirn zupcan icima

CD J cdnostavni

planetarni i s unutarniim

prcnos s vani skim ozublicnjeru @I ruzni prenosi (cilinddcni pui)

®

ruzni

prcnosi

(globoidni

pu>'.)

5.311.02 Podj e la z up cani ka Prema medusobnorn polozaiu osi vratila zupcanika u zahvatu i prerna niihovu osnovnom geometrijskom obliku tijela zupcanike dijelimo : 1na cilindricne s osima koje su medusobno paralclne 2 3 na konicne s osima koie se mcdusobno sijeku ® i (1) na cilindricne sa zavojnim zubima S osima koje su medusobno mimosmjernc ® na puzne pre nose s osima koie su rnimosmjerne ® i @ 4 na hipoidne zupcanike s osima koie su mimosmjerne 5 <Ivi@. Prema geometrijskom obliku uzduzne l~~ije bokova zuba~ a kod puinih prijenosa prema geometrijskom obliku puza, zupeanici se dijele: na cilindricne zupeanike s ravnim zubima G) i @ i na @ Hipoidni zupcanici cilindricne zupcanike sa zavojnim zubirna ® sa zakrivljcnim zubirna na konicne zupcanike s ravnim .zubima ® i na konicne 2 zupcanike sa zakrivljcnim zubirna (1) , . na puine prenose cilindricne ® i na puzne prenose giobOldne ® .' 3 hipoidne zupcanike s ravnim zubima (j]) i sa zakrivljenim (spiralnim) zubima

®, <D

® 410

Cilindricni zupcanici 9 ravnim zubima

®

Cilindricni

ozublieniem

zupcallici

S unutarnjim

@ Cilindricni zupcanici s kosim zubirna

4

Gl:~.
411

Prema obliku uzduzne l inije bokova zuba cilindricni

zupeanici mogu biti:

s ravnim zubirna @ s ravnim medusobno pomaknutim zubima @I s kosim zubima (desna iii lijeva zavojnica) @ i ® sa strelastim zubirna (s izlazorn za noz i bez njega) @ i @ sa strelastim medusobno pomaknutim zubima ® s dvostrukim strelastim zubima @ s lucnirn zubima @.

Iii!

Konicni

zupcunici z ubima

s lucnim

@ Zupcan ici S ravnim zubima

~} Zupcanici s ravnim, Izmicnicno pcmaknutim zubima

@ Zupcanici s kosirn zubima, dcsni

@. Zupcanici s kosim zubima, liievi

RCe]9( EI
'1@ Konicni @ Zupcanici sa strclastim, mcdusobnc pomnknutim zubima @ Zupcanici s dvcstrukim st rel astim (h .... lomlicnim) zuhima zupcanici sa strclastim zubima

f~ Kcnicni

zupcanici

S3

xaktivljenim

zubima

u obliku cpicikloidc

@ Zup~"nici sa strelastim zubimn bez izmzn
ZR

no:;'

Iastim zubima S izlnzorn xa noz-

(g, Zupcanici sa strc-

5.311.03 Po d r u cj a p r i m j c n c p o j e d in ih vrs

ta

z u p c a n ik a

lItlE( (I
+@ Zupcanici s lucnim zubima

Izbor pojedinih nabrojenih vrsta zupcanika zavisan je od medusobnog polozaia vratila, od odnosa broia okreta pogonskog i gonienog vratila, prenosnog ornjera >)1(', od prirnjene prenosa, od brzine i od nacina optercccnja. Ako se omjer broia okreta pogonskog i gonjenog vratila i =
111 krece do 10 : I, to prednz stavlja naigorniu ekonomsku granicu za iz~or je~nostepenih ~ilin~riCnih prenosa s v:anjskim zubima (iednostcpcni prenos oznacuje ovd!e. ~renos ~ )ed~ll~ parom zupcanika), Vcci prenosni omjer mora biti visestepen (sa dva III ~lse pan zup~~lk?) ~.)~dnostepen1 prenos mogao bi bid i veci od 10 : 1, ali ie vEiestepem prenos naicescc [eftiniji 1 kompaktniji. Uzima sc:

Prema uzduznoj liniii bokova zuba konicni zupcanici mogu biti : 2 3 4 5 6 7 s ravnim zubima @ s kosim zubirna, desna i Iijcva zavojnica. Na ~W je desna zavoinica sa spiralnirn zubima, desna i lijeva zavojnica. Na ® je desna zavojnica s evolventnim zubima, desna i l ijeva zavojnica, Na @ je lijeva zavoinica s lucnim zubima, desna i liieva zavojnica. Na @ je lijeva zavoinica sa strelastim zubima @ s epicikloidno zakrivljenim zubima @.

za cilindricne zupdanike imox "'" 10 : 1 za konicne zupcanike imax "'" 5 : 1 I ovdje su teoretski rnoguci i veci prcnosni omicri uz uvjet da ti yeti prenosni omicri budu u granicarna mogucnosti izrade zubi. Puini prenos i,n., "'" 50 : 1 i viSe imln "'" 5 : 1 (moze i i = I). Primjeniuju se ondje gdje se traze veliki prenosni omieri i prenosi koji rade bez buke is prigusnim djelovanjem. Cilindricni zupcanici sa zavojnim zublma im•x R; 5 : 1 Dolaze U obzir sarno za niska opterccenja. Moguci su i vecl prenosni omjeri. Prenos u takvim slucaicvirna odgovara vee puznom prenosu, jer mali zupcanik ima rnalen broj zubi i vise lici puzu.

I

~I,

"

;

I.

I

, ..

_ ..

/,

. @ Konicni zupcanici so spiralnim zubima, dcsni @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima, lijevi

@ Konicni s ravnim

zupcanici zubirna

@ Konicni zupcanici s kosim zubima, desni

@ Vi~estcpcni

prenos

412

413

-.------ kombinirani cilindricni Izbor linijc bokova zupcanika prema obodno] brzini i nadinu opterecenia Tablica Dopustena Oznaka obodna brzjna 2. '.-----1--I . prIJelQznl die boka zuba. noga ~uba.. PH proraeunu je pogodnije racunati s modulom nego s korakom.---konicni s kosim.. Ido 5 I. f) profili zuba 414 415 .---O-b-".onolik.O-n-'I-s .-n-i--. bok zub~. Ina i------ -~-. sarno konicni za i 5-20 Unakrsni pod pravim kutom do SO i vise i visestepeni --. c) !st? za ...teons povr~l~s.--------... Izbor tipa zupcanika prema prenosnom omjeru kvalitetu obrade Obodna brzina vma.ef..-._Unakrsni --·-----------1-------------------1 konicni sa zakrivlicnim zubima preko 4. profiirum ulutom I Najtocnija I izrada I mls 2.!_ 7t obodno] brzini za normalnu Tablica 1.--1--d-O--2-0--m-l-s -._ iznad 10 . a run ~oze bitt. Kod zupcanika s kosim zubima ona ie u ravniru 0 om! 0) na os vrtnje (ceona ravnina).. zubirna prcnos ._--. ._..04 Osnovne o z n ak e sup can ik s ® Diobeni premier do je putanja na kojoj se pri izradi zupcanika s~vara._--.5 i (5 i ---------+---.----_ .n~e ~ unutlU'njinl aubima..c-n-ic-i-S-d-V-O--· rnl~ strelastim zubima ---. mls -I--------~I---------I mls 1 I I 8 (.-~~ ------.: ...2 5 I J5 norm... korisni.--..0 mls do 8 mls ----~I--------~I do 20 mls cilindricni sa zakrivlicnim mala optcrecenia kombinirani cilindricni do 20 ca!« puxni prenos prcnoa.8 1 Fina obrada ~.--. -d-o-4-.. ona ne moze biti ni izmjerena..311.. podnozn~..----·~-.-I-L-j-jC-v-.. @ Owake DS cilindritnom zup~niku s ravnim zubima: b) tjernena._. p!ObeE11 p:. o?no~om'tz~ mjerenje drugih velicina.. .broj koraka zubi kolik je broj zubi. _--_._. e.x do 5 mls (izuzetno nesto vise) iznad 5 mls do 15 mls S stroieva 5.. ~----.-----I.!m)cr samo re idealna racunska velicina.bvo rub<> noga i U..~~~~~.. puzni j do 6 (max 10) zubims prenos.. i -_.. d) aktivni. 15 25 100) udamo tdko i udarno 2 i g. Korak t dan je umnoskorn modula a1ata I broia 'It. i·.5 .' -----I 2. iIi grubo obradeni 0. ne mij. = do z [mm] Poloza] vratila Prcnos imJx Tip ravnim zupcanika zuhima Diobeni premier dan je umnoskorn modula alata i broja zubi: do = 111' Z [mm] ill s kosim Paralelan do 10 --.o boloo Jinijo a) opec =ue..-d-c-n-i '--1 Norrnalna II Cilindridni zupacnici s ravnim zuhima Cilindricni zupcanici s kosim zubima .. !lIava aube. -----~25 100 tesko Cilindricni zupcanici sa strclastim zubima Cilindricni strukim ~-:'-.' zavisna zupcanika kvalitcta obrade od kvalitete izradc Vesta cptcreccnia --..-.'ja se ~i dio?eni premier (b~z obzira na to da li se zupcanik koiirn god postupkom konglra). "m.zupca. /' Modul m dan [e: m = . ---··---------zubima viscstepcni s ravnirn iii sa znkrivlienim Buduci da se modul za dani zupeanik ne mijenja. 5 : I ~ Kod tih zupcanika treba uzeti U obzir posebne propise koje daju proizvodaci za izradu zupcanika.Konicni zupc~nici sa zakrivlJenim zubima i.._ .·······.

Lucna sirina meduzublia Co je duzina luka izmedu susjcdnih bokova (lijcvog i desnog boka) dvaiu zuba. K?rak.. Kinematski valici (pogonski valici) su kinematske povrsine zupcastih parova. = ~~ n.. a predstavlja najmanji razmak izrnedu podnoinog i kinematskog kruga. Bocna Hnija zuba je presjecna crta boka i kinematske (pogonske) povrsine ®b i @lie. n 2 dOl do i = mz. aka ni]e ravna.015) Tablica 3.25 3.25) 5. odnosno manii od diobcnih krugova. .zduzna linija bok~ zuba je kod cilindricnih zupcanika presieciste desnog.1 i 1. ')J PRAKTICAR III l!. III Z 1 I = dOL -~······60----· '---·"60·--··". 416 417 . CP .25) 4. Standardni modul 1110 Aktivni dio boka zuba je dio boka zuba na korne se izvodi dodirivanje sa spregnutim bokom @lid.. Smier joj. do. - (0) I (»2 = dOl.U zcmljama rnetrickog sistema moduli su standardizirani. Yeti.4 (0.9 1 l..5) 10 II 12 Debljina zubt.z.£io. sirina meduzublta @la Lucna dcbljina zubi So je duzina luka izmedu bokova zubi. ~o~ka odvaljivanj.3 nika @Ie. = n. I n.a jest toek~ d?dira kinernatskih (pogonskih) krugova.2 III (krece se izmedu 1. Napadna linija boka zuba je zajednieka okomica na spregnute bokove zuba u bilo koioi tocki dodira akrivnih dijelova boka zuba @a. za Tjemena i podnozna visina zuba. Kinematski krugovi (pogonski krugovi odvaljiva. U svakoi tocki liniie dodira spregnuti bokovi irnaiu zajednicku okomicu. a odreden ie analogno odredivanju desnog i liievcg navoja. Za normalne sucaieve So = .65) 0.25 2. • L • n do 2• rr . Aktivni dio boka zupcanika ie ovojnica niza uzastopnih polczaja aktivnog diiela boka zuba spregnutog zupcanika pri njegovu relativnorn krctanju. prcrna tome: a do 1 c'" Z2 1'02 . odnosno liicvog bob zuba s kinematskim (pogonskim) valikom @Ja.75 4 (4.35) 0.~~ 1'02' 1"01 65 70 75 [mrn] su radijusi diobenih krugova Vrijcdnosti u zagradama predvidenc su samo iznimne slucalevc i (reba ih ixbicgavati.6 (0. Lirrije dodira profila zuba [csu crtc po koiima se dodiruiu aktivni dijelovi spregnutih bokova zuba @a..5 (0. Pri. Relativno kretanje spregnutih profila iseovetno je s kretanjem odgovarajucih spregnutih bokova. Profit zuba ie presjek zuba koii Be dobiva: za cilindricne zupcanike presijecaniem bile kOjOLU ravninom okornitom na osi zupca. izrazen u colima.7 0. a rnjere su dane u millrnetrima.) i normalan korak (to = 7C IIIn).25 1. Normalna visina glavc (odnosi se na nulte prenose sa standardnim profilom) iznosi normalno Ilk = 111. U dodirnoj tocki su brzine kincmatskih V valjaka jeduake pa ie.elazni dio boka zuba je dio boka zuba koji spaja korisni dio boka zuba s podneinom povrsinorn. 0. mjcrena na diobeno] kruznici So i eo daju u surni korak.. = konst . Raz likujerno lijcvi i desni bok zuba.55) 0.circular pitch. TI ~rugov~ rmaju Jednake obodne brzine. 13 14 l5 16 l8 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 50 55 60 konicne zupcanike presijecanjcm bilo kojom kuglom sa sredistcm u prcsjecnoj tocki OS!@f. potpuno je iednak pojmu koraka u metrickom sustavu samo stO je lucna mjera dana u colima.5 2._ (JUS M. maze biti l ijcvi ili desni.75) 6 (6. Visina podnoija zuba (korijena zuba) fIriznosi hr = 1..5 1. mjerena na diobcnoi kruznici.=:'· 111 je lucna udaljenost dvaju bokova zubi..nJa) zup~amk~ ~ zahvatu mogu l?iti jed~1aki. @)c. gdje se racuna s modulorn. Koristan dio boka zuba je dio bob zuba koji se moze koristiti kao aktivni dio boka zuba @d. ~ol'ak t. Bok zuba sastoji se od boka glave 1 od boka podnozia (noge) zuba. Taj odnos naziva se diametral pitch i oznacuie se DP = .= ~.Cl.75) 5 (5. koji se pri prenosu kretanja valjaiu jedan po drugom bez klizania. Spregnuti bokovi zuba su oni bokovi koji dolaze u medusobni dodir u toku rada zupcanika.. Bok zub~." = 71. nulte prcnose sa standardnim profilom).5 3.75 3 3. Kod zupcanika s kosim zubirna razlikujemo ceoni (t~ = 7C Ill. Prenosni omicr. 7.(odnosi sc na tzv.3 In). u zemljama colovskog sustava racuna se s reciprocnorn vrijednosti rnodula metrickog sustava zld~. a predstavlia najmanji razmak izmcdu kinematskog (pogonskog) i tjcmenog kruga. Maze biti ravna iii zakrivljena l inija na kinematskoi povrsini. Lezi na spojmCI ccntara zupcanika. Os valjania (kinematska as) ie zajednicka crta plasta obiju kine" matskih (pogonskih) cilindara..C1.25) 6. Pod prenosnim omjerom razumiievamo ornjer broia okreta iii kutnih brzina pogonskog vratila prema gonjcnom vratilu: 1 . Za razliku ad metric" kog sustava.3 (0. DP utvrduic koliko zubi otpada ~1a 1" diobenog prorniera.5 (5.75 2 2... to = So + e(t.8 0.5) 8 (8. Toeke dodh-a profila zuba su tocke u kojima se dodiruiu aktivni diielovi spregnutih profila zuba @b.. Kine~atski k~ugovi~'pogonski krugovi odvaljivanja (kinernatski valjci) jcsu zamisljcni kr~govI z~r:can!ka. . (do je dana u colima).015 (tablica 3). je dio povrsine z~ba izmedu tiemene i podnoine povrsine ®b.45) 0..5) 9 (9.5 (6. = ~~= a~-: = .75) 7 (7.5 (4. Kod nas SU sta~dardni moduli dani u JUS M.

CA-~ = B2C2 dobivamo na koncentricnim krugovirna tocke evolvenrc C 1.ljoi K1I9 ~) D ruga konstrukciia evolvcn tc @ Evolvcnta 418 419 . Time je dokazano da ce tocke Ali A 2 doci u dodir u tocki D. Buduci da 811 temeljni krugovi proporcionalni kinematskim krugovima. Ovdie je r I o~. ali ona predstavlja ujedno dodirnicu (medusobno spoicne tocke dodira . Povucerno Ii iz tocke B 1 t<m.::. a pri valjanju prema dolje do osnovnog kruga. doci do dodira tocke A2 s odgovarajucorn tockorn boka zupcanika 1. evolventu. Gcneratrisu i temeljni (osuovni) hug C:.. 5.. Kada kotrljanjcm duzina CIT.-. vezanom za osi zupcanog para. Razlikuicmo pet vrsta ciklicnih krivulja. a radijus zakrivljenja r 2 = . Svaka toeka na generatrisi (izvodnici) koja ic kod evolvente pravac. dijelimo na jednake dijelove CB .15-."p~. spoi po vrhovima opisanih lukova dat ce evolventu. P2 = a + b.--.nicim. sve tocke pri valjanju opisuiu evolvcntu.. 4 . valiaiuci se po ternelinom (osnovnom) krugu. Pustimo Ii da se dodirnica valja po temeljnom krugu zupcanika 2.C lukove. Na @ prikazana je jedna od konstrukciia evolvcnte. a krug po kojem se valja temeljni ili osnovni krug.311. Na q.B~poklopit ce se s dodimicom.hipocikloida. B~A~=~ c _. Osni razmak a.. U tocki A" koja ie icdna od toeaka na boku zuba.epicikloida. Dodirnica tangira tcmcline krugave u tockama N 1 i N 2 @a i b.ortocikloida. koii sijeku gcneratrisu u tockama D 1. Na @ prikazana je druga konstrukdja evolvente. opisujc. Ako je generatrisa beskonacno velika (pravac). To su: 1 . 5 __ evol. I bok zupcanib 1 q:Yb nastaje slicnim proccsom valjanja T dodirnice po temclinom krugu.. 3 . D2• Prenoscniem duzina = = B lC~. bokova zubaca @a je povrsina koju opisuie crta dodira spregnutih bokova odnosu prema koordinatnom sisternu. Valja li se hug po pravcu iii po jednom krugu koji stoji. . Generatrisa je pri evolventnom zupcaniu pravac.uba Napadna koioi tocki Dodirnica zubaca u Dodirnica zubaca u linija profila zuba je zaiednicka okomica na spregnutc profile zuba u bilo dodira aktivnih dijelova profila zuba I1Yb.r.jj~ = b.. je ujedno okomica na bok profila u tocki A2• Zamislimo da se zupcanik 2 okrece ulijevo u smieru strclice @a sve dok se tocka B] ne poklopi sa N2• U tom slucaiu putovat cc i tocka A2 do tocke D.. Na ® prikazani su zupcanici koji se dodiruju s diobenim krugovirna u tocki C. Diobeni krugovi su u tom slucaiu jcdnaki kinemat@ Odnosi pri valjanju na 7. Ako sada opet zamislimo <in se zupcanik 1 okrece naokolo udesno.. s radijusorn Ale.staianie boka zupcanika 2. duzina je radiius evolvente. ~ 2 itd. 1> BIB 2 = AlA -~.. a rocks Alee otici u D. 1 = CA --. radijus valiania evolvente oko tocke Bz. Ciklicni oblici bokova zuba omogucuju jednostavnu izradu zupcanika i alata za ozublienje. b) prof'ila z. Na taj nacin je Dc = b. b) nastaianie boka zupcanika 1 @ Dodirnicc: a) bokova zubn. i kinematski krugovi su pri tom okretanju presl i istu lucnu mieru h. dode u poloza] A2B'~ produiit ce se duzina valjanja CN2 = a za velicinu luka fr.[.a) r b) @ Evolvcntno zupean]e: a) n •. s evolventnim zubima skim (pogonskim) krugovima... Evolventa. Krug koji se valja zove se generatrisa. Tim valjanjcrn dodirnice po tcmeljnom krugu nastaje bok zuba 2.r..r.c. dok sc tocka nine poklopi s N" poklopit cc se r I s dodirnicom. prema tome. Od tocke C nanose se na gcneratrisu i na osnovni (tcrncljni) /1. U tocki D mora. 2 . C •. a ujedno je i okornica na bokove zuba u svako] tocki dodira.zahvatnu Iiniju) i zatvara s tangentom povucenom kroz kinematicku tocku C (tocku valianja) kut dodirnice 0:0' Dodirnica je pravac. iz B 2 S radijusom iz B 3 S radiiusom A.pa prikazan je dio luka valjanja -. krug jednake putanje CA~ = CB.ij. b.pericikloida. sve tocke valjnog kruga opisuju cikloidu.B2 = b. profila zubaca je crta koju opisujc tocka dodira para spregnutih profila odnosu prerna koordinatnom sistemu vezanom za osi zupcastog para ~~Db. . venta. tocka C ce pri valjanju prerna gore opisivati evolventu do tjemcnog. A lA-~ = fiJi" a iz sredista osnovnog kruga koncentricni krugovi..05 Ci k l icn e k riv u l] e Od svih krivulja upotrebljivih za ozubljenje prakticno znacenie imaiu samo ciklicnc krivulje. pa i maternaticki se daju lakse obradivati nego proizvoljni profili.

~-----t'b 2 .. k o r ak n a temeljnom krugu. standardni profil evolventnih zupcanika..1 = rb .. 1'b 1 -r 1'.. koji odgovara polovini kuta nagiba boka zuba. odnosno beskonacno velikim promjerom terneljnog kruga. s valjcima ~) do i do. kod kojih osni razmak a nijc [ednak sumi radijusa diobenih krugova.:= Uvrstimo 1'.) dana je rockom C..N. Iz navedenog proizlazi da prenosni omjcr i zavisi i od omjera promjera temeljnih kruI fa = en" 0. + do V e l'X' kinematsklh krugova (d. nog kruga ozubljene letve Pogonski kut dodirnice (zahvatne crte): "b 2 -.~ i. Tangenta t zatvara s dodirnicorn kut dodirnice Cr:o. . . k o r a k z ahv at a.~~ +d 02 cos o: a = z ..c. ti. Pogonski kincmatski krugovi ® . kod istog zupeanog para postoiati vise razlicitih promjera kinematskih krugova. .. i+ 1 c:~_ 1'2 . d. l'b2 d1 = a r.. = 1'. Zupcanici s valjcirna cine [ednu vrstu ozubljenia u tocki.. odnosno diobenog kruga.0" Prema velicini osnog razrnaka moze. 421 420 .= __ .C slicni 8U. ozublienie u tocki.-. tako da pr stoii odnos: Bok pogonskog distantnc cikloide zupcanika @. 1'. Povecanje radijusa kincmatskog diobenog i osnovmoze ici i dalje tako da ude u negativno podrucje pa od vnnjskog ozubljcnja preko ozubljene letvc dobivamo zupcanik s unutarnjim ozublienjern @.1' 0.016). koja je prcsjeciste zajednicke tangente temeljnih krugova i spojnice sredista 0...N.. dobivamo tzv.. Stan0) Iz toga proizlazi : @ Zupcan. Pri ozublieniu u tocki ne dolazi do valjanja boka zuba po boku zuba. (i + I) . a db 1 i db. ~za cos @ Bvolventno unutarnie ozublicnic ct..3 Cll mnll~1Im. U li iz zadnje jednadzbe r2 a~ prethodnu. 0' Zupcanici s valjcima. Tjerneni dio gonjenog zupcanika u dodiru je za vrijcme zahvata s [ednom tockorn na kinematiekom (osnovnom) krugu pogonskog zupcanika i obratno.-.= . Ako je 2p = db.n gova. Ovdje govorimo 0 pogonskim dodirnim (kineruatskim) krugovima. iruju 1 rugovi 2' 2' icma K rugovi'k O)! se d 0 di "k' )e8U inemats ki kruaovi a = 1'. dobivamo a ~ 1'. = ' . Evolventno ozubljenic je neosjctljivo na promienu osnog razmaka.jednak je sumi radijusa diobenih krugova ao = 1'01 + + 1'o~. su ekvi- Ozubljenje letve.:.. To znaci da mora doci do promjene osnog razmaka. r. + z. I z. i d. dardni kut dodirnice (zahvatne Iinije). = d . 1'.C I O.06 Korak n a diobenom. = f-~~li = i d. j'l 1".J. Zupcanici se dodiruju u tockl C. su prorruen diobenih. db. Velicina tjemene zracnosti iznosi (0. Ovdje miesto tocke dolazi nesto kao prosirena tocka u obliku valika.._ = db. + 1'.. b) u slucaiu potrebc. izuosi 0:0 = 20°. debljina zuba " sirini meduzulilja = 111.. Zupcastl profil @a je standardni profil evolventnih cil indricnih i konicnih zupcanika (JUS M. a do. 5. ako ie promjcr generatrise pri cikloidnom ozublieniu jednak promjeru osnovnog.upcanikn: a) standarni profil. samo na glavi zuba prema slid korekciju profile provodit] @: . Na @ prikazani su zupcanici u zahvatu. z.. Prerna (<'f Slandnrdnl prolil evolvcntnih 7.---.1-0.. zupcanici s unurarnltm ozubljenjem Ozubljene letve 8U zupcanici s beskonacno velikim diobcnim promjerom. d... U 81ucaju potrcbe korekciju profila zuba trcba provoditi sarno na glavi zuba ®b.3J 1. Razrnak obiiu tjernenih linija daje ukupnu visinu zuba b« = 2mn• U od)10SU prema srcdnjoi liniji je debliina zuba jednaka polovini koraka t. temeljnih krugova. Dodirnica (zahvatna crta) tangira terneljne krugove u tockama N liN 2. a= Analogno = I ~j =~ i .Cl. r2 cos Cr: = cos Cr: = dbl 2a + db2 = ----i.' Trokuti O. rr/2... = A3A4 ... z r a cn o s t izmedu zubi Korak terneljnog kruga je dio luka izmedu toCaka istih bokova na temeljnom krugu ®: t" = A1Az --- = AzA3 ".3) IrIn a radijus zakrivlien]a po dan je u ~~a. . = i'~\ d. Radijusi temcljnih krugova oznaceni 8U S j'bl i 1'b. + 1'. prema tome.

. prekrivaiu se u tocki C.0 1I Prema @ je : do tik if diobeni premier z .1 do 1. prelaze ldllcmatski krugovi putanju. JT j = _. Pod pretpostavkom da su svi bokovi tocne evolvente dobivene valjaniern dodirnice po istorn terneljnom krugu. korak ki-ugu..). dica odstupanja debljine zuba spregnutih zupCanika 422 koii odgovara luku za koji se moze da bi se od dodirivanja desnih boKruzna zracnost nastaie kao posliei odstupanja osnog razmaka..: --~....Kao sto krugu: se dobiva korak na diobenorn Profilna Zl'aC1l0st Ci..-".3) m] tiernena visina zuba = m [mm] podnozna visina zuba = 1.~no3t Buduei da je db tb = .. Pri tome dodirna to(-ka C dijel i duzinu L na II. kruga o~ di. .ill:t trajania zahvata L je duzina putanje za koju se bok profila zuba pornice za vrijeme ~!lhvl\ta. . Kruzna zracnost (j) je duiina kinematskog kruga zaokrenuti jedan zupcanik. = 7..x'" A:CA ~ Odnosi u toku zahvata zubi eo b krugu) osnovnog zupcanog profila (zupca7•• hvata a Kad BU debljine zubi dvaiu zupcanika u sprezi (u zahvaru) jednake. sjeciste dodirnice i tjcmenog kruga zupcaniku 1a prestat cc u tocki E.sc nalaze na sredisnjici (n kinernatskom 1. Kod cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima bocna zracnost jednaka je profilnoj zracnosti. Prerna tome je suma lukova II 1C + Ci'i. radijalnn (j... kao i tocke AoE!» 1. koji odgovara kiUZnoj zracnosti @ jp =. -. korak zahvata jednak je koraku temeljnog kruga: ® Osnovne mjere na cilindricnim Tjernena Zl'flCnost (c) ie najmanji razmak izmedu tjemenc crte [ednog i podno.. profilnn U. h".(1») /T. a time se i sire.+. = do ± 2 In c) = zm ± 2... Kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima bocna zracnost: Korak zahvata je rnedusobni razmak tocaka zahvata dvaju susiednih bokova na dodirnici.. • cos = to COS <1. ako ie drugi nepomican.(lke zupcanog para u zahva(ll pomicu uzduz aktivnog diida dodirnicc @.2 m [mm] = ((2. _.1 do 2.) i bocna (jB) s ravnim zubima zuptanicima t= Ib = to cos <1.- dobiva krugu: se analogue i korak na temeljnom 11: t~ = opseg terneljnog .i cos (1.0 ® Korak na diobenom krugu. Z 0:0 = n... -. koja odgovara duzini trajanja zahvata podnoznog zuba : duiina trajania zahvata L = Il + 12 ... Znak minus vriicdi pri unutarnjem ozubljenju) podnozni premier d.~ . korak no zuhvata.. = 423 .. kojn je sjecistc dodirnice i ticmcnog kruga zupcanika 2 ©. In tjemeni premier dx = do ± 2m = tn (z ± 2)..) [e uaikraci razrnak dvaiu polozais evolventnog profila. koja odgovara duiini trajanja zahvata tjemenog diiela. .. i na t 2. pa mora i izrnedu bokova zubi koji nisu u zahvatu postojati zracnost ~~. kova preslo na dodirivanie lijevih bokova iIi obratno.2 ttl [mm] ~= ((1. Zbog toga sto izmcdu zubi mora postojati sloi maziva. Ona se nailakse mjeri na kinematskom krugu zupcaste letve.[rnm] Iucna debliina zuba na diobenom krugu = ru/2 [rom] lucna sirina rneduzublja na diobcnom krugu = £0/2 [mm] Sirina zuba [mrn]. moraju i mcduzuolia teoretski biti jednaka debljini zuba (co = so).. lcrvi). ~---. 'UII.3) m] korak na diobenom promjeru = mn...:(ne erte spregnutog zupcanika c = h.0' Radijalna zracnosc CiT) je duzin3 za koiu treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razrnaka da bi se dobilo sprezanie bez kruzne zracnosti: . 2 tan to = ~--_ opseg diobenog.__ aD_.do' n. bro] zubi z temclinorn <1.O? Stupanj p rck ri v a n ia (sprezanja) ® Zracnoot izmcdu zubi : krusna (j). !:ito se zubi zagrijavaju. odnosno 2· Totkc Al i A2) odnosno EI Ez lcole se nalazc na kinematskim hugovima. + It h« h[ to So Zahvat dvaju zuba pocet ce tocki A.. tj. = do cos ao - dobivamo docosao Z In' n. kruga _ bro] zubi z e~ •••-. a ujedno jc iednaka duzini trajanja zahvata osnovnog profila AoEo. Du}.r:c + 6E. zr.' 111 cos__ 11' = -_. Za vrijeme dok se dodirne I..0 Bccna zracnosr (jll) je okornit razmak dvaju polozaja spregnutih zubi koji odgovara kruznoj zracnosti. dolazi i do clasticnih deformacija zubi. (m + c) Znak minus vrijedi pri unutarnjern ozubljcnju visina zuba 2.-~.~._ .

in "'" 1. bod zup- Prerna tome. aNI.311. Prerna @ AE = N2H + Fi.--- .rezivao korijen zuba zupcanika. To su tocke pocetka evolvente jer ova nastaie valianiem generatrise po tcmeljnom krugu. Zgo = 30 za ao = 15°. prekrivanja..311.= aktivni dio dodirniee korak zahvata AE /0 COS Ct. __ .nic podrczivaoia zup~. Time se tocka 01 pomice prema gore (u odnosu prema skid) a tocka N 1 blize E (dalje od C). Na ® prikazan je takav sluca] zahvata ozublicne letve (alata) s cilindricnim zupeanikom s vaniskim zubima (locka E pala je izvan toeke N .staj.Ona oznacuie tocku dodira novih kincl1latskih krugova.08 Granicni b ro i zubi Toeke A i E na @ oznacuiu toeke pocetka i kraia zahvata. 1. ko]a i U ovom slu1 Caju mora tangirati temeljne krugove. U tom slucaju prakticno dopusteni granicni broj zubi izuosi: z." hvuta 425 . u tocki e dodira diobenih krugova @a.--=d~.25. sprczanja stupnja ._____ Stupanj nja) prekeivania (stupanj sprezaL 10 podrczivanja.' u istom omjeru u kojem [e rocka C presijecala prethodnu spojnicu sredista 0. Isto t\lko' se poveeanjem kuta dodirnice smanjuje mogucnost 424 Kako je Ole mora i f9 Ut. medutil1l.... a ni na cvrstocu zuba.r..N N~E = 2 = a sin Vr~2=-~'~... Ako nova tocka dodira kinematskih krugova C1 siiece spojnicu sredista 010. moralo bi bid: . to bi znacilo da bi dodir zubi uslijedio na onom dijelu boka zuba koji nerna evolvcntni profil.. Taj bro] zubi nazivamo granicnim. pogonski kut dodirnioe sada je 0:. nece vise presjeci spojnicu srediSta 0 IO~. z.o = 17 za ao = 20°. U praksi se. dopusta malopodrezivanje. no oni vise nisu i diobcni krugovl. c_.zupto/)'ik r Prerna @ i ([} duzina jc dodirnog luka [ednaka duzini trajauja zahvata AoEo ~~ II ____= + 12 ~~ "A7? aktivni dio dodirniee eos Ct. .l:1 . a iznosi za zupcanike radene pomocu ozubliene letve i postupkom odvaljivanja: 2 ZgQ = sin 2 Cf. Uz isti modul povecava se povecaniern broja zubi diobeni promier (do ~~ mz).. promiene osnog razmaka: a) normalni a" b) povecani osni razmak a osni razmak O~'C= G. pravilnost sprege zupcanika niie se nicim promijenila.e (alata).------~-~~.1 po mogucnosti ".d~ -. @ D uaina 7. 2 @ Odrcdivanie stupnia prekrivania. odnosno Nz su toeke u koiima dodirnica dodiru]e terneljne krugove. Q( V. ne mijenjaju se velicine temeljnih krugova.N. to znaci da se nijc pwmijenio uvjet da je: tb E __ tb ~ lld~1 -"d~1 Enol" ~ + Vdaz.nju pri cvolventnom '.-. b.- Evolventni zupcanici nisu osjetljivi na atanovite netocnosti (promjene) osnog razmaka. vrh bi pod. Aim bi tocke AE pale izvan tocaka N INz.' OlNI .__ . toliko da to praktiCno ne utjcce na stupan..). Dodirnica. __ ~·' 2a siu « _ 2 tb Za prakticnu upotrebu Canika je to mirniji . Premda razmicanjem zupCanika diobcni krugovi vise nisu identical s kincmatsklm krugovima..o T __ ' .etv.0 = 20°.09 Utjecaj promjene os n o g r az mak a k o d evo1ventnih zupcanika j:.cca. Ako bismo za takav slucai konstruirali relativnu putanju vrha glave ozubljene l.--"--_c'--'-"-"'''--cc.N~ N IA = 5. a povecala se tjemcna i bocna zracnost. ~.. Novi kut dodirnice..N.o z•• Zl.Itx0nik. vee u novoi tocki e r. $to ie veci E.02.. Iz toga proizlazi da za odredeni kut dodirnice i za odredcni prenosni omjer mora postojati odredcni minima1an broj zubi pri kojem nece doci do podrezivanja.:::-.:~~ (opcenito) Opca [ednadzba za stupanj sprezan]a (prekrivania) bima glasi: _ Ak _ IId~~--=-dIt-I-'" _ ~_ .J 5.OlG OlGl taka da je stvamo Oz G = O~ Gt' sto je trebalo i dokazati.. kako to pokazuie @.A .~~ cil indricnih zupcanika s ravnirn zua sin 0: Vdl. Promjenom osnog razrnaka ao na a.. = 14 za (1.... = 25 za 0(0 = 150 (\~ N .. time da se srediste zupcanika O~ odmakne od sredista 0 @a. To se podrezivanje rnoze izbieci povceanjem broja zubi zupcanika.

