5.223 Klizni lezaji 5.223.

1 Zadaci, p r irn je n a i p o dj e l a k l iz n ih Iez ai a

Pre~a smjer." dielovania s~.la klizne Iezaie dijelimo na radijalne, kad sila djeluje okomito na os rukavca, 1 na aksiialne, kad sila djeluje u srnjeru osi rukavca,

~)tAA,
~
(j) cdnodiielni Idaj i: a) stoicci Idaj za podmaaivarue mazalicama Stauffer, s icdnodijelnorn ldiajnom cahur~m, b) "rirubni icdnodiiclni le,aj za pcdmazivanje rnazalicama Stauffer s lczainim cahurama

za podmazivanie (i), na lezaje podrnazivane cirkulacijski, na leiaic podmazivane uroniavaniem i na Iezaie podmazivanc pritiskom ulja (podmazivanie pritiskom). Prema materijalu lezajnih blazinica klizni l eza]] mogu biti: s blazinicama od bijele kovine, od bronce, od crvenog metals, lakih metala, sintrovanih metala, od materiiala na bazi umjctne smole itd. 5.223.2 Tren ie te o ri ia p o d ma z iv a n i a
(j) Lehj podrnaxivan cvrstim prstcnom

J

®

Dvodiiclni

stoicci

lezaj s dvodijelnom

blazinicom

5.223.21 Trenje Svaki pokusa] da se cvrsto tijclo koic leii, na prirnjer, na horizontalnoi podlozi pomakne po podlozi izazvat ce otpor, koji treba svladati. Otpor, sila trenja, kola se suprotstavlia kretaniu dicluie suprotno smjeru kretanja. Velicina sile trenia proporcionalna je velicini norrnalne sile FN kojom tiielo tlaci na podlogu po kojoj se krece. Odnos izmedu sile trcnia Fn i normalne sile FN je koeficijent tren]a :

Prema konstrukcl;i kl izne Ieiaj e diielimo na iednodijclne (stojece CDa, prirubne CD b) i na dvodijelne @, visece @ i ugradive @. Prema vrsti rnaziva lezaii se rnogu podrnazivati mascu ili uljem,

@ Viseci

leiaj

(j) Ugradivi krutki Ida; s dirnenziiama kotr liajuccg !czajo

® Stoi cci Ida; s

otvorom

za dovod masti

® 332

Ldaj

podmazivan slobodnim prstcnom

Prema nacinu podmazivanja dijel imo Ih na lezaie s prostirn otvorom za dovodenje masti @, na lezaie podrnazivane slobodnim prstcnom ® i na lezaie s cvrstirn prstenom

Velicina koeficijenra trcnja p. moze se izravno mjeriti, [edna od jednostavnih metoda ie iz fizike poznata kosa ravnina. Ako [e tijelo u odnosu prerna podlozi u stanju mirovanja, a sila kojom se tijelo ieli pokrenuti nije dovoljno velika, nije moglo doci do utroska energiie, a niti se mogla razviti top lina, pa govorimo 0 trenju mirovanja. Trenie koje se suprotstavljalo kretanju tijela u trenutku samog pocetka kretanja nazivamo startno trenje. Sila koja jc potrebna da se jednom zapoceto kretanie odrzi manja je od sile koja je bila potrebna da se tijelo u odnosu prema podlozi pokrene. Trcnje koje sc suprotstavl]a kretaniu zovemo trenjem kretanja. SUa trenja koja se suprotstavljala vee zapocetorn kretanju rnozc se smaniiti ako izmedu tijela podloge postoji sloj maziva. Ako tiielo klize po podlozi bez maziva @c, govorimo 0 suhom trenju. Tijelo i podloga dodiruiu se same vrhovima neravnina od hrapavosti, sto dovodi do vrlo vlsokih pritisaka na nalcznirn povrsinarna vrhova i do mogucnosti djelomicnog svarivanja. Usliied toga otkidaiu se djelici materijala, Pri suhorn trenju metalne se povrsine medusobno dodiruju. Ako pritisak u sloiu maziva izmedu naleznih povrsina @ naraste do te miere da dovede do potpunog razdvajanja naleznih povrsina, tako da su te povrsine medusobno odvoiene slojem maziva @a, gOYO0) rimo 0 tckucern treniu. Sada otpor trenia ne za1O~3mm visi .od stania naleznih povrsina pa ni ad vrste O,-~I:.o0--L_;2fJ"'.15~~] materiiala naleznih povr'" sina, Trenje sada zavisi jedino od otpora sto ga medusobnom kretanju suprotstavlja mazivo (otpor smi® Prostor klizanja izmedu hrapavih naldnih povrsina: a) presiek proka slojeva maziva), Tai stora klizanja za slucaj tekuccg trcnia: II = prornjcnlj iva visina prostora klizania. Nc postoie micsta sa II = 0: ilmjcrcno = micron. zracnost), otpor nije zavisan same b) proatcr klizanla u momentu kad dolaz! do dod in. vrhova izbocina cd vrste maziva vee i od (h ~~ promjcnljiva visina prostora klizanja, mjesto gdic [e h = 0: izmietemperature, od brzine rena zracnost h",jcrcno = 0; C), isti profili hrapavosti u drugom mcdusobnorn polozaiu, Postoj i gad iranje jedne povrsinc u drugu i vclik 01krctania i od spccificnog par medusobnom pornican]u. pritiska. 333

Ako pritisak u sloju maziva niie dovoljan da nalezne povrsine toliko razdvoji da se izmedu njih moze stvoriti sloj maziva, doci ce do nalijeganja ispupcenih diielova hrapavosti naleznih povrsina, kako to pokazuie ®b. Na tim ispupcenim povrsinama hrapavosti nastaje metalni dodir, a to znaci i suho trenic, Ti ispupceni dijelovi hrapavosti izlozeni su zbog malih povrsina dodira visokim specificnim pritiscima. Ti visoki pritisci uzrok su deformacije ispupcenja. Iduceg momenta, medusobnim pomicanjem naleznih povrsina, doci ce do nalijegania na nekim drugim rnjestima ispupcenja, a ona prcthodno deformirana miesta bit ce zalivena mazivom. Znaci da u tom slucaiu imamo istodobno tekucc i suho trenie, To stanic nazivamo polusuhim trenjem. Ono moze nastupiti i kad inace vladaju uvjeti tekuceg trenia, ako, na primier, zbog deformacija rukavca dode do visokih pritisaka na bridovima blazinica @. Koeficijenti trenja za pojedine vrste trcnia iznosc: suho trcnje = 0,12 ~ 0,35 ... prema vrsti materiiala lezalne blazinice, polusuho trenje = 0,01 ~0,1 i vise, tekuce trenie = = 0,001 ~0,008 prema debljini uljnog sloja i viskoznosti maziva, Tablica 1. dale znacajke poiedinih vrsta tre® Utjecai dcforrniranog vratila na dugackc nja klizanja. IcZaie Karakteristike
Vrsta trcnia klizan]a Podmazivanje i njcgov uticcai Povrsine su bez maziva
.. ._~

_n
Vlskozirel 10000 8000 6300 5000 ~OOO 3J5Q 2500 2000 1600 1250 1 QOQ 400 630 nr,rmaf.nill
fminero/nih)

o/min
ovisnosfJ" c temp'ra/uri

ulja

U

'cij) Polo,.j rukavca U odnosu prcrna olaxinici kod n > 0 i ked 11 = 0

pojedinih vrsta t'renja klizanja
Koic osobine maziva dolaze do izra~flja 'Trenje [e popraccno

Tablica

1.

i
1.. -----

Vnicdnosti kocficiicnta trenja 1',

'

Suho
~_ ~,_

trcnie
..

Habanjcm na!e;<nih povrsinn,l zagrijavaniem izaribavaniern
.. .. 1.. , ·

Polusuho

, trcnjc

Podmazivanjc dovoljno

niie

Adhe"ija maziva nalcznih povrsina

i

Habanjcm

nalcznih

povrsinu

0,01-0,1 .......... ..
,

SOO ~OO

----"
Tek,,~e trcnje Mazi\ra ima dovoljno

..... _--

_--,.~
0.
t,~.

i
1

V iskoznost

Nema nabanin nalcznih povrsina, trcnie [e ncanatno

0,001-0,008

Tok krivulje trenja l1.u zavisnosti od obodne brzine (v m/s), odnosno od broja okreta [min - '] i pritiska u mazivu p [kp/crn 2] izmjerio je Stribeck @a. Mjerenja pokazuju da sve krivulje polaze priblizno iz iste tocke na ordinati. To znaci da ie trenie mirovania (v = @) neovisno 0 velicini specificnog pritiska p [kpjcm "]. Na ®b predocena je viskoznost maziva u ovisnosti ad temperature. Povecaniem obodne brzine (v), odnosno broja okreta (n) koeficijent trenia fl. naglo pada, To se moze rastumsciti na prirnjeru rukavca i blazinice (jJ), Ulje se zbog prionljivosti uvlaci u procijep, izmedu rukavca i blazinice, ostvaren zracnoscu izrnedu promjera blazinice (D) i promjera rukavca (d) @. Metalni dodir, koji ie postoiao kad je broj okreta (n), odnosno obodna brzina (v) bila [ednaka nuli (ij)b postepeno se gubi Qpa. Najnize vriiednosti koeficijenta trenia fl., neovisno 0 velicini specificnog pritiska, medusobno su jednake @. Posta su doscgnutc nainize vrijednosti, krivulja koeficijenta trenia pocinje opet rasti. Te najnize vrijednosti nastaju u rnomentu kad je izmedu naleznih povrsina dobiven najtanji sloj maziva, ti. kad je prestao metalni dodir naleznih povrsina Qpb. Najnize vrijcdnosti koeficijenata trenja fl. bit ce u odnosu prerna broju okreta to prije dosegnutc, sto ic specifican pritisak nizi, Daljnjim povecanjem obodne brzine vise ce ulja biti uvuceno u procijep. Sloj ulja ce se na naiuzem miestu povecati QDa pa ce i .otpor trcnja u sloiu rnaziva biti veci, a koeficijent trenja fl. pocet ce rasti. Porast koeficijenta trenja f1. bit (;c to manji sto je veci specificki pritisak. 334

.,

<0'

~ "~ .~

.~

315 250 200 160 125 JOO 80 63 50 40 31,50

25

1

20 16 12,50 10

8
6(10

5 ,;
3,15 2.50

2
1.60 1.25

1

0

10

20

30

40 f

50

___

t.mp.,oturo

f'C}

,ji) a) kr;,'ulja koeficijcnta tren)a ii, pd istoj viskoz~ost i ma7.iva:~ d~na :' z!lvisnos\j od pOHsinskog pritlska P ,obodnc brzlne v b) kr1Vul)a V1skoznosti mazivil dana u zllvisnosti od temperature

Da bi se sto lakse doslo do tekuccg trenja, treba osobitu pazn]u obratiti kvalitetama povrsinske obrade naleznih povrsina. Da bi se dobio minimalni uljni slo] izmedu nalcznih povrsina, treba naipriie uljem napuniti sve neravnine izazvane hrapavoscu @. Gruba obrada nece, prema tome, zadcvolisvati osim za odredene svrhe. Za stroze zahtjevc rnoraiu rukavci biti kalieni, bruseni i polirani, a blazinice Ieza]a, nakon eventualne obrade rokareniern, uglacavane, valicima iii provlaceniem tepa, sto dovodi do zguscavanja, ocvl"ilcavanja povrsine, Ukupna debljina uljnog sloja je u tom slucaju H = R, + R~ + hm,n' Osjetno poboljsanje naleznih povrsina postize se na taj nacin da se ulju doda tzv. olkoloidalni grafit<·, koji mora bid kemijski cist. 335

Tanki sloievi grafita ispune sve neravnine naleznih povrsina izazvane obradom, Time se na kliznim povrsinama dobiva sjajna grafitna povrjiina, pa se srnaniuie habanie i potrosnja maziva,
Q~ Uljcm

Pri kretaniu krizne glave po vodilici ® treba ostvarlti sto povoljnije uvjetc trenja. Da bi sc dobio klinasti procijep, mora prednji i zadnji krai nalezne povrsine krizne glave biti zakocen. Taj nagib je vrlo malcn, gotovo neprimietan, a iznosi 1 : 500 kod manjih brzina kretania i kod vecih pritisaka, i I : 200 kod vecih brzina i
lspunjcne ncrsvninc izazvane naleznih povrsina hrapavoscu

__dJc .....

'.

~~~~~~~~~~;@~~

nizih pritisaka.

r
\

5.223.22 Teorija podmazivanja tehuceg trenia

~ teorija

Zamislimo ravnu plocu i njoj paralelnu ravninu @'. Ravnina se u odnosu prerna ploei, koja stoji, krcce brzinom v (mls). Tekuce mazivo iispunjuje, kako to pokuzuje @', prostor izmedu ploce i ravnine. Svojim kretanjern brzinorn v [m.s] ravnina povlaci za sobom i cesticc maziva. Brzina tih cestica v [mjs] smanjuic sc od ravnine prema ploci (ploca stoji), Pretpostavliamo da krajevi krajnjih cestica maziva cvrsto prianjaju uz ravninu i uz plocu, Na plocu nece diclovati nikakav pritisak koji bi je mogao nositi na mazivu. U tom slucaju ne mozerno
optcrctiti plocu (F = 0).

Uslijed postojanja klinastog prociiepa pritisak na ivici oznacenoj s a bit ce, slicno nagnutoj ploci sa @, jednak null. Odatle dalje prema rocki b pritisak stalno taste ako se smanjuje
procijepa. Logicno, prostor izrncdu krizne glave i vodilice mora biti ispunjcn uljem. I bridovi krizne glave moraiu biti blago presjck

8
@ Raspodieln pritisaka u uljnom sloju na radii ici krizne glavc

@ Raspodicla pritisaka brzina u ulju kad sc don)a plo~a pomicc paralclno s
gornjom

@ Raspodjela pritisaka i brzina u uliu kad sc donja plata pomicc okomito na don]u

U drugom slucaiu, (i~, plocu priblizavamo okornito na ravninu brzinom v [m/s]. Mazivo iz prostora izrnedu ploce i ravnine bit ce zbog toga istiskivano. Sto je rnazivo viskozniie, i otpor protiv istiskivania rnaziva bit ce to veci, Otpor prot iv istiskivanja maziva odreduie vclicinu nosivosti uljnog sloia. Na taj nacin moze uljni sloj ncko vriiemc uositi optcrecenje ploce. Raspodjcla pritiska na plocu prikazana ie na (81. Ako plocu prema donjoj ravnini naklonirno za stanoviti kut (y) (@ tako da sc stvori klinasti prociiep, dobit ccmo novu pojavu. Ravnina se i u tom slucaiu, u odnosu prerna ploci koia stoji, krece brzinom v [mjs], Mazivo ulazi kroz siri otvor, stvoren naginianiem ploce, i tlaci na nju, Kut nagiba ploce (y) mijeniat ce se tako dugo dok se izrnedu sile F, koja opterecuje plocu, i pririska koji stvara mazivo na plocu, ne postigne ravnoteza.

Da bi plota s @ plivala po povrsini maziva, tj. da bi od ravnine bila odvojena slojem maziva, odnosno da bi se ostvarilo tekuce trenje, moraju postojati ovi uvjeti: prostor izmedu ploce i ravnine mora biti potpuno ispunjen viskoznim mazivom; 2 sloj maziva izmedu ploce i ravnine mora se suzavati, mora biti stvoren klinasti procijep; 3 ~ brzina kretanja ravnine u odnosu prema ploCi n10ra biti dovoljno velika da bi pritisak na ploCu, izazvan kretanjem, mogao drzati plocu u ravnote:H.
p

Ta pojava, koju nazivamo hidrodinamicko plivanje, osnova je cjc10kupne teodje kliznih lczaja. 336

@ Raspodjda pritisaka ; b,zina u ulill kad gornja plo~n stoji koso u odnosu premo donjoj, koj n se krece

zaobljeni. Maksimalnu visinu doseci ce pritisak neposredno prije ivice b (gdje zavrsava nagib), Nakon toga pritisak pacla na siauovitu vrijednost, koju zadrzava do ivice c. Izmedu a i c postoji natpritisak. Kako se izmedu c i d procijep povecava, pritisak u sloiu maziva ce pasti, nastat ce vakuum, da bi se opct popeo na nulu, U oblasti vakuuma moze doci do pojave sisanja zraka. Ako je udovoljeno i ostalim uvjetima (dovoljno maziva, dovoljna brzina kretanja krizne glave), imat cemo prije opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Pri kretanju krizne glavc u obratnom smjeru slika ce se ponoviti S tom razlikom da ce sada maksimalni pritisak biti izrnedu c i d. Na @ pokazano je da procijep nije napravljen po ciieloi sirini krizne glave, Brane sa strane imaiu svrhu da sprijcce bocno isticanje maziva jer bi uslijed toga slabio pri@ Klinasti prociicp ne sczc tisak. po cijclo] sidni kriznc glavc, da Ako je brzina kretanja mala, nece sc postiei hidrodinabi se spriiccilo bocno ;stic.nic micko plivanje, trenje nece biti tekuce, a kretat ce sc u ulia oblasti polusuhog trenja. Pojava vakuuma, 0 koio] [e bilo govora, dovodi do pienjenja ulja, [er se snizeniern pritiska usisava zrak, Pienjenie ulja je neugodna poiava. b) 0) To sto smo napriied iznijeli pokazuje na brz;nG rukol'cQ mala brzfna rukavca j.'! nu(a kakav naNn se ostvaruju uvjcti tekuceg tre" I nja, pri pravocrtnom. kretanju. Ako se radi I o rukavcu i blazinici letaja, pojaya hidrodinamickog pliyanja ostvarit ce se ako budu ispunjena td naprijed spomenuta uvjeta. Ulje mora potpuno ispunjavati prostor izmedu rukavca i blazinice leiaja. Taj prostor treba da se suzava u smjeru kretanja. I, konacno, mora postojati dovoljno velika brzina kretanja. Suzenje prostora, stvaranje klinastog procijepa (uljnog klina) postize se stvaranjem zracnosti izmedu rukavaca i blazinice !czaja. Blazinica Idaja mora biti veceg pro" mjera od rukavca. Za vriieme mirovanja lezi rukavac na blazinici @a, cime nastaje @ Medusobni polo •• j; ruknvca pri rnlicitom broju klinasti procijep (zapravo procijep mjeseohetn: a) brzina [ukave' = 0, b) brzin. rukave. je mala, c) brzina rukavea je velika, d) br.ina ruceva oblika). Procijep se stalno suzuje, dok kavea je 00 ne dosegne vrijednost jednaku nuli, na
PRAKTICAR 111

22

337

4-ti dio ukupne duzine segmenta (1).. Kod vratila one se mogu spriieciti sa dva iii vise klinastih procijepa. Ako je obodna brzina rukavca :ako velika da l?ntl~~k ul!a stvore~ u pr.Za polusuho trezull. i 4." b•. Rukavac »pliva. Izradi II se na donjern dijelu blazinice lezaja utor @ na tom' mjestu ce usl ijed povecanja presjeku pasti pritisak @a. a djelomicno i povecava trenje. opterecenom dijelu. sloi maziva bio bi icdnako debe.iV3 338 Za granicno trenie.nlni priti. koji treba da dovede do od- • IE- 339 . Lezaii s vecim broiem klinastih procijepa manic 8U osjetljivi na udarna opterccenja.1 lJ.a ram)? ekscenrricnost postat ce manja. medutim.inc blazinicc.. @ prikazuje progresno obllkovane kanale za razvodenje maziva. Klinasri procijepi za postizanie hidrodinamickog plivanja mogu sc ostvann 1 na druge nacine @.. daju dimcnzije i oblike kanala za dovodenje i razvodenje maziva. kako [e prikazano na @. imamo opet vee prne opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Te izvcdbe bolje stabiliziraiu vratila. ali su i gubici trenjem nesto veci.. Da bi sc ostval'ilo tekuce trenje. 0) b) a) <I}.:"\~ . odnosno za najniiu tocku u Stribekovoj krivulii Ii S 0. /. Na @a prikazan je dijagram promiene pritisaka u poprecnom.~\:: C . Velike obodne brzine rukavaca irnaju za posljedicu jako zagrijavanje ulja. Pri brzini nula i debljina uljnog sloia na najuzem miestu pada 11anulu. stabilan. pa eak i male smctnje mogu izazvati vibraciie. Da bi se temperatura ovoga snizila. ~~. a na @b u uzduznorn presjeku Iezaja. prj visokim brojevima okrcta vratilo nastoii da zauzme centrican polozaj U odnosu prerna blazinici.• '8.. Da bi se ostvarilo hidrodinamicko plivanje rukavca. Tu [e kao apscisa uzcta kruzna iviea blaziniee lezaia. Dobar rad tih !czaja postize se kad mjera a (od kraja segmenta do sredista potpore iznosi 2. na uljnom sloju.oeijepu bude dovoljno visok da uzdigne rukavac.m. Centrican polozai rukavaca nije. Maksimalna je~nost pritiska (ezi u smieru kretania u blizini najuieg mjcsta @. U gornjem dijelu !czaja nalazi se mnogo veea kolieina ulja nego u donjem. Na@ pokazani su primjeri razlicitih moguenosti za smjestaj utora za razvodenje maziva. ako drugi nacini hladenja nisu dovoljni. rukavac Ieii u blazinici ekscentricno. ~. Naivecu debliinu ulJnog sloja postigli bismo pri beskonacno velikoj brzini vrtnje rukavca @d. iznositi 11 . Hidrostatski Idaji razlikuju se od dosad opisivanih lczaja time fito se potreban pritisak u mazi@I Poloiaji kanala za razvodenje maziva ovisno 0 na~inu djelovanja optereccnja vn. jer se spajaju mjesta raz• I !lcitog tlaka. nalijcganic je u dviie locke. potrebno je.."ratilo deform ira. Iza tog najuzeg mJest~ mozc.~~ @ Hidraulick: pritisak p kod poprccnog lczaia 11 znvisnosti od sirine lczaia b. :8 . a trenje izmedu rukavca i blazinice je potpuno tekuce trenje @c.!lljest~ gdje rukavac sje~i na blazinici. Ka~ se rukavac pocne o~~'etati. bit ce to uze 5tO je klizna brzina mania. nece biti paralelnosti osi a ni dinamickog pUvanJa @.'~'~ S porastom brzine @ Klinasti prociicpi ostvareni segmcnata pomocu nagibnih (~ = w. . bila potpunoma centricna.nosu prema osi blazinice. njcga +). nagibnih scgmenata.. vri- Iz ® se vidi da ce pritisak biti to veci b d sto je odnos veci. e) lczaina blazinica s trodiielnim limunskim oblikorn i ulinim kanalima.m. @ Razlicitc mcgucnosti za stvaran]c klinastog procilcpa: a) zr. Debl iina sloia iznosila bi polovinu zracnosti Iezaja.:i:aja. Ono same pomaze pri hladcnju le.< ~' ~/ . mora minimalna debljina uljnog stoja h. povecati kolicinu ulja koja prolazi kroz lezai. Na @ )e tock!cama oznacen prostor n kojem se nalazi ulje. Razlika promjera blazinice (D) i rukavca (d) ie zracnost. 3. ~ko se . Kolicina ulja u procesu moze se povecati ako se povcca zracnost. ': . . Pri svakoj drugoj brzini. . potrebno je da i osi rukavca i Ieiaja bud_u paraielne. granicu izmedu tekuccg i polusuhog trenja. c) lczainn blazinica ima oblik zaokrcnutog limuna. b) ledajna blazinica ima oblik Iirnuna.'. rn icc sc kod kratkih lei. Sto je veca brzina klizanja rukavca u odnosu prema blazinici lchja to cc se s vecorn sigurnoscu ostvariti hidrodinarnicko pliv~nje.3 !l. u S~l~ smj~r~vima. koji mogu biti simetricno iIi asimetricno rasporedeni @' Povecanim brojem klinastih procijepa povecava se kolicina ulja za hladen]e koja prolazi kroz l ezaj. uzduznirn utorom II 11 tlacnoi zon i i be. ~irjnc iz srcdista sloju ma7. zbog povecanja presjeka. prema podacima koji su @ DcfOl'rnacijom r ukavca podobiveni pokusima. Na (j_jp prikazan jc i raspored pritisaka pomice se prcma za razlicite odnose bid = I. Klinasti procijepi mogu se ostvariti i pornocu tzv.odvodenju topline.5) [J. on ce se zbog porasta pritiska u sloiu ulja podici i pomaknun u s~ranu ®~. dan. doci i do vakuma ® (usisna moe do 0. a koia preuzima na sebe ulogu sredstva za hladenje.25 at). Dijagram prornjene hidrauhckih pritisaka na svakorn mjesru lezaia dan je na @.1~ " .cno~cu kod okruglc lei.f}//. Tablke 2.m. f) kifljna blnzinica s dodi (Om U cct~l"i tockc i ulinim dzepovj mil srcdiste rukavca gore i u stranu u srnjeru kretanja rukavca. Pri toj brzini bi os rukavca u od. Uije iz gornjeg dijela lezaja ne utjece neposl'edno na proees hidrodinamickog plivanja.ak za oko 1/8 @ Raspored pritisaka u njc h < 0..ja rc~ (3 . Na@ prikazan jc pravilan na6n oblikovanja kanala za razvodenje maziva. Najuze miesto izmedu rukavca i blazinice (ho). a to je vrlo [cdnostavno sredstvo za postizanje klinovitog procijepa. d) Iczaina blaxinica ima oblik koii ornogucava dodir 11 Iri tockc (posto ic pnstcliica okruglo tokarcna tlaci se izvana). manjoj od beskonacne. Daljnji zahtjev je pamldnost naleznih i kliznih povrsina segmenta.

.mjc~teni obl ikovani kanaii aa razvoden]c maziva Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenJe maziva kod dije1jenih blazinica Tablica 4. Brzina klizanja rukavca i blazinice nema sada vise znacenja -za sigurnost rada lezaia.--~ 180 -280 280.~-. ~ . koia kod normalnog lczais nastupaju pri stavljanju u pogon i zaustavljanju stroja.1... --(EHEHm1 ~'1<1d vljnog ({(ma ~~~Pogrcsno rilz. (i-gomi.~ 10 1~' . S time 1. stvara u posebnim pumpama. " . Stanja polusuhog trenja. radiiusorn R zakdvljcnja vajanja naleznih povrsina rukavca i blazinice.-r-----"-_ •• _ 70 ._ ._ . ~_.-- 12.O-_. Dovodenjem vecih kolicina maziva pomocu pumpc postizc se bolje odvodenje topline..6 7 ~. __ . .110 2 110 • 1~0 '__'-- 450 -710 4 710' rooo 5 '___.70 _._--_ .5 3 1-----12 e d CI 5 6 8 8 6 8 10 10 8 20 ~~--~ 16 15 ~25T. pri hidrostatickom podrnazivanju nc poiavljuju se..-3 15 .~50 1----. .Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenje kroz vratilo __________ •• __ ~ •• _~ L~.] vezi snizuju se kod hidrostatskih lezaja i gubici. ••• @ Dovodni (I) i akumulacijski kanal za mazivo (2) s pro~il'cnjcm II srcdini (3) i s postcpcnim prc!3zom u povrsinu klizanja (4). II-donia blazinica..~~~ ~~_"·~"" maziva ako se ono dovodi Tablica ~~-~-~- 0) 2.. nastali treniern na pocetku i na kraju rada.--16 ~---1---"-25 20 20 25 I 20 10 13 rs 15 341 .. rOd D do h 45.

Oslona prstenasta ploca osigurana je zatikom da se ne bi okretala. treba da su uljni dzepovi simetricno rasporedeni @.@ Uzduzni lei. Ulie se.Na @ shematski ie prikazan radijalni hidrostateki klizni lezaj. podiie vratilo. Na kliznoj povrsini oslona ploha ima radiialne kanale. Izvedbe mogu biti s klinastim procijepima smiestenim u lezajnirn blazinicama @ iii s nagibnirn segmentima @. Sredina kliznih povrsina je. Dovod maziva l1ajcesce ide od pumpe preko prigusnica koje sluze za uravnotezavanje pojedinih zona hrdrostatskog leiaja. Ako su kod aksiialnih lezaia veca opterecenja iii ako se traZi tocno aksijalno vodenie. Prednosti hldrostatskog podrnazivanja lezaja iesu mali gubici pri pocetku rada i zaustavljanju lezaja i to sto nema habanja. Da bi se opterecenje rukavca moglo lito povolinije preuzeti. Hidrostaticki lezaj ima normalno veci broj dovodnih mjesta za mazivo. S obzirorn na niske koeficijente trenia zaustavljanje stroia. radi ravnornjernijeg rasporeda pritiska i ravnornjernijeg habania udubljena @a. ako ne postoji posebna kocnica. Nedostaci hidrostatskih lezaja jesu: 1 . Pritisak ulja mora biti oko cetiri puta visi od srednjeg specificnog pritisaka Pm 2- ® Uzduxni leiaji s prstenorn oslonom povrsinom =~ (kpjmm").Potrebne su pumpe visih pririsaka. onda se takvi leia. b. traje duze vrijcme.ja 343 . Hidrostatsko podmazivanje traii. Osione ploce mogu biti opskrbljene i izmjenljivim uloscima ®b. Miesto uljnih dzepova mogu biti i uljni kanali. Dobro riesenie daju tri dovodna miesta. Povrsine vratila I blazinice ne dodiruju se ni pri niskim broievima okreta. ako je pritisak ulja dovoljno vis ok. veci je pad pritiska izmedu @ Uljni dzcpovi hidrostatskih lczaja mjesta ulaska i mjesta izlaska. pre'jel<A" 8 @ Simetrican rasporcd hidrostatskih ulinih dzcpova Jezaja @ Hidrostatski lciaj sa tri dovodna mjesta za ulie Uzduzn! aksijalni leiaji za niska opterccenja oslaniaiu se najceSCe na prstenaste oslone ploce. ad tog miesta tete one uzduz prostora stvorenog izmedu povrsine vratila i blazinice i. Visina na koju ce ono biti podignuto U odnosu prerna blazinici ne zavisi samo od pritiska ulja nego i od brzinc kojom ulie protiece kroz stvoreni razrnak.i oblikuju kao lezaji s vise kliznih povrsina @ i @ ili kao hidrostatski @. @ Uzduzni Idaj s klinastim procijepima u ldajnim blazinicarna Rat'yen. dovodi pod pritiskom u uljne dzepove. Pumpa tlaci mazivo (ulje) u dzep (utor) blazinice. Da bi se osigurala okomitost na uzduznu os vratila ploce mogu imati oblik kugle @a (tzv. Na @ shernatski je prikazan hidrostarski aksijalni leza]. samoudesivi leiaji). medutim. 342 . Protiece Ii ulje brze. kako to pokazuje @. uredaje za proizvodniu i dovod tlacnog ulja. kako je to prikazano ns@. smiestene na zoni najveceg opterecenia blazinice.j s nagibnim scgmentirna ~~ Shernatski prikaz hidrostatskog aksijalnog lei:.

toeka samozapaljivosti. granat.42 Fizicke osobille maziva To su gustoea.bestno brasn. sadriaj vode. Kadmijevi leiajni materijali su slirine kadmija s bakrom. plastlficlrano drvo. za traktore. n~~lon:. siliciieve. presani i sintrovani od praha u kokilarna oblika cahurc. St'ebt'o se nanosi na metalne eahure u tankim sloievima. tocka gorenja.5 111/S). 5. Zracnost 1m je oko 1. 10 . od vrste osnovnog matcrijala.7 dJl 000. s visokim dopustenim specificnim pritiscima. a primiese su Pb.223. Kalajna ima dobra mehanicka i antifrikciiska svoistva i dobro se l ije. do Pm 5 kp/cm Z i v 0. 5 . Fe. Na materijale blazinica posravljaju se ovi zahtjevi: 1 . Staklo i keramtka upotrebljavaju se iznimno (dielovanie kiselina). Aluminijske bronce dobra su zamjena za skupe kalajne bronce. U obzir dolaze tekstolit. Pri velikim brzinama i visokom opterecenju upotrebliavaju se trimetalne cahure s tankim slojcm olovno-kalajnc bijele kovine u porama. Ca. Grath i ugljen upotrebljavaju se za visoke pogonske ~~mperat~re. Podnose visoke temperature i ne zaribavaiu se.41 Kemijske osobine maziva To su: neutralizacijski broj (kisclinski broj). kod satova i instrumenata. ima dobra mehanieka i antifrikeijska svojstva.u kliznih p~vrsma stvaratl m~lvl. dane su vrijednosti dopustenih opterecenJa khzmh ldaja za razlicite primjene. kao i pri oscilatornom kretanju rukavca. 5. Mjed nije prikladna. Otporne su na habanje. Bronce mogu biti kalajne. neke od masa imaiu dobra antifrikcijska svoistva. 6 -. Duralumin se primjenjuje kod cestovnih vozila. sadriaj pepela. (do 350°C). Antifrikciiska svojstva su im izvanredna pa se primjenjuju za velika opterccenja (avionski motori).. a koeficiient tl'~nJa za~lsl. a rukavci moraiu biti kaljeni.?:. ier cink para rukavac.223. 9 -. Si i Pb. Koeficijent linearnog sirenja je velik te u radu temperatura ne smije prekoraCiti 80°C. Te olovno-kalajne bijele kovine mogu biti pretezno s olovom ili pretcino S kalajem. a pri nedostatku maziva zaribava se. 3 .'.~to visa tocka talienia. srebrorn i niihovim spojevirna. Smtrovani mateelIal dolazi kao porozni. na plasticna (mazive masti). One se pri uroniavaniu u zagrijano ulje ispune mazivom.3 Lez a in i m at c r i ia l i To su materiiali 3 niskim koefieijentom trenia (to je vazno prl pocetku kretanja). katr~nski broj. ostalo Ni.sto niii modul elasticnosti. Prema dodatku imaiu i irne. Upotrebljavaju se za jako optereeena lciista. 345 . Porozni materijali.visokc ~lchan~c~e osobine. Tvrdi metali dolaze u obzir kod siliaatib lezaia i velikih brojeva okreta. Upotrebljavaju se za ldaj.dobra mehauieka svoistva. 1. Li.o i~med. vezivnom . emulZlvnost (emulzlJska cvrstoca). 11 . lezajni materijali moraju zadovoliavati i onda kad nastupe posebni uvjeti.sto mania specificna tezina. koeficijent trenja je visok. umjetno plcrnenito i poluplem. Pritiscl mogu biti prilicno vel iki. lidnoston (p do 250 kp/cm2. plamiste. imaju veliku dilataciju. Zahtjevi koii se postavljaju na lezajne materiiale vrlo su razl iciti . Cd i Sn. dan je pregled leiajnih materijala s karakteristikama pojedinil~ leZ~jn~h materijala i primjenom. ta~~1 hst~Vl drva) i1i spojene (osnovni materilal. skuplje slitine. 2 . rubin. kod malih brzina (v do 0.a tvrd~ea ~ehka 1 kamena moraju biti uskladene. Za srednja oprcrecenia dolazi u obzir specijalna mied sa 56~ 61 % Cu..1 do 3 mJs). olovne. Buduci da je tvrda.enito upotr~bljav~ se. Kamenie prirodno. a provrt se bru~i. lignofol. Ne smije pokazivati afinitet prema eehk1. Mn.111aterij~lui vrsti osnovnog m~te~ijal~ mogu biti Iijevane (bomogene). otpornost protiv starenja.01. Rukavci treba da su kaljcni i bruscni. Glavno im je svojstvo antifrikcionost i nisko taliste.Obl~no se !naz~va dl)c~c. 4 . na tekuea (maziva ulja).5 dJl 000. Zracnost ~ 1. Sn. = 350 kpJcmz. ~loJ: Daljni zadatak maziva ie odvodenje ropl1l1e I zastlta od korOZ1Jc. ~broj osapunjenja).e avienskih. automobilskih.223. Pogodne su za udarna opterccenja i za visokc temperature. za alatne stroieve. Primjenjuje se pri niskim specificnim pritiscima (do 10 kpjcm ') is rnalim brzinama (0. u primorskoj atmosferi i u organskim kiselinama. Siliciiska bronca je jeftinija. Osobito su pogodne gdje [e nemoguce redovito podmazivanje. papir. 8 . v = 1 m/s). viskoznost. Osim toga. stiniSte. za srednja opterecenja (do 8 kpJcm2) i za male obodne brzine (oko 2 mJs). Koeficijent trenia rnokre gume je sarno 0.223. snygouna ~~va. a u tablici 6.~. gdje se ne smije za podmazivanje primijeniti ulje il i zbog kemijskih utjecaja. aluminijskc. Irnaiu VISU ~ra~lcu umorno~tL od kalajne bronce. U tablici 5. OSle~lJlva je na ulja I. Olovne bronce mogu primiti veee specificne pritiske pri velikim brzinama. Dobro vode toplinu. a toplinska vodljivost jO) je mala. otpor trenja opada s vceim sadriajem kalaja. safir 1 dijarnant.r~in~. Otporna je I protiv morske vode 1 prljavstine. Lijevano zeljezo se kao lezajni materijal tesko uradu]e. tocka kapanja. Struktura mora biti perlitna s fino rasporedenim grafitom. sklonost koksovanju maziva. Slabi su vodici topline. Dobro se ]jju pod pritiskom. brodskl. Magnezijeve 344 Idajne slitine dolaze u obzir za niska optereeenja (do 4 kpJcm 2).sto mania razl ika koeficijenta toplinskog istezanja izmedu vratila i blazinice s njenom oblogom. l?u~pe. Cinkove leitajne slitine sadriavaju osim cinka Cu i AI. . otpornije su protiv korozije od drugih bronca. i do Po. Vrlo su tvrde. Imaju dobra antifrikcijska svojstva i najmanji koeficijent pri suhom trenju. 5. tenkovskih. moraju rukavci bili povrsinski otvrdnuti (eementirani ili povrsinski :wkaljeni).sto bolja vodljivost topline.5 do 2. Primjenjuju se za automobile. ispad dovoda maziva u Idaj. no tvrdoea opada s porastom temperature.dobra sposobnost prigusivania. Imaju lose osobine klizania. Dolazc u obzir ahat. traktorsklh motora kao nadomiestak za kalajne bronce. Guma se vulkanizira u cahure debliine 7 do 20 mm.5 ~/s'.dobra prionliivost maziva. Ba) losi su vodid top line. elektricne strojeve i kao zamiena za blazinice od Iiievane bronce. 0.n) do temperature 50°C. AI. nisu otporne prema koroziji i habaju se viSe od olovno-kalajnih bijclih kovina.slojaste. ben~m. aZ.. kompaktni. saRunifikacijs~i broj. dobro se Jije i zavaruje. kompaktne bimetalne i trirnctalne slitine. Kornpaktne slitine imaju vrlo dobre fizikalne osobinc. Upotr~bliava se za lezaie uroniene u tekucine (vodne turbine. Ne mogu se opte~·etlt~pntlscII?a kao olovn~ bronca ali znatno manic habaju rukavac jer su mekse.visoka dinamicka cvrstoca. 7 . (?snov11l materijal tek~tll. a otporna je na koroziju.7 dfl 000. na cvrsta (grath) 1 na plmovlta maZlva (zrak). irnaju 20-35 % pora. Zracnost izrnedu rukavca i blazinice 2.4 Sredstva za podmazivanje Maziva su tvari eiji je zadatak da na minimum snize trenje i ~~banje kliz~ih p?v. Primjenjuju se kao zamjena za druge. ali im je habanje veee nego kod drugih bronca. Zracnost .5. pa zahtijevaju kvalitetno mazanje. npr. To se postiie na taj nacin sto ce mazi.dovoljna sigurnost u radu i u slucaiu nedostatka maziva. Ne postoji sveopci materijal koji bi zadovoljio sve uvjete. niskim habanjem .visoka otpornost protiv habania. Bijele kovine zcmljoalkalne (s primjesama Na. p~·ope1e.5 dfl 000.~. azbest~a III tekstilna vlakna).. a osobito su otpome u morskoj vodi. Imaju opcenito malu spccificnu tezn1U. penetradja (konzistentnost). a habanje se poveeava sa sadriajem bakra. Plasclcne mase prema nacinu izrade.

2 Presani materiiali Dobro se ponasaju P!i i~..'ll·Cn~c:lbt-u~r:b~tl. Upotrcba za inko --19 60 40 llO 1000 .--6900 7500 400 .5 \ 10/('..4 346 .~-.0545 IOJ('..8 ------Lijcvsnc bronco ------ --[00 120 •. uradivanja..0545 urnictna masa/~dik kaljen 0. SL/('.5 -1.....8-1.. biielakovina .25 I broncn/('.._. " " > 8 min n> I 500.8 ..8-1.--_ .... ncoaictliiv jc pri eventualnom Iomu. --200 Za clektricnc motorc .. pogonskc polugc. Mnks imnlnc vr ijcdnost i I I \ I r blazinicajrukavac I/d 6 30 I..0~45 0. 8 8 10 15 _. I ~~...5 15 6' 2 0.• -.8 0.1.. dobr~ se p()na~aju pri podmazivaniu.. 13 700 2000 .-~..-~ I 3 [00 6300 300 Za transrnisiie l[~. 6500 _ --1600 3100 Ceo 1200 --200 Za dizalicc dizalicc sa zupcaslom lctvorn kola. --750 Olovne broncc --...--~ --5 700 1 800 25 20 120 90 35 I I 2..-~ -_ . ----~. osietliivo na rubne pritiske 130 250 --6500 18 000 ---.... ceone rucicc.iu..----~.".8 0.--.8 .---~-----.----~--.---Zn stapne strojeve parne. Osictliive rudarskih voaila i za vcntilatore dolaze u obair za lezaje ~- .15 I SL/~elik SL/cclik biiela kovinajcelik I' biicla kovinafec! ik \ umicrna smolo/('..urnj.---. dobra ---30 .." kal icn ] kaljCni I- I 1.-.. pumpc kriina glava i svorniak stapa le. -120 p.--.. cea 1000 -- . -- -_ 5200 [ [00 .1. na evcntualno lose podrnazivanie lczaja .0545 i 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 umjctna .. K::.:~E'~fr~"'Mf'.".~~ 50 speciialna urnictna bronc"-/c-e-li-k-k-a!-j-CI-'---I-··~~~~:masa/celik kaljcn 0."..---~~-~.-----Za drobilice.-. yr. primjena Tablica Modul clasticnost i ![kPfmm~]1 5 Dopustena opterecenia kliznih leiaja (prema Niemannu) Tablica 6.8 0...8 0. bubnicvi )) " Olovne ICgUTC Otporniie su no udare ad bijelih kovinu. " "i..... Upotrebljava se kod puhala i ventilatora ---.-.:::.0745 SL22/('.~ Aluminiiske legure "" --Dobra mehanieka svoistva. olovna bronca/c.2 1-2 1···2 ---...-----.-.5 0. Vrijednoati su dane za traian pogon..8-1..-----...r:~:Matcrlial: 2 8 5 15 6 20..25 0..2·-2 -- ---. mlinovc ~---.~0545 ..·~.smOIa/(. 1.--.5 - I bijcla kovina..0545 crveni mctal/('. OM"~I' "H..5 3..--..~~~:'.. ~-----------...- bije:.-.0545 umietna smola/('. otporan na kcrnijske uticcai c i na kiseiinc.1"" \ b i icla kovina.•.8~·1. neosjetliivl su na bridne pritiske 1. 20-50 bijela kovinas crveni bronco..':3-.nad 8 min :~~ ::~:~~c~:i:::eo::Odavan~a __ I 1 \ \ bijcla biic l a bl iela bilda kovina kovinn kovinu kovin" 10/('.......I~ 6 I I. .. 1 --450 Legurc Osictliivc na k~r?z... --------I~· .. ----_ . imaiu malu otpornost protiv tro~en)~.~~. . < 8 min n < 1 500.. I'ri intcrmirirniucem pogonu naivisi ( "fH".-.. l I I .elik kOl'in' 5/~elik kovina 10/cdik kovina 1O/~elik 1-2 1. stapnc kornprcsore.0545 umictna masa/('..0545 umictna smola/('. neosjetliive su na udare dobro se ponasaju pri ispadu mazanja. uhod..../~clik olovna broncajcelik olovna broncnjdclik maS.ln~r~....0545 80/('.peratU!e a neosietliivi na eventualne kemijske utiecaie.. dobro se ~u~aduJe.p~du rnazanja.... --800 ~---._. dolazi U obzir za nalijcvanie za niskoopterecenc Iezaie . ~-------kadrnija _.---_. Grafit i uglicn ~ Dobro se ponasa I'd ispadu rnazania. glavni lczilj ~ --.1. Za alatnc stroicvc . metal. bijela kov jn.0745 livena bronca/('.E!__ 12110 7 10 5 14 \ - biicla biicla biicla SL/('. IS 15 8 60 60 . vodnc stroicve n < 1500.Lezajni materlialt..8-1... --~ 50 Liicvano tdjezo i~~Osjetliivi su !.. ' _"'!~_~-:Jl~2:':.n'V= 10 pm'v.olovna ... Dolaze u obz ir zs leza)e koii se rijetko podrnazuju -_.. a irnaju vccu otpornost prerna habanju [8 36 " " 400 150 60 -. "" < 8 min 11 > 1 500.. dobra sc ponasn pri_!spad~ podrnaztvania..8 0. koturacc...::"". broncajc. Trazc veliku zracnost 300 ~I~.25 1..--'-. 2 -_ 19 --- --35 100 Umietni rnater ijali O~j~tljiv~ su na visoke temperature. Materijal Primjcna Tvrdoca HE [kp/cm'] pmmax Klizni Idaji I· I I Biiela kovina Osjetljiva na udare.8··.0545 Sintrovani metali 20 60 I_'" :~~·I 250 - -_. l~\ 3. malo sc habaju ' 40 180 ceo 8000 ---.~ I 3 2 10 Ii Kalajne bronco Dobra se ponasaju opterccenic lczaia pri ispadu mazania. --~ 80 [30 -~350 traini pogon pogon s prek~~im~~:lermitil"a)Uei) i{ { Legure cinko na visoke temperature.. imaju dobrc osobine s e ponasaiu pri ispadu mazanja .5 _.~~-·. Velika otpornost no habanjc.../Ccli:·""-\'II--~--0. ~ purne turbine ostali turbostroievi --:0 -\ -0 -: -\ .a visoke obodne orzine. osietliivi SU na visokc ten1. karaktertstlke._-.8-1..

Viskoznost..5 3. ulja za obradu kovina (za rezanje I h].6 -0. Viskoznost Sva ulja postaju zagriiavaniem vise tekuca.na d:s~~late (ulja dobivena de~tl]acijom iz zemnog ulja). kao sto su sposobnost podmazivanja. iznosi 700/50 = 14 Englerovih stupnjcva ili.(nastavak) Kljzn..81 '10' 9.0._.. 0. strojna ulja (srednie gusra) i na ulja za eilindre (veoma gusta). " .. 100 °C 0 dredui s: z b og. ponasanje na hladnoci. 50 °. skraceno..... I .223. u odnosu prema drugom takvorn sloju koii miruie.5 -0.. suprotsravlja kretaniu brzinorn I mis.jc na koljcnasta vratila 55-..4 Mineralna ulja su proizvodi zemnog ulja. Idaje kcliennstih vratila sporohodne.81 ·10 . zilavost je oznaka za otpor koji pruzaiu nom pornicaniu susiednih slojeva tekucine.'orotaktnc.-~~ ---_. __ ..···1--------_····. -I-~~~----··--~-----crvcn i metal/celik biicla kovina.. toga 'sto su re uje neka ulja vrlo gusta i niihovo bi istiecan]e pri 20° iii 50 predugo traialo.6 -~~ 10 120 80 ~-------- .~:_I__ I_ ~:~ I__~ I-~- ~.--- I 9. ulia za parne turbine. 14Eo/50°C. 0 0 150 30 90 50 celik kaljen/cel ik kaljcn SL/cclik crveni l iv. ulja za redukt~re. kiaje na koljenasta vratila 50--90 dvotaktne. postoianost u . svornjake klipa brzohodne : 1._0.tr~nsforma5ors~a ulia. _----------_ ..55~0. djelovaniu metala. bronca/celik kalicn crveni U\') broncajcelik .---0. Viskoznost ulja pri temperaturi 20 . a u tehnickom sustavu mjera ima dimenziju kps/m". pogonskc poluge oj nice sporohodna koljenas to vratila brzohodne 1..--._. ilkriljca. Stoti dio naziva se ccntistok Za vel ike cncrgetskc motorc (stabilne i brodskc) S porohodne.. a razljkuju se i prema posebnirn osobinama._-_...6 -1..9 0.n' .j (xamasnjak) vratilo razvodnikn vodil ice kr iznc glave vodilice kriznc glavc 75 45 25 15 4 Pmax: Tab I i c a 6.--... ulja za osovmc. Idaji Makdmalne vr i icdnost i [kpfcm'J Za le.. lezaje oinica 100(pogonskc poluge) -···150 v (izgovaraj ni) = gustoea = y --._-------_ 0.--150 10 3 biicla bi jela bijela bijela bijela kov. -1--- I 10' 10'-- T-~I -l~~2 I 1 .- 3. a udaljen je od prvog sloja I metal'. I .~ I .81 . -.~m" !'-'-. trenja i viskoznost posraiu manji.7 350 broncarcclik _ 5. koljcnasto vrat ilo glavni lciaj.5 -0.85 I cP 1~~_'.~ ·10-' 10 _--._..81 ----IO-'_ 10- I.~. kaljcn -_ _. . Apso1utna viskoznost. Oznacuje se s ..---. Sapum (spojevi :0 349 .------- 9. ms I Materij. odnosno jedinice prerna tablici 7. Id. od s~p~n~ i mineralnih .---~- ~:: 0. ---------~ -----. za parne strojeve.O~:_~.. Usporedba jcdinica dinamicke vlskoznosti izrazene u razlicitim sistemima Tab1ica 7. Dodavanjem sapuna (slobodnih od vode) mineral nom ulju povisit ce se ne sarno viskozitet nego ce i krivulja viskoziteta biti p... (prenosnike).81 '10 ----. lezaje oin ica sporohodne. a otpor Viskoznost se izrazava u raznim mjernim jedinicama rnolekule neke tekucine medusohie zavisna od temperature (v.7 O._-_ .8 ..6 0. ~apustanJe). odnosno preradeni destilati).l: v [m/s] blnainica/rukavec lid p (poaz) pip (cen~iPonz) I ! N.. Idaje pogonske 125-polugc oinicn --250 dvotaktne._---_ . i na rafinate (kerniiski I fiZ1Cklprocisceru... ~lsk~z~ost po Engleru izmjerena kod 50°C.. ~~ jedinica kincmaticke viskoznosti je 1 stok (St) = J em2/s. mr~og ugljena. olovna bronca/c.l.. Mineralne masti su plasticne tvari dobivene najce~ce.--~-~~--~ kps _________ . --~.-------bijela kov.. olovna broncajc.7 pm } sporoavionske motorc 2}3 pm hodnc .o19zenija.J::ls._--" --~------. lOb).130 cet..__. bronc" /ccHk -- _ Za lokomot ive oi nice i krizJ)C glavc vodilice krizne glave Za automobilske i avionske rnotorc sporohodnc. Prema nacinu pl'oizvodn}. vazelinska ulja. ------- ------J 50 90 240 -_._------------_ Z.?dnosu prema kisiku. _-\_ _--_ 10' .45 -0.8 0. ka ljcn kovina/celik kovina/cc lik kovinajcel ik SL/C!elik 0.43 Vrsle maztua ------_ 1. Prem. 9.1 _ _ i ' __ I '".65 .5 /)m sporchodne Za zg!obnc spojevc Viskoznost po Engleru [e odnos vrernena isticanja 200 ern? ulia zagriianog na temperaturu I11j' erenia (20° 50° 100°C) prerna vrernenu isticcania 200 em 3 vcde zagrijane na 20°C."j oinice.a upotrebi diiele se na m?torn a ulia.adenjc._.e ~i1ele se . 10 ------_ . djclovanju topline itd. klizne Idaje podmszivanicm sa zracnim -.02 '10- 1' 10 . olovna broncajc. 981 em/s em? kps 2 --kp/Cii"i-·-... za tekstilnc strojeve. _. gdje ie istjecanie 200 ern" traj~lo 700 s~kund. I I I 1. a u manioi mjeri kame~og ugljena..5 3 ------ .9 1. dinamlcka viskoznost jest otpor kojirn se sloj tekucine povrsine 1 rn 2. kalienic. kaljcn kov. a IstJe~anje 200 em 3 vode 50 sekundi._- bijcla kovinajcelik olovna broncarcelik olovna bronca/ccl ik kaljen olovna broncajcefik kaljen _.6 ... Jedinica apsolutne viskoznosti je: 1 poise (izgovaraj poaz). vodi.. koljcnasto vratilo vaniski lei.7 ~ 0..75 Kmemattcka viskoznost je apsolutna -I) viskoznost dijeljcna gustocom: '~g = Za d izl-motorc cctvorotaktne.. ~: i .5 '-0.ulja. 348 Prema viskoznosti diicle se na vretenska (rijetka). --~~~~~-- ..-----_ .. (tablica 7). znaci da ~~ dodatkom saI?una pobolisala kvaliteta maziva pa ono postaje otporrnje prerna prrtiscima. ulia za hladenje.:._-~- L:::. ~ 9. toplini.

-.5 ~'~"~·~··---1·--·-----·--·--"-'-'. Neke csobine tih organskih ulja i masti iii.. Ako se osim hladenja traii i dobra mazivost. priredeno od jednog dijela ulja za busenje i devet dijelova vode.5 0. Medutim.. sadrzavaiu oko 2 % vode..1~ 2 . Sfntetlcka maziva ulja jesu ulja proizvedena razlicitim postupcima. a pl'ip1'emljena mlijecna emul'lija ne smije nakon 24-satnog sta)an)a stval'atl na 350 Normalna ul]a nc udovoljavaiu nikakvim poscbnim zahtjuvlma u pagledu postojanosti. Uglavnom se upotrebljavaju pri visokim tcmperaturama. tvrde). ricinusovo i repicino ulje. masnih ulia. kao sto su prenosi top line. Upotrebljavaju se osobito ondje gdje nastaju polutekuca trenja.. · ---I---~ Vi skoznost 1(0<1 ·C Silikonska ulja pripadaiu skupini sintetickih ulja. Voltolizirana ulja su masna ulia. glodalicama itd. koje najedaju dijelove strojeva. natriiev. temperatura. Ta uljna emulzija svoiim vodenim dijelom rashladujc alat i predmet obrade. I mineralno ulie moze bit! razlicitog viskoziteta. razorno djeluju na bilina ulia i na zivotinjske masti.-. Etilenska ulja imaju odlicne osobine. Pogonska temperatura I [0C] do 30 30. Zbog toga im je glavna namjena kod strojeva koji mogu doci u dodir s vodom ili s vodenom parorn. Ioj.2-. dobrim temperaturnim osobinama i visokom otpornoscu prema koksiranju. Osnovu tih ulja cine organski spoievi silicija.. . Ulja za podmazivanie (destilati) nc udovoliavaiu zahtjevima ac ulja upotrcbljavaju sarno onda kad sc nc traZi postojanost tura ne prelazi SQI. no DIN N4 N9 Pri "C Optcretivost p [kpjmm''] I i Brz ina klizanja v lm/sl \. Pr i poiacanim zahtjcvima (podmaz ivanie cirkulaciiom) valia upotriicbiti posebna uli a. Raznim kornbinaciiama masnih kiselina i hidroksida metala mogu se dobiti sapuni razlicitih svoistava.. a danas se primjenjuje uglavnom koloidni grafit. struie.ivanje mazalicama). To je tvar koja nije rastopina. Upotrebljavaju se kao sredstva 'la hladenjc pri obradi metala na busilicama.5 ~0..-.. U te masti ubraiamo tovotnu (Staufferovu) mast. Tome jos treba dodati vodu. ricinusovo i kostano ulje).2~IO 0.masnih kiselina i hidroksida metal a) koii se dodaju mineralnim uliima iesu tzv. Proi:>:vodnja im je skupa. Ta se ulia dodaju mineralnima da bi se ovima poboljsala kvaliteta. Mast na bazi narrijeva sapuna primjenjuje se za kotrljaiuce leza]e i za vruce lciaje koii ne dolaze u dodir s vodom. cinkov. odnosno mastima.1 -0. tesko se daiu prernasiti.).5 i -------··1·--. Glavne znacajke sil ikonskih ulia jesu nisko stiniste (do . kalajev. aluminiiski. _-·----1-----1 50 .02-0. Temperatura uljn ko]c Izlaai iz process podmazivania nc smi]e prelaziri SO°C (pcdmaz ivunic uroniavanjern). postoianost pri visim temperaturama (do 180°C). Prema nabroienim osobinarna mogu se sinteticka ulja usporediti s najboljim parafinskim uljima.--N 144 N 225 N 340 I N 36 N 49 20 i 3.5 N 25 3.--. Stvaraju se masne kiseline. vee fino razdijcljena disperzija.. Upotrebljavaju se za podmazivanje leiaja izloienih visokim lcmperarurama i visokim opterecenjima i svagdje gdje postaji opasnost polusuhog ili suhog t1'enja. nadalje kao ulja za parne cilindre i na mjestima povisenih pritisaka (puznim prenosirna). za stvaranie tzv. Sastoje se od masnih kiselina i glicerina. a dobro je da je malo ulkalicna (ako sadrzava Iuzinu). koii sc postavliaju na norrnalna ulia.---. Kao biljna maziva dolaze u obzir maslinovo. Prednost tih drugih ulia jest mogucnost niihove upotrebe za posebne svrhe. Njegova maziva sposobnost oeltuje se time sto se Iako priljubljuje. sto znaCi da u mineralnom ulju sadriani koloidni grafit osmie lcbdjeti u tekueini a da se ne taloiL Djelovanje gl'afita u mazivom ulju sastoji se u tome 351 . polimerizirana pornocu elektricnc ranje iii elektroioniziranje izvodi se pri obicnoi temperaturi.··---i-~--~l N 68 N 92 N 114 ----.-- I 50 Ulja zu pcdrnaxivanic Oznaka po DIN (oIl) [) 4 2. koja se cesto pojavliuje u radu strojeva. Visoki pritisci. Dobro uije za busenje.. ima ~a~ kreda b~jelu boju.5 do 50 I 1 9 12 15 19 30 4S 50 >0. maslinovo. 2. odnosno iivotinjska i biljna maziva jesu organski spojevi ugliika. visoku tocku kapanja (120o-200°C).-. Osim kao mazivo ulje silikonsko ulje sluzi i za proizvodniu silikonskih rnasti.1 0. litiiev sapun itd.02 O. . a uljnim dijelom zasticuje od rde (posto voda postupno ishlapi). kod vrucih lezala.--. Osnova je primjene grafitnih maziva kod vruCih leZaia u tome sto je grafit 40 puta bolji vodic topline od mineralnog ulja. olovni. kako ih jos nazivamo... napose nisko stiniste (do -60°C) i dobru otpornost protiv starenja. dobra postojanost prerna kemijskim utjecaiima i dobra toplinska vodljivost..1 ulja maziva za podmaxivanje Tablica 8. Masna (organska) ulja. slanina.. .-. Ncdostatak im je da se tope u vodi. odlikuju sc dobrom viskoznoscu. Takva ulia nazivamo i kompaundiranim uljima. a u manjoj mjeri sVl'ha im je i mazivost. ----. . napose uz metalne povrSine. Danas se masna ulja upotrebljavaju uglavnom kao dodaci mineralnih ulja. mast za jamska kolica i kolomast. za podmazivanjc su mineralna ulja pogodniia od silikonskih. Zbog toga su i manje prikladni za podmazivanie strojeva od stabilnih mineral nih ulja. Ta protiv starcnia i kad pogonska tempera- povrsini uljni talog.... Masna mineralna ulja su mjesavina mineral nih i masnih ulia (repicino.. Postoje i takva ulja za busenje koia se sastoje od mineralnog ulja i emulgatora (5 -10 %). Voltolizi- Pregled Normalnn Oznaka Viskoznost "E 2.. Prije se upotrebljavao pahulja· ~tj. prema stareniu l postojanost i pr-i niskim tcmpcraturama. kao i para. Kao iivotinjska maziva dolaze u obzir riblje ulje..5-10 1 .-------. prenosi hladnoce.--·.. --------.>C (za podmaz. Iz tako razliCitih svojstava sapuna proizlaze i razticita svoistva mineral nih masti. Emulzijska ulja (ulja za busenje) imaju zadatak da dobro odvode topliau. metalni sapuni (kalciiev.1 0. dobre viskoznc osobine. kosrano ulje i vunena mast (mast iz vune). Proizvode se na bazi etilcna i iz drugih tvari. u proizvodnji gume i umjetnih materiia..25 0.1 0..1 20 (dcstilati) D92 12 50 ···--.~ N 16 I 2.-.8 --.. Masri na bazi kalcijeva sapuna imaju rocku kapan]a 80° -90°C.84°C).SO 6.----~-- 2.. onda se mora upotrijebiti odgovarajuca kOl1centracija ulia za busenje i vode. Mjesavina ne smije biti kisela (zbog rdania).02-·0. -. Mogu biti razne konzistencije (polutekuce. Prerna vrsti mineralnog ulja imaju dobru sposobnost rnazanja i otpornost na pritiske. vodika i kisika. · .-----. mekane. . Ovamo spada njihova odlicna prionljivost i sposobnost za stvaranie uljnog filma.02-0. Grafitna maziva dobivena su upotrebom samog grafita iii mjeSavine ovoga s ma'livim uljima.-. Ucesce sapuna u ulju krece se izmedu 5 i 50 %. a nisu topljive u vodi.8 io -15 5 ·--10 0.5 50 i 4. rnasnih mineralnih ulja.

.-I __-_2_5-.NT CP CP VT T --~-·--------I·------·-·-···-··~-~···------·~--~-·-----' .510 se njcgove nebrojene cestice (velicine od oko III 000 mm) smiestaiu u sve neravnost (hrapavosti) kliznih povrsina. i to kao Cisti MoS2 i kao 20 postotna uljna susperzija.__ ~__ :~.-1 l_90_-. __ :""""""" __ ~L~.·O.__ 12 91 62 49 37 .---~··-·~:-7-0-0---3-00-0--_. koia je s obje strane narnazana maslacem. Upotrebljiv je za rad u uvjetima visokih pritisaka i vakuuma niskih (~70°C) i visokih (+400°C) temperatura.. MoS 2 se moze usporediti s kriskom kruha._:e..• :: ~ .------i iIi mazalicorn ___ . Obratno je kod vecih brzina: viskoznost mora biti niska.. ~·s . I -----------I~-----------MaUu d· n < 200 000 t = .6 4. Kruh predstavlja atome molibdena.2 ..:::._-_2_5~-.bozo sapun N~Li kapliistc > 352 353 ..-.__ . Pri tome su osobine klizania dobre.EEL ~ CP CP CP Naein podrnaxivanja Uvieti pogona: temperatura t rOC] brei okreta n [rnin="] premier rukavca d[mm] Karaktcristika maziva ~koZit~~~~--~T~~~- _ _ ~ NT S VL ---I~--"~ I kod 50"C "E cSt krutistc "C rnax ._2:_~ __ 1..1-----. Naicesce se upotrebljava u obliku praha._O__)_37~ __ .170 140 180 CP ~ S ---_-~--CP CP - VL I···-~---_·--··.. Prirnjeniuic se ondje gdje se ne smije podrnazivati uljem i pri niskim i visokim temperaturama (~180 do +550°C) iii. ~--. Izbor maziva je u najvecoj mieri stvar iskustva.!_9~.l'_'.-"s-t-~-PLis/3 U!jem cirkulacijski ili prstcnom » 0 'C -5 ····5 210 200 200 .. 1 ~ CP -.. I> 100'C kapljistc > 230'C baza anorganska n = 50-200 8.--. -. a maslac atome sumpora. . ----~--~ Tlacno i < 60'C kaplj iste > 85"C s apun na bazl Ca kapljiste > 85'C sapun na bazi Ca kapljistc > ISO·C snpun na bazi CaNn _.=:~.~.. . d· n > 200 000 170"C.4_. .U.----l CP -S . 8. Opci [e kriterij za izbor maziva: Sto je visi specificki pritisak i sto je mania brzina. alieno kao igrace kane..l itijska mast Lis/3 ·~lit-ijSka-m-.2 % koloidnog grafita...."" "~-== _ ~::-..__ ~_~. Pri visim temperaturama treba da je viskoznost ruaziva ios dovoljno visoka (krivulia funkcionalne zavisnosti viskoziteta od temperature treba da irna 5tO blazi uspon). -3-4--2-5-5 ~ . Mazivo koje se prcporucujc (nastavak) Uvieti pogona : temperatura t ['C] bro] okrcta n [min -1 J premier rukavca d[mmJ Karkteristika viskoz. 60·C KOTRLJAJUCI "Uljem LE2AJI . l). Tablice 8.tet' kod SO"C maziva huti§te "C max.VL . plamiste Co min (domace oznakc po JUS) -n-<-7-0.VT KLIZNI LEZAJI PQDMAZIVANJE Uljcm rue no n < 50 ... kao uljna pasta. daju pregled rnaziva.--1 _K_l-_I_-_1_'__ __ t 1 = 0-60·C 5._.5 6. .5 5.. to visa mora biti viskoznost.-. Molibdendisulfid MoS2 [e lamelne strukture slicne grafitu..~.. -..8 !9 -5 180 .-..0 30 -7 -·2S EEL -c KH - S I 23 FRAKTICAR III .-j-m~~ __ 200 -5 .05 do 0.__ 2. izbor mazlva T'ab li ca 9.20 do 12S"C norrnalno optercccnje \._. t_"". ako se radi 0 kernijskom utjecaiu.---~----.n podmazivan]a ! ·n I cSt plarni§te..".-.~~ .-... koje se time izravnaju j postaju glatke.----------kapliiste > 180'C supun na bazi litiia -. Poiedine iamel e daju se medusobno pomieati.._-=:':_I~ -_5_1~18_0~ 7. Klizavi rneki MoS2 stvara dobrirn prianjanjem.6 __n_·_~_7_OO~~· . Koloidni grafit dolazi u trgovinu u koncentriranom stanju. "C min Mazivo koic se preporucuje (dornace oznake) po JUS Ma§cu Mazalicama t -----~----... 12 91 -5 210 L 100 . ~.---~. Tab Ii ca 9..~ .0 7.:. Stvoreni tanki slo grafita cvrsto se liiepi uz metal. ~.::. i 10. Dobro [e da se pri promieni radnih uvieta stroja iIi uredaia 0 izboru maziva konzultiraiu microdavne sluibe. a isto tako i ucinak podrnazivania.-. 62 --_-.. Nae. izbor maziva (za klizne i kotrliaiuce lezaje) te izbor rnasti za podmazivanje Lebji klizni kotrljajuci.. ~--. n ~ 1500-3000 n t -5 _--_ _-_.0 ~5 140 CP CP ---.~t:o ~. KS KS NS - 3 2 4 ».~ ~ » < 3000 0 1..---- . ~- '-k-al-)l-ii~-te-->-1-80-'-C--~------sapun na bnzi l itija CP -..0 n = 200-700 ..~:-l~~:~--.-.. 9.-. I----·-----I-~~----····-··------~-·------normalno optcrcccnic n = 700·-1 500 .--1~4_0_-...r.-.k. _5 \" 2~O - cirkulacijsko ul]e super tesko cirkulaciisko ulie . sloieve postoiane prema tlaku i prema ternperaturama. na 1eiaje._4_0_"C_~_~I-_5-. . Osim prirodnog postoji i sintcticki MaS i. n = 700-3 000 n > 3000 1_.. Gotova smjesa mineralnog ulia i grafita sadrzava 0.. osobito na metalne povrsine. -------udarno optcreccnie In> 3 000 -~-------~ --------~ . Pri iako visokim specificnirn pritiscima (p ~ 300 kpjcm") moraju maziva imati svoistvo povecane viskoznosti iii povecane prionljivosri ako pritisak raste.

~I_~~·ln.d [mm]. i od brzine klizania v [mls J..~!.. natri] Za blazinice lezaia grebenastih rukavaca @ [kp/mm 4F P = -. kaleij._...~~~. kao i od vrste maziva... ~ 'c 6 -' = d--:--t. 11 kplmm2 5. I"--De sp«if/~na 1. vecorn viskoznoscu maziva. Kod aksijalnih lezaja prema @ je specificni pritisak p._I. __ I~inim:~ ! rninimalna Sapunska komponentn 0.... dop pi [kp/mm'] do 0.04··.5 Pro ra cu n kliznih l ez.- ~ .1 1. kalcij prostora NaivlS..-. do velikog habanja i do visokog zagriiavanja..-.] 3 10 30 7 2 I 11. do Povgena '~~-----I~---""'-"----'--'~~-'---·ViS_~... Dopusreni specificni pritisak.. S obzirorn na to mogu se za dop P dati samo orijentacijskc vrijednosti (tablica 11). naldi I viskoznost ~.t 4'E/50'C + SoC + 30'C + 50'C i litii.1.. tj.----Radni pritisci Ulina komponcnta .080. odnosno blazinice Iezaja @: Pm . . Povecanjern t pada nosivost l ezaia p3 da bi se postigla ista nosivost treba 355 354 ..05 -0...5 Livcno . natrii Iiti]. a time i rashladno dielovanje. ·7 L\ 1\ _\ -r-t-r- Specifieni pl'itisak racuna se kao srednji pritisak Pm iz opterecenja svedenog na jedinicu proiekciie povrsine rukavca. povrsinom lilii. boljirn hladenjem. knlcii.-. Sil'ina lezajnc blazinicc b proizlazi iz cinicnice da bi rubni pritisci izazvani defor.= ._.050. maciiom vrarila ® doveli kod sirokih blazinica do velikih gubiraka energije.~~~1 40E/500~_~ vis~~':_n_~._..00 c1e2aja o 01.~~i~:~h.-z1-PD-2) u S dop p [kpjmrn 2J ® Poprecn i lobi Reiativna zracnost lji zavisi od srednjeg specificnog pritiska p".s~ 4'E/500~ __ ~ viskoznost 40E/50'C - Materijal blazinicn I Tablica max brzina klizania [m/. Optimum opteretivosti Iezaja imarno kod tp = bid = 0.. _-. Z = D . dop P F fkpjmm 2J ~3 ~ 2 f--I-!.-c·-------·--··---··-- I ulic viskoanosti minimalne 4'E/50'C Promjez nukavca d odreduje se prema opterecenju i dopustenom savojnorn naprezanju iii se dirnenziie rukavca uzimaju konstruktivno i kontroliraju naprezanja.eljew do notI·.5 3. kalcii..-~ d d = _.aj a t: .-:» r CD. Zracnost .Du') i .3 kli@ Poprccni l.. smanjenjem hrapavosti kliznih povrsina..~~~~~~n" 4'E/20'C ~k~------" ---··-----·I--:~.: .j s prstcnom oslonom ~~ Poprecni lciaj grcbenasu j -~~:--~'----------I~ij. smanjenjem rubnih pritisaka izazvanih deformacijorn rukavca. _ I ( Vece vriiednosu zania iii odabrati birat i za niz" brztne podrnaz ivanie .223.. Kao apsolutnu zracnost oznacavarnn razliku izrncdu promjcra blazinice D i promjera rukavca d. iznad 80'C Vlaznost Suho . Kao relativnu zracnost (lji) oznacavamo odnos zracnosti (Z) svedenu na jedinicu promjera rukavca: Z D-d ~ = -._Ulic .:j~._.. dop p.:. (D/ .--.. bld---':_ 12 @ Nosivost kliznih !c""ja Rclativna zr'acnost lji. izvedbc.. ad vrste podmazivanja i od hladenia. moze se povecati povecanjem kvalitete naleznih povrsina..0 0.__ ~__ . Normaln. Iitii.litii:_kaleij .. Uske blazinice imaju pri istoi kolicini maziva brzi protok (brze hladcnje) i veci pad pritiska po duzini lezaja @. p= 8.. Povecanjern oJ! raste protocna kolicina maziva. P dop 2J (1 = broj grebena) _ NiS_~'-Srcdn] i .Izbol' vrste masti za podmazivanje leza. litii. i specifienim pnitfscirna vlasnostt p rosrora 10.__ . Na @ prikazana je zavisnost optererivosrt lezaja od odnosa tp = bid (relativna sirina lezaja).. Ta blica Temperatura Niska ispod Sapunska Ol'ijentacijske vrtiednosrr za sredn]t dopusteni speclficn! pl'itisak dop p F komponenta j I minimalna Ulina komponcnta 30E/50'C viskozno. .r-- - dop P je zavisan od uviera pogona trazenog vijeka trajanja leiaja. Bijela kovina Bronec Sintrovani Plasticne metali mase treba dobra Visoka 50-80'C ~I.~"oznos~i..a prema temperaturt. materiiala rukavca i blazinice lezaja.4-1. -..-.r. kalei!. __ ..ii--~-"--'----------'---'---.c~ s. 5 X' 1\ _.

no isto tako vece 7 dovodi lakse do vibraciia i do nemirnog okretanja vratila.2%. Lezaini materijali s visim kocficiientom toplinskog istezanja traze veci 0/ jcr im se.00282 Prcko 80 -.120 ______ Prcko --- ~.6%.41. od relativne zracnosti rukavca (. a u tahlici 12.001 3] . Zn srcdnie obodnc pm [kp/cm'] Z.000 74 0.0.025.. pri vecim brzinama klizanja biti veliko.002 ?.00031 0. _ blunja nj e blanjanie Nuifiniie 6. I <jl 0.00224 0...8 0. U tablici 13. niskc obodne pm [kp/cm'] Z. Povrslnske hrapavosti hod vratila je nemiran.c. ---- '. ---. Deforrnaciia rukavca jc. 0._---0.0045 Debljina uljnog sloja 11mora za tekuce trcnje iznositi bar onoliko koliko iznosi srcdnia hrapavost (tablica 15) kliznih povrsina. Osim toga.3 0.000 7 I i 0.8 0... pa nastaje deforrnaciia prema unutra._...3 Poliranje razvrtavanic mehanlcko clektrolitno I cH7/g6 I I " ID/f7 H7/c8 \ H7/dB i .S-2. --.3-25 1.4 bruscn]e bruscn]e Prcko 50-SO -. Poliran]e Prcko 30·. brzinc v [m/s] i umierene vrijcdnosti spccificnih pritisnka <jI = 0._ _ .002 12 0..6- I Hrapavost 6. 0.- c ~osjed iii pr~~~/vratilo ~ ~ __ Fino ~.000 53 I 0..0017 0'.000 92 -_ . "..1 burgijorn -100 -6.00045 I I ! ! 0.8 0. 000620 Naifiniic 0.·-·~"·-·"I--.00148 0. a pri niskim brzinama klizanja-maleno.5%. Z q.025-0. Bronec @' Relauvna zracnost V dana U zavisnost i od pm [kp/cm'] i V [m/s) kovir:a i crven i metal matcrijal i blaxinica Izbor relativne zracnost! <jJ [%. vrstama Tablica [jJ.. niskc obodne pm [kp/cm ') brzinc " [m/s] i srcdnic . .7 -1.00456 __. mora se uzeti u obzir i zakosenie rukavca u odnosu prema blazinici.~ . 0. kod razlicitih dosjeda. Obratno se relativna zracnost bira u odnosu prerna specificnim pritiscima. I Hrapavost [. a time i gubitke izazvane trenjem. specificnc pritiske Pili [kp/cm'] pm [kp/cm') pr itisaka ~~~~ <jl = 2-3%.001 65 0.cc 0.} prema obodno] brzini pritisku Tablica 14.50 Najfinije Fino Honovanie Lepovanje Superfinis . s obzirorn na kruto kuciste lezaja.5 0. Za visoke obodne .. Prerna iskustvu 11 ~ 0.8 -0..00 1 16 0. sa]]1o prema van.3 -0.)! smanjuje trenie.000 24 I :Niskc - I 0.. [(_tm] Srednie vrijednosti relattvne zracnosti tV kod raz!icitih dosjeda Tablica 13.!_~. = q._ 0.. ..._c .001 06 0. vriicdnosti specificnih <jl= 1-21" 0/ 12. .012-0. Pm <jJ2 C1 C1 faktor 357 356 . medutim.p. srednjeg specificnog Preko 180····250 \ 0. brzine V [m/s] I visokc vrijcdnosti spccificnih pritisakn <jI = 0. _. brzinc v [m/s] i umicrcnc . dane su uobicaicne vrijednosti za relativne zracnosti . da bi se postigla ista nosivost lczista. viskoznosti maziva je dvostruka deb1jina sloia svedena na jedinicu 2h h _ = -. omogucuie izbor relativne zracnosti <P [%1 prerna obodnoj brzini v [m/s].000 91 ~~---------I-~-"---I ----I --~-~~ 0.002 20 0... __ _.001 50 0.0. . Vece i. a to smanjuje zracnost (osobito kod plasticnih masa).~-° 000 41 0.000551 I 0. Tablica 14.:---.--. Na ~~ dana [e relativna zracnost <jJ u zavisnosti od Pm i v._-._ . morad.8 tokarcnie 1.00382 pritiska N ormalni lczajj Visoke obodnc brzinc (Pm = :b)' 11. = ~..~ . kutne brzine (w . --~-.6-12.8- 0.~.d Dd Relativna debljina uljnog sloja zavisi od (0/).002 75 0.... = _ = .W .17 Z.__".9 Najfinijc Fino glodanje g lodanje 1.0005-0. <jl= I.~ ]20•• . Ako ie Ii vece od te vrijednosti..00204 0.~.6 3. dane su vrijednosti srcdnjih relativnih zracnosti q.2 -~-. Vrijednosti za relativnc zracnosti Tablica Materiial Bije!....6-12.6 0.---- .~).00359 .r relativne sirine lezista (bId).).001-0. otezava dilatacija prcma van..2-· 6.001 78 -~.00394 -- Relativna debljina uljnog sloja h.0.I H7/c8 I H7/b8 H7/.5 0.povecati viskoznost maziva.m] Postupci Busenie Fino abrade Sintrovani Plast icnc mase koje se mogu postlct razlicitim obrade 15.II R- r '1} = _. 2h 211 relativne zracnosri: h. •• .- ISO t .025 -1.2 0..00[ 0.1. Za visoke obodnc brzinc v [m/s) i visokc spccificnc pritiskc . .0.cc~__ ._.. cbodnc brzinc = --. Isto tako.3 .1 0..6 razvrtuvanic - Premier vratila d [mm) !_~.. Postupci Fino tokarcnie Naifini]c obrndc ..

Ct.Funkcionalna zavisnost relativne debljine ulinog sloia h.167 1.1 0. ~ 0.. a eLIT Sommel'feldov bro] So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta relativne sirine lezaja bld Sommerfeldov broj za rRzlicite rclativne hrine bid s = I . [L .782 1.759 2. h.254 1. Taj kocficijent trenja. h.731 0.1 0. Pri podmazivanju mascu [L = 0. i relativne sirine lezaja bld dane su u tablici 16.' a2 0.95 lezaje s za norrnalno opterecene lezaie o: ~~ ZM~nost Re1ativna debljina uljnog sloia h.365 0.771 3.233 0.618 0.3[ 1 0.118 I 1. svcdenog no jcdinicu rclativne zracnosti 0. za razl icite relativne sirinc le'aja bid = f. 0.7 za jako opterecene 0.190 0.3 lezaj radi nemirno.724 1. [kpjcm ' s .679 1.351 0.117 4. (tm ..h.h.6 0.585 4. tl [0C] r~ tivnoj sirini lezaja bid moze ocitati iz dijagrama © 0 = d· b~ .a bid ocita.208 5. b (tm .r (0) 358 359 . • (0) '1' = . 7) @ Funkcionalna zavisnost koeficiicnta trenja fl.9 I bid = 0. Temperatura ulja na ulazu (to) i na izlazu (tl) pri htadenju cirkulacijom: tl F .44 za teske lezaje s velikOI11 povrsinom hladeuja. kod zraka u ' pokretu (vozna sredstva) petorostruke vrijednosti.496 0.518 0.040 1. mozemo u funkcionalnoi zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja IIr i relativne sirine Iezaja bld ocirati iz dijagrama na @..7-0. = -R e ~r Temperatura uljnog sloja pri hladenju zracenjem (Iezaji podmazivani prstenom ili mascu) zavisit ce od snage trenia pretvorene u toplinu F ..3 o. ' (0) . odgovaraiuca vrijednost So.727 1.3 0.167 I - 1.221 9.5 = t'E'j-=.3 Za h.720 8.8 0.415 0. od tzv.75 0.5 0. Relativni ekscentricitet c @.04 ~.25 0.2 0. "" 0.320 1 1. tjI~ So [kps/crn 2] se iz dinarnicke viskoznosti: (0) Kinematicka viskoznost u cSt (centi Stoke) izraeunava v cSt = _2l_ p [rn 21s) p 'I') = [g/cm3J gustoes maziva = specificna = dinarnicka viskoznost reP] tezina dijeljena sa zemaljskim ubrzaniem ulazna temperatura ulia = 35° .439 1.236 2.(0) od e (relativnog ekscentriciteta) za razlicite relativne sirine lezaia bjd.257 0.lz = ~-IT--~'a [0C] tm (C) (0C) [.I. I' i kolicine odvedene topline eL" • d .2 ~hr t ivne 9ro~~~~~--~----r-~ 0.[48 1.062 7. za ze1jenu re1ativnu debliinu uljnog sloja i za izabranu relativnu sirinu lezaja bld. > 0. od re ladcbljinc ulinog sloja II.601 9. [.5 0.5 .¢ Potrebna dinamieka viskoznost mazlva '1] [kpsjcm "] moze se izracunati ako se iz tablice 16.526 0.219 3. y "'" 16.0697 0.599 2. Sommerfeldov broj (So) je bezdimenzionalna jednadzba. (0) .7 0.001 t (t je temperatura na kojo] se c [kcaljkg 0C] mjeri specificna toplina) faktor zagrijavanja koji se prema relativnoi debljini sloja (lIr) i relao lu [0C] - «.540 0. = 20-25°C) koeficijent trcnia.177 0.1.0329 0.80°C) " " okoinog zraka.I.0 0.' 0.0.892 1.: 0.5S°C) izlazna temperatura ulia (tl = 90° -HO°C) (kg/em 2 0c] . 0C] kapacitet zracenia IeZaja relativno vrijeme rada lezaia "" 0.42 + 0.029 1.109 0.e e .268 0. srednia temperatura uljnog slo]a.. 7).779 1.5 specificna toplina ulja "" 0.I.. = 1 .150 0.822 1..120 If 0 rOC] I t 0..391 0.05 do 0.3 0..16 kod mirnog zraka i za lake lczaje .477 2. a odatle: . sveden na iedinicu rclativne zracnosti [LIt. Vrijednosti Somrnerfeldova broja So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta € = 1 .225 0..134 1 0. [J.0 tu - = 0.192 3.881 4. Sornmerfeldova broja So reciprocne vrijednosti = Pm tV 1)(0) Izmedu dinamicke viskoznosti priblizan odnos: i viskoznosti po Engleru (relativna viskoznost) postoji za razlicite relativne sirine lezista bld zove se karakteristika lezaja.463 0. ~--:-~ Pm • = 1 -h..143 0.4 0. )' tm .068 0.tJ P . tz 0. ~.-. Tablica 16.5 0~~U---_L--_L--~--~ 0.kapacitet hladenia ulia = 42700 c .339 I 1..253 3. .996 2.891 10.115 0.226 0.5 0. u kojoj je dana funkcionalna zavisnost vrijednosti Sommerfeldova broja So 0.hr @ Funkcionalna zavisnost faktora zagri] avania 0 od relativne debljine uljnog sloia hr za razlicite relativne !jrine Ieza.75 I 2.

bid i hr i s iz tablicc bid i h. . . prerna proracunanom iii prihvacenorn prornieru rukavca d. 6 Q" 2 1. [mm] dmax '" [mm] dmlll . 00 0 a odatle viskoznost u °E..zra unato Ii = .1 . ". .~1!:~ = 3200 tl '" [l/minl .01 i 14) em prerna vrsti obrade..5 = Kontrolni o 'pm bld ocitava se iz tablice 16. '}. [mm] d = '" ± '" = . odnos h/1' treba da tjJ bude veliko. . 10= Q ulje ~ 18 Q' [kcaljrnin] Q' [l/minl . . 10' .'Q~ 0. izrac b .• d TJ = 'pm = _!!_ ... v = d'n'n -"(. P 'S [kcm'-] SOr~ax = SOmlo.. h.' b'd [kp/mm'] 1...17 Z i proracun relativne debliine ulinog sloja 0 2h h.acu n aksijalnih lez aj a ····----------I~---------------------------------------------I Dmox .Izbor debljine uljnog sloja h .k. odnosno temperature tu i t. 3 2..n tl) [mm] prcma F Q .Kolicina potrebnog ulja.J.Iz opterecenia.Kolicina topline koja se odvodi cirkulaciiorn. 10 . izracunato Podaci iz dijagrarna So" [2. 4 .17 [mml." mm (II (tablice = 0. 5. U izvedbi kao hidrostatski vise pritiske. [mm] h.6.6 Pro r.... = So = ~... = .. iz @) .~~ r ~ 361 . tablica 15) 30°C a tl ~ 80°C. .320(3 (tu - . 'n . .. 16) 2" .Izbor relativne 8irine lezaja b/d(0.. Za lezaje hladene <l! = ". proracun temperature uljnog sloia pri hladenju zraceniem. Ills] ~'d2'b. povoljniji za 0.. 5 ..F= [min v [kp] = .d . ±. 9 .Izbor relativne zracnosti 0/ (tablica 12. 360 leza] s tlacnim uljem @ rnoze se takav leza] upotrijebiti za !>.. i 18.. promjera rukavca i 8irine Iezaja izracunati srednji specificni pritisak Pm te izabrati lezaini materiial prema Pm i v. Idaja n'n Tablica 17. d. uzima se da stvarna protocna kolicina ulja bude Kolicina topline koja se odvodi clrkulacljom ulja iznosi: (i-:-r. Prema dosjedu konacan izbor tjJ.' ' .._~~_ b Ii = 3200 [l/min] . = }l . ako se hladenie izvodi cirkulaciiom.o Kolielua potrebnog ce biti malo ako je h.000 5-0. .Ako se podmazuje uljem. .~ <l! d ' . W . prihvacanje izracunatc . cSt I'd temperaturi 5 Proradun Q' = (/'. ['C) tu - . proizvcsti vrlo niske pritiskc rnaziva (polusuho trenie) i primienjuje se u takvoj izvedbi samo do Pm = 3 do 8 [kpjcm '] a v'" = 5 do 10 [mjs].1 V 10' . .' [mm] [mml = '" [kp] b = . . co = 30. Tablica 17. za brz proracun kliznih . 7 .... . [1/sJ F V 8 . malo.Prema e izracunatorn pornocu 11" prihvacencm '1)00 0 '" 11=--= pm . Do h. '" = .~= .13. ~~ So' '" [~] em' t V = 1.:. ••• [mis].Iz zadanog broja okreta i promjera rukavca izracunati brzinu klizania 3 . 2 . = Z'" . Q veda ~ 40 Q' [kcaljmin] Tok proracuna kliznih lezaja 4 = ~-:-d ' . ..protocna kolicina ulja ako je vodom odvedena kolicina top line je: tu ~ .4-1) i proracun sirine b. . D . do 14) odgovaraiuceg dosjeda (tablica 13).= . buduci da nerna klinastog procijepa izmcdu kliznih povrsina.. sto 'f l' znaCi da uz odredeni ie odnos bId.5 1 2adano Obrazac d= n b . 0... (prerua (prcma 1 .. ulja [l/min] < 0. [mm] Dmrn .. .4 do 1 [kp/mm'l .Proracun srednie zracnosti Z = tjJ . eSt/50'C [mm] tV 2 Izracunato mtn = Dnlln d ~ dmax = Askijalni lczaj s ravnim oslonim povrsinama @ moze.223. vridinaZadano jednost Somrnerfeldova broja: Pill tjJz = So..' = P"'So/z. 6 . daju tok za brzi i kontrolni proracun lezaja.. prihvacanje Izracunato Pm = Da ulje ne bi brzo starilo. odakle se izracunava potrebna micka viskoznost maziva 'I) I D'" U'ljc proraeun lezaja Tablica 18....

+ q~ z ' b .. C prikazane na @.5._Q.d • b . dm • Q = 32013 (tl ." (I" - Q'max Q'mlll tl)lIlax II)". q ps em m .84"b' -q- ------~----=------------Omnx = . C1p [W] poraet temperature uljnog sloia: t= Q'c'P WR +_ Q'c'p Wp [0C] proracnn za na- Proracun segmentnlh gibne segmenter 1opteretivost lezaja: aksijalnih leiaja @' Hldrodlnamtck! Lezaine jednodijelne cahure oblika A. q = lib = 0. 1O~4 dm 362 hladnim valjanjem toplim valjanjem naliievanjem kliznog materijala na traku uronjavanjem nosece cahure u klizni materiial . a oblici E i F za ugljen.< 3200 " I---~ tu _ II 0 Pill ?' (I. primjeniuju se za celik._--- 3- stupani ispunienosti nalezne povrsine segmentima: Z•I f = ------ dOl . < V O. tablica ~ __ ~ Ta b li ca 18.:2 = (r~ - l'j) [WJ Wp Q . Blazinice od dva rnaterijala izraduju se i da bi se ustedielo na skupom antifrikcijskom materijalu (kliznorn materijalu). [mml _ ... In' .4) u In 1" . obliei D za sintrovane materijale i ugljen.. <Ji • d ?' hmo. P'" 5dimenzi]c segmenta: = --~----1\"' F [kpjcm '] dm' b .. da]e preporuke za izbor dosjeda sintrovanih lezaja a tablica 21. (r4 v - 1._1_ In [mS/s] l'v{I'u Oblikovan]e kliznih radijalnih lezaja 1O~2 2 z. .. @ ii.i I 16. ._-_ 00lln "" .6-0.(nastavak) (b..:fP. (h • n .. Tablica 20.. . Ako se noseca blazinica izraduie od celicne trake ili je lijevana.5 .__ . Noseca blazinica je u tom slucaiu najcesce od celika. Ako materiial nema dovolina mchanicka svojstva cahure se rade od dva matcrijala nosece cahure koia na sebe preuzima opterecenia i klizne cahure (antifrikcijski materijal). .is: t'u [mm] 8- potrebni protok maziva: Q _ b.In n 1"v/l"u 1'~ - f I'U [kp/crn "] 7- viskoznost maziva: "l") - 2- najpovoljnija debljina uljnog sloja: h/: = 30 3potrebna kolicina ulia: ~n)2 (7t)2 ('-C1P 6"1) _ 143 Pm . prerna ______ 1z djiagrarna b. •• [l/min] ". preporucuie srednje zracnosti sintrovanih leiaja. F .... [2 [kp] 2 3 z je broj segmenata "" 4 do 16.... Dimenzije su dane u tablici 19. {O.6 do 1.·-- I S0..[I/minl .e] Hidrostatski 1- aksiialni lczaj proracunava pritisak se tako da se uzme U obzir: 6- broj segmenata: z = n· dm q·b • potreban ulja (pritisak pumpe): b. Nacini spajanja nosece blazinice s kliznim materijalorn zavise od tehnologiic izrade blazinice. tablica I 6 .5. jednodiiclnc cahure mogu se upotrijebiti same kad je moguca montaza rukavca s cela. (prcmo bld i II. I-L = .. Iednodiielne cahure od iednog materijala mogu se raditi samo ako materijal ima dovoljna mehanicka svoistva da bi preuzeo opterecenia od rukavca.. ~ .30)~. h = debliina uljnog sloja . f [·C) [. W . (prema S 0.p = ~F .7226' 5 6potrebna dobava pumpe: 7t h3. za sintrovane materijale i za plasticne rnase.p 4snaga trenja: WR = 1. ~ -'16. dOl ' n ~~.9 4- srednji specificni pritisak: 4 Izracunato Q' ~ __ !__ d' -b It n .::. 112 (1 + q2) [k I 2] n.. (prema bid i ii. 2- koefieijent trenja: I-L = 1/-~ d -.difuzijskim postupkorn 363 .. za obojene i lake rnetale. ® --------_.. za lijevano zeIjezo.04< h.' h 1 + ql ql~ 6.tu) [Ijmin]. .. [mm] II = ~i-" hmln = . TC = 0.0. B. --. klizni se materijal mose s nosecom blazinicom povezati ovim nacinima: 1 F = ~1?rh2(1 'I{ • W • dm .

~~~~-.rn za sintl'ovane Idaje Tablica Nazivni lezajnih cahul'a DIN 1850 - 21. Dijeljcni lezaji dolaze u obzir kad se rukavac ne moze aksijalno montirati. Da bi 5C sprijecilo zarezno djelovanie.:-----..__----. a na ® p-iprema povrsi ne nosece blazinice za postupak hladnog prskanja.--------------H7/d10 H61h5 hod.. debljina stijenc Ii . - I I I --. . broiu okreta za leZiHenj.. Tanje klizne blazinice vrlo 5U cvrstc.-. Leza] se sastoii ad tijela lezaja (kucista) i blazinice.. oun. Le". oboiene meta!e... Preporuke za Izbor dosjeda sintrovanih leiaja <?blici Je"..~ __ . ··_·---1 D..~~~~_I-----E---Vanjski premier d. A C za ceh~.{~?/..··--'---_!_celik liievano :leljezo Matcriial a boieni metali 18 20 22 25 28 32 36 100 110 120 [40 160 180 200 -·-'__-~I--·-_!.jnih bluzinica ._ ___!.---------I Prcporuccno 1804 toleranciisko red l .. ! I' polie za: I----~--~ --. Dosjcd I I_c ~_. H6 do H7 [12 ITS H7 112 ITS 112 ITS Na @ prikazan ie shematski postupak nalijevanja kliznog matei ijala na traku. Dll za [0 H7 1/2ITIO ------·1------1 s6 preSaila H7 x uvuccno 8 toplo ula". B i C ~-. Taj se dosjcd ccsto primjcnjuie.---'. kod provrta d I I--d-6-0----I---------. Da bl preuzelo opterecenia ad rukavca. -~-·----I·---------~ nakon I pred ugradniu G7 ------.~~. II ® Tablica 19 Preporucliive srednie zracnosti u [J...-----------I i visokim . Ono se ne smile pritezanjem viiaka 365 364 .njem i bcz njega pri srcdniem oroiu okreta za ldi~tenj. B i .c [6 21 18 . B.----1---I-----I-----I------ 16 26 H61g5 6 8 10 12 14 16 3 4 Duzina I 50 56 63 70 80 90 40 45 I-----'---'--!___!.--------------------~-----.. nisu te tanje klizne blazinice usidrene. Tiielo lezaia sastoii se ad donjeg diicla i poklopca.irom no o -8e Dimenztie ~ __ II-------I--~--- _ . "-~~~ ·~----I----. -0 ~ r Oblik E i F zu ugljcn © Tablica 20..---~------~------~--------I H7/f6 H7{f7 H71eS H71s6 Lezainc canure s ojacanjem i bez nicgn pri srednicm Prirnieniuje s e u gradnji manjih stroieva.1 A ._-I--'-.[ijevanjem kliznog materijala I 44 ~-----..-4 .--~- -------- 35 ------------1------gotovo ugradivo _____ A. Na ® prikazan je dvodijelni Ida.... smtrovane metale i plasticne masc.j no cnhure s ojae. B.. cahura 1-----Dopusteno srcdnje odstupanje izmedu d lid.------------------do 58 nun ted 1 0 E__ mm ~-······---I~····"··-·~--··~-----I--~-. ."1~~.I F ~=_ _y.-- H7 r6 .-'-r za kliznc lez")e ". ali malo elasticne. niske sumnosti. 15 16 25 14 20 22 35 ----1----30 25 2B 34 17 ---- 24 37 4[ ..--... u poglcdu sumnost. E i F - iI7ldio. na kola se ne post3vljaju vis-old ~ahtjevi S obzirom na ~umnost~ ali sc z-ahtijcva lagano uhodilvllnic.-. i miran kalotc na koja so ne zahticva s obzirom obz.----Do 6 9 [I ..IVl liv . c :(.----.jnc ¢nhure s oja~nnjem i bcz njega pri s rednjcm broiu okrcta za ldi~tenja na ko]a so postavJjaju srednji ... -. _--.~ -.. pri srcdnjcm broju okrcta okrcta be" posebnih zahticvimn S -1---..ahtie"..--~ -... Ldajnc ~allUre u obllku kalotc pri visokom broju okrcta .~ . visokim znhticvima H6/g5 ~umnost..--. t f. Lei..------.__ E __ A...~-----~-.t-u-ko-ji'------r6 d.--. i f2 . . 'pro.---ugradnje H7 d..4'- 54 67 117 142' 175 _·-----1 --' _ red 2 red 1 1 p_re_d_o_b_ra~e~o":~. t<w. D C ----~.-sintrovani materijali plasticne rnase ugljen H71g6 H7/f6 H7lf7 H7/eS [[ ~ 13 __ .~'6()'I~'. Na ® prikazane su blazinice izradene od dva materijala (noseca blazinica i klizna blazinica) s uobicaienim dimenziiama.-.~...Na @ prikazan je postupak centrifugalnog lijevanja...._--"----------------------broju Lczaine en"ure s ojacanjcrn i be" nicga pri vrlo niskom Lczaine e"hut'e u obliku na Sumnos-t.-- -~ F··~ s obzirom na sumnost .. Lezajnc cahure s ojacanjcm i bez niega pri visokom broiu okrcta za ldgtenja postavljaju visoki zahtievi na sumnost ali se zahtiicve lagano uhodavanje. ..S:._. I prcko 3 do 6 7 ~ __ Ii 1 (J rcko 6 do 10 8 ••• I __ premier prcko 10 do 18 10 c •••• Z I [mrn] prcko 18 do 30 [I prcko 30 do 50 14 23 30 45 --- prcko do SO 50 B61h5 ____________ • -._. _-----._·----. za podrnazivanie mascu..--:-------.._.. ----------.. pri lakom habanju red 2 E 6 do F 7 5dogovoriti DIO do 50 mm CII prfko 50 mm u kokilc ~ centrif\lgiranjem postupkom hladnog prskania kliznog materiiala. C i E ----A. D za sintrovane mctale i za ugli en..-. Obllci A. mora tiielo leiaja biti jako i kruto i taka oblikovano da sro lakse odvodi topl inu (velike povrsine).~~"' """.

7 Oblikovanje aksiialnih lezaja Aksijalni ldaji rade se za veca opterecenja u obliku segmenata.hlarJeltje @ Shernatski prikaz postupka nalijevanja kliznog matcrijala za traku @ Suvremcni k~aj u znvnfCnO) konstrukcij i podruaaivan pomocu slobodnog pratcna @ INA zglobni lchi klizni lezaj) (kratki (ijl Ccntrifugalno liievanic @ Priprcma povrsinc za nosccc blazinice prr postupku hladncg prskanja I1fJ Konusni lczaj s mogucncsdu nastavljania ~"ij SUVI"Cluen lc:l. Naginjanjem segmenata omogucuic se stvaranje klinastog procijepa. moze okretati i nastavliati prcrna progibu rukavca @.. Rclativna sirina bid = 0.n!" (glatko vratilo). nastali deformacijorn rukavca. Za mania optereccnja potrebni kiinasti prociiepi mogu se dobiti IZ punog prstena zakdenjem pojedinih sektora na prstenu. Podmazuje Sl': uljern. Na Q~ prikazane su razne izvcdbe pokretljivih segmenata i punih prstena sa zakoseniima. pod nagibom 1 : 200 do 1 : 500. kratki lezaji QY imaiu ugradbene miere kotrljajucih leiista. Zadatak je pokretljivih segmenata ne same stvaranje hidraulickog pritiska nego i ravnomjerna raspodjcla optcrecenia.3 . Radi medusobnog fiksiranja dobiva donji dio lezaja i poklopac odgovaraiuce povrsine za centrira~je ®_. riede 1 od celicnog liva iii od lakog metala. Na @ prikazan je suvrerneni dvodiielni lezaj podmazivan sa dva slobodna prstena.5. Gornja ploca je pri manic opterecenim lezajima 367 366 . kucista (tijela) dobivaju povrsine u obliku kugle u kojima se blazinica. Ta vrata l ezaia razvila se u toku rata. b) debeli slo] za vratilo s oiacanicm. @ Krutki klizni Ie""ji s jcdnim prstcna i sa dva 5. Glavna vretena alatnih strojeva od kojih se trazi tocno centricno okretanie izvode se cesto kao konusni klizni leiaji ®. takoder izradena u obliku kugle. Da bi se izbiegli rubni pritisci. Tij. Segmenti 1110gu dobiti obloge od bijele kovine ili od plast icnih rnasa. ~ ~ &Iik U! "" ~ Oblaganje blazinlce : a) debcli slo] za vratilo bez ope.ela lezaia vecinorn su od sivog liva. c) dcbeli sloi za vratilo 0 ojacanicm veceg prom) era. Tzv. Masti dolaze U obzir sarno pri vrlo niskim obodnim brzinarna iii pri sarno povremenom radu leiaja. a mogu biti i zavarena @.. d) tanak sloi za vratilo bez ojacania e) tanak sloi za vratilo s ojacanjem ' z?a~nij~ deformirati.0..ai sa dva slobodna prstcna za podmazivauic e) ~·1~ . sto je prcduvjet za stvaranjc hidraulickog pritiska.223. Najcesce se zavaruju ako se radi 0 vccim dimenziiama i 0 pojedinacnoi izradi. Ovi mogu bid pokrctliivi.

Povisenjern pogonske temperature oslobada se iz konzlstenrne masti ulje i podmazuje naleine povrsine. Mazalica s fitiliem je najstarija. centralno mazanje pornocu uredaja za podrnazivanie). Kod te mazahce moguce Je nc san10 tocnije regulirati kolieine maziva nego se za vrijeme dok stroj stoji kapanje mo~e )1osve obustaviti. odnosno uredajima za podmazivanje mascu. Mazivo se unosi rucno kanrlcom u otvore smjestene na najvisim mjestirna stroia iIi uredaia. odakle se puznim transporterom ubacuje u stapnu pumpu. od broja mjesta koja treba podrnazivati. Pritisak je potreban da bi se svladali otpori .su veoma vel iki. Osim toga se kolicina ulja kod mazalica 8 iglom moze regulirati. nccist. 368 b) E]3~ @ Rucno podmnzivanje ulicm : 0) zoHitni vcntili. a pri vecim optereceniima od celika. za male brzine klizanja (gdje se inace ne moze osigurati tekuce trcnje). Dolazi u obzir za nisko opterecene ldaie s rnalim obodnim brzinama (11 . Nesta bolje je mazanje pomocu presa <11wb jer omogucava eisei rad. drobilice. Podrnazivanie mascu dolazi u obzir za jednostavna i za niska opterccenja lezaia. ···tf 0) @ Segrncntni uzduzni lczaii : a) nagibni scgmenti na svornjacirna.5 m/s) i za lezaie koji rade povremeno. a ulie se manic razIijeva. Prerna vrsti upotrijebljenog maziva mozerno podmazivati rnascu Hi uljern. liftovi. a za sredn)c 24 I'RAKTICAR III 369 . mazalicama. koji sprecava ulazak necistoca.:. Kolicina ulja regulira se debliinom Iitilja. Povremcrrim nacmom podrnazivanja dovodi se u leiaj sralno svjeie ulje. Ot vori su zasticeni razliCitim zatvarucima ®a. Preporucuje se pri upotrebi manic kvalitctnih ulja.223.- -_. Kod mazalice s iglom kolicina se regulira njen~m debljinon:. a to zavisi od kolicine maziva i od vrste ' maziva. Losa je strana tih mazalica promjenljiv pritisak opruge.8 Dovod m az iva povrcmcnirn nacinorn podrnazivanja (rucno. 5. Uljc se dodaje povremeno pa ne moze doci do tekuceg trenia. prasan. b) nagibni segment. ako [e potrebna brzina protoka rnaziva velika (cirkulacijski s hidrostatickim pritiskom iii cirkulaciiski s tlacnim uljem). kod kojih se postize kontinuitet podmazivanja. Mast se utiskuje presama. Podmazivanie mascu izvodimo rucno. Taj nacin dovodenja maziva dolazi u obzir za male obodne brzine i za niske pritiske i kod strojeva koji povremeno rade. tlacnim urcdaiern za podmazivanje) Da se nosivost i sigurnost kliznih lezaia ne bi smanjila. a za visoke specificne pririske (prese. prcsa za ulje . poljoprivredni strojevi.Podmazivanje pomocu mazalica. a ova pritiskom tiaci mast na mjesta koia treba podmazati. a za v < 3 m/s.223. Ta se mazalica upotrebljava do obodnih brzina v < 5 mfs. prose za mast) centralne mazalice. wli~ b) rucna ~·-t~ @ Ru~no podmazi vanje s mo'':u Podrnazivanje pornocu mazalica s fitiljem ® i s iglorn ® povoliniie je od rucnog jer dovodi mazivo kap po kap kontinualno u Iezai. a gubici . 3 _ kontinualnim nacinorn podmazivania. Te mazalicc imaju stap na koji dieluje opruga. Dolazi u obzir za ~~ Mazalice Stauffer i mazalica s oprugorn lezaje koii su stalno u pogonu u prostoru koji je vlazan. rucni rnehanizmi). Buduci da ulje stalno kapljc. 5. Uredai ima zatvoren prostor za mast. Samu mazalicu punimo rucnom presom. ondie gdje se ne moze dopustiti eventual no kapanje ulja (prehrambena i tekstilna industrija i kod prasnjivih pogona (mlinovi. potrebno je dopunjavati mazivo u Iezaiima. gradevinski stroievi).ciglane. uljna kupelj. na kuglama. Mazalica s iglom prema @ prilieno se mnogo upotrebliava. ta se mazalica primjenjuie ked strojeva koji su u stalnom pogonu.81 2 Podmaziuanje povremenim maicu rnozemo izvrsiti: (Staufferove mazalice. Nadalje se mast upotrebliava za lezaie ko]i rade povremcno (dizalice. Sigurnost podmazivanja pomocu njih zavisi od savjesnosti posluge i mazalica prikazanih na @ b.223. Rueno podmazivanje ®. Otvori za dovod masti imaju mazalice s ventllom U obliku kuglice. od znacenia i cijene stroinog urcdaia. c) cvrsti scgmenti s kinastim procijcpirna @.82 Podmaziuanje uljetn mozemo izvrsiti: 1 od lijevanog zeljeza. To 1110gU biti Staufferove mazalice @a. Pogon dobiva uredaj izravno ad stroia koji se podmazuie. kontinualnim nacinorn podrnazivanja. rasprskavanje rnaziva). najcesee radijalno smjestcnim cijevima. To se moze izvestina razne nacine. Podmazuie se uronjavanjem iii cirkulacijom. 5._:. 1. skare) i visoke pogonske temperature (do 130-140oq.. Podmazivanic jc protoeno. Pri podmazivaniu mascu mast ispunjava prostor zracnosti Ieza]a i supljinc kucista. Scgmcntni uzduzni ldiaj xa vclika optcrcccnia Podmazivanjc uredajima ornogucuie kontinualno dodavanje masti. cementare. s otvorima za strcan]e u smjeru kretanja lczista. 0) nacinom podmazivanja kontinualnim nacinom podmazivanja (autornatskc mazalice. Na ~~ prikazan je uzduini lehj sa segmentima. ako je potrehna brzina protoka maziva mala 2 (podmazivanje slobodnim i cvrstim prstenom.

vrijednosti pritisaka i obodnih brzina za pojedine nacine 370 371 . Tablica 22. usisni kof @ Podmazivanje pomocu hidrostatskog pritiska @ Cirkulacijsko tlacno podmazivanic C?irkul~cijsk? tlacno podmazlvanje ~~. za srednja opterecenja i za brojeve okreta n = 50-3000 o/min. Ako zupcanici imaju obodnu brzinu vccu od 4 m/s j ako su zupcanici djelo-: micno potop ljeni u uljnu kupelj. koia treba podmazati. gdje je cijeli leza] potopljen u ulie. Nabrojit cemo neka podmazivanja koia spadaju ovamo. daje orijentacijske podmazivani a. Pri kontinualnom naeinu podmazivania s velikorn protocnom kolicinom ulja potrebno je da u lez. medutim je skup i dolazi u obzir sarno ako se ostali nacini podmazivanja ne rnogu prirnijeniti. od strojo ylit @ Podmazivanje pomocu prstcna: a) pomocu slobodnog.vana 1 skuplia se u zatvorenorn okviru stroia. koie ulje pod pritiskorn dopremaju u posebne male zracne re@ Podmazivanje pomocu rnazalica s iglorn .visoka opterecenia. @ Podmazivanic pornocu uline kupke Podmazlvanie t1ac~ nim ueedailma na rucni iii na mehanicki pogon zapravo je podmazivanje pornocu pumpi. Kupka se jos posebno hladi. a odatle sc pumporn vraca ponovo u posudu. odakle se ulje pritiskorn stlacenog zraka iz rezervoara posebnim vodovima za svako miesto koje se podmazuje ubacuje na klizne povrsine. aviona. a sluzi ne sarno za podrnazivanie lezaia nego i zupcanika. Dolazi u obzir za horizontalna vratila ako nisu izlozena udarima.~a taj nacin dovedeno ulje podmazuje i hladi leza]. Tim se nacinom podrnazivania moze postici tekuce trenje. Rasprskane uline kapljice klize po stijenama kuciSta i dovode se do otvora na blazinicama lezaia. Nedostaci mazalica na kapanje mogu se donekle ukloniti pomocu centralne mazalice. nastali istjecanjern ulja iz blazinica. Podmazivanie slobodnim prstenom dolazi u obzir za rukavce > 20 mm. b) pornocu cvrstog prstena Podmazivanje prstenom.P. Posuda s uliern smiestena je na okviru stroia iii ncgdje na stijeni u stroiarnici. onda je i vrlo sigurno. a ako je ispravno dimenzionirano. Zato taj nacin podmazivanja dolazi u obzir za Iezaie s visokirn obodnim brzinama i sa spccificnim pritiscima. odakle je cijevima spojena s pojedinim miestima. Kap ljice tako rasprskanog ulja ispuniavaju cijelu unurrasnjost prenosa. Nedostatak ie tog nacina podmazivanja sto je skup.. ® Podmczivanjc pomccu masahca s fit iljem ~~ Podmazivanie pomocu mazalica s iglom Podmazivanje rasprskavanjem maziva prjmieniuie se pri podmazivanju u zatvorenirn prenosirna. traktora.ventizervoare smjestene na 10m razdieljivacu. Ono iz lezaia otiece zbirnim kanalima slobodnirn padom u filtar. ______. Ta] nacin podmazlvania primjemuje se kod autornobila. _~". Za nize iii vise brojeve okreta od navedenih upotrebljavaju se cvrsti prsteni «1ryb. slobodnim iIi cvrsrim @ veoma je iednostavno. Ono je stalno u kretaniu izrnedu kliznih povrsina i rezervoara i treba da ga bude toliko da eventualni gubici. gdje se takoder moze dovod maziva i potpuno obustaviti. i kod [ako opterecenih Iezaja. koja je zapravo posuda smicstena na naivisem mjestu. koie ponesu zubi. odakle se ulje razvodi do svake mazalicc. Iz 11IC se pumpom pusta kroz filtar i hladnjak pa se ponovo vraca na miesta koja treba podl1\~za~L. ne bi doveli u pitanje rad lezaia.aj dolazi dovoljna kolicina ulja potrebna da osigura tekuce trenje i hladenie lezaja. Kolicina kapliica rcgulira se za svako rnjesro koje se podmazuje na centralnoi rnazalici. Pri kontinualnom nacinu podmazivanja ulje ostaje duze vriieme u procesu podmazivania i mnogo puta se vraca na klizne povrsine. Ulje tece u lezaie pornocu hidrostatickog pritiska. u kojemu se oslobada mehanickih necistoca. odakle se preko sita dovodi u posudu. On je najefikasniji i prirnieniuje se za najteze pogonske uvjete. od obodne brzine i od viskoznosti ulia. to ce se ulie. Podmazivanje pomocu uljne kupke primjeniuie se cesto kod vertikalnih vratila @. Ulie istiece iz svih micsta koia su bila podmazl. Kolicina rnaziva koju prsten nosi sa sobom zavisi od dimenzija prstena. Podmazivanje htdrostaticklm pritiskom ~~. rasprskati.

~. Upotrebliavaiu se za prasne i vlazne.2 25 30 -~ 1 55 1 -~--~ 0. Nacin Staufferovc "Tiacno Kapanje Slobodnirn Cirkulacijskl Tlaenlm Tlacnim ulicm uljem hladena dovodenia ruazalice "-~~- 0) bJ mazlva \ Obodna rukavca 0.---~---4 --500 1 -10 5. . 1.3 1.40 5 -15 -_-~.223. koje se izraduiu najcesce na samorn vratilu @' Odbaceno ulje sabire se u komori.~( r~~ ~T..~~I 10 15 20 _!!._---! ."i Brtveni prsteni od sinteticke gume !®a do d traze kvalitetnu obradu vratila (brusenu).2 .5 4 s mascu ulja prstcnorn - 130-200 . .~. <jd brtvom za prusnjlve Tablica e @ Brtvcnie pomocu prstcna ad pusta @ Kombinirano labirintno brtvcnic prstcnorn od pusta . i 24.na brtve bez brusnog djelovanja.2 1 50 e .. odnosno za suhe i ciste prostore pri brzinama v = 5 . Dobrima su se pokazale i brtve bez brusnog djclovanja prikazane na tablicama 23...2I brzina [m/s) \ Specificni pritlsak [kp/cm') ~. iz koie istjece otpadnim otvororn do sabirnih posuda. koja odbacuje ulje te onemogucuje njcgovo istiecanje. "-T-.9 Brtvenje kliznih leZaja Zadatak je brtvi da sprijece izlazak maziva iz lezaja i ulazak necistoca u njih.2 r------75 70 .Orijentacijske vrfjednosti dopustenlh specificnih pritisaka i obodnih brzina pri pojedinim nacinfma podrnazlvanja Tablica 22. Upottebljavaju se pri podmazivanju ulicm iii mekirn mastima. 30·_· 10 153 - 40·- 5 --SO.5 ~ ~_" 0.1.. UIje i rneke masti lako dopiru do brtvene povrsine koju podrnazuju.~ .__ 0.5 0.-~1 60 0.I_ !3__.2 1 65 _----- I-- 100 1 I"~ 373 40 0.4 95 I~ _.. Pri brtvenju bez brusnog djclovania koristimo se centrifugalnom silorn.to 3 -10 --200. Brtveni prsteni moraju uvijek biti tako orijentirani da manzeta bude okrenuta prema mcdiju koji treba brtviti.~ 0.5 1. Kod lezaia podmazivanih uliem upotrebljavaiu se odbojni kanali ill izbocine. Prsten moze biti iedan il i vise njih @' Bolji ucinak postize se ako se brtvenje prstcnorn od pusta kornbinira s labirintnim brtvenjem ~w· fj~ Brtvcnje:prstcnima od sintetichc gume @ Lcznjj podmazivani uljern s odboinirn prstcnima i zlijcbovima Dlmenzl]e kombiniranog brtvenja utorima i labirintnom i vlazne pogone ~~. brtvcnic . __ ~.20. 372 " _._!"~_ ~_" ___ ~1-!a~t. --.6 m/s. kod kojih su prostori ispunjeni mascu.5-1~. Brtveni prsteni od pusta dolaze u obzir za brtvenje lezaia podmazivanih mascu.( -----. Sredstva za brtvenje kliznih lezaia dijelimo: 1 na brtvene prstene kod kojih dolazi do brusnog djelovanja izrnedu prstena i vratila 2 . l~~~~•__ 23 . Tai naein brtvenia upotrebljava se kod obodnih brzina v = 7-10 m/s.