Lijevo. Vidjcli srno takoder da je do podrezanosti korijena zuba zupcanika u zuhvatu sa zupcasrom lctvom (alatom) dolazilo kad su tocke pocctka i kraja zahvata (A i E @!) lezale izvan tocaka NlN2• Drugim riiecima. vee pravac. Zmln = 8 za 0: = 15° x= -i7". Srednja crta osnovllog proilla (5S) dodiruje diobene krugove: ® Zupbni}. . koja prj zuhvaru ozubliene letve 0.3 (J.upcanici 17 I I Brei Bcz podrezivanja 30 = 30 zuba Is 2. To je pri evolvcntnom ozubljcnju bczuvjetno mogucc i time niie uopce doveden u pitanje ispravan fad tako razmaknutih zupcanika. IIlZ...'. zubi bi postal! s.e gdje je Zs = 14. Korijen zuba bit ce zbog veceg meduzublja ozubljene Ietvc deblji i kraci. (z -I- 2)..sy?1U . To pomi~ar~jc irna ." do = d. Time sc na zupcaniku u pogledu bokova zubi nije moglo nista izmijeniti jer je temeljni krug ostao nepromijenjen pa je i evolvcnta boka zuba ostala Isra.on"l pr. Dc~no: zupcanik V·plus • p""itwmm pomakom profile xm + 426 427 .311. podrczivania zup~~ni('i zupcanici zupcanici 7. koji mnoien modulom. sto je tocka vrha zupcaste letve hila udaljenija od diobenog kruga zupcanika.aja (prikaznnog tockastom crtom) toliko pomakla prema van (od srcdiSta zupcanika) cia njcna tjcrnena crra sada prolazi kroz tocku N I (tocka u kojoj dodirnica dodirujc tcmeljni hug.llJau.-. .= 14 .z. Na @ potrebna je velicina pomicanja alsta (da hi tjcmena crta «lata prolazila kroz tocku N h sto odgovara granicnom slueaju. Kincmatska crta ozubljene letve nije sada vise srcdisniica ozubljcne lerve. dr 11. zuba pI! ~?Jem n_:ce doci do poiave siljatih zuba iznosi kod zupcanika S3standardmm vismama zubi: Zrolll .. ccmo II zupcanik datu. kad sc tocke N i 11 poklapaju) oznaccna kao produkt X'1n = C (p01I1llk proma). cime se opravdava ta icdnostavna metoda korekcije zupcanika.7 za C( ~= 20°. z•• = 17 a 2:1 stvarni broj zuba. sl:ediste o. Bcz obzira na r(21)1icanie osi zupcanika i diobcnih krugova zahvat ostaie kinematski ispravan. Na tom mjestu su dimcnzije zuba drukci]e nego na mjestu nove srcdisnjice..~. do . oznacuic velicinu POIl.:u~camku III ..= .?JHa .a profila .211.. Pomakorn profila mijenia se razmak osi.412 x = """'30 = 0. povoljnijc dimcnzije. pomaknutog alata premda je korak zuba ostao isri. . koji imaju isti korak [Iii drukcije.1govara njenorn pomicaniu. treba samo cia ozublienu letvu (alat) dovolino odmaknerno od diobenog promiera zupcanika. to dublje bilo je i podrezivanjc korijeua zuba.~ Naziv i B. _-.ll<3. svrstati u ove cetiri skupine (tablica 4): Nazivi zupeanika vezani uz korigiranost Bro] zubi za " = 20· S malim prakticno dopustcnim podrczjvaniem iii nekorigiranost Tablica 4. Faktor pornaka profila x ie pozitivan kad se alat odrnice od. dobivamo ~: nul-zupeanike do = d.t . ~peanik~ iii. Zakrivljcnie bokova ostalo ic isto jer se temcljni krug niie mijenjao.xm (j. Primieemo l i alat sredistu 0" odnosno pnmi. obratno. '. oz~acav~II_loto od~canje kao -1-..'canik od alata (ozubljcne lctve). do -I. Na ® prikazano ie kako se ozubljena letva iz svog starog ]lolol. oznacavame to primicarue zn ak om ..l u ko~ijenu zuba).8 5 obzirorn na uviete podrezivania korijena i poiave Siljatih zuba mogu se zupcanici. ~ .2m. a tjcmeni dio zuba duii i zbog toga siljatiji.7 0. ~. mz - 271 •• tiemena visina alate Nulti zupcanici Stl takvi kod kojill je broj zubi jednak granicnom iIi je veel od granienog (z. koii lezi vise prerna glavi Ietve. • pozitjvoim i s negativnim pomicanjem alata.--z[ X = --"-'-'-.:u1. 14~zl z.zup~ruk alatu (ozubljenoj letvi).5. tocka pocetka evolvente). a negativan kad se all_\tprirnice :. = = = In Uslijed toga nastaiu pri izradi zubi . Pomicanje ozubljcne letve (alata) od diobenog promjera ima isto znacenie kao i razmicanie dvaju zupcanika u zahvatu na nov veci razmak osi..17 . Vrijednost x (faktor pO!11aka profila) iZmCllnU\'al1lOiz jnilladibe: . p~d'<>""n. nazvana pOJnak profila.~.ko rekc ij a U prethodnom poglavlju konstatirali SlTIO i dokazali cia evolvcntni zupcanicl nisu osjctIiivi na prornjenu osnog razmaka i da se povccaniem osnog razmaka povccava kut dodirnice.567 25 . o~rl_\tno. ZUI:~nnik V-minus s ncgativnim pomak. Mlmmal3? br?). Vee prema tome pomicerno l'i alat pri izradi zupcanika prema srcdistu zupcanika iii ga orlrnicemo od njega. odnosno pomicerno 1i srediste zupcanika od alata. ovisno 0 broju zubi.10 Pomak profila . . I faktor pomaka profila x.. = 14).pa 1 faktor pomaka profila x Je u tom slucaju ncgativan. fir =. [5· ~a~im prakticno dopustenirn podrezivanjem z Zg ok I 2 3 4 ~" Normalni Granicni Korigirani Minimalni I \ z> Zgo Zke z> 14 Zs = 14 Zk z> Zgo Zko > 25 = < 17 17 = 25 < 14 =< < 30 8 < 25 = zmln =7 I Zrtdn 7 Zmln = zmtn B Odmicerno Ii alat od sredista 01 iii. od alata. Z. ® Nastaianie kcrigiraneg evolventnog ozubljcnj« (V ozublicnie) = 1I1Z.gral~IC:U'Kad bi _taktor ~?ml7anJa (x) prekoracio stanoviru vclicinu.~ xm u tom je slucaiu pozitivan.. To opet znaci : ako zelimo da ne dode do podrezivanja ili ako zelimo da S(! ono smanji.

.. a tanji na vccern zupcaniku. = ao sin ao = .2xm. dk = do promatra + 22 < 2:>:.:~~~~~e :~~.·. XI = -X2' Uvjet za mogucnost postizanja V-nul parova [e : ZI ~~I~f~r~~!i~ V~Pl:"~~':~~:6n. src nja Osnovne dimenzije nul-parova cilindrfenih . ~ ~ 22. ali suprotnog prcdznaka. = 1'01 ako se + 2m + . zupcamka ravnim v 0 CN 2 _...~~:~rf~:1 V-plus zupcanici 3U takvi zupcanici k d k iih .. 28 ZI. zup 1lI a man)! su za 2 X1II od tjerneno g ~..xm) . = ----. sin ao +) 1'02 sin (Xu = V-minus zupcanicl su zupcanici ked koiih i > = sin aQ (t'OI = 111 2 ( + 1'02) z. Osnovni zupeani profil (alat) odmice se od sredista manjeg.2hkrn . = do + 2m + + 2m (1 + x)..25 m) na debljinu zuba u korijcnu (trebalo bi da na pogonskom i gonjenom zupcaniku dcbljine budu jednake na stupan] sprezanja (prekrivanja . a ni promjcri diobenih krugova (dOl> do.V-plus zupeanlc! do = 11IZ.(0 nl - XIII IJI + XJIl + ~-.-parovi.. Pri izboru faktora pomaka profila u takvirn slueajevima mofc se odluciti s razlicitih staialista. V-nul parovi. --sin ao __ .2 (hkm + xm) N ICN. za jednaku vellcinu xm..:fk:J~~:!~~~r~~~r~~ ~~. onda je ZI + Z2 = 2z s. Osni razmak se ne miienia.. . Dva + 22 ao 111 X1/I -=coCO" eli . XI + X2 = 0. de = do .). nul-par.~~i~ (z .i_:.xm) dt = mz .:~m~~~~\. Sparivanjem zupcanika kod kojeg je z ::?: z sa cani dobivamo tzv. 2mx. dk = do do = mz. To se moze dokazati granicni slucai @...~\ti~= podnoznog promjera nultog zupcanika. de = mz .~~ smao ' Nul.~~~~'f~~~~:..< 14.~~.2. a smaniiti na vecem zupcaniku: d.2 (Ilk. = do do = 1/IZ..Pomak profila ie na oba zupcanika jednak.. sin Sd. _sin (.--·------mal.2 (ltk> .:~upe~~. crta osnovnog profila dodiruie diobene krugove.. Takve parove dobivamo spadvanjem V-plus zupcanika s V-minus zupcanikom ked kojih su vrijednosti pomaka profila +xlm = -X2111.-~-..o... df = do . .x). Pomakom profila mozc se utjccati : 2 3 4 5 1 h'il. Prema tome je 21 + Z2 = 2zw Ako dopusin ((0 stamo minimalno podrezivanje. V-nul parovi dolaze u obzir i onda kad je Z1 > z •.o~r:~i~f p~~~~e~ik~_::!£e:tiv~~·~ij:d~~~/~~n~:O~~~~I~I~. bio bi podrezan i veci zupcanik. ~ !II Oznaka I-.treba da bude po mogucnosti sto veci) na uvjete klizanja (treba da budu sto povoljniji) na cvrstocu korijena zuba (treba po mogucnosti da bude iednaka na pogonskom i gonienorn zupcaniku) 429 428 . Srcdnia crta osnovnog profila SS nece prolaziti kroz tocku C. dk. > 14. u prvom redu s onih koia se odnose na kinernatiku zahvara i na nosivost zuba.~~- i 2 Unurarn ]c oxubljonjc . ---- CR = III 111 X1ll. dk.2xm 2m (1 ._ + X11I NICN.2 :r- 2x) dr"" 111 (z . ~t:~vrSiti u nizu kornbinacija.. ZI + ~2 Kad bi Z1 V-minus zupcanici do = mz.~" = -. ~- lliJ Vel icina potrcbnog i profile granicnog slue. ' . Prornjeri tjernenih i podnoznih krugova povecat ce se na manjcm.~"sin ao 50 Oznaka Diobcni promjcr .. NIC + eN..' Z2 Zz > Zp ZI -l- z'.. pomaka zubima Tablica zupl:onik z. Svaki zupcanik ima karakteristikii' ~~ltog ~~~ca~it~mtj Z2 ~ z~. ::?~:o~j~:etn..NlC' = SIn ao . _.- NIC = ---. = .~-----I pogonskr zup~anik z Vanisko cxublicnic g onieni 1tm Vee srno priie vidjeli da je ~-= Z.4 :r: 2x) Znak + odnosi se na manji zupcanik. .a tjemena- ViS)Da alata na debljinu zuba na tjernenu (Sk erl n = 0. Zub ee biti deblji na rnanjern. a primicc sredistu veccg zupcanika..'cl~.. Tim pomicanjem ncce se pomaknuti polozai sredisnje tocke C. < z..

m > ._______. + Zz .._ .' Z2 > Z.. . Tjcmcni prornjer ~~.~ -__ dk. z. ali se pomaci razikuju po predznaku i po velicini (+ XIII > .----.2hf -I. ali ne mora biti jednak. + Z2 ..L ••• __ I~:" pogonski III zupcanik d. C+ x.. V-plus sa Vvminus zupcanikom z.~ zracnost) ~------- 2 + 2xj til tan (to = 1-. odnosno V-minus Svim pomacima profila (korckcijama) kojima ostvaru)cmo I parove. + 2 _ 2x._ . do l'ogonski V-plus parovl.) ~_I-~~---_-__-_~. L--------Razmak os i za nultc ([. radi se U sva tri gornja slucaja. ". + 2 + 2 x.X.XzIII)... zn propisan 'Tjernena zracnost po~:'~-r---- razmak os] cos 0: = m Zl + =s:: 'ZjI cos Ct.. -------_.. z .) . _ ._. ~ __ dk. k .) .±~~ tan + inv 1 ---------~-.x.--. m) .. ._-. inv « 430 .::.lll proizvolian. tiemena )I + x. kao i. zupcanika Tablica xup~anik z. da ne bismo ?:b..~ dOl .-. . _bilo V-plus. = ..2 '" (l . V-plus s nultim zupcanikorn ZI < z.2x.2 .-... ..2 (II[ + x .)' _.. = d" -1.--.cenia glavc Skraccnic glavc <ikl~' s. inv o: = 2 __:_z. - ~---..x. dobivamo: • promjenu ijcmene I po d nozn e visine zuba __ prornienu razrnaka osi Osnovne dimenzije V -p us 1 Oznaka D iobeni Tiemeni Podnozni prom] er premier promi er ~--~------. _---Nazivna micra dcbljine xubi na diobcnom promj<:ru (bcz odmjerc 7._--_. + x. x...- V-minus parovl 1 V-minus sa V-minus z~p~anikom 2 .'" .x....u sluca]u po samo 0 promjeni razmaka osi. r pri tom pornaku profila rnijenja se osni razmak.Z~' ~". + z.stig~~ razmak 08i na pl~s (l?... = d" Osni raamak micra zuba na diobenom (bez odmi ere aa xracnost) vis ina alata Nazivna promieru .-~>-..) x. +2 + 2x.--Kut dodimicc Sum" foktor..(x.. + x.2 x. m) .x. + Z" Sf!! ~~ cos Sill . Z2 > z. ~" d..---~ pcgonski z~ m 2- Unutarnje ozublienjc zupcanik z parova (i V-minus parova ) cilindricnih s ravnim zubirna Gonicn.6- na cvrstocu bokova (pritisak valianja treba da bude sto nizi).'( I -d ) razmak OSI ne snuje ._.. = (z._-_.--~----. _ .XzlII) Ovdje se moze izvrsiti pomak profila lUI oba zupcanika..) m -a 2 (h~a Cr:G d r. T V Ius s V-minus uz uvjct da se korigira V-plus s Vvminus iii V-p~m s nultl~ lie -~ tom slucaju pomice da bi se p~..:--I----------(f. profil si a Ovdje broj zubi zupeamk. -----_. ~" d" -... DiO_be_n_i_p_r_orn_io_r_ ..?.. -1. 2 z.--------.V-minus s nultim zupcamkom ik uz uvjet da je -xm> + )Wl..~ dOl . zLm -----_--~_----. . dr. I • " nicnog. 3 _ V-minus sa V-plus zupcam om d 4 _ navedenom kod V-plus parova. .._--_ . z.x..) dr. 431 ..----------. x. gdje se razmak osi niie mijenjao kod svih V-parova. < z.x. To ce zavisiti od broia zubi. m) 1-----------_·_·_---. . = d.dOl d~.~- -~ ..2".. Oba zupcanika irnaiu broj zubi manji od granicnogl Pornak profila i iednog i drugog [e pozitivan. ._ .) --2 tan «".~ moze bm zel)-cni razmak OSI kOJI se lazbkUJe od ao . trebat ce izvrsiti i korekciju visine glave h •.:.. dog1 = + 2 (ilk... razrnak osi se mijenja.---------_.. z 1 < z.. = 2 (a -1. in ._---_. = Podnozni premier --.-._. oxubl icnic gonjcrn zupeunik Z2 4- Osnovne dimenzije V-nul parova cilindricnih 6.-".~. . 2eljeni ili proplsllm stanc at 111 k f 1 T u podrucje podrezanost! omena odnosno a.-----_. 12.ovec~va. = do._.og porna a pro 1 a us I iii u podrucie pO)3Ve sll)aka._ di..) ~" dk.. til) = "--" d" .a .sc~... 2 X..) dx._-.sa s!<raccnicm giavc 2 .. -. -----~~~ dr = d" ._--- d._------_. m SO"Q = '2 - I.--_.) = = '" (7. a veci ostaje normal an (bez pornaka) za razliku od V-nul para (V-plus sa V-minus. + 2 III (l -1= m (x.. lik . 7. + x.bez skt. (l -.xm).(1 + x._. Ako je suma zbroja zubi (ZI + z~) malena.. til tan 0:0 ] hJt.--.2 (I'ko + x ._.d ..~-I:.._.-". ".. Ti se parovi dobivaju 1- sparivaniem: 2- 3- V-plus s V-plus zupcanikom z.-. dakle ne sarno ZUp. __ . Zz < z. vee I no rrnalne zupcaru _ e ..x.) k '" = a. 'Tjerncni premier 1 ....f!1 . Raz 1 uiemo " ~k sa Z > z i zo > zo.2 (ilk' ....+ 2 Xs tn tan 0::.)' _..m = . + Zz < 2 z. = d" + 2m (I = !II (a.._. Zz > z. .d •• d" + 2". . < z.. Vee prema tome koji ie od nabrojenih faktora uzet u obzir dobit cerno razhcito povoljne faktore pomaka profila x. = 2 (a -1. 2 (ilk.fun'!<o) Razmak osi kut dodirnicc ~". _--_.~ se rnnogo razlikovati 0 d ao. pt-ijcncs nike . ------. ike s brojem zubi manum od gra. + 2m (l . ((. -1.) = = !II (7...- Oznakn Diobcni premier l'ogonski Z\lp~nnik z ..0 a = ail ·COs« = m -2- COSIXo Zl ~~.. zupcanika s ravnim zubima Tablica Oznaka IVanjsko z. U tom slucaiu se samo kod manjeg zupcanika izvodi pornak profile.

Da bi ~e ostvarila tjemena zracnost c. smanjenje 11. pri broju zubi mamem od granicnog._· •.-. Mali zupcanik dobiva pri tome pozitivni pomak. Razl ika faktora pornicanja 1Za V"minus parovc miicn]a se prcdznak faktora pomicania profil. a da se na manjem osjetno ne povecava. povecanie h. + B Ba. Iz dijagrama ® mogu se ocitati minimalne vrijcdnosti fa~tora. Hiesiga). Taj smanjeni broj zuba uzrokuje smanjenje diobenih promiera i smanjenje osnog razrnaka.x.. • . Oba se zupCanika.. ~.~ 7.--'. Kad spregnemo dva V-plus zupcanika s razmakom . profila •• ----.- c'2 -c.bcz s kracen [a gla vc Skracenje -' •• ~~--~ zupcan ik z:! Proraeun razmaka osi parova kod kojfh je pomakom profila doSlo do prorniene razmaka osi Pornak profila zupcanika modula In = 1 ~zaziva poma~ profila za velicinu +x. = ao -I+ XlB/B..~~om~._..~-~-.. 2 cos o.-. veci od 1/2 m. __ •• "._.x~ [mm] V 3wpal"ovi (ing._. m) dOl + 2m(l -I.2". -.x.. - a 0" do. i d.---. i dr).•• m ~ x. ~ ----'-2""-.. a" .-. Veliki zupcanik dobiva takoder pozitivni pornak..) - d...sa skracenicm glove 2 . @ Granicna crta za prakticno dopusteno podrczivanic zuba i za oblast poi ave zasiljcnoati zuba kcriicna dodirnc (kinematickc) maka osi) pri pozitivnorn pomaku profila povecanje tjemenog i podnoznog povecanje debljine zuba (S).. 23 = 20°..LL_~_. -I...cos eXo = z~ .~. 433 . Promjenu razmaka osi za razmak OSI ao = I napvamo faktor?m ~omaka razmaka osi B...--.._~ r d.-. odredena zracnost. treba smannti prom)c... dk. smanjenje S.. Stvarna prornjena razmaka osi iznosi Baa.u Odl~OSU prema mogucnosti prekornjerne zasilienosti zuba (ne smue se.B va.---.. Kod V-minus parova bit ce i B negativno. Uslijed smanjenja razmaka osi od IXp na ~.iii -. ka~o to pokazuje ®.c tjemenih krugova.. .. (1 -I. kut dodirnice..~ dr..-------.-. d. a veliki zupeanik dva zuba manje nego sto je racunom predvideno. :_ dOl - 2~~k-"-=. = ~OD potrebni da bi se spriiecilo podrczivan]e korijena zuba. koii pripada osnovnom profilu (1X0)..Osnovne dimenzije V~plus (I Vvrninus! parova) cilindriCllih sa unutarnjIm ozubljenjem Pogonsk i zupcanik z..___"...da jc rijec 0 unutarnjem ozubljenju.I?~a profi. __ •• ••••• _ •• __ L ~"~'T~T"~ • !_~dnoz.oS! ap nasta]e.- Kut dodirnicc (zahvatnc propisan razmak os i) . moraiu se zupcanici ponovo primaknuti. -.. Da bi se nastala zracnost uklonila (da bi se dobila teoretska sprega bez zraenosti. Pri tom nacinu pornaka profila dobiva mali zupcanik jedan. Tim mjerama smaniuie se prerna rezultatirna ispitivania naprezanje na savijanje na vecem zupcaniku za oko 30 %._ --~~-. il ..- •• ---- •••~••• ~--~ T~_~" ••~_~~_~ __ ~ ••• ~~ __ ~ .---.s.----...)(2_ zz glavc •••••• --•• .---~~~~~~--.. pom~a +?' za IX..la x.. Razmak osi dvaiu Vvplus zupcanika u zahvatu teoretski bez zracnosti: a Pri tome je IXo = a.. Faktorc pornaka profila x treba u iednadzbu uvrstavati s od~ovarajucim predznakom -I.ispred Z2 oznacava da se radi 0 vanjskom. ----~-.. ~ dc..~-~.---~.-. pri negativnom pomaku profila srnanienie d. Nazlvna micra debliinc zuba na diobcnom prorujcru (bcz ndmjere za zmcnost) Posroieca -- v-ptus rupoonici tjernena zracnost ~.-- ••• --~--.. pomakom profila dovode opet na prvotni razrnak osi.) 2:-: -I- ZI ± .-. '" d" -. ~ . . medutim.~ . ··-·----~---~·~·------·-~~ dc. Novi razrnak 051 nosi oznaku ap ®.2 (a ~ m -l. Znak -I.--••• -~~~-----. Krivulie zasiljenosti ogranicavaju izbor vriiednosti fa~~ora p?..tjeme?C zracnosti c @. ® neprornijenjene diobene promjere krugove koji nisu Identicni s diobenim (zbog promjene raz- Promicna osnos na razrnaka Gp od (1.~--.t . smanienie hc promjera (d....--. ". icr izvan r:nvul)e zasiljenosti).B) [mm] 1 i ••••• -- i dkl =._ •• ••• ~~~_. -1.~. radni (pogonski) kut dodirnice (~). Na temelju tog radnog kuta («) odreduju se sile sa zuba na zub.'r.~.2 (17 .---~-...-.(1 . odnosno ~ x. povecanie hr u radu zupcanika tzv. Postoje i drugi nacini za korekciiu zupcanika pomak profila. a znak .Xl m) d..~--~~~.~----~ .--. c ~. U doniem dijelu krivulje dane su vrijednosti -x koie sprecavaju podrezauost korijena.~~~-~-.._~~_ dr..~_. = = a.:1 cos o:~ Razmak osi (l :.-:: d-o.~~~ __ L ~r.~ __ .. Za izradu zupcanika mjerodavan je. Teoretska vriiednost smanienia promjera tiemenih krugova da bi se ostvano zahvat bez bocne zracnosti a 5 tjemenom zracnoscu c: PRAKTlCAR ll.. 2 (llk'~~_"~) Pogonski kut zahvatnc liniic (pogonski kut dodirnice) --'.manjuj~ se . ap = a.~--cos a.-. --'" i . r. linijc za ~~-~<~' ••• --.~.---~-------~- __ .-.--.-.... medutirn.11--··········..~~---.. Gonicni zupcanika Oznaka Dioben i prom] or Tierncni premier 1 .

0634 0.. 0706 .530 = 0.035 0.0087 0._--0. (IX = 20° i IX = 15°).~"-.088 ° ---_ .-.-- ap - a = (B . = a.----.235 = 0.102 0.1177 ° = 17 14 435 . odnosno skracenje visine glave hm = 0.0183 0.353 = 0..0043 0.[282 0._27 28 o..2 m.--~~. 0. Tjemeni prornjeri zupcauika ked kojih je izvrseno skracenje visine glave za vriiednost hm = ap .177 .0819 0.7.~. at cos 0:0 Faktori pomaka razmaka osi CI..a = a.-.0927 Izracunati osni razmak a je bez boone zracnosti.0558 0. 434 --IS 14 0. 118 0.412 0.0044 ~~ Nastaianje bocne zra~nosti pri spreai dvaiu V-plus zupcanika ------0.Osni razrnak s profilnom zracnoscu jp: a' = a + -j+-2 S111 " I. !~.039 3 17 7 -~~ 21 . 059 o.588 ~ 0647 .0082 0.2 m nije opcenito potrebno smanjenje tjemene visine glave (srnanienie tjemenih krugova) jer je jos i za z! + Z2 = 14 vrijednost pomaka razrnaka osi.0255 ~-.+z·1 .0145 0. . _.0236 0. = 20° Tablica 8.0757 0. odnosno kao radijalna zracnost (j r) iii profil na zracnost (jp). Bocna zracnost moze se izraziti kao kruzna zracnost mjerena na obodu dodirnog kruga (montazna kruzna zracnost) ill na obodu diobenog kruga (izradna kruzna zracnost). tablicu 8).1763 Postoieca tjernena zracnost: c=a--- + df2 ----=a- du + drl 2 ----16 = _!_l_ 17 ~ ~17 =~ 17 o 0. 0.a iznose: du d~l _-0.0322 0.Zl pornaka razrn ak a OSI. i k je dana u tabl icama 8.zbroi zu biI Zl + z~ 1 X = --17-.047 0. Zelienu bocnu zracnost mozemo postici pri izradi zupcanika odredcnim priblizavaniem alata (ozubliene letve) k srcdism zupcanika dodavanjern odgovarajuCih odmjera nazivnoj deb1jini zuba ill pri rnontazi odredenirn pcvecaniern razmaka osi U odnosu prema uracunatorn razmaku osi a. pn .0135 0. 14 .0556 0.0572 23 = 17 --22 0.. m) - 0.1507 0. osi za velicinu radijalne Pri tome ie: .014 I 0.072 3 0.--~~---0.0035 0.Bv) ao = 11111 [mm] . 0.03204 0.471 --_. -~ 17 9 ---2O 19 18 17 0.0438 0. B.294 Pri ozubljcnju sa IX = 20° i c =.-..1076 0.~---. a bez bocne zracnosti i skraceniem visine glave By a.-.~~.0196 0..0090 0. 0765 .--d ane 6U u taanoj roja blicama 8.. Vrijednosti pomaka razmaka osi s bocnom zracnoscu bez skracenia visine glave iznose Bas.~ _!_ 17 = _2__ 17 - I k ~--. ---25 26 k . ):l+ xa 1 B 1 B. Z2 (B - 9. E. To ie jos uvijek dovolino blizu tjernene zracnosti od c = 0.089 o ----~ 0.0225 0.0482 0.' .000 8 0.072 0.~ ~.1763 m (v. danoi sumi. BJ ---~ 24 = 17 17 5 6 4 3 0.0412 = 17 . i 9. Vrijcdnosti za proracun ' .---~. + (x .824 = = 2 (a 2 (a d~! +m +m 2 17 17 10 ° X2 m) - d02 dOl x.0292 0. Pri tome je potrebna zracnost postignuta povecanjernrazmaka zracnosti j r' Time se mijenia pogonski kut dodirnice od " na COS" (1:. + X2)m .0652 0. ° 0.

03 I i l'azmaka.800 0. U tom slucaiu razmak 08i nulcparova i V-nul-parova ostaje nepromijenjen i sacuvan kao zaokruien. JUS M.dZ donie odmiere debliine zuba zupcanika 1 i 2.12 90 0.367 0.900 0.15 55 I I I i I I 96 0.933 0.••sin 0: 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 0.14 17 0. = l'azmaka 15 0 osi Tablica ! k Razmaci 9.133 0.c.700 0.o\-.567 0. .61 i A..267 0. A'~J -\.036).067 1. cinimo to sa svrhom da debljinu zuba u odnosu prcma nazlvnoi mieri ucinimo rnaniom. moze se potrebna bocna zracnost ostrariti pove6anjcm osnog 436 Tolerancija l'azmaka osi je razilka izrnedu gornje i donje odrniere razrnaka osi.-~oi~SC.Faktori pomaka CI. jcsu dopustene razlike izmedu stvarnog i nazivnog razmaka osi * Sk"accnje glavc pot reb no je tad ie c = 0.05 15 52 90 I \ i (A'~l i.10 38 I ! i \ Odmjerc dcbljine zuba i razmaka osi obuhvaccne su standal'dima (DIN 3963 i 3964. Za zatvorene prenose treba razmak osi birati prema tablici 10.2Aadsino: + A'd2) cos CI. Ako sa A'oJ i A"2 oznacimo gorn]e odmiere debljine zuba zupcanika 1 i 2.-(m\3~. :::.533 0.3-1~ -80 90 100 Red I \ I 85 0.867 0. 24 30 36 35 34 33 32 31 30 29 \ i I \ 36 43 50 58 67 76 85 0.01 01 17 33 49 68 Sf.033 0.2 A .02 10 32 59 86 14 43 .2 '" Promjenom tjemenih krugova i kuta dodirnice u odnosu prerna nultim parovima mijenja se i stupan] prekrivanja e.:\t~\ Aka to konstrukciia doptl~ta) treba u prvom rcdu pr imijcniti red 1. jesu dopustene razlike izmedu nazivne i stvarne rnjere dcbliinc zuba mjercne na diobcnom prornieru.09 20 0.03 16 40 68 *\~I~.000 1.633 0. T x. B 13< 1 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 0. a isto tako i smanjenjem debliine zuba. sa A.. Odmiere razmaka osi imaju plus.CI. j rn 0.'. Odmiera miera preko veceg broja zuba A" jednaka je odmjeri debljine zuba mnozenoj kosinusom kuta dodirnice.100 1.167 0. 0.02 04 25 46 68 90 0..:~: --I\l2s~-\:::\~-\\200'--~:~'--\315\--' 3 50 56 I icdinicc prcnosa Razmac! .433 0._ 14 27 41 55 71 \ ! ~ 50-~.\~.11 84 0.031 do JUS M. max"'" (A.133 1.300 0. kod kojih razmak os] obicno niie zaokruzena mjera.-. a sa A . 'I'oteranciia debljine zuba jc razlika izmedu gornje i donie odmjerene debliine zuba .A.00 15 28 43 58 75 91 0..833 0. unutar koiih treba da se pribliiavanjcm alata ostvari smanienie debliine zuba.04 22 50 0.01 08 27 47 66 87 0.400 0. ·0..3 17* 40' 64* '89* 86' - kl'uina zracnost: jntln . . Standardne Red vrijednosti za zatvorcne est a • cil indricnim osi u [mml i zavojnim I. Tolerancija miere pl'cko veceg broja zuba je razlika gornie i donie odmiere miere preko veceg broja zubi.467 0.::-\--1\80 ~.\~~\.5 ZI ":" Z-.033 1.733 0. 75 0...06 32 77 0.: 1 x.2 Ad sin A.-. Tablica zubima modum >II 10. zatim red 2 pa tek no.07 27 0.233 0.". osi u [mrn] Raom. i A.. d 1 (I. dok ga povecanjc kuta dodirnice snizuie.667 0.C].09 67 82 0. mijenja se i premier podnoinog kruga.z .~~I~:~\~I:. 437 . 8tO omogucava postizanje zeljene bocne zracnosti..?.067 0. .167 - ~~ 0.l mjera surne diobenih radiiusa (ro 1 + r02)' Kod V-parove.100 0.dJ m l n "'" +- A.00 .~'rn ~ -.1 07 IS 30 43 57 71' 28 27 26 93 0.pozitivnom pomaku izaziva povecanjc tjcmenih krugova poboljsan]c stupnia prekrivanja.0 01 19 -.07 23 84 0. .04 08 45 81 0. Dodavanjem odredcnih odrniera debljini zuoa.200 0.08 78 34 97 I \ 0. simetricnim rasporcdo!11 odmjera U odnosu prcma nul-Iiniji potiie se [ednako oznacavan]e razmaka osi pri primicni prenosa s vaniskim i s unutarnjim ozubljenjem..~ 02 05 08 11 15 0.767 0.967 1. Odrnjere debljine zuba A. d2 + 2 A~sin 1 .600 0. krnju red 3. (J.333 0. + A.06 16 67 0. iznosit ce _ profil na zracnost: j" ! .d gornju i donju odmieru osnog razmaka. Zelimo Ii potrebnu bocnu zracnost ostvariti odgovarajucim pribliia\'anjem alata k sredistu zupcanika. Pri . 0 cemu ie vee bilo govora. Osim toga.". 0.z) cos a. Cime se povecava tjemena zracnost. 0..500 0. I ill m. odnosno minus (±) predznake da se kod prenosa s vecirn broiem vratila ne bi dobila vclika odstupania od nazivnc miere." .05 24 66 0..2 03* 2O3756* 75' 95' 0.08 48 0.10 00 82 0. Odmiere razmaka osi A.

poljoprivredni i gradevl11skl strojevi ltd. Tablica 1 J 1.18 SL. K<:~ poljoprivredmh strojc.:. broj okreta.al za zupcanike lijevano zeljczo i Ihevani celik s ncobrade~im zubima.blja\ aju U prusnjavim. celik. Do 1 mls najvise 2 mls obodne brzine dolazi u obzir kao matcrii. Tezina i raspolozivi prostor igraiu pri tome takoder odredcnu ulogu.Debljinu 2 3 4 zuba mozcmo mjeriti na razlicite naeine: kao tetivu na diobenom krugu kao rnjeru preko veceg broja zubi pri tocnim rnjerenjima preko kuglica i valjaka ulozenih u meduzublje kao razrnak izmedu osi zupcanika koji zelimo mjeriti i kontrolnog zupcanika.can. kovkasti (temper) liv. kao sto su viiek trajanja. I f~~~~~--' fcr itican 0 Slijcdecc tablice daju blizc podatke upotrebi pojedinih matcrijala. z!la~ost ~tpor~n n~ udarna o_Pte~e~enJa.a dale s~ pre?nost kovkastorn livu.l5. lijevani celik. edce u zahvatu pa 2 3 4 5 6 7 8 9 10 greske evol vente (greske profila) greske tcmeljnog kruga greske koraka na diobenom krugu kao pojedinacna greska kao skupna greska greska dobivena razlikarna u velicinarna pojedinih uzastopnih greska u koraku zahvata (koraka na temelinom krugu) greske debljine zuba greska radijalnog bacanja greska uzduzne Iinije boka zubi greska miere preko veceg broja zubi grcska razrnaka osi. od odlucne su vaznosti za upotrebliivost pojedinih vrsta materijala. .1 uspiesno upotr. Kao velicine na kojima se utvrduju vrijeduosti stvarnih odstupanja od nazivnih mjera pri mjerenju pojedinacnih gresaka uzimaju se: I 3 veca otpornost na habanje rad bez buke visoka dinamicka savoina cvrstoca.11 Materijali supcanika Matcrijali 2 3 za izradu zupcanika mogu se podijel iti u ove tri skupinc : Colici za ccmentaciiu metali (liievano zeliezo. Za svaku vrstu greske prcdvidcno je po standardima 12 kvalitcta. Podaci za metalne materiiale zupcanika . novotekst itd). koji treba kontrolirati kontrolnim zupcanikorn na posebnirn kontrolnim uredajima. rucne dizalice. Skupna greska moze se mjeriti odvaljivanjern zupcanika. Sivi liv Sfcrni l iv 5L.cn. se sliiedeci zahtjevi : Na rnaterijal za zupcanike postavljaju 2 3 mora biti takav da se od njega bilo kovanjcm. mjerena na posebnom mjernorn uredaju. a pogonski uvjeti.Sl1ljegu. mehanickorn i termickom obradom maze izraditi zupcanik . rnatcrijal a. Kora ad lijcvanja orporna je na habanie pa s~ !IJe:an~ zup. kao i P{~gOI~lma lzI0:-~n11l1 kisi 1 . jer je Manii zupcanik ooicno se izraduie od kvalitetnijcg je time jace optere{. presano dIVO. snaga. bilo lijevanjem. mora omoguciti odgovaraiucu kvalitetu (finocu) povrsine .- . vla'lnim pogonimu. 438 1. I : lIB kp1mm'i "l I aDl kp/mm' i I aO!)] ell I i kp/nllll'i i Primicdba Kao skupna greska ozubljenja uzima sc suma svih utjecaja pojedinacnog i zaiednickcg djelovanja gresaka na poloza] i oblik bokova zuba.311.26 Pri izboru materiiala za zupcanike mora ekonornicnost biti na prvom micstu. bakelit.na SVOju. Matcriial koraka I IT!)" Oznaka Stame \ kP/mm'! s 1-. koji je S obzll'o!1l . Na brzohodne zupcanike postavljaju se vcci zahticvi. rnaterijali na temelju umjetnih smola (ferocel. mora izdrzati uvjete opterecenia. k~o sto ~~l npr. j to: 2 Kontrola zupcanika mole se izvrsiti mjerenjem pojedinacnih gresaka iii skupne greske (na posebnom konrrolnom uredaju). 5.