. kod v. kao npr. Promicr .-. d. potpuno ravnomieran okretni moment. Ako se to nc rnoze izbieci.. strora PrJ eventual nom preoptercccniu. ked motor. kutno pokretl] ive zglobne S Elasticne Iskliucne i ukljudnc-iskliucnc prigusriirn elernentirna elcmcntirna NaCin rada pogunskog stroja -. ked jednocl lindricnih motor. s unutrasnilm izgacanjcm E _ Pagan s naJve6im udarlma (promjcna smjera). Spojke se moraju dati sto lakse medusobno rastaviti.. kratkospoinib clcktro-rnotora C _ Pogon s udarirna kno npr. Spojke se dijele prema ovoi tablici: krutc U dijagramu CD dane su vrijednosti pogonskog faktora <p. ---~ 2. latori i centrifugalne puhala. D p~'ik~zuiu nacin rada pogonskog stroia. 5-6 m/s' Tablica 24. Osim okretnog momenta nekim se spojkama iznimno mogu prenositi i savojni momenti.' Pri vecim brojevima okreta spojke moraju biti po ciieloi povrsini obradene te staticki j dinamicki izbalansirane...~-0.ljaekih stancva zn gumu i za plasticne mase.. b.Pon:ocu tzv. Prj oblikovanju treba predvidjeti rnogucnost za smjestaj dopunskog tereta radi balansiranja..' B.25 _-_. klipnc pumpe s Iakim zamn~njacimn. blanialica I valjackih stanova.4 0. s unutrasnj im izgara niem s brojcm cilindara vccim od 6. Faktor 'P odreden Jc. Materija! spoiki najceSce je Iijevano zeljezo.27 1.5 2.:.spo)emh vratila. e... a njihova vlastita tezina mora biti sto manja. kao npr. Od gonienih st~oJeva do k?lebanJ~ okretnog momenta ne dolazi kod generatora. vodnih turbina.~-~. Za prijenos malih snaga rade se spojke i od umjetnih materiiala.3 -. srednie velieine tkalacklh strotcva.. 3. 20·-45 zi 5. P9g?nsk0fl"Ja~tola 'P' '(IlJednost ~e ovome u nekirn [ednostavniiim siucajevlma lzract..ehcLllom n~rav~lO~JernostL koie proizvode pogonski i gonieni strojevi.. kao npr.!Il0menta.5 2.._. kod trociliudricnin i cctverocilindrlcoih motor. c. tcre tnin dizalica.-tp n [kpcm] 5. gon)c._. Radi sigurnosti ne smiju imati na sebi nikakvih dijelova koii strse. kod mlinova na k ugle i . dok motori s unutrasniim izgaraniem daj~ okretni mome~t koii. zavisno od broja cilindara. I z 0. Velicina maksimalnog okretnog momenta: MOm"" = Motp = P(KS) 71620. sigurnosne --~. 70~85 90~95 __ .s~lh VI~)l'aCIJa . Neelasticnc . NalHn r-ada gorni"g strojn a ~ Najjaci udarl (promicne smiera) kao sto su: v.2 50~65 . kod c lektro-motora s kliznim prstcnima i ked parnih turbina B _ Pogon sa srcdnic velikim udarirna. transporta 1 IZ proizvodnih razloga. za Z~~tl~U u~eda)~. C. .h se naJceSce od~eduJe ~la t:me~)u iskustva proizvodaca spojki.. i centt-ifugaln ih pumpi. kalanderi . .ki I 2 2 b I I r I 2 2 b.. man]i v~~ti-pumpc. Krivulje A. klipnih pumpi Srcdnjc velikl udari kod manjih blanialica.231 Velicina maksimalnog okretnog momenta spo. kao npr.. ako se radi 0 kornpliciranim dijelovima. Mogu se upotrijebiti i radi olaksania montaze.lja~ki stanovi i mlinovi na kug le b ~ Vrlo jak! udari iIi ubrzania velikih masa ked teske prcse . Specijalne --.no?. dok je: a. kao sto su kod blaninllca. rotaciiskc peci cJaki udarl iii ubrzanja masa. dilataciiske poprecno pokrctliive ---------_ ieva _ Potpuno bez udara. stroieva za izvlaccnie rudnickih vcntilatorn.3 Pri proracunavanju spojki vazno je ~stanoviti velicinu maksimalnog ?kretno~. VeliCina Mo m ax najceSce se odreduje . maniih stroicva za obradu drva i tekstilnih stro- d~ c- 1.23 SPO]KE Spo/ke su ~t:ojni dije!ovi koji sluze z~ prenos okretnog momenta s pogonskog na gonjeni stro!.:.pogon 8 vellkirn udarbna. f odreden naCJI1rada gonjenih strojeva...u kod ventilatora 1 centrifugal nih pumpi.1.. iednosmierne za upustanje A ~ Pogon potpuno bez udara. s unutrasniirn [zgaraniem D . kao i za prigusivarue torZIJ.tnava.. rnaniih klipnin purnpi .. ~. I.. rotacijska (0 Dijagram pogonskog faktora (f' dan u zavisnosti od nacina rada pogonskog i gon] enos stroja 2. Elektro-moton 1 parne turbine imaju gotovo. -~.5 -~-0.. mlinova za poUoprivrcdnc proizvodc Lakl udari. vise-manjc koleba . s opruznirn zupcaste tame (kandt as te) (frikcii ske) urad 4. be Ho su kod vccih ventilator. .Dlrnenzlie utora za brtvenie suhih i cistih pogona pomocu utora napunjenih mascu (moze se upotrebljavati do obodne brzine v .5 2. spojka se pokriva zastitnim !imom. 374 375 . Da bi svojom tezinorn sto manje opterecivale vratilo na savijanje moraju biti smjestene 8tO blize lezaiima. a velika kod stapnih pumpi. M~nJa k~1e~an!a n~s!aJ.~~~ 1 1. npr.. lijevani celik i celik.

s manum kolebanjima polovine spojki spoiene su pomocu maticnih prolaznih vljal~~~.2-0.25) clop 0" [kpjrnm 2] .koeficiient trenja (0. broj potrebnih rucno naprezanie vijka. glavc i matice vijaka su izmjenicno postavljenc jedna protiv druge @' Vijci moraju biti toliko duboko upusteni da nc prelaze rotacijsku konturu spojke. Za slucaj prenosa okretnog momenta treniem naleinih povrsina broj potrebnih vijaka izracunavamo: Mom"._. Ako spojku treba povrerneno ras~a~lt11h a~o ~lje moguce racunati s porru caniem vratila pri montazi. Za .-y_c~0ti:J""I. Vijci se pri prenosu okretnog momenta ® Prirubna spojka za promicnliive okretne treniem (konstantan okretni moment) racunaiu momcnte : a) viici s konicnim svornjakom.: (3.. opterecedosjednih vijaka. 376 @ Kclutna spojka rIIJ' (j) Kolutna spoika s dvodiielnirn u loskorn lak~u montazu i demontazu omogucava . Izmedu polovina korita mora i nakon pritezanja ostati zracnosti »ac.®a i ([lb. konacna obrada prirubnica izvodi se tek poslije navarivanja.p velika udarna opterccenja spojka se opskrbljuie jos i poprecnim klinorn. Skoljkaste spojke grade se za okretne mornente A1". 30 mm do d ~ 620 mm). Spojke s nakovanom prirubnicorn upotrebljavaju se za prenose velikih okretnih momenata (d 6.. A (mrn") presjek stabla vijka. upotrebljava se izvedba prikazana na . Osim toga lezaii moraju biti dvodiielni. nego ce spoini elerncnti biti optereceni na smik .dopusteno vlacno naprezanje vijka. pa je potrcbno da vratila budu koaksiialna. Dimenzije spojke uzimaju se prema empirickim vrijednostima. Losa je strana tih spoiki sto je pri montazi potrebno vratila aksijalno pomicati za velicinu v. ce~Jtrirana pomoc!l centrirnih povrs!. perc (okretni momenti sa udarirna) na srnik 1 na speerfierii pritisak u provrtu.<:~nosno VljC~~a s ~olllcm~ svornjakom.T'dop" dop r [kp/mm '] dopusteno na smik. Za jako udnrna. da se geometriiski podudaraju. Prirubne spoike CD izraduju se nakivanjem (sabijaniem) prirubnice q)a.. a pri prenosu okrctnog momenta pornocu b) dosjcdni viici.l2renosa okre~11lh.. = fL • 11' A Dm/2' dop o [kpmm] j ® Promjenc okretnog na na pogonskom momenta dane \I funkciii vremei on gonienorn dijelu vrntila n 2 ~. = 4.~~ ~ !L A I • Dm dop 0" Skoljkasta spojka @. spojka se opskrbljuje dvodijelnim uloskorn CD· $kolj kastn spojka @ Prirubna b) zavarcna. Al (rnrn") presiek iezgre viika (~.slucaj . h-~. U tom slucaiu se prenos okrctnog momenta ne moze osigurati treniem nalcznih povrsina.5. j U slucaju ako se okretni moment prcnosi vijcima opterecenim viiaka izracunavamo : MOn1tl). Spojke koie se toplo navlace posipaju se pri navlaceniu.5-~) ® EJ EJ l~ LJ d Kolutne spojke.momenat~. da bi se povccalo trenie.5 do 1 300 kpm. a pero sluii samo kao osiguran]e. radi pritezanja .~apresana ili toplo navucena na krajeve vratila. z:a 1. Diieljena izvedba spoike ornogucuie montazu bez pomicanja vratila. navuccna ~ ~ ~- Prirubne spojke. Da bi dosiedne povrsine bile koaksijalne.. 5.. Dimenziie spojki uzimaiu se prerna ernpirickim all~rnatillQ !l) odnosima. n = R . a prenose okretni moment naicesce trenjcm iii vijcima.1 Kr ut e ap oj k e Kod tih spojki nisu moguca medusobna aksijalna ni radijalna pornicanja vratila. privarivaniem prirubnice (i)b. spoika: c) stCZIlO a) nakovana. odnosno okomite na uzduznu 08 vratila. dok je privarena i toplo navucena mnogo jeftinija. . na vlak. Nakovana prirubnica je vrlo skupa.232 Neelasticne spojke Te spojke su znacaine po tome sto se prijenos okrctnog momenta s pogonskog na gonieno vratilo odvija bez prigusivanja i potpuno neelasticno. Sve promjcne okretnog momenta na pogonskoj strani prenose se istodobno i u [ednakoj velicini na gonjenu stranu CD.::~f==r. Te spojke razvile su se i7. Da bi se skrarila duzina spoike. 6 do 8 vijaka. Medu krute spojke spadaju: Za promjenljive okretne momentc. Dm . odnosno vruceg navlacenja.232. Te spojke imaju najcesce zadatak da vratila povezuju po duzini. praskom larborunduma. Ta se spojka sastoii od dviju polovina koje se medusobno veiu pomocu 4.na iii pomocu posebnih dvodijelnih ulozaka.-Erl\t::. odnosno udarc. prirubnih spojki. Spojke 8 privarenorn i toplo navucenom prirubnicom upotrebljavaiu za mania opterecenia . Pri pog_on~ s udarima polovine se mcdusobno vezu dosjednim ~~j~iJ11a. Okretni moment prenosi se trcnjem (obl ikom). Sastoie se o~ ~va kola ._2 M~<::. u odnosu prema prornieru vratila. odnosno toplim navlacenjem prirubnice na vratilo @:le. Nekad se zbog sigurnosti spojka oblaze limenom oblogom. viiaka s konicni~ ~astavkoI? nia dodaje se poprccno IO~ .srednii prornjer trenja = CD + D )/2.

.9 0.6 0. 50 86 128 449 50 64 96 245 72 ----.9 0.3 0.9 0.da su i zubi jedne poloviue spojke u zahvatu ~a zubll.. Buduci da je ozublienie relativno plitko moze se lagano izraditi na ceonim dijelovima supliih vratila.075 D 8"35' ---25 43 64 -~ .2260 D 12"44' 219 0. dopustena naprezanja spojke @ Tablica D [rom] z r [mm] \ Dimenzije L ~o.9 -. a na @ i QD rnogucnosti prirnjene.6 0.n : R· dop r Broj viiaka u zavisnosti l'romjcr vratila 25-85 4 vijaka: od .-224 48 0.3 0.6 0. Al ~ - ~om.6 0..4 0.9 I H !I Hirthova spojka.4 0.~entriraju spoiene strojne diielove.. pa i oblik spoike je siguran protiv povreda.6 0.._o_p_t_cr_c_ce_n_ja ~ __ c.6 0.JI"omjera vratila bin se ovako : 90·~ 125 6 130-170 8 180-240 10 25012 300 Broj vijaka (fDKolienasto vratilo dobiveno Hirthovc spojke upotrcborn @ Oblici zuba kod Hirthove spojke Sellersova spojka ®.0378 D 4"19' --_.3 0. ---_ .--_.6 0.Dimenziie kolutne spojke o drcdene su prema iskustvenim odnosima danim na @.9 0. Dimenzije spojke dane su u tablici 1.4 0. Centriranje omogucava i izradu kolienastih vratila skIopljenih od dije1ov~. koii opet s unutarnie strane ima dvostruke konusne povrsine.---0.6 0.6 0.3 0. I CrMo cdik [2 7 ® 378 Poglcd na ccono ozublicn]c Hirthove spoike polovinc ® Vezn triiu zupcanika ostvarenn spojke i vijka pornocu Hirthovc J cdnos trano s prornienom smjera 1 379 .4 0. Poprecan presjek ceonog zuba jc istostrani trokut s kutorn izmcdu bokova od 60°.---0.3 0.3 0. s kvadratnim presjekom svorniaka uvlace unutarnie proreza ne konusne cahure u konuse vanjskog plastao Tim se stvara pritisak na kraievima vratila. Sellersove spoike ujedinjuju prednosti kolutnih i skolikastih spojki. 1~ @_vidi se . Al dopa' Rill [kpjmm] . 0.9 0._. taj nacin zubl. vratila je bolje. zupcanika itd.0566 D 6"27' --~._. da se gonjeno vratilo rastavi.9 0.0283 D 3"14' _N_a_c_in. Iz @.--~--. Ti unutarnji konusi uvuceni su u vaniski plast. Sastoji se od dva prorczana unutarnja konusa navucena na kraieve vratila. Time je omoguceno da se komplicirani strojni dijelovi mogu iednostavnije proizvesti i montirati._--96 0.. Iz uvjeta za priienos okretnog momenta trenjem naleznih povrsina: Mo".9 0.x i!.- \ 12 I I S (mm] 0. 0. _CL 9 5 dop (J [kp/mm'] erN. Tri vijka za pritezanje.--~ -. Petreban presjek vijka A" odnosno A odreduje se iz uvjeta naprezanja viika na vlak iIi na smik. Ceone strane obiiu polovina spojke su radiialno ozubljene.4 0. n : op a' R m [rnm+] Za slucaj prenosa okretnog momenta smicnim naprezanjem A :?c _!1~o_~ __ [rnm "] .9 0. 11 .9 0.9 .6 0.1132 D 12"44' ~-117 36 .. posto]i rnogucnost ® Scllersova spoika od 10 11 16 I do 109 ~__________..6 0.. Hirthova spojka ---2O 22 32 20 32 48 ---24 0.. . Na. Polovine spojke medusobno 8U spojene pomocu vijaka. .na druge polovine..6 0. Ova spoika omogucava direktno spaianie strojnih diielcva medusobno i s vratilima. = i!.4 0. Na ® prikazan je pogled na ceono ozubljenje polovine spojke.

Druga a = a. Uzduzna sila F. a r:'10ze. -\. 0. na)cesc~ m.' Da bi se to..:. "" Al O"IHIt @' Dimcnziic spojke na bazi en:pirickih odnosa dane su na slikama.:j:'. treba ih i brusiti. a k~d kandzaste nekad samo na jednu kandzu.76' 19-~ G..6 do 3. a vece prj pogonu s udarima. o~ slv~f ~l.60 R".. se kod te spojke na oko 75 % broja ZU~l..232.5~2.?skrbljem~ ~n~tarnjim.£ dop a [kp/mm 2 ] [kp] ap". Kand~ast~ spojkc izvo~e se ~i1o ~ao dvodiielne @a. Spojka sc kontrolira na savijanie i na spccificui pritisak naleznih povrsina. " [kp/uuu+] . malih purnpi. Proracun Hirthove spojke izraduje se kontrolorn naprezanja na savijanje i na specificni pritisak na bokovima zubi.pojka. Za kandzastu spojku dane su uz sliku i iskustvcne vrijednosti za dlmenaioniranic.I. o: [Irq koeficijent toplinskog istezania za eelik C( = 11.8 Fo = 1. jcdnostavnn dilatacijska spojka sa zubom . MontaZa spojki vrlo je jednostavna. kod uzduznih vratila.la ..£ dop p b [kp/11l1TI 2] savoino naprczanie S udarirna ___ u @ Slika optcrccenia i naprezanja spoiki zu ba Hirthovih S udarima i toraijskim titrai ima I 1. [kp/mm2] Tablica 2.. b) trodijclna kand.o~a kra)~ vr~tlla centriraiu se II glavini jedne polovine SpO)~C ~ga. otpadaju utiecaii zareznog djelovania utora pa su Hirthove spojke sposobne da prirnaju udarna i prornienljiva optcrecenja. @. SpO)0) ka omogucava osim uzduznog pornicania vratila i mala radijalna pornicania..85 dop p dopusteni specificni pritisak 0. Zupcaste dilatacijske spojke @c ima]u jednu polovinu spoike o. Osi~ toga. Cesto su dielovanjem pogonskih temperatura. (sila koju proizvodi vijak) dovodi do nalijeganja bokova zubi @' Okretni moment Ai 0 djclujc na zube obodnorn silom F 0. 1. Ako se ona napuni uljen:.ov)lla spoike lzradene. Obodna sila l:aspod)e!)ll).l1)em.pojka. a ujedno izlazc zube savojnorn naprezanju @' Pritisak i savijanje daju rezulrantno naprezanje : sobno duzinsko pornicanie polovina spojki."dia.Ovi imaju bile unutarnji sestcrostrnn ili im je glava narcckana. ® J cdnostavna spojka d ilataciiska . Jednostavne dtlatacljeke spoike Q~. no zbog lakse obrade uvijek se bira ncparau bro)..vesti bilo do savijanja V1'atilaili do prenaprezanja lezaja. bilo kao rrodiiclnc (r~b.spoJIG. Kod dvodl)e!!11h . Zato se pri vccim okretnim momentima uzirna zupcasta spojka. CrNi iIi CrMo ceilk 4. ..)_1_ z = zbroj zubi Uzduzna sila FI nastoji razdvojiti polovinc spojke. ..£ dop .85 1.. 1v~o_gucnost llatac!)e d ostvaruje se klizaniem boka zuba po boku ~uba.X [kp] 0 Prerna uzduznoj sili FI racunamo vijak: F.4 do. smaniuie se trenje. .~?_-d-]4 16 D .icnil cchk 3. dilatacijska .kan?ZI.. [kpjmm"] = naprezanjc izazvano prethodnom silom prilikom prirezania vijka.". Oznacimo Ii srednji polumicr s R"" iznosi: specificni pritisak -7t-D-3.ednosti za dop r.lasta . koie s malom zracnoscu .na' !'i"-_ .alI:na<::e01:o o p tri kandze..35 1. Za prcnos manjih okretnih momenata. koja povecava specificni pritisak na bokove. Vri. vode i centriraju vratilo aksijalno i radiialno. Svaka pol. Dilatacijskespojke o. Krute spoike ne omogucuju izravnanie uzduznih dilataciia vratila.ricmm ozubl)..20 do 40(1. pri pogonu bez udara. flz Okrctni Miran moment I Uglj.35 2. sprijccilo. dopusteno 1. Manic su vriiednosti za a i F. te dilatacije znatne pa mogu do. a drugu polovinu vanjskim.kc .2 Dilatacijske spojke (uzduzno pokretljive spojke) [kp/rnm '] savoino naprezanic [kp/mm 2 ]. Takva spojka dopusta i rnogucnost da se iz sklopa izdvoje same oni diielovi koii se eventualno brze istrose @.S 5. Duzina potrebnog duzinskog' pornicania i:ll '"" (i i:ll .5-1.pojka 381 . habanjc i huka.30 p = __ . c) ZllpC. ugraduje se dilatacijska spoika s jednim zubom 11< Dosicd zuba u odgovarajucem IcZaju je H II/ell.. Buduci da za vezivanjc diielova uz vratilo ne treba upotrijebiti klin iii perc. Prednosti su Hirthove spojke mogucnost izrade na kompliciranim strojnim dijelovirna sastavljanjem pojedinih clemenata. kakvi se poiavliuiu ked raznih pornocnih uredaja.0 dol' cr. Kontrola na torziju : ~" = ~': = Dilatacijske zupcaste i kandzaste spojke •. izvcdba prikazana [c na (i). Kod trcdijclnih spojki centnranje se izvodi P01110CU posebnog prstcna za centnranje @b.st. Ako se zubi kale.. Hirthovo ozublienie izraduje se glodanjcrn na speciialnim glodalicama 8 posebno tocnim diobenim uredajima.h biti i per.. C'ilind.pojke: a) dvodijdna k.a" @I a "."[. osobito. K~ndza ).mogucuju medu380 ® Kandzas te i zupcastc dilatacij. mora uzduzna sila biti: Mo F.215'-.a znrikorn 11· z· Mo d)3 ·'-CD ~ as" .~laze )c~na u drugu.

kao krajnje vriiednosti. a krizni dio peru.0 kp/rnm'' za kaljeru cclik po kaljenorn celiku.. bronce. i to i za male i za vel ike okretne momente. Spojke treba.__ c 1 Cesto ie pri m~ntaii v. Takav primjer upotrcbe javlia se kod vozila i kod alatnih strojeva.1J = 382 . potpunu koaksijalnost vratila. Kako to pokazuje ®. Danas se upotrebliavaju u gradnii alatnih.Kandzaste spojke traze vrlo tocnu izradu i montazu i to ie jedan od njihovih nedostaraka. Te spojke imaju mogucnost samo kutnog pornicanja uz ncelastican prenos okretnog momenta Q(p.6 do 14. Takva vratila treba povezati spojkama koie omogucuju radijalna. @ Oldhamova spojka Sastoji se od tri dijela: pogonskog. onda nalezne povrsine moraju biti cementirane. Pri prvoi pogonski i gonjeni dio spojke ima pera. smjestiti sto blize lezaju. Bez veceg habanja i mirno radit ce spojka sarno u slucaju ako se ciiela nalazi u uljnoj kupelji ili ako su klizne povrsinc izdasno podmazivane. Druga izvedba je obratna: pogonski i gonjeni dio spojkc irna utore.~Jcva 1 vratlla. Pogonska i gonjena polovina spojke najcekc su od celika. kardanske iii krizllo zglobne spojke. da bi se snizilo savojno optereccn]c. Za najceSce upotrebliavane dimenzije Oldhamovih spojki krece se odnos prornjera < I~.' = !=sliliSCos. odrcduie se iz odnosa : ([)2 P= dopp - (10.90njHli djo va se i krizna spojka) omoguI cuie odredena medusobna pomicania osi. valjackih stanova. i u gradnii vozila. u tzv. Tvrdoca kaljenja naleznih povrsina pogonskog i gonjenog dijela spojke obicno je 58 do 60 HRc.r-. pri proizvodnji i montazi lakse I moze ostvariti paralelnost osi. D? 0 ::. min n = cos 3 n cos 3 [min " 1] max n = nlros 3 [min . koji svojim ceonim ojacanjima u obliku pera ulazi u odgovarajuce otvore (utore) dijelova.:aktir~a visina pera teze koakslialnost. npr. a krizni dio utore. sklonjenog pod kutorn 3 prema pogonskom vratilu 1. ko]a omogucava dijclova vratlla. u ---- cu2min cu. a kriznog dijcla tek 55 HRc.5 a odnos ekscentricnosti e f) e prema vaniskom promjeru 75' = do 0. Manje spojke mogu se samo povremeno podmazivati.-@J'--.= 0.. Upotre<:> bljava se u slucaievima kad se Of . liva il i umjetnih masa. Za odnosi kutnih brzina su ovi : =0i IX = 90°. kaljene i brusene. poljoprivrednih.. Vece dimenzije spojki moraju biti opskrbljene urcdajima za podmazivanje naleznih povrSin~ da bi se srnanjili otpori proti dilatacije. Cesto se primjenjuje kod alatnih strojeva. j_. r-. Treca izvedba ima na pogonskom dijelu klin. Pri manjim dimenziiama spojki uteri i klinovi izraduju se izravno na vratilu.: IX cos 3 dopusteni specificni pritisak .4. Kutnopokretljive spojke zglobne.8) M Ii.5-3. Za serijski nacin proizvodnie prva i druga izvedba su pogodnije od trcce. i srednjeg kriznog dijela.. pero tokom svakog okreta putuje po utoru tamo-amo. time se omogucuje i stanovita kutna pokretljivost spoike (do 3°).3 Popr ecn o pokretlj i ve ne e las ti cne spoj ke gradnji dizalica. gonjenog.232. Treba 1i da dimenziie spojkc budu 3tO manic. teskorn strojarstvu. Kutna brzina gonienog meduvratila 2._ . brodova. veta jc i neravnomicrnost hoda gonjcnog vratila u toku jcdnog okreta.0 kpJmm' za kaljeni celik po bronci iii lijevanorn ieljczu. Vclicina specificnog pritiska jest: ° meduvratila (2) prj konstantnoi kutnoj brzini pogonskog vratila (I). Nekad se primjeniuju i ondjc gdie bi odrzavanie koaksijalnosti bilo vrlo skupo. koji su najcesce [ednaki.75 -1. Prenos ic ncclustienn @ Kombinacija skom upotrcbom kl inastog vratila zglobnc spojkc s dilatacij- Cesto sc zglobne spoike kombiniraju s dilataciiskorn upotreborn klinastog vratila. a na gonjenorn utor. a h.3 do 0. Ako se bokovi pera bornbiraju. a krizni dio od cclika. 5. a moze djelovati i kao dilataciiska spoika. Zglobne spojke nasle su svoju primjenu u opcem strojarstvu. Vratila te vrste nazivaju se teleskopnima @. Za velike i udarne okretne momente je ta spoika zbog kliznog pomicanja pera po utoru pri svakorn okretu pod relativno visokim specificnirn pritiscima manic pogodna.: ~ d op p [k I '] p em ~. Oldhamova spojka @ (nazi" dio kritn-imMudl" pago{)Ski .!!. Dosjed pera u utoru prj kaljenim i brusenim povrsinama je H81f8. 1. Spojkom se omogucuiu radijalna izravnania do 5 % prornjera vratila. spojka omogucuje da se pri istoj duzini 1 moze mijcnjati visina h. !:ito ie veci kut nagiba 3. Ako su osi vratila medusobno radijalno pomaknute.e q~ Shematski pi-ikaz zglobnc mcdusobno kutrio pomicanic okrctncg momenta spoikc.~. Krizni dio ima jedan klin i jedan utor. I '-. a 0. Velicina te neravnomjcrnosti zavisna je od velicine kuta nagiba 3.r[o t. koaksijalnost vr~tlla pogonskih str. . Nezgodna je strana zglobnih spojki neravnomiernost hoda gonjenog ~J Zglobnn spojka s telcskopskim vratilom provrta prema najvecem vanjskom prornjeru . kutna 1 uzduzna izravnavania. parnih stroieva. IX u iednadzbi oznacava kut okrctania vratila. pnJen.?sl1l~a. Spojke se izraduju u tri izvedbe.esko postic~.

Sastoii se od dviju glavina. U nju $U mcdusobno okomito izbusena dva provrta. a u njih . javljati zbog ubrzania i usporavanja vratila. Kamen ie u utorima uzduzno i kutno pokretan. a ~iSedije1na na ®. Spoika b lll(}Zebiti jednostruka i dvostruka @a (obje glavine imaju zube).232. II kutni do 4 5°. Vls~dl)elna membranska spojka upotrebliava se za prenos velikih snaga. Mogu biti u kovanim i u lijcvanim izvedbama a do opte!ee~nJa od 20 do 6 000 kprn grade se serijski. a vilice srednjeg vratila moraju biti u jednoj ravnini@. DvoStluka zubna SPO)kll s lucnirn zubima omogucuie. ali one se mogu samo kutno nastavljati. koja dopusta uzduzni i kutni pomak. koji zanvacaiu u unutarnje zube vanjske cahure spojke. . . Tu se kao zglobni clement upotrebljava kugla (I). pre~o ko[ih se prevlaci cahura (4). @ Zavisnost kuta prcticania i zaoataian]a zakretan ia <j! Ct ad kula nagilm 0' i kula @ Shernntski prikaz.tacijskc spojkc @ Krizna zglobna spoika Mcmbranska jednostavna spojka prikazana je na @. . Krizna spojka @ sastoji se od dviju jednakih polovina kriznog zgloba ulezistena u iglicaste lezaje. 5. pokrctljive i dil. izmedu kojih se ucvrscuje valovita membrana. Rukavci poIovine spojke ulezii. ulaze cepovi stezaljki (2).~ zubi moguca [e pokretljivost spojke. Dopusta uzduzm pornak. mora moment inercije rnase biti sto manii pa sc zato srednje vratilo izraduje supljc. U tu skupinu spoiki spadaiu mcmbransize spoike (jednostavne i visedijelnc) i spojke s lucnim zubima.Zavisnost kuta preticania tp [tp = az . :2 5 PRAKT!CAR 111 385 . vratita. Dvostruke zglobnc spoike ne trebaju meduvratila. vee prema velicini spoike. Inace se te spojke grade za opterecenja 1 do 110 000 kpm. inerci[alne sile. i radijalni pomak do 12 mm. pncvrs~ene prstenirna i vijcima na pogonski i gonjeni diospoike. Te sc spojke up~trebljavaju za pogone s promjenljivim smjerom okretanja kakvi se pojavliuiu u valjaonickim pogonima.1] od kuta nagiba i kuta zakretania IX dana je na @. zavisno od rnase tog a Pri promjenljivo nastavliivim pogonima alata upotrebljavaju se kuglaste zglobne spoike @..K<:~ one prve iskoriscuje se e1asticnost tanke metalne mernbrane ~d c~. Ona spaia na taj nacin prstcn i stezalike s kuglom. koia je na cetiri mjesta @ Kuglasta zglobna spoika plosnato zaravnana.l!ka za opruge. Kratkotraino se spojke 1110gu preopteretiti i do 50%. a ima i moguenost kutnog pomicania. Pri tome moraju i osi vratila 1 i 3 zatvarati 8 osi srednjeg vratila 2 jednake kutove Il. uz neelastican prenos okretnog momenta. Unutrasniost spoike puni se uljem da bi se smanjila buka i habanie.4 Ku t n o i u z d uz no p ckr etl j iv e s p o ik e (kutno pokretljive i dilatacijske) Te spojke omogucuiu kutnu i uzdu.'nu pokretljivost @. pri visokom broju okreta. ~ ObZlro~ na lUC111blik o ¢i. izravnava rnan]e radiialne nerocnosti.teni su u karnenu a ovai je opet ulozen u uzduzne utore vodcce polovine spojkc. gdje ce se. Spojka se moze nagibati do kuta od 40". Ove 8U uiedno zaticrrna (3) osigurane u prstenu (5).1). Neravnomjernost CC u takvu slucaiu postoiati samo na srednjern meduvratilu. GJ b) @ Zglobna spojkn s kamcnom @ Jcdnostavna mcmbranska spoika @ V Iscdiiclna mcmbranska spoika Ii} 384 Dvostruka zglobna spojka Zubna spojka s Iucnim zubima @a sastoii se od dviju ~lavina s l~cnim vanjsk~m zuhima. Da bi urjecai neravnorniernosti bio 5to rnanji. Ravnomjernost kutne brzine gonjenog vratila r» 3 = 00 1 (00 1 je kutna brzina pogonskog vratila) postizemo sa dviie zglobne spojke. Zglobna spojka s kamenom prikazana na @ omogucuie veliki kut a i duiinsko izravnanie.

pa ce se i sniziti.Postoii mogucnost medusobnog radijalnog i kutnog pomaka vratila @a. tj. b) nnein djelovanja spcjke spolka): a) kutno 2 3- za pogone kod kojih se [avljaju jak. 3 do koiih dolazi uslijed neravnomjernosti okretnih momenata.c. d) elasticnim elcmentima.1 rnni srnaniuie se ugrndniom elasticnih ulo:/. pracen jos i udarima.nb\. a pri rastereceniu po drugoi krivulji. pa i vremenski pornicu (kasne) u odnosu prema pogonskoj strani ®. snizenie 2.mcnj«lp <!dora {lkumutaCi~m roa udar<J ""'r~IJ' smQnj~. Na @b prikazan je teoretski sluca] gdje je cjelokupna energiia udara. Prednosti elasticnih spoiki jesu: c) 1 . Mo = f (<p).. (I ~ u roplinsku ffl/YgijJ 1 2 3 ~r~giJd:a~~a . b) mo[a udara akumulira u gucnost akaijalnog pormcama. Karakteristika elasticnih spojki je funkcionalna zavisnost okretnog momenta i kuta zakretanja. pogonsko] i gimjcnoj strani vratiln. celik za opruge.233 Elasticne spojke Kod elasticnih spojki vezu se dijelovi spojke na pogonskom i ria gonjenom dijelu vratila pomocu jednog iii vise elasticnih elemenata. c) mogucnost kutnog pomicanja.b) Elasticnc spoike dolaze u obzir: • @ Moguenosti medusobnog pnmicanja pomicanje i kutno vratila zubnc spoikc s lucnirn zubima (Tackeova radijalno pornicanie. Ui edna dclazi i do v rcmcnskog pomicania udara od vrcmcna l1 na t~ udara 5manjen~ @ Smanjcn]c udara upotrebom elasticnih spojki. Omogucuiu radiialni. aksiialni i kutni pomak te laku rnontazu i demontaiu. oj p . odnosno da dobivene vrijednosti pri optereceniu idu po jcdnoj. akumulirana pomocu elasticnih elemenata i postepeno prenescna nil.!!_d2. d. mogucnost zakretania pretvaraiuci se u deformaciiski rad. prikazana na pogonskoj strani dijagrama unakrsnom srafurom. kako to pokazuje @c. Materijal tih elasticnih elemenata moze biti guma. pomocu elasticnih elemenata djelomiCno prigusuju. gonjenu stranu spojkc. Udar S na pogonskoj r. Neki tipovi spojki primjenjuju se da bi se sprijecila rezonancija torziiskih vibracija. pretvaraiuci je u toplinsku energiju. prctvorena ie u toplinsku energiiu. Sposobnost smanjenja udara prigu§avanjem dana je kolicinom energije pretvorenc unutarniim. Losa im je strana skupa izrada lucnih zubi.ivanjtm rod Ut'bro prefV()f'M Prednosti su spojki prilicno umierene dimenzije i velika trajnost.teristika dobiva miereniem kura 1':aokretanja za razne vrijednosti okrctnog momenta Mo. Kolebanja okretnog momenta i udari na gonieno] strani smanjuju se. Ne traze tocnu koaksiialnost vezanih vratila. Ta se karak. gonienoi strani desit ce se sa zakasnieniern (t2 > t(). 387 386 . [ednakost udarne i akurnulirane energije izrazena ie na @ jednakim povrsinama (unakrsna srafura na pogonskoj i na gonjcnoi strani).~m pr{guS.m<ml"'}~ udora a}(umubcijom ukupno Shematski pt-ika funkcionalnc zavisnosti (:ilk rctnog momenta od vrcmcna no. a dopustaiu i dovoljno veliki aksijalni 4 pomak i medusobno zakretanje obiju polovina spojke jedne prema drugoi ®b. Mogu se upotrijebiti u najteiim pogonskim uvjetima (promjena smjera okreta). prigusena. 5. Na @a prikazan je teoretski slucai gdjc ie ciiela energiia udara prikazana na pogonsko] strani spojke unakrsnom srafurom. pa i vanjskim trenjem elemenata u toplinsku 'energiiu. Udar nil.Omogucuiu udara na taj nacin sto kineticku energiju udara.i udari za pogone kod kojih nastaiu kolebanja okretnih mornenata za pogone kod koiih se ocekuju torzijske vibraciie. plasticne mase. Elaaticne spoike rade zapravo i s akumulaciiom i s prigusivanjern.-r~~~ P If . Udal' na gonienoi strani spojke moze se smanjiti bilo akumulacijom ili prigusivaniem cnergije udara. n dcsni gonjellu strunu Na @ prikazan je slucaj kolebanja okretnog momenta oko neke srednie vrijednosti na pogonskoi strani vratila. Moze se dogoditi da izmjerene vrijednosti kuta zakretanja odredene vrijednosti okretnog momenta padnu pri opterecenju i rasterecuiu na istu krivuliu. @ Shematski prikaz mogucnosti mcdusobnog pomicanja vratila a djelomicno se energipomoeu elnsticnc spojke : a) mogucnost radijalncg pomicanja. jedne polovine spojke prema drugoj polovini. Lilcvi dijagrami prikazuju pogonsku .

". Krajevi tih dijclova ulozeni su II provrte. Prva je prikazana na @a i daje ravnu karakteristiku. Na @b prikazana jc spojka kod koje kurakteristika nema svoi pocetak u tocki 0 koordinatnog sistema @c. Potrebna velicina spojke odreduje se prema vclicini okretnog momenta (Mo) j pogonskog faktora (qJ)maxMo = qJMo. relativnorn prigusnoscu : Bennova spojka @ sastoii sc od dva ozublicna kola. a one s akumulacijom qJ """O. Tek kad okretni moment doscgne vriiednost MOl. Voith-Mauecrova spojka ® prcdvidena je za okretnc momentc ad 15 do 12000 kpm. Polovine spojke povezanc su medusobno s vccim brojern diielova od okruglog celika za opruge. Dio te energiie.6 mrn. koie dovode do dodatnih radijalnih i aksijalnih opterecenja Iezaia. b) ! . Vrijeme smanjivania amplitude udara je dugo. savijenih II obliku stremcna.0 [k~:. Aj_ . Iz navedcnog proizlaze i smjernice za oblikovanje elasticnih spojki. Spojke omogucu[u zakretanie do 2.Zavisnost Mo = f('P) maze biti Iineama @ Mo = c'<p [kpcm] c = . gubi se prctvaranjem u toplinsku energiju. radijalni pomak 0.233. Kada se prekoraci max M 0.5°.1 Uspjelije ko n s trukcii e e l as ti cni h s p o ik i s o p ru z ni m e lc m e n t ima Spojka s celicnim iicama od celika za opruge @.6 do 1. Zice od celika za opruge cine kod te spojke elasticne clemente. dan sradranom povrsinorn.iearn. sa zakrivlicnorn i prigusc»] em karaktcriatikom @ Rad spoikc s ravnorn karastcristikom bez prigusenja @ Rod spojke istodobno produzcnie vrernena izmedu poiedinih titraja. 388 ® Voith-Maurcrova spojka .l Maze bid izrazena i krivuljom @' Pri zakrivlienoi karakteristici @ krutost stalno raste tako da pri vecem kutu <p spojka radi tvrde. 5.. 'Nedostatak elasticnih spojki iesu povratne sile elasticnih clemenata. zavoii oprugc sjednu jedan na drugi pa spoika radi kao neelasticna. Prigusna sposobnost spojke izrazena je tzv. Izvode se u dvije konstruktivne izvedbe. Na @ prikazana je spoika s ravnom karakteristikorn bez prigusenia. spoika s cilindricnim zavoinim ioraiiskim oprugama Mot ~-. Naicesce se traii strma karakteristika s prigusivanjern koja postepeno iIi naglo raste. Opruge imaiu prednapon pa pri niskirn okretnim momcntima ncce doci do zakrctania <p.i~ Zakrivljena knraktcristika spoike koi a rad i s priguscnicm 0) Kod spojki cija je karakteristika pri optereceniu i rasterecenju razlicita @ i @. UpotrebIjavaju se za udarna opterecenja i za vclika kolebanja okretnih rnomenata. pri svakorn udaru ili titraju ovdje se stalno smanjuje amplituda titraia i zato se takve spojke upotrebljavaju kao prigusivaci torzijskih vibracija. izrnedu cijih zubi su ubacene prednapregnute zavojne torzijske tlacne oprugc.>:"og celikR ~ zak~tonia €I- (il Zakt-ivljena karakteristika elasticne spojke @ Ravna karaktcristika spoike koja radi s priguscnicm I. Na ® i @ vertikalnorn srafurom prikazane povrsine oznacuiu kolicine akumulirane energije koia se s pogonske strane gotovo bez gubitka prenosi na gonjenu stranu. niie dovedena kolicina energije iednaka odvedenoj. Kod spojke sa zakrivljenoru karakreristikom @ i prigusivaniem vriieme smanjivanja amplitude titraja vrlo je kratko. kutni pornak do J .1. Spojke s prigusivanjem imaiu <jJ > 0 < 1.5°. uzima se kao srednja vrijednost. Ravna karaktcristika elasticnc spojke ) I'fl ~ /(lft wp )it~ {ifi Spojka s cclicnim . Odgovarajucim oblikovaniem otvora za uJcziStenje iict moze se postici i zakrivljena karaktcristika.~/4Y~~~ ~ Karaktcristikn spoikc dana funkcionalnom zavisnosti Alo = f ('1').. Broiem ilea i izbororn radijusa na koiem su one uldisrcne mogu sc postici razne mogucnosti u pogledu vclicine okretnog momenta koji se maze prcnositi.. od op. S obzirom na stalan gubitak iednog dijela energi]e. a vremenski razmak pojedinih titraia [e konstantan. uz @ Bcnnova spoika. pocinju se polovine spojki medusobno zaokretati. a aksijalni pomak do 2 mm. Buduci da relativna prigusnost elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstantna.

Vaniski prornjer zubi uzima se cmpiricki D ~~(4~4. ta upojka ima visoko prigusno djelovanje.25) b..111 sprijeci okretan]e paketa opruga.ilfel-Elcnrd) U obliku trake 1) = _-- dop E 0. @ Spoika 8 oprugama lahUrR CMAN-Renkova U obHku spojka) ~91 . aksiialnog pornaka 4 do 20 nun.5) d.22 do 0.(\ proracun opruge uzimamo = _!_ h 12 83 [mm] da je F 1 1 -2" = '6 h 1)2 dop c. tim se oprerecenie povecava. [mm] [kpjrnm "] . uzevsi da sila F 0 djeluje na vanjskom obodu zuba..Spojka S J:adijalnim opr'ugarna u obliku traka @ prenosi okretni moment pomocu fleksivnih opruznih traka ulozenih u kriz izrnedu zakrivljenih naleznih povrsina.. a radijalnog pomaka 0. ima zadatak da ogranici opterecen]c opruga i <. Buduci da se trake pri savijanju medusobno i taru. Karaktcristika joj je progresivna..5 do 3 mm. Paketi traka ulozeni su izmedu zakrivljenlh naleznih povrsina. izvucemo vrijcdnost za FI 1 uvrstimo je u gornju [ednadzbu. zavisno od velicine spojke.racul1avamo visinu opruge 11: h dop 0 Na osnovi poz natog 3 = 3 FI S dop o. Obje njene polovine djeluju na pakcte opruga. moze $e racunati i s malim prigusenjem. tam se pri stezaniu [edna 0 drugu pretvarajuci dio rada u toplinu. Ako iz [ednadzbe za Ym. Polovine spojki medusobno su povezane pornocu paketa fieksivnih opruznih traka smjestenih aksijalno na obodu spojke. Mogucl1ost zakretania krece se do 2°. u cijc su utore ulozene zrnijasto savijene oprugc. Upoucbljava se u gradnji dizl-rnotora i prenosa. Srednji tho s nOS0111. Ta se spoika upotrebljava za okretne rnomente od 2 do 10 000 kpm. [ace opterecena opruga nalijeze postepeno sve vise na bok profila zuba. aksijalni pornak 3 do 9 mrn. Na @ prikazana je karaktcristika Bibby-spojke Mo= f(<p). na koje pri vecim opterecenjima opruge sve vise nalijezu (time se skracuie krak savijanja opruge). Okretni momenti koji se tom spoikom prenose krecu sc od 1. daju spojki progresivnu karakteristiku. kutni pomak je do 2. ~- 3Ymo. a aksiialni pomak 5 do 15 mm. koie spojki daju progresivnu karakteristiku. I progib opruge uzima se prema iskustvu: YIn"' = (0. F = 2 . kutni pomak 10. [3 . zakretanja 1. Cahure opmga. Prigusenje udara jc vrlo malo. vee prema vclicini spojke. Mogucnost kutnog pomaka krece se do 1..2°.!. broj zubi) Debljina zuba f racuna se iz dopustenog savojnog naprezan]a. Spoika se koristi za okretne momente do 40000 kpm. koii je ubacen u otvor paketa oprugil. a spojka radi Odavde izracunavamo S na temelju danog ili usvoienog i:r. Te zakrivljene nalezne plohe. dobit cemc: @ Spoika s aksijalnim oprugnma CWi. Iz danog Mo rnogucc je na bazi poznarog D izracunati obodnu silu uu spojki: a] l~ -'f @ Karakkristika Bibby-spojkc sa skicom progiba opruge aa prorucun Spojka s aksijalnim oprugama u obliku traka (Wiilfel-Elcardova spojka) @ sastavliena je od dviju polovina u obliku prirubnica i od vise paketa fleksivnih opruga. Ostale miere su iskustvene @le.5 do 2 mm. navuccne [edna na drugu.5°.3°. radijalni 0. Upotrebliava se za okretne momente od 5 do 5 000 kpm. Karakteri~tikQ opruge [e zakrivlicna s prigusenjem @. Time se skraeuie krak slobodnog dijela opruge. a racuna se @lb prlbl izno iz pretpostavke da pri maksimalnom progibu opruga lezi na 1/3 boka zuba : I 1. mijenja se i hvatiste ohodnc sile @b. © Spoika U s radijalnim oprugama obliku trake tvrde. Mogud kut zakretanja spojke iznosi do 2". radijalni pomak 1 do 2 mrn. [mrn] Ymax' Bibby-spojka @a sastoii se od dviiu prirubnica s ozubljenjern. Mogucnost prigusivania ie mala.5 do 2000 kpm. zavisno od velicinc spojke. koji se dielovanjem okretnog momenta stezu. [kp) o D· Z (z .45 do 50 @ Btoby-spoika Sl'ojka s oprugama u obliku cahura (spolka MAN~Renk) @' S obzirom na to da S11 opruge u nhliku cahura i da izmedu njih nastaje trenie.

u pravcu osi ®b. Elasticnim elcmentirna daiu se razliciti konstruktivni obliei. Gumenc cepovc treba smjestiti sto dalic od osi vrtnje da bi se smanjio spccifican pritisak na gumene cepove [dop p = 0. !11i dvodijelnog.e.lj Elnsti~ni dementi poscbnih obl ika ugradeni sa stnnovitim prcdnaponom @ El1pex-spojka @ Dcrnagova spoika. sto spojki daie i karakteristiku s prigusnim dielovanjcrn.:}. upotrebljava se za male i za srednic snage.:ahuru prolazi vijak koiim se pricvrscuje elasticni element. ta spojka ne trazi tocnost pri monlali. @ Kolutna ccpovima spojka s gumenirn @ Ra"li~ite mogucnost i dcformncija clasticnih clcmennta 393 392 . ~~t :lntkteri::.I. Na ® prikazaua je izvedba s ugradenim elasticnirn clernentima (navulkanizirana guma izmedu dviju cahura. Na primier./\)d. vulkan-spolka @ irna elastican opruzni element. ()bm':: je uz jednu i uz drugu polovinu spoike dr~. kocioni tocak nll)l:\ucnosti radijalnog. [cdan od njih prikazan je na Gy. a ima i odgovarajuce prigusno djdovanje.~. a umontiran s prcdnaprezanjern omogucuic vclike deformacije i iako prigusivanje. Spojka s navutkanizil'anim dljelom ® aliena je spojki Periflex.aJl pornocu prstena i viiaka. zakretanie po obodu i. 0) Spojka Periflex ® ima elastican opruzm clement u obliku gumenog obruca s tekstilnim uh)scima ill s uloscima od celicnog pletiva. koja se sastoji od dvi[u krivulja. a kroz unutarniu '. takoder u obliku gumenog obruca. Sastoii se od dva koluta u obliku prirubnica i niza gurnenih ulozaka. za 5° prct"lira se oko 25% dovedenc klncricke cnergije udara u toplinsku energiiu. kumc pomake (do 4°) i aksiialne pornake (. ali je gotovo bez mogucnosti za kutni i radijalni pomak. S})ojka Eupex s prizmaticnim koznim iii gumenim uloscima (l)l ima karakterisriku. Spoika Perltlcks ima progresivnu karakteristiku. Obodi obruca lcze na prirubnici unutarnje polovine spojke jcdan blizu . Iz karakterlatikc proizIII'!. S obzirom na relativno vel ike ® Pcrifkx-spojb vezann \17. Losa ioi ic strana sto gumeni obruc dielovanjern okretnog momenta izaziva aksiialne !dle koje optere6uju lezaic. Vrlo je jcdnostavna pa se zbog toga i zbog bdumnog rada veoma cesto upotrebljava za niske i za srednie vrijcdnosti okretnih momcnata. aksijalnog i kutnog pomlcan]a.lrugog tako da ne dolazi do visokih aksijalnih sila pri djelovaniu obodnog momenta. sarno da bi se izbiegla tocnost monlu1. Na ~l» prikazane su mogucnosti deformaciic elasticnih elemenata.2 Ela st l cne sp oj ke s p r i g uii n i m elementima Kolutna spojka s gumenim cepovima @. Namjesto gumenog obruca ima navulkanizirane gumene konuse.04 do 0. Mcguenost zakretania leti kod te spojke izmedu 5 i 10°.10 8 mm). kako to pokazujc q. zakretanie kutno ®c. Cahura se utiskuie u odgovarajuci provrt. Upotrebljava se do 300000 kpcm. niie ')!Ijc!ljiva na vece radijalne pomakc (do 4 mm). silenblok).233. pri medusobnom pornicaniu polovine spojkc. Sastoii se od dviju polovina i trakastih opruga smotanih u spiralu. tzv.lika Eupcx-spojkc K 5.i da spojka ima iako priglIsno djelovanje.06 kpjmm"]. Pri djelovanju okretnog momenta spiralna opruga sc uvija (mota). Spoika s oprugarna smotanirn U obliku spirale @ Karaktccist ika MAN-Renkovc spoike Spojka Demag @. Time nastaje rrenie. a nckad se upotrebljava i uz neku drugu spoiku.

odnosno za Iskopcavanje. I U spojki . nema ni akumuladjskog. Zupcane spojke s cccnlm zubima najcesce su od sivog liva. ti. Pogonsko vratilo ima TIl okreta. Kod onih prvih okretni se moment prenosi zubima smjestenim na celu.234 Iskljucne i ukl.234.Spajanje nije tako sigurno. prema tome.2 Ukljucno-iskljucne Tame spojkc omogu{uju spaianie i razdvajunie vratila u toku okretanja u punom op•creceniu. mora biti osigurano dobro uleiiStenje kliznih prstena. Da bi se dobila potrebna sila za ukljucivanje i za iskljucivanie iskljucnih i ukljucno-iskljucnih spojki. od velicine SIlage koja se spojkorn prenosl. Za rucno ukljuCivanje i iskliucivanie spojke mora se sila s rucice potrebna za ukljucivanie i iskljucivanie prenijeti na okretni aksiialno ® Urcdaji za ukllucivanie pomicni dio spojke s utorom ili oiacaniem . koja djeluie na srednjern radiiusu nalezne povrsine. Pri eventualnom preoptereceniu nastajc medusobno klizanje h) __t'vllca tarnih povrsina. od broja ukliueivania i iskljucivanja u jcdinici vremena itd. b) pilasti zubi. 5. odnosno u toku pogona. . pa i dobro podmazivanie kliznih ploha.Taj prenos sile s rucice na okretni dio spoike izvodi se pomocu kliznih kamena iii kliznih prstena koji zahvacaju u utor ili u ojacanjedijela spoike t@. Buduci da pomicanje spojke u svrhu ukljucenja i iskliucenia traze prilicno velike aksiialne sile.ucno-iskljucne spojke Iskliucne i ukljucno-iskljucne spojke omogucuiu ukliucivanie ili iskljucivanje pogonskog i gonjenog vratila u toku rnirovanja. pilasti (za jedan srnjer okretanja). . 394 Iskl. a niti prigusnog djelovanja. Ceoni zubi mogu biti i drugih oblika. pravokutni sa zakoscnim celom i zubi koii se u svakom polozaju daju utisnuti jcdan u drugi.ucna zupcana spoika @. medusobno spojeh vijcirna. dvodijelni. Klizni prsten je najcesce od sivog Iiva. odnosno na obodu spoike. Spoika treba da je tako ugradena da je ta] prsten kod okretne spoike rasterecen. kao ciIindriene i kao konicne. dok je druga polovina cvrsto uklinjcna na niemu. Na @ prikazani su trapezni (za oba smiera okretarija). c) zubi s nagibom (sa zakoscnim celom). Na @ prikazan je di· dijagram ukljuCivanja spojke. d) zubi koii omogu~uju ukljudivan]c u svakom polozoju e spojke .!1 ~ if l~ t'~ _ <t . Ukljucena spojka daje s vratilom krutu vezu pa. 5. Ukljuceniem spoike (tocka I) pret arn ® Iskljucna kandzo.nja 395 . Tarnim spoikarna postize se postepeno i kontinualno ukljucivanje gonjenog vratila prj bilo kojoj razlici u broiu okreta 'pogonskog i gonjenog vratila. NajCesce se upotrebljavaju ceone tame spojkc. elektrohidtaulicni i elektromagnetski. Tame spoike rnogu biti provedene kao eeone.. ~ E I ~I I Ji.ta (zup~as!o) spoika c) d) @ Oblici zubi spoiki: a) trapczni zubi. Osim kao IIkljucno-iskljucne one sc upotrebljavaju i kao spojke za prornjenu smjera kretania i kao sigurnosne spojke. a gonjeno vratilo stoii (n z = 0). Oni mogu biti mehanicki pneumatski hidraulicni. Izbor sistema tih uredaia zavisi ad zahtieva koji se postavljaju na spoike. Habanjo tarnih povrsina i zagriiavanie izazvano trcnjem spada u slabe strane tarnih spojki. Zubi spojke kontroliraju se s obzirom na savijanje i na speci!1cki pritisak naleznih povrsina pomocu obodne sile. Diiele se na zubne i na tarne frikciiskc spoike. Kod te spoike je jedna polovina pomicna po vratilu._ vrijorM 1lI I @ Dijagrami ukljutiv. i to kao jed nolamelne ili kao viselamelne. mora postojati pose ban uredaj za ukopcavanie. Zubna spojka ukliucuje se za vrijeme mirovanja iii pri malim razlikama u broju okreta pogonskog i gonjenog vratila. "1- I I I " ..1 Isk lj u cne sp o ik e o Vnlkan spojka s dvodiiclnim gumenim obrucem @ Spoika s navulkaniziranim gumenim diiclom 5.234. __.

Ako lamelc treba da se krccu na suho. mora kut naglba. 9. koja je oblozena tarnim oblogama (h).-. bez klizanja (tocka II). Pri tome ce u vremenu t.. Razlika Me "" lvI R . ako je moment trenia A1 R veci od sume momenata statickih otpora gonjcne strane vratila M" co. + Mil [kpmm] unutarnjim lamelama mogucnost opruznog djelovanja tako da se paket lamela pri iskliucen]u spoike mcdusobno odvoji 1 smanu trenje u praznom hodu spoike na najmanju mjeru. OblCn.. w GD' =_ 4g rr'n ---" 30 t. koji nosi unutarnje lamele.:. konstantan. Sinusni oblik daje .8 do 10°. dobivarno silu ukljucivanja: P. u obliku sinosoide i uzduzno su pokretne u utorima gonjcnog dijela spojke.. Sila potrebna = Mo sin « [kp].nost z~ ~?rm~lnu silu PN. i od gonjenog diicla s utorima na unutarnjern obodu. Ako je M. Tada kraci krajevi rucica pririskuju Iarnele iii ih otpustaju. koji svojim uzduznim kretanjem dje1uje na rucice smjestene u utorima (c). Produkt specificnog pritiska i obodne brzine p .man) I •. povezanih urnjetnom smolom. Rm IX - sin «) [kp] Specifican pritisak na tarnim povrsinama __P u__ spoikc: :. [kpmmJ Tarna spojka s diskom (Onlinghausova) @ ima dvije klizne povrsinc. Porn icanjern ukljucnog prstena udcsno oslobada se rucica. a to ornogucava da se klizne ploce odvoje od ploce s tarnirn oblogama." 'IT Vrijednosti dopustenog Mo CIL cos Ji.3 i 0. Lamele su kalienc i podmazivane uljern (bi10 da su uronjcne u ulie.kIJi djeluje kao moment ubrzanja masa gonjene straue vratila. Ortlinghausova) granicama izrnedu 40 i 80.[kprnm] t. v [p je u kp/cm ' a v mls] jest mjera za opteretivost spojke i krece se prema vrsti oblogc u dopustcnim ® Tarna 'polka s diskorn .}a. u gornju jednadzbu uvrstim? vrijed. Rucice (c) rlacc svoiim kracirn krakovima na aksijalno pokretne klizne ploce (e). odnosno ako obodnu silu izrazimo momcntom. U gonjenom diielu nalaze se jos i uteri u kojima su ulezistcne rucice s kracim i duzim kracima. Na duze krajeve rucice moze se dielovati preko uzduzno pokrctnih prstena.? je IX -. konusa b. a broi okrera n2 porasti od nule na n (tocka II). Iedna klizna ploca (e) vezana je cvrsto s glavinom.4. ~ Tarna sinus-Iamclna spoikn (Ortlinghausove) u) n'n Lr t: Ai.sto . Vanjske lamele su glatke i uzduzno su pokretne u utorima pogonskog dijela spojke. I)C t. -----. one unutarnie su valovite.1tL.396 ~~} 'I'arna spojka s konusnlnt tarnim povrainama Tarna spojka s konusnim tarnim povrs~nama 4J. 97310 P2 n. gdie je Rm IL R". e = I -. brei okreta n I nesto pasti (n). iii su od Ciste umjetne smole.:: CRT . ubrzanja potrebnog da gonjena strana poveca brol okreta od nula na n.= I -~ =. mase goruenog diicl a . onda su i unutarnje lamele glatke i dobivaju oblogu od umjetne mase iii sintrovanih materijala. koji svojim utorima na vanjskom obodu nosi vanjske lamclc. raste n2 po krivulji. bilo da su cirkulacijski podmazivane). cos IX + sin IX) c.I. [kpfmm]. I GD2[k = '-4g' pmm· s 21'je moment tromosti . Posro su pogonska i gonjena strana postiglc jednak brei okrcta n zajednicki se povecavaiu na 112 = 11. Lamela ima vcci broi .V. "~ I . = GD' 4g -t. = GD2n -375 l. iznimno 15°. uz klizanje naleznih povrsina. Obloge su pri radu na suho izradene presanjcrn azbestnih iii pamucnih vlakana. rnan~ sila za ukljucivanje spojke P".FN' Ako. Na glavini spoike (a) sicdi ukljucni psrsten (b). df2. moment trenja Af R = F. Ukupni moment koii se prenosi frikcijskom spojkom bit ce: MR = M. a pri promienljivom M.. Vanjski prsten (f) (on cini drugi dio spojkc) nosi aksijalno pokretuu plocu (g). Da bi se obodna sila Po mogla sa sigurnoscu prenij:ti. mora bid Po .nosi spojka. Velicina potrebne sile za ukljucivanie spojke dobiva se iz uvjeta ravnotczc sila ~~b: P" = FN ([.~ P . Pri specificnom pritisku od 2.. = R~ ~ R2 za Iskliucenle spojke . Pr= -. [s] vrijeme ukliucivania lvI. bi se ~?stigl~ ~to. linearno.~ pa.55 i. Tarna lamelna spoika (Ortlinghaus) «t~ sastoji se od pogonskog dijela cvrsto spojenog s vratilom. raste 11.RD - dopp [kp/mm'] specificnog prltiska i koeficiienata trenja dane su u tablici 3.5 do 5 [kp/cm 2} iznosi vrijednost koeficiienta trenia izmcdu 0. 30 t. 397 . Time se odvajaiu pogonska i gonjena strana vratila.

mora biti mjera a = 1 mrn.~ako.Odlikuje se [ednostavnoscu konstrukclje.O_2_-_0_.!m Na @ prikazana je tarna elektromagnetska spoika s kliznim kolutima sa dvije tame pOVl'Sinc. aksijalno pomicna. Veci broi svornjaka d vezanih sa staporn tlaci na larnele. ' 5. Za ukljuelv~nJe za ~nJeme mlfo. Paket lamela lezi kod te spojke izmedu magncta a i kotve b tako da magnetske silnicc. pritiskuiu ovu na sred.18 je a (pv) = 10 do 30 u prosjeku 20 (~e_. Lamelna dviie tarnu spoikn tame povrsine s kliznim kolutirna clcktromagnetske .15 p[kp/mm'] 0_.005-O. Opruge e vraeaju stap u pocetni polozai.. magnetski ventil i. tj.:) em. povrsme konusne spojke oblazu se umjetnirn iii sintrovanim materijalom k~ji se na nalezne povrsine lijepi ili zakiva. Dijele se na elektroruagnctske tame spojke s kliznim kolutirna i na elektromagnetskc tame spojke bez kliznih koluta.E. Danas se pneumatske spojke ccsee upotrebljavaju. koie mogu prenosm vece okretne momente od tarnih spojki istih velicina.. (Rt _ PR RD = speeificna snaga trenja CI. 'P = 1>. moraju biti tanke da se ne bi ® rcmetio tok J magnetskih sila. a opruge vracaju stap u prvotni polozai.I!ju tarnu plocu d. iz cega proizlazi potreba horizontalnog pomaka 0. h=_a_ sin CI. Pri ukljucenju struie djeluje dcktro"magnct na kotvu c i privlaci je. pa imamc: pneumatske. zeliezo po ~eliku I-L-ij-CV-a-n-O-Z-C-lj-eZ-o-p-O-k-Ol.s -y:_ "'" 1. Kad je djelovanjem pritiska na stap svladana sila oprugc. = 8 do 10".. Za specijalne svrhe upotrebljavaju se JOS elektrornagnctske spojke sa zelj~zn<?m prasinom i in~ukcijs~e spoike. pritlsak kojim tlaci stap. konstruirane da ornogucuju dalpnsko ukliucivanje pomocu zraka.OI Kontrola n~ zagrijavanie p~OV?~ise na temelju specificne snage trcnja. a stap c pritiskuj e lamele. koje rade na suho i tame . Na @ prikazana je lamelna tarna spoika s kliznim kolutima. Tanke' la. Za ukliucivanic i iskliucivanie dovoda zraka sluze tzv. Tamo tlael na stap c pornicuci ga ulijevo. Tarne hidraulickc spojke ~~. Prcostalo ulje u cilindru dobiva. Iskljucenie spoike postize se prekidom dovoda stlacenog zraka i odzracenjem vodova. kojima se moze izvrsiti i do 3 600 ukliucivanja u toku iednog sata. I jedne i druge mog\! biti s iednom.. a ta srednja ploca.' pu ~ (PV)dOJ> .. dolnzi do nezeljenog ukopcavania spojke. Otvaranjem uljnog ventila spaja se prostor cilindra s tlaenim vodom uljne pumpc.3 Tame spojke mehaniCki koj c se n e uk l iucuju Te "spojke s?.-. tlaci na vanisku tarnu plocu c.:anja upotrebljavaju se umjesto spoiki s plocastim tarnim povrsinama zup.Dopusten! speclflen! pritisak i koeflcljent trenja Tablica tarnih povrsina 3 Materijal I~I I 0. Tarne elektromagnetske spojke. Svorniacl a. koje su izradene od magnetskog cclika. One. Stlaceni zrak struji kroz provrte u vratilu otvorom a u prostor cilindra b..sa 399 .. Tarna pneumatska spojka @l. To je razlog sto se te spojke upotrebljavaju za ogranicen o Lnmctna tarna spoika s hidraulickim uklju¢h'anjem broj okreta. ucvrsceni u kotvi t u tarnoj ploci b.1. ali s nesto drukciiim nacinom djelovanja.234.-2- 0. Zatvaranjcm ulj" nog ventila prazni se pro" stor cilindra preko povratnog voda. Prednost irn je mogucnost regulacije okretnog momenta promienorn pritiska ulja.. Losa su im strana gubici uslijed 398 t1~Lamclna tnrna spojka s pneumatskim uk~}ucivnnjl. P za CI. Pneumatska sl?ojka omogucu]e dobro ukljucivanie gonjenog diiela. Losa strana su im eventualni gubici zbog loseg brtvenia.O_5 __ _L_I_'jC_v_an_o_zC_I_je_zo_p_O_I_ij_CV_a_n_om_z_'c_li_CZ_U_I __ O'_I Lijcvano eventualnog loseg brtvenia i usliied korodivnog dielovania vlaznog zraka. ulja ili magnetizma.~ne spojke s cconirn zubima. sto u odnosu prerna velicinispojke moze traiati do 1 sekunde.i----~I__.14 do 0. Slic~? kao kod tarnih spojki s cconim tarnim povrsinama. Pri ukliucenju spojke ne postize se odmah konacan pritisak zraka. sm « @ Potreban razmak tarnih povrsinn D~ bi se nalezne konusne povrsine odvojile. sa dvije il i svise tarnih povrjlina. Nakon iskljucenja struje opruga vraca kotvu u prvotni polozaj. kako je to prikazano na sliei. hidraulicke i elekt~om~gnet~ke spojke. usliied ccntrifugalne silc. snage izazvane radom trenja svedene na [edinicu nalezne povrsine: P sp = sin 1. prolaze kroz lamele. CI. sin do" = 0.

Ta var~jant~ (a) ornogucuje da se preko elektromagnetske spoike izravno povezu zupcanik. Postoie cctiri osnovne skupine radnih strojeva eiji su okrctni momenti pri stavljanju u pogon dani ovirn [ednadzbama: stroievi s vclikim rotirajucim masama. zbog sigurnosti. Dok struja tece. Spojka moze raditi na suho ili u ulju. odnosno sa spojkom za upustanie urad (iDb.na tarnim povrsinama trosi se pri radu na prazno prilicno velika snaga. ti. 5. motori s unutarniim izgaraniern) dodu na priblizno pun broj okreta prijc nego sto ih optereti gonjeni stroj. Ako bi takav pogonski stro] bio gonjenim strojem opterecen vee ad samog pocerka. a kotva se okrece zaiedno s glavinorn b.strojevi za obradu drveta. Prekidom toka struic tlace opruge i odvajaju kotvu c od magneta a te. kao sto su centrifugalne Mo . Unutarnje Iamele (f) ulozcne su a~slJalno pokretno u zube glavine g. \'ratlLo) b) z.235. no te lamele ornogucuju ustedu p rost ora. Potrosak strujc je relativno nizak i krece se prcma velicini spojke izmedu 10 do 200 W. koja ima visok koeficijent trenja. Okretni moment koji se prenosi spojkorn moze se regulirati promjenom napona jer je privlacna sila na kotvu 0· Lamclna lama 'pojka bez kliznih kolutll.: vaniske lamele. U jednoi polovini spojke smjesteu je magnet.n~. vezan krutom spojkom). Lamele su dovoljno debele tako da su u stanju da preuzrnu i odvode potrebne kolicine topline. Izrncdu magneta i kotve ostvaruie se zracnost I. Prikljucni naponi vecih spojki s jednom iIi sa dvije tame povrsine iznose najccsce 60. kli:wi Tarna elektromagnetska spojka lamelna bez prs/en kliz. od stanja mirovanja (ako bi bio ® Ekklromagnctska zupcasta npr.235 Specijaine 5. a) ZIl jedno zavisna od napona. ukliniene na vratilo ~W~: U izvcdbi na @ a ulozene su unutarnie lamcle akslj~l.mel. a za larnelne 24 V. Upotrebljavaiu se najecSee kod alatnih stroicva. a njenu drugu polovinu cini kotva. 110. Glavina pogonskog vratila irna na sebi kotrljajuce lezaie na kojirna ie centrlran elektro-magnet.da je moguc dovod struie bez kliznih prstena. elcktromagnctska kod koje vratila. pa se takve spojke upotrebljavaju za rnanje snage. za sluca] da ic kratkospojni elektro-motor spojen s gonjenim strojem krutom spojkorn (ipa.a dva vratila Elektromagnetska zupcasta spojka @. Obje polovine spoike imaju ceone zube. Zbog pojava remanencij~ . vczanog krutorn spoikorn (gore) i spoikom za upustan]c u rad (dolje) @ Karakteristike upustanja strojeva Na @ prikazane su karakteristike rada gonjenih strojeva u funkcionalnoj zavisnosti Mo "M.}n)' prj rjdavanju uvjeta za stavljanje u pogon treba navedene karakteristike 26 PRAKTICAR III 400 401 .nih pr~tena prik~zana je na @P. Unutarnje Iarncle oblo~ene su obostrano oblogama od smtrovane bronce.u kotrljajucih lezaja ulezisten na vratilo. a prazni hod je ogranicen iii je to prazni hod nizih brojeva okreta.dizalice. rernenica ili sl. Varijal!ta b prikazuie povezivanje dvaiu kolutima. onda bi ga trebalo dimenspoika zionirati na snagu potrebnu pri upustaniu. Gonieni strojevi mogu pri stavljanju u pogon imati razlicitc karakteristike. s @ Larnelna tarna spoika s kliznim vrat~lom. liftovi. Time bi pogonski stro] pri pogonskom optcreccniu bio neiskoristen. Magnetske silnice ne prolaze kroz lamele i nema pojava rcmancncije 0) izmedu lamela. c je aksiialno pornicna i viicima povezana s vanjskim prstenorn d. na kotvu spojka se ukliucuie. kod kojih treba ubrzati same manje muse. preci 60 V.1 S pojke spojke z a up u s tanj e urad Spojke za upustanje urad iesu spoike s automatskim ukliucivanjern na nacelu centrifugalne sile. Kod spojke s kliznim prstenima napon b) nc smi]e. stapne pumpe 3 Mo=k-k«l .220 V. = f (. Elektromagnetske spojke koriste se za rad istosmjeruom struiom. magnet a privlaci kotvu c s magnerskc silc prolaze kroz lamcle prstenorn d i time se izvodi pritisak na lamele. pokr~t!10 u ~~pcanik g. Omogucuju da pogonski stroievi. strojevi za gnieccnie 2 Mo = konst . I. vcntilatori Mo = kco kalanderi. U ukljucenom polozaiu kotva se ne okrece. eiji se pogonski moment mijcnja u zavisnosti od broja okreta (kratkospojni elektro-motori. Elektromagneti ovdie rmruju tako .e odvode male kolicine : opline.~"k«l2 pumpe. Ko~va. Dielovanjern magneto. u cijim su utorima ulozen.ie dovode u polozaj koji odgovara praznom hodu. Na (iD prikazan je utrosak struic i porast broja okreta u zavisnosti od vremena . 4 ? @ Dijagrarn upujitan]a urad krntkospojnog motor. koia se I_la :azne nacine prctvaraniem dobiva IZ mreze. koii je pomo~.

ka @ Nacin djc!ovanja l'ulvis-spojke: a) mirovanic. uz karakteristike pogonskih srroleva i karakteristika spoiki. Rad te spoike temelji se takoder na nacelu centrifugalne sile. c) pri prcoptere~enju Pulvis-spo. @ Celjusna eentrifugalna spoika 5. gonjenog dijela sastavljenog od vanjskog oboda i cela. Oba rotora pumpe i turbine zatvorena su kucistem c. kao i kod prethodne spojke. @b) spoika s Periflex-spojkom: a) rotor pumpe. g) brlval h) vratilo motora. svladat ce centrifugalna sila silu opruga i ccljusti ce svoiim oblogama (e) tlaciti na vaniski prsten f genienog dijela spojke. zavisnorn od broja okreta. Na <Z"W prikazana je karakteristika kratkotmjnog pogonskog motora. Tako nastaju sile trenja i dolazi do prenosa okretnog momenta. Do dodira tarnih povd'ina pogonskog i gonjenog dijela spoike docl ce tek onda kada djelovanjem centrifugalne sile bude svladan otpor opruge. koja zatvaraiu pogonski dio.. To su: spojke s nereguliranim 5. Turbohidrau1icna spojka @ a sastoji se ad pumpe a kao primarnog kola i turbine b kao sckundarnog kola. b) rotor turbine. gonjcnog vratila Funkcionalna zavisnost okretnog momenta od broia okreta kod rurbohidraulicke d) otvor za nan. Aka u pogonu dode do preopterecenja. Cela zatvaraiu lopatice. U poiedine kornore izmedu lopatice smjesta se jednaka koltcina celicnih kuglica prorniera 5 do 10 mm. a gonjeni dio moze biti remenica. c) kuciste. f) vratilc radnog strop. I ovdie.t. Pogonski dio a nosi na svorniacima b celjusti koie su okretne oko tih svorniaka i ko]e privlace opruge d uz glavinu. zajednieki uzimati u obzir. stvara se trenje ad mase kuglica koje 8U djelovanjem centrifugalne sile t1acene uz unutarnji obod i pritiscu na nj odredenom silorn. Q Ci'r n) 'l:urb~hidraulicna 111<'vnn)C ulia. spojka. Prenoseni okretni moment moze se mijenjati promjenom koliCine kuglica. Spojka je napunjena uljem da bi se smanjilo habanie. te kalibriranih kuglica pomijeilanih s grafitom radi manieg trosenja. Napunjena je kalibriranim kuglicama promjera 1 mm. (. Pogonski broi okreta mora zato biti veci od 11 = 500 min . Dok se jos nlie stvorila dovoljno velika oentrifugalna sila. postize djelovanjem opruga.12 Spojke s reguliranim upustalljem Spojke s reguliranim upustanjem pomoeu opruga jesu sve one spojke kod kojih se zakasnielo stavljanje u pogon goniene strane stroja. Centrifugalna sila tlaci kuglice pri okretanju lopatica uz vanjski obod sve dok se ne stvori dovolino velika sila trenja i na taj nacin poveze pogonska i gonjena strana. 2 3 upustanjem spojke s reguliranim upustanjem pomocu opruga spojke za upustanje sa zakasnielirn djelovanjern. u odnosu prerna pogonskoj strani.eljusna centrifugalna SPOjM ka za upustanje ®. vee ima niz plitkih utora.13 Spojke za upustatlje sa zakasnjelim djelovanjem Spojke za upustanjc sa zakasnjelim djclovanjem jesu spojke kod kojih se upustanie urad moze regulirati.235.ka @' Slicna je prije opisano] Metalluk-spojcl. Gonjeni dio na unutarnjem obodu niie gladak. bro] okreta spojke 403 402 . (0) 5. Kad okreti dosegnu odredenu visinu. Pogonski dio spoike Cini kolo s lopatama. pogonskog vratila. Sastoji se od tri glavna dijela: pogonskog dvokrilnog kola uklinjenog na vratilo. a okretna su na glavini pogonskog dijela..11 Spojke s nel'egulirallim upu5talljem @ Knrakteristika pogonskog 25 Ove spoike veiu pogonski i gonjeni stroj automatski. c) brtva. Spojka se izvodi kao rernenica Hi kao spojka vratila. a ta regulaciia ne mora biti pomocu opruga.231. rada kratkospoineg elektro-motora Metalluk-spojka @. mas a kuglica nije u staniu da stvori dovoljno veliku silu trenia pa nastaie klizanje. lopatice guraju ispred sebe kuglice. Ekonomicne su samo pri vecem broju okreta (vlse od 700 min-i). NajceSca vrsta te skupine spojki je celiusna centrifugalna spoika za upustanic. Spoike za upustanje urad mozemo podijeliti u tri skupine. Motor se za to vrijeme ubrzava bez opterecenia gonjene strane.gonjenih strojeva. b) u pogonu. ali tek posto se postigne odredeni broi okreta.235. broi ok ret.1. i) ~lasticn. n. koje b) b) pogon <) preopt.njo @ Metalluk-spo.

a Ip je struja koja se trosi kod neopterecenog stroja. poveca se i okrctni moment pa se vozilo krece. Sigurnosne spoikc su. b) za molar spoicn S gonjenirn stroiem okretni moment i vozilo stokrutom spoikom.a motor spojen s gonjenim strojem spojkom za neregulirano upustanje @e i za motor spojen s gonjenim srrojem spojkom za upustanje sa zakasnjelim djclovanjcm @d. 7. c) za motor spoicn s gonienim stroiern spoikom za neregulirano upu~tanje. Pri tome kuglice preskacu rupu i buCe. Cim povecani moment padne ~. Neke spoike za upustanjc u fad djeluju i kao sigurnosne. Za prenos niskih okrctnih rnomenata. posto jc zaustavljeno okretanic. motor b) kruta spojko je povezano s rotorom pumpe i napunieno uljem. Puknuti svorniaci mogu se. Pri prcoptcrccenju aksijalna sila kuglice svladava otpor opruge i na taj naein nastaje medusobno zakretanje pogonskog i gonjenog dijcla spojke. Nekad se ta spojka ugraduie izravno u stator elektro-motora.a) 5 am kralkospojn. dopustena i takva opterecenja koja bi izazivala naprezanja jos u granicama elasticiteta ako su nastala naprezanja tako velika da se time ugrozava norrnalan rad stroia. s kuglicarna 405 . Da bi se sprijcclle napriied navcdcne pojave. Presjek svorniaka a tako je dimenzioniran da okretni moment. Za vrijeme tada stroja s norrnalnim okretnirn momentom sigurnosna spojka ponasa se kao neclastlcna kruta spoika. Pri praznorn hodu motora poiaQ~ Diiagraml struje i brojeva okreta doni u zavisnosti od vrerncna: a) vljuje se nedovolino vclik zn sam kratkospoini motor. potrosak struje I. te sto nije dovoljno tocno poznata evrstoca na odrez tako da treba racunati s vecirn odstupanjima. SigUl:'!lO~na spolka s prekidnim svor-njacrma @ je jednostavna spojka kod koje se okretni moment prcnosi pornocu (najc<:sce) celicnih.Sinclair.235. Kad uslijed opterccenja na gonjenoj strani u odnosu prerna pogonskoj strani padne broi okrera. prerna tome. d) aa motor spoien s gonjenim stroicrn spoiji. za motor spojen s gonjenim strojem preko krute spojke @b.~mab:u vrijednost. usl ijed cega dolazi do medusobnog zaokretania pogonske i gonjene strane spoike. Na @id prikazan je rad spojke za upustanje sa zakasnjelim d~elovanjcm. 404 @ Sigumosna spojk. ali vrlo kratko vrijeme. sinkroniziran. koja odgovara porrosnii pri norrnalnom radu motors.. Na ® prikazana turbohidraulicna spojka je turbospoika Voith . Njen tok pokazuie da s padom pogonskog broja okrcta III pada i prenoseni okretni moment tako jako da se moze "r govoriti 0 razdvajanju spojke. spoiena s Pcriflex-spojkom. kad prekoraci dopustenc granice. @. Losa je strana tih spojki gubitak vrerncna pri zamjcni puknutih svorniaka. Radi boljeg centrirania kuciste ie s rotorom centrifugalne pumpe ulozeno u kotrljajuce Iezaie. Za vcce okreme momente primjenjujc Karakteristika spojke prikazana je na qpb. zavojne oprugc d. prikazana ie spoika na @' Sastoji se od pogonskc polovine a.a no. na zupcane i na tame. Osim automatskih sigurnosnih spojki upotrebljavaju se takoder i sigurnosne spoike s prekldnim svornjacima. zakretan]e prestaje. uredaJ: koji sluze za zastitu stroja od preopterccenja. Sigul'nosne spojke s kugllcom @. Iz dijagrama ~e vidi da [e u momentu ukljueivania Iu veliko. da bi nakon kraccg vremena pao na vrijednost In. ulozenih u zakaljene cahurc b i c. Dielovaniem centrifugalne sile uljc daje Iopaticarna turbine okretni moment. Na @ prikazani su dijagrami struje i brojeva okreta u zavisnosti od vrcmena: za sam kratkospojni motor @a. ulje struji djelovaniem centrifugalne sile iz prestora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. kola cini pogonski dio spojke i turbine. Ona pocinje raditi rek pri preoptereccnju. 5. d) 5p~jko so @ Slgumosna spojka S- prckidnim svcrnjncima Kao spojke za upustanie urad mogu se upotrijebiti i elektromagnetske spojke sa ze[jcznom prasinom i indukcijske spojke. stvorLt ce se usliicd djclovanja centrifugalnc sile u prestoru lopatica pumpe i turbine prsten od ulja. medutim. u vrlo jcdnostavnoi izvedbi. Ta osobina spoike iskoristcna je kod motornih vozila za spaianie motora s uredaiima za pogon.naprazno. bude odrezan.Odg?vara radu samog stroja bez opterecenja. Automatske sigurnosne spoike dijel e se na kuglicnc. je stmja koja odgovara motoru pri nonnalnol11 optere(-enju. Takav potrosak struje je i kod samog kratkospoinog motora. I.2 Sigurnosne spojke U radu nekih strojeva moze povremeno doci do takvih preopterccenja koja u pojedinim strojnim diiclovima mogu izazvati bilo trajne dcformacije. rjcdc lijevanih svorniaka a. bilo 10m. lako zamiieniti novima. Tck kad se broj okreta kom sa zakasnjclim dielovaniern poveca. Na skkama oznacuje i" struju u momentu ukljuCivanja. Ako je broi okrcta pumpe. ali ni izdaleka ne na vrliednost L. Dok motor radi. Ukliuceniemspoike potrosak se pomalo penje.. u uredaie se ukliucuiu automatske sigurnosne spojke koje nisu sposobne da preuzmu povecani okretni moment. sto velicina momenta sigurnosti nc moze mijenjati. Nisu. Upotreba tih spojki dolazi u obzir i kod kratkospojnih elektro-motora. Ovo moze biti izazvano bilo prevelikim progiborn. On se moze regulirati promjenorn koIicine ulja. gonjene polovine b. dviju kuglica c. bilo prevelikim uvijanjem.

Na gonjenorn vratilu je pomocu pera smiesten dvodijelni gonjeni dio spoike. Gonjeni dio b smjesten ie aksijalno pomicno na klinastom vratilu c i tiskan je u zahvat pomocu opruge d. Aksijalne slobodno okretne spojke grad. koji se maze regulirati. 5. = = Po tan (~ 2Motan Dill - p) = @ Zubna sigumosnn spoika @ U gradcne s igurnosne lamelne spojkc (1. Kad nastavlieni okretni moment. a za srednje vrijednosti okretnih momenata. spoj sc automat ski prekida. Sigurnosne tarne spojke @. @' Te su sigurnosne spojke zapravo tame 'spoike. u remenicu za plosnati i u rernenicu za klinasti remen.5 do 3.e s~ . tj. Zubna sigurnosna spojka moze se upotrijebiti za oba smiera okretanja. Na 'llll> prikazana je sigurnosna Iamelna spojka.0 kp/mm 2). Pogonski i gonjeni dio spojke obicno se izraduie od materijala za cernentiran]e.235. Iz slike proizlazi da je: F. "'>! 0. a na krajevirna ovih smjestene su kuglice c. Sastoji se ad pogonske polovine a. Sigurnosne zubna spojka @a. koja se po 406 407 . stvaranie pritiska na tame povrsine. u zupcaniku. koja moze biti izvedena kao samosralni strojni dio iii je izradena u drugom strojnom dijelu. Ovdje je pogonski element puzno kolo a. a protivno smieru kretania kao slobodno okretni element. Na pogonskom i na gonjenorn dijelu izradeno je ceono ozubljenje s kutorn na bokovima zubi ~ = 90°. Trazi tocnu izradu i to joj je ujedno nedostatak. Pogonski dio je ovdie vijak s plosnatim 111trapeznrm navoiem 1 matica. bude prekoracen. kao kocnica.kret~~Ja.u prik~zanom n80 @. Pretice Ii gonjena strana spoike p~gonsku. kod kojih se ukljucenjc spoike.b·Dm ® Sigurnosna spojka s kuglicama rnomcnata za prcnos vccih okrctnih @ Sigurnosna lamclna spojku ~ dopp b) (dop p = 2. okretna spojka djeluj~ slobodno u srmeru . nastaie medu Iamelama klizanie. izvodi za vriieme mirovanja. za okretne mornente izmedu 5 i 300 kpm. u cijim otvorima je ulozeno nekoliko opruga b. Prema tome. Zubi se kontroliraiu samo na specificni pri tisak naleznih povrsina 'll:~b p = ~~3~M. u cijim celima su izradena udubljenja u koja ulaze kuglice.3 J e d nos m] erne spoj ke J cdnosmjerne spoike (slobodno okretne spol~e) ornogucuju spajanje pogonske i gonjen~ strane pri okrctanju u jednom smjeru.gotova i~kljuciv~ na pacel. Te se spojke diiele na radijalne i aksiialne._ p) 2 Prema iskustvu sa spojkarna koje su u pogonu p. Paket lamela 'llll> i @i Izlozen je aksijalnorn pritisku opruga.8 Po. kali na 52 do 56 HRc i brusi. npr. a na @ je lamelna sigurnosna spoika ugradena u zupcanik.~ z·hn.se konstruktivno rjesenje prikazano na @. Najce1ice se zbog svojih malih dimenzija upotrebljava u gradnii alatnih strojeva.

OBERSMIT

Eugen, dipl, inzenjer

stroiarstva
/.

fX9lmskl> ·vrolifo

PRENOS SNAGE
5.31 ZOPCANI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . 410 Osnovni pojmovi - Cil indricni zupcanici s ravnirn zubirna _... Cilindricni zupcanici s kosim zubima - Konicni zupcanici s ravnim zubima - Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima - Konicni zupcanici s pornaknutim osima za mimosmicrna vratila _... Ci lindricni zupcanici sa zavoinim zubima - Puzni prenosi - Planetarni prcnosi 5,32 REMENSKI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . , . .. 525 Remenski pre nos s plosnatirn remenjem - Rcmcnski prcnos s klinastirn remenjem 5.33 TARN I PRENOS , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553 Tarenice sa stalnim prenosnim ornjerom - Tarenice s promjenljivim prenosnim omjerorn - Hidraulicni iii mrbop1'enosi

@ Aksiialna

icdnosmicma

SPOjk3: a) matica sa ravnom, povrsinom

b) matica

s konusnom

nnlcznom

strrnom nu;:ojll vijka maze aksijalno pomicati. Ona ima na celu ravnu ~~a iIi konusnu tarnu povrs.~nu ~~b. Druga ~ tarna _povrsina nalazi se na gonjenom dijelu spojkc. Pri 0k.retanju vijka u je~nom smJ~ru matica sc pomice prema gonjcnom dijclu, Okrcce Ii se vljak. u d~ugom s';\jeru, m~uea se udaliuie, a gonjeni dio maze se slobodno okretati. Aksiialne jednosmjcrne SPOjke primjcnjuju se za prenose niskih okretnih rnomenata. Radijalne jcdnosrnjerne spoike. U tehnickoj praksi je upotreba radijalnih jednosmjernih spoiki eesca od aksijalnih. Upotrebljavaju se u dviie osnovne izvedbe, Prva je prikazana na @ i iednostavniia je za izradu, dok je druga prikazana na @. Radijalne iednosmiernc spojke sluze za prenos sredniih i niskih okretnih rnomenata. Na @ prikazana je jednosmjerna radijalna spoika valjcima, Pogonski dio je zviezdast, a u gonjenom dijelu su utori za valjkc, S cela su valjci na jednoj strani osigurani prstcnom, Da bi zahvati svih valjcica bili istodobni, pri nekim konstrukcijarna valjei se tlace oprugama.

Ij~ Radiialna jcdnosmjerna spoika

@ Radiialna ka u manic

icdnosrnjcrna spojupotrebliavanoi izvcdbi

@ Radijalna

iednosmicrna

spoiku

s valicirna

408

5.3 PRENOS 5.31 ZUPCANI

SNAGE PRENOS

5.311 Osnovni pojmovi 5.311.01 0 p ce definicij e Zupcanici su strojni elernenti koji mcdusobnim uzastopnim zahvatom zubi prenose okretno kretanje i okretni moment s [ednog vratila na drugo. Za razliku od drugih strojnih elemenata (remenski, lancani, uzetni prenosi), zupeanici izvode taj prencs bez posrcdnih elemenata (remcn, Ianac, uze). Najmanje dva zupcanika u zahvatu (par zupcanika), povezani medusobno zajednickim postoljem CD iii strernenom, tvore zupcani prenos. Prenos kod kojih je jedan zupcanik drzan, a stremen se okrece, nazivamo planetnim prenosirna @. Pri svakom zupcanom paru razlikulcmo pogonski i gonjeni zupcanlk. Mali zupcanik dobiva indcks ,,1{',a veliki indeks 1)2(•• Ako zupcanik izvodi same dio kruznog . kretanja, izradu]e se kao zupcani segment. U granicnom slucaju (pri beskonacno vclikom radiiusu) zupcanik postaie zupcana letva kojom se mogu prenositi pravocrtna kretania, Podjela i oznaka razlicitih vrsta zupcanika provodi se prerna rnedusobnom poIoiaju osi vratila zupcanika u zahvatu, prcma osnovnom geometriiskom obliku tiiela zupcanika, prerna geornctriiskom obliku uzduzne Iiniie boka zuba, prema profilu boka zuba.

()- Konicni

7.-upcanici zubima

S

ravnirn

(j) Konicni

zupcanici sa zakrivlienim zubilna

~) CiHndricni Z\lp~~nki sa zavoinim zubima

(j) Zupcani

prcnos s cilindricnirn zupcan icima

CD J cdnostavni

planetarni i s unutarniim

prcnos s vani skim ozublicnjeru @I ruzni prenosi (cilinddcni pui)

®

ruzni

prcnosi

(globoidni

pu>'.)

5.311.02 Podj e la z up cani ka Prema medusobnorn polozaiu osi vratila zupcanika u zahvatu i prerna niihovu osnovnom geometrijskom obliku tijela zupcanike dijelimo : 1na cilindricne s osima koje su medusobno paralclne 2 3 na konicne s osima koie se mcdusobno sijeku ® i (1) na cilindricne sa zavojnim zubima S osima koje su medusobno mimosmjernc ® na puzne pre nose s osima koie su rnimosmjerne ® i @ 4 na hipoidne zupcanike s osima koie su mimosmjerne 5 <Ivi@. Prema geometrijskom obliku uzduzne l~~ije bokova zuba~ a kod puinih prijenosa prema geometrijskom obliku puza, zupeanici se dijele: na cilindricne zupeanike s ravnim zubima G) i @ i na @ Hipoidni zupcanici cilindricne zupcanike sa zavojnim zubirna ® sa zakrivljcnim zubirna na konicne zupcanike s ravnim .zubima ® i na konicne 2 zupcanike sa zakrivljcnim zubirna (1) , . na puine prenose cilindricne ® i na puzne prenose giobOldne ® .' 3 hipoidne zupcanike s ravnim zubima (j]) i sa zakrivljenim (spiralnim) zubima

®, <D

® 410

Cilindricni zupcanici 9 ravnim zubima

®

Cilindricni

ozublieniem

zupcallici

S unutarnjim

@ Cilindricni zupcanici s kosim zubirna

4

Gl:~.
411

Prema obliku uzduzne l inije bokova zuba cilindricni

zupeanici mogu biti:

s ravnim zubirna @ s ravnim medusobno pomaknutim zubima @I s kosim zubima (desna iii lijeva zavojnica) @ i ® sa strelastim zubirna (s izlazorn za noz i bez njega) @ i @ sa strelastim medusobno pomaknutim zubima ® s dvostrukim strelastim zubima @ s lucnirn zubima @.

Iii!

Konicni

zupcunici z ubima

s lucnim

@ Zupcan ici S ravnim zubima

~} Zupcanici s ravnim, Izmicnicno pcmaknutim zubima

@ Zupcanici s kosirn zubima, dcsni

@. Zupcanici s kosim zubima, liievi

RCe]9( EI
'1@ Konicni @ Zupcanici sa strclastim, mcdusobnc pomnknutim zubima @ Zupcanici s dvcstrukim st rel astim (h .... lomlicnim) zuhima zupcanici sa strclastim zubima

f~ Kcnicni

zupcanici

S3

xaktivljenim

zubima

u obliku cpicikloidc

@ Zup~"nici sa strelastim zubimn bez izmzn
ZR

no:;'

Iastim zubima S izlnzorn xa noz-

(g, Zupcanici sa strc-

5.311.03 Po d r u cj a p r i m j c n c p o j e d in ih vrs

ta

z u p c a n ik a

lItlE( (I
+@ Zupcanici s lucnim zubima

Izbor pojedinih nabrojenih vrsta zupcanika zavisan je od medusobnog polozaia vratila, od odnosa broia okreta pogonskog i gonienog vratila, prenosnog ornjera >)1(', od prirnjene prenosa, od brzine i od nacina optercccnja. Ako se omjer broia okreta pogonskog i gonjenog vratila i =
111 krece do 10 : I, to prednz stavlja naigorniu ekonomsku granicu za iz~or je~nostepenih ~ilin~riCnih prenosa s v:anjskim zubima (iednostcpcni prenos oznacuje ovd!e. ~renos ~ )ed~ll~ parom zupcanika), Vcci prenosni omjer mora biti visestepen (sa dva III ~lse pan zup~~lk?) ~.)~dnostepen1 prenos mogao bi bid i veci od 10 : 1, ali ie vEiestepem prenos naicescc [eftiniji 1 kompaktniji. Uzima sc:

Prema uzduznoj liniii bokova zuba konicni zupcanici mogu biti : 2 3 4 5 6 7 s ravnim zubima @ s kosim zubirna, desna i Iijcva zavojnica. Na ~W je desna zavoinica sa spiralnirn zubima, desna i lijeva zavojnica. Na ® je desna zavojnica s evolventnim zubima, desna i l ijeva zavojnica, Na @ je lijeva zavoinica s lucnim zubima, desna i liieva zavojnica. Na @ je lijeva zavoinica sa strelastim zubima @ s epicikloidno zakrivljenim zubima @.

za cilindricne zupdanike imox "'" 10 : 1 za konicne zupcanike imax "'" 5 : 1 I ovdje su teoretski rnoguci i veci prcnosni omicri uz uvjet da ti yeti prenosni omicri budu u granicarna mogucnosti izrade zubi. Puini prenos i,n., "'" 50 : 1 i viSe imln "'" 5 : 1 (moze i i = I). Primjeniuju se ondje gdje se traze veliki prenosni omieri i prenosi koji rade bez buke is prigusnim djelovanjem. Cilindricni zupcanici sa zavojnim zublma im•x R; 5 : 1 Dolaze U obzir sarno za niska opterccenja. Moguci su i vecl prenosni omjeri. Prenos u takvim slucaicvirna odgovara vee puznom prenosu, jer mali zupcanik ima rnalen broj zubi i vise lici puzu.

I

~I,

"

;

I.

I

, ..

_ ..

/,

. @ Konicni zupcanici so spiralnim zubima, dcsni @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima, lijevi

@ Konicni s ravnim

zupcanici zubirna

@ Konicni zupcanici s kosim zubima, desni

@ Vi~estcpcni

prenos

412

413

_--_.-~~ ------. prIJelQznl die boka zuba.·······.----·~-.---O-b-".!_ 7t obodno] brzini za normalnu Tablica 1.._. Ido 5 I._Unakrsni --·-----------1-------------------1 konicni sa zakrivlicnim zubima preko 4. ~----.-n-i--. mls -I--------~I---------I mls 1 I I 8 (. a run ~oze bitt... ---··---------zubima viscstepcni s ravnirn iii sa znkrivlienim Buduci da se modul za dani zupeanik ne mijenja... /' Modul m dan [e: m = ._.-..0 mls do 8 mls ----~I--------~I do 20 mls cilindricni sa zakrivlicnim mala optcrecenia kombinirani cilindricni do 20 ca!« puxni prenos prcnoa. 15 25 100) udamo tdko i udarno 2 i g. zubirna prcnos . podnozn~. @ Owake DS cilindritnom zup~niku s ravnim zubima: b) tjernena. i·..-----I.--. puzni j do 6 (max 10) zubims prenos.O-n-'I-s .' -----I 2.n~e ~ unutlU'njinl aubima..5 i (5 i ---------+---..2 5 I J5 norm. "m..5 ... d) aktivni. i -_. PH proraeunu je pogodnije racunati s modulom nego s korakom.c-n-ic-i-S-d-V-O--· rnl~ strelastim zubima ---..zupca.---konicni s kosim._--.onolik. o?no~om'tz~ mjerenje drugih velicina.bvo rub<> noga i U..' zavisna zupcanika kvalitcta obrade od kvalitete izradc Vesta cptcreccnia --. ona ne moze biti ni izmjerena.teons povr~l~s.broj koraka zubi kolik je broj zubi.o boloo Jinijo a) opec =ue.-. p!ObeE11 p:.x do 5 mls (izuzetno nesto vise) iznad 5 mls do 15 mls S stroieva 5.311..._ . ne mij.--1--d-O--2-0--m-l-s -.-d-c-n-i '--1 Norrnalna II Cilindridni zupacnici s ravnim zuhima Cilindricni zupcanici s kosim zubima ...----_ . -d-o-4-. .~~~~~...-I-L-j-jC-v-.. korisni. c) !st? za . noga ~uba.... sarno konicni za i 5-20 Unakrsni pod pravim kutom do SO i vise i visestepeni --. . f) profili zuba 414 415 .-----1--I . Kod zupcanika s kosim zubima ona ie u ravniru 0 om! 0) na os vrtnje (ceona ravnina).--------.------ kombinirani cilindricni Izbor linijc bokova zupcanika prema obodno] brzini i nadinu opterecenia Tablica Dopustena Oznaka obodna brzjna 2. !lIava aube.. '.--.. bok zub~.'ja se ~i dio?eni premier (b~z obzira na to da li se zupcanik koiirn god postupkom konglra).04 Osnovne o z n ak e sup can ik s ® Diobeni premier do je putanja na kojoj se pri izradi zupcanika s~vara.. Korak t dan je umnoskorn modula a1ata I broia 'It.-. 5 : I ~ Kod tih zupcanika treba uzeti U obzir posebne propise koje daju proizvodaci za izradu zupcanika. e. -----~25 100 tesko Cilindricni zupcanici sa strclastim zubima Cilindricni strukim ~-:'-.: ._.. Ina i------ -~-._ iznad 10 .. profiirum ulutom I Najtocnija I izrada I mls 2. Izbor tipa zupcanika prema prenosnom omjeru kvalitetu obrade Obodna brzina vma.8 1 Fina obrada ~..ef. iIi grubo obradeni 0._--.Konicni zupc~nici sa zakrivlJenim zubima i. = do z [mm] Poloza] vratila Prcnos imJx Tip ravnim zupcanika zuhima Diobeni premier dan je umnoskorn modula alata i broja zubi: do = 111' Z [mm] ill s kosim Paralelan do 10 --.!m)cr samo re idealna racunska velicina.

TI ~rugov~ rmaju Jednake obodne brzine. Kinematski krugovi (pogonski krugovi odvaljiva. Pod prenosnim omjerom razumiievamo ornjer broia okreta iii kutnih brzina pogonskog vratila prema gonjcnom vratilu: 1 .7 0. koji se pri prenosu kretanja valjaiu jedan po drugom bez klizania..1 i 1. Standardni modul 1110 Aktivni dio boka zuba je dio boka zuba na korne se izvodi dodirivanje sa spregnutim bokom @lid.. Yeti. CP .~~ 1'02' 1"01 65 70 75 [mrn] su radijusi diobenih krugova Vrijcdnosti u zagradama predvidenc su samo iznimne slucalevc i (reba ih ixbicgavati. a predstavlja najmanji razmak izrnedu podnoinog i kinematskog kruga.. . Aktivni dio boka zupcanika ie ovojnica niza uzastopnih polczaja aktivnog diiela boka zuba spregnutog zupcanika pri njegovu relativnorn krctanju. mjerena na diobcnoi kruznici.75 3 3. mjcrena na diobeno] kruznici So i eo daju u surni korak. K?rak. izrazen u colima.. @)c. ~ol'ak t. = ~~= a~-: = .25) 4.) i normalan korak (to = 7C IIIn). .25 2. = n.=:'· 111 je lucna udaljenost dvaju bokova zubi. Lucna sirina meduzublia Co je duzina luka izmedu susjcdnih bokova (lijcvog i desnog boka) dvaiu zuba. U dodirnoj tocki su brzine kincmatskih V valjaka jeduake pa ie.C1. 7.a jest toek~ d?dira kinernatskih (pogonskih) krugova. gdje se racuna s modulorn.25 3. Za normalne sucaieve So = . Smier joj. Raz likujerno lijcvi i desni bok zuba.£io. Pri. nulte prcnose sa standardnim profilom). odnosno manii od diobcnih krugova.55) 0.6 (0..75) 5 (5.. Bocna Hnija zuba je presjecna crta boka i kinematske (pogonske) povrsine ®b i @lie. Maze biti ravna iii zakrivljena l inija na kinematskoi povrsini. Kod zupcanika s kosim zubirna razlikujemo ceoni (t~ = 7C Ill.5 (0. Lezi na spojmCI ccntara zupcanika..3 In)._ (JUS M.elazni dio boka zuba je dio boka zuba koji spaja korisni dio boka zuba s podneinom povrsinorn.9 1 l.U zcmljama rnetrickog sistema moduli su standardizirani. Koristan dio boka zuba je dio bob zuba koji se moze koristiti kao aktivni dio boka zuba @d. Lirrije dodira profila zuba [csu crtc po koiima se dodiruiu aktivni dijelovi spregnutih bokova zuba @a. Normalna visina glavc (odnosi se na nulte prenose sa standardnim profilom) iznosi normalno Ilk = 111. Relativno kretanje spregnutih profila iseovetno je s kretanjem odgovarajucih spregnutih bokova. Kinematski valici (pogonski valici) su kinematske povrsine zupcastih parova.25 1. Bok zub~.nJa) zup~amk~ ~ zahvatu mogu l?iti jed~1aki.circular pitch. odnosno liicvog bob zuba s kinematskim (pogonskim) valikom @Ja.(odnosi sc na tzv. = ~~ n.25) 6. • L • n do 2• rr .zduzna linija bok~ zuba je kod cilindricnih zupcanika presieciste desnog.5 3. za Tjemena i podnozna visina zuba.. DP utvrduic koliko zubi otpada ~1a 1" diobenog prorniera. a odreden ie analogno odredivanju desnog i liievcg navoja. u zemljama colovskog sustava racuna se s reciprocnorn vrijednosti rnodula metrickog sustava zld~.Cl.3 nika @Ie.8 0.5 (4. Za razliku ad metric" kog sustava.. - (0) I (»2 = dOl.. Napadna linija boka zuba je zajednieka okomica na spregnute bokove zuba u bilo koioi tocki dodira akrivnih dijelova boka zuba @a.5 2.015 (tablica 3). je dio povrsine z~ba izmedu tiemene i podnoine povrsine ®b.75) 7 (7." = 71. a rnjere su dane u millrnetrima.015) Tablica 3.4 (0.5 (5... Bok zuba sastoji se od boka glave 1 od boka podnozia (noge) zuba. 416 417 .5 1.5 (6. Os valjania (kinematska as) ie zajednicka crta plasta obiju kine" matskih (pogonskih) cilindara.65) 0.75 2 2. 0.5) 9 (9. = konst .. (do je dana u colima). Kod nas SU sta~dardni moduli dani u JUS M.75 4 (4. ')J PRAKTICAR III l!.z.35) 0. Toeke dodh-a profila zuba su tocke u kojima se dodiruiu aktivni diielovi spregnutih profila zuba @b.75) 6 (6..25) 5. Taj odnos naziva se diametral pitch i oznacuie se DP = . sirina meduzublta @la Lucna dcbljina zubi So je duzina luka izmedu bokova zubi. I n. aka ni]e ravna.5) 10 II 12 Debljina zubt. maze biti l ijcvi ili desni. Spregnuti bokovi zuba su oni bokovi koji dolaze u medusobni dodir u toku rada zupcanika.45) 0. n 2 dOl do i = mz. a predstavlia najmanji razmak izmcdu kinematskog (pogonskog) i tjcmenog kruga. Visina podnoija zuba (korijena zuba) fIriznosi hr = 1. potpuno je iednak pojmu koraka u metrickom sustavu samo stO je lucna mjera dana u colima.2 III (krece se izmedu 1. prcrna tome: a do 1 c'" Z2 1'02 . III Z 1 I = dOL -~······60----· '---·"60·--··". Prenosni omicr. Profit zuba ie presjek zuba koii Be dobiva: za cilindricne zupcanike presijecaniem bile kOjOLU ravninom okornitom na osi zupca.= ~. do. ~o~ka odvaljivanj. 13 14 l5 16 l8 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 50 55 60 konicne zupcanike presijecanjcm bilo kojom kuglom sa sredistcm u prcsjecnoj tocki OS!@f.5) 8 (8. to = So + e(t. U svakoi tocki liniie dodira spregnuti bokovi irnaiu zajednicku okomicu.3 (0. Kine~atski k~ugovi~'pogonski krugovi odvaljivanja (kinernatski valjci) jcsu zamisljcni kr~govI z~r:can!ka.

s evolventnim zubima skim (pogonskim) krugovima.zahvatnu Iiniju) i zatvara s tangentom povucenom kroz kinematicku tocku C (tocku valianja) kut dodirnice 0:0' Dodirnica je pravac. 1 = CA --. Na @ prikazana je druga konstrukdja evolvente. C •. dijelimo na jednake dijelove CB . CA-~ = B2C2 dobivamo na koncentricnim krugovirna tocke evolvenrc C 1. Ako sada opet zamislimo <in se zupcanik 1 okrece naokolo udesno. tocka C ce pri valjanju prerna gore opisivati evolventu do tjemcnog. a krug po kojem se valja temeljni ili osnovni krug.ortocikloida. 5 __ evol. 2 . opisujc. 4 .nicim.. Od tocke C nanose se na gcneratrisu i na osnovni (tcrncljni) /1. a ujedno je i okornica na bokove zuba u svako] tocki dodira.jj~ = b. b. valiaiuci se po ternelinom (osnovnom) krugu. U tocki D mora.[.pa prikazan je dio luka valjanja -. 5. Time je dokazano da ce tocke Ali A 2 doci u dodir u tocki D.r.--. Diobeni krugovi su u tom slucaiu jcdnaki kinemat@ Odnosi pri valjanju na 7. P2 = a + b. venta..C lukove. U tocki A" koja ie icdna od toeaka na boku zuba.c.-. spoi po vrhovima opisanih lukova dat ce evolventu. s radijusorn Ale. dok sc tocka nine poklopi s N" poklopit cc se r I s dodirnicom. a pri valjanju prema dolje do osnovnog kruga... Ovdie je r I o~.. krug jednake putanje CA~ = CB.epicikloida. Evolventa. Gcneratrisu i temeljni (osuovni) hug C:. sve tocke pri valjanju opisuiu evolvcntu.::. To su: 1 .staianie boka zupcanika 2. I bok zupcanib 1 q:Yb nastaje slicnim proccsom valjanja T dodirnice po temclinom krugu. duzina je radiius evolvente.B2 = b. b) prof'ila z. D2• Prenoscniem duzina = = B lC~. 3 . ~ 2 itd. profila zubaca je crta koju opisujc tocka dodira para spregnutih profila odnosu prerna koordinatnom sistemu vezanom za osi zupcastog para ~~Db.. Na taj nacin je Dc = b.hipocikloida.a) r b) @ Evolvcntno zupean]e: a) n •.r.. Ako je generatrisa beskonacno velika (pravac).. Povucerno Ii iz tocke B 1 t<m. i kinematski krugovi su pri tom okretanju presl i istu lucnu mieru h. B~A~=~ c _. pa i maternaticki se daju lakse obradivati nego proizvoljni profili. koii sijeku gcneratrisu u tockama D 1. a rocks Alee otici u D. A lA-~ = fiJi" a iz sredista osnovnog kruga koncentricni krugovi. evolventu.ij. prema tome. Ciklicni oblici bokova zuba omogucuju jednostavnu izradu zupcanika i alata za ozublienje. vezanom za osi zupcanog para.pericikloida.311. Svaka toeka na generatrisi (izvodnici) koja ic kod evolvente pravac. Na ® prikazani su zupcanici koji se dodiruju s diobenim krugovirna u tocki C. iz B 2 S radijusom iz B 3 S radiiusom A.05 Ci k l icn e k riv u l] e Od svih krivulja upotrebljivih za ozubljenje prakticno znacenie imaiu samo ciklicnc krivulje. sve tocke valjnog kruga opisuju cikloidu.15-. b) nastaianie boka zupcanika 1 @ Dodirnicc: a) bokova zubn.. Krug koji se valja zove se generatrisa. Generatrisa je pri evolventnom zupcaniu pravac. ali ona predstavlja ujedno dodirnicu (medusobno spoicne tocke dodira . Pustimo Ii da se dodirnica valja po temeljnom krugu zupcanika 2. Valja li se hug po pravcu iii po jednom krugu koji stoji. a radijus zakrivljenja r 2 = .ljoi K1I9 ~) D ruga konstrukciia evolvcn tc @ Evolvcnta 418 419 .uba Napadna koioi tocki Dodirnica zubaca u Dodirnica zubaca u linija profila zuba je zaiednicka okomica na spregnutc profile zuba u bilo dodira aktivnih dijelova profila zuba I1Yb.. Tim valjanjcrn dodirnice po tcmeljnom krugu nastaje bok zuba 2.r. bokova zubaca @a je povrsina koju opisuie crta dodira spregnutih bokova odnosu prema koordinatnom sisternu. ."p~.. 1> BIB 2 = AlA -~.. Razlikuicmo pet vrsta ciklicnih krivulja.. doci do dodira tocke A2 s odgovarajucorn tockorn boka zupcanika 1. Kada kotrljanjcm duzina CIT. Buduci da 811 temeljni krugovi proporcionalni kinematskim krugovima. Na q. Na @ prikazana je jedna od konstrukciia evolvcnte. Osni razmak a. dode u poloza] A2B'~ produiit ce se duzina valjanja CN2 = a za velicinu luka fr. Dodirnica tangira tcmcline krugave u tockama N 1 i N 2 @a i b. je ujedno okomica na bok profila u tocki A2• Zamislimo da se zupcanik 2 okrece ulijevo u smieru strclice @a sve dok se tocka B] ne poklopi sa N2• U tom slucaiu putovat cc i tocka A2 do tocke D. radijus valiania evolvente oko tocke Bz. .B~poklopit ce se s dodimicom.

+ z.) dana je rockom C. a db 1 i db.. Zupcastl profil @a je standardni profil evolventnih cil indricnih i konicnih zupcanika (JUS M. Pogonski kincmatski krugovi ® . i d.. Povecanje radijusa kincmatskog diobenog i osnovmoze ici i dalje tako da ude u negativno podrucje pa od vnnjskog ozubljcnja preko ozubljene letvc dobivamo zupcanik s unutarnjim ozublienjern @. U 81ucaju potrcbe korekciju profila zuba trcba provoditi sarno na glavi zuba ®b. dobivamo a ~ 1'. j'l 1". kod kojih osni razmak a nijc [ednak sumi radijusa diobenih krugova. db. tako da pr stoii odnos: Bok pogonskog distantnc cikloide zupcanika @... Tjerneni dio gonjenog zupcanika u dodiru je za vrijcme zahvata s [ednom tockorn na kinematiekom (osnovnom) krugu pogonskog zupcanika i obratno. zupcanici s unurarnltm ozubljenjem Ozubljene letve 8U zupcanici s beskonacno velikim diobcnim promjerom. ozublienie u tocki.upcanikn: a) standarni profil.C I O..... U li iz zadnje jednadzbe r2 a~ prethodnu. 1'b 1 -r 1'. l'b2 d1 = a r.= __ .3J 1. + 1'. ako ie promjcr generatrise pri cikloidnom ozublieniu jednak promjeru osnovnog. i+ 1 c:~_ 1'2 .= .0" Prema velicini osnog razrnaka moze.. standardni profil evolventnih zupcanika.. odnosno beskonacno velikim promjerom terneljnog kruga._ = db. debljina zuba " sirini meduzulilja = 111. su prorruen diobenih. iruju 1 rugovi 2' 2' icma K rugovi'k O)! se d 0 di "k' )e8U inemats ki kruaovi a = 1'.jednak je sumi radijusa diobenih krugova ao = 1'01 + + 1'o~. temeljnih krugova.. Ovdje govorimo 0 pogonskim dodirnim (kineruatskim) krugovima. samo na glavi zuba prema slid korekciju profile provodit] @: . = ' . .---.N.. Iz navedenog proizlazi da prenosni omjcr i zavisi i od omjera promjera temeljnih kruI fa = en" 0. I z.016). koja je prcsjeciste zajednicke tangente temeljnih krugova i spojnice sredista 0. .. 0' Zupcanici s valjcima. k o r ak n a temeljnom krugu. su ekvi- Ozubljenje letve. = f-~~li = i d. 1'.J. odnosno diobenog kruga.N. Pri ozublieniu u tocki ne dolazi do valjanja boka zuba po boku zuba.. Evolventno ozubljenic je neosjctljivo na promienu osnog razmaka. = A3A4 . Ovdje miesto tocke dolazi nesto kao prosirena tocka u obliku valika.. Velicina tjemene zracnosti iznosi (0. 1'... = i'~\ d. Zupcanici s valjcirna cine [ednu vrstu ozubljenia u tocki. Prerna (<'f Slandnrdnl prolil evolvcntnih 7.' Trokuti O. + 1'.3) IrIn a radijus zakrivlien]a po dan je u ~~a.n gova.:= Uvrstimo 1'. z r a cn o s t izmedu zubi Korak terneljnog kruga je dio luka izmedu toCaka istih bokova na temeljnom krugu ®: t" = A1Az --- = AzA3 ".. d... ~za cos @ Bvolventno unutarnie ozublicnic ct. z.3 Cll mnll~1Im.1 = rb . izuosi 0:0 = 20°. = d .~~ +d 02 cos o: a = z . b) u slucaiu potrebc.. a do. + do V e l'X' kinematsklh krugova (d.Cl. dardni kut dodirnice (zahvatne Iinije). Na @ prikazani su zupcanici u zahvatu. prema tome. kod istog zupeanog para postoiati vise razlicitih promjera kinematskih krugova. ti. d. = 1'.-. dobivamo tzv. k o r a k z ahv at a.1' 0.. r2 cos Cr: = cos Cr: = dbl 2a + db2 = ----i. nog kruga ozubljene letve Pogonski kut dodirnice (zahvatne crte): "b 2 -. Tangenta t zatvara s dodirnicorn kut dodirnice Cr:o.C slicni 8U. Dodirnica (zahvatna crta) tangira terneljne krugove u tockama N liN 2.. 421 420 . koji odgovara polovini kuta nagiba boka zuba..c.~ i. To znaci da mora doci do promjene osnog razmaka.~-----t'b 2 . Stan0) Iz toga proizlazi : @ Zupcan. . 5. Razrnak obiiu tjernenih linija daje ukupnu visinu zuba b« = 2mn• U od)10SU prema srcdnjoi liniji je debliina zuba jednaka polovini koraka t. rr/2. s valjcima ~) do i do. r. .-. Zupcanici se dodiruju u tockl C...06 Korak n a diobenom. (i + I) . Radijusi temcljnih krugova oznaceni 8U S j'bl i 1'b. Ako je 2p = db. a= Analogno = I ~j =~ i .:.1-0.

i na t 2. 2 tan to = ~--_ opseg diobenog..2 m [mm] = ((2. h".2 ttl [mm] ~= ((1. korak no zuhvata.[rnm] Iucna debliina zuba na diobenom krugu = ru/2 [rom] lucna sirina rneduzublja na diobcnom krugu = £0/2 [mm] Sirina zuba [mrn].. ako ie drugi nepomican.i cos (1... Znak minus vriicdi pri unutarnjem ozubljenju) podnozni premier d..+.0 1I Prema @ je : do tik if diobeni premier z ._ . In tjemeni premier dx = do ± 2m = tn (z ± 2).~. = do cos ao - dobivamo docosao Z In' n..O? Stupanj p rck ri v a n ia (sprezanja) ® Zracnoot izmcdu zubi : krusna (j).3) m] korak na diobenom promjeru = mn.. lcrvi).3) m] tiernena visina zuba = m [mm] podnozna visina zuba = 1. .0' Radijalna zracnosc CiT) je duzin3 za koiu treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razrnaka da bi se dobilo sprezanie bez kruzne zracnosti: .:(ne erte spregnutog zupcanika c = h.. bro] zubi z temclinorn <1.~no3t Buduei da je db tb = . pa mora i izrnedu bokova zubi koji nisu u zahvatu postojati zracnost ~~. -.' 111 cos__ 11' = -_.1 do 2. kruga o~ di. Pri tome dodirna to(-ka C dijel i duzinu L na II. Za vrijeme dok se dodirne I.. Ona se nailakse mjeri na kinematskom krugu zupcaste letve.: --~... _. moraju i mcduzuolia teoretski biti jednaka debljini zuba (co = so). koji odgovara kiUZnoj zracnosti @ jp =. Zbog toga sto izmcdu zubi mora postojati sloi maziva. ~---. korak zahvata jednak je koraku temeljnog kruga: ® Osnovne mjere na cilindricnim Tjernena Zl'flCnost (c) ie najmanji razmak izmedu tjemenc crte [ednog i podno... • cos = to COS <1. Prerna tome je suma lukova II 1C + Ci'i.(1») /T. 'UII. kao i tocke AoE!» 1. prekrivaiu se u tocki C..(lke zupcanog para u zahva(ll pomicu uzduz aktivnog diida dodirnicc @...sc nalaze na sredisnjici (n kinernatskom 1. Kruzna zracnost (j) je duiina kinematskog kruga zaokrenuti jedan zupcanik.. Pod pretpostavkom da su svi bokovi tocne evolvente dobivene valjaniern dodirnice po istorn terneljnom krugu. !:ito se zubi zagrijavaju.. a ujedno jc iednaka duzini trajanja zahvata osnovnog profila AoEo. Kod cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima bocna zracnost jednaka je profilnoj zracnosti.x'" A:CA ~ Odnosi u toku zahvata zubi eo b krugu) osnovnog zupcanog profila (zupca7•• hvata a Kad BU debljine zubi dvaiu zupcanika u sprezi (u zahvaru) jednake.. kruga _ bro] zubi z e~ •••-.. = 7. profilnn U. korak ki-ugu. zr.0 ® Korak na diobenom krugu... Z 0:0 = n. dolazi i do clasticnih deformacija zubi.. a time se i sire. JT j = _. .~ . prelaze ldllcmatski krugovi putanju..Kao sto krugu: se dobiva korak na diobenorn Profilna Zl'aC1l0st Ci. (m + c) Znak minus vrijedi pri unutarnjern ozubljcnju visina zuba 2.-~.. . tj. odnosno 2· Totkc Al i A2) odnosno EI Ez lcole se nalazc na kinematskim hugovima.- dobiva krugu: se analogue i korak na temeljnom 11: t~ = opseg terneljnog ..) [e uaikraci razrnak dvaiu polozais evolventnog profila. Kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima bocna zracnost: Korak zahvata je rnedusobni razmak tocaka zahvata dvaju susiednih bokova na dodirnici. sjeciste dodirnice i tjcmenog kruga zupcaniku 1a prestat cc u tocki E. kova preslo na dodirivanie lijevih bokova iIi obratno.-". = do ± 2 In c) = zm ± 2.do' n. radijalnn (j. koja odgovara duzini trajanja zahvata podnoznog zuba : duiina trajania zahvata L = Il + 12 . -. koja odgovara duiini trajanja zahvata tjemenog diiela. + It h« h[ to So Zahvat dvaju zuba pocet ce tocki A. = 423 .__ aD_.0 Bccna zracnosr (jll) je okornit razmak dvaju polozaja spregnutih zubi koji odgovara kruznoj zracnosti. Du}.).ill:t trajania zahvata L je duzina putanje za koju se bok profila zuba pornice za vrijeme ~!lhvl\ta.r:c + 6E.) i bocna (jB) s ravnim zubima zuptanicima t= Ib = to cos <1... dica odstupanja debljine zuba spregnutih zupCanika 422 koii odgovara luku za koji se moze da bi se od dodirivanja desnih boKruzna zracnost nastaie kao posliei odstupanja osnog razmaka.1 do 1. kojn je sjecistc dodirnice i ticmcnog kruga zupcanika 2 ©.