. 0.40 ..- i k 1" a rcn 1 ! ! "rio iako 7.PObcli"~-.~~~~·. I _~ 0... 441 440 .80 0. 0.. -- 0.6! [akc o.. __ ~ .. 1 .33 0. ~·· Vrsta I_~r ' ! ~~ __ JUS 0' C cvrstocn [kp/mm'] 0.i zupcanic1 uz ..._ g'~~:c.35' _ ...i-. _- -- -- ~-. \' jaec . 1.-'1"...35 Cr ].:--- SL. ~~. \"-.0645 _I ':~ 1 i j 0. optcrcccni !.9 1.__ ~. . \_~:~~': _ __\ 100-·130 ..:T~~~i~M~ % ~~ % ~ '~~ %l g.-~.~~~~~S. -. .-~ 0.. Konstruktivni uglj icni srednje optcrcccni zupcan ici (III> 5) srcdnjc C.. celici za poboljsanje Tablica Stanjc Upotrcba \KcmiiSki snstuv [%J \ Lomna Ta o l i c a 16. .------- visoku i.~~~_..80 L~'_ ._·-~I~[~-~_~_~~_~_~_~J~~------S-t-.--C.S_.~.._ ~~_..._.15 V Cr V 1.10 1.2 . __ (:.2 0..38 0. -.I__ ..40 0.. 0.4732 _____________ C. . pobolisan i povrkinski kal] en -_ .:J.ap\crcccni pornl "' habonlC otporni ------- 'l..20 1.-0.5421 0. ••.2 110-130 75 pobolisan --_ __ .\~ __6. :!.. iI· kulicn . ' 75-90 -. -.O I pob~~jS..~--\:~~~~~.. '-' '" ""cl. max 0... C. poholisan : zupcanici otporni 80 -. __ c __ ct. -- Ic \~- 12 . osobito \'01 tcJik iki zupcanici Tablica 14.cljc vrsinski kalicn isto i po- lup~nnki zupcanici bez udara box udnra jnc~ optCl"eccni zupcC1nici (I/o \ -.~~-.30 iaron ~ sv~hu norm.. J_u_. ~----- no habanjc zupcanicl _---_.. inlw _-_ [akc optcrcccni . JUS Sivi liv za zupcanike Lomna cvrstocn 'Fvrdoca [kp/mm'] ] 80·" 240 190.50 0..~~ I 1 .'.56. namocenog u umjetnu srnolu.10 1._-.i at- na habanjc (._Jl_iC------~----------u_p-o-t..~~I~t~~~1:ccn~ __ jake optercccni ZUPCfillICl veci xupcanicl optcrcccni ~~ __ . jednolikost osobina materiiala postize se izmjenicnim mijcnjllnjem smiera osnove tkania....o'o 7?_1 ~. _!:Ao _O'.--- I I vcliki ..4130 _11~~:_I__!2_\I~.4320 .. ! .. . \ 1\ .41 1.. 60 0.ciicni 65·-75 Iizact]c ]60 ----- 0.. .15 0..~ isto Materijali na temelju umjetnih smola sastoie se od sloieva tekstilnog tkiva..:'~~~cc~i .~3--.i 0..9 C ._ .5 aka 0....:~..1 ._ zarcn u svrhu . 26 SL.~gI I I g:1~ ss 1 I ~ • I I I -----------.4131 g:~~_----0.~.ost ---_..105 .l531 -~~TM.~---- 65·. -\ ].._"'P~"niCi promjcnljiva optl'l'cccnjn povrsinsk i :.Konstruktivni Celik ugljicni celici Lomnn legirani ugljicni celici Tablica 12.50 0. _~ ! !. > i" .\ . Pritiskcm i toplinoD1 dobivaju se ploce ili rondcle punog iii profiliranog oblika.~~~C~~~~.16 -~~i5~~ __ \ ...~o_..:". Od tkanine se uz ostalo traze i odredena mehanicka svojstva. _- I i-----.2 max 0.~~.. koji sn slozeni jedan na drugi..7 _.40 C.. U toku procesa presania otvrdnc smola u takvoi mjeri da postaje otpoma na temperature. : :~-~::..--------- JUS ~~~o C.~:_I __ 0. z:.-..._...Upeanik optC'CCCIll Celicni liv za zupcanikc Legirani celici za [ako opterecene zupcanike. C43 _ "l ~'~~_'I~~_!_O~~~ __ ._--. -. HJ3 Celici za povrsinski Kernijsk i sastnv JUS kaljene zupcanike Lornna cvrstcca [kp/mm'] [kp/mm'l 22-26 25-28 32 -_.~nOl"ln"- \ isto poboljsan znrcn u svrhu normalizacije optcrcccn --...~~I g.3230 C..9 1.122l Celici 'za ccmentirane zupcanike T ablica 15 Upotrcb.osss (... 22 Stauic SL.1 0..250 190-250 nisko srcdnie optcrcceni optcrcecni Tablica Upotrcba 17..4830 MnSi 0. ...0 l.7 1~.. n"_T __ -- _- _-----.~s. JUS Stanic Uponcba C. -- __8~~~~~ .4. norma.25 I Cr Ni .'3" \.. - -.~ika}}i\'inpr.9 I '" lOa! i ~--.- "~If~::.35 0.i.Ba\.\· 63' 62 max 0.20 1...-. .U~)~·.:... · .' xni lJ'~ -O'4~L'" \'0 I 1 \1 .34: 0.\ priicno~nikc clckuicnih uumvaia ___ .~:'::~~.35 .90 1.35 -- _-90-105 ~-~.-.C_b_.-. liv ~!_'_Nl_n~:--s_·.50 kaljen .1731 C.39 .~~'lie:__..--.~~.L..liz.. Osnova vecine takvih matcrijala [esu sinreticke srnole i visokovrijcdne specijalnc tkanine.---.44 0...~ .--.5--=..._-_.15 0.80 ~--- ~~ •• ___ . Osim toga dolazi i do orpomosti na kcmijske utjeca]c..18 i 0.. -- ---_ 90-105 .-..6 __"J 1t~...~_..

. modula dana je visinom savoinih naprezanja u k?rijenu zuba. Kao posebne prednosti materijala na temelju umjetne smole treba istaknuti: 2 3 4 5 6 malu specificnu tczinu (oko 1.pri slaganju tekstilnog tkiva..I optcreccniima (prenosi ~__ motora) . i to 11a taj nacin sto se citih presanih tvari glavina oel lakog mctala ili oel cclika upresa u vijenac oel umietne smole. .75 dOl> b odnosno .75 Tablica 20.a. 5. Zupcanici od umjetnih rnateriiala mogu imati. Za prenose kod kojih se zubi u toku rada ukljucuju i iskljuClljU im" "'" 4.r-.__ .:.-. "ZllPCanic. iii pri niskim optcrcccnlirua . • > 1.:m<:du proi~vodaCa i kupca :1~IC fo~ebt~ 2~~O~0~~1~01:~~r G 250 (vrijed.. b dOl . Samo 11 poscbnim slucajevima bira se im •• "'" 10. a i za planetarne prenose S cilindricnim konicnim. ~_ _ ~ 24 _Z_~_:o_i_~~~lb~i_I~"~'i~~~~..._.1 Zbroj zuhi I~. daje prijcd[og prcnosnih omjera za zatvorcnc jedinice prenosa. kao i celicni. Za izboi smne zu a. Zl min = 33 za visokouCinske prenose (turbinski prcnosi). daje orijentaciiskc _. 2 . time . lerodavna J'e kvalitcta uldistcnja. Tablica 19.. Sto je u vcco] Slrma zuba. nji modul."nln . zubi nose sumo na krajevirna.. ' mieri osigurana paralelnost . koji se sastoji od bukova furnira koji ic naslagan jedan na drugi. Priie stavljanja u pogon treba zube tanka podmazati grafitorn. npr.. Modul.~ _.~dl1ilh obodnih brziua (v = 3.::.tcnju. ide sc d~ b ~ 2 dOl' _ a uleiisten)u. za koju smo vee prije rekli ela iznosi e". =.vr~n a. zbroj zubi za ct. Najmanji broi zubi malog zupcanlka Vrsta pogo".-----. Presano drvo. . Cistoca povrsine postize Be ostrim alatom i velikorn brzinom rezanja.l" "'" 1. Grath se utisne u pore bokova zuba pa sc time uglacava bok zuba..::.1._.~--.' : . .__ Zlmln 12 10 brzinama (ugl avnom zu POd-I 0.. kOIllCnUTI llindricnim zupcarucun c Izbor diobenog promjera.c·__ ~_ .5 promjcra vratila za zupeanik koii se navlaci na vratilo uzima se orijentacijski do> •• ~ . Zlml. Pricvrsccnie na vratilo moze hili izvrseno i bez metal nih cahura.~_: I.0 mrs) --. a za Z 1 ". b ~ 0. a sve se onda podvrgava prcsanju pri visokoj tcmpcraturi.--.zu '1 Ako ie rak ulezistenic dovoljno lelna.'11: . ® pokazuje ponasanje raznih umjernih matcriiala u odnosu prema habaniu. Broj zubi treba birati tako da stupanj prekrivanja e ne padne ispod minimalne vrijednosti._ .. 111 r.. ._.312.::.. Donja gIalllea..~ 10 __ .'. Tablica Zupcarllci s vclikjm obodnim (v "': 10~ 20 mjs.~ 10 z. Treba nastoiati da vcci zupcanik bude Del umjetnih materijala da bi se na ta] nacin iskoristila prigusna sposobnost materijala. <lnjskom ozubljC:n)\.I n = 20 . a ne ispod mcduzublja. Mcdutim. smna ..I n ~~ = 14·-17 za drugi stupanj. Utor treba ela lcii ispod zuba. !ignofol »2«. nastojati da e > 1.otpada potrcba kasnijc obrade glavinc. zupc~mik.~~~~~----------------------------------~---- "". doaovor "'I vrijcdnosti izvcdcne Ako i. Sidna zupcanika od umjetnog materiiala treba da je 7. . .a.....z~ 2. Za prenose visoke toenosti uzima se z 1 ". vrijcdnostl .. Veliki prcnosni omjeri izvedeni u jednom stupnju dali bi velikc dimenzije gonjenom zllpcaniku pa se zato ne iele u jcdncm stupnju s prenosnim omjerom i ~ 7. samo su orijcntacijske vrijednosti za nekorigiranc zupcanike.4 kp/dm 3) visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL) otpornost na morsku vodu i ulje visoku sposobnost prigusivanja otpornost na temperature do 120°C neosietljivost na udarna opterecenia. U upotrcbi je tzv. min"'" 2 promiera vratila.5) brzinnrna i pri velikirn .usteduie materiial . = 20° 18. utore za klin."[.-TTC ~ + 1.opasnos t progiba .... 442 prenosa.:.: [mm] 443 .1 Upute 5 I. Koel umjetnih matcriiala opcenito trcba obrariti pazniu elobrom podmazivanju.25 za prvi 8tupanj.25.~- dOL :5 0.mj . . ZlmLn n] G . ele UI 'nteresu mirnog hoda treba Imat! sto makvalitctoll1 lezistcnja i tocnostl IZla .0· ·10 m/s) -Z~. Izmedu slojeva nanosi se sinteticka smola.In"" 1..I.x . in . Izbol' prenosnog omjera. Za zupcanik i vratilo od jcdnog dijela uzima se orucntacudOL ".2 ravnlrn zubima U posebnim slucaicvima.312 Cifindr-icn! zupcarricl 5. dane u zavisnosti od rnodula: hmo• ~.)'''''1 ozubljcnju I Z: .5. Od umjetnih rnateriiala mogu se izradivati sve vrste zuba i zupcanika. dovoelilo do nejcdnolikog trosenja zubi. Sirina zubi pri jeduostrauom ulezl:. ". naime. Time se: ~~ Krivnlje haban]azup~anika od razli1 . za preod nazivnih iz tablice 19.. kod brzohodnih prenosa treba. 7. Prenosnc omjere po mogucnosci ne valja birati kao cijeli broj da ne bi nakon svakog okreta uvijck isti zubi pogonskog zupcanika dolazil i u zahvat s istirn zubima gonjenog zupcanika.) !'ratila uzima se: kruto.~..I v ~-. I opasnost od kosog polozaja zubi je veca. od:tupatl ~. 3. kod turbiuskin pri jcdnostranom z a iz b o r d im e nz i j a z. ski za diobcni promjer: ~~ .t'~nid s niakim obod~im redone svrhc) (fJ .. U pocetku treba zube tanka namazati sloicm grafirne paste. radi mirnoce hoda..up can ika Izbor broja zubi. Pokazalo se da se vee za relativno mali broj zupcanika isplati da se presaju gotovi otpresci.. tako da se i pri optcrcceniu moze racunati s para c noscu v ..~ . Lignofol je pogodan za uelarna opterecenja. 'Ako vratila 11'1811 para'1 ba moze bi to vcca.. Ne postoji razlika u obradivosti materiiala umietnih smola u odnosu prcma metalu. Zupcanike od umjetnih materiiala treba sprezati s metalnima (time se smanjuje habanje). SIl'1l1C zuba b... prl obostranom b ulczisteniu: b «: I 2 d 0' odnosno 1 =". Vrijeelnosti za minimalan broj zubo malog zupcanika dane u tabHei 18.i poston opasn_ost omf"l ?. x: .3 nckoliko mm mania od metalnog zupcanika. Pri udarnim optcrecenjima bolii su konicni rukavci. _. To bi. \ 1.-. . Prcma gore on jc ogranicen minimalnim brojel11 zub! Z.

.-p-"-O-Ii-j... 2· 97400 P 1'0 = -~---. M...~_..-li-Cl-.~_ 15 .-u-k-C-" j. to rnanji moze biti modul u odnosu prema sirini zuba. = F« tan 0:0 I V\ N 0- 0N MM -: ~"" I! Nil ~O' 0- '" 'U 0. 0N 0 mali zupC'al1ik [cdnostrano ujcZi~ten ------------------- . [111m) Ivlodule treba birati prerna izboru stalldardnih modula po JUS. Ako uvjeti lezistenja nisu pevoljni. do Zanemarimo li ionako male sile trenja na bokovima zuba.:: __. N r. sila okomita na bok zuba. .lieno ---------------I na krutom postolju.. tablica 3.{ ~ ~ '" ~--~_-CiSlO livcno ldi~tcnje na ccli~n-o-j-k-o-n-s-l. LIZ ----~ ~. 25 Rezano iii bruscnc .~ =6~~'1-60= '1910 Flo ~I )1 do .] Faktor sirine zuba Izvedba ozubllenie VIsta lellistcnja <jJ Tablica 20.-nl-·n-. [kp] ~ n .. bi se povecao volumcn habanja) da budu sto veci. n1nHlx = _- dOL z.2 Proracun si la n a z u b u ® Obodnu silu na zubu Fo mozcmo izracunati bilo iz snage koja se prenosi zupcanim parorn P u KS i broja okrcta u minutama iii iz obadne brzinc: I 02 P -v~ [kp] v [kp] ..-m-~-_ -. -..: F... I ..:. !l:': 0 . Naimanii modul dan u zavisnosti od sirine zuba: 1120111' = T '+' b [mm] Moduli zupcanika izlozeni utjecaiu prasme.. 0- ~ 8 '" Nil ~O' . CLOlS..:: A~~_'~I_~ N N 2Mo do I Mo =. Ii ~O' 0Nil ~O' '" 0- '" ! I c " 'U " o Silc na cllindricnom zupcaniku zubima s ravnim I I I -o 0..-v-S-jj-. prljavstine. _-_--. N' S\ .. 1) [mrs] --T='-..o--_. koia dielu]e u smjeru dodirnice ® iznosi: Fo [kp1 cos (). '" '" <-i '" ~ .o Radijalno djeluie sila F.312.J __ .97400 P [kpcm] 15 ·-·----~--·--I-I '" . dobro Idistcnje kotrljajllci u kucistu prcnosa i . mctalne srrugotine... .. " ~ <'IN.. trcba (cia 5.. Sto su bol]i uvjcri leiistenja.kruto vratilo 30-45 iii dobri kliznl ldoji " Ako se ozublienie izvadi bcz pomaka profila._. !:! ~ . treba izbjegavati male korake. I' ~cr ! 1 -o :~ > " [kp) 444 445 .-' . onda ne srnijc ici ispod granicnog broja zubi.

tom Sile koie opterecuju Sile Horizontalne F2V G2(J~tinolup(oniko) II.3 Op t e r e ce nj e z u p ca n ik a Da bismo mogl i dimenzionirati zube.. Na pogonskom . na kojem se nalazi gonieni zupcanik 2 i spojka S.-" \li) Shema optcrcccn]a F.' 0(0) i 0..' 1"1\2 Cos (<. Pogonski :~-~--~'---:---. 10 ~ trajni pogo" I v. zbog elasticnih deforrnaciia pri optereceniu zubi dolazi do kolebanja kutnih brzina. izrnedu kojih je ukliucen prenos. Faktor udara tp Tablica ~faktor udsra 22. Nazivni okrem I mornenti mogu biti udarima. II. I do 3 h dnevno I do dncvno hi 8··.n"allJCm.an)adst d~bi ko'. a na zubu pogonski zupcanik (kao reakcija) suprotno smjeru kretania.0 . visnosti od trenutnog polozaja zuba.. a time i do potrebe za ubrzavaniern i usporavanjem masa.s(ft-!lnl3 o G. . dodatna opterecenja mogu bitl izrazena kao dodatne vaniske i dodatne unuram]c sile.fakt .. Vidje1i smo da obodnu siIu. Tim pogonskim pomocu iskustv~nog pogo~skog faktora za~snoigg~n)'enog stroja na prcnos... F21! ~o Fn2 sill ('P . U takvim slucaievima treba pri proracunu uzcti u obzir I a uoi ... Njegov ce okrctni moment pri upustanju urad rnorati biti veci od onog koji ce biti potreban kad sve mase.vratilu 1. s. vratilo iznose @ To&a 2 Gcnicni stroj Tocka S ---"'--. nienu nazivnu velicinu FOI [kp] moze1110 izracunati iz nazivnog okretnog momenta MOl [kpcrn] iii iz nazivne snage PI [kW] Upotrcbom pogonskog faktora dobiva sc vrijednost okretnog momenta Alol = Alol on f. Vaniska dodatna dlnamlcka opterecenja. postignu pogonski broj okreta.~_'~ ._. Zbog gresaka pri izradi zupcanika (gresaka u koraku. z ~ za vriiednost dinamicke obodne sile Fod.2.._-----' . do 3 h dncvno s ravnonucrrnm okrctnim memento (npr. koju smo rastavili prije u dvije komponente F2v i FZh• Kut tp je kut koji zatvara spojnica centara I.V ". u profilu zuba).. daleko prekoraceni. dobivsi potrebno ubrzanje. 0 @ prikazuie vratilo II.. Priie toga smo silu Pn2 prenijcli u os vratila i dobiIi spreg sila koje vratilo opterecuju na uviianie i silu + Fn2. ! \ '--131 : 1:6" =1 l_k_O_d__l'_k-:ih~U~d:-ar:-a::--~= ked srdnjc jakih udarn -~---" kod [akih udara 447 . [kpcm] za proracun : Obodna sila: FOI = ~Qd-~·~J. Mjerenja izvrsena na prenosima vozila pokazala su da pri ukljuccnju spoike mogu nastupiti okretni rnomenti...--. elcktro-motor i turbine) i do 8 . dodatna opterccenia. 5pojk.312. To.... Ako pak za faktor udara 't' ne postoie neke iskustvene vrijcdnosti. na vratilo II. . Unutannja dinamicka dodatna opterecenja. ~ 'c msnic opterecenje zuba.) . __ ~ . PraviIo ie da sile na zubu gonjenog zupcanika dieluju u smjeru kretanja.... s horizontal om. 446 ' 1110.III I S stro] oromicnliivim okretnim mOlllen.ma su pojedini autori pokusal i obodna si~a moz~ biti proracunata pOl~10C~ ~\tora il]i se dinamicka sila izracunava obuhvatiti funkcionalnu zavisnost ut]cca). 10 h l dnevno ------\ --. a o: je kut dodirnice. pa i cetvorostruku vriicdnost nazivnog okretnog momenta.pogons og pogonskih faktora dane su u tablici 21. ----~ Vcrtiknlne vratila --~--.'" razloga mora. (tezina vratila je zanernarena). Prema tome. Dinamicka radi zuba. Iz I~avedenih kraka no. Dinamic~~ obodl~a sila ]C to n. . koiern djelu).lla s~ zu a no. 5. u ~~ a time i velicina progiba zuba.. if Vrijednosti pogonsl{og faktol'a fd Tablica 21. -~~-~: . Rastavimo li silu P"2 na horizontalnu i na vertikalnu komponentu F" i F2Jt> dobit cemo sile koje u horizontalnim i vertikalnim ravninarna opterecuiu vratilo. tezina zupcanika Gz i tezina spojke G. smjesten je zupcanik 1. zavisno od pogonskih uvieta i tocnosti izradc. [kp] 01 Moln az = 97400 PI ''''' (kpcm] nl Osim nazivne sile dielu]u. Sa zupeanika 1 (pogonskog) prenosi se na (gonieni) zupcanik 2 sila Pn2.'(0) .::e od d N'astupaju I'I u toku pogona kratkotraina udarna ..od.l1l1: a d uvjeta pogona.zahva~a ~ub~ ml)en)~ se. Vrijcdnost i fakrorom fd uzeu su u obzir utJCC~)l.. dalinia tzv. kolebanjima optereccnja i s1.. To zavisi od karakteristika rada pogonskog i gonjenog stro]a.. udara: do lorna zuba. potrebno nam ie kao prvo da znamo kolika ie sila koia optcrecuie zub. djeluje sila p. se P?vecau nazlvI?-a obodna ~tla" b~dne brzine i od velicine gresaka l~!z" Vclicina te dinamicke obodne s~lc 7:avlsna je .. treba nicgovu velicinu ocijeniti . opterecenja. Pogon rnoze dolaziti od elektro-motora. velieina Za vrijeme . cijc vrijednosti dosizu dvostruku.-:--1 trajm pogon I'~~ motor s unutarnjim izg. .) ' (dpr.

+ P + e.liti niza~.~§. Z2.99) 2 'I)uk = '1).): I % .~. ZI iz zahvata [cdnog iii dva para "ubi lC.= PI = PI = dovedena = r. Da bi Isko~~stLvost z~pcal1lka bila sro visa. nosivost u oduosu prema habaniu (opa4 snost prevclikog troscnja). treba birati sto veci broi zubi. Prcrna '..5% 5. [kW] L1 5.312.95-0.PLL = Pl • 'I)L1 'I). Osim toga . ~uduC! da . Radi [cdnostavnosti. buckanjcm maziva i trenjem brtvi ' P = PI . J. Razlikujcmo : 1 nosivost korijena zuba (opasnost ad loma). '~L 'r"" = ukupna iskoristivost nastala gubicima u zubima u lezajima. ta nosivost dolazi u obzir kod kaljcnih zupcanika i zupcanika od sivog liva .97) "'" 0.6 Gra n ica opteretivosti z u p can ik a Granica opterctivosti dana je granicom noscnia. U razdoblju zahvata dva para zubi optcrcccnie je staticki l1codredcno. .312.za brusene zube 2 % . jer bi odrcdivanje tocke 13 zahtijevalo prilicno mnogo vrcrncna.99) 0. krak savijanja je za zube Z2.uba 448 29 I'RAKTICAR III 449 . U toj tocki kao hvatistu rastavljcna je sila fin U clvije komponentc. To se postize glatkim povrilinama bokova i dob~lm podm~ZlVan)Cm.mora koefi~l)e~t tren)a p. One opterecuju zub {~ Tok naprczanj:. nosivost bokova (opasnost cia usl ijcd kontaktnih pritisaka ne dode do pojave rupi2 cavosti povrsinc. Smjer dielovanja !Jilc Pn doveden je u simetl'a\u zuba (tocka F).4 Odredivanje stvarne s n a g e k oju prenose zup ca ni ci Ukupni gubici iznose : PO"k .10. To zuaci da postoie iazdoblja zahvata dvaju para zubi i razdoblja zahvata same jednog para zubi.gubici uslijed buckanja ulja i trenia u brtvama: "" 1 % ~ 5 % u zavisnosti od konstruktivnog oblikovania brtvenja punjenja kucista uljem (.)'V .ma~1pfl. P2 = odvedena snaga. rnozc doci do lorna zuba. montazi u hladnom stanju odredenu bocnu zracnost. Svaki par nosi u tom razdobl]u samo polovinu sile ~~) Rnspodicla optcrcccnja pri xuhvm u l~~il f' U rocki h izlazc zubi Zl. Pod granicom nosenia zupcanika razumijevamo sposobnost preuzimania optereccnja a da pri tome ne dode do ostccenia. z~ moraju sada sami na duzini puta j'3D preuzeti ciclokupno opterccenje Fn. kvalitetno obrademh zupcamka. 1\1 i gubitak snage u Iezajirna.\ u kOI"Hcnu -zuba kild sila djciuje na vnn. odnosno na icdan par zubi.5. P« = gubitak snage u zubima.5 . ''lop Trel~jem ra~vijena tOl?lina raspodjelju!e ~e na oba zupcanika razmierno prerna mogucnosn hladenja.99) 4 .~a~l zupca~lk ima :nanju povrsinu. z] izlaze iz zahvata (tocka E).98) 0. krece se kod cilindricnih..ijed buckanja.p = 0.u kotrljaiucim Iezaiima s najboljim uvictima podruazivanja (-1)7.za tocno rezane zube 4 % ~ za neobradene zube = .li zahvatu su dva para zubi (z l> z. Ako je stupanj prekrivanja e > 1. Ukupna sila koja se prcnosi sa zuba nit zub diicli se duz dijcla puta zahvata Dii "c /W na oba para zubi koii su istodobno u zahvatu. dolazi u obzir ked :mpcanika koji nisu kaljeni . on ce biti topliji ad veceg.312.ine ulja u ~~~istu. nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavanja (opasnost zaribavania ili cak 3 zavarivania bokova zubi usl ijed prejakog zagrijnvanja). sto se kod zupcanika i zahtijeva.~ uk "= '1).~ C'I)z = 0. Zagrijavanje i habanjc ogranicavuju nosivost brzohodnih i visoko optereccnih (zakaljcnih) zupcanika.5 Gu bici 1- snage i koefi ci j c n t i sko ri s ti vos ti (. Zbog toga ~?ra)~ zupcanici l. pitting). onda se optercccnie zubi za vrijcme zahvata dijel i na dva. dobro podmazanih !1. = 0. ~a gubi~ke usl. Proracun zuba na savojnu cvrstocu (nosivost korijcna zuba). Pal' zubi Z2. uzimamo kao polozai na kome sila djeluie na brid zuba uu vanjskom obodu (A).1 % za specijalne lezaie za visoka opterecenja ('l)L = 0. 7.. "~ 0.~z C'~. Mjerenja na jcdnom norrnalnom plcnosu s razlicitirn vismama mvoa ulja dala su ove rezultate : Utjeca] kollelne ulja u kuciStu na gubitkc snage Tablica 23. Prekoracimo li mogucu opteretivost. 'I'ankirn crtama oznaccn je na rQ'!J poloza] kad zubi Zl.skom bridu 'l."' • • J " P2 -I- POuk =!2_ ~lJ-lIk [kW] Pu snaga.96) pl! zubi gubici snage u kotrljajucim lezajima: "" 1/2 % . najccScc u njcgovu kori[cnu. z~ nalazi sc u pocetku zahwata. KoefiCIJent tren)a !1. Punjenic Oko kucism uljem Ukupna iskoristivost 1/4 vis inc 97. Kad su u zahvaru samo dva zuba (jcdan par).995) gubici snage u kliznim lezajirna (za nekoliko lezaja) 3 "" 3 % za normalne lezaje ('~L = 0. i Z2. Prakticno. gubici snage u zubima (P. pri zahvatu para zubi S obzirom na odstupania oblika i koraka zubi te S obzirom na deformacije zubi pod optcrccenjem nastupaiu odnosi koji se razl ikuju od tcoretskih. ' 'I)L . z~ naiveci u tocki B.p [kW} Ut!ecaj kOlic. kako to pokazu]c @. brtvarna i buckanjem maziva.04~O..