--- .--=d~. time da se srediste zupcanika O~ odmakne od sredista 0 @a.- Evolventni zupcanici nisu osjetljivi na atanovite netocnosti (promjene) osnog razmaka. U praksi se. Q( V. ~.r. medutil1l. U tom slucaju prakticno dopusteni granicni broj zubi izuosi: z. .:~~ (opcenito) Opca [ednadzba za stupanj sprezan]a (prekrivania) bima glasi: _ Ak _ IId~~--=-dIt-I-'" _ ~_ . To su tocke pocetka evolvente jer ova nastaie valianiem generatrise po tcmeljnom krugu. kako to pokazuie @. ne mijenjaju se velicine temeljnih krugova. Promjenom osnog razrnaka ao na a.. Time se tocka 01 pomice prema gore (u odnosu prema skid) a tocka N 1 blize E (dalje od C).. Dodirnica. To se podrezivanje rnoze izbieci povceanjem broja zubi zupcanika.. Taj bro] zubi nazivamo granicnim.zupto/)'ik r Prerna @ i ([} duzina jc dodirnog luka [ednaka duzini trajauja zahvata AoEo ~~ II ____= + 12 ~~ "A7? aktivni dio dodirniee eos Ct.09 Utjecaj promjene os n o g r az mak a k o d evo1ventnih zupcanika j:.08 Granicni b ro i zubi Toeke A i E na @ oznacuiu toeke pocetka i kraia zahvata.' u istom omjeru u kojem [e rocka C presijecala prethodnu spojnicu sredista 0.. toliko da to praktiCno ne utjcce na stupan.rezivao korijen zuba zupcanika. = 14 za (1. sprczanja stupnja ... z..J 5. vee u novoi tocki e r. pogonski kut dodirnioe sada je 0:.. __ ~·' 2a siu « _ 2 tb Za prakticnu upotrebu Canika je to mirniji . moralo bi bid: .e (alata).o z•• Zl.d~ -.o = 17 za ao = 20°.311..Itx0nik. c_.N N~E = 2 = a sin Vr~2=-~'~. = 25 za 0(0 = 150 (\~ N .. Ako nova tocka dodira kinematskih krugova C1 siiece spojnicu sredista 010. a povecala se tjemcna i bocna zracnost.__ .-.etv. u tocki e dodira diobenih krugova @a.311. vrh bi pod.in "'" 1. $to ie veci E. Uz isti modul povecava se povecaniern broja zubi diobeni promier (do ~~ mz). nece vise presjeci spojnicu srediSta 0 IO~. odnosno Nz su toeke u koiima dodirnica dodiru]e terneljne krugove.~~ cil indricnih zupcanika s ravnirn zua sin 0: Vdl. Novi kut dodirnice. no oni vise nisu i diobcni krugovl. 2 @ Odrcdivanie stupnia prekrivania.02. pravilnost sprege zupcanika niie se nicim promijenila..staj.nju pri cvolventnom '. Prerna @ AE = N2H + Fi..N.--"--_c'--'-"-"'''--cc. bod zup- Prerna tome.25. 1.N. dopusta malopodrezivanje.:::-. Iz toga proizlazi da za odredeni kut dodirnice i za odredcni prenosni omjer mora postojati odredcni minima1an broj zubi pri kojem nece doci do podrezivanja... @ D uaina 7..A .0 = 20°. prekrivanja. promiene osnog razmaka: a) normalni a" b) povecani osni razmak a osni razmak O~'C= G.------~-~~.. aNI. Na ® prikazan je takav sluca] zahvata ozublicne letve (alata) s cilindricnim zupeanikom s vaniskim zubima (locka E pala je izvan toeke N .nic podrczivaoia zup~.).OlG OlGl taka da je stvamo Oz G = O~ Gt' sto je trebalo i dokazati. a ni na cvrstocu zuba. a iznosi za zupcanike radene pomocu ozubliene letve i postupkom odvaljivanja: 2 ZgQ = sin 2 Cf. Ako bismo za takav slucai konstruirali relativnu putanju vrha glave ozubljene l..1 po mogucnosti ".' OlNI ._____ Stupanj nja) prekeivania (stupanj sprezaL 10 podrczivanja.cca.. ko]a i U ovom slu1 Caju mora tangirati temeljne krugove. Premda razmicanjem zupCanika diobcni krugovi vise nisu identical s kincmatsklm krugovima." hvuta 425 .Ona oznacuie tocku dodira novih kincl1latskih krugova..= aktivni dio dodirniee korak zahvata AE /0 COS Ct.o T __ ' . to bi znacilo da bi dodir zubi uslijedio na onom dijelu boka zuba koji nerna evolvcntni profil. to znaci da se nijc pwmijenio uvjet da je: tb E __ tb ~ lld~1 -"d~1 Enol" ~ + Vdaz..l:1 . __ . Zgo = 30 za ao = 15°. Isto t\lko' se poveeanjem kuta dodirnice smanjuje mogucnost 424 Kako je Ole mora i f9 Ut. Aim bi tocke AE pale izvan tocaka N INz. b.N~ N IA = 5.

oznacavame to primicarue zn ak om .~ Naziv i B. . Korijen zuba bit ce zbog veceg meduzublja ozubljene Ietvc deblji i kraci. oz~acav~II_loto od~canje kao -1-. koji imaju isti korak [Iii drukcije. = 14).'canik od alata (ozubljcne lctve)... nazvana pOJnak profila.5.17 . .z. oznacuic velicinu POIl. kad sc tocke N i 11 poklapaju) oznaccna kao produkt X'1n = C (p01I1llk proma).7 za C( ~= 20°.e gdje je Zs = 14. Zakrivljcnie bokova ostalo ic isto jer se temcljni krug niie mijenjao.. Na ® prikazano ie kako se ozubljena letva iz svog starog ]lolol.llJau. Na tom mjestu su dimcnzije zuba drukci]e nego na mjestu nove srcdisnjice. [5· ~a~im prakticno dopustenirn podrezivanjem z Zg ok I 2 3 4 ~" Normalni Granicni Korigirani Minimalni I \ z> Zgo Zke z> 14 Zs = 14 Zk z> Zgo Zko > 25 = < 17 17 = 25 < 14 =< < 30 8 < 25 = zmln =7 I Zrtdn 7 Zmln = zmtn B Odmicerno Ii alat od sredista 01 iii. Faktor pornaka profila x ie pozitivan kad se alat odrnice od. cime se opravdava ta icdnostavna metoda korekcije zupcanika. Z.a profila . odnosno pomicerno 1i srediste zupcanika od alata. Na @ potrebna je velicina pomicanja alsta (da hi tjcmena crta «lata prolazila kroz tocku N h sto odgovara granicnom slueaju.~.upcanici 17 I I Brei Bcz podrezivanja 30 = 30 zuba Is 2. • pozitjvoim i s negativnim pomicanjem alata.~.gral~IC:U'Kad bi _taktor ~?ml7anJa (x) prekoracio stanoviru vclicinu. . Time sc na zupcaniku u pogledu bokova zubi nije moglo nista izmijeniti jer je temeljni krug ostao nepromijenjen pa je i evolvcnta boka zuba ostala Isra.sy?1U ." do = d. Lijevo.ko rekc ij a U prethodnom poglavlju konstatirali SlTIO i dokazali cia evolvcntni zupcanicl nisu osjctIiivi na prornjenu osnog razmaka i da se povccaniem osnog razmaka povccava kut dodirnice. Mlmmal3? br?). povoljnijc dimcnzije.. Zmln = 8 za 0: = 15° x= -i7". to dublje bilo je i podrezivanjc korijeua zuba.:u1.= .?JHa . zuba pI! ~?Jem n_:ce doci do poiave siljatih zuba iznosi kod zupcanika S3standardmm vismama zubi: Zrolll . Dc~no: zupcanik V·plus • p""itwmm pomakom profile xm + 426 427 . Pomicanje ozubljcne letve (alata) od diobenog promjera ima isto znacenie kao i razmicanie dvaju zupcanika u zahvatu na nov veci razmak osi.t .. mz - 271 •• tiemena visina alate Nulti zupcanici Stl takvi kod kojill je broj zubi jednak granicnom iIi je veel od granienog (z..ll<3.--z[ X = --"-'-'-. treba samo cia ozublienu letvu (alat) dovolino odmaknerno od diobenog promiera zupcanika.567 25 .l u ko~ijenu zuba). = = = In Uslijed toga nastaiu pri izradi zubi . . koii lezi vise prerna glavi Ietve. z•• = 17 a 2:1 stvarni broj zuba..311. do -I. ovisno 0 broju zubi. pomaknutog alata premda je korak zuba ostao isri. To pomi~ar~jc irna .8 5 obzirorn na uviete podrezivania korijena i poiave Siljatih zuba mogu se zupcanici.'...7 0. dr 11. Bcz obzira na r(21)1icanie osi zupcanika i diobcnih krugova zahvat ostaie kinematski ispravan.= 14 . (z -I- 2). I faktor pomaka profila x. a tjcmeni dio zuba duii i zbog toga siljatiji. sto je tocka vrha zupcaste letve hila udaljenija od diobenog kruga zupcanika. ~.3 (J. od alata. zubi bi postal! s. '. do .211. sl:ediste o.2m. svrstati u ove cetiri skupine (tablica 4): Nazivi zupeanika vezani uz korigiranost Bro] zubi za " = 20· S malim prakticno dopustcnim podrczjvaniem iii nekorigiranost Tablica 4. koja prj zuhvaru ozubliene letve 0. IIlZ. Kincmatska crta ozubljene letve nije sada vise srcdisniica ozubljcne lerve. Primieemo l i alat sredistu 0" odnosno pnmi. dobivamo ~: nul-zupeanike do = d.1govara njenorn pomicaniu. _-.. ZUI:~nnik V-minus s ncgativnim pomak.10 Pomak profila ..aja (prikaznnog tockastom crtom) toliko pomakla prema van (od srcdiSta zupcanika) cia njcna tjcrnena crra sada prolazi kroz tocku N I (tocka u kojoj dodirnica dodirujc tcmeljni hug.pa 1 faktor pomaka profila x Je u tom slucaju ncgativan. obratno. p~d'<>""n. To je pri evolvcntnom ozubljcnju bczuvjetno mogucc i time niie uopce doveden u pitanje ispravan fad tako razmaknutih zupcanika. fir =. vee pravac.412 x = """'30 = 0.zup~ruk alatu (ozubljenoj letvi).xm (j.:u~camku III .. Srednja crta osnovllog proilla (5S) dodiruje diobene krugove: ® Zupbni}.~ xm u tom je slucaiu pozitivan. ccmo II zupcanik datu. ~peanik~ iii. Vidjcli srno takoder da je do podrezanosti korijena zuba zupcanika u zuhvatu sa zupcasrom lctvom (alatom) dolazilo kad su tocke pocctka i kraja zahvata (A i E @!) lezale izvan tocaka NlN2• Drugim riiecima. podrczivania zup~~ni('i zupcanici zupcanici 7. koji mnoien modulom. Vee prema tome pomicerno l'i alat pri izradi zupcanika prema srcdistu zupcanika iii ga orlrnicemo od njega. ® Nastaianie kcrigiraneg evolventnog ozubljcnj« (V ozublicnie) = 1I1Z. ~ . o~rl_\tno. Vrijednost x (faktor pO!11aka profila) iZmCllnU\'al1lOiz jnilladibe: .-. To opet znaci : ako zelimo da ne dode do podrezivanja ili ako zelimo da S(! ono smanji.on"l pr. 14~zl z. a negativan kad se all_\tprirnice :. tocka pocetka evolvente). Pomakorn profila mijenia se razmak osi.

. de = do .- NIC = ---.-~-. nul-par.2 :r- 2x) dr"" 111 (z ... dk.·. sin ao +) 1'02 sin (Xu = V-minus zupcanicl su zupcanici ked koiih i > = sin aQ (t'OI = 111 2 ( + 1'02) z.xm) . Zub ee biti deblji na rnanjern.'cl~. . _. pomaka zubima Tablica zupl:onik z.. Pomakom profila mozc se utjccati : 2 3 4 5 1 h'il.... df = do . Takve parove dobivamo spadvanjem V-plus zupcanika s V-minus zupcanikom ked kojih su vrijednosti pomaka profila +xlm = -X2111. Osnovni zupeani profil (alat) odmice se od sredista manjeg.treba da bude po mogucnosti sto veci) na uvjete klizanja (treba da budu sto povoljniji) na cvrstocu korijena zuba (treba po mogucnosti da bude iednaka na pogonskom i gonienorn zupcaniku) 429 428 .. To se moze dokazati granicni slucai @.).~~~~'f~~~~:. a tanji na vccern zupcaniku.~" = -. Tim pomicanjem ncce se pomaknuti polozai sredisnje tocke C. ZI + ~2 Kad bi Z1 V-minus zupcanici do = mz. .~\ti~= podnoznog promjera nultog zupcanika. za jednaku vellcinu xm. _sin (.~~:~rf~:1 V-plus zupcanici 3U takvi zupcanici k d k iih . dk = do do = mz.. ' .2. de = mz . 2mx. XI = -X2' Uvjet za mogucnost postizanja V-nul parova [e : ZI ~~I~f~r~~!i~ V~Pl:"~~':~~:6n.NlC' = SIn ao .o~r:~i~f p~~~~e~ik~_::!£e:tiv~~·~ij:d~~~/~~n~:O~~~~I~I~.V-plus zupeanlc! do = 11IZ. src nja Osnovne dimenzije nul-parova cilindrfenih . sin Sd.. ~- lliJ Vel icina potrcbnog i profile granicnog slue. = do + 2m + + 2m (1 + x).(0 nl - XIII IJI + XJIl + ~-. = ----. < z.xm) dt = mz .-parovi. a ni promjcri diobenih krugova (dOl> do.a tjemena- ViS)Da alata na debljinu zuba na tjernenu (Sk erl n = 0. ~ !II Oznaka I-. onda je ZI + Z2 = 2z s...--·------mal. = ao sin ao = . --sin ao __ .~~i~ (z . Svaki zupcanik ima karakteristikii' ~~ltog ~~~ca~it~mtj Z2 ~ z~.2xm 2m (1 . zupcamka ravnim v 0 CN 2 _.:~~~~~e :~~.2 (ltk> . zup 1lI a man)! su za 2 X1II od tjerneno g ~.. V-nul parovi... XI + X2 = 0. u prvom redu s onih koia se odnose na kinernatiku zahvara i na nosivost zuba.. a smaniiti na vecem zupcaniku: d. ::?~:o~j~:etn. = 1'01 ako se + 2m + . > 14..~"sin ao 50 Oznaka Diobcni promjcr ..25 m) na debljinu zuba u korijcnu (trebalo bi da na pogonskom i gonjenom zupcaniku dcbljine budu jednake na stupan] sprezanja (prekrivanja .i_:. Srcdnia crta osnovnog profila SS nece prolaziti kroz tocku C.~-----I pogonskr zup~anik z Vanisko cxublicnic g onieni 1tm Vee srno priie vidjeli da je ~-= Z.o...x). 28 ZI. crta osnovnog profila dodiruie diobene krugove. ---- CR = III 111 X1ll. Prema tome je 21 + Z2 = 2zw Ako dopusin ((0 stamo minimalno podrezivanje. dk. a primicc sredistu veccg zupcanika. V-nul parovi dolaze u obzir i onda kad je Z1 > z •.:~upe~~. Dva + 22 ao 111 X1/I -=coCO" eli . = do do = 1/IZ._ + X11I NICN.. bio bi podrezan i veci zupcanik.4 :r: 2x) Znak + odnosi se na manji zupcanik.. Prornjeri tjernenih i podnoznih krugova povecat ce se na manjcm.2 (Ilk. = . Pri izboru faktora pomaka profila u takvirn slueajevima mofc se odluciti s razlicitih staialista. ali suprotnog prcdznaka.~~.2hkrn .Pomak profila ie na oba zupcanika jednak.~~ smao ' Nul.2xm.:~m~~~~\. dk = do promatra + 22 < 2:>:. NIC + eN.. Osni razmak se ne miienia... ~ ~ 22.< 14. .2 (hkm + xm) N ICN. Sparivanjem zupcanika kod kojeg je z ::?: z sa cani dobivamo tzv..' Z2 Zz > Zp ZI -l- z'.~~- i 2 Unurarn ]c oxubljonjc .. ~t:~vrSiti u nizu kornbinacija.:fk:J~~:!~~~r~~~r~~ ~~.

Z~' ~".0 a = ail ·COs« = m -2- COSIXo Zl ~~.2hf -I.. _--_. trebat ce izvrsiti i korekciju visine glave h •._ .d •• d" + 2"._ .) dr.::. ~" d._ . oxubl icnic gonjcrn zupeunik Z2 4- Osnovne dimenzije V-nul parova cilindricnih 6... dog1 = + 2 (ilk.) = = '" (7.) x.~. .--. x. _ .sc~.) dx... k .. 'Tjerncni premier 1 .. zn propisan 'Tjernena zracnost po~:'~-r---- razmak os] cos 0: = m Zl + =s:: 'ZjI cos Ct._ di. = d" + 2m (I = !II (a._--_ .. . Ti se parovi dobivaju 1- sparivaniem: 2- 3- V-plus s V-plus zupcanikom z. .6- na cvrstocu bokova (pritisak valianja treba da bude sto nizi). Ako je suma zbroja zubi (ZI + z~) malena.... 7. -----~~~ dr = d" .. zupcanika Tablica xup~anik z.x.. tiemena )I + x.(1 + x. odnosno V-minus Svim pomacima profila (korckcijama) kojima ostvaru)cmo I parove. To ce zavisiti od broia zubi. a veci ostaje normal an (bez pornaka) za razliku od V-nul para (V-plus sa V-minus.xm)..~ zracnost) ~------- 2 + 2xj til tan (to = 1-.2 '" (l . m) 1-----------_·_·_---._______...-.----------. ((.fun'!<o) Razmak osi kut dodirnicc ~".-.x. C+ x.. 12.. = d" Osni raamak micra zuba na diobenom (bez odmi ere aa xracnost) vis ina alata Nazivna promieru .--~----. dakle ne sarno ZUp.-----_._--- d.... in . inv « 430 .--Kut dodimicc Sum" foktor. U tom slucaiu se samo kod manjeg zupcanika izvodi pornak profile. = Podnozni premier --. + 2 + 2 x. + 2 III (l -1= m (x. do l'ogonski V-plus parovl.sa s!<raccnicm giavc 2 . z.. ~ __ dk. . = d" -1. kao i.. V-plus sa Vvminus zupcanikom z. ~" d" -... __ .2 (I'ko + x .-".'( I -d ) razmak OSI ne snuje . + 2 _ 2x.-.. profil si a Ovdje broj zubi zupeamk. < z..~ -__ dk. + Z2 .--. razrnak osi se mijenja. Oba zupcanika irnaiu broj zubi manji od granicnogl Pornak profila i iednog i drugog [e pozitivan. radi se U sva tri gornja slucaja. Zz > z.' Z2 > Z.L ••• __ I~:" pogonski III zupcanik d..2".. + Z" Sf!! ~~ cos Sill .. ali se pomaci razikuju po predznaku i po velicini (+ XIII > .) --2 tan «"._-_.x.--_. Z2 > z._. + z. I • " nicnog.x... + Zz . T V Ius s V-minus uz uvjct da se korigira V-plus s Vvminus iii V-p~m s nultl~ lie -~ tom slucaju pomice da bi se p~..) k '" = a. = 2 (a -1. 3 _ V-minus sa V-plus zupcam om d 4 _ navedenom kod V-plus parova.'" .±~~ tan + inv 1 ---------~-.~ dOl . 2 z.) . r pri tom pornaku profila rnijenja se osni razmak..m > . 2eljeni ili proplsllm stanc at 111 k f 1 T u podrucje podrezanost! omena odnosno a. + x.- V-minus parovl 1 V-minus sa V-minus z~p~anikom 2 . .a .. zupcanika s ravnim zubima Tablica Oznaka IVanjsko z.f!1 ._. = (z.x.) = = !II (7. -1.m = .:--I----------(f.X.. ike s brojem zubi manum od gra.-.~ moze bm zel)-cni razmak OSI kOJI se lazbkUJe od ao ..--------.ovec~va..stig~~ razmak 08i na pl~s (l?. DiO_be_n_i_p_r_orn_io_r_ ._.. m) . vee I no rrnalne zupcaru _ e . - ~---... L--------Razmak os i za nultc ([. da ne bismo ?:b. = do.-~>-..~ se rnnogo razlikovati 0 d ao. -----_.) ~_I-~~---_-__-_~.+ 2 Xs tn tan 0::.. + 2m (l ._---_. ali ne mora biti jednak._. -1.V-minus s nultim zupcamkom ik uz uvjet da je -xm> + )Wl._--_. til) = "--" d" . . 431 .---------_. +2 + 2x.x.x. Zz < z. .---~ pcgonski z~ m 2- Unutarnje ozublienjc zupcanik z parova (i V-minus parova ) cilindricnih s ravnim zubirna Gonicn. Raz 1 uiemo " ~k sa Z > z i zo > zo.....(x.... dr. gdje se razmak osi niie mijenjao kod svih V-parova. + Zz < 2 z...~- -~ . m) .lll proizvolian. = .2 .d .:. 2 (ilk..cenia glavc Skraccnic glavc <ikl~' s.2 (II[ + x ._-. V-plus s nultim zupcanikorn ZI < z. (l -. = d.u sluca]u po samo 0 promjeni razmaka osi.XzlII) Ovdje se moze izvrsiti pomak profila lUI oba zupcanika.bez skt. -------_...2 x. + x. _bilo V-plus.)' _. z ._.. z.dOl d~. pt-ijcncs nike ._._-.2 (ilk' .. . Tjcmcni prornjer ~~. = 2 (a -1. m SO"Q = '2 - I. dobivamo: • promjenu ijcmene I po d nozn e visine zuba __ prornienu razrnaka osi Osnovne dimenzije V -p us 1 Oznaka D iobeni Tiemeni Podnozni prom] er premier promi er ~--~------.?.._..-". x. .) .) m -a 2 (h~a Cr:G d r. . . + x.)' _.) ~" dk... ------. ". -..2x. Vee prema tome koji ie od nabrojenih faktora uzet u obzir dobit cerno razhcito povoljne faktore pomaka profila x. 2 X.. til tan 0:0 ] hJt. < z. lik . z 1 < z.._------_. inv o: = 2 __:_z.--... _ .og porna a pro 1 a us I iii u podrucie pO)3Ve sll)aka.- Oznakn Diobcni premier l'ogonski Z\lp~nnik z .----. _---Nazivna micra dcbljine xubi na diobcnom promj<:ru (bcz odmjerc 7. ".XzIII). zLm -----_--~_----...._.~-I:..~ dOl .

~_.2 (17 . ~ .. Razl ika faktora pornicanja 1Za V"minus parovc miicn]a se prcdznak faktora pomicania profil.. m) dOl + 2m(l -I. odredena zracnost.---~-------~- __ ._~~_ dr.s.. a znak .B) [mm] 1 i ••••• -- i dkl =..- c'2 -c. povecanie h. dk. a veliki zupeanik dva zuba manje nego sto je racunom predvideno..B va..oS! ap nasta]e...•• m ~ x. = ~OD potrebni da bi se spriiecilo podrczivan]e korijena zuba.. Oba se zupCanika.) - d. Stvarna prornjena razmaka osi iznosi Baa.. medutim. ----~-.'r.-. Krivulie zasiljenosti ogranicavaju izbor vriiednosti fa~~ora p?. Tim mjerama smaniuie se prerna rezultatirna ispitivania naprezanje na savijanje na vecem zupcaniku za oko 30 %. Novi razrnak 051 nosi oznaku ap ®..-.. il . Kad spregnemo dva V-plus zupcanika s razmakom .~ dr. pomakom profila dovode opet na prvotni razrnak osi. Znak -I. Da bi se nastala zracnost uklonila (da bi se dobila teoretska sprega bez zraenosti.-.. 2 cos o..--.~--cos a.~.. c ~.iii -.-._.cos eXo = z~ .- Kut dodirnicc (zahvatnc propisan razmak os i) . --'" i ..___". a da se na manjem osjetno ne povecava.. treba smannti prom)c..~ .~ 7.--••• -~~~-----.---. + B Ba. ka~o to pokazuje ®.bcz s kracen [a gla vc Skracenje -' •• ~~--~ zupcan ik z:! Proraeun razmaka osi parova kod kojfh je pomakom profila doSlo do prorniene razmaka osi Pornak profila zupcanika modula In = 1 ~zaziva poma~ profila za velicinu +x. Kod V-minus parova bit ce i B negativno. __ •• ••••• _ •• __ L ~"~'T~T"~ • !_~dnoz. Nazlvna micra debliinc zuba na diobcnom prorujcru (bcz ndmjere za zmcnost) Posroieca -- v-ptus rupoonici tjernena zracnost ~.. veci od 1/2 m. ~ dc. kut dodirnice._· •.. Uslijed smanjenja razmaka osi od IXp na ~. pom~a +?' za IX.manjuj~ se ..x. ~..tjeme?C zracnosti c @. Promjenu razmaka osi za razmak OSI ao = I napvamo faktor?m ~omaka razmaka osi B. 433 .Osnovne dimenzije V~plus (I Vvrninus! parova) cilindriCllih sa unutarnjIm ozubljenjem Pogonsk i zupcanik z. -1.t .-. ".~. Gonicni zupcanika Oznaka Dioben i prom] or Tierncni premier 1 .----.I?~a profi.-. ~ ----'-2""-.. radni (pogonski) kut dodirnice (~). smanjenje S.-:: d-o. Mali zupcanik dobiva pri tome pozitivni pomak..-.~. profila •• ----._ •• ••• ~~~_.---~~~~~~--.~-~-.- •• ---- •••~••• ~--~ T~_~" ••~_~~_~ __ ~ ••• ~~ __ ~ . Veliki zupcanik dobiva takoder pozitivni pornak.~~~ __ L ~r... -I. koii pripada osnovnom profilu (1X0).-.~--.c tjemenih krugova... Da bi ~e ostvarila tjemena zracnost c..ispred Z2 oznacava da se radi 0 vanjskom. :_ dOl - 2~~k-"-=. i dr). Taj smanjeni broj zuba uzrokuje smanjenje diobenih promiera i smanjenje osnog razrnaka. smanienie hc promjera (d.. Hiesiga). ··-·----~---~·~·------·-~~ dc.da jc rijec 0 unutarnjem ozubljenju. Faktorc pornaka profila x treba u iednadzbu uvrstavati s od~ovarajucim predznakom -I. icr izvan r:nvul)e zasiljenosti). pri broju zubi mamem od granicnog.. smanjenje 11.---~._ --~~-.-------.. d. '" d" -. .. Teoretska vriiednost smanienia promjera tiemenih krugova da bi se ostvano zahvat bez bocne zracnosti a 5 tjemenom zracnoscu c: PRAKTlCAR ll.) 2:-: -I- ZI ± .--'. 23 = 20°. U doniem dijelu krivulje dane su vrijednosti -x koie sprecavaju podrezauost korijena.-.11--··········. pri negativnom pomaku profila srnanienie d._~ r d. povecanie hr u radu zupcanika tzv..la x.---.sa skracenicm glove 2 . a" ...x.LL_~_. __ •• "..u Odl~OSU prema mogucnosti prekornjerne zasilienosti zuba (ne smue se. r. Razmak osi dvaiu Vvplus zupcanika u zahvatu teoretski bez zracnosti: a Pri tome je IXo = a.--. @ Granicna crta za prakticno dopusteno podrczivanic zuba i za oblast poi ave zasiljcnoati zuba kcriicna dodirnc (kinematickc) maka osi) pri pozitivnorn pomaku profila povecanje tjemenog i podnoznog povecanje debljine zuba (S).(1 .. moraiu se zupcanici ponovo primaknuti.~----~ . = = a.~~---...-- ••• --~--. ® neprornijenjene diobene promjere krugove koji nisu Identicni s diobenim (zbog promjene raz- Promicna osnos na razrnaka Gp od (1.~--~~~. -.~~om~.. ap = a.---.---~-.-. - a 0" do...--.:1 cos o:~ Razmak osi (l :..2 (a ~ m -l. Na temelju tog radnog kuta («) odreduju se sile sa zuba na zub.2".~.. -.~ __ . linijc za ~~-~<~' ••• --. medutirn. • ....--..~-~.)(2_ zz glavc •••••• --•• ...-._.. 2 (llk'~~_"~) Pogonski kut zahvatnc liniic (pogonski kut dodirnice) --'. Postoje i drugi nacini za korekciiu zupcanika pomak profila. i d.~~~-~-. Za izradu zupcanika mjerodavan je. Iz dijagrama ® mogu se ocitati minimalne vrijcdnosti fa~tora... (1 -I.. odnosno ~ x._. Pri tom nacinu pornaka profila dobiva mali zupcanik jedan. .Xl m) d.x~ [mm] V 3wpal"ovi (ing.. = ao -I+ XlB/B.

0196 0.0135 0.' .1076 0.088 ° ---_ . BJ ---~ 24 = 17 17 5 6 4 3 0.Zl pornaka razrn ak a OSI. E. osi za velicinu radijalne Pri tome ie: ..--~~---0.7.014 I 0.. _. 0. i k je dana u tabl icama 8.0090 0. = 20° Tablica 8. ):l+ xa 1 B 1 B.0236 0.072 0. 0. = a. !~.Osni razrnak s profilnom zracnoscu jp: a' = a + -j+-2 S111 " I.0255 ~-.0482 0.---~.1507 0.~"-.089 o ----~ 0.--d ane 6U u taanoj roja blicama 8. To ie jos uvijek dovolino blizu tjernene zracnosti od c = 0.-..~ _!_ 17 = _2__ 17 - I k ~--. 14 .0183 0..000 8 0.0572 23 = 17 --22 0.0634 0. a bez bocne zracnosti i skraceniem visine glave By a. danoi sumi.zbroi zu biI Zl + z~ 1 X = --17-.588 ~ 0647 . Z2 (B - 9. odnosno kao radijalna zracnost (j r) iii profil na zracnost (jp).-.072 3 0..294 Pri ozubljcnju sa IX = 20° i c =. ---25 26 k .412 0. 434 --IS 14 0. + X2)m .~---.----. (IX = 20° i IX = 15°). at cos 0:0 Faktori pomaka razmaka osi CI. 0.a iznose: du d~l _-0.0652 0.Bv) ao = 11111 [mm] .0757 0.a = a.0556 0.1177 ° = 17 14 435 . 118 0. 0706 .0145 0._27 28 o.0558 0.2 m. Pri tome je potrebna zracnost postignuta povecanjernrazmaka zracnosti j r' Time se mijenia pogonski kut dodirnice od " na COS" (1:..~ ~.353 = 0.03204 0. odnosno skracenje visine glave hm = 0.--~~.235 = 0.824 = = 2 (a 2 (a d~! +m +m 2 17 17 10 ° X2 m) - d02 dOl x.0044 ~~ Nastaianje bocne zra~nosti pri spreai dvaiu V-plus zupcanika ------0.0082 0.0087 0.039 3 17 7 -~~ 21 . -~ 17 9 ---2O 19 18 17 0.102 0.0322 0.047 0. . m) - 0. ° 0.0225 0.0043 0. pn .0819 0. Vrijcdnosti za proracun ' .-.471 --_. Zelienu bocnu zracnost mozemo postici pri izradi zupcanika odredcnim priblizavaniem alata (ozubliene letve) k srcdism zupcanika dodavanjern odgovarajuCih odmjera nazivnoj deb1jini zuba ill pri rnontazi odredenirn pcvecaniern razmaka osi U odnosu prema uracunatorn razmaku osi a. Bocna zracnost moze se izraziti kao kruzna zracnost mjerena na obodu dodirnog kruga (montazna kruzna zracnost) ill na obodu diobenog kruga (izradna kruzna zracnost). 0765 . 059 o.530 = 0..~. + (x . tablicu 8). B.-- ap - a = (B .1763 Postoieca tjernena zracnost: c=a--- + df2 ----=a- du + drl 2 ----16 = _!_l_ 17 ~ ~17 =~ 17 o 0. Tjemeni prornjeri zupcauika ked kojih je izvrseno skracenje visine glave za vriiednost hm = ap .+z·1 .[282 0.0412 = 17 ..2 m nije opcenito potrebno smanjenje tjemene visine glave (srnanienie tjemenih krugova) jer je jos i za z! + Z2 = 14 vrijednost pomaka razrnaka osi. Vrijednosti pomaka razmaka osi s bocnom zracnoscu bez skracenia visine glave iznose Bas.1763 m (v.~~.0438 0.035 0.0927 Izracunati osni razmak a je bez boone zracnosti.0292 0._--0.0035 0.177 .-. i 9.

0.06 32 77 0. I ill m..dJ m l n "'" +- A.?. Tablica zubima modum >II 10..300 0.031 do JUS M.200 0. zatim red 2 pa tek no..500 0.••sin 0: 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 0.02 04 25 46 68 90 0.-~oi~SC.2Aadsino: + A'd2) cos CI.~~I~:~\~I:.467 0.933 0.800 0.03 16 40 68 *\~I~.c._ 14 27 41 55 71 \ ! ~ 50-~.l mjera surne diobenih radiiusa (ro 1 + r02)' Kod V-parove.61 i A.767 0. ·0.967 1.15 55 I I I i I I 96 0.033 0.10 38 I ! i \ Odmjerc dcbljine zuba i razmaka osi obuhvaccne su standal'dima (DIN 3963 i 3964. (J. B 13< 1 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 0.~ 02 05 08 11 15 0.733 0..05 15 52 90 I \ i (A'~l i.02 10 32 59 86 14 43 .667 0.A.08 48 0.267 0. a sa A .567 0. .867 0..14 17 0.-.\~. moze se potrebna bocna zracnost ostrariti pove6anjcm osnog 436 Tolerancija l'azmaka osi je razilka izrnedu gornje i donje odrniere razrnaka osi. jcsu dopustene razlike izmedu stvarnog i nazivnog razmaka osi * Sk"accnje glavc pot reb no je tad ie c = 0.07 27 0.400 0. Odrnjere debljine zuba A.133 0. sa A.d gornju i donju odmieru osnog razmaka. .. :::." .3 17* 40' 64* '89* 86' - kl'uina zracnost: jntln . a isto tako i smanjenjem debliine zuba.100 1. 8tO omogucava postizanje zeljene bocne zracnosti.Faktori pomaka CI.::-\--1\80 ~. .-(m\3~. i A.900 0.067 0. Odmiera miera preko veceg broja zuba A" jednaka je odmjeri debljine zuba mnozenoj kosinusom kuta dodirnice. unutar koiih treba da se pribliiavanjcm alata ostvari smanienie debliine zuba.033 1.'.09 67 82 0.533 0.2 A . jesu dopustene razlike izmedu nazivne i stvarne rnjere dcbliinc zuba mjercne na diobcnom prornieru. 437 .600 0. 0 cemu ie vee bilo govora.333 0. max"'" (A..08 78 34 97 I \ 0. 'I'oteranciia debljine zuba jc razlika izmedu gornje i donie odmjerene debliine zuba .036).833 0.:\t~\ Aka to konstrukciia doptl~ta) treba u prvom rcdu pr imijcniti red 1.. A'~J -\.2 '" Promjenom tjemenih krugova i kuta dodirnice u odnosu prerna nultim parovima mijenja se i stupan] prekrivanja e. T x.dZ donie odmiere debliine zuba zupcanika 1 i 2.700 0.pozitivnom pomaku izaziva povecanjc tjcmenih krugova poboljsan]c stupnia prekrivanja.:~: --I\l2s~-\:::\~-\\200'--~:~'--\315\--' 3 50 56 I icdinicc prcnosa Razmac! .433 0.07 23 84 0..03 I i l'azmaka.2 Ad sin A.o\-. + A. 24 30 36 35 34 33 32 31 30 29 \ i I \ 36 43 50 58 67 76 85 0. j rn 0. Pri .10 00 82 0. mijenja se i premier podnoinog kruga.C].z) cos a.3-1~ -80 90 100 Red I \ I 85 0.".00 . JUS M. Dodavanjem odredcnih odrniera debljini zuoa.04 22 50 0.367 0. d2 + 2 A~sin 1 .~'rn ~ -.11 84 0.01 01 17 33 49 68 Sf.067 1. Ako sa A'oJ i A"2 oznacimo gorn]e odmiere debljine zuba zupcanika 1 i 2.167 0.233 0. cinimo to sa svrhom da debljinu zuba u odnosu prcma nazlvnoi mieri ucinimo rnaniom. Tolerancija miere pl'cko veceg broja zuba je razlika gornie i donie odmiere miere preko veceg broja zubi.000 1. d 1 (I. 75 0. Standardne Red vrijednosti za zatvorcne est a • cil indricnim osi u [mml i zavojnim I.".133 1.04 08 45 81 0.633 0. dok ga povecanjc kuta dodirnice snizuie.\~~\.100 0. Odmiere razmaka osi imaju plus. Zelimo Ii potrebnu bocnu zracnost ostvariti odgovarajucim pribliia\'anjem alata k sredistu zupcanika.CI. Za zatvorene prenose treba razmak osi birati prema tablici 10.06 16 67 0.12 90 0. Osim toga. iznosit ce _ profil na zracnost: j" ! .: 1 x. U tom slucaiu razmak 08i nulcparova i V-nul-parova ostaje nepromijenjen i sacuvan kao zaokruien.1 07 IS 30 43 57 71' 28 27 26 93 0. osi u [mrn] Raom.-. kod kojih razmak os] obicno niie zaokruzena mjera. simetricnim rasporcdo!11 odmjera U odnosu prcma nul-Iiniji potiie se [ednako oznacavan]e razmaka osi pri primicni prenosa s vaniskim i s unutarnjim ozubljenjem. 0.5 ZI ":" Z-..09 20 0.05 24 66 0. odnosno minus (±) predznake da se kod prenosa s vecirn broiem vratila ne bi dobila vclika odstupania od nazivnc miere. Odmiere razmaka osi A.01 08 27 47 66 87 0. = l'azmaka 15 0 osi Tablica ! k Razmaci 9.0 01 19 -.2 03* 2O3756* 75' 95' 0. krnju red 3. 0.z .167 - ~~ 0.. Cime se povecava tjemena zracnost. ..00 15 28 43 58 75 91 0.

koji je S obzll'o!1l . z!la~ost ~tpor~n n~ udarna o_Pte~e~enJa. bakelit. mora omoguciti odgovaraiucu kvalitetu (finocu) povrsine . Skupna greska moze se mjeriti odvaljivanjern zupcanika. rnaterijali na temelju umjetnih smola (ferocel. Tezina i raspolozivi prostor igraiu pri tome takoder odredcnu ulogu. Na brzohodne zupcanike postavljaju se vcci zahticvi.18 SL.Debljinu 2 3 4 zuba mozcmo mjeriti na razlicite naeine: kao tetivu na diobenom krugu kao rnjeru preko veceg broja zubi pri tocnim rnjerenjima preko kuglica i valjaka ulozenih u meduzublje kao razrnak izmedu osi zupcanika koji zelimo mjeriti i kontrolnog zupcanika. presano dIVO. koji treba kontrolirati kontrolnim zupcanikorn na posebnirn kontrolnim uredajima.1 uspiesno upotr. K<:~ poljoprivredmh strojc. Kora ad lijcvanja orporna je na habanie pa s~ !IJe:an~ zup.al za zupcanike lijevano zeljczo i Ihevani celik s ncobrade~im zubima. kao i P{~gOI~lma lzI0:-~n11l1 kisi 1 . mjerena na posebnom mjernorn uredaju.11 Materijali supcanika Matcrijali 2 3 za izradu zupcanika mogu se podijel iti u ove tri skupinc : Colici za ccmentaciiu metali (liievano zeliezo.- . jer je Manii zupcanik ooicno se izraduie od kvalitetnijcg je time jace optere{. rnatcrijal a. broj okreta. 438 1. Podaci za metalne materiiale zupcanika . Tablica 1 J 1. rucne dizalice. kovkasti (temper) liv.26 Pri izboru materiiala za zupcanike mora ekonornicnost biti na prvom micstu. Kao velicine na kojima se utvrduju vrijeduosti stvarnih odstupanja od nazivnih mjera pri mjerenju pojedinacnih gresaka uzimaju se: I 3 veca otpornost na habanje rad bez buke visoka dinamicka savoina cvrstoca. edce u zahvatu pa 2 3 4 5 6 7 8 9 10 greske evol vente (greske profila) greske tcmeljnog kruga greske koraka na diobenom krugu kao pojedinacna greska kao skupna greska greska dobivena razlikarna u velicinarna pojedinih uzastopnih greska u koraku zahvata (koraka na temelinom krugu) greske debljine zuba greska radijalnog bacanja greska uzduzne Iinije boka zubi greska miere preko veceg broja zubi grcska razrnaka osi. Za svaku vrstu greske prcdvidcno je po standardima 12 kvalitcta.:.cn.a dale s~ pre?nost kovkastorn livu.l5. Matcriial koraka I IT!)" Oznaka Stame \ kP/mm'! s 1-. I f~~~~~--' fcr itican 0 Slijcdecc tablice daju blizc podatke upotrebi pojedinih matcrijala. bilo lijevanjem. snaga. poljoprivredni i gradevl11skl strojevi ltd. se sliiedeci zahtjevi : Na rnaterijal za zupcanike postavljaju 2 3 mora biti takav da se od njega bilo kovanjcm. kao sto su viiek trajanja. a pogonski uvjeti.Sl1ljegu.311. lijevani celik. vla'lnim pogonimu.blja\ aju U prusnjavim.na SVOju. 5. mora izdrzati uvjete opterecenia.can. celik. I : lIB kp1mm'i "l I aDl kp/mm' i I aO!)] ell I i kp/nllll'i i Primicdba Kao skupna greska ozubljenja uzima sc suma svih utjecaja pojedinacnog i zaiednickcg djelovanja gresaka na poloza] i oblik bokova zuba. mehanickorn i termickom obradom maze izraditi zupcanik . k~o sto ~~l npr. Do 1 mls najvise 2 mls obodne brzine dolazi u obzir kao matcrii. novotekst itd). . od odlucne su vaznosti za upotrebliivost pojedinih vrsta materijala. Sivi liv Sfcrni l iv 5L. j to: 2 Kontrola zupcanika mole se izvrsiti mjerenjem pojedinacnih gresaka iii skupne greske (na posebnom konrrolnom uredaju).

U toku procesa presania otvrdnc smola u takvoi mjeri da postaje otpoma na temperature.5421 0.i at- na habanjc (..9 1.4732 _____________ C.. -- ---_ 90-105 .2 ..41 1.ap\crcccni pornl "' habonlC otporni ------- 'l. -.------- visoku i. liv ~!_'_Nl_n~:--s_·.~~'lie:__. __ c __ ct.~~I g.Upeanik optC'CCCIll Celicni liv za zupcanikc Legirani celici za [ako opterecene zupcanike. ..liz.-~..2 max 0..-. C43 _ "l ~'~~_'I~~_!_O~~~ __ .16 -~~i5~~ __ \ . celici za poboljsanje Tablica Stanjc Upotrcba \KcmiiSki snstuv [%J \ Lomna Ta o l i c a 16.18 i 0..i..35' _ . __ ~ . -..80 0.15 V Cr V 1... .. -- Ic \~- 12 .34: 0.__ ~. 0.ost ---_.L.2 0. ' 75-90 -..~s.~_.6 __"J 1t~.:".~gI I I g:1~ ss 1 I ~ • I I I -----------.. poholisan : zupcanici otporni 80 -.~ika}}i\'inpr.5--=..9 C .C_b_..i zupcanic1 uz .4.40 . C.~~ I 1 ...~ isto Materijali na temelju umjetnih smola sastoie se od sloieva tekstilnog tkiva. koji sn slozeni jedan na drugi. 0.250 190-250 nisko srcdnie optcrcceni optcrcecni Tablica Upotrcba 17. ._ ~~_. :!.. Od tkanine se uz ostalo traze i odredena mehanicka svojstva.0645 _I ':~ 1 i j 0. 441 440 .\~ __6._ zarcn u svrhu . \ 1\ . __ (:.35 0.3230 C.35 Cr ]. .--.\· 63' 62 max 0.\ .10 1.4320 .~~~_. > i" .\ priicno~nikc clckuicnih uumvaia ___ .. ! . 1. Osim toga dolazi i do orpomosti na kcmijske utjeca]c. pobolisan i povrkinski kal] en -_ .. JUS Stanic Uponcba C..-._-.i 0.cljc vrsinski kalicn isto i po- lup~nnki zupcanici bez udara box udnra jnc~ optCl"eccni zupcC1nici (I/o \ -...S_._"'P~"niCi promjcnljiva optl'l'cccnjn povrsinsk i :.90 1.105 .~:_I __ 0...0 l.1 0...--- I I vcliki .2 110-130 75 pobolisan --_ __ .. J_u_.35 -- _-90-105 ~-~. inlw _-_ [akc optcrcccni . HJ3 Celici za povrsinski Kernijsk i sastnv JUS kaljene zupcanike Lornna cvrstcca [kp/mm'] [kp/mm'l 22-26 25-28 32 -_. z:.15 0.35 .30 iaron ~ sv~hu norm.--.-~ 0. -.. -\ ].44 0.I__ .80 L~'_ .~~~~·.~~I~t~~~1:ccn~ __ jake optercccni ZUPCfillICl veci xupcanicl optcrcccni ~~ __ .122l Celici 'za ccmentirane zupcanike T ablica 15 Upotrcb.~:'::~~. .U~)~·...9 I '" lOa! i ~--..~..:T~~~i~M~ % ~~ % ~ '~~ %l g.39 .Konstruktivni Celik ugljicni celici Lomnn legirani ugljicni celici Tablica 12.40 C. Pritiskcm i toplinoD1 dobivaju se ploce ili rondcle punog iii profiliranog oblika._·-~I~[~-~_~_~~_~_~_~J~~------S-t-... _!:Ao _O'.---.33 0. 1 .~~. - -..- "~If~::...osss (.~o_._ . ~~.. Konstruktivni uglj icni srednje optcrcccni zupcan ici (III> 5) srcdnjc C....4830 MnSi 0._ g'~~:c.. · .~..Ba\...~ .:~. \_~:~~': _ __\ 100-·130 .:--- SL.:J. '-' '" ""cl..4130 _11~~:_I__!2_\I~.. n"_T __ -- _- _-----.. ~·· Vrsta I_~r ' ! ~~ __ JUS 0' C cvrstocn [kp/mm'] 0. 0. jednolikost osobina materiiala postize se izmjenicnim mijcnjllnjem smiera osnove tkania.~~~C~~~~.. I _~ 0..~---- 65·. _- I i-----.38 0.i-...25 I Cr Ni ..... max 0..' xni lJ'~ -O'4~L'" \'0 I 1 \1 . ._--.PObcli"~-. namocenog u umjetnu srnolu.~~-..9 1.20 1. . norma.._-_.15 0.50 0. -- __8~~~~~ . ~----- no habanjc zupcanicl _---_.50 kaljen .'3" \.O I pob~~jS.:'~~~cc~i .......... optcrcccni !..1731 C.6! [akc o..4131 g:~~_----0._Jl_iC------~----------u_p-o-t. \' jaec ._. 26 SL.~~~~~S.. : :~-~::.~3--.-. ••. -..1 ... _- -- -- ~-. .:._..~~.40 0.56. 22 Stauic SL.'. Osnova vecine takvih matcrijala [esu sinreticke srnole i visokovrijcdne specijalnc tkanine..- i k 1" a rcn 1 ! ! "rio iako 7.-'1".. 60 0.7 1~....--------- JUS ~~~o C..-.. _~ ! !.. iI· kulicn ... -- 0.l531 -~~TM.-.~--\:~~~~~.7 _. \"-.50 0. JUS Sivi liv za zupcanike Lomna cvrstocn 'Fvrdoca [kp/mm'] ] 80·" 240 190.5 aka 0.. osobito \'01 tcJik iki zupcanici Tablica 14..10 1.-0.80 ~--- ~~ •• ___ .~nOl"ln"- \ isto poboljsan znrcn u svrhu normalizacije optcrcccn --.o'o 7?_1 ~.20 1.--C.ciicni 65·-75 Iizact]c ]60 ----- 0.

od:tupatl ~. Kao posebne prednosti materijala na temelju umjetne smole treba istaknuti: 2 3 4 5 6 malu specificnu tczinu (oko 1.::. time . naime. Donja gIalllea..~~~~~----------------------------------~---- "".. = 20° 18..4 kp/dm 3) visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL) otpornost na morsku vodu i ulje visoku sposobnost prigusivanja otpornost na temperature do 120°C neosietljivost na udarna opterecenia. Sto je u vcco] Slrma zuba."[.zu '1 Ako ie rak ulezistenic dovoljno lelna. 3.otpada potrcba kasnijc obrade glavinc.'11: . 5. nji modul.:m<:du proi~vodaCa i kupca :1~IC fo~ebt~ 2~~O~0~~1~01:~~r G 250 (vrijed. modula dana je visinom savoinih naprezanja u k?rijenu zuba. x: . I opasnost od kosog polozaja zubi je veca.5) brzinnrna i pri velikirn .312.25. koji se sastoji od bukova furnira koji ic naslagan jedan na drugi.I optcreccniima (prenosi ~__ motora) .I.:.._ .--.usteduie materiial .::.__ Zlmln 12 10 brzinama (ugl avnom zu POd-I 0. lerodavna J'e kvalitcta uldistcnja. a ne ispod mcduzublja. ". U pocetku treba zube tanka namazati sloicm grafirne paste..c·__ ~_ .~--. SIl'1l1C zuba b. smna .25 za prvi 8tupanj. Veliki prcnosni omjeri izvedeni u jednom stupnju dali bi velikc dimenzije gonjenom zllpcaniku pa se zato ne iele u jcdncm stupnju s prenosnim omjerom i ~ 7. Pri udarnim optcrecenjima bolii su konicni rukavci. Prenosnc omjere po mogucnosci ne valja birati kao cijeli broj da ne bi nakon svakog okreta uvijck isti zubi pogonskog zupcanika dolazil i u zahvat s istirn zubima gonjenog zupcanika. zubi nose sumo na krajevirna."nln . kOIllCnUTI llindricnim zupcarucun c Izbor diobenog promjera.::...~_: I. . prl obostranom b ulczisteniu: b «: I 2 d 0' odnosno 1 =". b ~ 0. kao i celicni. doaovor "'I vrijcdnosti izvcdcne Ako i.: [mm] 443 . min"'" 2 promiera vratila.312 Cifindr-icn! zupcarricl 5. • > 1..I n = 20 .~ 10 z. Zupcanike od umjetnih materiiala treba sprezati s metalnima (time se smanjuje habanje). dane u zavisnosti od rnodula: hmo• ~. ® pokazuje ponasanje raznih umjernih matcriiala u odnosu prema habaniu. Cistoca povrsine postize Be ostrim alatom i velikorn brzinom rezanja.x . .~. Lignofol je pogodan za uelarna opterecenja. za koju smo vee prije rekli ela iznosi e". =..-. <lnjskom ozubljC:n)\._. Izmedu slojeva nanosi se sinteticka smola.'.a. a i za planetarne prenose S cilindricnim konicnim.~ 10 __ . Presano drvo. tako da se i pri optcrcceniu moze racunati s para c noscu v .. _.1 Upute 5 I. kod brzohodnih prenosa treba. Prcma gore on jc ogranicen minimalnim brojel11 zub! Z. ele UI 'nteresu mirnog hoda treba Imat! sto makvalitctoll1 lezistcnja i tocnostl IZla .0 mrs) --. Grath se utisne u pore bokova zuba pa sc time uglacava bok zuba. Utor treba ela lcii ispod zuba. . i to 11a taj nacin sto se citih presanih tvari glavina oel lakog mctala ili oel cclika upresa u vijenac oel umietne smole. Sidna zupcanika od umjetnog materiiala treba da je 7. Modul. a za Z 1 "... iii pri niskim optcrcccnlirua .3 nckoliko mm mania od metalnog zupcanika. vrijcdnostl . daje prijcd[og prcnosnih omjera za zatvorcnc jedinice prenosa. Najmanji broi zubi malog zupcanlka Vrsta pogo". a sve se onda podvrgava prcsanju pri visokoj tcmpcraturi. Sirina zubi pri jeduostrauom ulezl:.. Zl min = 33 za visokouCinske prenose (turbinski prcnosi)..z~ 2.1 Zbroj zuhi I~.5. .75 Tablica 20.I n ~~ = 14·-17 za drugi stupanj.. ~_ _ ~ 24 _Z_~_:o_i_~~~lb~i_I~"~'i~~~~.a.._..opasnos t progiba .__ . Izbol' prenosnog omjera. "ZllPCanic..0· ·10 m/s) -Z~. Tablica Zupcarllci s vclikjm obodnim (v "': 10~ 20 mjs. nastojati da e > 1. Broj zubi treba birati tako da stupanj prekrivanja e ne padne ispod minimalne vrijednosti._.5 promjcra vratila za zupeanik koii se navlaci na vratilo uzima se orijentacijski do> •• ~ . 7. ' mieri osigurana paralelnost .2 ravnlrn zubima U posebnim slucaicvima. kod turbiuskin pri jcdnostranom z a iz b o r d im e nz i j a z.-TTC ~ + 1.. za preod nazivnih iz tablice 19..... Za prenose visoke toenosti uzima se z 1 ".~ . Koel umjetnih matcriiala opcenito trcba obrariti pazniu elobrom podmazivanju. 442 prenosa. Mcdutim. .1. Samo 11 poscbnim slucajevima bira se im •• "'" 10. ski za diobcni promjer: ~~ . . utore za klin. U upotrcbi je tzv. Vrijeelnosti za minimalan broj zubo malog zupcanika dane u tabHei 18. Pokazalo se da se vee za relativno mali broj zupcanika isplati da se presaju gotovi otpresci.up can ika Izbor broja zubi. dovoelilo do nejcdnolikog trosenja zubi.tcnju. npr. Od umjetnih rnateriiala mogu se izradivati sve vrste zuba i zupcanika. Za zupcanik i vratilo od jcdnog dijela uzima se orucntacudOL ". in .:.t'~nid s niakim obod~im redone svrhc) (fJ . zbroj zubi za ct. Time se: ~~ Krivnlje haban]azup~anika od razli1 .vr~n a.. Zlml.i poston opasn_ost omf"l ?. daje orijentaciiskc _.. Zupcanici od umjetnih rnateriiala mogu imati..) !'ratila uzima se: kruto..-.~dl1ilh obodnih brziua (v = 3. radi mirnoce hoda. Za izboi smne zu a.mj . . ide sc d~ b ~ 2 dOl' _ a uleiisten)u. . Priie stavljanja u pogon treba zube tanka podmazati grafitorn. samo su orijcntacijske vrijednosti za nekorigiranc zupcanike. \ 1... zupc~mik.r-. To bi.. 2 ..I v ~-.~- dOL :5 0. ZlmLn n] G . Za prenose kod kojih se zubi u toku rada ukljucuju i iskljuClljU im" "'" 4.~ _.)'''''1 ozubljcnju I Z: .' : . Ne postoji razlika u obradivosti materiiala umietnih smola u odnosu prcma metalu.pri slaganju tekstilnog tkiva. Treba nastoiati da vcci zupcanik bude Del umjetnih materijala da bi se na ta] nacin iskoristila prigusna sposobnost materijala..In"" 1. 111 r. !ignofol »2«. Pricvrsccnie na vratilo moze hili izvrseno i bez metal nih cahura. Tablica 19.. 'Ako vratila 11'1811 para'1 ba moze bi to vcca.l" "'" 1. b dOl .-----.75 dOl> b odnosno .

.:. n1nHlx = _- dOL z.. trcba (cia 5. prljavstine.J __ .. tablica 3.. CLOlS.: F.. .-li-Cl-..kruto vratilo 30-45 iii dobri kliznl ldoji " Ako se ozublienie izvadi bcz pomaka profila. [111m) Ivlodule treba birati prerna izboru stalldardnih modula po JUS..-' .. mctalne srrugotine. Ii ~O' 0Nil ~O' '" 0- '" ! I c " 'U " o Silc na cllindricnom zupcaniku zubima s ravnim I I I -o 0. M..-p-"-O-Ii-j. I ...... N r. to rnanji moze biti modul u odnosu prema sirini zuba. onda ne srnijc ici ispod granicnog broja zubi.-m-~-_ -.:: A~~_'~I_~ N N 2Mo do I Mo =.~_ 15 . 2· 97400 P 1'0 = -~---.. Naimanii modul dan u zavisnosti od sirine zuba: 1120111' = T '+' b [mm] Moduli zupcanika izlozeni utjecaiu prasme. treba izbjegavati male korake.~ =6~~'1-60= '1910 Flo ~I )1 do . _-_--. bi se povecao volumcn habanja) da budu sto veci. [kp] ~ n . -. Sto su bol]i uvjcri leiistenja. koia dielu]e u smjeru dodirnice ® iznosi: Fo [kp1 cos (). !l:': 0 . do Zanemarimo li ionako male sile trenja na bokovima zuba. '" '" <-i '" ~ ..97400 P [kpcm] 15 ·-·----~--·--I-I '" . = F« tan 0:0 I V\ N 0- 0N MM -: ~"" I! Nil ~O' 0- '" 'U 0. " ~ <'IN.2 Proracun si la n a z u b u ® Obodnu silu na zubu Fo mozcmo izracunati bilo iz snage koja se prenosi zupcanim parorn P u KS i broja okrcta u minutama iii iz obadne brzinc: I 02 P -v~ [kp] v [kp] .:: __._..312. 1) [mrs] --T='-.o--_.] Faktor sirine zuba Izvedba ozubllenie VIsta lellistcnja <jJ Tablica 20. 0N 0 mali zupC'al1ik [cdnostrano ujcZi~ten ------------------- .. !:! ~ .. N' S\ . 25 Rezano iii bruscnc .-nl-·n-. Ako uvjeti lezistenja nisu pevoljni. LIZ ----~ ~. sila okomita na bok zuba.-u-k-C-" j. I' ~cr ! 1 -o :~ > " [kp) 444 445 .o Radijalno djeluie sila F.lieno ---------------I na krutom postolju.~_.-v-S-jj-. dobro Idistcnje kotrljajllci u kucistu prcnosa i .. 0- ~ 8 '" Nil ~O' .{ ~ ~ '" ~--~_-CiSlO livcno ldi~tcnje na ccli~n-o-j-k-o-n-s-l. ....

udara: do lorna zuba. Vrijcdnost i fakrorom fd uzeu su u obzir utJCC~)l. postignu pogonski broj okreta.vratilu 1. Iz I~avedenih kraka no. . Dinamicka radi zuba.. a o: je kut dodirnice....312. pa i cetvorostruku vriicdnost nazivnog okretnog momenta. z ~ za vriiednost dinamicke obodne sile Fod.. To zavisi od karakteristika rada pogonskog i gonjenog stro]a. To. zavisno od pogonskih uvieta i tocnosti izradc. Nazivni okrem I mornenti mogu biti udarima.. dodatna opterecenja mogu bitl izrazena kao dodatne vaniske i dodatne unuram]c sile. velieina Za vrijeme . dalinia tzv. se P?vecau nazlvI?-a obodna ~tla" b~dne brzine i od velicine gresaka l~!z" Vclicina te dinamicke obodne s~lc 7:avlsna je . __ ~ . smjesten je zupcanik 1. dobivsi potrebno ubrzanje. Njegov ce okrctni moment pri upustanju urad rnorati biti veci od onog koji ce biti potreban kad sve mase. U takvim slucaievima treba pri proracunu uzcti u obzir I a uoi . . daleko prekoraceni.pogons og pogonskih faktora dane su u tablici 21.--. tezina zupcanika Gz i tezina spojke G. kolebanjima optereccnja i s1. 0 @ prikazuie vratilo II. cijc vrijednosti dosizu dvostruku. Zbog gresaka pri izradi zupcanika (gresaka u koraku. u ~~ a time i velicina progiba zuba. Sa zupeanika 1 (pogonskog) prenosi se na (gonieni) zupcanik 2 sila Pn2.III I S stro] oromicnliivim okretnim mOlllen.an)adst d~bi ko'. na kojem se nalazi gonieni zupcanik 2 i spojka S.2. Priie toga smo silu Pn2 prenijcli u os vratila i dobiIi spreg sila koje vratilo opterecuju na uviianie i silu + Fn2. II.3 Op t e r e ce nj e z u p ca n ik a Da bismo mogl i dimenzionirati zube. Vidje1i smo da obodnu siIu. (tezina vratila je zanernarena). Prema tome.'(0) .. Ako pak za faktor udara 't' ne postoie neke iskustvene vrijcdnosti. Mjerenja izvrsena na prenosima vozila pokazala su da pri ukljuccnju spoike mogu nastupiti okretni rnomenti. -~~-~: . Rastavimo li silu P"2 na horizontalnu i na vertikalnu komponentu F" i F2Jt> dobit cemo sile koje u horizontalnim i vertikalnim ravninarna opterecuiu vratilo. koiern djelu).' 1"1\2 Cos (<.'" razloga mora.. na vratilo II. [kpcm] za proracun : Obodna sila: FOI = ~Qd-~·~J._. [kp] 01 Moln az = 97400 PI ''''' (kpcm] nl Osim nazivne sile dielu]u. djeluje sila p.. Faktor udara tp Tablica ~faktor udsra 22.tom Sile koie opterecuju Sile Horizontalne F2V G2(J~tinolup(oniko) II. Tim pogonskim pomocu iskustv~nog pogo~skog faktora za~snoigg~n)'enog stroja na prcnos. 446 ' 1110. 10 h l dnevno ------\ --. elcktro-motor i turbine) i do 8 .s(ft-!lnl3 o G. a na zubu pogonski zupcanik (kao reakcija) suprotno smjeru kretania. treba nicgovu velicinu ocijeniti .. potrebno nam ie kao prvo da znamo kolika ie sila koia optcrecuie zub.. Pogon rnoze dolaziti od elektro-motora. 5. vratilo iznose @ To&a 2 Gcnicni stroj Tocka S ---"'--. ... opterecenja. a time i do potrebe za ubrzavaniern i usporavanjem masa. . koju smo rastavili prije u dvije komponente F2v i FZh• Kut tp je kut koji zatvara spojnica centara I.....l1l1: a d uvjeta pogona.lla s~ zu a no. nienu nazivnu velicinu FOI [kp] moze1110 izracunati iz nazivnog okretnog momenta MOl [kpcrn] iii iz nazivne snage PI [kW] Upotrcbom pogonskog faktora dobiva sc vrijednost okretnog momenta Alol = Alol on f. 5pojk. s._-----' .n"allJCm.V ".' 0(0) i 0.fakt .. PraviIo ie da sile na zubu gonjenog zupcanika dieluju u smjeru kretanja.) . s horizontal om. do 3 h dncvno s ravnonucrrnm okrctnim memento (npr. I do 3 h dnevno I do dncvno hi 8··... if Vrijednosti pogonsl{og faktol'a fd Tablica 21. Dinamic~~ obodl~a sila ]C to n.zahva~a ~ub~ ml)en)~ se. ~ 'c msnic opterecenje zuba. 10 ~ trajni pogo" I v. zbog elasticnih deforrnaciia pri optereceniu zubi dolazi do kolebanja kutnih brzina. u profilu zuba).::e od d N'astupaju I'I u toku pogona kratkotraina udarna .. visnosti od trenutnog polozaja zuba. Pogonski :~-~--~'---:---.. ! \ '--131 : 1:6" =1 l_k_O_d__l'_k-:ih~U~d:-ar:-a::--~= ked srdnjc jakih udarn -~---" kod [akih udara 447 .-:--1 trajm pogon I'~~ motor s unutarnjim izg..ma su pojedini autori pokusal i obodna si~a moz~ biti proracunata pOl~10C~ ~\tora il]i se dinamicka sila izracunava obuhvatiti funkcionalnu zavisnost ut]cca).od. izrnedu kojih je ukliucen prenos.0 .~_'~ . F21! ~o Fn2 sill ('P ..-" \li) Shema optcrcccn]a F. Na pogonskom ..) ' (dpr. Unutannja dinamicka dodatna opterecenja. Vaniska dodatna dlnamlcka opterecenja. dodatna opterccenia. ----~ Vcrtiknlne vratila --~--.

i Z2.10. nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavanja (opasnost zaribavania ili cak 3 zavarivania bokova zubi usl ijed prejakog zagrijnvanja). Ako je stupanj prekrivanja e > 1.= PI = PI = dovedena = r.liti niza~. Osim toga . Prekoracimo li mogucu opteretivost. z~ naiveci u tocki B. '~L 'r"" = ukupna iskoristivost nastala gubicima u zubima u lezajima. Punjenic Oko kucism uljem Ukupna iskoristivost 1/4 vis inc 97. 'I'ankirn crtama oznaccn je na rQ'!J poloza] kad zubi Zl.~§. pri zahvatu para zubi S obzirom na odstupania oblika i koraka zubi te S obzirom na deformacije zubi pod optcrccenjem nastupaiu odnosi koji se razl ikuju od tcoretskih. uzimamo kao polozai na kome sila djeluie na brid zuba uu vanjskom obodu (A).98) 0. odnosno na icdan par zubi. Razlikujcmo : 1 nosivost korijena zuba (opasnost ad loma).312.312.5 . ta nosivost dolazi u obzir kod kaljcnih zupcanika i zupcanika od sivog liva . z~ nalazi sc u pocetku zahwata. Svaki par nosi u tom razdobl]u samo polovinu sile ~~) Rnspodicla optcrcccnja pri xuhvm u l~~il f' U rocki h izlazc zubi Zl. KoefiCIJent tren)a !1. onda se optercccnie zubi za vrijcme zahvata dijel i na dva. + P + e. najccScc u njcgovu kori[cnu.. To se postize glatkim povrilinama bokova i dob~lm podm~ZlVan)Cm. kako to pokazu]c @. on ce biti topliji ad veceg. z] izlaze iz zahvata (tocka E). Prakticno. dolazi u obzir ked :mpcanika koji nisu kaljeni .~a~l zupca~lk ima :nanju povrsinu. ' 'I)L . jer bi odrcdivanje tocke 13 zahtijevalo prilicno mnogo vrcrncna.5 Gu bici 1- snage i koefi ci j c n t i sko ri s ti vos ti (.5% 5.312. buckanjcm maziva i trenjem brtvi ' P = PI . ''lop Trel~jem ra~vijena tOl?lina raspodjelju!e ~e na oba zupcanika razmierno prerna mogucnosn hladenja.~.95-0..ijed buckanja.p = 0. To zuaci da postoie iazdoblja zahvata dvaju para zubi i razdoblja zahvata same jednog para zubi. Zbog toga ~?ra)~ zupcanici l.96) pl! zubi gubici snage u kotrljajucim lezajima: "" 1/2 % .za tocno rezane zube 4 % ~ za neobradene zube = ."' • • J " P2 -I- POuk =!2_ ~lJ-lIk [kW] Pu snaga. krece se kod cilindricnih.97) "'" 0.li zahvatu su dva para zubi (z l> z. ZI iz zahvata [cdnog iii dva para "ubi lC. krak savijanja je za zube Z2. Pod granicom nosenia zupcanika razumijevamo sposobnost preuzimania optereccnja a da pri tome ne dode do ostccenia. Mjerenja na jcdnom norrnalnom plcnosu s razlicitirn vismama mvoa ulja dala su ove rezultate : Utjeca] kollelne ulja u kuciStu na gubitkc snage Tablica 23. 7. Prcrna '.skom bridu 'l. nosivost u oduosu prema habaniu (opa4 snost prevclikog troscnja).ma~1pfl.PLL = Pl • 'I)L1 'I).99) 2 'I)uk = '1). U toj tocki kao hvatistu rastavljcna je sila fin U clvije komponentc. J.u kotrljaiucim Iezaiima s najboljim uvictima podruazivanja (-1)7.\ u kOI"Hcnu -zuba kild sila djciuje na vnn. One opterecuju zub {~ Tok naprczanj:. Ukupna sila koja se prcnosi sa zuba nit zub diicli se duz dijcla puta zahvata Dii "c /W na oba para zubi koii su istodobno u zahvatu.ine ulja u ~~~istu.~ C'I)z = 0. z~ moraju sada sami na duzini puta j'3D preuzeti ciclokupno opterccenje Fn. ~uduC! da . kvalitetno obrademh zupcamka. "~ 0.. Z2.p [kW} Ut!ecaj kOlic.6 Gra n ica opteretivosti z u p can ik a Granica opterctivosti dana je granicom noscnia. brtvarna i buckanjem maziva.04~O. rnozc doci do lorna zuba. Pal' zubi Z2. ~a gubi~ke usl. Da bi Isko~~stLvost z~pcal1lka bila sro visa. gubici snage u zubima (P. Radi [cdnostavnosti.~z C'~. 1\1 i gubitak snage u Iezajirna. pitting). treba birati sto veci broi zubi.mora koefi~l)e~t tren)a p. montazi u hladnom stanju odredenu bocnu zracnost. Proracun zuba na savojnu cvrstocu (nosivost korijcna zuba). P2 = odvedena snaga.. nosivost bokova (opasnost cia usl ijcd kontaktnih pritisaka ne dode do pojave rupi2 cavosti povrsinc.1 % za specijalne lezaie za visoka opterecenja ('l)L = 0.): I % .~ uk "= '1). U razdoblju zahvata dva para zubi optcrcccnie je staticki l1codredcno.99) 4 . . Zagrijavanje i habanjc ogranicavuju nosivost brzohodnih i visoko optereccnih (zakaljcnih) zupcanika. P« = gubitak snage u zubima.4 Odredivanje stvarne s n a g e k oju prenose zup ca ni ci Ukupni gubici iznose : PO"k . Kad su u zahvaru samo dva zuba (jcdan par). dobro podmazanih !1.za brusene zube 2 % .gubici uslijed buckanja ulja i trenia u brtvama: "" 1 % ~ 5 % u zavisnosti od konstruktivnog oblikovania brtvenja punjenja kucista uljem (.)'V .uba 448 29 I'RAKTICAR III 449 . sto se kod zupcanika i zahtijeva.5.995) gubici snage u kliznim lezajirna (za nekoliko lezaja) 3 "" 3 % za normalne lezaje ('~L = 0. Smjer dielovanja !Jilc Pn doveden je u simetl'a\u zuba (tocka F). [kW] L1 5.99) 0. = 0.

9 1.5 1.39 450 .'.4 2.7 ! 1. 1.6 1.4 Z-: .6 1.7 2. r.1 i. [kpjmm '] I i I! 2.Ii.6 1.8 I ~. 2. 1.6 I.4 I i 1. I 2.8 1.2.5.1 1.6 .6: 1.1 2. 2M"'n"" '] ""' ~O.8 1..6 1.4 2.8 1.7 1.6 1.6 I. moraiu reducirana naprezanja lczat}.0 2.2 2.7 1.9 1.6 1.21 2.1 2.7 1.6 I 1.B 1.4 2.9 1}9 ! 2. i:i ! iii I i:1 i iii I 2.8 1.71' 1. iz jednadzbi : '] q.6 Ii 1.7 1.4 II 2.7 i 1.4 [.6 i 1. premier kincmatskog (dodirnog) kruga dJ [mm] '"~ sirina zuba blmm] izazvano i3.7 ~:~ i..7 1.6 1.d2 = Z.7 I'. F.8 1..7 1.0 I 2.5 I I' 2.2 i 2.7 2..10 1.28 1.1 2.8 1.4 . 13.4 1.2 2.8! 1.S I 1.2 i 2. )/(a.8 1. su faktori oblika zubi dani u tablici 24..8 I I !' ~.9 1.7 1.6 II 1.611.6 2.4 .0 2.0 1.7 1.5 1.7 1.0 2.1 2.61 1.1 ! I 2.5 I I .7 I' 1.0 1. tlacna i smicna naprczanja.S! 2.1 2. 1.2 2.4 So .2 2.7 1. fb je faktor toka opterccenja (v..0 2.01 2.9 1.6 . B + B.9 1.{}12. [reba birati vece vriiednosti sigurnosti.5 1.8 1.un [kp/mrn "] .0 i 1.7 1.2 2.9 1.i I iii iI.-----------------------.7 1.8 1.6 1.6 1.un [kp/mm"] 1.:.6 1.7 ' 1.9 1.25 1..6 1.5 ! 1. odnosno izmjenicllo-promjenljive dinamickc cvrstoce (aUN "'" 0.9 19 1..7.cc [kp/mm 2] J -Iod.8 1.5 1. ispod istosmierno-promienliive diuamicke cvrstocc.2 2.6 1!l0 1. .7 1.6 1.3 2. greska profila).8 2.9 2.7 1. oc O'L ar-cd __ 1.0 11.1 2.n II "" 14 I~ 16 17 :3 1..7 1.. Prerna hipotvzi deforrnacijskog rnda dobivamo da su reducirana napreznnia: at.7 2.5 1. i 1'.6 2.9 1.7 1.2 2.6 1.6 2.7 1.G 1.2 2.5 [.8 1.I 2.4 0.8 I 1.5 1.5 I' I 1.9 J.2 2.0 1.9 1.4 [.9 1.~ Z.4 I 1.5 1.6 ii.. s" 2.2 2.0 1.G 1.8 1.7 ::~ 1.1 2. Opasan presjek ie korijen zuba.6 1._ spccificno dinamicko opterccenic ska koraka.8 1.7 1.5 i i : 1.4 2.7 1.5 1.0 2. s dovolino visokom sigurnoscu.6 1.7 1..~.4 .8 II ~'81I 2.8 1. 1.7 1.2 2.611..7 I 11.4 I I I 16 1:5 1.1 2..5 1. Sigurnost U odnosn prerna dinarnickoi cvrstoCi: IS 2. malog zupcanika malog zupcanika kIa.32 1.6 1.7 1.6 c (kp/itm) je krutost (v.6 I! 1.1 2.6 1.9 19 9 1. a)Z je u tocki kod kojih tocka G'.4 1.2 2.4 ~ I ! 1.41' i 2.4 1.7 O'[)J) i lomnc cvrstocc aL matcrijala. ~~ izazivaju savoina.9 1.3 2.9~0 i 2.7 2.9' 1.8 1.8 I! I' 1.5 1._-.1 :.2 .8 ! I i.5 i l 2. tablicu 26).9 1.m) ie dopustcua greska zahvata (v.0 1.8 oprcrcccnia 24 I:: I ro 1. II ~).~ 1.9 2S 1.6 ! j 1. faktor udara dan u ta blici 22. 3 .0 I 2.8 II ::~ 1.9 1.1 ts 2.1 Reducirana naprezanja izracunavamo arod! .5 1.8' 1.7 ~I) 1 1.02" . f.1 2.7 1.8 1.0 q . 7.4 I 1.5 I i I 1.:.4 1.8 1.9ri"I.7 1. SO 100 150 i 1.5 1.7 1. B".6 II 1.1 2.3 .2 2.6 1.1 22 1.1 'n 2 D.3 2.I df-:i.5 [.d a.8 1. 1.9 . I 2.6 1.! ' 2.5 1.. I II gl 2.7 1.7 1.0 2.36 1.6 I~Ll! I.5 1.7 1.7 I i i 1.5 2.6! 1.0 ' i i ! \ I I i U :\::~I ::~ I i:~ 1. r: II~ - 3 2.5 ~:61 U I 2.1 2.a unutarn]c ozublienjc 1:.6! 1.8 1.6 1.5 1.8 .)2' M. 1.'.6 1.7 1.1 1.).2 2.4 1.s 1.3 2.o I 1.7 1.s i i.1 2.1 2.4 i I 1. tablicu 28).7 1.9 IS~' I 1. 2.4 ].9 1.6 1.4 2.8.7 1. 2.5 [.6 I' I. Tablica + (a .6.7 1.3 I 2.6 1.1 II ~.4 1.7 1.9 3 2.4 i ' I6 1:5 1.5 1.6 1.8 1. Kod rneduzupcaniku koji su istodobno u zahvatu sa dva zupcanika optereccnje je izmjcnicno-prcmicnliivo..0 2.tv [kp/mm a.2 2.7 1..5 1.7 2.9 2.-.4 2. 2.1 i 2. Sigurnost u odnosu prema dinamickoj (So) i lomno] cvrstoci (5\) treba kontrolirati posebno u odnosu prerna rcduciranim naprezanjima icdnog i drugog zupcanika: arcd' arod 2 '''.7 1.------------------------1 100 '.7 2. [kp/mm 2] jc stvarna vrijednost specificnog siriuc zuba: 13. tablicu 27).8 i.6 1.0 i:i i i:i I i.7 1.0 2. l/1.6 1. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Faktor oblika q za ciltndr lene nul zupcanike s ravnim zubima IY-o = 20° 24. q2 13". B.1 2 2.6 1.1 2.7 1.6 i 1.2 2.1 2 2 2 2 2 2 1.1 2. +.8 18 1.6 1.6 1.7 1.9 1.0 ! = ([> .6 I 1. (IJ.9 1.8 II' I iI 22'.5! (h I Sigurnost u odnosu prema lornnoj cvrstoci: z.8 1.6 1.6 1.5 1.2! 2.4 i 9 _. 1.6 1.7 1.7 1.2 /.4 1.0 1.8 1.8 1.5 I 1. " nazivna vrijednost " specificnog opterecenja .81i ~:~ I ~:: !I g ~:: }I Ii ~ II ::~ U i:~ ::~ II 2.2 2.7 1.8 1. Optereccnia P.9 1.9 I.5 1.1 l 1.5 I.9 1..6 1.6 "I 1.4 i 1..0 1.8 1.1 2. 1.. v (m/s) je obodna brzina na kinernatskom krugu. ~~ Wi' .8 1.9 1 <) 1:8 I 2 1.9 I i 1.9 1.6 i 1. Savoino opterecenie djcluje istosmjerno-promjcnljivo.3 i 2.4 1.9 2.9 Ii 11.7 i 1. na z [kpcm] ~ nazivni okretni moment _.. 'b~t 6 F. 1.6 1.1 ! 2.9 b.6 1.7 1.1 451 1.7 1.7 1. 13 [kpjmm g svedenog na I [mm] 25 ~.2-2 O'rcd I 1.8 1.6 I [. I..7 1.4: 2.6 1.2 1<) 2.7 J7 .6 2.5 i 2 2 II 1 '.R 1. 1.5 1.1 2.1.8 .2 2.2 2.6 1.1 2 2.8 J.5 1.112. deformacijorn greskama u izradbi (grezubi pod optcrcccniern: c r.9 1..6 1.1 i .0 .4 1.611.7 I ::~ 1.2 2.7 1.411.0 I 1.6 2.9 \I i. na pritisak (Fr) i na smik (P.8 ::~ 1.4 II 1.2 1.7 1. rczultati na zupcanicima jc doslo do lorna pokazali su da je poeerak lorna nastujao na vlacnoj strani. Premda G (tlacna strana) rezultantno naprczanje naivecc.9 2..8 1.-"'~!_cc. q.9 I I' i..8 I 1.na savijanje (P. De bi se izbjegli prisilni lomovi i lamovi usliicd umornosti {lornovi uslijcd dinarnickog optercccnja).8 1.ao~~ .8 .4 1. Ako bi cventualui lornovi zubi mogli izazvati teze posljedicc.

~---7 7 20 16 18 22 [8 20 oblika q za cilmdrtcne V~zupcanike S ravnim zubima Cf.5 1.7 1.0 1.-r I I 0 - 10 l I 0.. treba pri proracunu zubi na savoinu cvrstocu po iednadzbarna crr e d I = Z 1 q 1 B.2 1.'J 3 'I'olcranciiska polia cilindricnih zupca. do (dodirnih krugova): 25 12 10 11 11 11 12 16 12 14 25 db I I cos Cf.5 [.7 1.S 1.~ 1.t-c.7 ::: I.S I. 400 800 !.9 I.9 1.8 1.6 .6 1. .. I I .(D = 20 Q sparivani 1.6 1. -9 10 200 12 13 :1 I! i i 16 17 18 2..5 I i 1.8 1.5 1.6 1. I») poconi xa mierne apMate ifi slitnl po~""i koji zahtjevnju kod malih obod"'I' IIrzino vcoma toeal} prenos.7 1.5 1.0 2..6 1. ~-- -- -~ --_ ..9 1.6 1.5 1..1[.1 .ban dogoyor .6 4 0.02 . b) kvalitetn kao funkcijn obodne brzine 60 mls~k . pogoni koji rode prj kvaliteti 5-6 do 70 mlsek.6 1.7 1.5 ! oj) Iilrbin$ki I slltn. .4 2.8 1. I'folxvoaaca.5 ! I.8 1.5 1.S II 1. Faktor toka opterecen]a fb Tablica I Po mm sirinc zuba pri (.5 1.3 2." i c r c uz .4 [.5 1...m) Tablica 26.4 2.7 I l:~ ::: I I 1.2 I 1.6 4 1..5 [.7 1.~ I 2.6 1.1 I I> 0.1 1..4 ~..6 1..zmcdu petro..~.4 I 1.9 1.9 1.6 1.4 [..4 1.0 1.1 2. 5 0.6 [.5 1.. '-~i--~~ '-if.6 1. Faktori Dopustene greske zahvata f.7 1.5 1.aca . kod kojin so zahtjeva osobito miran hod.8 u 1.mza cllindrfcne zupcanlke DIN (3962) Tablica 27...2 2.4 1.4 1..1 2.5 4 5 5 5.6 1.7 1.0 2.6 1.1 2.6 10 7 10 14 20 28 40 63 [00 160 Smjernicc za izbor kvnlltctc izrudc oxubljcnia u zavisnosti ad abadnc brzinc dane su na oiW· i tnblici 29.8 1.7 1.0 2..3 2.8 1.5 1.5 1.6 1..7 1.5 I I I I' i !:! I 1.6 1.1 1.6 1.8 1..3 1. [mm] 50 100 3.5 5 5 -_ .5 [.2 .5 1.7 1.~-.4 1.3 I I' 1.kom nnri/branja porrcbcn I" pos.'.7 1. 28.5 1.4 1.6 1.5 1. Z I qz 13"" faktor q uzimati iz tablice 25. z..8 1.8 [.2 2. ~~O-\·~I-~~·~"·! -~ lIe"'" tf ~-~-~ -u.o cos Cf.6 4 ~.6 [. 25.4 1.2 2.5 15 1. d I'ogon.6 1..-------'-'-'-~- '+'-Vr~~~ d.6 1.5 ~ i I I' i 1. 1.7 1.Zbog toga sto su pozitivnim pomakom profila (+x) zubi u korijenu ojacani.6 1.4 1.4 1.1 2.6 4 0.5 4 4.0 2.3 2.2 1. i. .6 1.5 1...8 1..4 1.7 1. u lJ. cificnog optcrccenin B [kp/mm') i Pa~tortOkfboPte~.5 5 6 6 6 6 7 9 7 B 10 8 9 11 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 pogonskih kinemastkih cos o: .5 7 5.5 5.6 4 10 1.4 [.8 1.6 1. a negativnim pomakom (-x) u korijenu oslabljeni.5 2.5 ! I 2.9 1.2 I 400 l~ i! 19 ~.5 [ .7 1.6 4 0.4 1.5 1. bi Krutost c [kp!tJ. 0. .5 1..8 1.8 1.6 1.5 6 8 .9 1.4 1.3 1.5 I.'.5 1.5 I ~-.[ 2.6 1.-.7 1.3 .4 1.6 1.6 4 10 1.o = 20" Tablica z..6 0.5 1.5 1.2 2. Isto tako treba u jednadzbama: f" I~ 0.1t: a) kvaliteta kao Iunkcija obradc. ~-::6···~~'6·'1--"i-~ _.5 4.4 1.4 1.3 1. 100 200 4 4. Pril. krugova cJc_ 12 63 71 71 80 100 25 50 0.6 1.2 ~...5 1..6 1.1 co lik/cclik mnter ijah Nuzivnn vrijcdnost spc . Kvalitcta 6 [2 10 8 9 9 10 11 12 12 14 18 14 [6 16 18 18 20 20 22 28 22 25 32 25 28 II 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 90 100 125 .~ 3 3.5 li-lllcCj su: ~: 30 50 !I ~:~ : lOa I~ ! ' 1.05 -~.~. .7 1. 1.I 2.j I ~: l 2. 1.6 1.7 1.7 1.5 2..6 1.7 1.4 1.8 1.2 2.6 4 10 1.~. 40 40 63 71 100 1]0 I I 20 21 22 t I 1.7 1.---~~ 7 ·1· I I --4 ~ 50 .6 1.02 I za promjer d uzimati vtijcdnosti d.~ ..4 1..6 ! I I I 2.'~-1~g 1. \..

nazivarno dinamickom cvrstocom valianja kD' Tu cvrstocu izracunavarno 5 6 I ' 1 2 13 ]4 : L _____ I7 I8 I9 110 I 11 T 121 ! iz jednadzbc : kD = YE y.!in-~i(a l hi) [kp/mm"] -.DbfJd InduJtrQQ ./10 iJ'u. rnogu trajno preuzimati. razl icite module fj'l i E2 iz jednadibe: 2E.5° E/50°C.-. 12-60 cista fina obrada naifiniie obradeno ili bruscnje - Na tablici 30. Prekoracenjem smicnih prornjenljivih naprezan]a iznad granice smicne dinamicke cvrstoce.7 -1--4-.~.. Velicinu kontaktnih pritisaka izracuuavamo pornocu Hertzovih jednadzbi. vozlia . podmazivani uljem."0.srednji racunski modul clasticnosti Izracunavamo._.-. Opasna tocka naprczania nalazi se ispod povrsine gdje se uz tlacna javljaju i najvcca tangcnciialna (smicna) naprenja.:uM'<~ug pritiska niegova @ Kontaktni pritisak nn bokovimn zubi jcdnadzba glasi: 2 0. dana je u tablici 35."q I I ! ! p".Smjernice za toenost izrade (kvalitetu) ozubljenia Tablica {mls] 'V 29.35 Fn' Em p [kp/mm"] O~ . U ostalim slucaievima YE izracunavamo iz icdnadzbe: i p~liQprit'r~dr.f(l9rqdll/~ ptJrni ! F« [kpJ lim [kp/1111112] ! '. srcdnji racunski radiius zakrivlicnia bokova izracunavamo iz iednadzbe : finomehaniku ~a11>1'1 pruIMl 1f'.loJ.Af Itrcjrr/ ~ norrnalna sila na zubu @} . Prema teoriji kontaktnih pritisaka naivcce tlacno naprezanje nalazi se u srcdistu dodirne povrsine.. I Nacini izrade lijevani iii grubo obradeni grubo obradeni i s icdnim skinutc strugotine s lojem fino - I Kvaliteta izrade prerna DIN 3963 10-12 ----_ . 0. -..0 I [11 1'2 I ! Proracnn nosivosti (opteretivosti) bokova zubi. B. ako su bokovi zubi podrnazivani ulicm viskoznostl 13.".~-~---~~~~-. utiskivaniem maziva u nastalc prskotine koje se sire prerna povrsini. Kvaliteta potrebne obrade prema obzirorn na podrucja upotrebe (DIN :podrucjhna upotrebe zupeanika (DIN 3963) Tablica 30."yi ~ 1 [kpjmm-'] 1 faktor pritiska valjanja dan je u tablici 31./E' E".j~nl((Jri . r prrdzni ~tr~jni OPOfOt/ Oznacirno li odnos (Ii) uvedcmo u [cdnadzbu r---a/atM sfrojev~ 1____ alai-I)I ._---_ .1f'Ij"':'f1f. .I!<...l___ IJ 2 pm cos Ill .---- zup~anici t.l/~ [kp/mm '] zupr!aniciza r--L.faktor koji treba da uzme u obzir materijal zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.----6.ubilld. otkidanjern povrsinskih cestlca usliicd medusobnog valjanja bokova dovodi se do stvaranja rupica na povrsini bokova koie prerna engleskom nazivarno »pitting«. = 1..pglJati ~~rr I plu(JIJ'Ii sir"jnl J 9u:. dobivamo: = 0:0 11" y- r--L __ mj~t'nl apara" I ~JD1"n kvalitef: ~J~1l zup(Qnlk I .!!. m~tal'i JQ '*1d~r~ ! unutari1jtm &ogorjnfJnJ. kvalltet : l' I 2 I 3 I ~ za: opcu strojogradnju 5 6 II 7 :. Pritisak valjanja koje bokovi zubi. Na pojavu pittinga osim kontaktnih pritisaka utjcce i brzina klizanja i kvalitera nalcznih povrsina (tvrdoca i kvaliteta povrsinske obrade) te rnazivo. dana je podjela kvalitete obrade 3963).8-4 4-12 <0.. + E2 ako materiiali imaju ~lrc-j(t"1 IMv3UJ/O zrJ Jlompunjr I apat(ltl ! I".m 2p". y" -.9 ..'. bez ostecenja zubi.zilo { t.i i p(&t1':/ lfrairrr. Za velicinu maksil1.fJfrfJjtri n Z'P:·b F II [kpjrnm 2J kao pririsak valjanja i ako taj pritisak valjania Herrzova pritiska.lmm] . b bfO. fdl-lo/lr4' I rrOMpl}(MJ ! I I P'''''' / u"r/lJjl '/P..= 0..J I ! )"'.tl'DJrvi 8 [9 1.5 + 21000 2E-· 455 454 .~~p-=~~Bm·--. Na miestu dodira bokova zubi pod optereccniem doci ce do elasticnih deformacija.-- r- O't'fQ-hda t.. I. j ._. Stalno promjenljivo opterecenic bekova dovodi do stalnih promjenljivih deformacija povrsinskih slojeva bokova zubi.. Naiveci je u sredini.ufna 1r'<lZilo I maforn{ .W... .5 S 8.8 -~-. Kontaktni pritisak na tako (elasticnom deforrnacijom) stvorcno] naleznoj povrsini i@ nije jednako rasporcdcn po cijeloj povrsini.bll.rhriJn. Ako je taj zupcanik od celika yp.Dinamicka cvrstoca valianja materijala zupcanika.---.-.~--. bmlj.z [kpjrnrn "] " E.

63 3. Posebnom obradorn ulja (sumporom .69 3. Vrijednosti za y.19 3. Brojevi na pojedinim krivuljama odnose se na brojeve dane u tablici 35.66 3.73 4.95 4.17 3.26 3. 10000 ~I ozubljenje). 11~ a zatim POlTIOCU h~ viiek trajania ocitavati iz ~D prema L .91 3.39 5.75 3.14 3.29 3.22 3. Kod brzohodnih 'l.39 3. moze uslijcd kolicine top line.93 3.---[san] '~N n L .12 3.66 3.25 4.19 3.70.64 3.39 4.09 3.63 4.40 3. jednadiba vremenske cvrstocc vaIjanja glasi: ~r--r~xrrr~~~~--.12 4.5 °E/50 °C za odredenu znacaiku vijeka traiania L .76 3.97 4.27 3.27 4.85 3.93 3.16 3.50 4.70 3.6(. i pritiska doei do zavarivania ookova.77 3. kojim se uzlma Elkp/mm 2] _ modul elasticnosti materijala zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.16 3.12 3.upcanika. U t0111slucaiu trcba sigurnost bokova racunati za svaki zupcanik posebno.28 3.60 4.83 3.48 3.40 3.4.20 3.69 4.26 3. mozemo vrernensku cvrstocu valjanja II~.60 4.33 3.57 3.51 4. Pri podmazivanju rnascu Y» ~~ L Ako se radi 0 prenosu koii se projektira samo za odredeni vi" [ek trajania Lh u satima.08 3.99 3.49 3.76 4.14 3.13 3. treba vrijednosti faktora valjania Y oCitavati iz tablicc 33.~i_.71 3.1] iz ~D.15 3.93 4.01 3. mora doci do prekida uljnog filma.27 3.78 3.05 3. h~ B. 457 .62 3.69 3.42 4.12 3.91 3.vremenska cvrstoca valjanja pri podmazivanju uljem viskoznosti 13.18 3..50 3.15 s. Proraeuu nosivosti u odnosu prema rnogucnosri zaribavanja.97 3.66 3.13 3.48 3. pokazalo se u praksi kao dobro sredstvo za tihi rad zupcanika (dobre prigusne sposobnosti). f2 • Pri proracunu pritiska valjanja ii-I h = Bs.55 3.35 3.80 3.43 3. dane su u Yv tablici 32.52 3.58 3.36 3.95 3.80 3.72 3. min ._ prenosni omier (znak - odnosi se na unutarnie 456 .23 3.14 5.14 4.22 4.79 3.86 3. 11 [min -11 brei okreta pogonskog zupcanika.37 3. Vijek trajanja je to duii sto je bolja kvaliteta povrsinske obrade bokova metalnog zupcanika.45 . Do tog pak prekida rnoze doci visokim specificnim pritiscima iii cent rifugalnirn silama pri vel ikim obodnim hrzinama.49 3.47 4.64 3.15 4.20 3.26 \' 3.40 13.18 3.[1 3.33 3. visoko opterecenih.14 4.25 \ 3. Sigurnost bokova: S" ® Vrcmcnskc cvrslocC valianin rnzli~itih matcninla aa = AD k ~ 1.27 3.34 3. za razlicite materijale u tablici 36.62 3.29 3.47 4.22 3.10 3.87 3.15 3. n.17 3.45 3.54 3.12 3.42 4.37 3.B5 3.25 3. Ako nam [e za neki odl'edeni zupcanik poznata cvrstoca valjania h.BO 3.38 3. 4.55 3.29 4.57 3.14 3.56 3.42 3.40 3.15 5. faktor sigurnosti Za prenose u trajnom pogonu mora pritisak valjanja h za odredeni ustati ispod vrijednosti trajnc cvrstoce valjanja.47 I 3.47 3.70 3.51 3.16 3.32 4.23 3. zupcanike Faktor pt'itiska valjanja y za nul-cllindrtene zupcanike s ravnim zubima ao = 20" Ta bliea 31.88 3.nOsti maziva dan ie u tablici 39.44 3.35 4.13 3.86 3.15 to [mm] = korak <lopc [kpjmm"] dano je u zavisnosti od obodne brzinc.63 3.65 3.30 3.43 4.-l = Bst• 2 pm COS ao V-zupclInika s po- dl fO k~ [kpjmrrr'] .44 3..81 3.68 3.03 3.17 4.71 3.67 4.L 1 h = Bst• Y ~c': __ [kpjrnrn 2] vrijedi za oba zupcanika.20 13.29 4.60 3 55 3.--r~~'-~~~~ kp/rtlM'l u obzir viskoznost ulja Tablica 32.46 3.67 3.61 5. = .58 3.95 4.13 4.38 3. Kuo sigurnosr protiv zaribavanja kod prcnosa s kaljenim bokovima vrijedi: 3.58 3.37 4. mora najprije biti istisnuto rnazivo s naleinih povrsina iii.63 3.58 4.44 3..97 3.26 3.22 4.31 3.87 3.36 3.30 4.75 3. y --.1014. = .16 3.53 3.33 3.96 3.05\5.70 3.50 3.t.40 4.33 3.89 3. a velikog od urnietnog materijala.95 3.51 3.75 3.10 4. a time i do zaribavania.52 3.Faktor y.16 3. Vrijednosti su dane u tablici 34.66 3. = -b~- Po • to ~ dop c [kpjmm "] ~.4[ 3.06 3. n [h : min - L I bro] promicna iz ®.75 3.16 3.42 3. Da bi moglo doci do te pojave. Zupcanike od umjetnih materijala proraeunavamo prema jednadibi: e b [mrn] = sirina zupcanika. Spal'ivanic malog zupcanika od metala.5[ 4.63 3.02 3.96 3.[4 3)4 + 1 n .40 3.47 3.24 \ 3.99 3.57 3.13 3. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 2[ 22 23 24 25 30 SO 100 250 5.31 4.84 3. Upotrehom materijala otpomog pri visim temperaturame.[3 3.29 4.65 3. (()sforom iii klorom) moze se postici bolja prionljivost (ulja za visoke pritiske).54 4.41 3.25 1 Pritisak valjanja po jcdnadibi i .56 3.42 3. drugirn rlieclrna.73 3. Ocekivani vijek trajanja zupcanika iznosit ce tada: (L' n) .54 3.48 3.20 4.20 4.14 3.20 3.62 3.46 3.48 3.73 3. izracunati stavljanjem = h iz jednadibc hN = Yl! y.93 3. _ faktor koji uzima u obzir viskoznost maziva. Traina cvrstoca valjanja h o irnat ce prema nacinu sparivanja materijala razlicite vrijednosti.57 3.46 3. kojima su oznacenipojedini rnaterijali.65 3..77 3.59 3.16 3.20 4.46 3. t: gonskim kincmatskim promjerom d L i kutorn dodirnice 1)(.30 3.62 3.81 3. 1 3. n [h . Izbor nacina podmnzivanja i ViSK07. uz upotrebu ulja za visoke pritiskc smanjujc se opasnost od zaribavania.95 3.79 3.33 3.62 3.11 3.50 3.54 3.23 3.71 3. razviiene trcniem.70 3.40 3.67 3.01 4.04 3.18 4.37 3.14 3. 4.42 3.13 3.81 4.57 3. Pozirivnlm pomakom profila pada pritisak valjan]a k pa zupcanici mogu biti manii.

. 14..:¥ --------novotokst polyacctal ------1 700 300 Umictni K matcrijal ~ 'u 'd o ~ .0445 C.-._----------_.28 SLIB SL._.r. [0...------~ co ee c 9.1330 C.... • ------- ! \ _______ ~r ___ .. '_-'- N " Tvrdoca po Brinellu (HB) [kpj'mrn''] i dlnarnicka cvrstoca valjanja ...~-. .70 1.--..183 0.. N ---11------------------_·_-------_·_---_· "'._-----_.----------'----10500 00 ~..- ... ~ S. [I.:..i: o ..1 I ....~ --.17 0.4130 pohnl jsan C..43 . _-----.a..~ __ a ._..._---------------_._--------- "f ~ ~3 5~3 ~_ ~~~~~ qq ~ ~ -I-------~-----------·-----·-·-··--·"" i S Rcdni broi 1.---_..--~-- C. . -.21 0.32 0. ..70 0..0645 • __ . ..1530 C.0645 C. .. C..Moduli elaetienostl E [kp/mm1] za materijale zupcanika Tablica 34. -~---~-- -----1 <) N o II --------. ~.16 0. r ._------ 'a oW .. 0..-.. ____ ~~.NilB (DIN) 00 459 .------~ -_... 13. 7... 4.c: .-----------.---- Cel. -------------.' __ T ____ ..0545 C._---_.48 0.. oro --. 2.-. Mnteriial E 21000 ... 8._-_. ell .---'..~~[kp/mm2] vazllijih matel'ijala za izradu zupcanfka Tablica 35. . _--_.-. ----_--._-_.-------- ------------_..4732 35C.j.~. ! co"'" t-IN .. G.7 ..34 0.3230 C.. Q 0 " [2...--- ---0..0745 -~'·'T' ____ -140 185 210 260 260 340 400 --0._--.~.25 0.26 CL.. 3.. 1 HB Male". Lak i metal i . .1730 C. ~~~~·_ I Postupak I jezgra I 170 210 150 175 125 150 180 208 bok I ho --_.~ II .0545 CL. lIS ..1 1. 15..-----Bronca 8500 7000 Kovkasti liv SOD J .25 0..

i_o_~_ ----cos (1 2 Za zatvorcnc prijcnosnikc trcba osn! ruzmak birati prcma tablici 10.--. do.20 4.----.--..--..?'.5421 '_R. I do] "_''. '.~--.~ ..cnih zupcanika s ravnirn zubima TabIica 37.05 0.06 ko'" I Vulkanfibcr I 0.- ._"_·'_'"~'~ __ ""_..--.._-_ . Z'J]}I Iuktor fd prcma tnblici 21.16 0. ~ B + Bdlll [kptmm''] v.1 .-.h-' [kp/Jnnl~] . 32.~~ ~ -~-.~_.. ------~-~ 25.8 3.1 q.. --Nazivno '" '" 0 IJ". " 16.20 0.) . Bslv [kpjmrn"] q .m) .. 1. v...~".~-~.~ -~~------ (DIN) 460 470 500 ___ sirinu _z_nbi ~_.. Ih. . 20. h~ Geometrijskc mjere cilindri.~-"--------~-.14 0.~ faktor "darn.~-.08 0..5 I Prorncun optercrivost i zupr::nnika nil savijanjc. bm..---~.4131 plameno kuljeno ili indukcijski kalieno 220 230 240 270 275 275 mjerodavan --.4 4._:~c) ••• ~-- sila nil diobcnom I d" ..50 3.04 0.. Zl -l- Zjl in\'oc~jnvO:t) 2 tan «0 <. -I. premier I Novotckst 0. ..~---. x.11 0._ Diobcni Dopustcnc Obodna Z... 29.08 0. d~e ::.04 0.-.~----.0 4.1 1.~--~-. I:'_~i>/~~vrijCdiz.07 0.2 d()) pri krutom obostranom tllczi~tcnjl1 5.2.i§tcn)\.:...18 0.-~--~ ~n lllll-parovc ((0 =-=' (/(11 L. 30.~ 2 (a + til ...----~~--~ spcclficno optercccuie ----------~ l~ ~ O.....---- .S 4.lX = t. q."k-nljcl:::..7 3.~.. _'_I:..----_ kalieno u ciianovoj kupki - --... ------ •••• ~L~~~ --595 615 637 560 615 587 595 550 590 ---~3.13 0. HB velik zupcanik . -..m ~.06 0.~ ('. nosivost koriicnn zuba 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II . iJsw ".-. 'l'[cmen..---.rro (DIN) ('. sa skraccnjcm glavo dk1 = 2 (a -l.-----~-~. 17. tablicu 22. 19. ..... c"' do.~.. 25..2"..06 0.06 0.~ do~ -l._.07 0.07 0.. ~·~ __ •__ ~~ ••• "-•• -...13 0.4320 (.:. __...04 0. --...faktori oblikn zuba ~I· __ ··o..10 I Sirova 0. (1 + x.. 28.. '" .l = 2 0.04 0. K valitetn Razmak ozubijcniu OS! tablicc •••• 29. ('. 31.09 0.f56 (DIN) c. ...~. (I ..1 UI.07 0.5420 (..) dk..x.17 0.~~ ..l.1 ?. V> ~~ ....1bana savoinu i rcducirano naprczanjc ___________ cvrstocu "''' 7.26 0.~·-··--d~·:·c. 7.1 :. prj konzoluom ul('.00 4..+ V> I~ Proracun 7..---.025 Poliamid 2 ncl-parovi (f.--..75 4.10 0.0 3.. "' Prenosni omjcr n.10 0.2 3... --..50 4..~---- Obodnn ---- brzinn na diobcnorn ~~~-. • __ •• . 0. ~~ ..1120 ('.!J 11imlll •.27 0.] za korigi rune zupcan ike 461 .l<1 ~-'" d«.---~. .' ~~. 21.08 0..!~~ nl --. B. . ~ . ··'···"···-6·i5C~L-_....~ Z:J_ ---------~-. /Jcdnad>'bc ~-~.\ [~~. .] za nultc..~-~..1220 ('..24 0.. 27. -l-'~-""-"-----'-~-'"''''----'''-'-'-''''''''-'--'''''''''''''''I m b'~ 0/ v.3230 35CrNiiS (.22 0. zubi malog zupcanika Odnos sirinc zubi nil vrntilu za mtu prcma tablici 18.~ Vcparovi dkl .1531 C..'l. I-lll mali zup~anik. 22. · __ ~··~·_'·"··"· n ·'~--_-___ --·· __ ···'_~~~___ -"-•• ---~~----..~.2m Vvnul parovi rI..413l C.__ . i 30.27 3. b .(nastavak) Tablica Redni broj 35.~ ! FfJ~ T~. 18.- '" '_.96 4.. ~~.50 i "".12 0.'=" 36.. -I.-..4321 13Ni6 (DIN) (.xl_m) . prornjeru v'··" . --. b 12 15 [~.1. . + 2 f1lJ d"._~.J.16 0.. = do..75 d"..-. 23..05 0.75 Nazivni okrctni moment malog zupcanikn Okrctni moment proracun Izbor matcrijala prornicr vrijcdnosti i modul 24.l.14 0...11 0.dQI 0.10 0. <5 Stvarna vriicdncst spccificnog optcreccnia svedcnog na ] mm duz-ine zuba . Pogouski kut dodirnice dop c [kp/mm2) za matertiale na bazi umjetnih smola i sliclle m atcrij ale Tablica " [mrs] Suma pomakn profile > .25 0.. ar~~l Or(lll~ tablica 24.11 0..:. ccrncntirani kaljcn UfO..03 0.3230 53MnSi4 (DIN) C.5420 G.~A:':~.08 0.-------~--.L__ promicru . ~ L~... I Materijal I Postupak ! HE jczgra 17O 190 270 360 200 400 310 400 I bok 590 637 650 6S0 600 615 650 650 I Oznnka 3... tablicu 20.11 0.50 4..___..-~-..--..15 0. ---_. Z-l q.~..16 0.. 26...-~--.-.

_~. 1 1 bokova " .!'!~_ :: _~ Sb "" ruodul clasricnoati zupcanika koji jc u zahvatu s racunatlm Y.dit1.. . ti~1 Ztlp~i1nik s vrnt ilom od icdnog tHida f~:'· Vijcnac zavarcn na vratilo c [kp/!Lml krutost mba svcdena na urn ~idnc zuba.~. 462 M Obiikovan]c cilin.. [kp/mm'J - iJt.~~~Lc~~~':r~!a~~ _ .5 + J~D.to~a valjania h~ [kp/mm'l Y" ~ faktcr koii uaima u obzir matcrijal xupcnnika koj i ic u znhvatu s racunntim . tablica 28.25 bokova 1<0 nije za jcdan i drug i zupcnnik jcdnaka pa sigurnosi treba kontrolirati Z3 svaki zupcanlk posebno.__ Spccificno dinamicko optercccnic I I- + . Yv '''''faktor koji uzima U obxir viskoxnost maziva. (ILm) grcska zahvata.312. I '" 0. v. 21000 Y E "" 0. : lh_OQo. Veci zupcanici pricvrscuiu sc na vrarilo pomocu pera iIi preko klinastih utora @ i @. [kpJmm'l Y u d._"_" U ostallm sludajcvlma I.__ ._.~ y" s. Kako to pokazuje 0~.7 Oblikovanje z up can ika Kod rnalih dimenzija pogonskih zupcanika. tablicn 32..ty [kp/mm'] Dinamicka cvr.:L.!:>. i 33.. Ako se radi 0 manjoj seriii.______ _Yalj.~tlj... Siguruost protiv xaribavanjn Jr~ [rnrn] ~ visina tiemcna glave micrcna od kincmatickog kruga i . Zbog zareznog dielovanja mora (@ razmak tiemenih krugova do utora mora iznositi 2: 4 III.prenosni ornicr 1. Sigurnost cvrstoci u odnosu prcma lomnoi Proracun nosivosti (opterctivosti) i·1. fb faktor toka optcrccenia.._ d"_. tab lica 27. f.. Ta varijanta irna prednost pred tokarenjem iz punog rnatcrijala. tablica 26.nici . Za vecc seri]e kovanie se izvodi u ukovniirna.1I ~dik YE ._._. Sigurnost bokov .!~. tublicu 31.- 5._ . . vijenac zupcanik moze se privariti na vrati lo. B. pri podmazivaniu mascu Y..~ 1 B [kp/mm'l 'iI!_ 2. zupcanici se obicno kuiu od okruglog materijala ili. ----w- _____ . .~ Bsty Y --:" .02 -. sto jc ckonomicni]e. ..(nastavak) Oznakn Jednndzbc Tab Ii c a 37. Zupcaoik pl"j~\'rsc-cn na vrat ilo P0ll10CU peru ~\[!'Zup~3nik pdcvr~~cn na vrat ilo prckc kl lnast ih utora Prit isak valianjn v. mblicu 34.. od odgovarajuccg poluproizvoda.!j:. cesto je diobeni premier u odnosu prema promjeru vratila rclativno rnalcn pa zupcanik s vratilorn treba izraditi od jcdnog dijela @ i @a. _ .t.lri~llih zupcanika toI(Mcnjcm ia punog mnterijala @ Oblikovanie cilindricnih zupdanika takarcniem iz punog materljala i buscnjcm {~ Liievani i kovani zupt._" . proracun zupcanikn na savoinu cvrstocu (nosivost korijena zuba) Y faktor prh iska kotrljnnju. [kp/mr~l.. 1..

Orijentacijski se uzima: Sg"" (0. (3 . Sredstva Z3 podmazivanje mogu uticcajcm na raspodjelu pritisaka na bokovima zubi. na trcnie. L G d. na haban]e i na temperaturu u vclikoi mjeri utjecati na vijek trajanja.i Zavarcni zupeanik : a) bez rcbara za oja~anjc-. rukovaJ~je i rnontaza kao dijcljeni zupcanici.2 d _+. Savoino naprezanie rebra iznosilo bi.125 ]1 do Polo'l.. pa se obrada izvodi samo na krajevima ~1} b. C"' 24 ' F'<J_. Iijevanfh zupcanika Tablica rebara "" 0.7 S. "'" 0. Na@ prikazan jc zavareni zupcanik oiacan rebrima.= k. Polovine se mcdusobno vezu vijcima u glavini i u vijencu. - (~6-I 18) Qi. h.025 do! . Dobrim i obilatim podmazivaniem mogu se uvjeti habania izavanog trcnjern veoma poboljsati. U pojcdinacnoj proizvodnji ili ako se zcle dobiti sto man]e tczine. dopusteno savojno naprezanie "" 4.s~h~ 0-. 8 (mm). rade se izmcdu svaka dva ramona radijalni urezi. Glavina ie od debelostiiene ciievi iii ie puna.uj)canik izra- faktor zavisan od sirinc zuba k. to cc vcce biti i habanjc. Pri srednjim brojevima okrcta moze se djclovanjem klinastog procijepa stvoriti uljni film.5111 [mrn] [mm) 3" .S d S.5) JJl. (~~ -I 10) -+ 2. Tlacno optereccnie od radijalne sile pri proracunu zanemarujemo.: dop z· z.I) III. h~ I I r i /1::.7s I O. k. Obodna sila djeluie stalno na kinematskom krugu i 11e rnogu ie jednako preuzeti svi paoci. U takvim su slucaievirna vijenci najceSce kovani prsteni.~ modul ~1JI ".8 U tj e caj i p o d m az i vanj a.a} b) na savijanie a druga na tlak.'" modul i I'" I I 5~ 111 1. "" 0. I '" 8~·IOIII ". kod kojeg ie viienac dobiven valjanjem ili savijanjcm plosnatog celika. 0"'" 0.3. b prikazan je zavareni zupcanik veccg prorniera. b) kovani 0-.jkpjmm"] S..6 ~8m i til ".. djdo:\0 PRAKTlCAR III 464 465 . Sto je vcca sila trenja na bokovima zuba. spoj ostane u meduzublju qp. @l i tablicu 38. Pri visokiIn brojevima okreta. glavina i vijenac dobivaju oslone povrsine @b.aj zavara nn vijcl}-:tu t> @ Znvarcni cilindricni zupcanik I Orijentacijske vrijcdnosti za dtmcnztonlean]c 38. Meki bokovi zuba brze ce se istrositi habaniem nego tvrdi. Dimenzije vijcnca racunaju se prema jednadzbarna: 3. Zavare na glavini i na vijencu treba kontrolirati na smik od uvoinog opterecenia. [mm] za dijeljcne zupcanike.:.8 . zupcanici se izraduju II zavat eno] izvedbi. Na @a.0. . Taj viiek traianja iznosi tek oko jedne polovinc vijeka rraianja zupcanika sa sredniim broiem okreta. Pri tome treba paziri da se na pojedinim presjecima ne nagomilavaiu zavari. S. Takav spoj vijenca dobivenog saviianiem izvodi se x-zavarom.:. I I I L I I s ~0. pa i da bi se olaksalo zavarivanie. Trenie zavisi od kvaIitcte povrsinske obrade bokova i od podmazanosti bokova.4 za b = (30 do 40) 5. I k. a ploca se izraduie od lima. Oiacauje a omogucuie pi:i t~plom navla~enju aksijalno nal~jeganje i centriranie q:j}. uzimaju sc u obzir samo ona rebra koja svojom visinom leze u smicru kretania. Ako su brojevi okreta niski.2 d g I i I s '" 0. Moze se uzeti da ce trcnje biti polusuho. Povrsina dijcljcn]a prolazi obicno kroz dva rebra 1 kroz dva meduzublja.O. Da bi so preostala naprezarua lijevane glavinc mogla izravnau.5 [kp/rnm '] za sivi liv a 8 [kpjmm "] za Iiievani celik v. Pri proracunu momenta otpora paoka. Materijal velikih zupcanika visokoucinskih prenosa obicno je visokovrijcdan lcgirani celik."2 1. koji treba smjcstiti tako da.5···2111 ~"" modul I I Ii ~b I I I ".3 d -i[0 mrn za ~cli~J)i l ijcv I I I Zupcanici promjcra iznad 2 000 mrn rade se da bi se ol_aks~litransport.4d + IOmm za SiVI liicv -I. h ab a nj a i zagrij a vanj a Vijek trajanja zupcanika i dopustena opterctivost bokova veoma su zavisni od vrstc maziva i stanja podmazivania. Da bi se povecala krutost. [ __ kJ?~] mm? ~j) Zg broi glavnih doprr.. posto je 7.1451/J~- za jcdnodijclne zupcanikc. prema tome: ~T!= Lijevani aupcanlci: a) den. Zato prctpostavljamo da same 1/4 svih paoka preuzima savoino opterecenic obodne sile. Usliied toga ce i vijek trajanja bokova biti kraci. R! 0. 1$ 1 R. 8. = I '" 411' modul I I"' ._)'_:.. i brzine klizania bit cc niskc. b) s rcbrill13 za ojacnnjc Provrti duzih glavina liju se tako da su u sredini udubljene. vcliki liicvani zupcnnici zupcanici.. To olaksava izradbu i poieftiniuie jc.8 za b "~ 10 JII 111 @ Zupcanik sa stcznc navuccnim vijenccm "" 1. toplo navuccni na glavine i vijenci od lijevanog zelieza.JJ 2.

. kao kolicina ulja potrebna za ubrizgavanje. 2·-6 6-12 Odgovar.. . - t>rOo. u ~ Izbor potrcbnc ul]c ~. Za otvorcnc pogone dolazi u obzir specijalna zilava mast iii zi]ayo mineralno ulje. treba povecati povrsinu zraccnia rebrima na kucistu iii treba predvidjeti nacin cirkulacijskog podmazivanja. v lm/..~-_ 12' E 50 20" E 50 .. Za obodnc brzine v 12 do 20 [mjs] dolazi u obzir cirkulacijsko tlacno podmazivanjc uliem vlskozuosti 6 do 7°E/50.-. spccijalna meka mast s tockorn toplienia iznad 100°C.•. Takvi zupcanici ograniceni su u pogledu prenosa snagc granicom dopustenog zagriiavanja.__ .~---------..9 specificna toplina "" 0. odnosno prcko uljnih vodova na okolni zrak il i se radi poscban urcda] za hladenje ulia.----------'. temperatura ulia podici ce se za: NaNn podmaztvania sredstva za podmazivanje Tablica 39. Za v > 20 m/s dobri rezultati postizu se ako sc rnlaz upravi i na postrane povrsine zupcanika. zagriiavanie i buku izbjegavati previsok nivo ulja (v.1.. Ako je razvijena kolicina topline veca od one koja se rnozc odvesti.-.. c [kcaljkg 0c] spccificna tezina ulja "" 0..~-a kucista. "" 3 "C.C Zraceniem priielazom odvedena kolicina topline: Qo~ v "" (Y..) [kcaljh l._-. A (t u'J.. 0) koeficijcnt priiclaza toplinc "" 17 .. Punjenjcm prijcnosnika ulicm R< PG" •• (3 __ 6) [I) . za podmazivanic zuba. Pri podmazivanju uronjavanjem treba S obzirom na moguce gubitke snagc. Zato ie potrcbno da sc za svaki prenos prcdvidi odgovaraiuce podmazivanic (tablica 39)...8 _-_~~ . l/min) potrcbna kolicina ulja za hladcnje y [kgjdm '] ___.. Uljern preuzeta kolicina toplinc odvodi se preko rczervoara za ulje.5 I/min za svaki em sirine zuba. odrcdivanie stvarne snage koiu preuose zupcanici 5. . prj Potrebnu kolicina ulja na sat: QII1J':1 [1/SUl] ~~ I uronjnvnn]e ~.-~~-S" E 50 ! C optcrctivost srcdnia = 0.75 Q .--::: .-. -. .8-4 4-12 Ked vccih obodnih orzina podmazivunje uroniavanicrn niskim obodnim brzinarun nnnoscnic masti niskoviskoznom uliu.. a QOd\"Od ~~ 0...~- Ovdje [e uzcro D.00 lkp/mm'). Potrebna kolicina ulja za hladenie.. Pri podmazivaniu rnascu uporrebljava se..... ! 1------ . ~.vost C> 1. _T_~~_.vanjern centrifugalnih sila. .---. pri kojem kollcina ulja koja se dovodi zupcanicima ne aluzi same za podrnazlvanic vee i za odvodcnie dijela razvijene topline. Q"I)' [ljh.-.312.-. _ . Pri hladeniu vodom mora povrsina A.- . tablicu 23). .--.. tako da i u takvim slucajevirna moze nastupiti polusuho trenie s povisenim temperaturama i mogucnoscu zaribavania. Rasprsenc kapi ulia dovoljne su. odvoden]e toplinc..<~:-::~~---!--... __ \l 0._-.~::----------l······-~::~:::-----I.00 Ikp/mm'l '-:cl'.~-~:: ~:~~~...~E~ -. . Za velike obodnc brzine najbolji rezultati postizu se podmazivanjcm pomocu tankog rnlaza ulia upravlienog mcdu bokove.. 10 [I/min) [kp/mm'] i ad obodnc v lm/_]... --.4) C"IJ" CC) temperatura ulja u kucistu priienosnika (max w 60 ·C) IX [kcul/m2• s . za zatvorene prenose. tako da bi se otprilike nakon sese sad rada mogla postici toplinska ravnotcza: razvijena kolicina topline = odvedena kolicina topl ine. Preuzima li ulje razliku izmedu razvijcne i zracenjem odvedenc kolicine topline. pri podmazivaniu Priblizno Be uzima da ie potrebna kolicina ulia za cirkulacijsko hladcnie i podrnazivanje prcnosa za koji jos nije potreban nikakav specijalni urcdai za hladenic: uroniavanjcm brxinc u zavisno . Trenjern razviiena kolicina top line iznosi: PGuk [kWl ukupni gubici (v. -'·-~I _i.juCi . bilo umjetnim hladenjern. a za brzine > 20 m/s uljem viskoznosti 4 do 6°E/50...~-.-- 12" E 50 . u vccini slucaieva.] Podmazivanic Dovolino ic snrno nanoscnic mas li < 0..4 vodom. kod kosih zubi 466 467 ..-- rE~ ! ~" /•• Odvodenie topline r'ashladnom cijevi za hladenje iznositi: A.40 . .-.... ---~---. Sva razvijcna kolicina top line u prenosu mora se odvoditi.. I korak t = Ie 'kod ravnih zubi.. QulJo ~" a ti ad optcrcrivosti c"~ v lm/sl c < 0.----- -. II -~~~~crCI.__ ------- --- > 12 podmnz ivanjc brizganicm viskoznosri zuba maziv a u °E/50-clC. 1 Pri prirodnorn Temperatura hladenju ulja: zraccnjem : Razviianic toplinc..... __ .20 za prenosc koii sto]e na slobodnom prostoru (slobodno kreranje zraka) "" oko 12 za pre nose 11 prostoru gdje je slobodna cirkulacija zraka onemogucena (kod potpuno mirnog zraka) R< 40 pri iakoj Ofi'kulaciji zraka A [m"] povrsina zrace. ulje moze biti odbaceno s bokova.4 [kp/mm') optcrctivost nisku -/~i' PGuk ._.--.-. -__ --. z v Qedvod = odvedena kolicina top line zraceniem i priielazom Q"uo "" 0. bilo prirodnirn hladcnjem (zracenicm i cdvodcnjcrn topline)..

.1II~~ [rnm] cos ~o Stupan] prekrivania bokova dlil1dricnih zupcanika s kosim zubima odgovara stupniu prekrivania profila dlindricnih zupcauika s . Bez obzira na to sto je u presieku okomitom na uzdulnu os boka zuba tijclo zupcanika elipsa.o'Sti (1tJo Za nckorigirane ® Kut nagiba Wo) i kut USpOIlO (yo) na sprcgnutirn zupcnnicima S kosim zubima.= e + .. dakle: ~~ Cilindricni zupcanici s kos im zubima s normalnim blicnjem..I 'l. c~. [0C] temperatura vode. Izmcdu normalnog i bocnog koraka postoii odnos: tn. dok je duza poluos elipse = l'o/cos ~o. uzduznu liniiu bokova (nonnalan) dale zapravO cllll1dncne zupcanike s raVI11111 zubima. normalnog movlada takoder = m. vee bi taj zah. zubi na vrhu male poluosi imaju istu kinematiku kao i cilindricni zupcanici s ravnim zubima. a drugi 468 Na @ dan jc nomogram zuba ~o 1 iz koieg se e~q moze ocitati b sin ~o ) 1I1n rr prerna vrijcdnosti kuta nagiba . iedanpur okomitim na os vrtnje (ceoni presjek)..k e su -. u odnosu prcma osi vr~nJc.m. Na @ prikazan ie cilindricni zupcanik s kosim zubima s presjccima..ima e ~. daderno odredeni nagib._-_. pa te tako pom:~..:a ESq izracunatc ~ bim« J. ~~. 1\'1.. ravrnrn zu b. t.- =E + €~.o luka bocne Iinije JO - = fh_ Iso @.r:lo.bob u~azlh u za!1V~ts gonienim zupcanikom.. = tn' cos ~o [mm] Iz toga slijcdi da izmcdu dula 111" i ceonog module kosinusni odnos : 1I1n i!I.. uvecan za stupan) ' prekrivania €$q dodirnog 1. Kad bi ~upcal1lk. -. Taj nagib nazivamo kutom nagiba bokova zubi i OZl1a~uJel?? ~a ~o.Potrebna kolicina vode za hladenie na sat: Vhl "'" d2 1414 [m 3/h] (v"~ 0. Kutovi su mjcrcni nil diobcnim prcmicrimn nultih zupcanika v zubc ie.pod kuto~ uspo~a Yo = 90 . cos (h [mm] ~.~"i srcdisnilca profila ucrtnnog osnovnog = canika (alata) OZUZUJ)H naglba @: Liniia bok~ zuJ. dobili bismo zupcanik kod kojcg zubi vise ne bi po clJ~lol duzini hl1lJc. ali suprotnog smjera. Taj zupcanik dobiven tako prcsjekom okomitim na uzduznu os boka zuba nazivamo ckvivalel1tnim ili fiktivnirn zupcanikom.e(~u~?bno pricvr~tili._- koeficijent prijenosa toplinc ulje-voda u [kcaljrn 2hOC] "'" 400 za cijevi (spirale) od bakra i . prcma tome: Z."~t s~da bJO postupan. Zato govorimo 0 dcsnom i 0 lijcvom kuru put okomitim na uzduznu liniju bo~a zuba (nOl:mala~1presjek).brzine rrotok~ v ~= 0. ~rcsjek ok~mit na. moraju oba [mati 1St! kut nagiba.:wisJi.. i nor- malni korak t no ~" 7tmn Q~. Ukupni srupani prckrivan]a dlindricnih zupcanika s kosim zubima je.-. Prema tome cilindriCni zupcanici s kosim zubima daiu se izradivati normalnim alatima time da se ~vi postavc u kosi poloza] pod ~utom ~g/. MJcsto opisanog prnnjera s pomakuurim plccicama u praksi cilindricne zupcanike s kosim zubima dobivamo tako da zubima. 469 . . 5.5 mis. ~10 dovoljno sirok._C~ 1[111._.5 m/s) Ci. l"l)a rOC] temperatura ulja u prijenosniku. = E + --~ . bism~ spari li dva dl!ndricna zupcanika s kosim zubima. odnosa - b( 111" e•• .!J! Zupcanik sa stcpenastirn zubima Diobeni do promier : = z in. Dn. tso 1Un l' b tan ~o b sin ~o ® Vrijcdn(}sti .313 Cilindricni zupcanici s kosim zubima Ka~ bismo ci~~ndricni zUl?eanik s ravnim zubima razrczali u tanke plocice i svaku tako dobivcnu plocicu pomakli u odnosu prema prcthodnoi za odredeni kut Q:}).li cilindricnog zupcanika s kosim zubima niie pravac.= ----~ .l~r!sjc! okomit n~ uzduznu liniju boka zuba zapravo ie elipsa s kracom poluosi = j'o.knut~pl~ekc •. L. bokovi zubi obavijali bi se oko kinernarickog cilindra u o~hku zavoJl1lcc. Radijus zakrivljenja clipse na rnapoluosi iznosi: Na dlindricnim zupcanicil11a s kosim zubima razlikujemo boeni korak .