7 1.6 1.7 1.5 I I .9 1. 13.5 1.5 [.I 2.6 i 1. odnosno izmjenicllo-promjenljive dinamickc cvrstoce (aUN "'" 0.:.7 1.7 1.9 1.a unutarn]c ozublienjc 1:.5 i l 2.8 1..8 1. Tablica + (a .39 450 .8 I 1.9 2.4 2.7 1._-. 13 [kpjmm g svedenog na I [mm] 25 ~.8 1.Ii. 1.9 1.i I iii iI..6 2.9 1.6 1.6 i 1.1 2.4 1. tablicu 27).7 1.'.9 1..9 1 <) 1:8 I 2 1.9 1..d2 = Z.6 1. 1.6 .tv [kp/mm a..8 1.4 1.6 ii..4 So .0 ' i i ! \ I I i U :\::~I ::~ I i:~ 1.8.5 ! 1.4 [.0 1.7 1._ spccificno dinamicko opterccenic ska koraka.4 1. B".2 2.6 1.0 2. (IJ.8 1.0 2.5 1.1 :.7 1.2 2.7 I i i 1.5 I.1 451 1.1 'n 2 D. 2. [kp/mm 2] jc stvarna vrijednost specificnog siriuc zuba: 13.8 .2 2.7 1. rczultati na zupcanicima jc doslo do lorna pokazali su da je poeerak lorna nastujao na vlacnoj strani.7 1.8 .1 2.. ispod istosmierno-promienliive diuamicke cvrstocc.~ 1.6 I 1.411.8 . i 1'.2 2.6 1.6 1.9 1.8 1. malog zupcanika malog zupcanika kIa.7 1. Prerna hipotvzi deforrnacijskog rnda dobivamo da su reducirana napreznnia: at.6 1.1 2 2.9 IS~' I 1.na savijanje (P.2 2.6.2 2.4 i I 1.2 2.7 1.7 1.5 1.5 1.7 i 1.1 2.1 2.6 1. " nazivna vrijednost " specificnog opterecenja ..9 J. 1. Premda G (tlacna strana) rezultantno naprczanje naivecc.6 2.3 2.5 1. +.9 1.4 2..61 1.1 2.4 2.6 II 1. 2. 1.8 1.2 /.4 i ' I6 1:5 1.7 1.2 2.6 I 1.4 I i 1.4 2. F.9 1.9 1.7 1.7 2.7 i 1. .7 1.9 1.2 . Kod rneduzupcaniku koji su istodobno u zahvatu sa dva zupcanika optereccnje je izmjcnicno-prcmicnliivo.9 1.. B. l/1.0 1.6 1.9 I I' i.0 2..0 i:i i i:i I i.8 1.8! 1.9ri"I.4 .2 2.6 1.7 1.un [kp/mrn "] .7 1.m) ie dopustcua greska zahvata (v.0 1.5 1.0 ! = ([> .6 .01 2.21 2. 1.0 I 2.8 1.7 1.7 ~:~ i.5 [. Savoino opterecenie djcluje istosmjerno-promjcnljivo.8 1.6 1.6 I.5! (h I Sigurnost u odnosu prema lornnoj cvrstoci: z.1 ts 2.6 Ii 1.6: 1. 'b~t 6 F.7 1.1 2.1 i 2.6 I [.6 1.1 2.9 1}9 ! 2. Opasan presjek ie korijen zuba.9 2.0 2.1 1.6 1. I.41' i 2. I 2.7 1.7 J7 ..9 I i 1.6 1.2 1<) 2.7.9 1.4 [.7 1.4 1.2 2.9 b.5 I 1. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Faktor oblika q za ciltndr lene nul zupcanike s ravnim zubima IY-o = 20° 24.9 1.71' 1..0 2. 2.6 I! 1.7 1.5 1. greska profila).-----------------------.7 I' 1. I II gl 2.4 . 2.7 1.7 1.9' 1.6 ! j 1.8 ::~ 1. s" 2.7 2.7 1.25 1. q. na z [kpcm] ~ nazivni okretni moment _.6 1.8 1. na pritisak (Fr) i na smik (P. tablicu 28).8 18 1.5 1.un [kp/mm"] 1.8 I 1.2 2. SO 100 150 i 1.9 1.6 1.1 2 2.8 II ::~ 1.8 1. r: II~ - 3 2.4 i 1.0 q .8 1.6 1. tlacna i smicna naprczanja.4 ].0 1..0 11.36 1.1 i.6 I~Ll! I. faktor udara dan u ta blici 22.4 2.5 [.611.6 1.6! 1. Optereccnia P.0 1.0 2.5 1. 3 .8 1.5 I' I 1.7 1.10 1. q2 13".d a.5 1. ~~ Wi' .6 2..1 22 1. iz jednadzbi : '] q.1 l 1.6 1. 2M"'n"" '] ""' ~O.8 I I !' ~.7 2.6 II 1.1 i .32 1.4 2.2 2.7 I'.5 2..G 1.112.1 2 2 2 2 2 2 1..8 1.7 1.7 1.6 i 1. [kpjmm '] I i I! 2.1 2.1 2. 7.5 1. premier kincmatskog (dodirnog) kruga dJ [mm] '"~ sirina zuba blmm] izazvano i3.7 ' 1.6 1.9 1.7 1.7 ::~ 1.1 2..8 1.ao~~ .611.2! 2.7 O'[)J) i lomnc cvrstocc aL matcrijala.6 1.8 1.1 II ~.6 "I 1.5 1.7 1.3 2.7 1.4 Z-: .8 i.5 1.S! 2.4 1.3 I 2.1 Reducirana naprezanja izracunavamo arod! . II ~).7 1.7 1.~.0 1. r.4 I I I 16 1:5 1.9 \I i.8 oprcrcccnia 24 I:: I ro 1. B + B.:.3 2.6 1.7 1.611.4 1.8 1.6 2.6 1.28 1.1 2..9 I.4: 2.7 1.7 1. tablicu 26).5 1. fb je faktor toka opterccenja (v.5. I 2. 1.4 I 1.6 1.6 1. Sigurnost u odnosu prema dinamickoj (So) i lomno] cvrstoci (5\) treba kontrolirati posebno u odnosu prerna rcduciranim naprezanjima icdnog i drugog zupcanika: arcd' arod 2 '''.4 i 9 _.9 1.2 2.9 3 2.7 1.8 1.0 .2 2.6 1.S I 1.8 J.8 ! I i. De bi se izbjegli prisilni lomovi i lamovi usliicd umornosti {lornovi uslijcd dinarnickog optercccnja).7 1.3 2.9 .s i i.4 II 2.-.1.-"'~!_cc.8 1.5 I I' 2.8 1.2 i 2.6 1.6 2.9 Ii 11..4 1.9 1.8 II' I iI 22'.1 2.2 2.2 i 2. moraiu reducirana naprezanja lczat}.~ Z.7 2.7 1.2 2.6 1.6 I.4 ~ I ! 1. su faktori oblika zubi dani u tablici 24.9 2S 1.5 I i I 1.9 2.cc [kp/mm 2] J -Iod.9 1.8 1.8 1.'.5 1.9 1.1 2.8 1.1 2.8 1.4 1.0 2. Ako bi cventualui lornovi zubi mogli izazvati teze posljedicc.B 1. oc O'L ar-cd __ 1.5 1.3 .7 1.4 I 1.1 2. 1.7 ! 1.2 2. ~~ izazivaju savoina.5 ~:61 U I 2.6 1.1 1.1 ! 2.3 i 2.n II "" 14 I~ 16 17 :3 1.81i ~:~ I ~:: !I g ~:: }I Ii ~ II ::~ U i:~ ::~ II 2.4 .7 1.6 c (kp/itm) je krutost (v..2.R 1.6! 1.G 1.2 1. s dovolino visokom sigurnoscu.5 i i : 1.6 1.2 2.6 1.6 1.{}12.o I 1.7 2.5 1.)2' M.5 1..8 1.6 1.6 1.1 2. a)Z je u tocki kod kojih tocka G'. 1..6 1.8 I ~.4 1.8 1.8 1. [reba birati vece vriiednosti sigurnosti.1 2. 1.2 2.7 1.! ' 2. i:i ! iii I i:1 i iii I 2.5 1.5 1.8' 1.8 I! I' 1.1 ! I 2.7 1.6 1. Sigurnost U odnosn prerna dinarnickoi cvrstoCi: IS 2.I df-:i.8 II ~'81I 2.7 I 11.1 2. v (m/s) je obodna brzina na kinernatskom krugu.6 1.5 1.7 1.7 1.9~0 i 2.------------------------1 100 '.4 II 1.6 I' I.0 2.0 I 2. )/(a.4 0.7 1.8 1.6 1!l0 1.2-2 O'rcd I 1..9 2.s 1.6 1.0 I 1.4 1. 1.5 i 2 2 II 1 '. f.9 19 9 1.0 i 1.9 19 1..). deformacijorn greskama u izradbi (grezubi pod optcrcccniern: c r.8 2.7 2.0 1.7 I ::~ 1.7 ~I) 1 1.2 2.02" .7 1.

2 ~.8 1.4 I 1.7 1.6 1.5 1...5 6 8 .~.7 1.5 ~ i I I' i 1.S II 1.2 I 1.5 4 4.7 1.~-. ..5 1.6 0.7 1.6 1.8 1.6 1.6 1.9 1.8 1.02 .5 1. Z I qz 13"" faktor q uzimati iz tablice 25..6 1.7 1.6 1.1 co lik/cclik mnter ijah Nuzivnn vrijcdnost spc .2 2.t-c. 40 40 63 71 100 1]0 I I 20 21 22 t I 1.j I ~: l 2.7 1. ~~O-\·~I-~~·~"·! -~ lIe"'" tf ~-~-~ -u. 0.4 1.6 [.7 1.8 1.. I'folxvoaaca.5 4.6 4 ~.4 1.2 1..5 1.(D = 20 Q sparivani 1..5 [ .6 1.9 1.6 1.9 1.5 1.I 2.6 1.~..6 1.aca ..4 1.4 1.5 I ~-.9 1.6 4 0.6 1.6 4 10 1.3 I I' 1.3 2.4 1. ~-::6···~~'6·'1--"i-~ _. Pril.5 1.. b) kvalitetn kao funkcijn obodne brzine 60 mls~k .4 [.'~-1~g 1.5 1.'.5 2.8 1.~ 3 3.5 1..8 1.2 .'J 3 'I'olcranciiska polia cilindricnih zupca.~ I 2.5 1.8 1.5 5 6 6 6 6 7 9 7 B 10 8 9 11 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 pogonskih kinemastkih cos o: .m) Tablica 26..6 1.6 1.4 [.9 1.4 1.1 2. pogoni koji rode prj kvaliteti 5-6 do 70 mlsek.5 15 1.Zbog toga sto su pozitivnim pomakom profila (+x) zubi u korijenu ojacani.mza cllindrfcne zupcanlke DIN (3962) Tablica 27. Faktori Dopustene greske zahvata f..5 ! oj) Iilrbin$ki I slltn.7 1.4 2.5 1. ..1t: a) kvaliteta kao Iunkcija obradc. z.'.5 1.7 1.5 ! I 2.6 4 10 1.0 2. d I'ogon..1 .6 4 0. . 5 0. do (dodirnih krugova): 25 12 10 11 11 11 12 16 12 14 25 db I I cos Cf. 28..7 1. krugova cJc_ 12 63 71 71 80 100 25 50 0..6 1.6 1.5 4 5 5 5.. 100 200 4 4.7 1.6 1. .0 2.6 .4 1. -9 10 200 12 13 :1 I! i i 16 17 18 2..5 1.7 1..5 I I I I' i !:! I 1.6 1.6 1.3 1.4 1.6 1.o = 20" Tablica z.6 10 7 10 14 20 28 40 63 [00 160 Smjernicc za izbor kvnlltctc izrudc oxubljcnia u zavisnosti ad abadnc brzinc dane su na oiW· i tnblici 29.8 1.1 I I> 0.2 2.6 [.4 1..-.3 2.5 1. a negativnim pomakom (-x) u korijenu oslabljeni.o cos Cf.7 1.S I..1 2..3 2.7 1. treba pri proracunu zubi na savoinu cvrstocu po iednadzbarna crr e d I = Z 1 q 1 B.7 1.2 I 400 l~ i! 19 ~.5 5.7 1.9 I. bi Krutost c [kp!tJ..6 4 1.. .~ .4 [.5 1.4 ~. Kvalitcta 6 [2 10 8 9 9 10 11 12 12 14 18 14 [6 16 18 18 20 20 22 28 22 25 32 25 28 II 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 90 100 125 .7 1.~---7 7 20 16 18 22 [8 20 oblika q za cilmdrtcne V~zupcanike S ravnim zubima Cf.3 1.2 1.2 2.5 1.-r I I 0 - 10 l I 0.5 5 5 -_ . 400 800 !.6 1.5 [. '-~i--~~ '-if.1 1.6 4 0. 1. i.7 1.6 1.6 1.02 I za promjer d uzimati vtijcdnosti d.6 1.4 1.6 1. [mm] 50 100 3.[ 2.7 ::: I.1 2.0 2.6 1.0 1.5 [. Faktor toka opterecen]a fb Tablica I Po mm sirinc zuba pri (.5 I i 1." i c r c uz . cificnog optcrccenin B [kp/mm') i Pa~tortOkfboPte~.7 1.8 1.1 1.6 1.8 1. u lJ. kod kojin so zahtjeva osobito miran hod.ban dogoyor .5 1.9 1.5 1.0 2.5 1.8 1..8 [.4 1.5 2.6 4 10 1. I») poconi xa mierne apMate ifi slitnl po~""i koji zahtjevnju kod malih obod"'I' IIrzino vcoma toeal} prenos.5 7 5.-------'-'-'-~- '+'-Vr~~~ d.8 1.6 1.2 2.7 1.4 2.5 li-lllcCj su: ~: 30 50 !I ~:~ : lOa I~ ! ' 1.4 1..~ 1..05 -~.4 1.5 [.kom nnri/branja porrcbcn I" pos.6 ! I I I 2.5 1...6 1.4 1.8 1. I I . \.5 ! I.5 1.~. 1.7 I l:~ ::: I I 1.3 1.zmcdu petro.0 1.3 .1[.5 I.---~~ 7 ·1· I I --4 ~ 50 .. 1..4 1.6 1.S 1.5 1. 25. Isto tako treba u jednadzbama: f" I~ 0.8 u 1.2 2..4 1.. ~-- -- -~ --_ ..1 2.

"q I I ! ! p".j~nl((Jri ..fJfrfJjtri n Z'P:·b F II [kpjrnm 2J kao pririsak valjanja i ako taj pritisak valjania Herrzova pritiska.8 -~-.~..-. Kvaliteta potrebne obrade prema obzirorn na podrucja upotrebe (DIN :podrucjhna upotrebe zupeanika (DIN 3963) Tablica 30. bez ostecenja zubi.0 I [11 1'2 I ! Proracnn nosivosti (opteretivosti) bokova zubi. Prema teoriji kontaktnih pritisaka naivcce tlacno naprezanje nalazi se u srcdistu dodirne povrsine. Naiveci je u sredini..zilo { t.'.5 + 21000 2E-· 455 454 .. Opasna tocka naprczania nalazi se ispod povrsine gdje se uz tlacna javljaju i najvcca tangcnciialna (smicna) naprenja..-- r- O't'fQ-hda t.". dana je u tablici 35._. + E2 ako materiiali imaju ~lrc-j(t"1 IMv3UJ/O zrJ Jlompunjr I apat(ltl ! I". m~tal'i JQ '*1d~r~ ! unutari1jtm &ogorjnfJnJ. Za velicinu maksil1. Stalno promjenljivo opterecenic bekova dovodi do stalnih promjenljivih deformacija povrsinskih slojeva bokova zubi. = 1. U ostalim slucaievima YE izracunavamo iz icdnadzbe: i p~liQprit'r~dr..7 -1--4-.-.= 0. Velicinu kontaktnih pritisaka izracuuavamo pornocu Hertzovih jednadzbi.W.ufna 1r'<lZilo I maforn{ . b bfO. y" -.faktor koji treba da uzme u obzir materijal zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.l/~ [kp/mm '] zupr!aniciza r--L. r prrdzni ~tr~jni OPOfOt/ Oznacirno li odnos (Ii) uvedcmo u [cdnadzbu r---a/atM sfrojev~ 1____ alai-I)I . dobivamo: = 0:0 11" y- r--L __ mj~t'nl apara" I ~JD1"n kvalitef: ~J~1l zup(Qnlk I . . vozlia . fdl-lo/lr4' I rrOMpl}(MJ ! I I P'''''' / u"r/lJjl '/P.!in-~i(a l hi) [kp/mm"] -.9 ."yi ~ 1 [kpjmm-'] 1 faktor pritiska valjanja dan je u tablici 31.Af Itrcjrr/ ~ norrnalna sila na zubu @} .1f'Ij"':'f1f.:uM'<~ug pritiska niegova @ Kontaktni pritisak nn bokovimn zubi jcdnadzba glasi: 2 0.!!.Smjernice za toenost izrade (kvalitetu) ozubljenia Tablica {mls] 'V 29. razl icite module fj'l i E2 iz jednadibe: 2E. Na miestu dodira bokova zubi pod optereccniem doci ce do elasticnih deformacija.---.DbfJd InduJtrQQ . B.ubilld. Prekoracenjem smicnih prornjenljivih naprezan]a iznad granice smicne dinamicke cvrstoce.. nazivarno dinamickom cvrstocom valianja kD' Tu cvrstocu izracunavarno 5 6 I ' 1 2 13 ]4 : L _____ I7 I8 I9 110 I 11 T 121 ! iz jednadzbc : kD = YE y. Pritisak valjanja koje bokovi zubi.bll..loJ..pglJati ~~rr I plu(JIJ'Ii sir"jnl J 9u:.l___ IJ 2 pm cos Ill .lmm] . Na pojavu pittinga osim kontaktnih pritisaka utjcce i brzina klizanja i kvalitera nalcznih povrsina (tvrdoca i kvaliteta povrsinske obrade) te rnazivo.. 12-60 cista fina obrada naifiniie obradeno ili bruscnje - Na tablici 30. ako su bokovi zubi podrnazivani ulicm viskoznostl 13. dana je podjela kvalitete obrade 3963)._..rhriJn. utiskivaniem maziva u nastalc prskotine koje se sire prerna povrsini."0.~-~---~~~~-. Kontaktni pritisak na tako (elasticnom deforrnacijom) stvorcno] naleznoj povrsini i@ nije jednako rasporcdcn po cijeloj povrsini.----6.f(l9rqdll/~ ptJrni ! F« [kpJ lim [kp/1111112] ! '. rnogu trajno preuzimati.Dinamicka cvrstoca valianja materijala zupcanika.35 Fn' Em p [kp/mm"] O~ ..z [kpjrnrn "] " E.-./E' E".I!<. 0. -. I Nacini izrade lijevani iii grubo obradeni grubo obradeni i s icdnim skinutc strugotine s lojem fino - I Kvaliteta izrade prerna DIN 3963 10-12 ----_ .~~p-=~~Bm·--.5° E/50°C. j . srcdnji racunski radiius zakrivlicnia bokova izracunavamo iz iednadzbe : finomehaniku ~a11>1'1 pruIMl 1f'.5 S 8. Ako je taj zupcanik od celika yp._---_ . .tl'DJrvi 8 [9 1. I.---- zup~anici t. otkidanjern povrsinskih cestlca usliicd medusobnog valjanja bokova dovodi se do stvaranja rupica na povrsini bokova koie prerna engleskom nazivarno »pitting«. bmlj. podmazivani uljem...srednji racunski modul clasticnosti Izracunavamo.i i p(&t1':/ lfrairrr.J I ! )"'.8-4 4-12 <0.m 2p".~--. kvalltet : l' I 2 I 3 I ~ za: opcu strojogradnju 5 6 II 7 :./10 iJ'u.

nOsti maziva dan ie u tablici 39.64 3. a velikog od urnietnog materijala.62 3.12 3.01 3.13 3.5[ 4.58 3.57 3.76 4.93 4.22 3.25 \ 3.15 3.33 3. Da bi moglo doci do te pojave.48 3.35 3. 4.40 4.14 3.95 3.38 3.19 3.40 3.88 3. h~ B.70 3.30 3.70 3.5 °E/50 °C za odredenu znacaiku vijeka traiania L .33 3.67 4. uz upotrebu ulja za visoke pritiskc smanjujc se opasnost od zaribavania.40 3.95 3.30 4. Vijek trajanja je to duii sto je bolja kvaliteta povrsinske obrade bokova metalnog zupcanika. dane su u Yv tablici 32. Proraeuu nosivosti u odnosu prema rnogucnosri zaribavanja.48 3.69 3. za razlicite materijale u tablici 36. i pritiska doei do zavarivania ookova.59 3.47 4. = -b~- Po • to ~ dop c [kpjmm "] ~.51 4.55 3.93 3.20 3.B5 3.61 5.58 3.70 3.03 3.57 3. 1 3.[3 3. n [h .--r~~'-~~~~ kp/rtlM'l u obzir viskoznost ulja Tablica 32..23 3.26 3.95 4.57 3. n [h : min - L I bro] promicna iz ®.6(.31 4. = .56 3.16 3.75 3. Kod brzohodnih 'l.12 4.15 5.77 3..34 3.36 3.97 4.20 3.4[ 3.73 3. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 2[ 22 23 24 25 30 SO 100 250 5.42 4.23 3. = . Ocekivani vijek trajanja zupcanika iznosit ce tada: (L' n) . 457 .52 3. izracunati stavljanjem = h iz jednadibc hN = Yl! y.L 1 h = Bst• Y ~c': __ [kpjrnrn 2] vrijedi za oba zupcanika.05\5.83 3.40 3.70 3.06 3. Pozirivnlm pomakom profila pada pritisak valjan]a k pa zupcanici mogu biti manii. Zupcanike od umjetnih materijala proraeunavamo prema jednadibi: e b [mrn] = sirina zupcanika.75 3.66 3.42 3.13 3.29 4.89 3.25 3.35 4.36 3.-l = Bst• 2 pm COS ao V-zupclInika s po- dl fO k~ [kpjmrrr'] . Spal'ivanic malog zupcanika od metala.46 3. f2 • Pri proracunu pritiska valjanja ii-I h = Bs.20 4.40 13.49 3.16 3.62 3.23 3. y --.63 3.48 3.47 3.43 4.18 3.69 3.42 3.13 3.27 3.68 3.12 3. 4.04 3.62 3.60 3 55 3.44 3.16 3.15 3. Pri podmazivanju rnascu Y» ~~ L Ako se radi 0 prenosu koii se projektira samo za odredeni vi" [ek trajania Lh u satima.91 3.33 3._ prenosni omier (znak - odnosi se na unutarnie 456 . mora doci do prekida uljnog filma.76 3. Brojevi na pojedinim krivuljama odnose se na brojeve dane u tablici 35.63 3.51 3.24 \ 3.86 3.45 3.38 3.93 3.16 3.14 3.53 3.57 3. min . zupcanike Faktor pt'itiska valjanja y za nul-cllindrtene zupcanike s ravnim zubima ao = 20" Ta bliea 31.29 3.54 3. drugirn rlieclrna.10 4.50 4.81 3.15 4.73 4.49 3.17 4.95 3. Kuo sigurnosr protiv zaribavanja kod prcnosa s kaljenim bokovima vrijedi: 3.25 1 Pritisak valjanja po jcdnadibi i .91 3.87 3.42 3.60 4.46 3.39 3.22 4. Traina cvrstoca valjanja h o irnat ce prema nacinu sparivanja materijala razlicite vrijednosti.67 3.---[san] '~N n L .42 4.40 3.26 3.upcanika.66 3. _ faktor koji uzima u obzir viskoznost maziva.vremenska cvrstoca valjanja pri podmazivanju uljem viskoznosti 13.[1 3.33 3.45 .69 4. pokazalo se u praksi kao dobro sredstvo za tihi rad zupcanika (dobre prigusne sposobnosti).79 3.13 3.26 \' 3.14 3.20 4. kojim se uzlma Elkp/mm 2] _ modul elasticnosti materijala zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.66 3.26 3.50 3. U t0111slucaiu trcba sigurnost bokova racunati za svaki zupcanik posebno.1] iz ~D.65 3.56 3.25 4.99 3.12 3. Ako nam [e za neki odl'edeni zupcanik poznata cvrstoca valjania h. 10000 ~I ozubljenje).14 5.29 4.01 4.10 3. Izbor nacina podmnzivanja i ViSK07.95 4.4.63 3.13 3.46 3.22 4. 11~ a zatim POlTIOCU h~ viiek trajania ocitavati iz ~D prema L . Vrijednosti su dane u tablici 34.86 3. Upotrehom materijala otpomog pri visim temperaturame.80 3.37 3.18 3.71 3.27 4.20 3.58 3.44 3.14 3.29 4.64 3.54 3.57 3. jednadiba vremenske cvrstocc vaIjanja glasi: ~r--r~xrrr~~~~--.16 3.75 3. faktor sigurnosti Za prenose u trajnom pogonu mora pritisak valjanja h za odredeni ustati ispod vrijednosti trajnc cvrstoce valjanja.27 3.63 4.44 3.[4 3)4 + 1 n .37 3. mozemo vrernensku cvrstocu valjanja II~. 11 [min -11 brei okreta pogonskog zupcanika.16 3.28 3.78 3. (()sforom iii klorom) moze se postici bolja prionljivost (ulja za visoke pritiske).30 3.80 3.17 3. visoko opterecenih.39 4. Vrijednosti za y.37 3.31 3.54 4.47 4.08 3.81 4. razviiene trcniem.BO 3. moze uslijcd kolicine top line.47 I 3.46 3.39 5.50 3.37 4.50 3.43 3.17 3.67 3.71 3.14 4.54 3.27 3.51 3.55 3.32 4.71 3.65 3.96 3. n.85 3.87 3.18 4.60 4. kojima su oznacenipojedini rnaterijali.58 4.66 3.62 3.11 3.. t: gonskim kincmatskim promjerom d L i kutorn dodirnice 1)(.13 4.62 3.~i_. Sigurnost bokova: S" ® Vrcmcnskc cvrslocC valianin rnzli~itih matcninla aa = AD k ~ 1. Do tog pak prekida rnoze doci visokim specificnim pritiscima iii cent rifugalnirn silama pri vel ikim obodnim hrzinama.52 3.63 3.1014. treba vrijednosti faktora valjania Y oCitavati iz tablicc 33..41 3.73 3.20 13.99 3.20 4.05 3.72 3.Faktor y.81 3.96 3.48 3.09 3.77 3.97 3.12 3.15 s. Posebnom obradorn ulja (sumporom .75 3.14 4.65 3.93 3.16 3.79 3. mora najprije biti istisnuto rnazivo s naleinih povrsina iii.14 3.29 3.33 3.02 3.97 3.84 3. a time i do zaribavania.70.t.15 to [mm] = korak <lopc [kpjmm"] dano je u zavisnosti od obodne brzinc.42 3.19 3.47 3.22 3.40 3.

[I.34 0.... 8..---_. .---'.25 0. _-----. Lak i metal i . ! co"'" t-IN . 0.4130 pohnl jsan C.-----Bronca 8500 7000 Kovkasti liv SOD J .. ell . .r.7 .----------'----10500 00 ~. 3.48 0.NilB (DIN) 00 459 . • ------- ! \ _______ ~r ___ .._---------------_. lIS ..17 0.-.. 2._-----_.~ __ a ... 14..0745 -~'·'T' ____ -140 185 210 260 260 340 400 --0.. ____ ~~._------ 'a oW .-..~~[kp/mm2] vazllijih matel'ijala za izradu zupcanfka Tablica 35..i: o . Mnteriial E 21000 .-------- ------------_.43 ...------~ -_.------~ co ee c 9..1530 C. -------------..1 I . 1 HB Male".0545 CL..1 1.:¥ --------novotokst polyacctal ------1 700 300 Umictni K matcrijal ~ 'u 'd o ~ .-----------. C. 4.28 SLIB SL...:..0545 C. ~ S.. ~. ----_--. ~~~~·_ I Postupak I jezgra I 170 210 150 175 125 150 180 208 bok I ho --_._----------_.32 0.. r . .70 1.. [0. -~---~-- -----1 <) N o II --------. ..25 0.j.a..1730 C..~ II .. G..21 0.c: .-..~. 7.3230 C.....- . N ---11------------------_·_-------_·_---_· "'.' __ T ____ ..-.._---_..--- ---0.--..Moduli elaetienostl E [kp/mm1] za materijale zupcanika Tablica 34..70 0.. _--_.16 0.. oro --. .1330 C._--------- "f ~ ~3 5~3 ~_ ~~~~~ qq ~ ~ -I-------~-----------·-----·-·-··--·"" i S Rcdni broi 1.183 0...26 CL. '_-'- N " Tvrdoca po Brinellu (HB) [kpj'mrn''] i dlnarnicka cvrstoca valjanja ....---- Cel...._. 13._-_..~.0645 C.0445 C.--~-- C. ..4732 35C.0645 • __ . .~ --. 15.._--._. -.~-._-_. Q 0 " [2..

(I .07 0. 'l'[cmen.8 3. 17. 19.] za korigi rune zupcan ike 461 .2m Vvnul parovi rI.4321 13Ni6 (DIN) (. 23..m) . v.-..~-~.--.. c"' do.50 4.~ ('. I Materijal I Postupak ! HE jczgra 17O 190 270 360 200 400 310 400 I bok 590 637 650 6S0 600 615 650 650 I Oznnka 3.-.. zubi malog zupcanika Odnos sirinc zubi nil vrntilu za mtu prcma tablici 18.27 0..--..50 4. ~ L~.~ .06 0.lX = t.12 0.~-"--------~-. 21.l = 2 0.. = do..09 0. .--.11 0.--. Z'J]}I Iuktor fd prcma tnblici 21. 32. Pogouski kut dodirnice dop c [kp/mm2) za matertiale na bazi umjetnih smola i sliclle m atcrij ale Tablica " [mrs] Suma pomakn profile > ... prornjeru v'··" . sa skraccnjcm glavo dk1 = 2 (a -l..27 3..~ Z:J_ ---------~-. prj konzoluom ul('.-~--~ ~n lllll-parovc ((0 =-=' (/(11 L.__ .75 Nazivni okrctni moment malog zupcanikn Okrctni moment proracun Izbor matcrijala prornicr vrijcdnosti i modul 24.26 0. Bslv [kpjmrn"] q ..h-' [kp/Jnnl~] .xl_m) . 18..5421 '_R.-...___.. 1.- '" '_.05 0. do.... ~·~ __ •__ ~~ ••• "-•• -.96 4.75 4..-.2 3.75 d"..cnih zupcanika s ravnirn zubima TabIica 37..~. I do] "_''...07 0.04 0. Zl -l- Zjl in\'oc~jnvO:t) 2 tan «0 <.i_o_~_ ----cos (1 2 Za zatvorcnc prijcnosnikc trcba osn! ruzmak birati prcma tablici 10.. -.413l C.l<1 ~-'" d«. --..-----~-~. q.10 0. b .. 28.~"..17 0._ Diobcni Dopustcnc Obodna Z.~_.0 3.. --.....-~--. 27.~ faktor "darn.---- .rro (DIN) ('.16 0...~.14 0. K valitetn Razmak ozubijcniu OS! tablicc •••• 29.~---- Obodnn ---- brzinn na diobcnorn ~~~-..1 q..15 0. 20.~---.18 0..~ -~~------ (DIN) 460 470 500 ___ sirinu _z_nbi ~_.---~..--.!J 11imlll •.3230 53MnSi4 (DIN) C.1 1._~.1bana savoinu i rcducirano naprczanjc ___________ cvrstocu "''' 7..~...L__ promicru .J.~----.04 0...5420 (.\ [~~.. 31.08 0.24 0. ~~ ... 29.--.~~ .0 4. 0..S 4. premier I Novotckst 0..5420 G. .16 0.. + 2 f1lJ d".....) .l. • __ •• . I-lll mali zup~anik. iJsw ". -I. ~ . · __ ~··~·_'·"··"· n ·'~--_-___ --·· __ ···'_~~~___ -"-•• ---~~----.x..~·-··--d~·:·c.:..1120 ('.13 0.. ------~-~ 25. -I. ---_. ar~~l Or(lll~ tablica 24.11 0.. .?'.~A:':~.22 0.10 0. Ih.025 Poliamid 2 ncl-parovi (f.~--~-.~.f56 (DIN) c..:.. -l-'~-""-"-----'-~-'"''''----'''-'-'-''''''''-'--'''''''''''''''I m b'~ 0/ v.' ~~.----~~--~ spcclficno optercccuie ----------~ l~ ~ O... 25. <5 Stvarna vriicdncst spccificnog optcreccnia svedcnog na ] mm duz-ine zuba .faktori oblikn zuba ~I· __ ··o..06 0."k-nljcl:::. --Nazivno '" '" 0 IJ". tablicu 22. 26..~ do~ -l...~ 2 (a + til .. b 12 15 [~. bm. ------ •••• ~L~~~ --595 615 637 560 615 587 595 550 590 ---~3. d~e ::. /Jcdnad>'bc ~-~.16 0.~-. ~ B + Bdlll [kptmm''] v. HB velik zupcanik ..+ V> I~ Proracun 7.1 ... 30. ~~. (1 + x.i§tcn)\..7 3.!~~ nl --... __.-. .-------~--.1. _'_I:.m ~.~.. ··'···"···-6·i5C~L-_. '. ('.08 0.04 0..03 0.dQI 0.05 0. '" .-~-.. "' Prenosni omjcr n.----.~ ! FfJ~ T~.. 22. ccrncntirani kaljcn UfO.---.1 :.2". .---.~ Vcparovi dkl . Z-l q. " 16.25 0. . I:'_~i>/~~vrijCdiz.) dk. V> ~~ . tablicu 20.08 0.----_ kalieno u ciianovoj kupki - --.14 0._:~c) ••• ~-- sila nil diobcnom I d" .'=" 36...11 0.~-~.11 0.4320 (.10 0.~--.1220 ('.06 0..5 I Prorncun optercrivost i zupr::nnika nil savijanjc.13 0.1 UI.-..l..3230 35CrNiiS (.~~ ~ -~-.. ....00 4.. x.1531 C.20 4.'l.- . i 30.07 0. 7......50 3. .._-_ .] za nultc._"_·'_'"~'~ __ ""_..10 I Sirova 0.06 ko'" I Vulkanfibcr I 0. h~ Geometrijskc mjere cilindri.. --.04 0..07 0..4 4..20 0.2._..50 i "". nosivost koriicnn zuba 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II .2 d()) pri krutom obostranom tllczi~tcnjl1 5.(nastavak) Tablica Redni broj 35.:.1 ?.---~. B.08 0.4131 plameno kuljeno ili indukcijski kalieno 220 230 240 270 275 275 mjerodavan --....

dit1.. _ . Za vecc seri]e kovanie se izvodi u ukovniirna.1I ~dik YE ._" . 21000 Y E "" 0.t. vijenac zupcanik moze se privariti na vrati lo. Ta varijanta irna prednost pred tokarenjem iz punog rnatcrijala.prenosni ornicr 1.5 + J~D. B.~tlj..- 5. Kako to pokazuje 0~._. tablica 26.. .312._. 1 1 bokova " .. f.. Zbog zareznog dielovanja mora (@ razmak tiemenih krugova do utora mora iznositi 2: 4 III. . tablicn 32. i 33. fb faktor toka optcrccenia. Sigurnost cvrstoci u odnosu prcma lomnoi Proracun nosivosti (opterctivosti) i·1.7 Oblikovanje z up can ika Kod rnalih dimenzija pogonskih zupcanika.ty [kp/mm'] Dinamicka cvr._ . v.~ y" s. ----w- _____ .__ .__ Spccificno dinamicko optercccnic I I- + . tab lica 27. mblicu 34. 462 M Obiikovan]c cilin. od odgovarajuccg poluproizvoda. Sigurnost bokov ..!~.~ 1 B [kp/mm'l 'iI!_ 2._ d"_. tublicu 31. I '" 0.. . : lh_OQo.to~a valjania h~ [kp/mm'l Y" ~ faktcr koii uaima u obzir matcrijal xupcnnika koj i ic u znhvatu s racunntim ._"_" U ostallm sludajcvlma I.~~~Lc~~~':r~!a~~ _ . Yv '''''faktor koji uzima U obxir viskoxnost maziva.~ Bsty Y --:" ..!:>.25 bokova 1<0 nije za jcdan i drug i zupcnnik jcdnaka pa sigurnosi treba kontrolirati Z3 svaki zupcanlk posebno. [kp/mr~l.. 1.______ _Yalj. . pri podmazivaniu mascu Y.nici .._. Ako se radi 0 manjoj seriii._~. ti~1 Ztlp~i1nik s vrnt ilom od icdnog tHida f~:'· Vijcnac zavarcn na vratilo c [kp/!Lml krutost mba svcdena na urn ~idnc zuba. [kp/mm'J - iJt.. [kpJmm'l Y u d. Zupcaoik pl"j~\'rsc-cn na vrat ilo P0ll10CU peru ~\[!'Zup~3nik pdcvr~~cn na vrat ilo prckc kl lnast ih utora Prit isak valianjn v. cesto je diobeni premier u odnosu prema promjeru vratila rclativno rnalcn pa zupcanik s vratilorn treba izraditi od jcdnog dijela @ i @a. Siguruost protiv xaribavanjn Jr~ [rnrn] ~ visina tiemcna glave micrcna od kincmatickog kruga i .(nastavak) Oznakn Jednndzbc Tab Ii c a 37. proracun zupcanikn na savoinu cvrstocu (nosivost korijena zuba) Y faktor prh iska kotrljnnju.. (ILm) grcska zahvata.!'!~_ :: _~ Sb "" ruodul clasricnoati zupcanika koji jc u zahvatu s racunatlm Y. tablica 28.lri~llih zupcanika toI(Mcnjcm ia punog mnterijala @ Oblikovanie cilindricnih zupdanika takarcniem iz punog materljala i buscnjcm {~ Liievani i kovani zupt.02 -.:L. zupcanici se obicno kuiu od okruglog materijala ili.!j:.. Veci zupcanici pricvrscuiu sc na vrarilo pomocu pera iIi preko klinastih utora @ i @.~. sto jc ckonomicni]e.

Pri tome treba paziri da se na pojedinim presjecima ne nagomilavaiu zavari. [ __ kJ?~] mm? ~j) Zg broi glavnih doprr.= k.. b) s rcbrill13 za ojacnnjc Provrti duzih glavina liju se tako da su u sredini udubljene. Ako su brojevi okreta niski..aj zavara nn vijcl}-:tu t> @ Znvarcni cilindricni zupcanik I Orijentacijske vrijcdnosti za dtmcnztonlean]c 38. pa se obrada izvodi samo na krajevima ~1} b. = I '" 411' modul I I"' .3 d -i[0 mrn za ~cli~J)i l ijcv I I I Zupcanici promjcra iznad 2 000 mrn rade se da bi se ol_aks~litransport. Zavare na glavini i na vijencu treba kontrolirati na smik od uvoinog opterecenia. I '" 8~·IOIII ".5···2111 ~"" modul I I Ii ~b I I I ". . dopusteno savojno naprezanie "" 4. U takvim su slucaievirna vijenci najceSce kovani prsteni. Dimenzije vijcnca racunaju se prema jednadzbarna: 3. S. b) kovani 0-._)'_:. Dobrim i obilatim podmazivaniem mogu se uvjeti habania izavanog trcnjern veoma poboljsati. h.6 ~8m i til ". h ab a nj a i zagrij a vanj a Vijek trajanja zupcanika i dopustena opterctivost bokova veoma su zavisni od vrstc maziva i stanja podmazivania.0.3. k. Da bi so preostala naprezarua lijevane glavinc mogla izravnau. Takav spoj vijenca dobivenog saviianiem izvodi se x-zavarom."2 1. Pri visokiIn brojevima okreta. 8. Obodna sila djeluie stalno na kinematskom krugu i 11e rnogu ie jednako preuzeti svi paoci.i Zavarcni zupeanik : a) bez rcbara za oja~anjc-. Usliied toga ce i vijek trajanja bokova biti kraci.125 ]1 do Polo'l. kod kojeg ie viienac dobiven valjanjem ili savijanjcm plosnatog celika. [mm] za dijeljcne zupcanike. rukovaJ~je i rnontaza kao dijcljeni zupcanici.S d S. Na @a.2 d g I i I s '" 0. Pri proracunu momenta otpora paoka. R! 0.8 U tj e caj i p o d m az i vanj a. Iijevanfh zupcanika Tablica rebara "" 0.s~h~ 0-. Da bi se povecala krutost.:. U pojcdinacnoj proizvodnji ili ako se zcle dobiti sto man]e tczine. i brzine klizania bit cc niskc.8 za b "~ 10 JII 111 @ Zupcanik sa stcznc navuccnim vijenccm "" 1.1451/J~- za jcdnodijclne zupcanikc. Materijal velikih zupcanika visokoucinskih prenosa obicno je visokovrijcdan lcgirani celik. Na@ prikazan jc zavareni zupcanik oiacan rebrima. @l i tablicu 38. To olaksava izradbu i poieftiniuie jc.7 S. na haban]e i na temperaturu u vclikoi mjeri utjecati na vijek trajanja.4 za b = (30 do 40) 5. to cc vcce biti i habanjc. posto je 7. koji treba smjcstiti tako da. toplo navuccni na glavine i vijenci od lijevanog zelieza.: dop z· z.4d + IOmm za SiVI liicv -I. - (~6-I 18) Qi. rade se izmcdu svaka dva ramona radijalni urezi. zupcanici se izraduju II zavat eno] izvedbi. uzimaju sc u obzir samo ona rebra koja svojom visinom leze u smicru kretania. C"' 24 ' F'<J_.:. Tlacno optereccnie od radijalne sile pri proracunu zanemarujemo. 8 (mm). (3 .025 do! .2 d _+. Trenie zavisi od kvaIitcte povrsinske obrade bokova i od podmazanosti bokova.uj)canik izra- faktor zavisan od sirinc zuba k. 1$ 1 R.5 [kp/rnm '] za sivi liv a 8 [kpjmm "] za Iiievani celik v. h~ I I r i /1::. glavina i vijenac dobivaju oslone povrsine @b. djdo:\0 PRAKTlCAR III 464 465 .5111 [mrn] [mm) 3" . Polovine se mcdusobno vezu vijcima u glavini i u vijencu. prema tome: ~T!= Lijevani aupcanlci: a) den.a} b) na savijanie a druga na tlak. Sto je vcca sila trenja na bokovima zuba.. 0"'" 0. I I I L I I s ~0..8 . Glavina ie od debelostiiene ciievi iii ie puna. (~~ -I 10) -+ 2. Sredstva Z3 podmazivanje mogu uticcajcm na raspodjelu pritisaka na bokovima zubi. spoj ostane u meduzublju qp.I) III. L G d. b prikazan je zavareni zupcanik veccg prorniera.O. a ploca se izraduie od lima. I k. pa i da bi se olaksalo zavarivanie. na trcnie..JJ 2. "" 0.7s I O. Zato prctpostavljamo da same 1/4 svih paoka preuzima savoino opterecenic obodne sile. Savoino naprezanie rebra iznosilo bi. Povrsina dijcljcn]a prolazi obicno kroz dva rebra 1 kroz dva meduzublja. vcliki liicvani zupcnnici zupcanici. Taj viiek traianja iznosi tek oko jedne polovinc vijeka rraianja zupcanika sa sredniim broiem okreta. Pri srednjim brojevima okrcta moze se djclovanjem klinastog procijepa stvoriti uljni film.~ modul ~1JI ". Oiacauje a omogucuie pi:i t~plom navla~enju aksijalno nal~jeganje i centriranie q:j}.5) JJl.jkpjmm"] S. Meki bokovi zuba brze ce se istrositi habaniem nego tvrdi. Orijentacijski se uzima: Sg"" (0. Moze se uzeti da ce trcnje biti polusuho.. "'" 0.'" modul i I'" I I 5~ 111 1.

z v Qedvod = odvedena kolicina top line zraceniem i priielazom Q"uo "" 0. odrcdivanie stvarne snage koiu preuose zupcanici 5...•. "" 3 "C.. Q"I)' [ljh. . ~. ! 1------ . QulJo ~" a ti ad optcrcrivosti c"~ v lm/sl c < 0. odvoden]e toplinc.4 [kp/mm') optcrctivost nisku -/~i' PGuk .~-a kucista.. Trenjern razviiena kolicina top line iznosi: PGuk [kWl ukupni gubici (v.75 Q .--... Ako je razvijena kolicina topline veca od one koja se rnozc odvesti.4 vodom.. Rasprsenc kapi ulia dovoljne su. bilo prirodnirn hladcnjem (zracenicm i cdvodcnjcrn topline).juCi .8-4 4-12 Ked vccih obodnih orzina podmazivunje uroniavanicrn niskim obodnim brzinarun nnnoscnic masti niskoviskoznom uliu. A (t u'J..312.40 . prj Potrebnu kolicina ulja na sat: QII1J':1 [1/SUl] ~~ I uronjnvnn]e ~... Zato ie potrcbno da sc za svaki prenos prcdvidi odgovaraiuce podmazivanic (tablica 39). tablicu 23)..-.__ . .--::: .-. bilo umjetnim hladenjern.. . . zagriiavanie i buku izbjegavati previsok nivo ulja (v. _T_~~_. pri kojem kollcina ulja koja se dovodi zupcanicima ne aluzi same za podrnazlvanic vee i za odvodcnie dijela razvijene topline.. 1 Pri prirodnorn Temperatura hladenju ulja: zraccnjem : Razviianic toplinc. Za otvorcnc pogone dolazi u obzir specijalna zilava mast iii zi]ayo mineralno ulje.. l/min) potrcbna kolicina ulja za hladcnje y [kgjdm '] ___.-.8 _-_~~ . ..) [kcaljh l... Potrebna kolicina ulja za hladenie.. temperatura ulia podici ce se za: NaNn podmaztvania sredstva za podmazivanje Tablica 39.5 I/min za svaki em sirine zuba.~- Ovdje [e uzcro D. Za v > 20 m/s dobri rezultati postizu se ako sc rnlaz upravi i na postrane povrsine zupcanika. Za obodnc brzine v 12 do 20 [mjs] dolazi u obzir cirkulacijsko tlacno podmazivanjc uliem vlskozuosti 6 do 7°E/50. -'·-~I _i. za podmazivanic zuba.~-.. ---~---.. .. Za velike obodnc brzine najbolji rezultati postizu se podmazivanjcm pomocu tankog rnlaza ulia upravlienog mcdu bokove.-- 12" E 50 .. a QOd\"Od ~~ 0.~-_ 12' E 50 20" E 50 . 0) koeficijcnt priiclaza toplinc "" 17 .. ulje moze biti odbaceno s bokova.----------'. Uljern preuzeta kolicina toplinc odvodi se preko rczervoara za ulje..-~~-S" E 50 ! C optcrctivost srcdnia = 0..9 specificna toplina "" 0.vanjern centrifugalnih sila. Sva razvijcna kolicina top line u prenosu mora se odvoditi. kao kolicina ulja potrebna za ubrizgavanje.-.4) C"IJ" CC) temperatura ulja u kucistu priienosnika (max w 60 ·C) IX [kcul/m2• s . Takvi zupcanici ograniceni su u pogledu prenosa snagc granicom dopustenog zagriiavanja.] Podmazivanic Dovolino ic snrno nanoscnic mas li < 0..-.. pri podmazivaniu Priblizno Be uzima da ie potrebna kolicina ulia za cirkulacijsko hladcnie i podrnazivanje prcnosa za koji jos nije potreban nikakav specijalni urcdai za hladenic: uroniavanjcm brxinc u zavisno .----- -. Pri podmazivaniu rnascu uporrebljava se. --.. _ .. . odnosno prcko uljnih vodova na okolni zrak il i se radi poscban urcda] za hladenje ulia. - t>rOo.20 za prenosc koii sto]e na slobodnom prostoru (slobodno kreranje zraka) "" oko 12 za pre nose 11 prostoru gdje je slobodna cirkulacija zraka onemogucena (kod potpuno mirnog zraka) R< 40 pri iakoj Ofi'kulaciji zraka A [m"] povrsina zrace.. za zatvorene prenose. 10 [I/min) [kp/mm'] i ad obodnc v lm/_]... -__ --. tako da bi se otprilike nakon sese sad rada mogla postici toplinska ravnotcza: razvijena kolicina topline = odvedena kolicina topl ine.vost C> 1...<~:-::~~---!--. -..00 lkp/mm'). Pri podmazivanju uronjavanjem treba S obzirom na moguce gubitke snagc... u ~ Izbor potrcbnc ul]c ~.C Zraceniem priielazom odvedena kolicina topline: Qo~ v "" (Y.00 Ikp/mm'l '-:cl'. Punjenjcm prijcnosnika ulicm R< PG" •• (3 __ 6) [I) . c [kcaljkg 0c] spccificna tezina ulja "" 0. Pri hladeniu vodom mora povrsina A.~-~:: ~:~~~.~E~ -. 2·-6 6-12 Odgovar.__ ------- --- > 12 podmnz ivanjc brizganicm viskoznosri zuba maziv a u °E/50-clC. a za brzine > 20 m/s uljem viskoznosti 4 do 6°E/50..-- rE~ ! ~" /•• Odvodenie topline r'ashladnom cijevi za hladenje iznositi: A. treba povecati povrsinu zraccnia rebrima na kucistu iii treba predvidjeti nacin cirkulacijskog podmazivanja. I korak t = Ie 'kod ravnih zubi.--.1. v lm/.~::----------l······-~::~:::-----I.- . __ \l 0..---. Preuzima li ulje razliku izmedu razvijcne i zracenjem odvedenc kolicine topline.-._-. u vccini slucaieva.-. __ ..~---------... spccijalna meka mast s tockorn toplienia iznad 100°C. kod kosih zubi 466 467 .. II -~~~~crCI._-.. tako da i u takvim slucajevirna moze nastupiti polusuho trenie s povisenim temperaturama i mogucnoscu zaribavania._..

Kutovi su mjcrcni nil diobcnim prcmicrimn nultih zupcanika v zubc ie. pa te tako pom:~.5 m/s) Ci.pod kuto~ uspo~a Yo = 90 .I 'l.e(~u~?bno pricvr~tili.knut~pl~ekc •. L.= e + . normalnog movlada takoder = m. c~._- koeficijent prijenosa toplinc ulje-voda u [kcaljrn 2hOC] "'" 400 za cijevi (spirale) od bakra i . Prema tome cilindriCni zupcanici s kosim zubima daiu se izradivati normalnim alatima time da se ~vi postavc u kosi poloza] pod ~utom ~g/.= ----~ ..Potrebna kolicina vode za hladenie na sat: Vhl "'" d2 1414 [m 3/h] (v"~ 0. tso 1Un l' b tan ~o b sin ~o ® Vrijcdn(}sti . 5.. daderno odredeni nagib. Bez obzira na to sto je u presieku okomitom na uzdulnu os boka zuba tijclo zupcanika elipsa. Ukupni srupani prckrivan]a dlindricnih zupcanika s kosim zubima je. a drugi 468 Na @ dan jc nomogram zuba ~o 1 iz koieg se e~q moze ocitati b sin ~o ) 1I1n rr prerna vrijcdnosti kuta nagiba . t. [0C] temperatura vode. l"l)a rOC] temperatura ulja u prijenosniku. Taj nagib nazivamo kutom nagiba bokova zubi i OZl1a~uJel?? ~a ~o. .~"i srcdisnilca profila ucrtnnog osnovnog = canika (alata) OZUZUJ)H naglba @: Liniia bok~ zuJ.!J! Zupcanik sa stcpenastirn zubima Diobeni do promier : = z in. . zubi na vrhu male poluosi imaju istu kinematiku kao i cilindricni zupcanici s ravnim zubima. moraju oba [mati 1St! kut nagiba. ~~.l~r!sjc! okomit n~ uzduznu liniju boka zuba zapravo ie elipsa s kracom poluosi = j'o..:a ESq izracunatc ~ bim« J.li cilindricnog zupcanika s kosim zubima niie pravac. 469 ._-_.r:lo.brzine rrotok~ v ~= 0. bokovi zubi obavijali bi se oko kinernarickog cilindra u o~hku zavoJl1lcc.1II~~ [rnm] cos ~o Stupan] prekrivania bokova dlil1dricnih zupcanika s kosim zubima odgovara stupniu prekrivania profila dlindricnih zupcauika s .5 mis.:wisJi.k e su -. ravrnrn zu b. cos (h [mm] ~. uzduznu liniiu bokova (nonnalan) dale zapravO cllll1dncne zupcanike s raVI11111 zubima.. uvecan za stupan) ' prekrivania €$q dodirnog 1. ali suprotnog smjera..- =E + €~.-. Dn. iedanpur okomitim na os vrtnje (ceoni presjek).313 Cilindricni zupcanici s kosim zubima Ka~ bismo ci~~ndricni zUl?eanik s ravnim zubima razrczali u tanke plocice i svaku tako dobivcnu plocicu pomakli u odnosu prema prcthodnoi za odredeni kut Q:}).o'Sti (1tJo Za nckorigirane ® Kut nagiba Wo) i kut USpOIlO (yo) na sprcgnutirn zupcnnicima S kosim zubima.m."~t s~da bJO postupan._C~ 1[111. i nor- malni korak t no ~" 7tmn Q~. MJcsto opisanog prnnjera s pomakuurim plccicama u praksi cilindricne zupcanike s kosim zubima dobivamo tako da zubima. ~10 dovoljno sirok. -. = E + --~ . odnosa - b( 111" e•• . Zato govorimo 0 dcsnom i 0 lijcvom kuru put okomitim na uzduznu liniju bo~a zuba (nOl:mala~1presjek). Izmcdu normalnog i bocnog koraka postoii odnos: tn. Radijus zakrivljenja clipse na rnapoluosi iznosi: Na dlindricnim zupcanicil11a s kosim zubima razlikujemo boeni korak .. u odnosu prcma osi vr~nJc. prcma tome: Z.. dok je duza poluos elipse = l'o/cos ~o._.bob u~azlh u za!1V~ts gonienim zupcanikom. Kad bi ~upcal1lk. Na @ prikazan ie cilindricni zupcanik s kosim zubima s presjccima.. ~rcsjek ok~mit na.o luka bocne Iinije JO - = fh_ Iso @. dobili bismo zupcanik kod kojcg zubi vise ne bi po clJ~lol duzini hl1lJc. vee bi taj zah. Taj zupcanik dobiven tako prcsjekom okomitim na uzduznu os boka zuba nazivamo ckvivalel1tnim ili fiktivnirn zupcanikom.ima e ~.. = tn' cos ~o [mm] Iz toga slijcdi da izmcdu dula 111" i ceonog module kosinusni odnos : 1I1n i!I. 1\'1. dakle: ~~ Cilindricni zupcanici s kos im zubima s normalnim blicnjem. bism~ spari li dva dl!ndricna zupcanika s kosim zubima.

diobeni promjer fiktivnog (ckvivalentnog) zupcanika oznacimo kao umnozak normalnog modula 1IIn i fiktivnog broja zubi z...) <it. 2 Sn. ..2mn = IJIn ( -. unutarnic Diobcni premier prOlnjcr ..~! .h.. prorujer osi 1------Tiemcni Podnoi!ni promjcr Razmak ~... d« = IJI" Zn. 2 (ho. '" d" . .-je-l"-ild~b-l-j·i~~·-~~~b·~·i~--'-" u normalnorn zracncsti) prcsjcku (bez _________ L_~.V : ! I . : rill..(1\Q 470 471 ..~~ "..-n-.2 IIIn (1 . dOl + 2 mn (1 ozubljcnjc d:i~..:'-: 60 50 40 30 25 20 15 .':~~ • cos fl.0 50 + 50 70 QO 90100 150 Z ----Joo- QJ Na@ dane su vriicdnosti fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi Z" u zavisnosti od z i (30.) dh ...! . . 2 (hk..x.2 :Xl Inn tan (. TOCan odnos jednadzbom : : I OSt COS fl. 2 ilk.~ d" . Oznaka Dioben i premier Tjemcni Podnozni Razrnak premier 'T'icmcni premier Podnozni Razmak premier osi . I Vdiki zupcanik z. Stvaran broj zubi manji je od fiktivnog."fl~"T' mn ZI i. x. ._~~ . Stvaran broj zubi z mora biti ciieli broj. IIIn) ·N-a-:d-vn-.:i~!) 2 Z. . bio bi izrazen ~b z I dr.• :_-_.cosZ /Jo 3 10 8 8 /0 15 20 25 JO . Ve liki zupcanik /.. II m IIIIIII III fT IIIIIII I I II Ako.I r~1 k'i ~ r". z= Zn cos? cos r~o Nazivna micrn debljinc 11 normalnorn prcsjeku (bcz zracnost i) ! ~ Zn .. cos fl. = z.·00 SO0 25 0 20 0 150 ~~i e~~ V..(i. . =~ ·········I_···""··""_···"·"~c... -l. z.. = d" + 2 mn (1 " .... ' inn ~~ z! !...m_n d. I + x)) do.... _ _.2 ) <ik. --....cc· ·_"""· __ premier Zl T'a b l i c a 40. .._~~..cos . Ol -l.._ osi . ". e. . 10 z" 1 NO:: 70 COS'3'~. .-~mn ( ~~~ d . mozerno dobiti priblizno tocnu vezu izmedu stvarnog i fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi koia je za prakticne svrhe dovoljno tocna: Z "'" (nastavak) Oz naka l vraH z npcanik Unutarnjc Diobcni Tjcmcni ~ Podnozrii Razrnak premier prornicr c.. __ cos fl. dok fiktivan broj zubi ne mora biti ciieli broj.. zuba 2 c'~-. Glavne micro nultih cilindricnih zupcanika s kosim zubima jesu stvarne mjcre racunate s norrnalnim rnodulom 111" koji jc mjerodavan za izradu i proraeun : ] hv« ':::. !lin) I Mali zupcanik z. + x._.cos 1)11 _. Odnos lzmcdu Cconog I normalnog kula dodirnice Nazivna micra dcbliinc u normal nom prcsicku (be... dk~ ~"-.2mn :. ozublienie 100 90 z" cos ' r30. zracnoati) zuba ..2 ) d. = d" . • _--!!_I_~_~-/... Oznaka Diobeni premier Vrijcdnosti Zn izrncunatc iz r~o i stvarnog bruin zubi Z Osnovne dimenzije nultih cilinddCllih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljenje Tablica 40.. "'n~. "' d" z.0: tjcmcna visina ul~lla Osnovne dimenzije V-nultfh cilindricnih zupcauih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljcnje T'ab l ic a 41. -I.

~- .-- -----_ .--~~---.--.~ .':~~._----_..-- .ms ....--. Zupdanik z.acnosti) w.sa skracenicm glave dk.... mn) Cconi (bocni) kut dodirnicc (zahvatne liniic) Pogonski (zahvatne kut dod irnice lini]c) (dodird~::.... l'odno7.) dk.~.. Pogcnski kut dodirnicc (zahvatnc liniic) ked zadnnog ruzmaka oSI Rnzlika faktorn profila pomuka ....x "'n) . 1:< 0 . = 2 (a + '''n ...2(a .~... P'--. -. (~ -l.-.~ --...) --'COSr~~" "'no [kp) F..::..= .- dh . ·-------------·----ao := q_~_~. tan ..~ = den -I.... = dOl + 2 "'n (1 + x.0) 0:(0) . = d" .-----------~- __ .--~ = a d( -"-i--".._ ...= cos"i3: -'2-'....X:i:mn) d....----. tIIn) 43.-. mn ·cos··ti~. iF.....-. Osnovne dimenzt]e clllndrtcnih V-plus (i V-minus) zupcanih parova s kosim zubima za unutarnie ozubljenle Tab1ica 43..x. Si1a F.--'-------~ S~II~ ~..-~~--__' Nuzivna micra debljine mjcrena u normalnom sjeku (bez "...tO' Ta se sib razlazc na dviie komponente.~ d" .. COS 0:3 :-. _--..". raalaze sc dalje na obodnu komponentu Fa i na aksijalnu komponentu F"..--. ~!. 0::8 -~--~.----------. = dOl 2 (ilk.--~~ SSIlJ __ . + -------_..sa skraccnicm 2 ~ bez skratenj..s-o:-.~ .-- _.. tan «... d" . = :an '.----."±~t!!!~ . dr.xJ Inn Qo ~ d'r..-. -~-....1 SHe na zu b im a cilindricnih ca n ika s k o s l m z u b ima @ _ z up- Zt + 2 z~ Z...4~ COS 0:50 .x..-- ~-. ..--.!:hk.~--.- zracnost (postoieca) ZUbR ------. __ radijalna sila: . Pogonski kur dodirnice (zahvatnc Iini]c) Premier kincmatskog nag) kruga (...-::dol ~~ cos tan ".. -2".----'--_ . ---~.. ----.-.f!.) "'n .x. = !!!..------_------- .---~----!_-------.dr..~'"-~-_.mn -l.~~ COS [!. tan ((no) ..) --~~----~-----------~----I lmln = a (X2 .. 2(a ..) 2 .2 "'n (l ..-. "'. = 2 (a + mn . '''--"2---. ------~ zracnos t zuba pre- --. -~ 7. Oznaka D lobeni premier Zupcanik + 2 (I'k. ---Pcstoicca dodir- Ruzmak os i za nu1te parovc a a... 8 sklonjcna je za kut dodirnice IX...~..-.be._-'---------------2Xl "')~"c'I~~~ inn._Tjerneni promieri dk.n i premier dt . + x.--. (~ SII" = )}In (-~- 2 x. = d" Zupcanik Tablica z. x. aksijalna sila: = do"/... dOl dk. _----.. 2 ~c_o_s_fl __ • 5. "" I 1 dOl dlq 1021' Zupcanik z.. F. Oznaka Sila sa zuba na zub FN okomita je na uzduznu liniiu boka zuba. "" Fo tan e. pomaka profila zupcaue parove cos~..Xlmn) (ik..... -. -i. ·--------1 Razmak _______ Suma Pogonski kut dodirnice pri pretpisanorn mzrnaku csi osi nultih parova ~ __ .- .cenja gl..-~- Nazivna micra debliine u normalnom presicku (bez zmcnosti) Nnxiv narnicra dchlj inc zuba micrcna u bocnom (cconom) prcsjeku (bez zracncst i) 2 x. Skracen]e glavc glave glave =_~o_\....313. ~ COS fl. dk._' Tjcmcni promicri I . ~~:. Vrijednosti pojedinih komponcnata sil a iznose : . 42.dk.'"ms (~ + 2 x ..) (nastavak) Oznaka Zupcanik z... ...2 "2 tan anlJ-) Naxivna micrn debliinc zuba u ceonom (bocnom) pres jcku (bez zracnosti) = ms (~.+ SnOI tono:no) ".'" "'n) I dr.----_·_·_·_----Podnozni premier dl>.. --- . skr. tIIn) .D Silc na cilindricnim xupcanicirua S kosim zubima 472 473 ....d" 1 ..-. = d. COS O:SIl mli Z1 ~ ZI cos 0:$1) d~ - dl Premier kinematskog nog) huga Razmak Tjcmcna osi tjemcna ---_... ~.-"cunske vrijednostl) Razmak osi . Ceonl (bocni) nice (xahvatnc kut dodirlinije) tan eno tan GSa = ... -- ~.2 >lin (1 + x. :~~ 1'0 tan . Skraccnic glavc km" = «.--.a ---------1·---·-----_ ..--. V-minus trcba izrnijcniti prcdznakc pomaka profil a. -.2 (ilk. .cos"~.ve --~~-. .----.. a _--_. 2Mo do _D_i_o_b_cn_i_p_ro_m_ic_."l~~_..cx... = d" . obodna sila: . [kp) f.Osnovne dimenzije V-plus (i V-minus) cilindricnih zupcariih zubima za vanjsko ozubljenje parova s kosim Tablica z.... -.} -I. ._--_ .--------------C = c. + 2 "'n (I + "..mn .

edl <J. ci 45. savija vratilo (moment savijanja je ]7". valjania evrstocu valiania: III) =~ YE Yv koii bokovi mogu trajno preuzcti oznaca- = q.44 1.'.~~r·-·~". a na gonjenorn vratilu isti kao i smjer kretanja. mirniji hod od cilindricnih zupcanika s ravnim zubima.37 2.24 2.69 1.25 s kosim dana zubima dan je u tabli- B".35 2.51 1. koju rnoraju preuzeti lciiaji.·I )(=0 1 .38 2.48 1.82 1.313.88 1.:.42 1.18 2. k a va I" jama y za CI'!I'lldl'I'x11C I....26 1. y".46 IA7 1. = stvarni broi zubi.64 1.75 B"".93 1.50 1.#:f' Trenie se kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima povccava za faktor I/eos Taj utjecai na povecan]e trenja umanjuje se putem drugih povolinih faktora taka da se iskoristlvost cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze uzirnati jednako kao kod cilindricnih zupcanika s ravnim zubima..d2 r'Q' Sigurnost u odnosu prerna prckidnoi evrst{)ci (aL): SL ~~ .. I'u). saviia vratila nastojcci da ih mcdusobno razmakne. Bstv [kp/mm2] q2 I~h[kp/mmzl cilindricnih zupcanika ravnim zubima) = Estv [kp/mm"] (ckvimanic (YE. Unutarnie ozubljcnjc 3.8 °ted 3 c r en t Sigurnosti trcba kontrol irati za rcducirana naprezania i (I"..38 1.55 2. (30 =" 8° do 20°.. ~.53 I 1.53 1. Dinamicku dodatna opterccenja odrcduju sc kod cil indricnih zupcanika s kosim zubima isto kao i za cilindricne zupcanike s ravnirn zubima. . nastoji se da se kut (30 odz-iii sto manjim. h. prerna iskustvu.17 1. c) lucni xub: Inace se kod norrnalnih zupcanika s kosim zubima najcc5ce ne ide s < 8°. se na isti nacin kao i za cil indricne Za uljem podmazanc vamo kao dinamicku bokove priti~ak.70 1. v. ~l VT~~~ (aol): ":::1.43 1...T~·~~.·..53 28 32 40 60 100 co I I . koja iznosc oko 75 % vriicdnosti koje vrijede za cilindricne zupcanike s ravnim zubima. 0 1.Da aksijalna sila.): s. Faktori oblika q za nulte V~cilindricne zupcanike s kosim zubima T'u b l ic a 44.2 Pro r a cu n ci l in d ri cn ih z u p can ika s kosi m zubima s t o cu..46 1.II. c) kutni (strclusti) bez Kod strelastih zubi moze se sa iCi do 45°.80 1... no cilindricni zupcanici s kosim zubima imaju.74 1.23 2. 1. 5.. Osim toga.53 1. iz lnza xa no~.. ne bi bila prevelika.39 1.. proracun Slgurnosr bokova: nosivosti bokova z .njega).45 1..13 1.21 1.1 dib . [kp/mm"] I izraduie Zl Z. f. odnosno vlaku. d1 zupcanike Fakror prius..95 1. . tako da se ovdje moze racunati s manjim dodatnlm opterecenjimu.' m o g u cn o s ti na savo] II U CV1'z a7.53 I I I 1.32 1..·c + 0.75 r~o r. 7.'..kp/rnm [ 1+ 1+ c f.3 Gra n icni b roj z u bi c il ind r ic n ib z u pca ni k a Z s kosi m z ub i m a Sigurnost U odnosu prerna dinamickoj cvrstoci an:d .82 J . [kpjrnrn "] "] B 0. B".313. 0.75 1..72 1. Proracun nosivosti bokova zubi. Silu [10 optcrecuje vratilo na uviianje i na saviianie.60 1.75 B.58 1.33 1.. Radi ponistavanja aksijalnc silc upotrebljavaju se cilindricni zupcanici sa strelastim zubima (s @ Oblici zupcanika s kosim zubimn kod koiih dolaai do ponistavanja aksiialnc silc: a) dvostruki izlazorn za noli i bC7.66 1. zupcanici sa zubi (strclasti) s izlazorn za noz. valcntnom) broju zubi S obzirom spccificno na mirniji dinarnicko Faktore Z"l i Z"2 oblika zuba q.72 1.59 1. Pritisak valjanja : II '0. .69 1.40 1. Radijalna sila P.82 1.82 2. 2 [kp/mm '] 5.T-:. !~f. Za dobro izradcnc zupcanike s kosim zubima iskoristivost maze biti : '1]. Faktor fd mora ipak biti fd > 1. Y -~ .53 2. ..". rad cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze se uzirnati opterccenie u odnosu prema ravnim zubirna (0. 0.53 2. izrnicmcno pornaknut i.36 1.77 1.64 1. Nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavania je jcdnadzborn sigumosti: JOOOO :1..64 1.07 1. Sila Po ima na pogonskom vratilu smjer obraran smjcru okrctania. b) dvostruki nnzalomljenim i zupcanici s lucnim zubirna @.3_~~. Rcducirana naprezanja .49 1.62 1. i q2 trebu birati prema fiktivnom (za nul parove ked x = 0) iz tablice 44.21 1.99 1.04 1. R. n o s iv o s t u o d n o s u prema r i b a v a n ja Poracun S obzirom na savojnu caJ1ikc s ravnim zubima.f~·.61 1.<!_L:.28 1. d) zubi 1I obliku izlomlicnc liniic.42 1. a osim toga izlaiie vrarilo tlaku (uz eventualno izvijanje)..20 2. n o s i v o s t b o k o v n z ubi.Up- i± 1 .25 1. cvrstocu <J. '0" '{'B ..46 1.48 2.nh odnosno Zu~ 1.37 2.o 10 12 14 16 20 24 I ° r:. ti su zupcsnici manic osjctljivi na cventualne greske ozubJjenja.71 1. Aksijalna sila F.:-I~.2 ".:1 x 0.53 I I I I I i I ! ! 2..41 1.: 1 n1ilkB".56 1. "' .77 1.99.89 1.99 1.

231 1. 1.4 Ra z m ak pro fila (k o rekci i a) cilind ric nih zup eanika s ko s im z u b im a Vee smo priic napomenuli da jcdnadiba i ekvivalenmog broja zubi glasi : za toean proraclln odnosa izmedu Nacela pomaka profila iznescna za cilindricnc zupcanike s ravnim zubima vrijede i za cllindricnc zupcanike s kosim zubima.063 1.~ikao i kod cilinclricnih zupcanika.568 1. . i z. stvarnog 5. ·-·-W~~· --. .89 . .__~~ .5 Dimem:ioniranjc Kuo orijcnt8cijskc --.-...'~provrt manicg ztlPcanika.372 1.~ 1.·. y 150 5. --~ 0. Premier dodirnih krugova (pogonskih kinematskib krugova) \ii): zubi y . 1 •• -.~~~~-~ ~·--~:~~-~l·~+-~~~I-~:~·-'~~.167 1.....--.~_2~ ('OS3 ~o bro] zubl z~ (reduciran na z ....n \ \ \ d._~_~ 0.721 J.77 110 I . i = 1. Reducirani ekvivalelltni ekvivalcntnog broja 14 -.310 1.0 = . . je zupcanik pricvrscen na vratilo) (za sluca] ako su zUl)Canik i vratilo od jcduog dijc1a) ... 10" .37 1..482 1.616 1.. \ I flo 20" [mm] \ 1.. _.••• .' .. . vra tltn vrijednosti diobcnih prornicra manjih zupcanika uzimaiu sc: (d p r ovr tn .043 1... .84 -_ ••• _-- ~--~ 0. a. 1 5 d .. a.100 23" \ I I 1..055 2.~---~ 1. 1.88 ---_.15 18' d 01 d OJ'-'=:' Rj 2 0 d IHO\'rt:\ .422 2...979 I i I I I I 477 . + __+ X2 ~c . _ Xl "" ··-·."1 ~r_l __ ~ .2 pri obostranom lc1istcnju.004 1.09 ~.79 • __ - 1.. O'.-1.015 1.I' 4" 5' 6-~ 9° 10' S" 16" 17" 18' 19° 2O" 21' 22" I 1.-c.0 ' ea zubi z~ ocitati iz tabl ice 46. uz uvjet da se prlrnienjuju na ekvivalcntne (fiktivnc) zupcanike.187 1. [10 zn c=.__ ..--.--r~:"~'-~:~-~--~ • 'C'~_~~' __ .131 1.011 1.~-1.! .:---..··~·W---.226 2.:: G..-'- Broj zubi malog zupcanika: Z I mt n prcma tabl ici 18......027 1.-.035 1. a I Nul-parovi V-parovi kosih kosib zubi y "' Y 150 Faktor Q.007 1. Pogonski kut dodirnice (zahvatnc Iinije) dobiven pomakom profila: cos a.~~ ••• ..._~1.523 1 II ! I 7' BIB" "" 476 Jii':i~-'iT13 "" l/i-----~iB~ i 1.r L.000 1..----.00 s ravnim zubima.58 21" 13" 1.Faktor pritiska valiania y za kose zube za ao = 20° (y 150 je faktor valjan]a Zn' = 150.86 ~~.053 1.' '. _~_ BIB" [mrn] 4 11" 12" 13' 14" 15' I \ 1.313.115 1.~. 1>0 flo 24' 250 26" 27' 28" 29" 30' 31" 7.75 pri jcdnostranom (konzolnom) ulciiStcnju.u' 14 .074 I \ l. \ I 12'" 1.s = 20°) Tablica G...04 \ 1.021 \ zn l I \ 1...137 2. • kod 45.0 32" 33' 34" 35' 36" 37" 38" 39" \ :In' \ 1. 2 I!ln cos" [:'0 za (1. ~0. ~" 1._0..00 .upcanika s kosim z ub ima -~ . 200 l)10gU se za z c= I rccluciranc (virtuc1ne) vrijednosti Z (1.2 III: a" ~~ ao + B ao [rnm] .".320 2. Z + 2 X 1IIn ()"' I" 2"' ..." .~.. .46 22" 14" IS" .96 .666 1.1 za (/..92 . o~ In.282 1.779 1.-~--._P.21 16' 17" .907 1.313.-.208 1.-:.256 \ 1. Faktor pornaka x koiim treba cia sc lzbjegne podrezivanje korijena i zasiljenost zuba ocitava sc na osnovi ekvivalcntnog (fiktivnog) broja zubi (z".087 1.-~(i :1= 1) .406 1.. a.. .. ·····Ti--·---" -l..~ 20°) pnerna kutu nag'iba ~o Tablica 46..148 1.. as ___ • Ct. cilindricnih 7.841 1>0 40" 41" 42" 43" 44" 450 \ :tn' 2.002 1.:.nc 0..340 I I (..81 --- Za izbor sirine zuba isti su Iaktori sirine O[ ZUU':Fy ~'. ~{ 0.-. Razmak osi zupcanika s tjerncnom zracnoscu c = 0. odnosno "d'?'" :S \.28 23" 0.~ ~--~~-. _··· ..000 1.--·ff---.__ .~ . --. iz tablicc 33. [ednadzba vrijcdi za sluca] ako .443 I I 1.532 I \ \ I Razmak osi dvaju V-plus parova u zahvatu bez zracnosti : a ~= ao 4 X.) iz 0. ._.. X.