.·00 SO0 25 0 20 0 150 ~~i e~~ V. ozublienie 100 90 z" cos ' r30. .cosZ /Jo 3 10 8 8 /0 15 20 25 JO . . Ol -l. z. • _--!!_I_~_~-/..) <it.. Oznaka Dioben i premier Tjemcni Podnozni Razrnak premier 'T'icmcni premier Podnozni Razmak premier osi . zracnoati) zuba .~ d" .~~ ".I r~1 k'i ~ r".. Stvaran broj zubi z mora biti ciieli broj. = d" .._.~! . =~ ·········I_···""··""_···"·"~c.cos 1)11 _.2mn :._~~ . = z. ' inn ~~ z! !.:'-: 60 50 40 30 25 20 15 . 2 (ho. diobeni promjer fiktivnog (ckvivalentnog) zupcanika oznacimo kao umnozak normalnog modula 1IIn i fiktivnog broja zubi z.. e.. Oznaka Diobeni premier Vrijcdnosti Zn izrncunatc iz r~o i stvarnog bruin zubi Z Osnovne dimenzije nultih cilinddCllih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljenje Tablica 40. 10 z" 1 NO:: 70 COS'3'~... + x.. Odnos lzmcdu Cconog I normalnog kula dodirnice Nazivna micra dcbliinc u normal nom prcsicku (be.. x.. Stvaran broj zubi manji je od fiktivnog.! . Ve liki zupcanik /.. '" d" . mozerno dobiti priblizno tocnu vezu izmedu stvarnog i fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi koia je za prakticne svrhe dovoljno tocna: Z "'" (nastavak) Oz naka l vraH z npcanik Unutarnjc Diobcni Tjcmcni ~ Podnozrii Razrnak premier prornicr c.. I + x)) do.x. ... TOCan odnos jednadzbom : : I OSt COS fl._ osi ..-~mn ( ~~~ d ... "' d" z. "'n~.2 ) <ik. bio bi izrazen ~b z I dr.._~~.. _ _.m_n d..:i~!) 2 Z... dOl + 2 mn (1 ozubljcnjc d:i~. I Vdiki zupcanik z.-n-. . --...2mn = IJIn ( -.. dk~ ~"-.0 50 + 50 70 QO 90100 150 Z ----Joo- QJ Na@ dane su vriicdnosti fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi Z" u zavisnosti od z i (30. . prorujer osi 1------Tiemcni Podnoi!ni promjcr Razmak ~. 2 (hk. __ cos fl.-je-l"-ild~b-l-j·i~~·-~~~b·~·i~--'-" u normalnorn zracncsti) prcsjcku (bez _________ L_~. unutarnic Diobcni premier prOlnjcr .(1\Q 470 471 .. II m IIIIIII III fT IIIIIII I I II Ako..... Glavne micro nultih cilindricnih zupcanika s kosim zubima jesu stvarne mjcre racunate s norrnalnim rnodulom 111" koji jc mjerodavan za izradu i proraeun : ] hv« ':::. d« = IJI" Zn...(i. -l.2 IIIn (1 . ".• :_-_. : rill. cos fl.0: tjcmcna visina ul~lla Osnovne dimenzije V-nultfh cilindricnih zupcauih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljcnje T'ab l ic a 41. IIIn) ·N-a-:d-vn-. -I. .) dh . 2 ilk. 2 Sn.h.2 :Xl Inn tan (.V : ! I .. !lin) I Mali zupcanik z."fl~"T' mn ZI i.cc· ·_"""· __ premier Zl T'a b l i c a 40. = d" + 2 mn (1 " . dok fiktivan broj zubi ne mora biti ciieli broj.....':~~ • cos fl. z= Zn cos? cos r~o Nazivna micrn debljinc 11 normalnorn prcsjeku (bcz zracnost i) ! ~ Zn ... . zuba 2 c'~-..2 ) d. .cos . .

.. = 2 (a + mn .sa skraccnicm 2 ~ bez skratenj.x.----'--_ ....--'-------~ S~II~ ~. 2(a ...-.. -..... P'--..0) 0:(0) ..". Vrijednosti pojedinih komponcnata sil a iznose : . + -------_._' Tjcmcni promicri I ._-'---------------2Xl "')~"c'I~~~ inn.-.= cos"i3: -'2-'.--.} -I..2 "2 tan anlJ-) Naxivna micrn debliinc zuba u ceonom (bocnom) pres jcku (bez zracnosti) = ms (~.~. iF.2(a .~~ COS [!.--..-.xJ Inn Qo ~ d'r. dOl dk. -. raalaze sc dalje na obodnu komponentu Fa i na aksijalnu komponentu F".. ~..= . = d" Zupcanik Tablica z.1 SHe na zu b im a cilindricnih ca n ika s k o s l m z u b ima @ _ z up- Zt + 2 z~ Z.2 >lin (1 + x. = d" .. Si1a F. Oznaka D lobeni premier Zupcanik + 2 (I'k.x. Skracen]e glavc glave glave =_~o_\.n i premier dt . F..--. :~~ 1'0 tan .x "'n) .. _----.~ ..'" "'n) I dr. ~~:..--~ = a d( -"-i--"..4~ COS 0:50 .-"cunske vrijednostl) Razmak osi ...X:i:mn) d.+ SnOI tono:no) "..) --~~----~-----------~----I lmln = a (X2 . skr... tan .2 "'n (l .----..~ = den -I..... mn) Cconi (bocni) kut dodirnicc (zahvatne liniic) Pogonski (zahvatne kut dod irnice lini]c) (dodird~::. mn ·cos··ti~. Skraccnic glavc km" = «.) (nastavak) Oznaka Zupcanik z. ·-------------·----ao := q_~_~...--. x.. --- . -2". -~ 7. -.dr. -..-- .s-o:-."±~t!!!~ .-..cx..----. COS O:SIl mli Z1 ~ ZI cos 0:$1) d~ - dl Premier kinematskog nog) huga Razmak Tjcmcna osi tjemcna ---_. 2Mo do _D_i_o_b_cn_i_p_ro_m_ic_..~ --..Osnovne dimenzije V-plus (i V-minus) cilindricnih zupcariih zubima za vanjsko ozubljenje parova s kosim Tablica z. __ radijalna sila: .. aksijalna sila: = do"/.. "'.~.'"ms (~ + 2 x ...--. 42.be. . .. "" Fo tan e. d" .cos"~.~- .x. "" I 1 dOl dlq 1021' Zupcanik z. ---~.!:hk.) --'COSr~~" "'no [kp) F.a ---------1·---·-----_ .~--..d" 1 .----------..ms .----. _--..~ d" .-~- Nazivna micra debliine u normalnom presicku (bez zmcnosti) Nnxiv narnicra dchlj inc zuba micrcna u bocnom (cconom) prcsjeku (bez zracncst i) 2 x. obodna sila: ..sa skracenicm glave dk. + x. Osnovne dimenzt]e clllndrtcnih V-plus (i V-minus) zupcanih parova s kosim zubima za unutarnie ozubljenle Tab1ica 43.mn -l. 2 ~c_o_s_fl __ • 5._----_... -i.. = :an '.~.------_------- .--------------C = c._--_ ... = d._Tjerneni promieri dk.dk. dk.....acnosti) w..~ .. Pogcnski kut dodirnicc (zahvatnc liniic) ked zadnnog ruzmaka oSI Rnzlika faktorn profila pomuka .. pomaka profila zupcaue parove cos~. dr..---~----!_-------.. tIIn) 43.- dh ._ . [kp) f.. Ceonl (bocni) nice (xahvatnc kut dodirlinije) tan eno tan GSa = .. ---Pcstoicca dodir- Ruzmak os i za nu1te parovc a a..~'"-~-_.-~~--__' Nuzivna micra debljine mjcrena u normalnom sjeku (bez ".."l~~_... a _--_. V-minus trcba izrnijcniti prcdznakc pomaka profil a.. (~ SII" = )}In (-~- 2 x... l'odno7.. (~ -l.--~~---. -~-.... 1:< 0 ...-----------~- __ . ·--------1 Razmak _______ Suma Pogonski kut dodirnice pri pretpisanorn mzrnaku csi osi nultih parova ~ __ ...ve --~~-.----_·_·_·_----Podnozni premier dl>... . COS 0:3 :-. Pogonski kur dodirnice (zahvatnc Iini]c) Premier kincmatskog nag) kruga (. = dOl + 2 "'n (1 + x. ~ COS fl.) "'n .. Zupdanik z... = !!!. tan «.. Oznaka Sila sa zuba na zub FN okomita je na uzduznu liniiu boka zuba..313.-... = dOl 2 (ilk..':~~. ----..-....-.. 0::8 -~--~. . -- ~... tan ((no) . tIIn) ..-- _..--~~ SSIlJ __ .f!.D Silc na cilindricnim xupcanicirua S kosim zubima 472 473 .-- ~-.. = 2 (a + '''n .mn . '''--"2---.. 8 sklonjcna je za kut dodirnice IX. ~!.Xlmn) (ik.tO' Ta se sib razlazc na dviie komponente. ------~ zracnos t zuba pre- --.cenja gl. + 2 "'n (I + ".- .--...2 (ilk.-::dol ~~ cos tan ". = d" .-- -----_ ..-. ..- zracnost (postoieca) ZUbR ------..::...) 2 .) dk.--.

.:1 x 0. koja iznosc oko 75 % vriicdnosti koje vrijede za cilindricne zupcanike s ravnim zubima.18 2.njega).20 2.313.61 1.o 10 12 14 16 20 24 I ° r:.64 1.75 B. Bstv [kp/mm2] q2 I~h[kp/mmzl cilindricnih zupcanika ravnim zubima) = Estv [kp/mm"] (ckvimanic (YE. savija vratilo (moment savijanja je ]7".58 1.37 2. ti su zupcsnici manic osjctljivi na cventualne greske ozubJjenja.95 1.41 1.): s. no cilindricni zupcanici s kosim zubima imaju.39 1..35 2.'.53 2.'.46 1. 2 [kp/mm '] 5.48 1.42 1. f. n o s i v o s t b o k o v n z ubi.. Y -~ . se na isti nacin kao i za cil indricne Za uljem podmazanc vamo kao dinamicku bokove priti~ak. Osim toga. tako da se ovdje moze racunati s manjim dodatnlm opterecenjimu.. c) kutni (strclusti) bez Kod strelastih zubi moze se sa iCi do 45°.3_~~.43 1. Aksijalna sila F. ci 45. B".·I )(=0 1 . I'u). valcntnom) broju zubi S obzirom spccificno na mirniji dinarnicko Faktore Z"l i Z"2 oblika zuba q. [kp/mm"] I izraduie Zl Z. nastoji se da se kut (30 odz-iii sto manjim.46 1.48 2. cvrstocu <J. proracun Slgurnosr bokova: nosivosti bokova z .82 J . i q2 trebu birati prema fiktivnom (za nul parove ked x = 0) iz tablice 44.8 °ted 3 c r en t Sigurnosti trcba kontrol irati za rcducirana naprezania i (I".60 1.72 1.32 1.2 Pro r a cu n ci l in d ri cn ih z u p can ika s kosi m zubima s t o cu..99 1. Faktor fd mora ipak biti fd > 1. v.~~r·-·~". a osim toga izlaiie vrarilo tlaku (uz eventualno izvijanje)...77 1...#:f' Trenie se kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima povccava za faktor I/eos Taj utjecai na povecan]e trenja umanjuje se putem drugih povolinih faktora taka da se iskoristlvost cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze uzirnati jednako kao kod cilindricnih zupcanika s ravnim zubima.f~·.: 1 n1ilkB".. '0" '{'B .72 1. 0..99. 0.50 1.93 1.26 1. .53 28 32 40 60 100 co I I .edl <J.28 1.74 1..69 1. !~f. Dinamicku dodatna opterccenja odrcduju sc kod cil indricnih zupcanika s kosim zubima isto kao i za cilindricne zupcanike s ravnirn zubima.99 1.51 1..25 s kosim dana zubima dan je u tabli- B".40 1.Up- i± 1 ..66 1. izrnicmcno pornaknut i.·..T-:. odnosno vlaku.38 2. mirniji hod od cilindricnih zupcanika s ravnim zubima. Unutarnie ozubljcnjc 3..T~·~~.88 1.23 2.33 1.62 1.89 1.24 2.13 1.82 1. = stvarni broi zubi.:-I~.42 1. Radi ponistavanja aksijalnc silc upotrebljavaju se cilindricni zupcanici sa strelastim zubima (s @ Oblici zupcanika s kosim zubimn kod koiih dolaai do ponistavanja aksiialnc silc: a) dvostruki izlazorn za noli i bC7.07 1.38 1.2 ". zupcanici sa zubi (strclasti) s izlazorn za noz.. prerna iskustvu.64 1.44 1..25 1. k a va I" jama y za CI'!I'lldl'I'x11C I. valjania evrstocu valiania: III) =~ YE Yv koii bokovi mogu trajno preuzcti oznaca- = q.53 I I I I I i I ! ! 2....17 1. . koju rnoraju preuzeti lciiaji.53 1. ~. 1. y". 5.53 1.45 1.77 1.37 2. d1 zupcanike Fakror prius.04 1.II. Nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavania je jcdnadzborn sigumosti: JOOOO :1. 0 1. c) lucni xub: Inace se kod norrnalnih zupcanika s kosim zubima najcc5ce ne ide s < 8°. b) dvostruki nnzalomljenim i zupcanici s lucnim zubirna @.82 1.".21 1.49 1.<!_L:. 7.. Proracun nosivosti bokova zubi. n o s iv o s t u o d n o s u prema r i b a v a n ja Poracun S obzirom na savojnu caJ1ikc s ravnim zubima.d2 r'Q' Sigurnost u odnosu prerna prckidnoi evrst{)ci (aL): SL ~~ .80 1.82 2. [kpjrnrn "] "] B 0.75 B""..Da aksijalna sila.64 1. Faktori oblika q za nulte V~cilindricne zupcanike s kosim zubima T'u b l ic a 44.kp/rnm [ 1+ 1+ c f.1 dib .nh odnosno Zu~ 1.. R. Radijalna sila P.·c + 0. d) zubi 1I obliku izlomlicnc liniic.59 1.70 1. Sila Po ima na pogonskom vratilu smjer obraran smjcru okrctania. h. Rcducirana naprezanja ..3 Gra n icni b roj z u bi c il ind r ic n ib z u pca ni k a Z s kosi m z ub i m a Sigurnost U odnosu prerna dinamickoj cvrstoci an:d . Silu [10 optcrecuje vratilo na uviianje i na saviianie.313. Za dobro izradcnc zupcanike s kosim zubima iskoristivost maze biti : '1].69 1.21 1. "' .. ..' m o g u cn o s ti na savo] II U CV1'z a7.75 r~o r.46 IA7 1. ~l VT~~~ (aol): ":::1.55 2.75 1. a na gonjenorn vratilu isti kao i smjer kretanja. saviia vratila nastojcci da ih mcdusobno razmakne. iz lnza xa no~.53 2.. ne bi bila prevelika.71 1.56 1.53 I 1.:.53 I I I 1. Pritisak valjanja : II '0. (30 =" 8° do 20°.36 1. rad cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze se uzirnati opterccenie u odnosu prema ravnim zubirna (0.

100 23" \ I I 1. Pogonski kut dodirnice (zahvatnc Iinije) dobiven pomakom profila: cos a. ~0.. je zupcanik pricvrscen na vratilo) (za sluca] ako su zUl)Canik i vratilo od jcduog dijc1a) ..Faktor pritiska valiania y za kose zube za ao = 20° (y 150 je faktor valjan]a Zn' = 150..167 1..666 1.s = 20°) Tablica G.-:..:. a.21 16' 17" .88 ---_.406 1.148 1. \ I 12'" 1.841 1>0 40" 41" 42" 43" 44" 450 \ :tn' 2._P. 1 5 d .007 1. O'.779 1..340 I I (.75 pri jcdnostranom (konzolnom) ulciiStcnju..027 1.187 1. a. uz uvjet da se prlrnienjuju na ekvivalcntne (fiktivnc) zupcanike.~_2~ ('OS3 ~o bro] zubl z~ (reduciran na z .-.208 1.~ 1. [ednadzba vrijcdi za sluca] ako . .~ .-.043 1. a I Nul-parovi V-parovi kosih kosib zubi y "' Y 150 Faktor Q.96 .28 23" 0..--.37 1. .-c. [10 zn c=.81 --- Za izbor sirine zuba isti su Iaktori sirine O[ ZUU':Fy ~'. + __+ X2 ~c . i z.313. \ I flo 20" [mm] \ 1.443 I I 1. cilindricnih 7. _··· . as ___ • Ct.074 I \ l..131 1. stvarnog 5. odnosno "d'?'" :S \. a.! .'~provrt manicg ztlPcanika. iz tablicc 33..0 ' ea zubi z~ ocitati iz tabl ice 46.-'- Broj zubi malog zupcanika: Z I mt n prcma tabl ici 18..:: G. _ Xl "" ··-·." . --~ 0. Z + 2 X 1IIn ()"' I" 2"' .. 200 l)10gU se za z c= I rccluciranc (virtuc1ne) vrijednosti Z (1.) iz 0.58 21" 13" 1.372 1.226 2.256 \ 1.320 2..2 pri obostranom lc1istcnju.053 1.~~~~-~ ~·--~:~~-~l·~+-~~~I-~:~·-'~~..1 za (/.··~·W---...979 I i I I I I 477 ...--.~---~ 1.532 I \ \ I Razmak osi dvaju V-plus parova u zahvatu bez zracnosti : a ~= ao 4 X.087 1..:---. 1. ~" 1.----.2 III: a" ~~ ao + B ao [rnm] .015 1.u' 14 .••• . ·-·-W~~· --."1 ~r_l __ ~ .n \ \ \ d.021 \ zn l I \ 1. o~ In.. ... . Razmak osi zupcanika s tjerncnom zracnoscu c = 0..0 32" 33' 34" 35' 36" 37" 38" 39" \ :In' \ 1..5 Dimem:ioniranjc Kuo orijcnt8cijskc --.055 2. 1 •• -.~..137 2.482 1.04 \ 1.09 ~.-1. vra tltn vrijednosti diobcnih prornicra manjih zupcanika uzimaiu sc: (d p r ovr tn ..004 1._~1.00 .92 .231 1. . X.. ~{ 0. _.000 1.I' 4" 5' 6-~ 9° 10' S" 16" 17" 18' 19° 2O" 21' 22" I 1. 2 I!ln cos" [:'0 za (1. Faktor pornaka x koiim treba cia sc lzbjegne podrezivanje korijena i zasiljenost zuba ocitava sc na osnovi ekvivalcntnog (fiktivnog) broja zubi (z". y 150 5... i = 1.907 1..-.568 1. Reducirani ekvivalelltni ekvivalcntnog broja 14 -. ..46 22" 14" IS" .__ .. .' .84 -_ ••• _-- ~--~ 0..86 ~~.~ ~--~~-.310 1. Premier dodirnih krugova (pogonskih kinematskib krugova) \ii): zubi y ..--r~:"~'-~:~-~--~ • 'C'~_~~' __ .035 1.. ..616 1..15 18' d 01 d OJ'-'=:' Rj 2 0 d IHO\'rt:\ .. --. • kod 45.~..~~ ••• .77 110 I ...r L.nc 0..~ 20°) pnerna kutu nag'iba ~o Tablica 46.79 • __ - 1.00 s ravnim zubima..' '..0 = ...-~(i :1= 1) .313. ·····Ti--·---" -l...~ikao i kod cilinclricnih zupcanika.-..__~~ .89 .. .011 1._0._~_~ 0.000 1.115 1.".upcanika s kosim z ub ima -~ .·. 1>0 flo 24' 250 26" 27' 28" 29" 30' 31" 7.002 1.. 10" .__ . _~_ BIB" [mrn] 4 11" 12" 13' 14" 15' I \ 1.4 Ra z m ak pro fila (k o rekci i a) cilind ric nih zup eanika s ko s im z u b im a Vee smo priic napomenuli da jcdnadiba i ekvivalenmog broja zubi glasi : za toean proraclln odnosa izmedu Nacela pomaka profila iznescna za cilindricnc zupcanike s ravnim zubima vrijede i za cllindricnc zupcanike s kosim zubima.-~--._.063 1. 1.422 2..--·ff---.523 1 II ! I 7' BIB" "" 476 Jii':i~-'iT13 "" l/i-----~iB~ i 1.721 J.~-1.282 1.

0. -~ - "'f.2mn d.. zupcanika r>r<d..i---·~' d. /.__ .!!!..02.-.... J..:H4Konicni zupcanici s ravnim zubima 1 nulti parovi 2 V-nulti parovi 3 -" V-parovi sa akraccnicrn glavc d't. ". dcn = df:J~ ~l JUs .'__..-' .-----. x. .---._. K vaHtet. M..:3 = = Sigurnost cvrstoci Sigurnost cvrstoci . i:~ I 11. DinamicKn cvrsioca valjania [kp/mm'] faktor ko] i U7.. " [m/s] obodna brxinn diobcnih hugov" U slucniu lzmjcnie.c ~~ __·_-----_·· . '" -..w ~- Spccificno dinamicko c.._.-- Razrnak osi za nultc (racunska vriicdnost) Razrnak parove I' +d a.. mazivnnju mascu Y v >:.'" __. vcliki zupcanik -I..) dkl .__ . prcrna Zlmin tablici 46.. z. ·--II·-~-r~ik:t.-~ ... Inktor koji uaimn U obzir vlskoznost ..~~:~J~ .:. "- naka..0 ~{~~_n: n..dOl d!{.. ---. Tocke nastale evolvente nalaze se na povrsini kugle (sferna evolvcnra).1 d.__ .~.. i 25. -! 2"'n (1 ....__ 2M" U odnosu premn lomnoi Mill u kpcru ~. ~ ••• o ·"_""_"·"~ ------_.'-.In.tenju Spccificno opterecenjc /3".~_?:~_=-_~~v O:~2 2 tan orec !l. ""__ red r_~~_. (k)/mm'l za nul: 0. jc r.~. ' [kplmm'l __________ Nazivni okrctni moment zupcanika [kpcrn] .w .. V ".._ .--.2 0. (a/min) broj okrcta fd prcma tablici 21..'-~ Z'" '" 7.. "_""" r~ ~ 45.~ faktor ~..a + mn x.-. zn' = [leos' (lb cos 13. ~. -[kp) .'D kruga ---- [m/sl . " az '" ._..". "_~'r'c_~~"~ _ -·-·-- ·~__... [kplmill'] . za xupcanik S pomukom profila (V) t b. pr-i poddan" je II B. q. ZI L~~ COS 13.. l . Jcdnadzbo i . ---------~----------..x.~ ll. B. od~osno Zn.__. Yv . profila a cos a:s 0 fnktora pomaka promjcr---~ z~ ...IS-[kplmm'] .75 pri jcdnostrenom (koll7. q._ .___._ ~ ..:. fb fuktor taka optcrcccniu dan je u tublici 28.~-=:::._« __ __ znribuvun]u trcba '" zn svaki sluca] Sigurnost za propisan i protiv liS" ".. (j-~!~".. _"~~1" .""."" zn kosc zube tnblica "". Ekvivalentni brzinR diobenog ozubljenia nl) '-.2111n (l -I.. valjaniern ravninc dodira oko zaiednickog centra po temeljnom konusu.---~~~--._ r_~..-.25 ~ kD nije bokova ""·_·~'W_T___ 23 }cdan i Z<L drllgi zupcnnik kontrolirati .'''!. m dol -l._."__ ~ . Obodn.Geometrijske miere cifindr'icnih zupcanlka s kosim zubima Tablica 47. Ilk ""~ vis-ina tjcruena xubn miercna od kinematskog krugu 1------· Zbroj Tjomc"i osm razmak Pogonski kut dodirnice Cos [(s '..-----.' osi ..-.kp/mm'l [ 1 b <)! prerna tublici y ..._..8 -.." H. -."" " ~_~~_~ __"'_"~ " """_"_~~_~_.. br~·-zubi·-----.llo-proDljcnljivog optcrcccnin : (jDN '" 0. c ...------------ ------_ .. 13dl" '" 0.....~" 2 (a + Inn ~ x.!_.3 2.--.-~-----.o1nom) uldi._~ __ .:. .1.) .. __ . .)- [kp/mm'l broju xubi ··-"--------~~-----~----I Broj xubi malog Sirin._---_ .'..---------p"--j.--. '" Z!I' COS' q~ i q-z treba prcrna 'ckvi\.•_. 479 478 .. •• ~_~_" birati iz tablicc 24. _______ " zrmln Zn.~. Oznaka Prcnosni omicr zupcanika 7.Lmn U obzir muterijul protuzupcnuikn. = d. U ostalim slucajevima: 0. ~_"_.._L.. __".. -r fu - faktor -]-11_~~~~ V"V " d~ c... [.. tercccnic p ~ (kp/LJ.2 pri krutom obostranom ulcii!tcniu dO' :.. (Vriicdi .~. u odnosu prcma dinamickoi sila na diobenorn promjeru r·0 = '-(1. 0..--COS' ~'2ii· maziva . do.~. [urn] grcskn zahvata dana ic u tablici 27.. ..._!_Q_<!. B"y Tablica 48_ C' z. 9 7 400 .-'='~~.akntnom (Iiktivnom) r~. l__ ._". Proracun opteretivosti Q'[.. __ l " "_. ncznkaljcnc zubc._" ••. valjanjem ravnine dodira pO cilindru prornjera temclinog kruga.' Y10 Y._ 20.---naz (k\' -------' XI) nazrvna snag" n.-:-:----~----~------zuba svcdena na icdinicu _ malog • za promicra ?.z~ me.".. PIIn) .irinu zubu dana II !dblici 20_ r.'-' . ) k' 0 [kp/mm'] dinamicka cvrstoea valiunin S~b Stgurnust bokovu tablici jed- 35.). .. b . .~di:.. .. ~~---~---.-.\~ prikazano je nastajanie evolventnog boka konicnog zupcanika s ravnim zubima.~ ".• pritiska ". Proracun nostvosri bokova pritisuk valianjn Dopustene vriicdnosti 1 modul [mm) za ~iriml zuba - bmaks fUn mtu = ~ 1JIn ~= .~-29~i3a~·-. ~."·· __ -------. "~y:" ~ r_~"_·"'· 1.--.: 2 (. __.~.__ ~.. ~:!:--~..7 r>Dl 5'[.. __ valjanja ~~ __ -_. 0.. ). (b"'" k.1 d..' 'l.'".._LL...5 -l21000 za (fiktivni) C_.\1" '.. __ . i Zn. ----------Obodna ----------. optercccnia Stvarna vriicdnost spccificncg B"y [kplmm'l = '" E -l..2~ '> 1 '. Uln) dOl elkl = dill + 2mn: Na @ prikazano je nastajanie evolvcntnog boka cilindricnog zupcanika s ravnirn zubima.i.~-'-" prema tablici ~8. Esty [kpjmm"}.m] krut(_J§t~rzub-a svcdcna nu um :. ~i ..._l!_ COS (I.75 Bdln Iaktor udara '" dan jc u mblici 22.. Na 'l. Izbor Ceoni matcri] ala modul [mm] Okretni moment proraeun [kpcm] mjerodavan ~ --.. fb HB mali zupcanlk ~ l-IB.~."'""_ . pa s igurnost pcscbno. 7.~ BSl.~------._...__ .----~._. Proradun nu snvoinu cvrstocu Rcducirano naprczau]e •• _ •• _~ __ " ic stvnmi bro] zubiV.1 '".~ := d(lE -l.------- --. -c~ Diobcni premier [mm) _ . cclik YE =.:..

@ Nastaianic prostornog cvolvcntnog kod konicnih xupcanika boka Zc2' c'.------.s§'~~ ii~ Konicni i opAovarajtlci dopunski zup~anicl Zi Buduci da povrsinu nom konusa kugle nc mo- zemo razviti u ravninu. Korak konicnih zupcanika nanosi sc na tzv. 90° --~ . dopunskog iii = Zg cos 00 f!:} Zarnicnn kuglc konuwm Na ~p prikazana su u zahvatu dva konicna zupcanika Z liz.IV" "2 ~ 1\~...\ -1.0 3011 I7Rl < c. i 00. + .a I 3011 l- i ~ 200 150 ~-~ ~. Buduci da ie cos 0 < 1 granicui broj zubi konicnih zupcanik».~.it broia @ Proracun z [mm] broia zubi dopunskih zubi i KulOVB dlobcnih :J I I'RAKTICAR III 481 . felM 1111 : EQL_ COS6'Of{02~ 1 srednji diobcni promjcr: lim 002 = .@: z. cos 8 A 20 ~o r:f:"cos"a~ sin sin 0" 151/· I.. -. Ti dopunski zupcanici konstruktivnih konusa cilindricni su s ravuim zubirna.. diobeni konus pa diobeni promier tog konusa iznosi .cos 0" 8 '7 : IUIII ~O 50 60 708090100 srcdnji moduL: do-bsinoo '~l'Zahvat 480 dopunskih ZHPcanika konstrukcijskih konusa 8 10 15 20 25 30 Z .. Pri razvijanju dopunskog konusa u ravninu zarnisljamo da su zubi nanoscni po obodu kao 11a cilindricnom zupcaniku s ravnim zubima.~. 10 ~. Kutovi diobenih konusa 00.. . = 14). manji jc od granicnog broia zubi cil indricnih znpcanika (isto kao i kod cilindrlcnih zupcanika s kosim zubima). cvrstoce konicnih zupcanika svodimo svc na te dopunske cilindricne zupcanike konstruktivnih konusa. [7 50 1. i zamisljeni zahvat dopunskih cilindricnih zupcanika konstruktivnih konusa.od stvarnih hrojeva zubi z ..p~anik.~ l~~ /' I~\.. b) ked stozastih zupcanik.radijusi kinematiCkih krugova dopunskih zupcanika: oJ b) odnos bro]a zubi dopunskih zupcanika i stvarnog broia zubi konicnih zupcanika: @ Nastaianjc evolvcntnog boka : n) kod cilindricnih ".. a. s pribliznorn tocnoS(:u je zamjeniujemo povrsi- Zavisnost 2. i 22 i kutova ilo. . dana je na @' Granicni brei zubi konicnih zupcanika: Zg~ "fF 1111 III 500 ~OO rmnu T konstruktivnog konusa I@. granicnog broja zubi.'~7 1I~ 700 80 IZ I/.-.. koii mozemo razviti u ravninu. I'd proracunu stupnja sprczania. tzv. i Z2 iznose : za 0" tan [. _Z_1 2..~r_~__ V~ / sin 0" Z. = granicni broi zubi cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima (z. zupcanika i~ stvnrnog konusu SQl 1 OIJ'. pornaka profila.002 pri danom kutu 0" pod kojim se sijeku osi vrtnic zupcanika i danom broju zubi z ..

. S Ul". rnln 'C..).1 Pomak p r of'i l a ko n ic n i h zupcanika Ozunkn Zelimo Ii da broj zubi zupcanika budc manii od granicnog.. V-plus iV-minus. Za nul-parove [c uvjet da je : zupcanicL Parovi •• _ •• ~~ __ •• r~ __ ~~ __ •• ·~_~··~---- 0" zn &" > 90' 483 482 . 'ii 17 Kutovi diobenih konusn I za 8A ~ 90° Konicni zupcanici mogu biti kao i cilindrtcni . 1" .~.~_23__ cos 002 > 14 tan 802 .:" e .0380-. V-nulti. Zj ~ z ... Za 3" - = i > 90° Ian ~o I sin ([80 ..: 10 11In" odnosno Ii. 'T' .~ 1 1" __ cos (180·· ~. 14.. Osnovni zupcauik ima ravnc bokove. ~-~~.Za V-nul prenosc uvjet je : Za 8" = 90" 1.i). 2 .3 GeoJllctrijsKe rnj e rc k o n icn ih z u p ca n ik a s ravnim z u b im a ')jil' 49.): III". min Kad jcdan od kutova diobcnih konusa postigne vrijcdnost 30 -" 90~._ _ l-.. :... Tablica 5.314. cos-8~. izvdit cemo korekciju.upCnnik.ilA) SpariYanjem V-plus zupcanika s nnltim. (. Sidna zuba ne treba cia prcdc [cdnu rrccinu radijusa taniurasrog zupcanika: Radiius osnovnog zupcauika: -f:.) danih u __ sin (18~_:::: i_ .':nnikom sin-§~ to . " Konicni 7. Broi zubi tog zupcanika. Tada se taj ranjurast zupcanik i' naziva osnovni konicni zupcanik.11'1. S odgovarn}llCin'l tanjurustim zup.. oznacimo radijus osnovnog zupcanika: 2 +. sa V-plus ili V-minus zupcanikor» uz uvict da jc + xm > . Z j cos (180 -.'...--~---~- - •....Konicni zupl:::mik 5 ravnim zubima ~iii. ako s l(..x 111 nastaie V-plus par. .. Takav zupcanik @ prihvaca sc kao polazni oblik za proucavanie i za izradu konicnih zupcanika.~ (y v.-1.'. da bismo sprijecili podrezivanje korijena zubi.) U zavisnosti od uvjcta pogoua uzimaju se za minimalne vrijcdnosti srcdnjcg modula (!JI"... utablici 20) Najveca sirina zuba: &111=1:>: "'i- y lIJm b /.2 0 rij e n ta c ij sk e v rij e d n o s t i z a d imenzionira nj e Najmanji broi zubi dopunskog zupcanika ne smile bid manii od vrijednosti mblici 18: !l.. nulti. zupcanik postaic "tanjurast".. pomak profila. Faktor pomaka profila za manii zupcanik: 14 _.314. V-pius iV-minus konicnih zupcanika mogu biti nulti.

~~---------'Tjcrncni Podnozni Tjcrucnl ~~H~H premier .c Obodna sila: + FOl=Fo2 Fo = F. IIr. radijalna sila savijanju..! cos )(k~ F'l Rndijalne silc: = Fo tan 1).._-_.. i na aksijalnu komponcntu F•. . . = 1/1 (2 -i.~ ..7_?_~~.~ modul zracnos zuba ~ ~ €I Silc na konicnom zupcaniku s ravnim zubima l ---_ _----_. ._-~_~~.: b .... __ .0 - - --- 2..~_~~~~~_~ kut zubn ~~~ •• ~.lo:: I i i ... ~. ...:.--...k) .--------. ~ .. d" .. _--.~ _ r~c_.•~ Sirina zubu __ : <:>. CoS BI.~.2hk:...-. = h.~--.. _ 2 b 'in Ilk! COS Xk..-.~-..--~--.--. ~-=~=-=~l~~-~'~~~·~.. Podnozna vis ina l ~ nul-pnrovi ~_~_·~\_'--_n~u~!..-.~. ."._ . z.~ Srednf Ticmcna Vis-inn _ . = ----------I----------··-~· b CO.~.._--_. . . eventunino izvijanju.~~_- -"11 dk) ---~.-.0 cos SOl SOl [kp] [kp] 485 F'2 484 = Fo tan ao cos .•••. razlazcmo u radiialnu komponentu F.--~---------~ ._~_···_'_"_(~~~:~. ---~ --------_ d:n02 _----- Cos~8~~· Broj zubi dopunskog zupcanikn c~~·a~~.(nastavak) Oznaka Diobcni Radijus promjcr tanjurastog zupcanika dill . ~-. = Fo tan 1).~" _ •• • T>_~ • __ •• __ • __ ~.-.. -----~ .----. 5. na obodnu F 0 i na radijalnu dopunskih zupcanika F..MOl dOlo I [kp] 97 400 -nl Aksiialne silc: _ [kpcm] kut zuba ~~".. Osim toga sto je okomita na uzduznu liniju boka zuba. Silu F n razlazemo na dviie kornponente..~ Tjcmcnn vis ina xuba nul pnrovi 2 V-nul parovi ~k_.~~.::! Vis ina unurarnjcg konusa F.-----..__ .0 sin SOl S02 [kp] [kp] F.----~-.--.._~~~.. _ Okornito na uzduznu liniju boka zuba djcluje sila F n @ i @...0' dk. _ .~c "~·_···· kut konusa ~' ••••• ~.). ..~-··--··--= m -i.·~·~~-:·-__.~ 21/1 + C M.~_l>k..••.i ~~ Fo tan ao sin --~-~~------------i---" Unutarn] i ticmcni promjcr d. --.· z~ . ~c~~~ _ ~~:~:~'~:h:..4 Sile s ravnim na zubu i s il e k oj e o p ter e cui u vratllo zu b im a @ kod kc ni cni h z u p cani ka Mali zupcanik zlm z Vc1iki zup~.-.-----~~. ~_ ••~__ .. __ 2 ~sin Il~ Cos Y. .." •. -~----~~~. Vratilo jc navcdcnim silarna optercceno na ova] nacin: obodna sila Fo izlaze vratilo savijaniu i torziii.--.314.1 Cos x~( a.._: 1/1(I - X.----------•• -•••••• --~-----•• ---. Tu radijalnu kornponentu dopunskih zupcanika F.__ h. @ Komponenre sila na konicnom zupcaniku s ravnim zubima -c·~~·8~~ 7. vrijcdnost iz tablicc 20.. Tjemcni ~_ar_o_~.....• __ • __ ••• __ . «... ----.nik i. ona je naklonjena za kut ao.-~ Projekciia Projekciia duiinc zuba visinc zuba a~ =.l~ -..~ d02 -i. w Tab li c a 49.. cos PI 1).-.._~ .---.~ hh J~_. a aksijalna sila savijaniu i tlaku..~--~ -. = dOl + 2Jn:~ cos 001 ! dk~ . i .

_--_. prema oroiu zubi dopunskog zupcanika Z" i prijcnosnom odnosu • ZC:l lc=- z.--.-.3 --.-----~-----. fb (umrn) .. i 30.~ faktor toka optcrcccnja..~-.Iaktori oblika zuba dani su 11 rablicama 24..----i l'roracun s ila: I .5 Pro r a cu n d i m e n z ij a ko n ic n i h z u p c a n i k a s ra v n i m z u b im a Tablica (nastavak) 50' VeIi~inC Jednadibe zupcan ika dm" ......_---_. izmienicno-promicnljivog aDN "" 0...-------.-. [-Ip-] rnm'' 'I' ~ faktor udara dan je u tablici srednji premier I----~--------Modul Sidoa zuba osnovnog zupcanika ---------..-----.7 aDI noSHO ~ odnosu . = 90° 23Za OA < 90' Za Oil.2-2 crrc-eJ za sluca] optcreccnia (kp/Jl.5 dvrallla.. tablica 27.."_.... f. i q..parovi mjere .. '". /d Vrliednoati pogonskog prijenosnom .---.a._. tvrdoca HE malog ~ 1-IB SI varna vriicdnost optcrccenja ~pecmcno spccificnog }3'lv = '1'13 -I... r B} Glavnc Diobcni Duzina Sir. -------------------1 I + ~ f..~ sin 8Ql i~~..5 So = ~ G 1.obodna radijalna F. Rn 2.02 -I -IC 11 din ~ 0.---.. rcduci- O'rcd] = ZC:l .d.---..!!. ~ = Fo tan (xo sin act I-----------I------~------'----~-··-----·- I'rorucun savoine runo naprezanic ~Vl'StOCC:. 487 486 . .__ _ b ~!3.. «0 = ~ Mol dmOl [kp] tan 0" = 0" sinoA cos OA aks iialna ... = me I 'rorncun noaivosti bokova uritisnk kotrljanja = B.------------->t F~H = Fo tnn a.--------m = . cos 8\11 tan 001 = i + -~-------------zupcanika: ic = ~. tnblica 27.llmin .3. fb odnosno -...._.5 •• ----- 1 Srcdni i radiius Rm = dm" .. -.----. "~ .. ~~ _~ "C odnosu dopunskih z.--SillllI'JlOst u odnosu ~~·\·n~loci ~~imnnost 1~"rMI()~i 1.bc pararnctrj primjcdbc II roj zubi dopunskog Obodna brxinn [mls] na srcdnjcm diobenom promicru K vnlitcta abrade -.n.az . [kp/mmlJ mot 13 "-= - 2 M.. prema tablicama 29.•• - b .. __ ... b ~ 1/3 Rill 08 m ' + c f. ~~1 S pcciflcno dinnrnicko ~ nul-parovi optcrcccnje 'c. Ako [e zupcanik s vratilom iz [cdnog dijcla d" "" . ••• I I~-----------I~---------------------·dm I - Za nezakaljcne zupcanike velikog + 15 [kpfmm"].. = F. ------.---. Kut koji zntvaraju Kut diobenog konusa 1 za 0.Bdl. ~ 111m = q~ z z b ~ 10 n1mJ Izabirc se prema raspolczivu prostoru iii prema potrcbnom provrtu koji mali zupcanik prema dimenxijama vratila mora Imati. nosivosti (mm) n.----------------~------I C) Proracun broja zubi osi vrto..[kplmm'] )/ lOOO -Iv· dnl.314. Vcliclne A} Osnovni Prenosni B roi zubi Omjer omjer malog zupcanika J¢(h1adi'.e OA = 5.. = FrJ = F. tablica 28. 22..-~~~----j----------_-----------k = -- dmn Z.'!'.l d~1l . a treba iit birati prema Z" j Z'" broievima zuba dopunskih zupcanika i --------------1--------------------_·----Materiial Nazivni okretni zupcaniku M. & I 1 1--------------1------------_·---_·_----_·_···· odnosno b ~ 8 mill.. Srednii Srednii premier konusa zuba diobcni prornjer madill dopunskih tnm dOl "'" Zl1n Z:8: nJ t!-I 00·0'·- dllll v' r [kp/mm'] dm._.g tan p._. cos Ii.s 2d11rol'rl.a aka ic zupcanik pcrorn iii drugim naeinorn vczan s vratilom...a. Ft:: optcrccenie za nul-parovc B =-~ 0Td"2-~ I 21. ql Buv O"rc:d:a: = ZCl q'll BSlY q.02 .mm) = krutost zuba svedcna na mm ~irinc zuba.. > 90° moment na malorn + 0" -----. faktora I« dane su u tnblici je po Brmcllu 21. nrimiedbc Tab 1ic a 50. cos Ii [kplmm'] O. (urnm) = grcskc zahvata.-". _". prema prcma trajnoi lomnoj .::._-._ . 1.--. do! = --~--- - -..---~--·--···-···--~I----------------------~-. fb B dill "" 0. = MOl n.10._~_" ----.-~------- Vi+i' --4V". dml R.-.1 R. i 33. -------------"..-.0 2 sin 5" d . = __!!E.lv Y ie :1Ie 1 [kp/mm'] Diobeni premier zupcanika Y = faktor pritiska kotrlianja dan [e u tablicama 31. j 25.

. Oni se mogu usporediti s cilindricnim zupcanicima s kosim zubima. Za proracun stupnia prekrivanja ® i @ mjerodavno ie ozubljenje u normal nom presieku (okornitom na uzduznu liniju bob zuba).j" @ Svodenie konicnih zupcanika cilindricne s kosim S kosim zubima zubima na ~"'In C) - rninimalni zuba kut nagiba bob 489 . imaju u odnosu prema konicnirn zupcanicima s ravnim zubima yeti stupani prekrivanja a time i mirniji rad. Pri podrnazivan]u museu Yv = 1. evolventni (paloidni) epcikloidni (eloidni)@do@. ko' [kp/mm'] dinamicka cvrstoca valjan]a dana je u tablici 35. Kod konicnih zupcanika s kosirn zubima liniia boka zuba dodiruje krug radijusa p @... Zahvat ie postupan po duzini boka zuba. lucni.. _ ~ ____ ~ zaribavanja Sigurnost protlv Sz=~- 1. . Od dva zupcanika s kosirn i sa zakrivljenim zubirna u zahvatu.. kut lucnog koraka ceoni modul . Odnos izrnedu stvarnog broia zubi j broja zubi dopunskog zupcanika jest. [ 5. ~ <po - kutni korak.~H Konieni xupcanici s luenim @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima (Iicvohodni) vent a nastaie kotrljazubima (lievohodni) 488 Stupanj prekrivanja ukupni Euk 8..nastavak Tablica Vcl icine 50. 'Ii . cos 00 cos" ~". ko' [kp/mm'] vn = fsktor koii uzima U obzir materijal Dinamicka evrstoca valianja YE = I. Uzduzna liniia boka zuba svedena na osnovne zupcanike moze dati ove oblike . Z 1nnm = ~~ cos (. Konicni zupcanici s lucnim zubima (Gleason) imaiu sredista radijusa zakrivljenia na krugu radiiusa p ~~.. Kod konicnih zupcanika s evolventnim (paloidnim) zubirna (Klingenberg) evol. Kod konicnih zupcanika sa spiralnirn zubima Arhimedova spirala irna svoj pocetak u sredistu osnov nag zupcanika.> k 125 .odul dill. U ostalirn slucaievlrna ys = 0.. Ked konicnih zupcanika s epicikloidnim (eloidnim) zubima bokovi zubi imaiu oblike cpicikloide i hipocikloide (Orlikon) @. Sb =~. Zen ~~ = faktor koji uzirna u obzir vlskoznost rnaziva dan ie u tablici 32.k = z. Zamisliamo da je ovdje konicni zupcanik s kosim zubirna i zakrivljenim zubirna zamijenjen cilindricnim zupcanikom s kosirn zubima kod kojeg ie kut nagiba bokova ~".5 protuzupcanika z" ccHk 21000 + -21r' njem pravca po krugu radijusa p @.. zuba: kosi.. Pmo Sirina zuba b ~ 10 Inn". Sigurnost bokova ko niic za [edan i za drugi zupcanik icdnaka pa sigurnost bokova trcba kontrolirati zn svaki zupcanik poscbno.:. Modul Inn U normalnom presjeku na celu konusa treba da odgovara izboru srandardnih modula prema tablici 3..~. +[ [0 000 ~1"klll Buv .= do/z @ Razviicni plan kosih i zakrivljcnih zupcanlka konlcnih Normalni m.. iedan mora imati zube @ Konicni zupeanici sa spiralnim @ Kcnicni zupcanici s kosim s desnim. _ ~ . lucni korak .R. Buduci da se uviiek veci broj zubi nalazl u zahvatu./3.5 1.5.O. I v» J cdnadxbe i prfmjedbe ko = vn y.. a drugi s lizubima (dcsnohodni) zubima (desnohodni) jevim kutom nagiba. Granicnl bro] zubi Z. ___ r. til.5 Z @ Konicni zupcanici s cloidnirn zubirna (desnohodni) Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima imaiu mnogo povolini]e pogonske osobine od konicnih zupcanika s ravnim zubima.315 Konicni zupcantcl s kosim i sa zakrivljenim zubima cos8o~cOs-~:: > > 2. spiralni.

.315. tan So 2 .ool [mm) d". = .". Pri tome pretposta~liamo da sila kola se prenosi sa zuba na zub dielu]e u ~redisnj~j tc:cki yovrSin: zuba.... [rnm] d02 - b sin 002 [nun] (. djeluje suprotno od vrha konusa.cos SA Z2 (. -I. 111. Ilo cos + - tan ~m. onda F.21/1.na kon:ponen~e Fo (obodnu) 1 F.R u radijalnu i u aksiialnu komponentu dob~vamo aksijalnu silu F.Diobeni kutovi iznose za dani kut koii zatvaraiu osi vrtnje zaSA = 90° ~A i dane brojeve zuba ZI i Z1: 0) -r« dodajuci i faktore za eventualna udarna opterecenja i dinamicka dodatna opterecenia: . cos 302 [mrn] . 1 ~ad[Jalnu sl.2 '0 P'l = 0:0 -~COS l_. razlaze se. _ . 1 r.Iu. F ..~. [ = dOl -I. ~-_- sin SA.c) cos So [ [mm] 2 tm. F. = ...2 Site na zubu tan tan m. d~)u rezulta~~tu R.1 "'" Fo ( tan sin 1 0:0 --r. tan (3mo .2. Sila F" (dol~UnS~Og zupcanika cilindricnog s ravnirn zubima) koia djeluje OkOl-:lltO na ?ok zuba (F" [ ima smjer suprotan smieru kretania."-.bfJdr)(> sit« FDt i FO:J okomile ~u no rovninu crlon.. [mm] = du .) Sill ") 002 { kp }.. = 1·' ( tan '. iF nn.1 Geometrij ske mj ere dOl nuItih ~~>1 p r ij en o s n ika diobeni promjer: srcdnii prornier : tjemeni promjer : podnozni premier: drnOI = Z2 111.2111" cos 001 [mm) dk2 . + Ck k[ Dinamicka dodatna opterccenia uzimaju se sa 75 % fd vriicdnosti danih u tablici 21.. dok u obratnom slucaiu djeluje u smjeru konusa @la: 491 490 ..2 djeluie u smieru krctanJ~) r2zla~e s~ na komponente F".315..astavlj?n~cl1_l.. _z. _- sin 3n 1 Na @a i b prikazane su sile koje djeluju na zubu.~-- Xf m" 3 k [ =0 ~ 01 + )( R.~ Silc no konicnom zup~nnik\l' kosim zubimn: 0) znvisnost smjera aksijnlnc silo Fal radiialne silc F.. b) odnosi slln na konicnim zupeanicima • koslm zubima drt dr2 = dOL = d02 Xk 2 (m" -I.! ': Obodnu silu Fo treba izracunati tz maksimalno potrebne snage koju treba prcnuen Fa (COS tan cos . Pri tome mora biti fd > 1. ad smicra okrctania i smjcra nagiba bokova. Zn smjer bokova zubi i za smjer okretanja zupcanika dan na {I~b iznose sile: Rj [0) -.. rczult~nte.. cos [.IlA) 5. -I.- SO[ [kp) ~1l10 r: Kad je rezultat proracuna aksijalnih sila pozitivan.R.~ d02 -I..Sila F".cos (180 . kO!2 dieluie u snueru uzduzne Iinije boka konusa.c) cos 002 [mm] tjemeni kut zuba: podnozni kut zuba: tiemeni kut konusa: 5.b sin. J3.mikeuzeti sa ~ 2 %. su. cos Ilol ) [kp] tan r. Gubici snage u zubirna mogu se za kvalitetno izradene zup.a - za a> A 90° tan a OI = Z2 _ cos (180° ~ Zl aA) tan 00 2 = ~ Z2 .Imo ilOI 0:0 _..2 = d02 d.1"0l.

B= 0. Olll ql B~lV j . Da bi se smaniilo habanje i da bi rad bio sto tisi. COS 80:1 cos. bilo suprotno smicru nagiba zuba (negativno)' @c.) na kojima se izraduju i konicni zupcanici sa zakrivljenim zubima.. ..:._~-~- ·-----I··-.51-2.).tv = '" + 0. diobeni promjer dOl. Pri podtnazivanju mascu Y. ----a ~ 0.. Na <lopa prikazan je konicni zupcanik kovan iz jednog diiela s vratilorn.en = ~_C. z. Sigurnost protiv zaribavanie S. c) ncgativno pornicanie visoka optercccnja. valjania YB = 05 ' + ~OO 2E Yv = faktor koji uzima u obz. + V _!_~~_Q_ dllll krutost zub a s"eden. Orcd Proracun nosivosri bokova: .16-1. optcrccenic - za nul-parovc za V-parove B = 0) dw..'b _1 Mo.75 Bdln [kp/mm'J B" [kp/mm'J '" = faktor udara prema tablici 22...ir viskoznost rnaziva dan je uta. .. na v.---~·-_ . Za cclik Y E = 1.za nul-parove opterecenie Bdlll «! 0.. su faktori prema : Zenl h' oblika zuba dani u tablicama = -. Razmak osl a prema puijcnosuorn omjeru Tabliea > 2. i ~1 I 1. i 25. ---cos 801 cos" f3mol priicnosnom = z. U tom slucaju mogu prirniti po zakrivljenim zubima).. biraiu se 5..0 ..23 dO' 0. = 13m..1 Oblikovanje z u p ca n ika k o n ic n ih 13. fb [kp/mm'J e 1. Osi tog zupcanog para sijeku se..:n. na tekstilnim strojevima i na alatnim strojevirna.parove Bdln "" 0. Tim razmicanjem mijenjaju se na manjcm zupcaniku neke velicine. = ieo + 1 10000 ..26.. I u odnosu prcma lomnoi SL = ~. Klingenberg itd. CO. YE = faktor koi i uzirna u obzir rnateriial protuzupcanika.pritisak valjanja k = B"v y ien. Najmanji broj zuba z .5 2.25 bokova Sigurnost bokova ho nije za icdan i za drug. dan ic u tabliei 28. C)" ~~~:~f.. kao sto su ceoni korak (t.26 do. 1m' [kp/mm') .m Bstv - Svi podaci dani u poglavlju 0 oblikovaniu cilindricnih zupcanika uglavnom vriiede i za konicne zupcanike.0 0. 0.d'Za putnicke i za laksc teretne "f" au. c~ Specificno dinamicko . [kp/mm'J Na !@ibprkazan je obican konican zupcanik sa zakrivljenim zubima.315.3 d.125 do. Osim oznai"enih mjera treba na crtezu obvezatno dati jos i podarke 0 vauiskom moduIu. = 6 (Z)mlo = 4). a na <rol)e su dane gcornctrijskc QO~ Kevan i konicni zupcanici glavnc micro 492 493 ."Tooo-' + _--dIll!)1 'i) • + ~. = l.±.' .h' 24... 0.316 Konicnl zupcanici s pomaknuthn idni prenos) osima za mfrnosmjerna vratrla (hipo- Proracun savojne tvrstoce: reducirano naprezanie q. '. B cos cos ql .k osi a treba da bude sto _. o kuru dodirnice. zupean. i q. hipoidni zupcanici.. dana jc u tablici 27.. ko' [kp/mm'J dinarnicka cvrstoca valiania dana u tablici 35. 1. na Qopb kovano tijelo zupcanika.33 d. b) bez pornicanja (obicni zupcanik ulje). Hipoidne prcnose treba dobro ~fJ Zupcanici s pomaknutim osima za mimosmjcrna vratila : podmazivati (spccijalno hipoidno a) pozitivno pornicanjc.5 Sigurnost u odnosu dinamickoi cvrstaCi Sigurnost cvrstoci prerna So = ~~. prerna :U16. I ovdje mogu zupcanici biti kovani ili lijevani. U ostalim slucaievima: Dinamicka enstoe..1 dm.m) greska znhvata.21. koji nastaju od obicnih konicnih zupcanika sa zakrivlienirn zubima na tai nacin sto se osi razrnicu ®l a i c. bilo u smieru nagiba zuba (pozitivno) @a. Zbog ionako mirnog rnda zupcanika so zaktivlienim zubima mo~c se B"ln uzeti same sa 75%. - . ko = YE Y. v· c f.m) +-s. Na <log prikazan ic kovani konicni zupcanik s ravnim zubima s potrcbnim kotama za izradu rudionickog crteza. a za teska motorna vozila am".2 do2.!__ 1 ------- cos 8.'b 2M. blici 32. f b (urn) faktor taka optcrecenja.1~ Tabliea = cos 51. diobeni kut SOl' Hipoidni zupcanici upotrebliavaiu se na automobilima (prenos na zadnje vratilo)..01 ·.__! y = len faktor pritiska [kp/mm'J kotrliania.k iednako pa sigurnost treba kontrolirati za svaki zupcanik posebno. crr ed 1.. fe (v. 1 ZCfl2 crred! :.:l. 1 ~-j~. Sb = "0 k j<:n .) i ceoni modul (III.tomobilc am" ~ 0.5 52. fb [kp/mm'J dmOl - 1 za V.! B. Na @Ja prikazani su tzv.Bmul! Zeal i prerna Stvarna vriiednost opterecenja Spcciftcno specificnog odnosu i.02 ~ I ~V-.5..m sirine zuba dana [e u tablici . don ie u tablicarna 31.:: z.22 I c (kp/v. 2.2 dO' _. 0 broju zubi.3 Pr o r a cu n nosivosti O'rc. Izradulu se na istim stroievima (Gleason.8-3 2 I 0. i 33...

koia predstavlja presiek MM osnovnog profila._-- _. .~. dirnenziic lijcvanih tiicla zupcanika na ([o~. b) dodir u lo(ki kincmntskih valiaka. +~~--. Zupcanici takvih prenosa irnaju (kao i cilindricni zupcanici s kosim zubima) u presieku okomitom na uzduznu os boka zub~ isti korak.._ . a i isti kut dodirnice 0:".._.. c.. I.~ . Dimcnzije tijela kovanih zupcanika dane su u tablici 53. Cilindricni II . Lijcvani zupcanik dan je na Qo~. c) prcsjck okomir na liniiu bokovu Q"~ Lijevani konicni xupcauik rnjcrarna s glavnim Geometl'ijske mjere kovanih tijela knrricnog zupcanika <love Ta b l ica 53. vidi He da se zupcanik 1 okrcce obodnom brzinom v u a zupcanik 2 obodnom brzinom V2· U srnjeru zajednickc dodirnice rnoraju korn10~ Odnosi brzina i klizanja na cilindticn im zupcanicimn sa zavoinim zubima ponente obodnih brzina oiti medusobno 495 494 .. micro kovanih zupcanika c) gcometcijskv miere kovanih zupcanika. b) kovana tijela zupcanika.-- __ a.-.:omit (1(1 lil'lij'u bokOVQ oJ Qoj) Kovani konicni zupcnnici: n) od icdnog dijcla s vrntilom..._.~ ]ednadiba Bira sc tako d. Kut nagiba (~oJ manjeg (pogonskog) zupcanika treba da [e "eel od ~Ol' kuta nagiba veceg (gonicnog) zupcanika 00J > ~02' Dodir bokova zubi je u tocki Qo]). Bira sc tako dn budc Ovo radi lakscg proracunu clicli bra) ... oba su iii ljcvohodni iii desnohodni._.Kinematski krugovi takoder sc dodiruiu same u icdnoi tocki QOf»b... NajCeSce ic 1) ~~ 90°. .---.---~--~-_.__ ..Za proracun dimenzi]a vrijede isti geomeniiski odnosi kao i za cilindrlcne zupcanikc s kosirn zubima. odnosno isti modul 111.Dodir bokova zubi octvija se samo na duzini E l Bi puta zahvata 0np u ravnini okornitoj na uzduznu liniju bokova Qo:l)c..-~-. budc B ira sc tako da c.. I. kod cilindricnih zupcanika sa zavojnim zubima postoii osim klizania okomito na bok zuba i klizanie uzduz linije boka zuba.. { / \ (IO~~.~_~. [ podloske za reguliranic ~ zrncnosti b cos B ! Bira sc tako da budc oro] cijel i .. Dok kod cilindricnih zupcanika s ravnirn i kosim zubima postoil osim valjania zuba po zubu i klizan]c u smieru zajcdnicke tungente na bok zuba.. Osi vratila sijeku se pod kutom koii je [ednak zbroiu pojedinaenih kutova nagiba bokova : a. Primjcdbn Naziv Debljina strani Dcbllina strani Du~ina vijcnca vijcnca na vaniskoi nn unutarnjoi Oznaka e.c) 5.. Na ([{}P. L------Ukupna d\l~~na zupcanlkn l~--~~-"~"-'-'-'---' Projekcija sn-ine Razrnak ad vrha konusa oslonc povrsinc do glnvine c. a= <J bJ (~OJ + ~Ol prf'sjek QJ.317 Cilindricni zupcaulcl sa zavojnim zubima Prenosi s cilindricnim zupcaniclma sa zavojnim zubima iesu prijenosi s mtmosmiernim osima vratila._. Isto tako imaiu kutovi nagiba bokova oba zupcanika najcdcc isti smier._~'.Ipl:"nici sa zavoinim zubima : a) zuhi ixrczani na kincmatskom valjku (cilindru) i skloplicni ravninu. bude cijel i bro] ciicl i broj ----. ([o~. t].-- .":1. e..

p: tan 0 1 P2 1"02 Vl 1 ~ tan p' tan \302 1 + IL' tan POJ -~z = = POI v. 5.79 70' 0.1 a pri kutu nagiba bokova 0 Tablica 56...promjer .2 Si l e n a cilindricnim zupcanicima sa zavojnim I z u b im a Tablica Primicdba 55..p'.317..p') tan \30 1 = tan p' "<! 0. a uzeto je u obzir trenje u smieru uzduzne linije boka zuba.-=------_. . = do. d" V. ----...__ --_... 2:6~' = = z.~. = premier kincmatskog kruga zupcanika n.~.\2 PRAKT!CAR III 497 496 ... Zl ---------~. f. U normalno] ravnini u tocki dodira djeluje sila F.. [kp] v~ t' d v.-------Fo. -.78 40" 0... . .. r~ Oznaka K ut os i vrtn]e zu a = 90° -~z ~= zn 11 = 90" Prcnosni ornjcr za 3 = 90° i 1-': jc u tabl ici 56.SS. Maksimalno 3 + pi '-2' pa zato mora biiu. _1t M.. i Po..nlk 1 (pogonski) Zupcsnik 2 (gonjcni) Primicdba )_317.. --~---- __ {l.------..4 Pr o r acu n nosivosti Buduci da je dodir zubi u tocki. os i zubi ------~-------. --... i Vk2 imaju suprotan smjcr: 5.2..... tan(1\.:\17. U smieru uzduzne linije boka zuba djelu]c sila trenja Fn po. lan(B" o ~T~~~~. _ c') p F.8! 50' 0. .·_-- sin = cos a02 a V2 ---- sin [m/s] cos aD. = _ F . > r>.82 \30 ~-------'----'" Tjcmeni prornjcr _ .. 5.. Zup~.-------------d~.. V.. F. Nju mozemo razloziti na kornponente F.-. Ono [e jos vece s obzirom na uzduznu komponentu klizau]a. ~ --''60'''' :n /]s "nn.102 P.Iskoristivost u zavisnosti ad nagiba bokova Po dana --.. l"Ol 1"'02' 2. Obodna stla .----. Pri proracunu sila zancmarene su silc trenia okomite na uzduznu liniju boka zuba.~~~~..75 -~z r» 0.69 zu Ii = 90" SarnokoCivost nastupa kod \302 > 90° . Ceon! Diobcni modu1 promjur I = n1 = n. - _ .-~----. = 'j + tanp'tan POI 15.cos ([l. r>..i11 ~all (Po.... Slicno kao kod pokretnih vijaka.-.1 .£_r_ tan dOl Iskoristivost za IL' = =-cos Boo lJ"ln tan p'..~ 90" = '/{z postize se kad [e Po 1 Brzina klizania Vk -C. '-~pO) [kpJ F".-cos = d02 60 [m/s] Rndijalne s ile Fr~ = F [kp] cos ({l" . -. habanie zubi jc veliko. _ .p') ~k~~J~~----_---~[kpJ (j01 Sile no zubu cos V2 = V..nls~ = cos Botd":l: cos r301 dOl i = _1..-. .:::. usl ijed trenja izazvanog uzduznhn klizanjcm bokova gubi se dio dovedene snage: 1 ...:: .. = 20" 60' 0._-_ .p') P" ~ Fr.~_'±_!".1 Geometrijske mi er e c il ind r icn ih z u p ca n i k a sa z av o j n i rn zubima Tablica 54._-------- Akaijalne s ilc _- 1'. = d•• + 2 >nn . d'10bem. _--_.3 Iskoristi vast Iskoristivost ozublienia zavisi ad kaeficijcnta trenia !-'--' i ad kuta nagiba boka Po. kola sa F. Zato se cilindricnim zupeanicima sa zavoinim zubima :...) [k ] •• ot cos (B. a F" = 2 M~ [kp] d..317. 30' 0. 1. . p' = reducirani kut trcnia tanp' = ~Icos "no = rcducirani koeficiicnt trenia V:· Pri dobrom podmazivaniu tan pi ~ 0)1 d. Oxrraka Zupcanik 1 (pogonski) F Zup~3nik 2 (gonjcni) = V. . II .. cos \301 \30' \302 nl 60 [mjs] rr • n2 ----. ." daie rezultantu R.. <10~okomito na bok zuba.. _--------------_. -_----_ Razmak Sirin.._!. = 97 400 -'~ [kp/cm] n. si 11 \30' i Vk2 = V 2 sin \30 2 • V~..jednake Vn"~ VI COS \301 = V2 COS \302' U smieru uzduzne linije boka komponente brzina su Vk 1 = V. ~~~-~~--~--''''------~--'' .--. SUa Po razlaze se na obodnu Foo i na radijalnu komponentu F..

pur" a. c) g:loboidni puxni prenos (globoidni . I. E-pui.318 Puzni prenosi Puzni prenosi omogucuju prenos snage na mimosmiema vratila. vertikalnih husilica.Ogbprikazuie cilindricno puzno kolo i globoidni puz.jII~ Razlicitc kombinacije mogucil. kut t:~ uspona na diobenom promjeru moduli mogu biti normalni 111. Stalno je u porastu primjena visokoucinskih puznih prenosa s lcaljcnim i brusenim puzevima i s posebnim oblicima bokova.ez.do 4). apn n:lUltl~h~aCl)l. Prcnosni omicr puinog prcnosa '" l~ ~. <fop.. liftova. gloi)oidnim kolom). razlikujemo ovc oblikc zuba puia: A-pui. postoii omier: i aksijalni korak ~'. ~e.sijalni razrnak dvaju istih bokova zavojnice: Za yiscvoj ne puzevc P .vratila medl!sobno z~tv~raj1! naj~e~ee je 90°. ZUbl Is~o~obno. za pogone centrifuga i pumpi. a za veee prenosne omjere i jcftiniji 498 Prema nacinu izrade puza kao standardni moduli 111: cos Yo "~ i aksijaln i Visina uspona P je ak.. .. c~.1 111 111" 5. Snaga koiu je puinom prenosu uspjelo prcniieti iznosila je"" 1000 kW. 1 S <:>bzlro111 to da JC dodir medu zubima u liniji. 2/Z 1 > 1 visina tjernena glave mjerena od kinematskog na savijanie nijc potreban. Qo~c prikazuje puini prcnos pri kojern i pui i PUZllO kolo ima globoidni oblik. da bi se smaniilo habanje. globoidno kolo).. Prjmjedbe Spnrivanje materiiala \ Dopujitcnn zina kl izania Vk br-l [m/s) dop C (kp/mm'l i Kod kaljcnog i bruscncg proluzupcanika u sprcxi sa zupcanikom od s ivog Hva ili bronco dop c )C za 25 % vcce \-~ 2 5 konicnim zupcanicima s pomaknutim osima irnaju ti prenosi vecu duzinu staze dodira i mirniji rad.llim zupcanicima sa zavojnim zubima imaju vccu nosivost i bolju iskoristivost. Takvi prcnosi posebno su hladeni. Budu~i da je kod pu_inih prenosa uvijek ved broj.. Puinim pl'en?snna 'p~stiz~. rekstilnih srroleva. moraiu bokovi zuba biti glatki i dobro podmazani. za pogonc rotacijskih bubnjeva...:!.=cbC". Dosad jc puznim pl'cnosima postignuta rcdukciia broja okreta s puza koii sc okretao sa 40000 /min. na O~?g11CU)~puzm.[kp].-"ih prcnosn: a) cilindricni pU'-Ili prcnos (eilindr.<l] .~ Zt nz kruga Normalni korak tn . u.. Imaiu veliku iskoristivost i male ugradbene mjere. ~~.<!. b) globoi<lni pu:.. Uz odrcdene uvjetc mogu se tim prenosima ostvariti V1SO~~ Iskoristivosti (do . U usporedbi pak s cilindri(. ?sim toga. globodni puz (v. ([oryaprikazuje cilindriclli Plli.t:en~sesa~o m~nje snage. zavisno od nacina izrade. Izrncdu ta dva koraka Proracun cos '(0 . Dopustena obodna sila: FOl.U usporedbi p. 7. 'Takav pre nos naziva sc spiroidni.~ FO}_.. Dosad postignuti okretni moment na puznom kolu iznosio je "'" 70 000 kpm. <I) spiroidni prcnos (konicni pur. 0 Prerna geolTIctrijskom obliku bokova puza. Puzni prcnos radi b.Na ([oj} prikazane su niihove moguce vrste. kod uredaja za upravlianie brodom. motornih dizalica. ([o~d prikazuie puzni prcnos pri kojem je konican put u zahvatu s globoidnim puznim kolom. <l. . a podmazivame se izvodi tlacnim uliem. Kalieui celik na knljeni colik" 8 Vaznc ic obilno podrnazivanie Sigurnost protiv habania (sigurnost protiv zaribavanja) Gubitak snage . Puini prenosi primjenjuju se kod rransportera. uz koii omjcr se mogu prenositi vcce snage s dobrom iskoristivosti. kao i za pogone stolova stroieva za ozublienic.cni . [111m) qT PI [kWl i Ilk [mm] kincmatski premier pogonskog zU1'canika faktor temperature (v. Omogucuju isto ta~? da ~e snaga s jednog pogonskog vratila odvodi na veci broj gonjenih vratila. tablicu 58). Danas sc ti prenosi sve cesce prilnjenjuju za prenosne omjcre I : 5.3c IHZl do 1 tan Yo !!.. Kut kO)I.iva"ja pll. U usporedbi s ceonim i konicnim zupcal1lClma om su za 1St! prenosni omjer manji i laksi.. zahvat~ (2 .dopc[kP/mm b tno dop c 2 ] Dopustene vrijcdnosti faktora opterecenja faktora temperature qT Tablica 57. Da hi se smanjilo habanie I gubici trenjern. p~enosl veeu o1'teI'ct!vost. H-puz. a premier puinog kola bio je "" 2 lTI. sp". zubi su kaljeni. buke: ?vent~all1l titran puzmm se prenosom prigusuju. ali moze biti i drugi. K-pui.~ = 98 %) . tnblicu 57) ulazna snaga = F 01 VIII 02 prenosni ornjer 'c...!2.' spnrcn s cilindricnim kolom. o15odna sila 80000 kp.i globoidno puino kolo (globoidi su rotaciiska tijela nastala roriranjem kruinog luKttj. Kod alatnih stroieva dolaze u obzir za pogon blanialica. 1'= 1 do 15. prenosni omjeri i = 1 do 100 i vise. N-1'ui. sparcn • globoidnim konicnim zllpcanikom) pur. pri redukciji broja okreta.