) k' 0 [kp/mm'] dinamicka cvrstoea valiunin S~b Stgurnust bokovu tablici jed- 35._« __ __ znribuvun]u trcba '" zn svaki sluca] Sigurnost za propisan i protiv liS" ". ~i .c ~~ __·_-----_·· . B.. PIIn) .-. mazivnnju mascu Y v >:._ .. DinamicKn cvrsioca valjania [kp/mm'] faktor ko] i U7.---------p"--j. prcrna Zlmin tablici 46.. .:. ---------~----------.1.!_.. -! 2"'n (1 ... Izbor Ceoni matcri] ala modul [mm] Okretni moment proraeun [kpcm] mjerodavan ~ --....~-29~i3a~·-. z. q. -c~ Diobcni premier [mm) _ ..2 0..~.In....--.__ ~. profila a cos a:s 0 fnktora pomaka promjcr---~ z~ ..~" 2 (a + Inn ~ x. ·--II·-~-r~ik:t. _______ " zrmln Zn. ""__ red r_~~_. ~ ••• o ·"_""_"·"~ ------_."" " ~_~~_~ __"'_"~ " """_"_~~_~_..) dkl .'. l ..__ . " az '" . [kplmill'] .dOl d!{.._.i---·~' d.i..0...'".--COS' ~'2ii· maziva ._.m] krut(_J§t~rzub-a svcdcna nu um :.75 pri jcdnostrenom (koll7. ~_"_. (a/min) broj okrcta fd prcma tablici 21. M. U ostalim slucajevima: 0. do.------------ ------_ . i:~ I 11.~.~~:~J~ ._. Tocke nastale evolvente nalaze se na povrsini kugle (sferna evolvcnra).-~-----.:H4Konicni zupcanici s ravnim zubima 1 nulti parovi 2 V-nulti parovi 3 -" V-parovi sa akraccnicrn glavc d't... J..-- Razrnak osi za nultc (racunska vriicdnost) Razrnak parove I' +d a. " [m/s] obodna brxinn diobcnih hugov" U slucniu lzmjcnie. K vaHtet.~_?:~_=-_~~v O:~2 2 tan orec !l._ ...."__ ~ . Ilk ""~ vis-ina tjcruena xubn miercna od kinematskog krugu 1------· Zbroj Tjomc"i osm razmak Pogonski kut dodirnice Cos [(s '. i Zn.:.~ ".._L. jc r.---naz (k\' -------' XI) nazrvna snag" n.. [urn] grcskn zahvata dana ic u tablici 27.-.'''!. __ .~-=:::. i 25.. __ l " "_.... vcliki zupcanik -I.~.." H."'""_ . ncznkaljcnc zubc. od~osno Zn.75 Bdln Iaktor udara '" dan jc u mblici 22..• pritiska "...~._" ••.: 2 (. l__ .IS-[kplmm'] .1 d.__.. Oznaka Prcnosni omicr zupcanika 7.w . zupcanika r>r<d.w ~- Spccificno dinamicko c. V ".-----. b . _"~~1" . -.\~ prikazano je nastajanie evolventnog boka konicnog zupcanika s ravnim zubima.. (Vriicdi ...--..'-' ._~ __ .. ~.~ ll.' 'l.__ .llo-proDljcnljivog optcrcccnin : (jDN '" 0.7 r>Dl 5'[..~..'-.. ).. za xupcanik S pomukom profila (V) t b. u odnosu prcma dinamickoi sila na diobenorn promjeru r·0 = '-(1.x.' osi .' Y10 Y. ---.--.. /.). ~:!:--~.3 2..-.~di:.5 -l21000 za (fiktivni) C_._!_Q_<!.. Esty [kpjmm"}.8 -.-' .. -[kp) . 9 7 400 .) .~. •• ~_~_" birati iz tablicc 24.02.~------. (k)/mm'l za nul: 0. 0. cclik YE =.tenju Spccificno opterecenjc /3"....2~ '> 1 '.~-'-" prema tablici ~8.. ~. __".__ 2M" U odnosu premn lomnoi Mill u kpcru ~.:.. B"y Tablica 48_ C' z. dcn = df:J~ ~l JUs . fb HB mali zupcanlk ~ l-IB. c . .:3 = = Sigurnost cvrstoci Sigurnost cvrstoci ..'__. = d..\1" '. 479 478 .-. Proracun nostvosri bokova pritisuk valianjn Dopustene vriicdnosti 1 modul [mm) za ~iriml zuba - bmaks fUn mtu = ~ 1JIn ~= ..!!!..1 d.o1nom) uldi. (b"'" k.---~~~--..akntnom (Iiktivnom) r~.----~. valjanjem ravnine dodira pO cilindru prornjera temclinog kruga..~ faktor ~.."·· __ -------.___. Yv .. 13dl" '" 0. ' [kplmm'l __________ Nazivni okrctni moment zupcanika [kpcrn] . Inktor koji uaimn U obzir vlskoznost ."" zn kosc zube tnblica "".1 '". . Jcdnadzbo i . optercccnia Stvarna vriicdnost spccificncg B"y [kplmm'l = '" E -l...Lmn U obzir muterijul protuzupcnuikn.:. 7... Proradun nu snvoinu cvrstocu Rcducirano naprczau]e •• _ •• _~ __ " ic stvnmi bro] zubiV. Ekvivalentni brzinR diobenog ozubljenia nl) '-. zn' = [leos' (lb cos 13._ 20.•_.._ ~ .. [.0 ~{~~_n: n._..-:-:----~----~------zuba svcdena na icdinicu _ malog • za promicra ?. . m dol -l. Proracun opteretivosti Q'[.Geometrijske miere cifindr'icnih zupcanlka s kosim zubima Tablica 47..'D kruga ---- [m/sl .2111n (l -I.2mn d. 0. x._. ~~---~---...a + mn x. "~y:" ~ r_~"_·"'· 1.__ ... __ valjanja ~~ __ -_.2 pri krutom obostranom ulcii!tcniu dO' :. (j-~!~"._"._ r_~. ----------Obodna ----------... tercccnic p ~ (kp/LJ. ZI L~~ COS 13. Obodn.)- [kp/mm'l broju xubi ··-"--------~~-----~----I Broj xubi malog Sirin..~ := d(lE -l.25 ~ kD nije bokova ""·_·~'W_T___ 23 }cdan i Z<L drllgi zupcnnik kontrolirati . q..'" __...-.-'='~~.kp/mm'l [ 1 b <)! prerna tublici y . "..."". pr-i poddan" je II B._l!_ COS (I. __... pa s igurnost pcscbno. . Uln) dOl elkl = dill + 2mn: Na @ prikazano je nastajanie evolvcntnog boka cilindricnog zupcanika s ravnirn zubima.. '" Z!I' COS' q~ i q-z treba prcrna 'ckvi\.-----. ._LL.. fb fuktor taka optcrcccniu dan je u tublici 28. "_~'r'c_~~"~ _ -·-·-- ·~__.~.".__ .---..irinu zubu dana II !dblici 20_ r. '" -.". Na 'l.~ BSl. -~ - "'f. "_""" r~ ~ 45._. -r fu - faktor -]-11_~~~~ V"V " d~ c._.'-~ Z'" '" 7. __ ._---_ .z~ me.. valjaniern ravninc dodira oko zaiednickog centra po temeljnom konusu..-~ .. "- naka.--. . br~·-zubi·-----.------- --.

Korak konicnih zupcanika nanosi sc na tzv.. = 14).cos 0" 8 '7 : IUIII ~O 50 60 708090100 srcdnji moduL: do-bsinoo '~l'Zahvat 480 dopunskih ZHPcanika konstrukcijskih konusa 8 10 15 20 25 30 Z .-. granicnog broja zubi. i zamisljeni zahvat dopunskih cilindricnih zupcanika konstruktivnih konusa. pornaka profila.@ Nastaianic prostornog cvolvcntnog kod konicnih xupcanika boka Zc2' c'.@: z.p~anik. tzv.. Pri razvijanju dopunskog konusa u ravninu zarnisljamo da su zubi nanoscni po obodu kao 11a cilindricnom zupcaniku s ravnim zubima.\ -1. i Z2 iznose : za 0" tan [. 90° --~ .. _Z_1 2. i 00.'~7 1I~ 700 80 IZ I/.~ l~~ /' I~\. 10 ~..... cvrstoce konicnih zupcanika svodimo svc na te dopunske cilindricne zupcanike konstruktivnih konusa.a I 3011 l- i ~ 200 150 ~-~ ~. = granicni broi zubi cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima (z. . manji jc od granicnog broia zubi cil indricnih znpcanika (isto kao i kod cilindrlcnih zupcanika s kosim zubima). dopunskog iii = Zg cos 00 f!:} Zarnicnn kuglc konuwm Na ~p prikazana su u zahvatu dva konicna zupcanika Z liz..002 pri danom kutu 0" pod kojim se sijeku osi vrtnic zupcanika i danom broju zubi z . Buduci da ie cos 0 < 1 granicui broj zubi konicnih zupcanik».~. s pribliznorn tocnoS(:u je zamjeniujemo povrsi- Zavisnost 2. zupcanika i~ stvnrnog konusu SQl 1 OIJ'..~. Ti dopunski zupcanici konstruktivnih konusa cilindricni su s ravuim zubirna. i 22 i kutova ilo..it broia @ Proracun z [mm] broia zubi dopunskih zubi i KulOVB dlobcnih :J I I'RAKTICAR III 481 . b) ked stozastih zupcanik. diobeni konus pa diobeni promier tog konusa iznosi .IV" "2 ~ 1\~. ..s§'~~ ii~ Konicni i opAovarajtlci dopunski zup~anicl Zi Buduci da povrsinu nom konusa kugle nc mo- zemo razviti u ravninu. dana je na @' Granicni brei zubi konicnih zupcanika: Zg~ "fF 1111 III 500 ~OO rmnu T konstruktivnog konusa I@. koii mozemo razviti u ravninu. Kutovi diobenih konusa 00.------. + .radijusi kinematiCkih krugova dopunskih zupcanika: oJ b) odnos bro]a zubi dopunskih zupcanika i stvarnog broia zubi konicnih zupcanika: @ Nastaianjc evolvcntnog boka : n) kod cilindricnih ".od stvarnih hrojeva zubi z . cos 8 A 20 ~o r:f:"cos"a~ sin sin 0" 151/· I. felM 1111 : EQL_ COS6'Of{02~ 1 srednji diobcni promjcr: lim 002 = .0 3011 I7Rl < c.~r_~__ V~ / sin 0" Z. -. I'd proracunu stupnja sprczania. a.. [7 50 1.

~ 1 1" __ cos (180·· ~.. pomak profila. S odgovarn}llCin'l tanjurustim zup.): III".: 10 11In" odnosno Ii. 2 . izvdit cemo korekciju.. . S Ul"..) danih u __ sin (18~_:::: i_ . 'T' . da bismo sprijecili podrezivanje korijena zubi..'..~ (y v. Za nul-parove [c uvjet da je : zupcanicL Parovi •• _ •• ~~ __ •• r~ __ ~~ __ •• ·~_~··~---- 0" zn &" > 90' 483 482 .. 'ii 17 Kutovi diobenih konusn I za 8A ~ 90° Konicni zupcanici mogu biti kao i cilindrtcni .0380-.Za V-nul prenosc uvjet je : Za 8" = 90" 1.. :...Konicni zupl:::mik 5 ravnim zubima ~iii.. Osnovni zupcauik ima ravnc bokove. Broi zubi tog zupcanika.2 0 rij e n ta c ij sk e v rij e d n o s t i z a d imenzionira nj e Najmanji broi zubi dopunskog zupcanika ne smile bid manii od vrijednosti mblici 18: !l.314. rnln 'C.:" e .11'1. sa V-plus ili V-minus zupcanikor» uz uvict da jc + xm > . " Konicni 7. oznacimo radijus osnovnog zupcanika: 2 +. ako s l(. Za 3" - = i > 90° Ian ~o I sin ([80 ..i).--~---~- - •... cos-8~. utablici 20) Najveca sirina zuba: &111=1:>: "'i- y lIJm b /.. V-nulti..1 Pomak p r of'i l a ko n ic n i h zupcanika Ozunkn Zelimo Ii da broj zubi zupcanika budc manii od granicnog. Tada se taj ranjurast zupcanik i' naziva osnovni konicni zupcanik. ~-~~.':nnikom sin-§~ to ..). zupcanik postaic "tanjurast". (. Faktor pomaka profila za manii zupcanik: 14 _..) U zavisnosti od uvjcta pogoua uzimaju se za minimalne vrijcdnosti srcdnjcg modula (!JI". V-pius iV-minus konicnih zupcanika mogu biti nulti.'.314..~.. nulti.._ _ l-. Sidna zuba ne treba cia prcdc [cdnu rrccinu radijusa taniurasrog zupcanika: Radiius osnovnog zupcauika: -f:... Zj ~ z .x 111 nastaie V-plus par. 1" . Tablica 5.upCnnik. min Kad jcdan od kutova diobcnih konusa postigne vrijcdnost 30 -" 90~.3 GeoJllctrijsKe rnj e rc k o n icn ih z u p ca n ik a s ravnim z u b im a ')jil' 49. Z j cos (180 -.-1. Takav zupcanik @ prihvaca sc kao polazni oblik za proucavanie i za izradu konicnih zupcanika. 14.~_23__ cos 002 > 14 tan 802 . V-plus iV-minus.ilA) SpariYanjem V-plus zupcanika s nnltim.

~. a aksijalna sila savijaniu i tlaku..~ Srednf Ticmcna Vis-inn _ ...~ modul zracnos zuba ~ ~ €I Silc na konicnom zupcaniku s ravnim zubima l ---_ _----_..--..·~·~~-:·-__.-.0 sin SOl S02 [kp] [kp] F..--._: 1/1(I - X.~" _ •• • T>_~ • __ •• __ • __ ~.~. __ . Silu F n razlazemo na dviie kornponente. .. ._~_···_'_"_(~~~:~.~-.~ . Vratilo jc navcdcnim silarna optercceno na ova] nacin: obodna sila Fo izlaze vratilo savijaniu i torziii.~ hh J~_. w Tab li c a 49. -~----~~~...~~. = h..". _ . na obodnu F 0 i na radijalnu dopunskih zupcanika F._ .).~_l>k..0 cos SOl SOl [kp] [kp] 485 F'2 484 = Fo tan ao cos .0 - - --- 2. --. = Fo tan 1).7_?_~~. cos PI 1)...· z~ .2hk:.----------•• -•••••• --~-----•• ---.._-_. «. eventunino izvijanju.l~ -...~. ..--~--. __ 2 ~sin Il~ Cos Y. ~_ ••~__ .. vrijcdnost iz tablicc 20. Tjemcni ~_ar_o_~.0' dk. = 1/1 (2 -i.MOl dOlo I [kp] 97 400 -nl Aksiialne silc: _ [kpcm] kut zuba ~~".k) .::! Vis ina unurarnjcg konusa F.. ~-=~=-=~l~~-~'~~~·~.1 Cos x~( a. -----~ ._--_..~ 21/1 + C M.-. d" .314..--. i .. ~c~~~ _ ~~:~:~'~:h:. _ Okornito na uzduznu liniju boka zuba djcluje sila F n @ i @.~_~~~~~_~ kut zubn ~~~ •• ~.----.-. razlazcmo u radiialnu komponentu F.-~ Projekciia Projekciia duiinc zuba visinc zuba a~ =..-----..: b . i na aksijalnu komponcntu F•. ----.. Osim toga sto je okomita na uzduznu liniju boka zuba.__ . = dOl + 2Jn:~ cos 001 ! dk~ .•~ Sirina zubu __ : <:>.~--.4 Sile s ravnim na zubu i s il e k oj e o p ter e cui u vratllo zu b im a @ kod kc ni cni h z u p cani ka Mali zupcanik zlm z Vc1iki zup~..••.--.. Tu radijalnu kornponentu dopunskih zupcanika F.__ h..c Obodna sila: + FOl=Fo2 Fo = F...----~-. .! cos )(k~ F'l Rndijalne silc: = Fo tan 1).. IIr.•••. ..--------..i ~~ Fo tan ao sin --~-~~------------i---" Unutarn] i ticmcni promjcr d. _--..-. . ---~ --------_ d:n02 _----- Cos~8~~· Broj zubi dopunskog zupcanikn c~~·a~~.._~~~.~--~ -. 5. CoS BI.-----~~. _ 2 b 'in Ilk! COS Xk.~~_- -"11 dk) ---~.~ _ r~c_. ~.~c "~·_···· kut konusa ~' ••••• ~.--~---------~ ..-.. .(nastavak) Oznaka Diobcni Radijus promjcr tanjurastog zupcanika dill .~~---------'Tjcrncni Podnozni Tjcrucnl ~~H~H premier ..~-··--··--= m -i. .• __ • __ ••• __ .~ d02 -i...... Podnozna vis ina l ~ nul-pnrovi ~_~_·~\_'--_n~u~!..... .~ Tjcmcnn vis ina xuba nul pnrovi 2 V-nul parovi ~k_. ~ . radijalna sila savijanju.nik i...---.." •.-.lo:: I i i .:. ~-._-~_~~. = ----------I----------··-~· b CO. @ Komponenre sila na konicnom zupcaniku s ravnim zubima -c·~~·8~~ 7. z. ona je naklonjena za kut ao._~ .-.

[-Ip-] rnm'' 'I' ~ faktor udara dan je u tablici srednji premier I----~--------Modul Sidoa zuba osnovnog zupcanika ---------. tvrdoca HE malog ~ 1-IB SI varna vriicdnost optcrccenja ~pecmcno spccificnog }3'lv = '1'13 -I..-".10. 1. Rn 2.a aka ic zupcanik pcrorn iii drugim naeinorn vczan s vratilom. faktora I« dane su u tnblici je po Brmcllu 21..----------------~------I C) Proracun broja zubi osi vrto... b ~ 1/3 Rill 08 m ' + c f.----i l'roracun s ila: I .mm) = krutost zuba svedcna na mm ~irinc zuba.02 -I -IC 11 din ~ 0.Iaktori oblika zuba dani su 11 rablicama 24. nrimiedbc Tab 1ic a 50.---~--·--···-···--~I----------------------~-._--_. a treba iit birati prema Z" j Z'" broievima zuba dopunskih zupcanika i --------------1--------------------_·----Materiial Nazivni okretni zupcaniku M.02 .a. Kut koji zntvaraju Kut diobenog konusa 1 za 0.---. = __!!E.a. i 30.[kplmm'] )/ lOOO -Iv· dnl.. Srednii Srednii premier konusa zuba diobcni prornjer madill dopunskih tnm dOl "'" Zl1n Z:8: nJ t!-I 00·0'·- dllll v' r [kp/mm'] dm.---.5 •• ----- 1 Srcdni i radiius Rm = dm" .7 aDI noSHO ~ odnosu . dml R.e OA = 5.._.0 2 sin 5" d .. > 90° moment na malorn + 0" -----.lv Y ie :1Ie 1 [kp/mm'] Diobeni premier zupcanika Y = faktor pritiska kotrlianja dan [e u tablicama 31.----..5 So = ~ G 1. ~~ _~ "C odnosu dopunskih z._-. nosivosti (mm) n. Vcliclne A} Osnovni Prenosni B roi zubi Omjer omjer malog zupcanika J¢(h1adi'. '". cos 8\11 tan 001 = i + -~-------------zupcanika: ic = ~. -.!!."_.g tan p.-.... ~ = Fo tan (xo sin act I-----------I------~------'----~-··-----·- I'rorucun savoine runo naprezanic ~Vl'StOCC:.1 R.--.l d~1l ._~_" ----._. [kp/mmlJ mot 13 "-= - 2 M. f.-----. _".. do! = --~--- - -...s 2d11rol'rl._. /d Vrliednoati pogonskog prijenosnom ..2-2 crrc-eJ za sluca] optcreccnia (kp/Jl._....-.5 dvrallla.. rcduci- O'rcd] = ZC:l . fb (umrn) .--------m = ...-------.~ sin 8Ql i~~.llmin .. ql Buv O"rc:d:a: = ZCl q'll BSlY q.-~------- Vi+i' --4V"..d.. «0 = ~ Mol dmOl [kp] tan 0" = 0" sinoA cos OA aks iialna . i q.---.. ~ 111m = q~ z z b ~ 10 n1mJ Izabirc se prema raspolczivu prostoru iii prema potrcbnom provrtu koji mali zupcanik prema dimenxijama vratila mora Imati. = F.~ faktor toka optcrcccnja. -------------------1 I + ~ f.bc pararnctrj primjcdbc II roj zubi dopunskog Obodna brxinn [mls] na srcdnjcm diobenom promicru K vnlitcta abrade -. prema prcma trajnoi lomnoj . __ .. cos Ii [kplmm'] O.~-. tnblica 27. 22.3.'!'....•• - b . -------------". = me I 'rorncun noaivosti bokova uritisnk kotrljanja = B.-----~-----.--SillllI'JlOst u odnosu ~~·\·n~loci ~~imnnost 1~"rMI()~i 1.314.. prema oroiu zubi dopunskog zupcanika Z" i prijcnosnom odnosu • ZC:l lc=- z.-. Ft:: optcrccenie za nul-parovc B =-~ 0Td"2-~ I 21.------------->t F~H = Fo tnn a. ••• I I~-----------I~---------------------·dm I - Za nezakaljcne zupcanike velikog + 15 [kpfmm"]. tablica 28.. r B} Glavnc Diobcni Duzina Sir. .::.._ .. izmienicno-promicnljivog aDN "" 0. "~ ...__ _ b ~!3. prema tablicama 29. = MOl n. Ako [e zupcanik s vratilom iz [cdnog dijcla d" "" .--.. = 90° 23Za OA < 90' Za Oil.._---_... j 25.3 --. cos Ii..obodna radijalna F. ------. = FrJ = F..-.parovi mjere .az . ~~1 S pcciflcno dinnrnicko ~ nul-parovi optcrcccnje 'c. fb odnosno -... fb B dill "" 0.n. (urnm) = grcskc zahvata.5 Pro r a cu n d i m e n z ij a ko n ic n i h z u p c a n i k a s ra v n i m z u b im a Tablica (nastavak) 50' VeIi~inC Jednadibe zupcan ika dm" .Bdl.. 487 486 . & I 1 1--------------1------------_·---_·_----_·_···· odnosno b ~ 8 mill.. tablica 27. i 33.-~~~----j----------_-----------k = -- dmn Z.---..

Sigurnost bokova ko niic za [edan i za drugi zupcanik icdnaka pa sigurnost bokova trcba kontrolirati zn svaki zupcanik poscbno. Buduci da se uviiek veci broj zubi nalazl u zahvatu. lucni. spiralni.~H Konieni xupcanici s luenim @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima (Iicvohodni) vent a nastaie kotrljazubima (lievohodni) 488 Stupanj prekrivanja ukupni Euk 8.5 protuzupcanika z" ccHk 21000 + -21r' njem pravca po krugu radijusa p @. I v» J cdnadxbe i prfmjedbe ko = vn y.. _ ~ ____ ~ zaribavanja Sigurnost protlv Sz=~- 1. Konicni zupcanici s lucnim zubima (Gleason) imaiu sredista radijusa zakrivljenia na krugu radiiusa p ~~. Pri podrnazivan]u museu Yv = 1. Modul Inn U normalnom presjeku na celu konusa treba da odgovara izboru srandardnih modula prema tablici 3.nastavak Tablica Vcl icine 50. Pmo Sirina zuba b ~ 10 Inn". .. Z 1nnm = ~~ cos (. Sb =~. iedan mora imati zube @ Konicni zupeanici sa spiralnim @ Kcnicni zupcanici s kosim s desnim. ko' [kp/mm'] vn = fsktor koii uzima U obzir materijal Dinamicka evrstoca valianja YE = I....O..> k 125 ..k = z.odul dill.5. ko' [kp/mm'] dinamicka cvrstoca valjan]a dana je u tablici 35. Za proracun stupnia prekrivanja ® i @ mjerodavno ie ozubljenje u normal nom presieku (okornitom na uzduznu liniju bob zuba).. zuba: kosi.. Ked konicnih zupcanika s epicikloidnim (eloidnim) zubima bokovi zubi imaiu oblike cpicikloide i hipocikloide (Orlikon) @. Zen ~~ = faktor koji uzirna u obzir vlskoznost rnaziva dan ie u tablici 32../3. lucni korak . U ostalirn slucaievlrna ys = 0.5 Z @ Konicni zupcanici s cloidnirn zubirna (desnohodni) Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima imaiu mnogo povolini]e pogonske osobine od konicnih zupcanika s ravnim zubima. Kod konicnih zupcanika s evolventnim (paloidnim) zubirna (Klingenberg) evol. a drugi s lizubima (dcsnohodni) zubima (desnohodni) jevim kutom nagiba. ___ r. 'Ii .315 Konicni zupcantcl s kosim i sa zakrivljenim zubima cos8o~cOs-~:: > > 2.. _ ~ . Odnos izrnedu stvarnog broia zubi j broja zubi dopunskog zupcanika jest. Zamisliamo da je ovdje konicni zupcanik s kosim zubirna i zakrivljenim zubirna zamijenjen cilindricnim zupcanikom s kosirn zubima kod kojeg ie kut nagiba bokova ~".j" @ Svodenie konicnih zupcanika cilindricne s kosim S kosim zubima zubima na ~"'In C) - rninimalni zuba kut nagiba bob 489 . Kod konicnih zupcanika sa spiralnirn zubima Arhimedova spirala irna svoj pocetak u sredistu osnov nag zupcanika..R. [ 5. Kod konicnih zupcanika s kosirn zubima liniia boka zuba dodiruje krug radijusa p @. kut lucnog koraka ceoni modul .= do/z @ Razviicni plan kosih i zakrivljcnih zupcanlka konlcnih Normalni m. Od dva zupcanika s kosirn i sa zakrivljenim zubirna u zahvatu. Oni se mogu usporediti s cilindricnim zupcanicima s kosim zubima. evolventni (paloidni) epcikloidni (eloidni)@do@.~.:. cos 00 cos" ~". +[ [0 000 ~1"klll Buv . til..5 1. ~ <po - kutni korak. Granicnl bro] zubi Z. Zahvat ie postupan po duzini boka zuba. Uzduzna liniia boka zuba svedena na osnovne zupcanike moze dati ove oblike . imaju u odnosu prema konicnirn zupcanicima s ravnim zubima yeti stupani prekrivanja a time i mirniji rad.

111..c) cos 002 [mm] tjemeni kut zuba: podnozni kut zuba: tiemeni kut konusa: 5. [mm] = du .IlA) 5..c) cos So [ [mm] 2 tm. J3.~-- Xf m" 3 k [ =0 ~ 01 + )( R.2.315.na kon:ponen~e Fo (obodnu) 1 F.1"0l.ool [mm) d".21/1.cos SA Z2 (. F."-.2 '0 P'l = 0:0 -~COS l_.. = 1·' ( tan '.~ Silc no konicnom zup~nnik\l' kosim zubimn: 0) znvisnost smjera aksijnlnc silo Fal radiialne silc F..) Sill ") 002 { kp }. = . 1 ~ad[Jalnu sl. cos 302 [mrn] . _z..! ': Obodnu silu Fo treba izracunati tz maksimalno potrebne snage koju treba prcnuen Fa (COS tan cos ....1 Geometrij ske mj ere dOl nuItih ~~>1 p r ij en o s n ika diobeni promjer: srcdnii prornier : tjemeni promjer : podnozni premier: drnOI = Z2 111.Diobeni kutovi iznose za dani kut koii zatvaraiu osi vrtnje zaSA = 90° ~A i dane brojeve zuba ZI i Z1: 0) -r« dodajuci i faktore za eventualna udarna opterecenja i dinamicka dodatna opterecenia: .~ d02 -I. _ . [rnm] d02 - b sin 002 [nun] (. Pri tome mora biti fd > 1. onda F. d~)u rezulta~~tu R. ~-_- sin SA. Gubici snage u zubirna mogu se za kvalitetno izradene zup..R.2 = d02 d. razlaze se.. -I.cos (180 . tan (3mo . [ = dOl -I.. + Ck k[ Dinamicka dodatna opterccenia uzimaju se sa 75 % fd vriicdnosti danih u tablici 21.. dok u obratnom slucaiu djeluje u smjeru konusa @la: 491 490 .315.Iu.1 "'" Fo ( tan sin 1 0:0 --r.b sin... rczult~nte.a - za a> A 90° tan a OI = Z2 _ cos (180° ~ Zl aA) tan 00 2 = ~ Z2 . F .Sila F". cos Ilol ) [kp] tan r. tan So 2 . ad smicra okrctania i smjcra nagiba bokova. djeluje suprotno od vrha konusa.".astavlj?n~cl1_l..2 djeluie u smieru krctanJ~) r2zla~e s~ na komponente F"..2111" cos 001 [mm) dk2 . Sila F" (dol~UnS~Og zupcanika cilindricnog s ravnirn zubima) koia djeluje OkOl-:lltO na ?ok zuba (F" [ ima smjer suprotan smieru kretania. kO!2 dieluie u snueru uzduzne Iinije boka konusa. = . Pri tome pretposta~liamo da sila kola se prenosi sa zuba na zub dielu]e u ~redisnj~j tc:cki yovrSin: zuba.Imo ilOI 0:0 _. Ilo cos + - tan ~m.R u radijalnu i u aksiialnu komponentu dob~vamo aksijalnu silu F. b) odnosi slln na konicnim zupeanicima • koslm zubima drt dr2 = dOL = d02 Xk 2 (m" -I.- SO[ [kp) ~1l10 r: Kad je rezultat proracuna aksijalnih sila pozitivan. -I. iF nn.. cos [.~. su. 1 r.bfJdr)(> sit« FDt i FO:J okomile ~u no rovninu crlon.mikeuzeti sa ~ 2 %..2 Site na zubu tan tan m. Zn smjer bokova zubi i za smjer okretanja zupcanika dan na {I~b iznose sile: Rj [0) -. _- sin 3n 1 Na @a i b prikazane su sile koje djeluju na zubu.

Razmak osl a prema puijcnosuorn omjeru Tabliea > 2. i 33. ko' [kp/mm'J dinarnicka cvrstoca valiania dana u tablici 35.. Najmanji broj zuba z . z. zupean.51-2.d'Za putnicke i za laksc teretne "f" au. B cos cos ql ..2 do2.23 dO' 0.' .75 Bdln [kp/mm'J B" [kp/mm'J '" = faktor udara prema tablici 22. bilo u smieru nagiba zuba (pozitivno) @a. prerna :U16. na tekstilnim strojevima i na alatnim strojevirna.!__ 1 ------- cos 8.).. o kuru dodirnice.0 . = 13m...:. blici 32. don ie u tablicarna 31. Na <log prikazan ic kovani konicni zupcanik s ravnim zubima s potrcbnim kotama za izradu rudionickog crteza. I u odnosu prcma lomnoi SL = ~.26.m) greska znhvata. [kp/mm'J Na !@ibprkazan je obican konican zupcanik sa zakrivljenim zubima.315. Osi tog zupcanog para sijeku se.'b _1 Mo.pritisak valjanja k = B"v y ien.8-3 2 I 0.. diobeni kut SOl' Hipoidni zupcanici upotrebliavaiu se na automobilima (prenos na zadnje vratilo). c) ncgativno pornicanie visoka optercccnja. Klingenberg itd. = ieo + 1 10000 . na v..m Bstv - Svi podaci dani u poglavlju 0 oblikovaniu cilindricnih zupcanika uglavnom vriiede i za konicne zupcanike.h' 24. = l. B= 0...---~·-_ ..en = ~_C. ---cos 801 cos" f3mol priicnosnom = z. = 6 (Z)mlo = 4). b) bez pornicanja (obicni zupcanik ulje).22 I c (kp/v. Sigurnost protiv zaribavanie S.±..316 Konicnl zupcanici s pomaknuthn idni prenos) osima za mfrnosmjerna vratrla (hipo- Proracun savojne tvrstoce: reducirano naprezanie q. Pri podtnazivanju mascu Y. 1 ~-j~. bilo suprotno smicru nagiba zuba (negativno)' @c.. su faktori prema : Zenl h' oblika zuba dani u tablicama = -.1 Oblikovanje z u p ca n ika k o n ic n ih 13. 1 ZCfl2 crred! :. c~ Specificno dinamicko . i ~1 I 1. 0 broju zubi. optcrccenic - za nul-parovc za V-parove B = 0) dw.25 bokova Sigurnost bokova ho nije za icdan i za drug..tomobilc am" ~ 0. YE = faktor koi i uzirna u obzir rnateriial protuzupcanika.5 52.ir viskoznost rnaziva dan je uta. U ostalim slucaievima: Dinamicka enstoe.16-1. crr ed 1. Sb = "0 k j<:n .01 ·.k iednako pa sigurnost treba kontrolirati za svaki zupcanik posebno. 0.. i 25. na Qopb kovano tijelo zupcanika. a za teska motorna vozila am".5 Sigurnost u odnosu dinamickoi cvrstaCi Sigurnost cvrstoci prerna So = ~~.33 d. biraiu se 5. Za cclik Y E = 1. ----a ~ 0.:: z.3 d. Da bi se smaniilo habanje i da bi rad bio sto tisi.za nul-parove opterecenie Bdlll «! 0.! B.3 Pr o r a cu n nosivosti O'rc. dana jc u tablici 27. I ovdje mogu zupcanici biti kovani ili lijevani.5. ko = YE Y.2 dO' _.. dan ic u tabliei 28. diobeni promjer dOl.0 0. 1.m) +-s. 2.5 2. a na <rol)e su dane gcornctrijskc QO~ Kevan i konicni zupcanici glavnc micro 492 493 . COS 80:1 cos.. koji nastaju od obicnih konicnih zupcanika sa zakrivlienirn zubima na tai nacin sto se osi razrnicu ®l a i c. Olll ql B~lV j ._~-~- ·-----I··-.21. . i q.) na kojima se izraduju i konicni zupcanici sa zakrivljenim zubima..__! y = len faktor pritiska [kp/mm'J kotrliania.m sirine zuba dana [e u tablici . Orcd Proracun nosivosri bokova: ... '.. Tim razmicanjem mijenjaju se na manjcm zupcaniku neke velicine.tv = '" + 0..Bmul! Zeal i prerna Stvarna vriiednost opterecenja Spcciftcno specificnog odnosu i. + V _!_~~_Q_ dllll krutost zub a s"eden.1 dm. Osim oznai"enih mjera treba na crtezu obvezatno dati jos i podarke 0 vauiskom moduIu. Izradulu se na istim stroievima (Gleason..parove Bdln "" 0. C)" ~~~:~f. ..'b 2M.. Na <lopa prikazan je konicni zupcanik kovan iz jednog diiela s vratilorn.. hipoidni zupcanici. kao sto su ceoni korak (t.1~ Tabliea = cos 51.. 1m' [kp/mm') . Hipoidne prcnose treba dobro ~fJ Zupcanici s pomaknutim osima za mimosmjcrna vratila : podmazivati (spccijalno hipoidno a) pozitivno pornicanjc.125 do. - ."Tooo-' + _--dIll!)1 'i) • + ~. CO.02 ~ I ~V-.k osi a treba da bude sto _. fe (v.:l. 0. U tom slucaju mogu prirniti po zakrivljenim zubima). fb [kp/mm'J dmOl - 1 za V. v· c f. Zbog ionako mirnog rnda zupcanika so zaktivlienim zubima mo~c se B"ln uzeti same sa 75%. f b (urn) faktor taka optcrecenja. Na @Ja prikazani su tzv. valjania YB = 05 ' + ~OO 2E Yv = faktor koji uzima u obz. fb [kp/mm'J e 1.26 do.:n.) i ceoni modul (III.

---~--~-_._.._. I. Dok kod cilindricnih zupcanika s ravnirn i kosim zubima postoil osim valjania zuba po zubu i klizan]c u smieru zajcdnicke tungente na bok zuba.~..-- __ a.---.. vidi He da se zupcanik 1 okrcce obodnom brzinom v u a zupcanik 2 obodnom brzinom V2· U srnjeru zajednickc dodirnice rnoraju korn10~ Odnosi brzina i klizanja na cilindticn im zupcanicimn sa zavoinim zubima ponente obodnih brzina oiti medusobno 495 494 . odnosno isti modul 111. { / \ (IO~~. Bira sc tako dn budc Ovo radi lakscg proracunu clicli bra) .~ . micro kovanih zupcanika c) gcometcijskv miere kovanih zupcanika. c) prcsjck okomir na liniiu bokovu Q"~ Lijevani konicni xupcauik rnjcrarna s glavnim Geometl'ijske mjere kovanih tijela knrricnog zupcanika <love Ta b l ica 53..317 Cilindricni zupcaulcl sa zavojnim zubima Prenosi s cilindricnim zupcaniclma sa zavojnim zubima iesu prijenosi s mtmosmiernim osima vratila. b) dodir u lo(ki kincmntskih valiaka. a i isti kut dodirnice 0:". +~~--.. [ podloske za reguliranic ~ zrncnosti b cos B ! Bira sc tako da budc oro] cijel i . t].~ ]ednadiba Bira sc tako d.Ipl:"nici sa zavoinim zubima : a) zuhi ixrczani na kincmatskom valjku (cilindru) i skloplicni ravninu.. budc B ira sc tako da c.. kod cilindricnih zupcanika sa zavojnim zubima postoii osim klizania okomito na bok zuba i klizanie uzduz linije boka zuba._-- _. .Kinematski krugovi takoder sc dodiruiu same u icdnoi tocki QOf»b... e..c) 5.._~'. Kut nagiba (~oJ manjeg (pogonskog) zupcanika treba da [e "eel od ~Ol' kuta nagiba veceg (gonicnog) zupcanika 00J > ~02' Dodir bokova zubi je u tocki Qo]).:omit (1(1 lil'lij'u bokOVQ oJ Qoj) Kovani konicni zupcnnici: n) od icdnog dijcla s vrntilom. Osi vratila sijeku se pod kutom koii je [ednak zbroiu pojedinaenih kutova nagiba bokova : a.. b) kovana tijela zupcanika.__ . Cilindricni II . Isto tako imaiu kutovi nagiba bokova oba zupcanika najcdcc isti smier.-- . . koia predstavlja presiek MM osnovnog profila. oba su iii ljcvohodni iii desnohodni. c. Dimcnzije tijela kovanih zupcanika dane su u tablici 53.Dodir bokova zubi octvija se samo na duzini E l Bi puta zahvata 0np u ravnini okornitoj na uzduznu liniju bokova Qo:l)c.. Zupcanici takvih prenosa irnaju (kao i cilindricni zupcanici s kosim zubima) u presieku okomitom na uzduznu os boka zub~ isti korak..":1. I. Lijcvani zupcanik dan je na Qo~.._ .._. Na ([{}P._. L------Ukupna d\l~~na zupcanlkn l~--~~-"~"-'-'-'---' Projekcija sn-ine Razrnak ad vrha konusa oslonc povrsinc do glnvine c...~_~. bude cijel i bro] ciicl i broj ----. Primjcdbn Naziv Debljina strani Dcbllina strani Du~ina vijcnca vijcnca na vaniskoi nn unutarnjoi Oznaka e.Za proracun dimenzi]a vrijede isti geomeniiski odnosi kao i za cilindrlcne zupcanikc s kosirn zubima. ([o~. dirnenziic lijcvanih tiicla zupcanika na ([o~.-~-.. NajCeSce ic 1) ~~ 90°.-. a= <J bJ (~OJ + ~Ol prf'sjek QJ.

habanie zubi jc veliko.p'.1 Geometrijske mi er e c il ind r icn ih z u p ca n i k a sa z av o j n i rn zubima Tablica 54..) [k ] •• ot cos (B.-..1 a pri kutu nagiba bokova 0 Tablica 56. = _ F ..nls~ = cos Botd":l: cos r301 dOl i = _1.. -.. Zl ---------~. a F" = 2 M~ [kp] d. i Vk2 imaju suprotan smjcr: 5..:: .p') tan \30 1 = tan p' "<! 0.. _--_.. i Po.. = 97 400 -'~ [kp/cm] n.__ --_.\2 PRAKT!CAR III 497 496 . tan(1\. Zup~.-cos = d02 60 [m/s] Rndijalne s ile Fr~ = F [kp] cos ({l" . ~ --''60'''' :n /]s "nn._!.1 ... 5.--.. Oxrraka Zupcanik 1 (pogonski) F Zup~3nik 2 (gonjcni) = V.p') P" ~ Fr....2._-_ ... l"Ol 1"'02' 2. .. F. 2:6~' = = z. = d•• + 2 >nn ..~ 90" = '/{z postize se kad [e Po 1 Brzina klizania Vk -C. > r>... kola sa F.. 5. '-~pO) [kpJ F". d'10bem...:::.-=------_.. U smieru uzduzne linije boka zuba djelu]c sila trenja Fn po. r~ Oznaka K ut os i vrtn]e zu a = 90° -~z ~= zn 11 = 90" Prcnosni ornjcr za 3 = 90° i 1-': jc u tabl ici 56.. SUa Po razlaze se na obodnu Foo i na radijalnu komponentu F. lan(B" o ~T~~~~.82 \30 ~-------'----'" Tjcmeni prornjcr _ . cos \301 \30' \302 nl 60 [mjs] rr • n2 ----.Iskoristivost u zavisnosti ad nagiba bokova Po dana --. - _ .p') ~k~~J~~----_---~[kpJ (j01 Sile no zubu cos V2 = V..75 -~z r» 0..------. -_----_ Razmak Sirin..._-------- Akaijalne s ilc _- 1'. Zato se cilindricnim zupeanicima sa zavoinim zubima :.. _--------------_. . <10~okomito na bok zuba. 30' 0. f.-------Fo..SS. Maksimalno 3 + pi '-2' pa zato mora biiu. .-~----..69 zu Ii = 90" SarnokoCivost nastupa kod \302 > 90° . a uzeto je u obzir trenje u smieru uzduzne linije boka zuba. = premier kincmatskog kruga zupcanika n. 1. _1t M. = 'j + tanp'tan POI 15. d" V. os i zubi ------~-------. si 11 \30' i Vk2 = V 2 sin \30 2 • V~.:\17.~~~~.317.i11 ~all (Po..~..-.. -.102 P.~.~_'±_!". .nlk 1 (pogonski) Zupcsnik 2 (gonjcni) Primicdba )_317. _ .. --~---- __ {l.79 70' 0.p: tan 0 1 P2 1"02 Vl 1 ~ tan p' tan \302 1 + IL' tan POJ -~z = = POI v... ~~~-~~--~--''''------~--'' . Ceon! Diobcni modu1 promjur I = n1 = n. --.cos ([l.. . Ono [e jos vece s obzirom na uzduznu komponentu klizau]a.. Obodna stla .. U normalno] ravnini u tocki dodira djeluje sila F." daie rezultantu R.8! 50' 0.·_-- sin = cos a02 a V2 ---- sin [m/s] cos aD. p' = reducirani kut trcnia tanp' = ~Icos "no = rcducirani koeficiicnt trenia V:· Pri dobrom podmazivaniu tan pi ~ 0)1 d...2 Si l e n a cilindricnim zupcanicima sa zavojnim I z u b im a Tablica Primicdba 55. usl ijed trenja izazvanog uzduznhn klizanjcm bokova gubi se dio dovedene snage: 1 .. Slicno kao kod pokretnih vijaka.. . r>. II .4 Pr o r acu n nosivosti Buduci da je dodir zubi u tocki.3 Iskoristi vast Iskoristivost ozublienia zavisi ad kaeficijcnta trenia !-'--' i ad kuta nagiba boka Po.£_r_ tan dOl Iskoristivost za IL' = =-cos Boo lJ"ln tan p'.----. Pri proracunu sila zancmarene su silc trenia okomite na uzduznu liniju boka zuba. = do.promjer .-------------d~... _ c') p F. .78 40" 0. = 20" 60' 0. V.317. ----. [kp] v~ t' d v.-.jednake Vn"~ VI COS \301 = V2 COS \302' U smieru uzduzne linije boka komponente brzina su Vk 1 = V. . Nju mozemo razloziti na kornponente F..

ZUbl Is~o~obno. postoii omier: i aksijalni korak ~'. Kod alatnih stroieva dolaze u obzir za pogon blanialica. H-puz. 7. a premier puinog kola bio je "" 2 lTI. Snaga koiu je puinom prenosu uspjelo prcniieti iznosila je"" 1000 kW. Danas sc ti prenosi sve cesce prilnjenjuju za prenosne omjcre I : 5.. U usporedbi s ceonim i konicnim zupcal1lClma om su za 1St! prenosni omjer manji i laksi. zavisno od nacina izrade.jII~ Razlicitc kombinacije mogucil. na O~?g11CU)~puzm. apn n:lUltl~h~aCl)l.ez. sp". N-1'ui.<l] . Puini prenosi primjenjuju se kod rransportera. rekstilnih srroleva. a podmazivame se izvodi tlacnim uliem. liftova.!2.~ Zt nz kruga Normalni korak tn . Imaiu veliku iskoristivost i male ugradbene mjere.iva"ja pll. ~e. b) globoi<lni pu:. globodni puz (v. Izrncdu ta dva koraka Proracun cos '(0 . Stalno je u porastu primjena visokoucinskih puznih prenosa s lcaljcnim i brusenim puzevima i s posebnim oblicima bokova. Da hi se smanjilo habanie I gubici trenjern.. 2/Z 1 > 1 visina tjernena glave mjerena od kinematskog na savijanie nijc potreban.. Qo~c prikazuje puini prcnos pri kojern i pui i PUZllO kolo ima globoidni oblik. Uz odrcdene uvjetc mogu se tim prenosima ostvariti V1SO~~ Iskoristivosti (do . uz koii omjcr se mogu prenositi vcce snage s dobrom iskoristivosti. za pogone centrifuga i pumpi.=cbC". ([oryaprikazuje cilindriclli Plli.sijalni razrnak dvaju istih bokova zavojnice: Za yiscvoj ne puzevc P . p~enosl veeu o1'teI'ct!vost.dopc[kP/mm b tno dop c 2 ] Dopustene vrijcdnosti faktora opterecenja faktora temperature qT Tablica 57.Ogbprikazuie cilindricno puzno kolo i globoidni puz. u. Omogucuju isto ta~? da ~e snaga s jednog pogonskog vratila odvodi na veci broj gonjenih vratila. tnblicu 57) ulazna snaga = F 01 VIII 02 prenosni ornjer 'c.llim zupcanicima sa zavojnim zubima imaju vccu nosivost i bolju iskoristivost. Dosad postignuti okretni moment na puznom kolu iznosio je "'" 70 000 kpm. Dopustena obodna sila: FOl... 0 Prerna geolTIctrijskom obliku bokova puza.3c IHZl do 1 tan Yo !!.do 4).-"ih prcnosn: a) cilindricni pU'-Ili prcnos (eilindr.. gloi)oidnim kolom). za pogonc rotacijskih bubnjeva. ~~. vertikalnih husilica. kod uredaja za upravlianie brodom. <l.' spnrcn s cilindricnim kolom. sparcn • globoidnim konicnim zllpcanikom) pur. da bi se smaniilo habanje. ([o~d prikazuie puzni prcnos pri kojem je konican put u zahvatu s globoidnim puznim kolom. Budu~i da je kod pu_inih prenosa uvijek ved broj. <fop.. razlikujemo ovc oblikc zuba puia: A-pui. <I) spiroidni prcnos (konicni pur. ?sim toga. I. buke: ?vent~all1l titran puzmm se prenosom prigusuju. c~. zahvat~ (2 .Na ([oj} prikazane su niihove moguce vrste. globoidno kolo). zubi su kaljeni. . E-pui.U usporedbi p. K-pui. Kut kO)I. pur" a. 1'= 1 do 15. kao i za pogone stolova stroieva za ozublienic. ali moze biti i drugi. 1 S <:>bzlro111 to da JC dodir medu zubima u liniji. kut t:~ uspona na diobenom promjeru moduli mogu biti normalni 111.~ = 98 %) . c) g:loboidni puxni prenos (globoidni . [111m) qT PI [kWl i Ilk [mm] kincmatski premier pogonskog zU1'canika faktor temperature (v.:!. moraiu bokovi zuba biti glatki i dobro podmazani..<!. a za veee prenosne omjere i jcftiniji 498 Prema nacinu izrade puza kao standardni moduli 111: cos Yo "~ i aksijaln i Visina uspona P je ak. pri redukciji broja okreta..i globoidno puino kolo (globoidi su rotaciiska tijela nastala roriranjem kruinog luKttj. Kalieui celik na knljeni colik" 8 Vaznc ic obilno podrnazivanie Sigurnost protiv habania (sigurnost protiv zaribavanja) Gubitak snage . 'Takav pre nos naziva sc spiroidni. motornih dizalica.318 Puzni prenosi Puzni prenosi omogucuju prenos snage na mimosmiema vratila.1 111 111" 5..cni . Prcnosni omicr puinog prcnosa '" l~ ~.. o15odna sila 80000 kp..~ FO}_. Prjmjedbe Spnrivanje materiiala \ Dopujitcnn zina kl izania Vk br-l [m/s) dop C (kp/mm'l i Kod kaljcnog i bruscncg proluzupcanika u sprcxi sa zupcanikom od s ivog Hva ili bronco dop c )C za 25 % vcce \-~ 2 5 konicnim zupcanicima s pomaknutim osima irnaju ti prenosi vecu duzinu staze dodira i mirniji rad. tablicu 58). Dosad jc puznim pl'cnosima postignuta rcdukciia broja okreta s puza koii sc okretao sa 40000 /min.t:en~sesa~o m~nje snage. prenosni omjeri i = 1 do 100 i vise. Puzni prcnos radi b.[kp]. Puinim pl'en?snna 'p~stiz~...vratila medl!sobno z~tv~raj1! naj~e~ee je 90°. . Takvi prcnosi posebno su hladeni. U usporedbi pak s cilindri(.

. Dobra nalijeganic konkavnih bokova puia i konvcksnih bokova pu. Globeidni puz T'ijclo globoidnog pu.a prilagodcno ic t ijelu kola.. n izrada [c tda od obicnih pu'nih priicnosnika. f) glo- U normnl~on1 prcsjcku N . koja u prcsicku okomitom na sredisnjicu mcduzublia..~ prcsicku.nog kola daj 11 mcgucnost stvaranja dovolino visokih hidraulicnih pritisaka. nacin Tablica izradc 58. prcsicku profil ie evolventa. Rudijusi diobcnih promjcra promjcnliivi su pa se mijenja i kut uspona. u poprecnom presjcku okornitom na os vrtme Arhimcdova spirnla.e ~no tokars. okornito na s rcdisnj icu meduzublja p~ofil )0 !spupc?n. daje oriientacijske vrijcdnosti kuta dodirnice 0:".-.. Profil zuba plli.. Izrnedu kuta dodirnice u prcsjeku N -N nom prosjeku (u ravnini osi vrtnje) postoji cdnos : tan 0: ac aksijal- = ~~ .---.Oblici zuba cilindricnih Slika puznih prenosa Karaktcristikc. E-puz odgovara cilindricnoru zupcaniku s kosim zubima s evolventnirn profilom bokova i s mnlirn brojem zubi. N-N prcsjek. Rcznnic zubi PUZil mozc sc izvrsiri po . u .a f) U norrnslnom presjeku N -. Kut dodirnice (zahvatnc liniie). dobiva sc glodanicrn Hi lu-uscnjcrn glodalom ili brusnorn plocorn. Orijentacijske vrijcdnosti kuta dodirnicc u zavisnosti od kuta uspona Tablica 59. ------. c) K-ptlz.... k"rs~om . Zbog izradnih uvjcta biraju se pri vecim kutovima uspona i veci kutovi dodirnicc (0: Tablica 59. ima profil kruznog' luk a. a 11 nk sijnlnom prcsjcku zakrivlicn slicno hiperboli.. stupkom odvalnog glcdanja iii nozcm.!. JSpupccn_.kom stroju trapcznim nozcm. - tan 0: eos Yo 00 Kako raste Yo (kut uspona). r H"pu.lll. Ostrica noza post3vl}~na ie u ravninu normalnog presieka N .e profit je konkavan.. Za izradu globoidnog puza i puznog kola potrcbni su posebn i alati.sIck )0 pribliznn Athimcdovn spiral a. (nastavak) Tab I lea izradc 58. strom trapcznirn nO~CJl'L O~trjc~ nosa polozcna 1C u rnvnini os j . glodalo trnpcznstog oblika iii brusna ploca trapezastog profi In daj u malo is pupccne bokove a u aksiialnom prcsjeku udubljcne bckove pulia: S obzirom na icdnostavnu izradu alata kao j S obairom na iednostavno Lglo~anjc PU~il til s~ vrsta puzcva zbog ckonomicnosti siroko prirnicniuic. a time dovode do mnlih gubitaka i dobrc iskonstivosti .. Yo do 15' 20· iznad 15' do 25' iznad 25' do 35' 25' iznad 35' --«fill 221/2' . boidni puz b) N"puz. 951 vrtnJ. nacin U aksiialnom presjeku zubi imaju trapezni prof I :' presicku okornitorn na kut usponn zavoinice prolll )e. Kincmatska os tih puieva Ie. tnje...N) okomito na srcdisnjicu mcduzublja. ... sc l~radu. d) E-puz.. ceo~l pre. --_·_----_····_--------_1 ijll~ Oblici zubi cilindricnih i globoidnih puzeva: a) A-pu~. u zavisnosti od kuta uspona.ravnl.~~30· . PU].. na ticrncnu puaa.~. 00).N okomito no srcdisniicu mcduzublja. ---~-. Puz sc izradu]c na to. U normalnom N . c) H-pui. N zubi imaiu Irapczm profil.. - = 501 .--~~_---------prrjjfk N~N kroz sr~dUJ~ mt:'&Jlubf.. Globoidni priicncsnici visoko su optcrctivi i imaiu dobru iskotist ivest. U ceono". om·-I ka Slika Karaktcr istike. uvieti rezania glodala puinog kola postaju svc teii.

....__ ~ .--- .~ korak na t. 2h.!.... -_..-~..._--_...... _l._.. __ ·' t.~ _. _------------- ~'L_-. I----'- Pndn..~)... " l_)iubcni promjcr puia Iliobcni • -_.... -.-~-. = dot -..) til ::.-~ Brztna klizanja bokova puza Normalni Komk ubodu . __ b dt.- -.. .~_ (Z2 -I- 2x) m +. Obratno nastaje smanjenic osnog razmaka..<-~ 5..ubi pu.. __ _____.~--'-------.~~··~_~-- -.-.2 Gra n ic n i bro] zub a Ilk...x ... -··---'- .. . --.__ .:\18.-~ o .-."./'" . kao i kod cilindricnih zupcanika. -~.-----. .. d" •• --~----__ _________'_' __ ' •• T .2 ilk dk. 0.S i koln ----~..5. - ~ ..--._-_.-~-.. nt y.__ '" dk.-..~I.__ .... Vrijednost pomaka pl'ofila: X • 1!/ ..-------... tn . .l:J.'.d..---------- --~------------------. < IS· > 15· '{'jcmcna viainn zuba Pomakorn profile takoder se..---~r _. \ d . Razmak 05i: a"" Z2 111 1.-..---~_--ljevollodni ili dcsnohodni Uspon Kut uspona no diobcnom krugu .-.._. ".) uzinR puza '" 2 (I Vz. I J ••._.b --'" L + 2 til + l. a Z2 .._-_ _.."' . "~ d" -I...318...-----promjcr ------~-~- ~----. III 2 . Kratica z.. --... -i...-~. mli re til cos Y e ....~-.t.-~.__ _ ...----'.4 Dimcnzioniranje puznih pl'cnosa (Oznake dane na dow) Tablica Primjcdba 60..-osi vrtnje (" ravnini ~- Pit.-. ---_..------'~~- osi vrtnic puza puznog kola ...~~-~.. _. --- __?_~~_~~----.._____._.._.-..:ltvamju kut ad 90" ~-= .. -~"_' .. -.2 h: til ..~. moze postici odredeni razrnak osi (pove6:m iii smanien).· ._ .-.318.2 ~~_._ .. = tjemena Broj zubi kola visina alata Bro] 1.ozni promjer ---:f . .lni korak .---. 111 profila: -I. O~2 t1J _.'~.. II 1'..~~~ •• - •• c-- '" N) til" n_.~ .. --.' rI" -I.2. Pri tome se alat za izradu (glodalo pu:<:nogkola) ne miicnja....'_~ __ .__ ~_!I -C _l!!.318.' sin z -- kola 0:..... 2) licvohodni kut koji zntvaraju os i vrtnie 90") puznih prcnosa moze se ukupna iskoristivost Ol'ijentacijski uzeti prema 503 iablici 61.3 Kor ek ci j a puinih p rcn o sa Qotf ..~. ..-.----'~-~-~. _~ __L.-...--..~· 1'/d..~--~. 2 hI dh = d" .' 'T~~.. 502 .. -----~. Puzni prenosi mogu se na isti nacin kao i cilindricui zupcanici korigirati pornakom profits. jI __ ~-. ._._ ._--_.5 Gubici Suaga 118 s n a g e p uz n ih pl'enosa puzu ako se pogon izvodi preko puza: Pri projektiranju 'di~ Puzni preuos s cllindricnim puzcm (:-:1 ~.do I puza i kola --.. -I./d.---~ V""iski promicr kola . . --_________. ~ _2. - Tjemeni prornjer kola s pomakom dk02 ~" I'renosni omier .'..." _________ Modul u ravnini .2 hk promjer pll:l.---...~---------------~~.y. U mod"l N Norm.-.]~O~~~:_-~~'"--__. im ".. Razmuk Korisna os i sjrilla zubi Sh'inn kola ------_.---~ tg y o "~ "' z. --~--~.. 1m -.--.-.2~ . 5..1 ---_.-~. Razmak osi povecava S~ odmicaniem alata za vrijcdnost + xtn od sredista kola. na osnovi broia zubi puia. . -··- ._--= z~..-. - TIUI aka as i vrtnie 'l.-._.~~)pna ~~ ~!):::Illcna zracnost ([olf Pullno kola s pozitivnim profila pomicanicm Tjemcni .-..--._.. ..~--.~_~ dk..«c __ ~.._..

0.01 za kalieni celicni put (lepani) i za puzno kolo ad fosforne bronce.7 Pro r acu n n o s ivo s t i p uz n i h p rc n o s a Normalni puzni prcnosi izvedeni u prosjccno dobro] kvalitett im~j~ relativno nisku iskoristivost.02-0.. [kp] .:.2 (t t> V k" v- t. Za sarnokocive prenose izlozcne Jakim potresima 'I)"k "" 0.1 za put ad lijevanog zeljeza. dobivamo ove silc: okomito na bok zuba pod kutom 0: no djeluje norrnalna sila FN dodirnice = ---~ ~.318. pri y o .82 (0.45. ~ aksijalnom silom: Tablica ?.d61 . Q!~ Faktor zubi (fz) pu. .6 5 0. puzno vrarilo i lezaji oprereceni su obodnom silom : FOI sile FN i IJ. a broncano kolo norrnalne kvalitete izradbe.kllzan)a '1.--. /0 II 20 V4' 50 broja 'i19 Silo na zubima pu "nog prcnosa nje. sila trcnja I'. Za norrnalne prenosc pn ~O)lma )e brzina ._ obodnom: P02 FOI "'" --"---. 60 70 prcnosa 504 505 . p._.\318.n• = (L' nastaje: (L." pri projektiranju prenosa 61.65 1luk ~ 0. dobivenog mjerenjima: o v tan p' = (L/eos Samokoclvost pri tan P .5 Ct.3 1.~ [kp] F'2 Po.1. t. Kontrola savojne cvrstoce dosla bi u obzir ~am?. Puz.88) I 0. Vriiednosti u zagradi vrijcde za tacna izvedene prenose (visokoucinski prenosi s tekucim trenjcm bokova). ko~ udar~llh p?gOl~a i pri upotrebi krhkih materiiala kola.-. na QrD .025 za kaljeni i za bruseni puz celicni. 5. .~ 1.Orijentacijske vrijednosti za '1). ncobradcno.9 0. a isto tako i za puzno kolo._.8 47 0.0 .80 (0.I-- .n)e ~akvlh sporohodnih prenosa.65-·· 0.aksiialnom: tan(yo+p) .90) tan ((no cos p' -sin (Yo + p') [kpJ I I (0. P02 ~t ~ (6 1. Prema uvjctima pogona i vrsti prenosa gramca opteretrvosti prenosa odredcna ic: dopustenim zagrijavanjern cvrstocom habanja savoinom cvrstocom.dopusteni koeficijent opterecenja dan ie u tablici 62. I I 1 I I I 2 I 3 I 4 - radijalnorn silom: Fn = FOl 0.~ I- la 0. Ako je kola pogonski dio: .75 (0. U radu se razviia prilicno visoka kolicina top line.75-0.l prena. Sporohadn. -~ naiveca obodna sila na "'02 [kp] kolu (udari se moraju uzeti u obzir) . proraeun se izvodi na temelju dopustcnog kocficiienta opterecenia zuba. Iskoristivost ozubljenja Aka ie put pogonski dio: radiialnom: .. Razlog je tome p~lusuho trc. kvalitctne izradbe pri velikim brzinama klizanja i tekucern trcnju.nih --'.85) 0. na radijalnu i na aksiialnu komponenru.korak u ravnini osi vrtI" [mm] I..78 -0.4 .55-0. = 0. vratilo puznog kola i ldaji optcreceni su ovim silama: . ako je ulesistenie u kotrliaiucim lezajima pri Yo ~ 6" ako [e one u kliznim lezajima (1._ faktor broja zubi dan ie r. (L = 0. '"' 8 vals.habanJc ie takod~r znatn~ tako da snaga koia se prenosom moze prenijeti mora biti ograuicena..1.FN daju 2Mol = . (L = 0.5°.korisna sirina zubi b ~..80) I I Puzno kolo.FN djcluje tangcncijalno na srednjem prornjeru zavoinice pod kutom uspona Yo rezultautu koja se moze rastaviti na obodnu.6 Sile na z ub u Qlg Prctpostavimo Ii da sc sile prenose sa zuba na zub samo preko tocke C. h [nun] = 1 .dol' c [kpjmm"] f z " b .sl su u tom pogledu nepovoljniji od brzohodnih. "" 0. tj.[kp} ~ dOl dop c [kp/mm"] . Zu norrnalne prenose savojna cvrstoca leii obicno mnogo _viSe od graniee z~grijavanja i granice habanja.

_.45 .65 0. Viicnac se na I lido s glavinom presa Qjji)a. faktor stupnia sprezania ".35 0.35 temperatura :0:: 60 ·C_ \J18. b to' bl Prcma brzinama klizanja (V. a za evolventni Em ~ kola izvodi se prema podacima koji su dani za cil indricne zupl:nnikc. b) pomocu viinka 5[e7.65 0.23 dop I.s 0.nog.47 0..-.-. 0. Oni se proracunavaiu na cvrstocu habanja (pritisak valjanja): 20 () ·-10 8 6 [2 > 10 :LlJ H.29 0.45 0.'J 30-40 20 -.2 I 0..28 0.. s dobrim ulczistenicm..l 0."o C~ 2 tun rt.as I 0. bokcvi rczani o. pobclisano.30 12 c •• Viskoznost [OE/50°C) kod c [kp/m".65 0.j-e-u-r-on-j-av-u-n-je-ll-'~I •• c Vrijednosti dopustenih pritisaka valjanja k« za prenose hladene cirkulacijom ulja i u tl'ajnom pogonu (TP = 100%) Tablica 63.diobeni Oblikovanj c pu z n ih prenosa pritiske valjanja dop II. iii veze viicima Q1Wb.." "'I_o~_1 0.4 ---_ ... Sivi Iiv ookovi orusen i 0..--I -·-8--I-~-··-4-r--8---kalienc .3[ 0. mogu se mnogo jace opteretiti. rezani bokovi 0. i'ror<1CULl tijela puinih premier kola C C(:w n faktor kula dodirnice .IlH kola ad lakih metala iii od lcgura cinka obicno su sira od broncanih. s kucistem hladcnim pomocu rebara iii s hladeniem ulia cirkulacijom.35 0.25 0.13 I I _ ...5 ~.26 0.. na Qljjlc kovano puzno kola. I za 8". puz. 0.. Na QIJl9 pdkazano je puzno kola od sivog liva. < 2.30 20 [2 (j)~ Vcxivanic viicncn s tiielorn kola: a) prcsanje.1>0 Vrijednosti za dop c vrijede za prenos u trainom pogonu s tcrnperaturom ulja ~ 70°C..15 . ~\1.9 Vrijednosti za dopustene d02 [mm] --.55 0. Ostule dimcnzije dane su u tablici 38.8 Po d maz ivan ic c· P02 _... i'tI'I. 1'\11.29 0.45 0. --" 2 za kut boka zuba u ravnini osi vrtnje tanlY. s visoko opteretivim materijalima puznih kola..-12-20 8-··12 20·.75 aiuminijska i cinkovc --~~-----lcgure ' -------- I Ako ic pogonska kal icno. [mlsl <2 I 1--·-~. Dcbljina vijenca puznog kola s posebnim vijenccm uzima se 4 m.85 1. dane su u tablici 63. [kp/mm'] kod Vk [mist Ccntrifugirnna Spccijalnc Aluminijskc fosforna bronco lcgure knlicno.110 kolo ima obicno poseban vijenac i posebno tijclo kola s glavinorn._---- o. Visokoucinski puzni prenosi s rlacnim podmazivanjern.49 O. vrijednosti treba mnoziti sa 1.2 .65 0. ··oc Ih zina klizanja ".) i prcma koeficijentu optercccnia kOZ110St Lcgurc aluminija kaljeno..-:=-l-1-~--. bokov i brusen i Fosforna bronca liicvana u piicsku 0.s I 0.2 64.32 0.3 0. Na Ql~ prikazano je Iivcno puzno kola.no/cos i'. Izvcdba Matcriial puznog kol a Tla~IlO podmazivan]c ~cm!iog pui.~ cos u"o sin 0:. dop c Ikp/mm'J --M -.mcdjal puz..5 0. bokovi bruseni 0.3 0.4.4 ··_·1··· 0.45 0." za spiralni puz = cos Yo sin '(. bokovi bruscni pri v~ [ms] I I 0. potrcbna visf..kola ---r--.8 .3-1.1 maziva bira se prema tablici 64_ 0) Lcgure cinkn 0..35 0. s kaljenirn. 0.w-rO:.Vrijeduosti za dop c za normalne puzne prenose TP = 100% = trajni pogon (pr! intermitirajucem pogonu.5) T'a b l ica 62.12 0. O:no '(b [") kut uspona na temcljnorn krugu cos Yb =c cos '(0 cos 506 507 .. _ .. brusenim i lepanim bokovima cclicnih puzeva. O. -- Potrebna viskoznost maziva za puzne priJenose Tablica kaljcno. s tom razlikorn da se miesto obodne sile Fo u proracun uvodi Foz (obodna "ila kola).350.-".31 Ccntrifugirunl liv fosforni poboljsano. i.7 ~~ . bruseno lepano 0.65 _.. na Qljjlb Iijcvano od legure lakog metala. a dcbljina vijenca tiiela "'" 3 m (iI~...

d do nastO)atl. Nekad se planerarni prenosi primjenjuju )lllCUjUdva stupnja slobode. Prcdnost [e planctarnih prcnosa p1'cma obicnim prenosima i u tome sto se snaga koja se . nisu radi[ulno optcrcccni ier na njih uvijek djelujc par sila (to. imaiu rnogucnost prenosa vclikih snaga na malom prostoru. Iskoristivost planetarnih prenosa moze biti vrlo povoljna. a Ql~ koaksiialni planetarni prenos sa suprotnim smjerom vrtnje pogonskog i gonjcnog vratila. grana na tolik broj mjesta koliko ima satelita (planetarnih zupcanika) po obodu ccntralnog zupcanika. b-planetarni zup~a' nik. u icduorn s vratilorn dijclu Qii> Obllkovanie puZa posebno nil vrati lc nakl inicnog Diobeni prornjer puza uzima se orijcntacijski. d a se 0 d rZI stan d ar d'monos -1. kao rezultat dvaju istodobnih rotacijskih krctanja S razlicitim brzinama vrtnjc. dok je na ([Ii> (prcnos sa suprotnim srnjerom vrtnje pogonskog i gonjenog vratila) nosac zupcanika (d) ncpomican. i = 10000). kao mehanizmi koji omo· (jj) Oblikovan]e puz. Dana.. vrijcdi same ako jc bro] satclita veci od dva). canik. kod transportnih urcdaia pogonskcg i gonjcnog vrapogonskog i g()llicnog Vl"3" i kod motornih vozila.) kod puza i vratila od jcdnog B roj v. i kao diferencijali. ali je iskoristivost u takvim slucajevima niska.. b) lijevana puina kola od lcgure lakog metala. Isto tako se planetarnim multiplikatorima mogu gonicnirn stroicvima dati visoki brojevi okreta. dolazi do treceg krctanja.14 i = 65. 509 .4 + 2 ]1 z . Orijentacijske vrijednosti za izbor broja vojeva ptlZa tl zavisnosti od prcnosnog omjer" dane su u tabli· ci 65. tj. c-nosne zupcanik:l) tilo koaksijalno i pri kojem pogonsko i gonjeno vratilo imaju isti smjcr vrtnjc. Planetarni pretila. 14 Y' I Tablica Pri prijenosnorn omjcru i = 30 i = 15-29 i ~~ 10. pa i kod alatnih strojeva da bi pOl'ratni (neradni) hodovi mogli imati veee bl'zinc. ako su puz i vratilo od jcdnog dijcla Q(fl: dOl"" dOl"" do 2. To ima za posljcdicu manic opterecenie zupcanika i mogucnost upotrebe maniih modula."1 ~~ 6. odnosno rnoze biti naklinjen na vratilo (j)9'. osim planctarnih zupcanika (satelita).:up~a. a omoguceno jc da se i pri velikern prcnosnorn omieru postigue koaksijalnost pogonskog i gornjcnog V1"(\· tila.oleva pm::a dOl"" 2m(5. koje k proporcionalno razlici brzina prvih dvaju kretanja. Pretpostavimo Ii nisko dopustcno uvoino naprezanjc. uzeto ie: 120 [kp/cm '] U suvrcmenoi konstrukciii prcnosa sve vise nastoii da se 111jC8to bicnih preo nosa upotrijebe planctarni. rucici). a vodcn je zahvatom sa satcl itima.3 + z1/10) kod naklinjenog puza Ql~.5. Vratilo puza optereceno je na uvijanjc i na savijanje. mcdutim. Primjenjuje se kod raznih dizalica da bi se omogucilo postizanje veeeg broja brzina dizanja. b-planctarni zupcanos pri kojcm jc pogonsko i gonjcno vranik. sc ti (j. Na Qt!} [e ozubljcni vijenac s unutarnjim ozubljcnjcm (c) nepomican. a vijenac (c) s unutarnjiru ozubljcnjcm se okrece.l~ Planctarni prcnos sa prenosi uspjcsno primjenjuiu kod alat(j"j~ Plnnctarn i prcnos s suprotnirn smicrorn vrtnie [cdnakim smicrom vrtn]c nih strojeva. Planetarnim prenosirna mogu se postici i vrlo vcliki prcnosni omjeri (npr. Ldaji svih okrctnih diiclova prenosa.lovodi na tzv. centralni zupcanik. a nosac zupcanika (d) se okrece. z.. 8.. To omog\leava da se preko centralnog zupcanika prcnosu dovcdu vrlo visoki brojevi okreta (i do 30000 l/min) tc da sc u prcnosu rcduciraju na potreban broj okreta (dolazi u obzir kod plinskih turbina). Prednost je planetarnih prenosa i u tome sto je unutrasnjost prenosa potpuno iskoristcna. 'I'akve vrste prenosa. koja takoder rotira. Pri planetarnim prcnosirna pojedini niihovi dijelovi prenosa (satcliti) izvode istodobno dva rotaciiska krcrania.5 d"r 3 d'nr III (d" '" d vratiIa) (dl z vr ~~ d provrta puza) 7. mozemo zanemariri savijsnie i premier vratila puza racunati : dop 1'. Srcdisnji zupcanik nije posebno ulczisten.p.9 Opcenito pod diferencijalom razumijevamo prcnos pri kojcm.(19prikazuie planetarni pre( sc okrcce (a-ccntralni zupniem (n-ccntralni . S okretnim nosaccm (d) koii sc nc okrece i zupnosi za pogon brzohodnih strojcva za zup~anika (d) i nepokrctcnnirn viicncem (c) S uuun [rn zupcanim viicnccru prcnosni omjer I : 12 primjcnjuju se s rami im ozublicnjcm ko] i (e) s unutarniim ozubljcuSpjCh0111. 10. = 1 =2 =3 =4 iIi 20. Pri definitivnom utvrdivanju diobcnog promjera do 1 treba . Izbor rna Ako je poznat modul dijela Qt~ 1 "" i broj zubi puza uzirna se : vojeva puza prevelfcini prenosnog omjera 2m (l. Kod obicnih zupcastih prenosa svi zupcanici izvode samo rotacijska kretania oko svojib osi. c-nosac zupcanika) nik. a ulozcne su u kucistu prcnosa il i u postolju. 508 6-.319 Planetarni prenosi Zupcani prenosi mogu biti obicni @ i planctarni ((1~'. s nosaccm zupcanika tila. c) kovana Puz moze s vratilom biti od [ednog dijcla ()). 8'2 (jJ} Puzna kola liicvanu ad sivog liva: a) l ijevanu od aivog Iiva. okrecu se (rotiraju) na voelilici (nosacu. Ove mogu biti vrati la iii osovine.

Da bis1110 doW do broja okrcta 7.f1. Ql~ jcdnosiavnl planctarni prestos s vanjskirn oxubljcnjcm (1 ..5. Omjcl'c kretania )11oiemo dohlti i graficki Kut7. prcdstavlja brei okreta n I' Tako S1110 postupil i i na Q 2j).upCanik [ i glavni zllpCllnik 2 okreL'U 5e u suprotnom smjeru (norl11alni pl'cnos).1 i 1. zupcanik ZI posrednistvom zupcanika 7.. Prel10sni omjer leii teoretski i1. Zupcanik z 2 se. zahvata u 3 i 1 (z.upcaniko)11 (satelitom) 3 i s nosa'. a centralnl zupcanik I supl'otni smjer krctanja. ~" .i radijusa 1'. po zupcaniku z. -plaMtami ztJP~(Jf}ik Na Q2j) dan je normalan prenos s cilindrknim zllbin"la lIll lI2' 1. i Z2. l' l' l' . Na tni nacin ce zupcanik z .= 0. 2·_ planctami xupcanik. odvaliaiuci se po zupcaniku 1. odnosno u nicmu kruzi zupcauik 2. Vraeanjem z [ za jedan okret natrag okrenut ee se 1. Prakticne J11oguenosti prenosnog omjcra krccu se izmedu i c= 2. mogucnost: centl'alni zupcanik 1 i nosac 7.nosac zupcanika) 'f1~·jcdnostavr» planetnrni prcnos sa unutarn] im ozubljcnjcm (12-9 Planctarni prcnos S ncpomicnim zupl:anim vijenccm. daie zraku brzine 1. '\ mogucnost: glavni 7. .medu 1 i 2. koii su mcdusobno u zahvatu. drzati da se ne okrcce. a tan (1. 3 okrctat cc sc.I.7. ).1 Kinematska z av is n o s t jednostavnih je jednostavni planetarni prenos p l a n e t arn ih s vanjskim. moramo ga sada. 1 i Z2 jednake 'U I "" V 2.. prikazanim na Q2W. imatno i odnos z 3/Z J > 1 pa je i prcnosl1i omjcr i > 2. Zraka brzine 3 je ionako paralclna s odgovarajucorn zrakorn iz dijagrama broja okrcra. U tocki e. planctarnim zupcnnikom okrctnim na nosacu xupcrmika u zahvatu sa zupcan in'! vijcncern i :l.).3 za daIjnih z . Takav jednostavni planetarni prenos sasto]i se od dva zupcanika. ccntmln. __ • ~" n.2 okrerao zupcanik z ."11\ zupcanika N. Ako nosac zupcanika N stoji. Takav 6e pl'cnos bitl rcduktor broja okreta ako pogon dolazi od 1.upcanika N imaju Isti. uCiniti okret: q. koje se okrcce.' n. . v =" f(1'). moguenost: nosac zllpcanika stoji. Planerami prenosi rnogu biti sastavlieni od cilindricnih i od konicnih zupcanika. J i 2. onda bi satclit 27.. polazcci od D uuazad. Osnova ie te graficke metodc u jednadzbi brzinc: v ~.319." 112)' U tocki Cz opet su brzinc V3 =.3 okrcta u istom smjeru. zamislimo opel da smo cijeli sustav okrenuli za jedan okret natrag..I. a sarel it 2 (Z2) smiestcn na nosacu zupcauika koji Be okrece oko osi I.5 do 10. . nazivamo ccntralnirn a zupcanike koii kruze satelitima (planetarnim zupcanicima). . i nosac zupcanika N nacinili j~dan okret. i od nosaca zupcanika N.. a prakticno su granice prcllosnog o1l1jera izmedu 1. Zato praktican znacai medu prcnosima tog tipa imaju samo tl'oosni planetul'ni "I'enosi sa dva glavna zupcanika.3 uCinio ukupno. Prema tome je 1. 1'. zarnislimo da smo zupcanik Z3 okrcnuli za jedan pun okrct. tan (Y. Vracanjcrn 7.hachovom mctodom. a multiplikator ako pogon dolazi od nosaea zupC::l1lika. Zupcanik 1 se takoder okrccc oko osi 1. V4 jednake.2} Dijagrarn brzina xu po)cdina~n i zupcanik ko] i irna n okreta nn rninutu j'ill'ulela sa zrakom brzine 2 iz c dnje broj okreta n2• Vee smo prije konstatirali da je 113. Naneserno l i u dodirnoj tocki zupcanika velicinu obodnc brzine v na radiiusu )'. Takav tl'Oosni prenos pri kojem su osi pogonskog i gonjenog vratiia koaksijalne odlikujc sc malim potrcbnill1 prostorom te ima cak sest !ilzilih moguenosti krctanja: 1\.3. rezultat je dvaiu utieca]a. mogucnost: eentralni zupcanik 1 sloji. tesko odvoditi kretanjc J snags. 511 . Illoguenosl. moramo ga za neopravdano uciuieni jedsn okret vratiti nazad.i zupcanik 1 i nosac zupcanika N okreCll sc u istom 8111jC1'1.3' Z4' Tocka CJ na ([2j) jc dodirna tocka zupcanika z . 510 I. pre n os a ozu- Na Ql~ prikazan a na Qll!! s unutarnjim bljenjem. Krctanje zupcanika z. koii se mozc okrctati oko osi 1. spojnica v [ oC V2 i radijus 1'2 dat ce zraku brzine 2. mozc sc s lczajnog mjesta II. mcdutirn. Zupcanik I je nepomiean. U nioi su obodne brzinc zupcanika 1.3 ". S planetarnog prenosa prikazanog na ([IB'. a kroz B paralelu sa zrakom btzine I tc dobivamo tocku c. A buduci da ie nosac zupcanika N vee ucinio svoj jedan okrct." (lg 1"). Da bi doslo do broja okreta zupcanika z I. glavni zupcanik 2 i nosac zupi:':anika N okrecu se u istom smjcru. n (m/min). jos i odvaliuie i time se zupcanik z 1 okrece jos brze. Kut koji medusobno zatvaraju jest (Y. (\.. 2..) nepomican. Kad bi satcl it Z2 bio vodcn samo oko zupcanika z .".c.n. 1 i 2. Tako dobivarno zrakc nrzlna 3 i 4.11pcanik 2 stoji.contralni zupcanik. Du bismo dobili vclicine brojcva okreta n 1'. pri vracaniu Z3. onda je n 1 . Ako nam je broi To je jednadzba . onda je obodna brzina Iunkcija radiiusa v 1" n pravca.upc"::rmikom Zt Na Q2\\! prikazan [e planerarni prcnos pri kojem jc znpcanik s unutarniim ozubljcniem 3 (z. koii moze biti s vanjskirn iIi s umitarnjim ozubljenjcm. kako to pokazuie <!2~ tangcns kuta koji medusobno zatvaraiu viI'. Spojnica izracuuatc brzine v J =" 1'1 11. glavni zup6anik 2 i 110sac zup6anika N imaju isti smjer krctanja. a Z3 se okrc(. Nepomicni zupcanik 1.2 c'" tg (/. glavni zupcanik 2 i nosa6 zup6anika N imaju isti. Pri tome su i zupcauik z . Sa 4 iz c dobivamo brei okreta n*..3. Kako je praktic110 z 3 > z 1. a oko njcga. s planetarnim 7.l. Ako je zupcanik Z 1 cvrst. u mjcrilu pnralclno S v I' Kroz tocku A povlacimo okomicu..~ 1"). a centralni zupcanik sc okrece. cemmini 7.. l1an08i1110 n . 3 . okreta. "" --. Kako je z~ cvrst i ne okrece so. a glavni zupcanik 2 suprotan smjer krctanja.. dobivamo obican prenos. okrcta poznat. Zupcanik 2 i 3 imaju isti broi okrcta pa su i kutovi ('J. 1l1Og\lCnost: centralni zupcanik 1. Kut koji rnedusobno zatvara]u jest a I' Kako su u tocki G I brzine v! '" V2.l za 'ldz.

to bi bila rnogucnost da na gonjenorn vratilu imamo zaista sirok registar stupnj~vanih brzina. pri koiem se vratilo 1 i vratilo 2 istodobno okrecu.Odgovarajucim povezivanjcm omogucuiu se promjene prenosnih omjera. Ako je pri tome svaki pogon jos i stupnjevan. ako bi se rezultati stupnjevanih brzina jednog i drugog pogona mogli dobiti ria gonjenom vratilu. Zajednicko vratilo zupcnnika z. obicno sc pri troosnim planetarnim prcnosima ugraduju po tri satelita (planetarna zupcanika). ZaiednicKa osovina zupcanika uleii~tena ie na no" sacu gonjenog vrutila Kad vratilo 1 nacini [cdan okret. ad kojih ie jedan (zD u zahvatu sa z" a drugi (Z2) u zahvatu sa Z3 Q2}l. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj broj okreta: okreta :3:3 512 PRAKTICAR!l1 513 . uleZi~lcno je on nosacu gonjenog vrstila ([~~ Troosni planctarni prenos sa dva zupcanika ucvrUena na zajednickoi osovini. medusobno pomaknuta pod 120 (j_2}i.4."mogucno5f 6.j Troosni planctarni prenos sa dva zup~anik" ('. pustit cemo da S~ vratilo 1 (zupcanik z 1) i vratilo 2 (zupcanik zz) izrnienicno okrecu. Da bisrno dobili broj okreta nosaea zupcanika. i z. 0 ([I!..) s unutarniim ozublienicm.0 icdan u zahvatu s pogonskirn zupcnnim viiencem Cr.) utvr§cena na zajednickoj osovini. a vratilo 1 stoji.rriogu<no.t 42Ji ([2-~ Troosni povratni pianctarni priicnos i njcgovih scst mogucnost brz ina i broja okrcta i krctnnia s odgovarajucim dijagramirna Troosni planetaml prenos sa tIi planctama eupesntka medusobno pamaknuta pod 120· Na Q2~ dani su uz svaku od nabrojcnih sest mogucnosti dijagrami brzina i dijagrarni broia okreta. i z.mog"<nOlI :. a drugi s pogan. To nam omogucava planetarni prcnos prikazan na Q2i}. a vratilo 3 pri tome stoii . a drugi s drugim pogonskirn zupcanlkom.. od kojih . ad kojih ie jedan u zahvatu s [ednim. Dalinje mogucnosti prenosa postizemo ako na nosac satelita smjcstirno dva rncdusobna cvrsto povczana zupcanika Z2 i z~.kim wpcanikom z. Da bi se postiglo ravnomjerno opterecenie Iezaja. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj brei okreta: Kad vratilo 3 nacini jedan okret. U praksi cesto imarno slucaj da dva razl icita pogona (s razlicitim brzinama) treba da rade na istom vratilu. a nosac zupcanika N prcdstavlia gonjeno vratilo.

319. n2.I1z) 11. rN FN .upcaniku 2 pogonski zupcanik. = T1 + T3 = 2 r L: -l-+~i~\--.Na prenosu. l'N = 0 = + FI Tz = Za prvu od prije nabrojenih sest mogucnosti kretania proizlazi : +F 1 1'z = 2 Pi : 1'N + F 1rz . PN snage izrazene u kW. nalaze se dva potpuno jednaka zupeanika Zz. kako se to iz slike vidi.4 Planetarni prenosi s ko ni cn im zupcanicima (n . 1'1 + (21'. 515 514 .) = 1'2 1'.1'1) 112 = 21'. (n. P3l> PN sile [kp]. = 1'1 + 1'2 FI(TI111 n2) = 2F11"N' Tlnl + r2n~ = 21'. 21'. snaga zahvata (P. od velicine zupozubljenjem (1'2). Ako se vratila okrecu raznim brojevima okreta.n. . 1'2 (n. 111 (12) ~. izlazi T.319.n. a preko nosaca zupcanika se kretanje i snaga odvode. nN oznacuiu broieve okreta pojedinih vratila. = n. + FN . proizlazi iz produkta obodne sile i relativne obodne brzine: Pz=FI(r1nl-rLnN) Isto tako mozemo izracunati odnos !j_: TI l'lnl + 1'2112 = 21'. . nN nN Q® Diiagram za odrcdivani e dimenaiia prenosa 21'. Dovedena snaga: Pdav = F I rl n . a na pogonskom (kao reakciia) u suprotnom smjeru kretania.JI9. (r1 + 1'2) Dovedena snaga = odvedena snaga (ako zanemarimo ' gubitke u samom prenosu) (n . = 2T.n2 Odvedena snaga: p. ravnoteza sila proizlazi: -P31-F32+FN=0 -1-F31 . Obicno se uzima 1) = 1'1' Uz pretpostavku da je l' 3 = 1'1 proizlazi: 1'~ 5.V.Kad se istodobno okrecu i vratilo 1 i vratilo 3.F. nabude sto manji. To [e ucinieno zato da bi se mase izravnale.n. + F2 1"2 n. canika s nutarnjim .-1'1 1"ln. Da bismo dobili broj okreta nosaca zupeanika pri razlicitim brojevima okreta vratila 1 i 2. dobit cemo i razlicit broi okreta nosaca zupeanika. <l:®. Buduci da je visoko opterecen i buduci da cesto ima i visok broi okreta.~+--~1 z.T( + n.~_-z~-~ = --z-l-z-z-+~i-3-Zr +~~ Z2 Z3 1 ZI z~ z~ Z3 Z3 + ZI =1 Zz Takav se rezultat mora svakako dobiti ako se oba vratila okrecu jednako brzo. TNnN = 2 F LnN I'N Snaga koia se prenosi zahvatom zupcanika 3 sa zupcanikom 1 i zupcanikom 2.n. F31 F3I f3 - F3Z '1'3 = 0 ((@ Troosni prcnos i sHe na aubima = F3Z = Fo + F 32 = 2F 1 = = Fl FN U stanju ravnoteze moraiu i momenti oko tocke c biti u ravnotczi: +Fv : rl . III - n.-n2) Plunetarni prenosi s konicnim zupcsnicima <l:2~nalaze primjenu za prenos snage kod uutornobila <l:2~. Smjer djelovanja sila proizlazi iz cinienice da na gonjenom zupcaniku obodna sila djeluie u smjeru kretania. a PI' Pz.3 Odnosi s il a Na <l::i!l I. . a P3L.ednostavnih planetarnih prenosa sto vecu mogucnost prcnosa snage na jedinicu volumena prenosa.dv = FN . ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ova. - !s_ = 1'1 n2 2(n.). brei okreta: 1 . zavise od velicinc Velicina planetarnog prenosa zavisna je. Dimenzije zupcanika. (12) . Satelit ] je u tom slueaju gonjeni zup~anik. ali [e u odnosu prema '/.: + Z2 ZI Uz prije prlhvacenu pretpostavku T I = T 3. MN okretne mon mente vratila.=1'1+12 1'2=21'.2 Dimenzije Da bismo postigli stojimo da prenos prenosnog orniera. medutim. t7. M I' M~. moramo dobivene prenosne omiere mnoziti minutnim brojevima okreta vratila: 5. Na <l:2~ [e zupeanik 1 pogonski. Fl Fir Ravnoteza snage: Fl' t'l 111 Tl 1 1'2 = l'~ 1'1 + 21'3' 31'1. radijus satelita (planetarnog zupcanika) ne smije biti suvise malen. 11. n2 +1'2 = 2 Fl' TN .r2 1'1 = n. kako znamo.

6 Konstruktivne oblikovanja izvedbe pr en o sa cilindricnih puznih p r e n o sa . Na Q3~ prikazan je dvostepeni prenos s vratilima koja su smjestena jedno pokraj drugoga. i Z3 U istorn smjeru a ds pri tome nista nc zadrzavamo. Takvi prsteni primjenliivi su za obodne brzine v ~ 10 m/s. Da bi se sprijecilo istjecanje uija iz kucista. a :13 ulaznom i na izlaznorn diielu vratila maticama. . okretat ce se A kutnom brzinom koja odgovara razl ici kutnih brzina zupcanika z 1 i z 3' i to u onom srnjeru u koiern se okrece zupcanik s vecim brojern okreta Q3~C. se okrece. a zupcanik Z 1 se okrecc.Postupimo li sada obratno. = P do. I ovdjc lezistenje pogonskog konicnog zupcanika treba da omoguci niegovo tocno nastavlianie u odnosu prema gonjenom stozastom zupcaniku.319. pa drzeci da se ne okrece okrecerno A. brtvenjc na ulaznom i na izlaznom vratilu izvrseno je pomocu standardnih brtvenih prstena. Iz dijagrama se vidi da se osovina nosaca A okrece samo ~_1_. I ovd]e su letaji pogonskog konicnog 517 516 . . Lezaji primaju radijalna i aksijalna opterecenia. okrenuo dva puta a Z3 cetirl puta. ovi mogu postici razne broieve okreta Q3l}b. Pri tome su zupcanici z . I Iezaji gonjenog vratila ulozeni su u cahure. Kuciste je dvodiielno. Iz tehnoloskih razloga vaniski prornjeri kotrliaiucih lezaia na istom vratilu medusobno su jednaki. Na Q3l\> prikazan je dvostepeni prenos u kombinaciji konicnih i cilindrienih zupcanika. a z . odvedenu snagu. Okrecemo Ii ZJ i Z3 U sup rot nom smjeru. z. Zupcanici su kovani.upl:anicima (i:. Planetarn i prenos s konicnim 7. Snaga utrosena na svladavanje trenja Pp. Nastavlianje pogonskog zupcanika izvodi se pornocu distanciiskih limova ulozenih izmcdu cahure i kucista. okrecu se zupcanici ZI i Z3 istim kutnim brzinama.odnosno razne brzine. primjeri (j'I~. Ulazno i izlazno vratilo imaiu ugradene odbojne prstene za ulje. okrece se i A u istom smjeru kutnom brzinom koja odgovara aritmctickom prosjeku kutnih brzina zupcanika z .mill zubima prenosa s konicnim Na Q39:a do c prikazani su dijagrami odgovarajucih brzina.Ako na prenosu Q2W zupeanik z 3 stoii. umanieno za broi okreta z. Vratila su ulezistena u kuglicne lezaie. Mali zupcanik je kovan u jednom dijelu s vratilom. buduci da je pogonski konicni zupcanik ulezisten u konicne ldaje. Zadrzavamo Ii A. a sa PQd.. Pogonsko vratilo ulezisteno je u konicnim lezajima ulozenim u cahuru. umanieno za broj okreta ZI' Okrecerno li A i z . broj okreta Z3 iznosi u tom slucaiu dvostruko od broja okreta A. obodna brzina zupcanika z i. okretat ce se posrednistvom zupcanika Z2 osovina nosaca u istom smieru kao i z 1.319.. Na Q3~ prikazana je moderna konstrukcija dvostepenog prenosa. Gonjeni zupcanici su liievani. bez obzira na to okrecerno Ii ZI il i Z3' Okrecemo Ii istodobno z . Medusobni poloza] kucista fiksiran [e pomocu zatika. a vcliki zupcanik je Iijevan. a drugi kao cvrst. Ako ie kutna brzina obiiu zupcanika jednaka. okrece se Z3 u srnieru A s dvostrukim brojem od A. ali u protivnom smjcru. Aksiialno ucvrscen]e unutarniih prstena kotrljajucih lezaia Izvrseno [e na slobodnim kraievima vratila uskocnicima. okrenut ce se A = -2- 2+4 = 3 puta. A stoji. 5. Pogonsko vratilo montira se zajedno s cahurom. Na <1aga prikazan [e opisani sluca] kad Z3 stoii.5 Iskoristivost Oznacimo Ii sa P do v dovedenu snagu. brzinom zupcanik 2 Z3 gdje je v. okretat ce se z 1 s dvostrukim broiem okreta. Na Qa1l prikazan je prenos s konicnim zupcanicima.g Dljagrarni brzina planet. ali u obratnorn smieru. - P cdv = P cev (PdQ' -pcdv 1) gon_le-nlJ 'ira/ito 5. Pogonski zupcanici su kovani. Osim toga. Po [edan Iezaj svakog vratila oblikovan ie kao siobodan. i Z3 u dijagrarnima predstavlieni kao zupcanc letve. iskoristivcst iznosi: prenosa Na Q3D prikazan je jednostepeni prenos s cilindrienirn zupcanicima s ravnim zubima. gonjeni su Iijevani. Okrecemo li A brzinom v ada pri tome ne zadrzavamo ni iedan od zupcanika z 1 i Z2. i Z3' Ako senpr. Okrecemo li A i z 1 istodobno u istom srnieru. Pogonski zupcanici su kovani i naklinjeni @j) Jednostepeni prenos s cilindricnim zupcanicim3 na vratilu. potrebno [e omoguciti nastavlianie zracnosti u leiajima. isrodobno. ali sarno s polovinom brzine.

~~~ Dvostepcni

prenos

s cilindricnim

zupcanicima,

Ldali poicdlnih

vratila

SU

medu

sobom [cdnaki

([,,~ Dvostepcni

prcno s s cilindricnim

zupcanicima

i vratilima

koja su smicstena

jedno pokra]

drugogn

zupcanika pogonskog prirubnice ucvdcenje
51B

ulozeni u cahuru kojom se pogonsko vratilo ugraduje u kuciste, Nastavljanje konicnog zupeanika postize se distancijskim limovima, koji se ulazu izmcdu eahure i kucista. Gonieni zupcanici ulozeni su u kuglicne lezaie, Aksiialno alobodnih lezaja izvcdcno je uskocnicima, a cvrstih !cZaja pornocu matica.

4~

J ednostepeni

prenos

s konicn irn zupcanicima

519

1s~ Dvostcpeni

prenos

kombiniran

konicnirn

i cilindricnim

zupeanicima

Na ({3~ prikazan je prenos kombiniran konicnim i cilindricnim zupcanicima. Pogonski zupcanici izradeni su kovanjem od iednog dijela s vratilima. Gonieni zupcanici su stezno spojeni s vratilirna, Vratilo gonjenog cilindricnog zupcanika ulezisteno je u dvoredne bacvaste leiaje. Vranjski prsteni tih lezaia ulozeni su u ekscentricne cahure. Okretaniem tih cahura moze se nastavliati razmak osi izmedu pogonskog i gonjenog cilindricnog zupcanika. Kuciste ima rebra zahladenie. S gonjcnog cllindricnog zupcanika snaga se odvodi klinastim vratilorn, koie ulazi u utore suplieg gonjenog vratila.

<l® Na <i&1J ialno u diielno. kovano ravnina sobom 520

Dvostepen

i prenos

kombiniran

konicnim

i ci1indricnim

zupcaniclma ~$~ Puzni prenos lijevanog jednodijclno8' kuci~ta

i s puzem

smiestenim

ispod

puznog

kola

prikazan [e puzni prenos, Puz ie smjesten iznad puznog kola. Ulezisten je radikuglicne lezaie, a aksijalno u dvostruki aksijalni leza]. Kuciste je zavareno dvoPaino kolo uleZiSteno je u radijalne lezaie, od kojih [e jedno lezajno rnjesto oblikao slobodno, a drugo kao cvrsto. Prilikom montaze treba osigurati da srednja puznog kola prolazi kroz os vrtnie puza, kao i to da os puza i os kola budu medu okornite,

Na Qa~ prikazan je puzni prenos puzern smiestenim ispod puinog kola. LeziStenje puza i ovdie je provedeno pomocu radijalnih kuglicnih lezaia. Aksiialno opterecenje uhvaceno ic pomocu dvostrukog aksijalnog lezaia, Okretljivost lezaja osigurana ie kuglastim podloscima, Aksijalni leiaj nastavlia se pomocu matice. Lezistenie kola provedeno je pornocu 521

kuglicnih radijalnih lezaia, Kuciste [e Iijevano jednodijelno, Montaza kola izvodi se sa strane, Kolo ie dvodijelno. Vijenac ie vijcima spojen s glavinom, Na (j)j}i prikazan je globoidni puini prenos. Pui je ulezisten u radijalne kuglicne lezaic, koii preuzimaju radijalna optcrecenia i dvostruki aksijalni lezaj, koji preuzirna aksiialna opterecenja u oba smjera. Aksijalni leza] srnjesten je u posebnu cahul'll, koja se vijcirna pricvrscuje za tijelo. Nastavlianjc se izvodi pornocu distanciiskih Iimova ulozenih izmcdu cahure i tijela, kao i izmedu cahure i poklopca Cahurc. Kolo je ulezisteno u konicne leiaje. Zracnost lezaja nastavlia se poklopcima i distanciiskim Iimovima. Puino kolo ima poseban vijenac stezno navucen na glavinu. Kuciste [e dvodijelno lijevano s rebrima za hladenie.

@~ Puini prcnos globoidni

Kon8truktivne izvedbe planetarnih prenosa. Na 14]) prikazan je Krupov planetarni prenos pri kojem je zupcani vijenac s kosirn zubirna, koji stoii (c), putem zupcane spojke (e), koja [e nastavliiva, tako elasticno povezan s kucistem da se zupcani vijenac djelova.njem sile na zubu rnoze prema potrebi nastaviti, Tn satelita b 1, b2, bJ, imaju takoder mogucnost da se djelovanjem sila na zubu prilagode zupcaniku (on niie posebno ulezisten): Prikazani prenos ima prenosni omier 1470 ojrnin 11 600 o/rnin

=

i, a snaga [e 2200 KS.

14]) prikazuje planetarni prenos s rucicom (N) izvedenorn u obliku eksccntricnog vratila, ana Ci~ planetarni prenos s plivaiucim centralnim zupcanikom, 1~ prikazu]e planetarni prenos samo s plivajucim zupcastirn vijencem. Na 11~ prikazan je planerarnl pre nos s konicnim zupcanicima,

522

523

kako znsmo. od velicine kuta kojim rernen obavija remenice. remenski prenosi rade rnnogo mirniie i gipki]e od Iancanih i zupeanih prenosa. No ta slla. zavisi i od koeficijent9 trenja I). Za vrijeme kretanja remena po pogonskoj remenici smanjuje se opterecenie remena od F. i da je to veca sto ie veca sila F2• Da remen ne bi pukao.. = 0 bit ce F 1 = F 2' To znaci da sila trenja FR zavisi od velicine kuta obavijanja. Iz jcdl13dibe FR = F« (ella: . Prema Eytelweinovim i Eulertovim radovima zavisnost izmcdu sile vlacnog i slobodnog ogranka izrazava se jednadibom: F. i z~tegnemo 1i ga do stanovite miere. Za vrijeme okretanja doci ce do veceg iii manieg proklizavanja rernena po remcnici.5. Na CD prikazana je rernenica koia se ne mozc okretati. mogla prenijeti . brzine remena itd. a = kut obavijanja rernena u lucnoj mjeri. Buduci da [e rernen vrlo elastican. <!~ Planetarni prenos s konicnim zupcanicima Sila trenia mora biti veta od obodne aile F«. kad remenice kola stoji odgovara zapravo velicini obodne sile P« koia bi se remenicom.32 REMBNSKI PRENOSI 5. cltct (elle< - Ikp] 1) [kp] ill Silc na rernenu kOf' obaviia ncpokretnu remenicu FR e = F2 = baza prirodnog logaritma = 2. = IH~ Planetarni prenos s plivaiucim zupcastirn vljencem r. na Fl.. od osobina samog rernena. Remenskim prenosima prenosi se snaga i krctanie na vratila koia su rnedu sobom udaljena. Na ® prikazan je tok promjene sila F 1 iF •.718. remenice. a na vuceno] strani slobadni pas remena.321 Remenski prenosi s plosnatim remenjem Navucemo li remen na dva glatka kola. Uslijed okretanja masa remena izloiena je dje10vanju centrifugalne sile. Smaniimo Ii kut kojim remenica obavija remen. na CD oznacen s ct. a smaniuie se i opterecenje. vidimo da se sila ® stte na remenu koii se krece 525 . Preko nie prebecen je plosnati remen.1) vidimo da sila trenja zavisi od sile F. Promatramo li gonienu remenicu. Time se smaniuie sila trenia. smanjit ce se i potrebna sila F 1 za dizan]e tereta F 2' Pri ct. Sila trenja FR. koii se stvara izrncdu nalcznin povrsina remena i remenice. od kvalitete naleinih povrsina. moramo na lijevom kraju rernena vuci silom F 1 > F 2 jer moramo svladati jo~ i trenje naleznih povr~ina remena i remenica: Dio remena na vucno] strani nazivarno vlacni pas. mozemo prenijeti snagu s [edne remenice na drugu. a to ce zavisiti od stupnja zateguurosti remena. mora naprezanie izazvano silorn F 2 ostati u odredenim dopustenirn granicama.iTa mcgucnost prenosa snage proizlazi od otpora protiv klizania. Ona nastoji da rernen odigne ad rerncnice. koia se okrece. Na njegov desni krai obiesen je teret F 2' Da bismo ga podigli.