Rcznnic zubi PUZil mozc sc izvrsiri po . Yo do 15' 20· iznad 15' do 25' iznad 25' do 35' 25' iznad 35' --«fill 221/2' . r H"pu. Zbog izradnih uvjcta biraju se pri vecim kutovima uspona i veci kutovi dodirnicc (0: Tablica 59.sIck )0 pribliznn Athimcdovn spiral a. Rudijusi diobcnih promjcra promjcnliivi su pa se mijenja i kut uspona. a 11 nk sijnlnom prcsjcku zakrivlicn slicno hiperboli.lll.ravnl.~~30· .. d) E-puz. - tan 0: eos Yo 00 Kako raste Yo (kut uspona). uvieti rezania glodala puinog kola postaju svc teii.. u . U ceono".. boidni puz b) N"puz.~ prcsicku.~. 00).--~~_---------prrjjfk N~N kroz sr~dUJ~ mt:'&Jlubf.. U normalnom N . glodalo trnpcznstog oblika iii brusna ploca trapezastog profi In daj u malo is pupccne bokove a u aksiialnom prcsjeku udubljcne bckove pulia: S obzirom na icdnostavnu izradu alata kao j S obairom na iednostavno Lglo~anjc PU~il til s~ vrsta puzcva zbog ckonomicnosti siroko prirnicniuic. Globoidni priicncsnici visoko su optcrctivi i imaiu dobru iskotist ivest.a f) U norrnslnom presjeku N -. Kut dodirnice (zahvatnc liniie).e ~no tokars.. okornito na s rcdisnj icu meduzublja p~ofil )0 !spupc?n. ------..-. - = 501 . dobiva sc glodanicrn Hi lu-uscnjcrn glodalom ili brusnorn plocorn. om·-I ka Slika Karaktcr istike. u poprecnom presjcku okornitom na os vrtme Arhimcdova spirnla. (nastavak) Tab I lea izradc 58. Puz sc izradu]c na to. prcsicku profil ie evolventa..Oblici zuba cilindricnih Slika puznih prenosa Karaktcristikc. Izrnedu kuta dodirnice u prcsjeku N -N nom prosjeku (u ravnini osi vrtnje) postoji cdnos : tan 0: ac aksijal- = ~~ . sc l~radu. N-N prcsjek. PU].nog kola daj 11 mcgucnost stvaranja dovolino visokih hidraulicnih pritisaka. Dobra nalijeganic konkavnih bokova puia i konvcksnih bokova pu. JSpupccn_. f) glo- U normnl~on1 prcsjcku N . u zavisnosti od kuta uspona. n izrada [c tda od obicnih pu'nih priicnosnika. 951 vrtnJ. ---~-.N okomito no srcdisniicu mcduzublja. Kincmatska os tih puieva Ie. Ostrica noza post3vl}~na ie u ravninu normalnog presieka N ..e profit je konkavan.. ceo~l pre. stupkom odvalnog glcdanja iii nozcm.. daje oriientacijske vrijcdnosti kuta dodirnice 0:". Orijentacijske vrijcdnosti kuta dodirnicc u zavisnosti od kuta uspona Tablica 59. --_·_----_····_--------_1 ijll~ Oblici zubi cilindricnih i globoidnih puzeva: a) A-pu~.a prilagodcno ic t ijelu kola. nacin Tablica izradc 58. Globeidni puz T'ijclo globoidnog pu..!. nacin U aksiialnom presjeku zubi imaju trapezni prof I :' presicku okornitorn na kut usponn zavoinice prolll )e. k"rs~om .... tnje.---. .kom stroju trapcznim nozcm. koja u prcsicku okomitom na sredisnjicu mcduzublia. a time dovode do mnlih gubitaka i dobrc iskonstivosti . ima profil kruznog' luk a.. Za izradu globoidnog puza i puznog kola potrcbni su posebn i alati..N) okomito na srcdisnjicu mcduzublja. na ticrncnu puaa.. E-puz odgovara cilindricnoru zupcaniku s kosim zubima s evolventnirn profilom bokova i s mnlirn brojem zubi. c) H-pui. c) K-ptlz.. strom trapcznirn nO~CJl'L O~trjc~ nosa polozcna 1C u rnvnini os j .. Profil zuba plli. N zubi imaiu Irapczm profil.

.. __ _____. nt y..---~ tg y o "~ "' z.- -._--= z~.2 Gra n ic n i bro] zub a Ilk.. 502 ..-. .318. a Z2 .1 ---_..--. -i.---------- --~------------------.... Razmak osi povecava S~ odmicaniem alata za vrijcdnost + xtn od sredista kola. I J ••.5.~--~. -I.-...do I puza i kola --.-.-. na osnovi broia zubi puia. = dot -. 0. Kratica z..-~-.-~... - Tjemeni prornjer kola s pomakom dk02 ~" I'renosni omier . 5..~--. Puzni prenosi mogu se na isti nacin kao i cilindricui zupcanici korigirati pornakom profits. _. --.. --- __?_~~_~~----. moze postici odredeni razrnak osi (pove6:m iii smanien).~-. -----~.---~r _..-----promjcr ------~-~- ~----.S i koln ----~.ozni promjer ---:f ..~.... III 2 ..-.__ '" dk.-~-...-~.-------._____..~~··~_~-- -.-~ Brztna klizanja bokova puza Normalni Komk ubodu ...__ ~ .--._. Razmak 05i: a"" Z2 111 1. - ~ .~~~ •• - •• c-- '" N) til" n_.. .:ltvamju kut ad 90" ~-= .-~...b --'" L + 2 til + l...'_~ __ .-osi vrtnje (" ravnini ~- Pit.:\18.~.. im ". -··- .-.__ ._.. -··---'- . .«c __ ~.318.-. -..--.----'~-~-~.---...4 Dimcnzioniranje puznih pl'cnosa (Oznake dane na dow) Tablica Primjcdba 60. " l_)iubcni promjcr puia Iliobcni • -_.. Obratno nastaje smanjenic osnog razmaka.~· 1'/d.) til ::..~ _." _________ Modul u ravnini ..~).--. < IS· > 15· '{'jcmcna viainn zuba Pomakorn profile takoder se. jI __ ~-.-..2. 2 hI dh = d" ... _l..../'" .. .__ ~_!I -C _l!!._.. _~ __L.. __ b dt..<-~ 5..."._..-..2~ .. ---_.. = tjemena Broj zubi kola visina alata Bro] 1......------'~~- osi vrtnic puza puznog kola ._ .-~."' ._... __ ·' t._..' 'T~~.-~ o . "~ d" -I.... Razmuk Korisna os i sjrilla zubi Sh'inn kola ------_. 2h.lni korak ..._--_.-..~~-~.y._. "...--- .~ . Vrijednost pomaka pl'ofila: X • 1!/ .~_ (Z2 -I- 2x) m +. kao i kod cilindricnih zupcanika._--_.. 111 profila: -I.. .d.2 hk promjer pll:l..2 h: til .'../d.. II 1'._.) uzinR puza '" 2 (I Vz..~---------------~~.~~)pna ~~ ~!):::Illcna zracnost ([olf Pullno kola s pozitivnim profila pomicanicm Tjemcni .' rI" -I... ~ _2. . --~--~..318._ .---~ V""iski promicr kola .----'.'~....-----..-. _------------- ~'L_-......x ..~ korak na t.5 Gubici Suaga 118 s n a g e p uz n ih pl'enosa puzu ako se pogon izvodi preko puza: Pri projektiranju 'di~ Puzni preuos s cllindricnim puzcm (:-:1 ~.'. - TIUI aka as i vrtnie 'l.. 1m -.-..-. -. --_________.-.· .' sin z -- kola 0:.__ . -~.---~_--ljevollodni ili dcsnohodni Uspon Kut uspona no diobcnom krugu .---. \ d .3 Kor ek ci j a puinih p rcn o sa Qotf .... I----'- Pndn._ .!.. U mod"l N Norm..ubi pu.. -~"_' .~--'-------.-. tn . .. d" •• --~----__ _________'_' __ ' •• T .__ _ .~_~ dk.l:J._-_.. --. -_...]~O~~~:_-~~'"--__.~I. . --.. .. 2) licvohodni kut koji zntvaraju os i vrtnie 90") puznih prcnosa moze se ukupna iskoristivost Ol'ijentacijski uzeti prema 503 iablici 61. . Pri tome se alat za izradu (glodalo pu:<:nogkola) ne miicnja._-_ _. mli re til cos Y e . O~2 t1J _.2 ~~_.._..t.2 ilk dk..

= 0.FN daju 2Mol = . 60 70 prcnosa 504 505 .FN djcluje tangcncijalno na srednjem prornjeru zavoinice pod kutom uspona Yo rezultautu koja se moze rastaviti na obodnu. P02 ~t ~ (6 1.:._ obodnom: P02 FOI "'" --"---.Orijentacijske vrijednosti za '1). I I 1 I I I 2 I 3 I 4 - radijalnorn silom: Fn = FOl 0." pri projektiranju prenosa 61. U radu se razviia prilicno visoka kolicina top line...._.82 (0.I-- . Puz.01 za kalieni celicni put (lepani) i za puzno kolo ad fosforne bronce. -~ naiveca obodna sila na "'02 [kp] kolu (udari se moraju uzeti u obzir) .aksiialnom: tan(yo+p) . . tj. (L = 0.nih --'.1. a broncano kolo norrnalne kvalitete izradbe. 5.80) I I Puzno kolo. vratilo puznog kola i ldaji optcreceni su ovim silama: .9 0.~ [kp] F'2 Po.sl su u tom pogledu nepovoljniji od brzohodnih. . na radijalnu i na aksiialnu komponenru.6 5 0. dobivenog mjerenjima: o v tan p' = (L/eos Samokoclvost pri tan P .--.6 Sile na z ub u Qlg Prctpostavimo Ii da sc sile prenose sa zuba na zub samo preko tocke C.90) tan ((no cos p' -sin (Yo + p') [kpJ I I (0. Razlog je tome p~lusuho trc.7 Pro r acu n n o s ivo s t i p uz n i h p rc n o s a Normalni puzni prcnosi izvedeni u prosjccno dobro] kvalitett im~j~ relativno nisku iskoristivost. p. Zu norrnalne prenose savojna cvrstoca leii obicno mnogo _viSe od graniee z~grijavanja i granice habanja.1._ faktor broja zubi dan ie r. '"' 8 vals.45.0 .80 (0. (L = 0. Q!~ Faktor zubi (fz) pu.8 47 0.. Ako je kola pogonski dio: . ~ aksijalnom silom: Tablica ?. [kp] ..kllzan)a '1. dobivamo ove silc: okomito na bok zuba pod kutom 0: no djeluje norrnalna sila FN dodirnice = ---~ ~. /0 II 20 V4' 50 broja 'i19 Silo na zubima pu "nog prcnosa nje.5 Ct.habanJc ie takod~r znatn~ tako da snaga koia se prenosom moze prenijeti mora biti ograuicena.65 1luk ~ 0.02-0. Vriiednosti u zagradi vrijcde za tacna izvedene prenose (visokoucinski prenosi s tekucim trenjcm bokova). puzno vrarilo i lezaji oprereceni su obodnom silom : FOI sile FN i IJ.5°.l prena. ncobradcno. proraeun se izvodi na temelju dopustcnog kocficiienta opterecenia zuba. Iskoristivost ozubljenja Aka ie put pogonski dio: radiialnom: .-.3 1.75-0.88) I 0. Sporohadn. Za norrnalne prenosc pn ~O)lma )e brzina .[kp} ~ dOl dop c [kp/mm"] .d61 . Kontrola savojne cvrstoce dosla bi u obzir ~am?.025 za kaljeni i za bruseni puz celicni.dopusteni koeficijent opterecenja dan ie u tablici 62.n• = (L' nastaje: (L.75 (0.dol' c [kpjmm"] f z " b .\318.78 -0. ko~ udar~llh p?gOl~a i pri upotrebi krhkih materiiala kola. ako je ulesistenie u kotrliaiucim lezajima pri Yo ~ 6" ako [e one u kliznim lezajima (1. t. pri y o . na QrD .1 za put ad lijevanog zeljeza. h [nun] = 1 .~ 1. kvalitctne izradbe pri velikim brzinama klizanja i tekucern trcnju.korak u ravnini osi vrtI" [mm] I.~ I- la 0. Za sarnokocive prenose izlozcne Jakim potresima 'I)"k "" 0.318.65-·· 0. "" 0. a isto tako i za puzno kolo.n)e ~akvlh sporohodnih prenosa.korisna sirina zubi b ~.85) 0. Prema uvjctima pogona i vrsti prenosa gramca opteretrvosti prenosa odredcna ic: dopustenim zagrijavanjern cvrstocom habanja savoinom cvrstocom. sila trcnja I'.2 (t t> V k" v- t.4 .0._.55-0.

-12-20 8-··12 20·..5 0.1 maziva bira se prema tablici 64_ 0) Lcgure cinkn 0. bokovi bruseni 0.. iii veze viicima Q1Wb." za spiralni puz = cos Yo sin '(. b) pomocu viinka 5[e7.8 .45 0.25 0.-". rezani bokovi 0.75 aiuminijska i cinkovc --~~-----lcgure ' -------- I Ako ic pogonska kal icno.as I 0. I za 8".l 0. i.65 0. Oni se proracunavaiu na cvrstocu habanja (pritisak valjanja): 20 () ·-10 8 6 [2 > 10 :LlJ H. < 2.4 ---_ . s visoko opteretivim materijalima puznih kola." "'I_o~_1 0.'J 30-40 20 -.. dane su u tablici 63. faktor stupnia sprezania ".7 ~~ .26 0. pobclisano.65 0."o C~ 2 tun rt. Dcbljina vijenca puznog kola s posebnim vijenccm uzima se 4 m. Viicnac se na I lido s glavinom presa Qjji)a.12 0.28 0.j-e-u-r-on-j-av-u-n-je-ll-'~I •• c Vrijednosti dopustenih pritisaka valjanja k« za prenose hladene cirkulacijom ulja i u tl'ajnom pogonu (TP = 100%) Tablica 63..9 Vrijednosti za dopustene d02 [mm] --.kola ---r--.. na Qljjlb Iijcvano od legure lakog metala.30 12 c •• Viskoznost [OE/50°C) kod c [kp/m".-:=-l-1-~--.29 0. 0..30 20 [2 (j)~ Vcxivanic viicncn s tiielorn kola: a) prcsanje.. brusenim i lepanim bokovima cclicnih puzeva.65 _. mogu se mnogo jace opteretiti.. Ostule dimcnzije dane su u tablici 38.3 0. dop c Ikp/mm'J --M -. 0. 0.. Sivi Iiv ookovi orusen i 0.2 64.32 0.diobeni Oblikovanj c pu z n ih prenosa pritiske valjanja dop II.35 0..65 0.w-rO:.65 0.3-1. Izvcdba Matcriial puznog kol a Tla~IlO podmazivan]c ~cm!iog pui.3 0. s kaljenirn.. Visokoucinski puzni prenosi s rlacnim podmazivanjern.mcdjal puz.1>0 Vrijednosti za dop c vrijede za prenos u trainom pogonu s tcrnperaturom ulja ~ 70°C.4.. a za evolventni Em ~ kola izvodi se prema podacima koji su dani za cil indricne zupl:nnikc.45 .45 0.13 I I _ . potrcbna visf.5 ~. na Qljjlc kovano puzno kola. i'ror<1CULl tijela puinih premier kola C C(:w n faktor kula dodirnice .47 0.) i prcma koeficijentu optercccnia kOZ110St Lcgurc aluminija kaljeno. vrijednosti treba mnoziti sa 1.. [mlsl <2 I 1--·-~. b to' bl Prcma brzinama klizanja (V. ~\1.no/cos i'. Na Ql~ prikazano je Iivcno puzno kola.45 0.--I -·-8--I-~-··-4-r--8---kalienc . bruseno lepano 0.nog.IlH kola ad lakih metala iii od lcgura cinka obicno su sira od broncanih.-.2 . ··oc Ih zina klizanja ".8 Po d maz ivan ic c· P02 _.110 kolo ima obicno poseban vijenac i posebno tijclo kola s glavinorn.35 temperatura :0:: 60 ·C_ \J18.Vrijeduosti za dop c za normalne puzne prenose TP = 100% = trajni pogon (pr! intermitirajucem pogonu. O:no '(b [") kut uspona na temcljnorn krugu cos Yb =c cos '(0 cos 506 507 .4 ··_·1··· 0.29 0. bokcvi rczani o.. s kucistem hladcnim pomocu rebara iii s hladeniem ulia cirkulacijom..31 Ccntrifugirunl liv fosforni poboljsano.s I 0. O.23 dop I.~ cos u"o sin 0:. i'tI'I.. s dobrim ulczistenicm. Na QIJl9 pdkazano je puzno kola od sivog liva. a dcbljina vijenca tiiela "'" 3 m (iI~. --" 2 za kut boka zuba u ravnini osi vrtnje tanlY.. _ .3[ 0._---- o.2 I 0. bokov i brusen i Fosforna bronca liicvana u piicsku 0.s 0..49 O.350._. s tom razlikorn da se miesto obodne sile Fo u proracun uvodi Foz (obodna "ila kola)..35 0.15 .35 0.55 0. -- Potrebna viskoznost maziva za puzne priJenose Tablica kaljcno. 1'\11.5) T'a b l ica 62.-.. bokovi bruscni pri v~ [ms] I I 0....85 1. [kp/mm'] kod Vk [mist Ccntrifugirnna Spccijalnc Aluminijskc fosforna bronco lcgure knlicno. puz...

d a se 0 d rZI stan d ar d'monos -1. kod transportnih urcdaia pogonskcg i gonjcnog vrapogonskog i g()llicnog Vl"3" i kod motornih vozila.. a ulozcne su u kucistu prcnosa il i u postolju. 8. Ove mogu biti vrati la iii osovine. koja takoder rotira. 14 Y' I Tablica Pri prijenosnorn omjcru i = 30 i = 15-29 i ~~ 10.14 i = 65. b-planctarni zupcanos pri kojcm jc pogonsko i gonjcno vranik.. uzeto ie: 120 [kp/cm '] U suvrcmenoi konstrukciii prcnosa sve vise nastoii da se 111jC8to bicnih preo nosa upotrijebe planctarni. = 1 =2 =3 =4 iIi 20. Pretpostavimo Ii nisko dopustcno uvoino naprezanjc. pa i kod alatnih strojeva da bi pOl'ratni (neradni) hodovi mogli imati veee bl'zinc. ali je iskoristivost u takvim slucajevima niska."1 ~~ 6. a Ql~ koaksiialni planetarni prenos sa suprotnim smjerom vrtnje pogonskog i gonjcnog vratila. kao mehanizmi koji omo· (jj) Oblikovan]e puz. a omoguceno jc da se i pri velikern prcnosnorn omieru postigue koaksijalnost pogonskog i gornjcnog V1"(\· tila. Vratilo puza optereceno je na uvijanjc i na savijanje. c-nosac zupcanika) nik. Orijentacijske vrijednosti za izbor broja vojeva ptlZa tl zavisnosti od prcnosnog omjer" dane su u tabli· ci 65. mcdutim.p.:up~a. 509 . d do nastO)atl. imaiu rnogucnost prenosa vclikih snaga na malom prostoru. sc ti (j. canik. Ldaji svih okrctnih diiclova prenosa. c-nosne zupcanik:l) tilo koaksijalno i pri kojem pogonsko i gonjeno vratilo imaju isti smjcr vrtnjc. nisu radi[ulno optcrcccni ier na njih uvijek djelujc par sila (to. 508 6-. Izbor rna Ako je poznat modul dijela Qt~ 1 "" i broj zubi puza uzirna se : vojeva puza prevelfcini prenosnog omjera 2m (l. vrijcdi same ako jc bro] satclita veci od dva). Pri planetarnim prcnosirna pojedini niihovi dijelovi prenosa (satcliti) izvode istodobno dva rotaciiska krcrania. grana na tolik broj mjesta koliko ima satelita (planetarnih zupcanika) po obodu ccntralnog zupcanika. kao rezultat dvaju istodobnih rotacijskih krctanja S razlicitim brzinama vrtnjc. Na Qt!} [e ozubljcni vijenac s unutarnjim ozubljcnjcm (c) nepomican. s nosaccm zupcanika tila.319 Planetarni prenosi Zupcani prenosi mogu biti obicni @ i planctarni ((1~'.l~ Planctarni prcnos sa prenosi uspjcsno primjenjuiu kod alat(j"j~ Plnnctarn i prcnos s suprotnirn smicrorn vrtnie [cdnakim smicrom vrtn]c nih strojeva. 10. centralni zupcanik.5. mozemo zanemariri savijsnie i premier vratila puza racunati : dop 1'. Nekad se planerarni prenosi primjenjuju )lllCUjUdva stupnja slobode. dok je na ([Ii> (prcnos sa suprotnim srnjerom vrtnje pogonskog i gonjenog vratila) nosac zupcanika (d) ncpomican. Srcdisnji zupcanik nije posebno ulczisten.lovodi na tzv. z. koje k proporcionalno razlici brzina prvih dvaju kretanja.oleva pm::a dOl"" 2m(5.(19prikazuie planetarni pre( sc okrcce (a-ccntralni zupniem (n-ccntralni . b-planetarni zup~a' nik.. Iskoristivost planetarnih prenosa moze biti vrlo povoljna. i = 10000).. b) lijevana puina kola od lcgure lakog metala. ako su puz i vratilo od jcdnog dijcla Q(fl: dOl"" dOl"" do 2. Primjenjuje se kod raznih dizalica da bi se omogucilo postizanje veeeg broja brzina dizanja. tj. a vodcn je zahvatom sa satcl itima. Planetarnim prenosirna mogu se postici i vrlo vcliki prcnosni omjeri (npr.9 Opcenito pod diferencijalom razumijevamo prcnos pri kojcm. Prcdnost [e planctarnih prcnosa p1'cma obicnim prenosima i u tome sto se snaga koja se . To ima za posljcdicu manic opterecenie zupcanika i mogucnost upotrebe maniih modula. To omog\leava da se preko centralnog zupcanika prcnosu dovcdu vrlo visoki brojevi okreta (i do 30000 l/min) tc da sc u prcnosu rcduciraju na potreban broj okreta (dolazi u obzir kod plinskih turbina). a nosac zupcanika (d) se okrece. odnosno rnoze biti naklinjen na vratilo (j)9'. Isto tako se planetarnim multiplikatorima mogu gonicnirn stroicvima dati visoki brojevi okreta. u icduorn s vratilorn dijclu Qii> Obllkovanie puZa posebno nil vrati lc nakl inicnog Diobeni prornjer puza uzima se orijcntacijski.5 d"r 3 d'nr III (d" '" d vratiIa) (dl z vr ~~ d provrta puza) 7. Kod obicnih zupcastih prenosa svi zupcanici izvode samo rotacijska kretania oko svojib osi. Prednost je planetarnih prenosa i u tome sto je unutrasnjost prenosa potpuno iskoristcna. Planetarni pretila.4 + 2 ]1 z . S okretnim nosaccm (d) koii sc nc okrece i zupnosi za pogon brzohodnih strojcva za zup~anika (d) i nepokrctcnnirn viicncem (c) S uuun [rn zupcanim viicnccru prcnosni omjer I : 12 primjcnjuju se s rami im ozublicnjcm ko] i (e) s unutarniim ozubljcuSpjCh0111.3 + z1/10) kod naklinjenog puza Ql~. okrecu se (rotiraju) na voelilici (nosacu. osim planctarnih zupcanika (satelita). c) kovana Puz moze s vratilom biti od [ednog dijcla ()). rucici). dolazi do treceg krctanja. i kao diferencijali. 8'2 (jJ} Puzna kola liicvanu ad sivog liva: a) l ijevanu od aivog Iiva. a vijenac (c) s unutarnjiru ozubljcnjcm se okrece. Pri definitivnom utvrdivanju diobcnog promjera do 1 treba .) kod puza i vratila od jcdnog B roj v. 'I'akve vrste prenosa. Dana.

ccntmln. koii se mozc okrctati oko osi 1.3 ". U nioi su obodne brzinc zupcanika 1.upc"::rmikom Zt Na Q2\\! prikazan [e planerarni prcnos pri kojem jc znpcanik s unutarniim ozubljcniem 3 (z.11pcanik 2 stoji. Kako je z~ cvrst i ne okrece so. Du bismo dobili vclicine brojcva okreta n 1'. moramo ga za neopravdano uciuieni jedsn okret vratiti nazad. pre n os a ozu- Na Ql~ prikazan a na Qll!! s unutarnjim bljenjem. odnosno u nicmu kruzi zupcauik 2. zupcanik ZI posrednistvom zupcanika 7.3 okrcta u istom smjeru. l' l' l' . "" --. Prakticne J11oguenosti prenosnog omjcra krccu se izmedu i c= 2.1 i 1. 3 . a glavni zupcanik 2 suprotan smjer krctanja.= 0. okrcta poznat. Planerami prenosi rnogu biti sastavlieni od cilindricnih i od konicnih zupcanika. 1l1Og\lCnost: centralni zupcanik 1. (\. Omjcl'c kretania )11oiemo dohlti i graficki Kut7. Kako je praktic110 z 3 > z 1. Da bi doslo do broja okreta zupcanika z I."11\ zupcanika N. cemmini 7. okreta. zamislimo opel da smo cijeli sustav okrenuli za jedan okret natrag. spojnica v [ oC V2 i radijus 1'2 dat ce zraku brzine 2. polazcci od D uuazad. Na tni nacin ce zupcanik z . S planetarnog prenosa prikazanog na ([IB'. zarnislimo da smo zupcanik Z3 okrcnuli za jedan pun okrct. Zraka brzine 3 je ionako paralclna s odgovarajucorn zrakorn iz dijagrama broja okrcra. glavni zup6anik 2 i 110sac zup6anika N imaju isti smjer krctanja. prikazanim na Q2W. ~" .2 c'" tg (/. Ql~ jcdnosiavnl planctarni prestos s vanjskirn oxubljcnjcm (1 . 511 . V4 jednake.I. rezultat je dvaiu utieca]a. . planctarnim zupcnnikom okrctnim na nosacu xupcrmika u zahvatu sa zupcan in'! vijcncern i :l. Kut koji rnedusobno zatvara]u jest a I' Kako su u tocki G I brzine v! '" V2.). 2.. mogucnost: eentralni zupcanik 1 sloji. pri vracaniu Z3. ). glavni zupcanik 2 i nosac zupi:':anika N okrecu se u istom smjcru. onda bi satclit 27.I. Zupcanik 2 i 3 imaju isti broi okrcta pa su i kutovi ('J.3.1 Kinematska z av is n o s t jednostavnih je jednostavni planetarni prenos p l a n e t arn ih s vanjskim.f1.3 za daIjnih z . odvaliaiuci se po zupcaniku 1.' n. .upcanika N imaju Isti. Krctanje zupcanika z.upcaniko)11 (satelitom) 3 i s nosa'.3.contralni zupcanik. uCiniti okret: q. Takav tl'Oosni prenos pri kojem su osi pogonskog i gonjenog vratiia koaksijalne odlikujc sc malim potrcbnill1 prostorom te ima cak sest !ilzilih moguenosti krctanja: 1\. ." 112)' U tocki Cz opet su brzinc V3 =. A buduci da ie nosac zupcanika N vee ucinio svoj jedan okrct.. Kut koji medusobno zatvaraju jest (Y. .". Vracanjcrn 7. s planetarnim 7. koje se okrcce. J i 2.c. Takav 6e pl'cnos bitl rcduktor broja okreta ako pogon dolazi od 1. i Z2. Spojnica izracuuatc brzine v J =" 1'1 11. zahvata u 3 i 1 (z. a kroz B paralelu sa zrakom btzine I tc dobivamo tocku c. Sa 4 iz c dobivamo brei okreta n*. Nepomicni zupcanik 1.3' Z4' Tocka CJ na ([2j) jc dodirna tocka zupcanika z .nosac zupcanika) 'f1~·jcdnostavr» planetnrni prcnos sa unutarn] im ozubljcnjcm (12-9 Planctarni prcnos S ncpomicnim zupl:anim vijenccm.hachovom mctodom.i radijusa 1'. v =" f(1'). kako to pokazuie <!2~ tangcns kuta koji medusobno zatvaraiu viI'. Ako nosac zupcanika N stoji. drzati da se ne okrcce. tan (Y. a centralni zupcanik sc okrece. a centralnl zupcanik I supl'otni smjer krctanja. 1 i 2. n (m/min).. onda je n 1 . Pri tome su i zupcauik z . Da bis1110 doW do broja okrcta 7..n. l1an08i1110 n . koii moze biti s vanjskirn iIi s umitarnjim ozubljenjcm. nazivamo ccntralnirn a zupcanike koii kruze satelitima (planetarnim zupcanicima). Naneserno l i u dodirnoj tocki zupcanika velicinu obodnc brzine v na radiiusu )'.l.. Tako dobivarno zrakc nrzlna 3 i 4. Prema tome je 1. Zupcanik z 2 se. '\ mogucnost: glavni 7. dobivamo obican prenos. -plaMtami ztJP~(Jf}ik Na Q2j) dan je normalan prenos s cilindrknim zllbin"la lIll lI2' 1. Osnova ie te graficke metodc u jednadzbi brzinc: v ~.7.) nepomican.. po zupcaniku z.2 okrerao zupcanik z . Illoguenosl. prcdstavlja brei okreta n I' Tako S1110 postupil i i na Q 2j).5 do 10.. __ • ~" n. 2·_ planctami xupcanik.i zupcanik 1 i nosac zupcanika N okreCll sc u istom 8111jC1'1. i nosac zupcanika N nacinili j~dan okret. 510 I. Kad bi satcl it Z2 bio vodcn samo oko zupcanika z . moramo ga sada. jos i odvaliuie i time se zupcanik z 1 okrece jos brze.~ 1"). moguenost: nosac zllpcanika stoji.medu 1 i 2.l za 'ldz. Zupcanik I je nepomiean.3 uCinio ukupno. mogucnost: centl'alni zupcanik 1 i nosac 7. a oko njcga.. imatno i odnos z 3/Z J > 1 pa je i prcnosl1i omjcr i > 2. Ako je zupcanik Z 1 cvrst...upCanik [ i glavni zllpCllnik 2 okreL'U 5e u suprotnom smjeru (norl11alni pl'cnos). mozc sc s lczajnog mjesta II. 1 i Z2 jednake 'U I "" V 2. u mjcrilu pnralclno S v I' Kroz tocku A povlacimo okomicu.319. mcdutirn. U tocki e. glavni zupcanik 2 i nosa6 zup6anika N imaju isti.. onda je obodna brzina Iunkcija radiiusa v 1" n pravca. Ako nam je broi To je jednadzba . a prakticno su granice prcllosnog o1l1jera izmedu 1. a Z3 se okrc(. a multiplikator ako pogon dolazi od nosaea zupC::l1lika. Takav jednostavni planetarni prenos sasto]i se od dva zupcanika." (lg 1"). tesko odvoditi kretanjc J snags.5. koii su mcdusobno u zahvatu. 3 okrctat cc sc. Prel10sni omjer leii teoretski i1. daie zraku brzine 1. 1'.. a sarel it 2 (Z2) smiestcn na nosacu zupcauika koji Be okrece oko osi I. Zupcanik 1 se takoder okrccc oko osi 1. i od nosaca zupcanika N. Zato praktican znacai medu prcnosima tog tipa imaju samo tl'oosni planetul'ni "I'enosi sa dva glavna zupcanika. Vraeanjem z [ za jedan okret natrag okrenut ee se 1.2} Dijagrarn brzina xu po)cdina~n i zupcanik ko] i irna n okreta nn rninutu j'ill'ulela sa zrakom brzine 2 iz c dnje broj okreta n2• Vee smo prije konstatirali da je 113. a tan (1.

mog"<nOlI :. uleZi~lcno je on nosacu gonjenog vrstila ([~~ Troosni planctarni prenos sa dva zupcanika ucvrUena na zajednickoi osovini. Da bi se postiglo ravnomjerno opterecenie Iezaja.Odgovarajucim povezivanjcm omogucuiu se promjene prenosnih omjera. obicno sc pri troosnim planetarnim prcnosima ugraduju po tri satelita (planetarna zupcanika). ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj brei okreta: Kad vratilo 3 nacini jedan okret. medusobno pomaknuta pod 120 (j_2}i.j Troosni planctarni prenos sa dva zup~anik" ('. a vratilo 1 stoji.4. ako bi se rezultati stupnjevanih brzina jednog i drugog pogona mogli dobiti ria gonjenom vratilu. pustit cemo da S~ vratilo 1 (zupcanik z 1) i vratilo 2 (zupcanik zz) izrnienicno okrecu. od kojih . U praksi cesto imarno slucaj da dva razl icita pogona (s razlicitim brzinama) treba da rade na istom vratilu. i z. a vratilo 3 pri tome stoii . a nosac zupcanika N prcdstavlia gonjeno vratilo. Da bisrno dobili broj okreta nosaea zupcanika. a drugi s pogan.) utvr§cena na zajednickoj osovini.. Zajednicko vratilo zupcnnika z."mogucno5f 6. ZaiednicKa osovina zupcanika uleii~tena ie na no" sacu gonjenog vrutila Kad vratilo 1 nacini [cdan okret. ad kojih ie jedan (zD u zahvatu sa z" a drugi (Z2) u zahvatu sa Z3 Q2}l. to bi bila rnogucnost da na gonjenorn vratilu imamo zaista sirok registar stupnj~vanih brzina.t 42Ji ([2-~ Troosni povratni pianctarni priicnos i njcgovih scst mogucnost brz ina i broja okrcta i krctnnia s odgovarajucim dijagramirna Troosni planetaml prenos sa tIi planctama eupesntka medusobno pamaknuta pod 120· Na Q2~ dani su uz svaku od nabrojcnih sest mogucnosti dijagrami brzina i dijagrarni broia okreta. pri koiem se vratilo 1 i vratilo 2 istodobno okrecu. 0 ([I!. To nam omogucava planetarni prcnos prikazan na Q2i}. ad kojih ie jedan u zahvatu s [ednim. a drugi s drugim pogonskirn zupcanlkom.) s unutarniim ozublienicm.. i z.rriogu<no. Ako je pri tome svaki pogon jos i stupnjevan. Dalinje mogucnosti prenosa postizemo ako na nosac satelita smjcstirno dva rncdusobna cvrsto povczana zupcanika Z2 i z~.kim wpcanikom z.0 icdan u zahvatu s pogonskirn zupcnnim viiencem Cr. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj broj okreta: okreta :3:3 512 PRAKTICAR!l1 513 .

n.n. nabude sto manji. n2. Satelit ] je u tom slueaju gonjeni zup~anik.319. = 1'1 + 1'2 FI(TI111 n2) = 2F11"N' Tlnl + r2n~ = 21'. 21'. a na pogonskom (kao reakciia) u suprotnom smjeru kretania. + FN . a P3L.).ednostavnih planetarnih prenosa sto vecu mogucnost prcnosa snage na jedinicu volumena prenosa. nN oznacuiu broieve okreta pojedinih vratila. <l:®. III - n. F31 F3I f3 - F3Z '1'3 = 0 ((@ Troosni prcnos i sHe na aubima = F3Z = Fo + F 32 = 2F 1 = = Fl FN U stanju ravnoteze moraiu i momenti oko tocke c biti u ravnotczi: +Fv : rl . Dimenzije zupcanika. Dovedena snaga: Pdav = F I rl n . proizlazi iz produkta obodne sile i relativne obodne brzine: Pz=FI(r1nl-rLnN) Isto tako mozemo izracunati odnos !j_: TI l'lnl + 1'2112 = 21'.2 Dimenzije Da bismo postigli stojimo da prenos prenosnog orniera. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ova. Obicno se uzima 1) = 1'1' Uz pretpostavku da je l' 3 = 1'1 proizlazi: 1'~ 5.F. Na <l:2~ [e zupeanik 1 pogonski. kako se to iz slike vidi. MN okretne mon mente vratila.T( + n. Smjer djelovanja sila proizlazi iz cinienice da na gonjenom zupcaniku obodna sila djeluie u smjeru kretania. t7. TNnN = 2 F LnN I'N Snaga koia se prenosi zahvatom zupcanika 3 sa zupcanikom 1 i zupcanikom 2. 1'2 (n. 1'1 + (21'.I1z) 11.~+--~1 z. M I' M~. (12) . l'N = 0 = + FI Tz = Za prvu od prije nabrojenih sest mogucnosti kretania proizlazi : +F 1 1'z = 2 Pi : 1'N + F 1rz . nalaze se dva potpuno jednaka zupeanika Zz. 515 514 .319. = T1 + T3 = 2 r L: -l-+~i~\--.Kad se istodobno okrecu i vratilo 1 i vratilo 3. (n.dv = FN . ali [e u odnosu prema '/.upcaniku 2 pogonski zupcanik. = 2T.n2 Odvedena snaga: p.4 Planetarni prenosi s ko ni cn im zupcanicima (n . izlazi T.~_-z~-~ = --z-l-z-z-+~i-3-Zr +~~ Z2 Z3 1 ZI z~ z~ Z3 Z3 + ZI =1 Zz Takav se rezultat mora svakako dobiti ako se oba vratila okrecu jednako brzo. Fl Fir Ravnoteza snage: Fl' t'l 111 Tl 1 1'2 = l'~ 1'1 + 21'3' 31'1.n. . rN FN . 111 (12) ~.n. (r1 + 1'2) Dovedena snaga = odvedena snaga (ako zanemarimo ' gubitke u samom prenosu) (n . Buduci da je visoko opterecen i buduci da cesto ima i visok broi okreta. + F2 1"2 n. a preko nosaca zupcanika se kretanje i snaga odvode. canika s nutarnjim . dobit cemo i razlicit broi okreta nosaca zupeanika. medutim. n2 +1'2 = 2 Fl' TN . zavise od velicinc Velicina planetarnog prenosa zavisna je.: + Z2 ZI Uz prije prlhvacenu pretpostavku T I = T 3. P3l> PN sile [kp].-1'1 1"ln. radijus satelita (planetarnog zupcanika) ne smije biti suvise malen. . snaga zahvata (P.r2 1'1 = n. kako znamo.-n2) Plunetarni prenosi s konicnim zupcsnicima <l:2~nalaze primjenu za prenos snage kod uutornobila <l:2~. a PI' Pz.V. To [e ucinieno zato da bi se mase izravnale. nN nN Q® Diiagram za odrcdivani e dimenaiia prenosa 21'. od velicine zupozubljenjem (1'2).Na prenosu. - !s_ = 1'1 n2 2(n.JI9. 11. Da bismo dobili broj okreta nosaca zupeanika pri razlicitim brojevima okreta vratila 1 i 2. . Ako se vratila okrecu raznim brojevima okreta.1'1) 112 = 21'.) = 1'2 1'.=1'1+12 1'2=21'. PN snage izrazene u kW. moramo dobivene prenosne omiere mnoziti minutnim brojevima okreta vratila: 5. ravnoteza sila proizlazi: -P31-F32+FN=0 -1-F31 . brei okreta: 1 .3 Odnosi s il a Na <l::i!l I. = n.

Pogonski zupcanici su kovani.6 Konstruktivne oblikovanja izvedbe pr en o sa cilindricnih puznih p r e n o sa . Iz dijagrama se vidi da se osovina nosaca A okrece samo ~_1_. potrebno [e omoguciti nastavlianie zracnosti u leiajima. Gonjeni zupcanici su liievani. pa drzeci da se ne okrece okrecerno A. Ulazno i izlazno vratilo imaiu ugradene odbojne prstene za ulje. gonjeni su Iijevani. broj okreta Z3 iznosi u tom slucaiu dvostruko od broja okreta A. . Takvi prsteni primjenliivi su za obodne brzine v ~ 10 m/s. isrodobno. Na Q3~ prikazan je dvostepeni prenos s vratilima koja su smjestena jedno pokraj drugoga.g Dljagrarni brzina planet. Medusobni poloza] kucista fiksiran [e pomocu zatika. se okrece. Okrecemo Ii ZJ i Z3 U sup rot nom smjeru. Okrecemo li A i z 1 istodobno u istom srnieru.5 Iskoristivost Oznacimo Ii sa P do v dovedenu snagu. okrecu se zupcanici ZI i Z3 istim kutnim brzinama. = P do. ali u protivnom smjcru. Pogonski zupcanici su kovani i naklinjeni @j) Jednostepeni prenos s cilindricnim zupcanicim3 na vratilu. brtvenjc na ulaznom i na izlaznom vratilu izvrseno je pomocu standardnih brtvenih prstena. Pogonsko vratilo montira se zajedno s cahurom. Osim toga. okrenut ce se A = -2- 2+4 = 3 puta. . obodna brzina zupcanika z i. Okrecemo li A brzinom v ada pri tome ne zadrzavamo ni iedan od zupcanika z 1 i Z2. ali sarno s polovinom brzine.319. Na Q3l\> prikazan je dvostepeni prenos u kombinaciji konicnih i cilindrienih zupcanika. Kuciste je dvodiielno. i Z3' Ako senpr. umanieno za broi okreta z. Zupcanici su kovani. a vcliki zupcanik je Iijevan. okrece se Z3 u srnieru A s dvostrukim brojem od A.Ako na prenosu Q2W zupeanik z 3 stoii.odnosno razne brzine. i Z3 u dijagrarnima predstavlieni kao zupcanc letve. Vratila su ulezistena u kuglicne lezaie. Aksiialno ucvrscen]e unutarniih prstena kotrljajucih lezaia Izvrseno [e na slobodnim kraievima vratila uskocnicima.319. Planetarn i prenos s konicnim 7.. a z . I ovd]e su letaji pogonskog konicnog 517 516 . Nastavlianje pogonskog zupcanika izvodi se pornocu distanciiskih limova ulozenih izmcdu cahure i kucista. bez obzira na to okrecerno Ii ZI il i Z3' Okrecemo Ii istodobno z . Po [edan Iezaj svakog vratila oblikovan ie kao siobodan. Lezaji primaju radijalna i aksijalna opterecenia. Pogonsko vratilo ulezisteno je u konicnim lezajima ulozenim u cahuru.upl:anicima (i:. a :13 ulaznom i na izlaznorn diielu vratila maticama. Iz tehnoloskih razloga vaniski prornjeri kotrliaiucih lezaia na istom vratilu medusobno su jednaki. okretat ce se A kutnom brzinom koja odgovara razl ici kutnih brzina zupcanika z 1 i z 3' i to u onom srnjeru u koiern se okrece zupcanik s vecim brojern okreta Q3~C.Postupimo li sada obratno. okretat ce se posrednistvom zupcanika Z2 osovina nosaca u istom smieru kao i z 1. Da bi se sprijecilo istjecanje uija iz kucista. okretat ce se z 1 s dvostrukim broiem okreta. z. ovi mogu postici razne broieve okreta Q3l}b. Na Q3~ prikazana je moderna konstrukcija dvostepenog prenosa. a sa PQd. Mali zupcanik je kovan u jednom dijelu s vratilom. odvedenu snagu. - P cdv = P cev (PdQ' -pcdv 1) gon_le-nlJ 'ira/ito 5. okrece se i A u istom smjeru kutnom brzinom koja odgovara aritmctickom prosjeku kutnih brzina zupcanika z . Na Qa1l prikazan je prenos s konicnim zupcanicima. Snaga utrosena na svladavanje trenja Pp. Pri tome su zupcanici z . i Z3 U istorn smjeru a ds pri tome nista nc zadrzavamo.mill zubima prenosa s konicnim Na Q39:a do c prikazani su dijagrami odgovarajucih brzina. brzinom zupcanik 2 Z3 gdje je v. A stoji. umanieno za broj okreta ZI' Okrecerno li A i z . Ako ie kutna brzina obiiu zupcanika jednaka. I Iezaji gonjenog vratila ulozeni su u cahure. I ovdjc lezistenje pogonskog konicnog zupcanika treba da omoguci niegovo tocno nastavlianie u odnosu prema gonjenom stozastom zupcaniku. primjeri (j'I~. ali u obratnorn smieru. buduci da je pogonski konicni zupcanik ulezisten u konicne ldaje. a zupcanik Z 1 se okrecc. 5. Na <1aga prikazan [e opisani sluca] kad Z3 stoii. okrenuo dva puta a Z3 cetirl puta.. Zadrzavamo Ii A. iskoristivcst iznosi: prenosa Na Q3D prikazan je jednostepeni prenos s cilindrienirn zupcanicima s ravnim zubima. a drugi kao cvrst.

~~~ Dvostepcni

prenos

s cilindricnim

zupcanicima,

Ldali poicdlnih

vratila

SU

medu

sobom [cdnaki

([,,~ Dvostepcni

prcno s s cilindricnim

zupcanicima

i vratilima

koja su smicstena

jedno pokra]

drugogn

zupcanika pogonskog prirubnice ucvdcenje
51B

ulozeni u cahuru kojom se pogonsko vratilo ugraduje u kuciste, Nastavljanje konicnog zupeanika postize se distancijskim limovima, koji se ulazu izmcdu eahure i kucista. Gonieni zupcanici ulozeni su u kuglicne lezaie, Aksiialno alobodnih lezaja izvcdcno je uskocnicima, a cvrstih !cZaja pornocu matica.

4~

J ednostepeni

prenos

s konicn irn zupcanicima

519

1s~ Dvostcpeni

prenos

kombiniran

konicnirn

i cilindricnim

zupeanicima

Na ({3~ prikazan je prenos kombiniran konicnim i cilindricnim zupcanicima. Pogonski zupcanici izradeni su kovanjem od iednog dijela s vratilima. Gonieni zupcanici su stezno spojeni s vratilirna, Vratilo gonjenog cilindricnog zupcanika ulezisteno je u dvoredne bacvaste leiaje. Vranjski prsteni tih lezaia ulozeni su u ekscentricne cahure. Okretaniem tih cahura moze se nastavliati razmak osi izmedu pogonskog i gonjenog cilindricnog zupcanika. Kuciste ima rebra zahladenie. S gonjcnog cllindricnog zupcanika snaga se odvodi klinastim vratilorn, koie ulazi u utore suplieg gonjenog vratila.

<l® Na <i&1J ialno u diielno. kovano ravnina sobom 520

Dvostepen

i prenos

kombiniran

konicnim

i ci1indricnim

zupcaniclma ~$~ Puzni prenos lijevanog jednodijclno8' kuci~ta

i s puzem

smiestenim

ispod

puznog

kola

prikazan [e puzni prenos, Puz ie smjesten iznad puznog kola. Ulezisten je radikuglicne lezaie, a aksijalno u dvostruki aksijalni leza]. Kuciste je zavareno dvoPaino kolo uleZiSteno je u radijalne lezaie, od kojih [e jedno lezajno rnjesto oblikao slobodno, a drugo kao cvrsto. Prilikom montaze treba osigurati da srednja puznog kola prolazi kroz os vrtnie puza, kao i to da os puza i os kola budu medu okornite,

Na Qa~ prikazan je puzni prenos puzern smiestenim ispod puinog kola. LeziStenje puza i ovdie je provedeno pomocu radijalnih kuglicnih lezaia. Aksiialno opterecenje uhvaceno ic pomocu dvostrukog aksijalnog lezaia, Okretljivost lezaja osigurana ie kuglastim podloscima, Aksijalni leiaj nastavlia se pomocu matice. Lezistenie kola provedeno je pornocu 521

kuglicnih radijalnih lezaia, Kuciste [e Iijevano jednodijelno, Montaza kola izvodi se sa strane, Kolo ie dvodijelno. Vijenac ie vijcima spojen s glavinom, Na (j)j}i prikazan je globoidni puini prenos. Pui je ulezisten u radijalne kuglicne lezaic, koii preuzimaju radijalna optcrecenia i dvostruki aksijalni lezaj, koji preuzirna aksiialna opterecenja u oba smjera. Aksijalni leza] srnjesten je u posebnu cahul'll, koja se vijcirna pricvrscuje za tijelo. Nastavlianjc se izvodi pornocu distanciiskih Iimova ulozenih izmcdu cahure i tijela, kao i izmedu cahure i poklopca Cahurc. Kolo je ulezisteno u konicne leiaje. Zracnost lezaja nastavlia se poklopcima i distanciiskim Iimovima. Puino kolo ima poseban vijenac stezno navucen na glavinu. Kuciste [e dvodijelno lijevano s rebrima za hladenie.

@~ Puini prcnos globoidni

Kon8truktivne izvedbe planetarnih prenosa. Na 14]) prikazan je Krupov planetarni prenos pri kojem je zupcani vijenac s kosirn zubirna, koji stoii (c), putem zupcane spojke (e), koja [e nastavliiva, tako elasticno povezan s kucistem da se zupcani vijenac djelova.njem sile na zubu rnoze prema potrebi nastaviti, Tn satelita b 1, b2, bJ, imaju takoder mogucnost da se djelovanjem sila na zubu prilagode zupcaniku (on niie posebno ulezisten): Prikazani prenos ima prenosni omier 1470 ojrnin 11 600 o/rnin

=

i, a snaga [e 2200 KS.

14]) prikazuje planetarni prenos s rucicom (N) izvedenorn u obliku eksccntricnog vratila, ana Ci~ planetarni prenos s plivaiucim centralnim zupcanikom, 1~ prikazu]e planetarni prenos samo s plivajucim zupcastirn vijencem. Na 11~ prikazan je planerarnl pre nos s konicnim zupcanicima,

522

523

Uslijed okretanja masa remena izloiena je dje10vanju centrifugalne sile. Prema Eytelweinovim i Eulertovim radovima zavisnost izmcdu sile vlacnog i slobodnog ogranka izrazava se jednadibom: F. Sila trenja FR. brzine remena itd. mogla prenijeti . od osobina samog rernena. na Fl. Ona nastoji da rernen odigne ad rerncnice. koia se okrece. = IH~ Planetarni prenos s plivaiucim zupcastirn vljencem r. Za vrijeme okretanja doci ce do veceg iii manieg proklizavanja rernena po remcnici. mozemo prenijeti snagu s [edne remenice na drugu. = 0 bit ce F 1 = F 2' To znaci da sila trenja FR zavisi od velicine kuta obavijanja. Iz jcdl13dibe FR = F« (ella: .. Za vrijeme kretanja remena po pogonskoj remenici smanjuje se opterecenie remena od F. remenski prenosi rade rnnogo mirniie i gipki]e od Iancanih i zupeanih prenosa. smanjit ce se i potrebna sila F 1 za dizan]e tereta F 2' Pri ct. Smaniimo Ii kut kojim remenica obavija remen. cltct (elle< - Ikp] 1) [kp] ill Silc na rernenu kOf' obaviia ncpokretnu remenicu FR e = F2 = baza prirodnog logaritma = 2. a na vuceno] strani slobadni pas remena.718. Buduci da [e rernen vrlo elastican. mora naprezanie izazvano silorn F 2 ostati u odredenim dopustenirn granicama. a smaniuie se i opterecenje. i da je to veca sto ie veca sila F2• Da remen ne bi pukao.1) vidimo da sila trenja zavisi od sile F. Promatramo li gonienu remenicu. od velicine kuta kojim rernen obavija remenice. Time se smaniuie sila trenia. Preko nie prebecen je plosnati remen. kad remenice kola stoji odgovara zapravo velicini obodne sile P« koia bi se remenicom. <!~ Planetarni prenos s konicnim zupcanicima Sila trenia mora biti veta od obodne aile F«.321 Remenski prenosi s plosnatim remenjem Navucemo li remen na dva glatka kola. kako znsmo.5. moramo na lijevom kraju rernena vuci silom F 1 > F 2 jer moramo svladati jo~ i trenje naleznih povr~ina remena i remenica: Dio remena na vucno] strani nazivarno vlacni pas. vidimo da se sila ® stte na remenu koii se krece 525 . na CD oznacen s ct. Na njegov desni krai obiesen je teret F 2' Da bismo ga podigli. a = kut obavijanja rernena u lucnoj mjeri. od kvalitete naleinih povrsina. a to ce zavisiti od stupnja zateguurosti remena. zavisi i od koeficijent9 trenja I). Na CD prikazana je rernenica koia se ne mozc okretati. i z~tegnemo 1i ga do stanovite miere. koii se stvara izrncdu nalcznin povrsina remena i remenice. remenice.. Na ® prikazan je tok promjene sila F 1 iF •.iTa mcgucnost prenosa snage proizlazi od otpora protiv klizania. Remenskim prenosima prenosi se snaga i krctanie na vratila koia su rnedu sobom udaljena. No ta slla.32 REMBNSKI PRENOSI 5.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful