5.223 Klizni lezaji 5.223.

1 Zadaci, p r irn je n a i p o dj e l a k l iz n ih Iez ai a

Pre~a smjer." dielovania s~.la klizne Iezaie dijelimo na radijalne, kad sila djeluje okomito na os rukavca, 1 na aksiialne, kad sila djeluje u srnjeru osi rukavca,

~)tAA,
~
(j) cdnodiielni Idaj i: a) stoicci Idaj za podmaaivarue mazalicama Stauffer, s icdnodijelnorn ldiajnom cahur~m, b) "rirubni icdnodiiclni le,aj za pcdmazivanje rnazalicama Stauffer s lczainim cahurama

za podmazivanie (i), na lezaje podrnazivane cirkulacijski, na leiaic podmazivane uroniavaniem i na Iezaie podmazivanc pritiskom ulja (podmazivanie pritiskom). Prema materijalu lezajnih blazinica klizni l eza]] mogu biti: s blazinicama od bijele kovine, od bronce, od crvenog metals, lakih metala, sintrovanih metala, od materiiala na bazi umjctne smole itd. 5.223.2 Tren ie te o ri ia p o d ma z iv a n i a
(j) Lehj podrnaxivan cvrstim prstcnom

J

®

Dvodiiclni

stoicci

lezaj s dvodijelnom

blazinicom

5.223.21 Trenje Svaki pokusa] da se cvrsto tijclo koic leii, na prirnjer, na horizontalnoi podlozi pomakne po podlozi izazvat ce otpor, koji treba svladati. Otpor, sila trenja, kola se suprotstavlia kretaniu dicluie suprotno smjeru kretanja. Velicina sile trenia proporcionalna je velicini norrnalne sile FN kojom tiielo tlaci na podlogu po kojoj se krece. Odnos izmedu sile trcnia Fn i normalne sile FN je koeficijent tren]a :

Prema konstrukcl;i kl izne Ieiaj e diielimo na iednodijclne (stojece CDa, prirubne CD b) i na dvodijelne @, visece @ i ugradive @. Prema vrsti rnaziva lezaii se rnogu podrnazivati mascu ili uljem,

@ Viseci

leiaj

(j) Ugradivi krutki Ida; s dirnenziiama kotr liajuccg !czajo

® Stoi cci Ida; s

otvorom

za dovod masti

® 332

Ldaj

podmazivan slobodnim prstcnom

Prema nacinu podmazivanja dijel imo Ih na lezaie s prostirn otvorom za dovodenje masti @, na lezaie podrnazivane slobodnim prstcnom ® i na lezaie s cvrstirn prstenom

Velicina koeficijenra trcnja p. moze se izravno mjeriti, [edna od jednostavnih metoda ie iz fizike poznata kosa ravnina. Ako [e tijelo u odnosu prerna podlozi u stanju mirovanja, a sila kojom se tijelo ieli pokrenuti nije dovoljno velika, nije moglo doci do utroska energiie, a niti se mogla razviti top lina, pa govorimo 0 trenju mirovanja. Trenie koje se suprotstavljalo kretanju tijela u trenutku samog pocetka kretanja nazivamo startno trenje. Sila koja jc potrebna da se jednom zapoceto kretanie odrzi manja je od sile koja je bila potrebna da se tijelo u odnosu prema podlozi pokrene. Trcnje koje sc suprotstavl]a kretaniu zovemo trenjem kretanja. SUa trenja koja se suprotstavljala vee zapocetorn kretanju rnozc se smaniiti ako izmedu tijela podloge postoji sloj maziva. Ako tiielo klize po podlozi bez maziva @c, govorimo 0 suhom trenju. Tijelo i podloga dodiruiu se same vrhovima neravnina od hrapavosti, sto dovodi do vrlo vlsokih pritisaka na nalcznirn povrsinarna vrhova i do mogucnosti djelomicnog svarivanja. Usliied toga otkidaiu se djelici materijala, Pri suhorn trenju metalne se povrsine medusobno dodiruju. Ako pritisak u sloiu maziva izmedu naleznih povrsina @ naraste do te miere da dovede do potpunog razdvajanja naleznih povrsina, tako da su te povrsine medusobno odvoiene slojem maziva @a, gOYO0) rimo 0 tckucern treniu. Sada otpor trenia ne za1O~3mm visi .od stania naleznih povrsina pa ni ad vrste O,-~I:.o0--L_;2fJ"'.15~~] materiiala naleznih povr'" sina, Trenje sada zavisi jedino od otpora sto ga medusobnom kretanju suprotstavlja mazivo (otpor smi® Prostor klizanja izmedu hrapavih naldnih povrsina: a) presiek proka slojeva maziva), Tai stora klizanja za slucaj tekuccg trcnia: II = prornjcnlj iva visina prostora klizania. Nc postoie micsta sa II = 0: ilmjcrcno = micron. zracnost), otpor nije zavisan same b) proatcr klizanla u momentu kad dolaz! do dod in. vrhova izbocina cd vrste maziva vee i od (h ~~ promjcnljiva visina prostora klizanja, mjesto gdic [e h = 0: izmietemperature, od brzine rena zracnost h",jcrcno = 0; C), isti profili hrapavosti u drugom mcdusobnorn polozaiu, Postoj i gad iranje jedne povrsinc u drugu i vclik 01krctania i od spccificnog par medusobnom pornican]u. pritiska. 333

Ako pritisak u sloju maziva niie dovoljan da nalezne povrsine toliko razdvoji da se izmedu njih moze stvoriti sloj maziva, doci ce do nalijeganja ispupcenih diielova hrapavosti naleznih povrsina, kako to pokazuie ®b. Na tim ispupcenim povrsinama hrapavosti nastaje metalni dodir, a to znaci i suho trenic, Ti ispupceni dijelovi hrapavosti izlozeni su zbog malih povrsina dodira visokim specificnim pritiscima. Ti visoki pritisci uzrok su deformacije ispupcenja. Iduceg momenta, medusobnim pomicanjem naleznih povrsina, doci ce do nalijegania na nekim drugim rnjestima ispupcenja, a ona prcthodno deformirana miesta bit ce zalivena mazivom. Znaci da u tom slucaiu imamo istodobno tekucc i suho trenie, To stanic nazivamo polusuhim trenjem. Ono moze nastupiti i kad inace vladaju uvjeti tekuceg trenia, ako, na primier, zbog deformacija rukavca dode do visokih pritisaka na bridovima blazinica @. Koeficijenti trenja za pojedine vrste trcnia iznosc: suho trcnje = 0,12 ~ 0,35 ... prema vrsti materiiala lezalne blazinice, polusuho trenje = 0,01 ~0,1 i vise, tekuce trenie = = 0,001 ~0,008 prema debljini uljnog sloja i viskoznosti maziva, Tablica 1. dale znacajke poiedinih vrsta tre® Utjecai dcforrniranog vratila na dugackc nja klizanja. IcZaie Karakteristike
Vrsta trcnia klizan]a Podmazivanje i njcgov uticcai Povrsine su bez maziva
.. ._~

_n
Vlskozirel 10000 8000 6300 5000 ~OOO 3J5Q 2500 2000 1600 1250 1 QOQ 400 630 nr,rmaf.nill
fminero/nih)

o/min
ovisnosfJ" c temp'ra/uri

ulja

U

'cij) Polo,.j rukavca U odnosu prcrna olaxinici kod n > 0 i ked 11 = 0

pojedinih vrsta t'renja klizanja
Koic osobine maziva dolaze do izra~flja 'Trenje [e popraccno

Tablica

1.

i
1.. -----

Vnicdnosti kocficiicnta trenja 1',

'

Suho
~_ ~,_

trcnie
..

Habanjcm na!e;<nih povrsinn,l zagrijavaniem izaribavaniern
.. .. 1.. , ·

Polusuho

, trcnjc

Podmazivanjc dovoljno

niie

Adhe"ija maziva nalcznih povrsina

i

Habanjcm

nalcznih

povrsinu

0,01-0,1 .......... ..
,

SOO ~OO

----"
Tek,,~e trcnje Mazi\ra ima dovoljno

..... _--

_--,.~
0.
t,~.

i
1

V iskoznost

Nema nabanin nalcznih povrsina, trcnie [e ncanatno

0,001-0,008

Tok krivulje trenja l1.u zavisnosti od obodne brzine (v m/s), odnosno od broja okreta [min - '] i pritiska u mazivu p [kp/crn 2] izmjerio je Stribeck @a. Mjerenja pokazuju da sve krivulje polaze priblizno iz iste tocke na ordinati. To znaci da ie trenie mirovania (v = @) neovisno 0 velicini specificnog pritiska p [kpjcm "]. Na ®b predocena je viskoznost maziva u ovisnosti ad temperature. Povecaniem obodne brzine (v), odnosno broja okreta (n) koeficijent trenia fl. naglo pada, To se moze rastumsciti na prirnjeru rukavca i blazinice (jJ), Ulje se zbog prionljivosti uvlaci u procijep, izmedu rukavca i blazinice, ostvaren zracnoscu izrnedu promjera blazinice (D) i promjera rukavca (d) @. Metalni dodir, koji ie postoiao kad je broj okreta (n), odnosno obodna brzina (v) bila [ednaka nuli (ij)b postepeno se gubi Qpa. Najnize vriiednosti koeficijenta trenia fl., neovisno 0 velicini specificnog pritiska, medusobno su jednake @. Posta su doscgnutc nainize vrijednosti, krivulja koeficijenta trenia pocinje opet rasti. Te najnize vrijednosti nastaju u rnomentu kad je izmedu naleznih povrsina dobiven najtanji sloj maziva, ti. kad je prestao metalni dodir naleznih povrsina Qpb. Najnize vrijcdnosti koeficijenata trenja fl. bit ce u odnosu prerna broju okreta to prije dosegnutc, sto ic specifican pritisak nizi, Daljnjim povecanjem obodne brzine vise ce ulja biti uvuceno u procijep. Sloj ulja ce se na naiuzem miestu povecati QDa pa ce i .otpor trcnja u sloiu rnaziva biti veci, a koeficijent trenja fl. pocet ce rasti. Porast koeficijenta trenja f1. bit (;c to manji sto je veci specificki pritisak. 334

.,

<0'

~ "~ .~

.~

315 250 200 160 125 JOO 80 63 50 40 31,50

25

1

20 16 12,50 10

8
6(10

5 ,;
3,15 2.50

2
1.60 1.25

1

0

10

20

30

40 f

50

___

t.mp.,oturo

f'C}

,ji) a) kr;,'ulja koeficijcnta tren)a ii, pd istoj viskoz~ost i ma7.iva:~ d~na :' z!lvisnos\j od pOHsinskog pritlska P ,obodnc brzlne v b) kr1Vul)a V1skoznosti mazivil dana u zllvisnosti od temperature

Da bi se sto lakse doslo do tekuccg trenja, treba osobitu pazn]u obratiti kvalitetama povrsinske obrade naleznih povrsina. Da bi se dobio minimalni uljni slo] izmedu nalcznih povrsina, treba naipriie uljem napuniti sve neravnine izazvane hrapavoscu @. Gruba obrada nece, prema tome, zadcvolisvati osim za odredene svrhe. Za stroze zahtjevc rnoraiu rukavci biti kalieni, bruseni i polirani, a blazinice Ieza]a, nakon eventualne obrade rokareniern, uglacavane, valicima iii provlaceniem tepa, sto dovodi do zguscavanja, ocvl"ilcavanja povrsine, Ukupna debljina uljnog sloja je u tom slucaju H = R, + R~ + hm,n' Osjetno poboljsanje naleznih povrsina postize se na taj nacin da se ulju doda tzv. olkoloidalni grafit<·, koji mora bid kemijski cist. 335

Tanki sloievi grafita ispune sve neravnine naleznih povrsina izazvane obradom, Time se na kliznim povrsinama dobiva sjajna grafitna povrjiina, pa se srnaniuie habanie i potrosnja maziva,
Q~ Uljcm

Pri kretaniu krizne glave po vodilici ® treba ostvarlti sto povoljnije uvjetc trenja. Da bi sc dobio klinasti procijep, mora prednji i zadnji krai nalezne povrsine krizne glave biti zakocen. Taj nagib je vrlo malcn, gotovo neprimietan, a iznosi 1 : 500 kod manjih brzina kretania i kod vecih pritisaka, i I : 200 kod vecih brzina i
lspunjcne ncrsvninc izazvane naleznih povrsina hrapavoscu

__dJc .....

'.

~~~~~~~~~~;@~~

nizih pritisaka.

r
\

5.223.22 Teorija podmazivanja tehuceg trenia

~ teorija

Zamislimo ravnu plocu i njoj paralelnu ravninu @'. Ravnina se u odnosu prerna ploei, koja stoji, krcce brzinom v (mls). Tekuce mazivo iispunjuje, kako to pokuzuje @', prostor izmedu ploce i ravnine. Svojim kretanjern brzinorn v [m.s] ravnina povlaci za sobom i cesticc maziva. Brzina tih cestica v [mjs] smanjuic sc od ravnine prema ploci (ploca stoji), Pretpostavliamo da krajevi krajnjih cestica maziva cvrsto prianjaju uz ravninu i uz plocu, Na plocu nece diclovati nikakav pritisak koji bi je mogao nositi na mazivu. U tom slucaju ne mozerno
optcrctiti plocu (F = 0).

Uslijed postojanja klinastog prociiepa pritisak na ivici oznacenoj s a bit ce, slicno nagnutoj ploci sa @, jednak null. Odatle dalje prema rocki b pritisak stalno taste ako se smanjuje
procijepa. Logicno, prostor izrncdu krizne glave i vodilice mora biti ispunjcn uljem. I bridovi krizne glave moraiu biti blago presjck

8
@ Raspodieln pritisaka u uljnom sloju na radii ici krizne glavc

@ Raspodicla pritisaka brzina u ulju kad sc don)a plo~a pomicc paralclno s
gornjom

@ Raspodjela pritisaka i brzina u uliu kad sc donja plata pomicc okomito na don]u

U drugom slucaiu, (i~, plocu priblizavamo okornito na ravninu brzinom v [m/s]. Mazivo iz prostora izrnedu ploce i ravnine bit ce zbog toga istiskivano. Sto je rnazivo viskozniie, i otpor protiv istiskivania rnaziva bit ce to veci, Otpor prot iv istiskivanja maziva odreduie vclicinu nosivosti uljnog sloia. Na taj nacin moze uljni sloj ncko vriiemc uositi optcrecenje ploce. Raspodjcla pritiska na plocu prikazana ie na (81. Ako plocu prema donjoj ravnini naklonirno za stanoviti kut (y) (@ tako da sc stvori klinasti prociiep, dobit ccmo novu pojavu. Ravnina se i u tom slucaiu, u odnosu prerna ploci koia stoji, krece brzinom v [mjs], Mazivo ulazi kroz siri otvor, stvoren naginianiem ploce, i tlaci na nju, Kut nagiba ploce (y) mijeniat ce se tako dugo dok se izrnedu sile F, koja opterecuje plocu, i pririska koji stvara mazivo na plocu, ne postigne ravnoteza.

Da bi plota s @ plivala po povrsini maziva, tj. da bi od ravnine bila odvojena slojem maziva, odnosno da bi se ostvarilo tekuce trenje, moraju postojati ovi uvjeti: prostor izmedu ploce i ravnine mora biti potpuno ispunjen viskoznim mazivom; 2 sloj maziva izmedu ploce i ravnine mora se suzavati, mora biti stvoren klinasti procijep; 3 ~ brzina kretanja ravnine u odnosu prema ploCi n10ra biti dovoljno velika da bi pritisak na ploCu, izazvan kretanjem, mogao drzati plocu u ravnote:H.
p

Ta pojava, koju nazivamo hidrodinamicko plivanje, osnova je cjc10kupne teodje kliznih lczaja. 336

@ Raspodjda pritisaka ; b,zina u ulill kad gornja plo~n stoji koso u odnosu premo donjoj, koj n se krece

zaobljeni. Maksimalnu visinu doseci ce pritisak neposredno prije ivice b (gdje zavrsava nagib), Nakon toga pritisak pacla na siauovitu vrijednost, koju zadrzava do ivice c. Izmedu a i c postoji natpritisak. Kako se izmedu c i d procijep povecava, pritisak u sloiu maziva ce pasti, nastat ce vakuum, da bi se opct popeo na nulu, U oblasti vakuuma moze doci do pojave sisanja zraka. Ako je udovoljeno i ostalim uvjetima (dovoljno maziva, dovoljna brzina kretanja krizne glave), imat cemo prije opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Pri kretanju krizne glavc u obratnom smjeru slika ce se ponoviti S tom razlikom da ce sada maksimalni pritisak biti izrnedu c i d. Na @ pokazano je da procijep nije napravljen po ciieloi sirini krizne glave, Brane sa strane imaiu svrhu da sprijcce bocno isticanje maziva jer bi uslijed toga slabio pri@ Klinasti prociicp ne sczc tisak. po cijclo] sidni kriznc glavc, da Ako je brzina kretanja mala, nece sc postiei hidrodinabi se spriiccilo bocno ;stic.nic micko plivanje, trenje nece biti tekuce, a kretat ce sc u ulia oblasti polusuhog trenja. Pojava vakuuma, 0 koio] [e bilo govora, dovodi do pienjenja ulja, [er se snizeniern pritiska usisava zrak, Pienjenie ulja je neugodna poiava. b) 0) To sto smo napriied iznijeli pokazuje na brz;nG rukol'cQ mala brzfna rukavca j.'! nu(a kakav naNn se ostvaruju uvjcti tekuceg tre" I nja, pri pravocrtnom. kretanju. Ako se radi I o rukavcu i blazinici letaja, pojaya hidrodinamickog pliyanja ostvarit ce se ako budu ispunjena td naprijed spomenuta uvjeta. Ulje mora potpuno ispunjavati prostor izmedu rukavca i blazinice leiaja. Taj prostor treba da se suzava u smjeru kretanja. I, konacno, mora postojati dovoljno velika brzina kretanja. Suzenje prostora, stvaranje klinastog procijepa (uljnog klina) postize se stvaranjem zracnosti izmedu rukavaca i blazinice !czaja. Blazinica Idaja mora biti veceg pro" mjera od rukavca. Za vriieme mirovanja lezi rukavac na blazinici @a, cime nastaje @ Medusobni polo •• j; ruknvca pri rnlicitom broju klinasti procijep (zapravo procijep mjeseohetn: a) brzina [ukave' = 0, b) brzin. rukave. je mala, c) brzina rukavea je velika, d) br.ina ruceva oblika). Procijep se stalno suzuje, dok kavea je 00 ne dosegne vrijednost jednaku nuli, na
PRAKTICAR 111

22

337

~irjnc iz srcdista sloju ma7. nece biti paralelnosti osi a ni dinamickog pUvanJa @. . Na @ )e tock!cama oznacen prostor n kojem se nalazi ulje. Klinasri procijepi za postizanie hidrodinamickog plivanja mogu sc ostvann 1 na druge nacine @. Maksimalna je~nost pritiska (ezi u smieru kretania u blizini najuieg mjcsta @.. Rukavac »pliva..a ram)? ekscenrricnost postat ce manja. jer se spajaju mjesta raz• I !lcitog tlaka.nosu prema osi blazinice. Te izvcdbe bolje stabiliziraiu vratila. Razlika promjera blazinice (D) i rukavca (d) ie zracnost.m.:"\~ . c) lczainn blazinica ima oblik zaokrcnutog limuna. kako [e prikazano na @.cno~cu kod okruglc lei. e) lczaina blazinica s trodiielnim limunskim oblikorn i ulinim kanalima. i 4.< ~' ~/ . Velike obodne brzine rukavaca irnaju za posljedicu jako zagrijavanje ulja. a koia preuzima na sebe ulogu sredstva za hladenje.. on ce se zbog porasta pritiska u sloiu ulja podici i pomaknun u s~ranu ®~.'~'~ S porastom brzine @ Klinasti prociicpi ostvareni segmcnata pomocu nagibnih (~ = w. /.~\:: C . Na @a prikazan je dijagram promiene pritisaka u poprecnom. . zbog povecanja presjeka. Daljnji zahtjev je pamldnost naleznih i kliznih povrsina segmenta.'. Pri toj brzini bi os rukavca u od. Uije iz gornjeg dijela lezaja ne utjece neposl'edno na proees hidrodinamickog plivanja. Na (j_jp prikazan jc i raspored pritisaka pomice se prcma za razlicite odnose bid = I. 3. ako drugi nacini hladenja nisu dovoljni. ~. Najuze miesto izmedu rukavca i blazinice (ho). Da bi se temperatura ovoga snizila. prema podacima koji su @ DcfOl'rnacijom r ukavca podobiveni pokusima.ja rc~ (3 . manjoj od beskonacne. Lezaii s vecim broiem klinastih procijepa manic 8U osjetljivi na udarna opterccenja. Da bi se ostvarilo hidrodinamicko plivanje rukavca. Na@ pokazani su primjeri razlicitih moguenosti za smjestaj utora za razvodenje maziva.Za polusuho trezull. Tablke 2.odvodenju topline. Dijagram prornjene hidrauhckih pritisaka na svakorn mjesru lezaia dan je na @. Sto je veca brzina klizanja rukavca u odnosu prema blazinici lchja to cc se s vecorn sigurnoscu ostvariti hidrodinarnicko pliv~nje.inc blazinicc. Dobar rad tih !czaja postize se kad mjera a (od kraja segmenta do sredista potpore iznosi 2. Kod vratila one se mogu spriieciti sa dva iii vise klinastih procijepa. Ako je obodna brzina rukavca :ako velika da l?ntl~~k ul!a stvore~ u pr. imamo opet vee prne opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja.. doci i do vakuma ® (usisna moe do 0.nlni priti. d) Iczaina blaxinica ima oblik koii ornogucava dodir 11 Iri tockc (posto ic pnstcliica okruglo tokarcna tlaci se izvana)..oeijepu bude dovoljno visok da uzdigne rukavac. @ prikazuje progresno obllkovane kanale za razvodenje maziva." b•.1 lJ. a na @b u uzduznorn presjeku Iezaja. U gornjem dijelu !czaja nalazi se mnogo veea kolieina ulja nego u donjem. a djelomicno i povecava trenje. Pri svakoj drugoj brzini. rn icc sc kod kratkih lei.3 !l. daju dimcnzije i oblike kanala za dovodenje i razvodenje maziva.ak za oko 1/8 @ Raspored pritisaka u njc h < 0. sloi maziva bio bi icdnako debe.m.4-ti dio ukupne duzine segmenta (1). odnosno za najniiu tocku u Stribekovoj krivulii Ii S 0. ali su i gubici trenjem nesto veci. Kolicina ulja u procesu moze se povecati ako se povcca zracnost. Izradi II se na donjern dijelu blazinice lezaja utor @ na tom' mjestu ce usl ijed povecanja presjeku pasti pritisak @a. potrebno je da i osi rukavca i Ieiaja bud_u paraielne. Naivecu debliinu ulJnog sloja postigli bismo pri beskonacno velikoj brzini vrtnje rukavca @d. Da bi sc ostval'ilo tekuce trenje. Iza tog najuzeg mJest~ mozc. ~ko se . nalijcganic je u dviie locke. njcga +). granicu izmedu tekuccg i polusuhog trenja. a to je vrlo [cdnostavno sredstvo za postizanje klinovitog procijepa. mora minimalna debljina uljnog stoja h. nagibnih scgmenata. ~~. bit ce to uze 5tO je klizna brzina mania. b) ledajna blazinica ima oblik Iirnuna. bila potpunoma centricna. Tu [e kao apscisa uzcta kruzna iviea blaziniee lezaia. ': . Ka~ se rukavac pocne o~~'etati.25 at).!lljest~ gdje rukavac sje~i na blazinici. Ono same pomaze pri hladcnju le."ratilo deform ira. potrebno je. Centrican polozai rukavaca nije. u S~l~ smj~r~vima.f}//. dan.. pa eak i male smctnje mogu izazvati vibraciie. opterecenom dijelu. rukavac Ieii u blazinici ekscentricno. 0) b) a) <I}. Debl iina sloia iznosila bi polovinu zracnosti Iezaja. koji mogu biti simetricno iIi asimetricno rasporedeni @' Povecanim brojem klinastih procijepa povecava se kolicina ulja za hladen]e koja prolazi kroz l ezaj.• '8..iV3 338 Za granicno trenie. Hidrostatski Idaji razlikuju se od dosad opisivanih lczaja time fito se potreban pritisak u mazi@I Poloiaji kanala za razvodenje maziva ovisno 0 na~inu djelovanja optereccnja vn. Pri brzini nula i debljina uljnog sloia na najuzem miestu pada 11anulu. f) kifljna blnzinica s dodi (Om U cct~l"i tockc i ulinim dzepovj mil srcdiste rukavca gore i u stranu u srnjeru kretanja rukavca. na uljnom sloju. stabilan.:i:aja. a trenje izmedu rukavca i blazinice je potpuno tekuce trenje @c.1~ " . :8 .~~ @ Hidraulick: pritisak p kod poprccnog lczaia 11 znvisnosti od sirine lczaia b. vri- Iz ® se vidi da ce pritisak biti to veci b d sto je odnos veci.. prj visokim brojevima okrcta vratilo nastoii da zauzme centrican polozaj U odnosu prerna blazinici. povecati kolicinu ulja koja prolazi kroz lezai. @ Razlicitc mcgucnosti za stvaran]c klinastog procilcpa: a) zr. .5) [J. iznositi 11 . koji treba da dovede do od- • IE- 339 . medutim. Na@ prikazan jc pravilan na6n oblikovanja kanala za razvodenje maziva. uzduznirn utorom II 11 tlacnoi zon i i be. Klinasti procijepi mogu se ostvariti i pornocu tzv.m.

Dovodenjem vecih kolicina maziva pomocu pumpc postizc se bolje odvodenje topline.--~ 180 -280 280. ~ . ~_.Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenje kroz vratilo __________ •• __ ~ •• _~ L~.. __ . Brzina klizanja rukavca i blazinice nema sada vise znacenja -za sigurnost rada lezaia. .-3 15 . --(EHEHm1 ~'1<1d vljnog ({(ma ~~~Pogrcsno rilz. ••• @ Dovodni (I) i akumulacijski kanal za mazivo (2) s pro~il'cnjcm II srcdini (3) i s postcpcnim prc!3zom u povrsinu klizanja (4).1.~-.70 _.--16 ~---1---"-25 20 20 25 I 20 10 13 rs 15 341 .. II-donia blazinica.~50 1----. " . pri hidrostatickom podrnazivanju nc poiavljuju se.] vezi snizuju se kod hidrostatskih lezaja i gubici.-r-----"-_ •• _ 70 . rOd D do h 45.110 2 110 • 1~0 '__'-- 450 -710 4 710' rooo 5 '___.. Stanja polusuhog trenja...~~~ ~~_"·~"" maziva ako se ono dovodi Tablica ~~-~-~- 0) 2. koia kod normalnog lczais nastupaju pri stavljanju u pogon i zaustavljanju stroja.._ . nastali treniern na pocetku i na kraju rada. stvara u posebnim pumpama. radiiusorn R zakdvljcnja vajanja naleznih povrsina rukavca i blazinice.mjc~teni obl ikovani kanaii aa razvoden]c maziva Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenJe maziva kod dije1jenih blazinica Tablica 4._--_ .6 7 ~.~ 10 1~' . . S time 1..5 3 1-----12 e d CI 5 6 8 8 6 8 10 10 8 20 ~~--~ 16 15 ~25T. (i-gomi._ ..O-_.-- 12.

kako to pokazuje @. 342 . Osione ploce mogu biti opskrbljene i izmjenljivim uloscima ®b. Dobro riesenie daju tri dovodna miesta. Dovod maziva l1ajcesce ide od pumpe preko prigusnica koje sluze za uravnotezavanje pojedinih zona hrdrostatskog leiaja. ad tog miesta tete one uzduz prostora stvorenog izmedu povrsine vratila i blazinice i. uredaje za proizvodniu i dovod tlacnog ulja. medutim.Potrebne su pumpe visih pririsaka. Povrsine vratila I blazinice ne dodiruju se ni pri niskim broievima okreta.ja 343 . Na @ shernatski je prikazan hidrostarski aksijalni leza]. Pumpa tlaci mazivo (ulje) u dzep (utor) blazinice. ako je pritisak ulja dovoljno vis ok. smiestene na zoni najveceg opterecenia blazinice. Pritisak ulja mora biti oko cetiri puta visi od srednjeg specificnog pritisaka Pm 2- ® Uzduxni leiaji s prstenorn oslonom povrsinom =~ (kpjmm"). S obzirorn na niske koeficijente trenia zaustavljanje stroia. pre'jel<A" 8 @ Simetrican rasporcd hidrostatskih ulinih dzcpova Jezaja @ Hidrostatski lciaj sa tri dovodna mjesta za ulie Uzduzn! aksijalni leiaji za niska opterccenja oslaniaiu se najceSCe na prstenaste oslone ploce. Nedostaci hidrostatskih lezaja jesu: 1 . Izvedbe mogu biti s klinastim procijepima smiestenim u lezajnirn blazinicama @ iii s nagibnirn segmentima @.@ Uzduzni lei. Hidrostaticki lezaj ima normalno veci broj dovodnih mjesta za mazivo. Da bi se osigurala okomitost na uzduznu os vratila ploce mogu imati oblik kugle @a (tzv. kako je to prikazano ns@. Prednosti hldrostatskog podrnazivanja lezaja iesu mali gubici pri pocetku rada i zaustavljanju lezaja i to sto nema habanja. Da bi se opterecenje rukavca moglo lito povolinije preuzeti. Miesto uljnih dzepova mogu biti i uljni kanali. Sredina kliznih povrsina je. radi ravnornjernijeg rasporeda pritiska i ravnornjernijeg habania udubljena @a. Visina na koju ce ono biti podignuto U odnosu prerna blazinici ne zavisi samo od pritiska ulja nego i od brzinc kojom ulie protiece kroz stvoreni razrnak.i oblikuju kao lezaji s vise kliznih povrsina @ i @ ili kao hidrostatski @.j s nagibnim scgmentirna ~~ Shernatski prikaz hidrostatskog aksijalnog lei:.Na @ shematski ie prikazan radijalni hidrostateki klizni lezaj. Na kliznoj povrsini oslona ploha ima radiialne kanale. treba da su uljni dzepovi simetricno rasporedeni @. @ Uzduzni Idaj s klinastim procijepima u ldajnim blazinicarna Rat'yen. samoudesivi leiaji). ako ne postoji posebna kocnica. Protiece Ii ulje brze. Oslona prstenasta ploca osigurana je zatikom da se ne bi okretala. onda se takvi leia. Ulie se. traje duze vrijcme. Ako su kod aksiialnih lezaia veca opterecenja iii ako se traZi tocno aksijalno vodenie. dovodi pod pritiskom u uljne dzepove. veci je pad pritiska izmedu @ Uljni dzcpovi hidrostatskih lczaja mjesta ulaska i mjesta izlaska. podiie vratilo. Hidrostatsko podmazivanje traii. b.

tenkovskih. Fe. viskoznost. 345 . ima dobra mehanieka i antifrikeijska svojstva. . kompaktni. Cinkove leitajne slitine sadriavaju osim cinka Cu i AI. Ne postoji sveopci materijal koji bi zadovoljio sve uvjete. za srednja opterecenja (do 8 kpJcm2) i za male obodne brzine (oko 2 mJs). Dolazc u obzir ahat. na cvrsta (grath) 1 na plmovlta maZlva (zrak). emulZlvnost (emulzlJska cvrstoca). Pri velikim brzinama i visokom opterecenju upotrebliavaju se trimetalne cahure s tankim slojcm olovno-kalajnc bijele kovine u porama. ier cink para rukavac. ostalo Ni. otpornost protiv starenja. Cd i Sn. aZ. Grath i ugljen upotrebljavaju se za visoke pogonske ~~mperat~re. papir.223. Porozni materijali. Pogodne su za udarna opterccenja i za visokc temperature. Osobito su pogodne gdje [e nemoguce redovito podmazivanje.'. otpor trenja opada s vceim sadriajem kalaja. ali im je habanje veee nego kod drugih bronca. 5. irnaju 20-35 % pora.r~in~.sto niii modul elasticnosti. a primiese su Pb. 5. n~~lon:. Rukavci treba da su kaljcni i bruscni. u primorskoj atmosferi i u organskim kiselinama. sadriaj vode. lezajni materijali moraju zadovoliavati i onda kad nastupe posebni uvjeti. imaju veliku dilataciju. niskim habanjem . za alatne stroieve. dobro se Jije i zavaruje. a toplinska vodljivost jO) je mala. a pri nedostatku maziva zaribava se. pa zahtijevaju kvalitetno mazanje. Ba) losi su vodid top line. penetradja (konzistentnost).visoka dinamicka cvrstoca. traktorsklh motora kao nadomiestak za kalajne bronce. Ne mogu se opte~·etlt~pntlscII?a kao olovn~ bronca ali znatno manic habaju rukavac jer su mekse. 2 . lignofol.~. plastlficlrano drvo. Otporne su na habanje.3 Lez a in i m at c r i ia l i To su materiiali 3 niskim koefieijentom trenia (to je vazno prl pocetku kretanja). Slabi su vodici topline. Irnaiu VISU ~ra~lcu umorno~tL od kalajne bronce.5 ~/s'.42 Fizicke osobille maziva To su gustoea.5 dJl 000.a tvrd~ea ~ehka 1 kamena moraju biti uskladene. Primjenjuju se kao zamjena za druge. Olovne bronce mogu primiti veee specificne pritiske pri velikim brzinama.223. granat.5. Podnose visoke temperature i ne zaribavaiu se. Osim toga. Duralumin se primjenjuje kod cestovnih vozila. Upotr~bliava se za lezaie uroniene u tekucine (vodne turbine. OSle~lJlva je na ulja I. 11 . a osobito su otpome u morskoj vodi. skuplje slitine. otpornije su protiv korozije od drugih bronca. kao i pri oscilatornom kretanju rukavca. Antifrikciiska svojstva su im izvanredna pa se primjenjuju za velika opterccenja (avionski motori). Koeficijent trenia rnokre gume je sarno 0.7 dfl 000.dobra prionliivost maziva. Siliciiska bronca je jeftinija. kompaktne bimetalne i trirnctalne slitine.sto mania razl ika koeficijenta toplinskog istezanja izmedu vratila i blazinice s njenom oblogom. rubin. srebrorn i niihovim spojevirna.5 dfl 000. Kamenie prirodno. Li. dane su vrijednosti dopustenih opterecenJa khzmh ldaja za razlicite primjene. za traktore. p~·ope1e. v = 1 m/s).sto bolja vodljivost topline. kod malih brzina (v do 0.u kliznih p~vrsma stvaratl m~lvl. vezivnom . od vrste osnovnog matcrijala. umjetno plcrnenito i poluplem. Vrlo su tvrde. na tekuea (maziva ulja).223. 6 -. Upotrebljavaju se za ldaj. ta~~1 hst~Vl drva) i1i spojene (osnovni materilal. Magnezijeve 344 Idajne slitine dolaze u obzir za niska optereeenja (do 4 kpJcm 2). Primjenjuju se za automobile.1 do 3 mJs).. 9 -. Kalajna ima dobra mehanicka i antifrikciiska svoistva i dobro se l ije. Zahtjevi koii se postavljaju na lezajne materiiale vrlo su razl iciti .dobra sposobnost prigusivania.visokc ~lchan~c~e osobine.223. snygouna ~~va. Guma se vulkanizira u cahure debliine 7 do 20 mm. Zracnost . Kornpaktne slitine imaju vrlo dobre fizikalne osobinc. ben~m. automobilskih. 7 . Bijele kovine zcmljoalkalne (s primjesama Na. Staklo i keramtka upotrebljavaju se iznimno (dielovanie kiselina). s visokim dopustenim specificnim pritiscima. Te olovno-kalajne bijele kovine mogu biti pretezno s olovom ili pretcino S kalajem. elektricne strojeve i kao zamiena za blazinice od Iiievane bronce. U tablici 5. AI. Otporna je I protiv morske vode 1 prljavstine. dan je pregled leiajnih materijala s karakteristikama pojedinil~ leZ~jn~h materijala i primjenom. Smtrovani mateelIal dolazi kao porozni. Plasclcne mase prema nacinu izrade. Imaju dobra antifrikcijska svojstva i najmanji koeficijent pri suhom trenju. tocka gorenja.4 Sredstva za podmazivanje Maziva su tvari eiji je zadatak da na minimum snize trenje i ~~banje kliz~ih p?v. Sn.o i~med. do Pm 5 kp/cm Z i v 0. Imaju opcenito malu spccificnu tezn1U. Struktura mora biti perlitna s fino rasporedenim grafitom.111aterij~lui vrsti osnovnog m~te~ijal~ mogu biti Iijevane (bomogene). Koeficijent linearnog sirenja je velik te u radu temperatura ne smije prekoraCiti 80°C. stiniSte. U obzir dolaze tekstolit. moraju rukavci bili povrsinski otvrdnuti (eementirani ili povrsinski :wkaljeni). 5.dovoljna sigurnost u radu i u slucaiu nedostatka maziva. gdje se ne smije za podmazivanje primijeniti ulje il i zbog kemijskih utjecaja. 4 . = 350 kpJcmz. Mjed nije prikladna. a provrt se bru~i. Upotrebljavaju se za jako optereeena lciista. Glavno im je svojstvo antifrikcionost i nisko taliste. Pritiscl mogu biti prilicno vel iki. plamiste. Zracnost 1m je oko 1. Lijevano zeljezo se kao lezajni materijal tesko uradu]e. Ca. a u tablici 6. Prema dodatku imaiu i irne.dobra mehauieka svoistva. katr~nski broj. Imaju lose osobine klizania. lidnoston (p do 250 kp/cm2. Na materijale blazinica posravljaju se ovi zahtjevi: 1 . To se postiie na taj nacin sto ce mazi. saRunifikacijs~i broj.bestno brasn. Zracnost izrnedu rukavca i blazinice 2. no tvrdoea opada s porastom temperature.5 do 2. 5 . a habanje se poveeava sa sadriajem bakra. na plasticna (mazive masti). l?u~pe.7 dJl 000.enito upotr~bljav~ se.5 111/S). koeficijent trenja je visok. (do 350°C). presani i sintrovani od praha u kokilarna oblika cahurc.~. brodskl. Dobro se ]jju pod pritiskom.~to visa tocka talienia. sadriaj pepela. 8 .. i do Po.n) do temperature 50°C. Buduci da je tvrda. Si i Pb. Dobro vode toplinu. 1. St'ebt'o se nanosi na metalne eahure u tankim sloievima.slojaste. 3 . npr. 0.01. Kadmijevi leiajni materijali su slirine kadmija s bakrom.41 Kemijske osobine maziva To su: neutralizacijski broj (kisclinski broj). Za srednja oprcrecenia dolazi u obzir specijalna mied sa 56~ 61 % Cu. 10 . neke od masa imaiu dobra antifrikcijska svoistva. ispad dovoda maziva u Idaj. aluminijskc. safir 1 dijarnant. Tvrdi metali dolaze u obzir kod siliaatib lezaia i velikih brojeva okreta. Ne smije pokazivati afinitet prema eehk1. Primjenjuje se pri niskim specificnim pritiscima (do 10 kpjcm ') is rnalim brzinama (0.sto mania specificna tezina. sklonost koksovanju maziva.e avienskih. Mn. kod satova i instrumenata. tocka kapanja. ~broj osapunjenja). nisu otporne prema koroziji i habaju se viSe od olovno-kalajnih bijclih kovina. Zracnost ~ 1.visoka otpornost protiv habania. Bronce mogu biti kalajne. siliciieve.Obl~no se !naz~va dl)c~c. azbest~a III tekstilna vlakna). (?snov11l materijal tek~tll. One se pri uroniavaniu u zagrijano ulje ispune mazivom. a koeficiient tl'~nJa za~lsl. olovne. Aluminijske bronce dobra su zamjena za skupe kalajne bronce.?:. ~loJ: Daljni zadatak maziva ie odvodenje ropl1l1e I zastlta od korOZ1Jc.. a otporna je na koroziju.. toeka samozapaljivosti. a rukavci moraiu biti kaljeni.

iu. a irnaju vccu otpornost prerna habanju [8 36 " " 400 150 60 -.p~du rnazanja.8 .---~-----...-./~clik olovna broncajcelik olovna broncnjdclik maS. 8 8 10 15 _.25 1..--. 6500 _ --1600 3100 Ceo 1200 --200 Za dizalicc dizalicc sa zupcaslom lctvorn kola.. biielakovina . bijela kov jn.8··..5 -1. dobra sc ponasn pri_!spad~ podrnaztvania.-.-. Upotrcba za inko --19 60 40 llO 1000 ..-----.peratU!e a neosietliivi na eventualne kemijske utiecaie.ln~r~.--'-.....15 I SL/~elik SL/cclik biiela kovinajcelik I' biicla kovinafec! ik \ umicrna smolo/('..-.. ..~~-·.8 ------Lijcvsnc bronco ------ --[00 120 •.r:~:Matcrlial: 2 8 5 15 6 20..--..1"" \ b i icla kovina.. cea 1000 -- . Vrijednoati su dane za traian pogon..~0545 .-.--6900 7500 400 .1._. ~ purne turbine ostali turbostroievi --:0 -\ -0 -: -\ . glavni lczilj ~ --....".._-. uhod.-.8 0. karaktertstlke. malo sc habaju ' 40 180 ceo 8000 ---. mlinovc ~---. < 8 min n < 1 500.. " "i. --800 ~---.0545 80/('.n'V= 10 pm'v. pumpc kriina glava i svorniak stapa le.-~ I 3 [00 6300 300 Za transrnisiie l[~.':3-../Ccli:·""-\'II--~--0. 20-50 bijela kovinas crveni bronco.".5 15 6' 2 0.smOIa/(. yr.1. uradivanja..I~ 6 I I.~~ 50 speciialna urnictna bronc"-/c-e-li-k-k-a!-j-CI-'---I-··~~~~:masa/celik kaljcn 0..2·-2 -- ---. --------I~· .. .---~~-~. IS 15 8 60 60 ..~ Aluminiiske legure "" --Dobra mehanieka svoistva.--_ . 13 700 2000 . OM"~I' "H.8-1. --~ 50 Liicvano tdjezo i~~Osjetliivi su !.8 0.-----Za drobilice.0545 urnictna masa/~dik kaljen 0.olovna .. -120 p. Materijal Primjcna Tvrdoca HE [kp/cm'] pmmax Klizni Idaji I· I I Biiela kovina Osjetljiva na udare. ----_ .. K::. --~ 80 [30 -~350 traini pogon pogon s prek~~im~~:lermitil"a)Uei) i{ { Legure cinko na visoke temperature.... dobra ---30 ..:~E'~fr~"'Mf'.0545 i 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 umjctna .. I ~~.2 1-2 1···2 ---.0545 IOJ('.---Zn stapne strojeve parne...0545 Sintrovani metali 20 60 I_'" :~~·I 250 - -_..urnj. l~\ 3. l I I ... stapnc kornprcsore.---_.25 I broncn/('. -- -_ 5200 [ [00 . vodnc stroicve n < 1500. dobr~ se p()na~aju pri podmazivaniu.Lezajni materlialt.-~.. ceone rucicc. Trazc veliku zracnost 300 ~I~...1..0745 livena bronca/('..---.....'ll·Cn~c:lbt-u~r:b~tl.--.~~..8 0..0545 umictna masa/('.elik kOl'in' 5/~elik kovina 10/cdik kovina 1O/~elik 1-2 1. SL/('.. Za alatnc stroicvc .a visoke obodne orzine.0545 umictna smola/('. osietliivo na rubne pritiske 130 250 --6500 18 000 ---. dobro se ~u~aduJe.8 . imaju dobrc osobine s e ponasaiu pri ispadu mazanja .·~..25 0. Dolaze u obz ir zs leza)e koii se rijetko podrnazuju -_. ' _"'!~_~-:Jl~2:':.. --200 Za clektricnc motorc ....8 0. ncoaictliiv jc pri eventualnom Iomu...8-1..4 346 ..~ I 3 2 10 Ii Kalajne bronco Dobra se ponasaju opterccenic lczaia pri ispadu mazania..0545 crveni mctal/('.:::....::""..E!__ 12110 7 10 5 14 \ - biicla biicla biicla SL/('..." kal icn ] kaljCni I- I 1. na evcntualno lose podrnazivanie lczaja . Osictliive rudarskih voaila i za vcntilatore dolaze u obair za lezaje ~- .8-1..". 1 --450 Legurc Osictliivc na k~r?z..8-1.~-.. 1.-~ -_ .8-1... koturacc..----~--.8~·1.. ~-----------. I'ri intcrmirirniucem pogonu naivisi ( "fH".--~ --5 700 1 800 25 20 120 90 35 I I 2.5 _. imaiu malu otpornost protiv tro~en)~.0545 umietna smola/('..• -. bubnicvi )) " Olovne ICgUTC Otporniie su no udare ad bijelih kovinu.8 0. dolazi U obzir za nalijcvanie za niskoopterecenc Iezaie ... "" < 8 min 11 > 1 500.----~.. --750 Olovne broncc --.. ----~. 2 -_ 19 --- --35 100 Umietni rnater ijali O~j~tljiv~ su na visoke temperature._.--. broncajc.. olovna bronca/c... neosjetliive su na udare dobro se ponasaju pri ispadu mazanja...0745 SL22/('. pogonskc polugc. ~-------kadrnija _. primjena Tablica Modul clasticnost i ![kPfmm~]1 5 Dopustena opterecenia kliznih leiaja (prema Niemannu) Tablica 6.5 0..- bije:. otporan na kcrnijske uticcai c i na kiseiinc.•. Upotrebljava se kod puhala i ventilatora ---. metal. " " > 8 min n> I 500.0~45 0.5 3... Velika otpornost no habanjc.~~~:'.. neosjetliivl su na bridne pritiske 1. osietliivi SU na visokc ten1.....2 Presani materiiali Dobro se ponasaju P!i i~.5 - I bijcla kovina. Grafit i uglicn ~ Dobro se ponasa I'd ispadu rnazania.-----.nad 8 min :~~ ::~:~~c~:i:::eo::Odavan~a __ I 1 \ \ bijcla biic l a bl iela bilda kovina kovinn kovinu kovin" 10/('.... Mnks imnlnc vr ijcdnost i I I \ I r blazinicajrukavac I/d 6 30 I..5 \ 10/('.

j (xamasnjak) vratilo razvodnikn vodil ice kr iznc glave vodilice kriznc glavc 75 45 25 15 4 Pmax: Tab I i c a 6. bronc" /ccHk -- _ Za lokomot ive oi nice i krizJ)C glavc vodilice krizne glave Za automobilske i avionske rnotorc sporohodnc... a razljkuju se i prema posebnirn osobinama..--- I 9.l. --~. a u tehnickom sustavu mjera ima dimenziju kps/m". 10 ------_ . Stoti dio naziva se ccntistok Za vel ike cncrgetskc motorc (stabilne i brodskc) S porohodne. Prema nacinu pl'oizvodn}. Oznacuje se s ._. djclovanju topline itd..45 -0.55~0.~.jc na koljcnasta vratila 55-. 981 em/s em? kps 2 --kp/Cii"i-·-. olovna broncajc. 100 °C 0 dredui s: z b og..0. dinamlcka viskoznost jest otpor kojirn se sloj tekucine povrsine 1 rn 2.. a udaljen je od prvog sloja I metal'..._.--.7 pm } sporoavionske motorc 2}3 pm hodnc ..~:_I__ I_ ~:~ I__~ I-~- ~. koljcnasto vrat ilo glavni lciaj. djelovaniu metala. Dodavanjem sapuna (slobodnih od vode) mineral nom ulju povisit ce se ne sarno viskozitet nego ce i krivulja viskoziteta biti p.. Apso1utna viskoznost.65 .. bronca/celik kalicn crveni U\') broncajcelik . Mineralne masti su plasticne tvari dobivene najce~ce. ~~ jedinica kincmaticke viskoznosti je 1 stok (St) = J em2/s.130 cet. ~ 9. 348 Prema viskoznosti diicle se na vretenska (rijetka)..__.7 O.._...···1--------_····.na d:s~~late (ulja dobivena de~tl]acijom iz zemnog ulja).e ~i1ele se . u odnosu prema drugom takvorn sloju koii miruie._-------_ 0. ponasanje na hladnoci. Jedinica apsolutne viskoznosti je: 1 poise (izgovaraj poaz)..--. a u manioi mjeri kame~og ugljena. kaljcn kov. olovna broncajc.81 '10 ----.. pogonskc poluge oj nice sporohodna koljenas to vratila brzohodne 1. iznosi 700/50 = 14 Englerovih stupnjcva ili. " . ulia za parne turbine. kao sto su sposobnost podmazivanja....--~-~~--~ kps _________ .tr~nsforma5ors~a ulia.:.O~:_~.l: v [m/s] blnainica/rukavec lid p (poaz) pip (cen~iPonz) I ! N._-~- L:::. vazelinska ulja. ulia za hladenje.5 /)m sporchodne Za zg!obnc spojevc Viskoznost po Engleru [e odnos vrernena isticanja 200 ern? ulia zagriianog na temperaturu I11j' erenia (20° 50° 100°C) prerna vrernenu isticcania 200 em 3 vcde zagrijane na 20°C..?dnosu prema kisiku.6 . ka ljcn kovina/celik kovina/cc lik kovinajcel ik SL/C!elik 0. 0.~m" !'-'-. ~: i .81 ----IO-'_ 10- I.. Viskoznost. _-\_ _--_ 10' .-----_ .(nastavak) Kljzn. postoianost u .n' . Id.~ I .o19zenija.6 0. kaljcn -_ _._- bijcla kovinajcelik olovna broncarcelik olovna bronca/ccl ik kaljen olovna broncajcefik kaljen _.._---_ .7 ~ 0.------- 9. znaci da ~~ dodatkom saI?una pobolisala kvaliteta maziva pa ono postaje otporrnje prerna prrtiscima.-~~ ---_.J::ls.02 '10- 1' 10 .. mr~og ugljena.. suprotsravlja kretaniu brzinorn I mis. Idaji Makdmalne vr i icdnost i [kpfcm'J Za le.. Viskoznost Sva ulja postaju zagriiavaniem vise tekuca. _. a IstJe~anje 200 em 3 vode 50 sekundi.. lOb). a otpor Viskoznost se izrazava u raznim mjernim jedinicama rnolekule neke tekucine medusohie zavisna od temperature (v.adenjc.---0. kiaje na koljenasta vratila 50--90 dvotaktne.- 3. klizne Idaje podmszivanicm sa zracnim -.81 ·10 ._--" --~------. za tekstilnc strojeve. __ . olovna bronca/c. svornjake klipa brzohodne : 1. ~apustanJe).. Idaje pogonske 125-polugc oinicn --250 dvotaktne._.8 .. 50 °. ms I Materij. skraceno.---.5 3 ------ . lezaje oin ica sporohodne.. ulja za obradu kovina (za rezanje I h]. ---------~ -----. gdje ie istjecanie 200 ern" traj~lo 700 s~kund. Idaje kcliennstih vratila sporohodne...7 350 broncarcclik _ 5. (tablica 7). -.."j oinice. 9.-------bijela kov.43 Vrsle maztua ------_ 1.9 1. (prenosnike). I I I 1. -1--- I 10' 10'-- T-~I -l~~2 I 1 .4 Mineralna ulja su proizvodi zemnog ulja. ------- ------J 50 90 240 -_. i na rafinate (kerniiski I fiZ1Cklprocisceru.a upotrebi diiele se na m?torn a ulia. strojna ulja (srednie gusra) i na ulja za eilindre (veoma gusta). toga 'sto su re uje neka ulja vrlo gusta i niihovo bi istiecan]e pri 20° iii 50 predugo traialo._0. odnosno jedinice prerna tablici 7.5 -0.5 3.--150 10 3 biicla bi jela bijela bijela bijela kov. ..223.. --~~~~~-- . ulja za redukt~re.6 -~~ 10 120 80 ~-------- .81 '10' 9.ulja.5 -0. Sapum (spojevi :0 349 . odnosno preradeni destilati).5 '-0..75 Kmemattcka viskoznost je apsolutna -I) viskoznost dijeljcna gustocom: '~g = Za d izl-motorc cctvorotaktne. I . Viskoznost ulja pri temperaturi 20 . vodi.. kalienic. 0 0 150 30 90 50 celik kaljen/cel ik kaljcn SL/cclik crveni l iv.6 -1.---~- ~:: 0. ilkriljca. -I-~~~----··--~-----crvcn i metal/celik biicla kovina. koljcnasto vratilo vaniski lei.._-_.81 ._------------_ Z. ulja za osovmc. za parne strojeve.6 -0... od s~p~n~ i mineralnih .. Usporedba jcdinica dinamicke vlskoznosti izrazene u razlicitim sistemima Tab1ica 7.85 I cP 1~~_'.'orotaktnc. I . Prem. lezaje oinica 100(pogonskc poluge) -···150 v (izgovaraj ni) = gustoea = y --. 14Eo/50°C.9 0.8 0. zilavost je oznaka za otpor koji pruzaiu nom pornicaniu susiednih slojeva tekucine._-_ . trenja i viskoznost posraiu manji.1 _ _ i ' __ I '". _----------_ ... ~lsk~z~ost po Engleru izmjerena kod 50°C. toplini.~ ·10-' 10 _--..

To je tvar koja nije rastopina.-. Pogonska temperatura I [0C] do 30 30.8 --. Grafitna maziva dobivena su upotrebom samog grafita iii mjeSavine ovoga s ma'livim uljima.. _-·----1-----1 50 .-----. Prije se upotrebljavao pahulja· ~tj. Postoje i takva ulja za busenje koia se sastoje od mineralnog ulja i emulgatora (5 -10 %). dobra postojanost prerna kemijskim utjecaiima i dobra toplinska vodljivost. Ako se osim hladenja traii i dobra mazivost. odlikuju sc dobrom viskoznoscu. mast za jamska kolica i kolomast.. polimerizirana pornocu elektricnc ranje iii elektroioniziranje izvodi se pri obicnoi temperaturi. Glavne znacajke sil ikonskih ulia jesu nisko stiniste (do . Danas se masna ulja upotrebljavaju uglavnom kao dodaci mineralnih ulja. odnosno iivotinjska i biljna maziva jesu organski spojevi ugliika. nadalje kao ulja za parne cilindre i na mjestima povisenih pritisaka (puznim prenosirna).. a uljnim dijelom zasticuje od rde (posto voda postupno ishlapi).. olovni.. vee fino razdijcljena disperzija. Takva ulia nazivamo i kompaundiranim uljima.. Masna mineralna ulja su mjesavina mineral nih i masnih ulia (repicino. Proi:>:vodnja im je skupa. koje najedaju dijelove strojeva.. -. Sfntetlcka maziva ulja jesu ulja proizvedena razlicitim postupcima.. ricinusovo i repicino ulje.--. Upotrebljavaju se kao sredstva 'la hladenjc pri obradi metala na busilicama..1 0.>C (za podmaz... Etilenska ulja imaju odlicne osobine. u proizvodnji gume i umjetnih materiia. Ta protiv starcnia i kad pogonska tempera- povrsini uljni talog.. Sastoje se od masnih kiselina i glicerina.. odnosno mastima.-. koja se cesto pojavliuje u radu strojeva.SO 6. a dobro je da je malo ulkalicna (ako sadrzava Iuzinu). kao i para. Zbog toga su i manje prikladni za podmazivanie strojeva od stabilnih mineral nih ulja.----~-- 2. Prednost tih drugih ulia jest mogucnost niihove upotrebe za posebne svrhe. Osnova je primjene grafitnih maziva kod vruCih leZaia u tome sto je grafit 40 puta bolji vodic topline od mineralnog ulja.1~ 2 .. Neke csobine tih organskih ulja i masti iii. U te masti ubraiamo tovotnu (Staufferovu) mast.2-. Tome jos treba dodati vodu.1 0. sto znaCi da u mineralnom ulju sadriani koloidni grafit osmie lcbdjeti u tekueini a da se ne taloiL Djelovanje gl'afita u mazivom ulju sastoji se u tome 351 ..5 ~0.84°C). Emulzijska ulja (ulja za busenje) imaju zadatak da dobro odvode topliau. a u manjoj mjeri sVl'ha im je i mazivost. Ucesce sapuna u ulju krece se izmedu 5 i 50 %.--. ----. . · ---I---~ Vi skoznost 1(0<1 ·C Silikonska ulja pripadaiu skupini sintetickih ulja.25 0.. prema stareniu l postojanost i pr-i niskim tcmpcraturama.02 O.. visoku tocku kapanja (120o-200°C). Dobro uije za busenje.---. tesko se daiu prernasiti. priredeno od jednog dijela ulja za busenje i devet dijelova vode. Osim kao mazivo ulje silikonsko ulje sluzi i za proizvodniu silikonskih rnasti.-.--·.5 50 i 4. .-------.. · . Proizvode se na bazi etilcna i iz drugih tvari. . 2. Prerna vrsti mineralnog ulja imaju dobru sposobnost rnazanja i otpornost na pritiske.. kosrano ulje i vunena mast (mast iz vune).. aluminiiski.. Stvaraju se masne kiseline. mekane. Masna (organska) ulja. . . prenosi hladnoce. Temperatura uljn ko]c Izlaai iz process podmazivania nc smi]e prelaziri SO°C (pcdmaz ivunic uroniavanjern).masnih kiselina i hidroksida metal a) koii se dodaju mineralnim uliima iesu tzv. Zbog toga im je glavna namjena kod strojeva koji mogu doci u dodir s vodom ili s vodenom parorn. Mast na bazi narrijeva sapuna primjenjuje se za kotrljaiuce leza]e i za vruce lciaje koii ne dolaze u dodir s vodom. Ulja za podmazivanie (destilati) nc udovoliavaiu zahtjevima ac ulja upotrcbljavaju sarno onda kad sc nc traZi postojanost tura ne prelazi SQI. Ta se ulia dodaju mineralnima da bi se ovima poboljsala kvaliteta. za podmazivanjc su mineralna ulja pogodniia od silikonskih.··---i-~--~l N 68 N 92 N 114 ----.. masnih ulia. Ioj. Kao iivotinjska maziva dolaze u obzir riblje ulje. razorno djeluju na bilina ulia i na zivotinjske masti. kako ih jos nazivamo. sadrzavaiu oko 2 % vode. natriiev. Mjesavina ne smije biti kisela (zbog rdania). Visoki pritisci.8 io -15 5 ·--10 0.-. Upotrebljavaju se za podmazivanje leiaja izloienih visokim lcmperarurama i visokim opterecenjima i svagdje gdje postaji opasnost polusuhog ili suhog t1'enja. metalni sapuni (kalciiev.ivanje mazalicama). Ovamo spada njihova odlicna prionljivost i sposobnost za stvaranie uljnog filma. Masri na bazi kalcijeva sapuna imaju rocku kapan]a 80° -90°C. maslinovo.1 0. napose uz metalne povrSine. Ta uljna emulzija svoiim vodenim dijelom rashladujc alat i predmet obrade. koii sc postavliaju na norrnalna ulia.02-0.-. Uglavnom se upotrebljavaju pri visokim tcmperaturama. Raznim kornbinaciiama masnih kiselina i hidroksida metala mogu se dobiti sapuni razlicitih svoistava.1 20 (dcstilati) D92 12 50 ···--. dobrim temperaturnim osobinama i visokom otpornoscu prema koksiranju.. temperatura.. Prema nabroienim osobinarna mogu se sinteticka ulja usporediti s najboljim parafinskim uljima. glodalicama itd. I mineralno ulie moze bit! razlicitog viskoziteta. kalajev. napose nisko stiniste (do -60°C) i dobru otpornost protiv starenja. Iz tako razliCitih svojstava sapuna proizlaze i razticita svoistva mineral nih masti. kod vrucih lezala.). Voltolizirana ulja su masna ulia. Pr i poiacanim zahtjcvima (podmaz ivanie cirkulaciiom) valia upotriicbiti posebna uli a. za stvaranie tzv.5 N 25 3. kao sto su prenosi top line. ima ~a~ kreda b~jelu boju.5-10 1 .--N 144 N 225 N 340 I N 36 N 49 20 i 3. onda se mora upotrijebiti odgovarajuca kOl1centracija ulia za busenje i vode. Voltolizi- Pregled Normalnn Oznaka Viskoznost "E 2.~ N 16 I 2. rnasnih mineralnih ulja. no DIN N4 N9 Pri "C Optcretivost p [kpjmm''] I i Brz ina klizanja v lm/sl \.2~IO 0. Upotrebljavaju se osobito ondje gdje nastaju polutekuca trenja. Osnovu tih ulja cine organski spoievi silicija. Medutim.5 do 50 I 1 9 12 15 19 30 4S 50 >0.-.02-0.5 ~'~"~·~··---1·--·-----·--·--"-'-'.1 -0. Ncdostatak im je da se tope u vodi. Kao biljna maziva dolaze u obzir maslinovo. a nisu topljive u vodi. Mogu biti razne konzistencije (polutekuce.-. slanina. litiiev sapun itd. postoianost pri visim temperaturama (do 180°C). dobre viskoznc osobine. tvrde)..5 i -------··1·--. vodika i kisika. cinkov.1 ulja maziva za podmaxivanje Tablica 8.5 0. --------. ricinusovo i kostano ulje).-- I 50 Ulja zu pcdrnaxivanic Oznaka po DIN (oIl) [) 4 2. a danas se primjenjuje uglavnom koloidni grafit. Njegova maziva sposobnost oeltuje se time sto se Iako priljubljuje.02-·0. a pl'ip1'emljena mlijecna emul'lija ne smije nakon 24-satnog sta)an)a stval'atl na 350 Normalna ul]a nc udovoljavaiu nikakvim poscbnim zahtjuvlma u pagledu postojanosti. struie.

---~----. l).~:-l~~:~--.__ .• :: ~ . ako se radi 0 kernijskom utjecaiu.bozo sapun N~Li kapliistc > 352 353 . Obratno je kod vecih brzina: viskoznost mora biti niska. ~--.-"s-t-~-PLis/3 U!jem cirkulacijski ili prstcnom » 0 'C -5 ····5 210 200 200 . Prirnjeniuic se ondje gdje se ne smije podrnazivati uljem i pri niskim i visokim temperaturama (~180 do +550°C) iii.1-----.20 do 12S"C norrnalno optercccnje \. . Pri visim temperaturama treba da je viskoznost ruaziva ios dovoljno visoka (krivulia funkcionalne zavisnosti viskoziteta od temperature treba da irna 5tO blazi uspon).. _5 \" 2~O - cirkulacijsko ul]e super tesko cirkulaciisko ulie .0 30 -7 -·2S EEL -c KH - S I 23 FRAKTICAR III ._._-=:':_I~ -_5_1~18_0~ 7.-.::.5 5.VT KLIZNI LEZAJI PQDMAZIVANJE Uljcm rue no n < 50 . -------udarno optcreccnie In> 3 000 -~-------~ --------~ .~ ~ » < 3000 0 1..-. MoS 2 se moze usporediti s kriskom kruha..---~··-·~:-7-0-0---3-00-0--_.510 se njcgove nebrojene cestice (velicine od oko III 000 mm) smiestaiu u sve neravnost (hrapavosti) kliznih povrsina. I -----------I~-----------MaUu d· n < 200 000 t = ..~.--1~4_0_-... i to kao Cisti MoS2 i kao 20 postotna uljna susperzija. Tab Ii ca 9...2 . Mazivo koje se prcporucujc (nastavak) Uvieti pogona : temperatura t ['C] bro] okrcta n [min -1 J premier rukavca d[mmJ Karkteristika viskoz.l'_'. Naicesce se upotrebljava u obliku praha. plamiste Co min (domace oznakc po JUS) -n-<-7-0.. Poiedine iamel e daju se medusobno pomieati. Gotova smjesa mineralnog ulia i grafita sadrzava 0.-1 l_90_-.5 6.6 4. Klizavi rneki MoS2 stvara dobrirn prianjanjem. Molibdendisulfid MoS2 [e lamelne strukture slicne grafitu.. Koloidni grafit dolazi u trgovinu u koncentriranom stanju. Osim prirodnog postoji i sintcticki MaS i. kao uljna pasta."" "~-== _ ~::-..:. -.2 % koloidnog grafita. Pri iako visokim specificnirn pritiscima (p ~ 300 kpjcm") moraju maziva imati svoistvo povecane viskoznosti iii povecane prionljivosri ako pritisak raste.-j-m~~ __ 200 -5 . 12 91 -5 210 L 100 .170 140 180 CP ~ S ---_-~--CP CP - VL I···-~---_·--··.~t:o ~. ~... izbor maziva (za klizne i kotrliaiuce lezaje) te izbor rnasti za podmazivanje Lebji klizni kotrljajuci.~ . d· n > 200 000 170"C.__ 12 91 62 49 37 .. Upotrebljiv je za rad u uvjetima visokih pritisaka i vakuuma niskih (~70°C) i visokih (+400°C) temperatura. .. Kruh predstavlja atome molibdena.----l CP -S . koia je s obje strane narnazana maslacem. koje se time izravnaju j postaju glatke.-.--1 _K_l-_I_-_1_'__ __ t 1 = 0-60·C 5.. 62 --_-.. 1 ~ CP -.---~. . -3-4--2-5-5 ~ . Pri tome su osobine klizania dobre... n ~ 1500-3000 n t -5 _--_ _-_.-.=:~.VL . ~·s .".__ ~__ :~.05 do 0. "C min Mazivo koic se preporucuje (dornace oznake) po JUS Ma§cu Mazalicama t -----~----.~~ ._.NT CP CP VT T --~-·--------I·------·-·-···-··~-~···------·~--~-·-----' ... n = 700-3 000 n > 3000 1_..__ 2. a isto tako i ucinak podrnazivania.:::. KS KS NS - 3 2 4 ». . Opci [e kriterij za izbor maziva: Sto je visi specificki pritisak i sto je mania brzina.--. __ :""""""" __ ~L~.l itijska mast Lis/3 ·~lit-ijSka-m-._-_2_5~-... Nae.r.-. I----·-----I-~~----····-··------~-·------normalno optcrcccnic n = 700·-1 500 .~.. sloieve postoiane prema tlaku i prema ternperaturama.. i 10.·O.---- ._O__)_37~ __ ..U.-. alieno kao igrace kane. ----~--~ Tlacno i < 60'C kaplj iste > 85"C s apun na bazl Ca kapljiste > 85'C sapun na bazi Ca kapljistc > ISO·C snpun na bazi CaNn _. I> 100'C kapljistc > 230'C baza anorganska n = 50-200 8..EEL ~ CP CP CP Naein podrnaxivanja Uvieti pogona: temperatura t rOC] brei okreta n [rnin="] premier rukavca d[mm] Karaktcristika maziva ~koZit~~~~--~T~~~- _ _ ~ NT S VL ---I~--"~ I kod 50"C "E cSt krutistc "C rnax .0 ~5 140 CP CP ---..n podmazivan]a ! ·n I cSt plarni§te. to visa mora biti viskoznost.-. a maslac atome sumpora.6 __n_·_~_7_OO~~· ...__ ~_~. 9. Tablice 8.0 7. na 1eiaje.tet' kod SO"C maziva huti§te "C max. daju pregled rnaziva.._4_0_"C_~_~I-_5-. ~. Stvoreni tanki slo grafita cvrsto se liiepi uz metal.!_9~.. Dobro [e da se pri promieni radnih uvieta stroja iIi uredaia 0 izboru maziva konzultiraiu microdavne sluibe._:e.k.0 n = 200-700 .-I __-_2_5-._2:_~ __ 1.-.4_. t_"". 60·C KOTRLJAJUCI "Uljem LE2AJI ..8 !9 -5 180 .------i iIi mazalicorn ___ . Izbor maziva je u najvecoj mieri stvar iskustva. ~- '-k-al-)l-ii~-te-->-1-80-'-C--~------sapun na bnzi l itija CP -. -.. ~--. 8. . osobito na metalne povrsine..----------kapliiste > 180'C supun na bazi litiia -... izbor mazlva T'ab li ca 9...-.

Zracnost . i od brzine klizania v [mls J. _-.r. (D/ .a prema temperaturt. natrii Iiti]... bld---':_ 12 @ Nosivost kliznih !c""ja Rclativna zr'acnost lji.0 0._. Sil'ina lezajnc blazinicc b proizlazi iz cinicnice da bi rubni pritisci izazvani defor.~~~1 40E/500~_~ vis~~':_n_~. moze se povecati povecanjem kvalitete naleznih povrsina. boljirn hladenjem..eljew do notI·..._Ulic .aj a t: . I"--De sp«if/~na 1._.. vecorn viskoznoscu maziva. Ta blica Temperatura Niska ispod Sapunska Ol'ijentacijske vrtiednosrr za sredn]t dopusteni speclficn! pl'itisak dop p F komponenta j I minimalna Ulina komponcnta 30E/50'C viskozno.ii--~-"--'----------'---'---..----Radni pritisci Ulina komponcnta ..__ .- ~ ..5 Pro ra cu n kliznih l ez. iznad 80'C Vlaznost Suho . __ .080. kalcii.__ ~__ .Izbol' vrste masti za podmazivanje leza..00 c1e2aja o 01..litii:_kaleij .:j~..-c·-------·--··---··-- I ulic viskoanosti minimalne 4'E/50'C Promjez nukavca d odreduje se prema opterecenju i dopustenom savojnorn naprezanju iii se dirnenziie rukavca uzimaju konstruktivno i kontroliraju naprezanja._. i specifienim pnitfscirna vlasnostt p rosrora 10.-.. ·7 L\ 1\ _\ -r-t-r- Specifieni pl'itisak racuna se kao srednji pritisak Pm iz opterecenja svedenog na jedinicu proiekciie povrsine rukavca. odnosno blazinice Iezaja @: Pm ... Optimum opteretivosti Iezaja imarno kod tp = bid = 0. knlcii.j s prstcnom oslonom ~~ Poprecni lciaj grcbenasu j -~~:--~'----------I~ij.:. Uske blazinice imaju pri istoi kolicini maziva brzi protok (brze hladcnje) i veci pad pritiska po duzini lezaja @. Normaln. S obzirorn na to mogu se za dop P dati samo orijentacijskc vrijednosti (tablica 11).. a time i rashladno dielovanje. smanjenjem hrapavosti kliznih povrsina. p= 8..~!. Kao apsolutnu zracnost oznacavarnn razliku izrncdu promjcra blazinice D i promjera rukavca d. .. do velikog habanja i do visokog zagriiavanja.050...d [mm]. P dop 2J (1 = broj grebena) _ NiS_~'-Srcdn] i .= .. dop p.-~ d d = _.~I_~~·ln...223..~~~. Dopusreni specificni pritisak._I. Iitii. izvedbc..t 4'E/50'C + SoC + 30'C + 50'C i litii. . naldi I viskoznost ~.-z1-PD-2) u S dop p [kpjmrn 2J ® Poprecn i lobi Reiativna zracnost lji zavisi od srednjeg specificnog pritiska p". 11 kplmm2 5.-. Kao relativnu zracnost (lji) oznacavamo odnos zracnosti (Z) svedenu na jedinicu promjera rukavca: Z D-d ~ = -. Bijela kovina Bronec Sintrovani Plasticne metali mase treba dobra Visoka 50-80'C ~I.04··. __ I~inim:~ ! rninimalna Sapunska komponentn 0. smanjenjem rubnih pritisaka izazvanih deformacijorn rukavca.4-1.--.~~~~~~n" 4'E/20'C ~k~------" ---··-----·I--:~.5 Livcno . natri] Za blazinice lezaia grebenastih rukavaca @ [kp/mm 4F P = -. Povecanjern t pada nosivost l ezaia p3 da bi se postigla ista nosivost treba 355 354 . Kod aksijalnih lezaja prema @ je specificni pritisak p. ~ 'c 6 -' = d--:--t.-:» r CD.] 3 10 30 7 2 I 11.. ad vrste podmazivanja i od hladenia. materiiala rukavca i blazinice lezaja. maciiom vrarila ® doveli kod sirokih blazinica do velikih gubiraka energije. kaleij.1 1.. do Povgena '~~-----I~---""'-"----'--'~~-'---·ViS_~._. kao i od vrste maziva.05 -0. dop P F fkpjmm 2J ~3 ~ 2 f--I-!..s~ 4'E/500~ __ ~ viskoznost 40E/50'C - Materijal blazinicn I Tablica max brzina klizania [m/.Du') i . -. kalcij prostora NaivlS. _ I ( Vece vriiednosu zania iii odabrati birat i za niz" brztne podrnaz ivanie ..-.. 5 X' 1\ _.3 kli@ Poprccni l. dop pi [kp/mm'] do 0..5 3. kalei!.: .c~ s..1.-.~"oznos~i.r-- - dop P je zavisan od uviera pogona trazenog vijeka trajanja leiaja. Povecanjern oJ! raste protocna kolicina maziva. litii.. tj. Na @ prikazana je zavisnost optererivosrt lezaja od odnosa tp = bid (relativna sirina lezaja).~~i~:~h.. Z = D . povrsinom lilii.

012-0.000 24 I :Niskc - I 0.} prema obodno] brzini pritisku Tablica 14. 0. brzinc v [m/s] i umierene vrijcdnosti spccificnih pritisnka <jI = 0. ---._ 0. vriicdnosti specificnih <jl= 1-21" 0/ 12.6 0. ".00382 pritiska N ormalni lczajj Visoke obodnc brzinc (Pm = :b)' 11.41.~ . 0. I Hrapavost [.. a u tahlici 12..1.001 3] .2 0.001 06 0.5 0.025-0.5%..!_~. s obzirorn na kruto kuciste lezaja._.5 0...9 Najfinijc Fino glodanje g lodanje 1. mora se uzeti u obzir i zakosenie rukavca u odnosu prema blazinici.:---.6- I Hrapavost 6..- ISO t .0045 Debljina uljnog sloja 11mora za tekuce trcnje iznositi bar onoliko koliko iznosi srcdnia hrapavost (tablica 15) kliznih povrsina. cbodnc brzinc = --. pa nastaje deforrnaciia prema unutra.000551 I 0. Lezaini materijali s visim kocficiientom toplinskog istezanja traze veci 0/ jcr im se... ..d Dd Relativna debljina uljnog sloja zavisi od (0/).~ .8- 0. U tablici 13._ . <jl= I. Vece i. Osim toga.r relativne sirine lezista (bId).·-·~"·-·"I--.. __ _. . Prerna iskustvu 11 ~ 0. --.00282 Prcko 80 -.002 12 0. Obratno se relativna zracnost bira u odnosu prerna specificnim pritiscima.4 bruscn]e bruscn]e Prcko 50-SO -.W .. a pri niskim brzinama klizanja-maleno.I H7/c8 I H7/b8 H7/.00456 __. Poliran]e Prcko 30·.00 1 16 0. Ako ie Ii vece od te vrijednosti. •• .- c ~osjed iii pr~~~/vratilo ~ ~ __ Fino ~.8 0.2-· 6. brzine V [m/s] I visokc vrijcdnosti spccificnih pritisakn <jI = 0. od relativne zracnosti rukavca (.__". medutim.~ ]20•• .c._-. Pm <jJ2 C1 C1 faktor 357 356 .001-0.~). I <jl 0. brzinc v [m/s] i umicrcnc .S-2. Zn srcdnie obodnc pm [kp/cm'] Z. 000620 Naifiniic 0. niskc obodne pm [kp/cm'] Z. ..cc~__ . kod razlicitih dosjeda. morad.3 0.. pri vecim brzinama klizanja biti veliko..002 20 0..3-25 1.002 ?.00394 -- Relativna debljina uljnog sloja h.025.0. dane su vrijednosti srcdnjih relativnih zracnosti q. Tablica 14._ _ .povecati viskoznost maziva.00224 0.025 -1.002 75 0. Isto tako.0.~.. Povrslnske hrapavosti hod vratila je nemiran. niskc obodne pm [kp/cm ') brzinc " [m/s] i srcdnic . srednjeg specificnog Preko 180····250 \ 0. Na ~~ dana [e relativna zracnost <jJ u zavisnosti od Pm i v.cc 0... = _ = . --~-._c . Z q.0..00204 0._.---- .)! smanjuje trenie. kutne brzine (w .3 Poliranje razvrtavanic mehanlcko clektrolitno I cH7/g6 I I " ID/f7 H7/c8 \ H7/dB i .1 burgijorn -100 -6. specificnc pritiske Pili [kp/cm'] pm [kp/cm') pr itisaka ~~~~ <jl = 2-3%.50 Najfinije Fino Honovanie Lepovanje Superfinis .._---0.~. = q.000 92 -_ . da bi se postigla ista nosivost lczista.3 -0.. _.....m] Postupci Busenie Fino abrade Sintrovani Plast icnc mase koje se mogu postlct razlicitim obrade 15.).001 78 -~. 2h 211 relativne zracnosri: h..000 7 I i 0.p. a time i gubitke izazvane trenjem. Za visoke obodne . = ~.001 50 0.00359 . Za visoke obodnc brzinc v [m/s) i visokc spccificnc pritiskc .00031 0.17 Z. dane su uobicaicne vrijednosti za relativne zracnosti . no isto tako vece 7 dovodi lakse do vibraciia i do nemirnog okretanja vratila.8 -0. [(_tm] Srednie vrijednosti relattvne zracnosti tV kod raz!icitih dosjeda Tablica 13. vrstama Tablica [jJ.. .1 0.7 -1.120 ______ Prcko --- ~. viskoznosti maziva je dvostruka deb1jina sloia svedena na jedinicu 2h h _ = -.~-° 000 41 0..II R- r '1} = _. a to smanjuje zracnost (osobito kod plasticnih masa).6 razvrtuvanic - Premier vratila d [mm) !_~..00[ 0.2%.00148 0.00045 I I ! ! 0..000 53 I 0. . _ blunja nj e blanjanie Nuifiniie 6.8 0.3 .--. Vrijednosti za relativnc zracnosti Tablica Materiial Bije!.0.2 -~-. Bronec @' Relauvna zracnost V dana U zavisnost i od pm [kp/cm'] i V [m/s) kovir:a i crven i metal matcrijal i blaxinica Izbor relativne zracnost! <jJ [%.0017 0'.8 0.001 65 0. sa]]1o prema van. Deforrnaciia rukavca jc.000 91 ~~---------I-~-"---I ----I --~-~~ 0.6-12..000 74 0.8 tokarcnie 1.0005-0.6 3.6-12.6%. 0. Postupci Fino tokarcnie Naifini]c obrndc .. otezava dilatacija prcma van. ---- '. omogucuie izbor relativne zracnosti <P [%1 prerna obodnoj brzini v [m/s]..

7 0.42 + 0. 0..109 0.068 0.5 specificna toplina ulja "" 0.339 I 1.0 tu - = 0.208 5..439 1. srednia temperatura uljnog slo]a. kod zraka u ' pokretu (vozna sredstva) petorostruke vrijednosti. ..233 0. tjI~ So [kps/crn 2] se iz dinarnicke viskoznosti: (0) Kinematicka viskoznost u cSt (centi Stoke) izraeunava v cSt = _2l_ p [rn 21s) p 'I') = [g/cm3J gustoes maziva = specificna = dinarnicka viskoznost reP] tezina dijeljena sa zemaljskim ubrzaniem ulazna temperatura ulia = 35° .320 1 1.Funkcionalna zavisnost relativne debljine ulinog sloia h.75 I 2.221 9.1 0.3 Za h.75 0.9 I bid = 0.236 2.599 2..062 7.. u kojoj je dana funkcionalna zavisnost vrijednosti Sommerfeldova broja So 0.I.257 0.' a2 0.5S°C) izlazna temperatura ulia (tl = 90° -HO°C) (kg/em 2 0c] . Pri podmazivanju mascu [L = 0. [J.118 I 1.5 0..' 0.h.134 1 0.0.268 0.80°C) " " okoinog zraka.779 1.a bid ocita.(0) od e (relativnog ekscentriciteta) za razlicite relativne sirine lezaia bjd. i relativne sirine lezaja bld dane su u tablici 16.254 1.192 3. a eLIT Sommel'feldov bro] So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta relativne sirine lezaja bld Sommerfeldov broj za rRzlicite rclativne hrine bid s = I . ~--:-~ Pm • = 1 -h...253 3. [kpjcm ' s .724 1.225 0.95 lezaje s za norrnalno opterecene lezaie o: ~~ ZM~nost Re1ativna debljina uljnog sloia h.881 4.029 1.5 = t'E'j-=. Ct. [.7 za jako opterecene 0.415 0.892 1.hr @ Funkcionalna zavisnost faktora zagri] avania 0 od relativne debljine uljnog sloia hr za razlicite relativne !jrine Ieza. 0C] kapacitet zracenia IeZaja relativno vrijeme rada lezaia "" 0. y "'" 16.44 za teske lezaje s velikOI11 povrsinom hladeuja.526 0. I' i kolicine odvedene topline eL" • d .731 0.601 9.8 0.115 0.5 0~~U---_L--_L--~--~ 0.618 0. odgovaraiuca vrijednost So.¢ Potrebna dinamieka viskoznost mazlva '1] [kpsjcm "] moze se izracunati ako se iz tablice 16.679 1.585 4.477 2. = -R e ~r Temperatura uljnog sloja pri hladenju zracenjem (Iezaji podmazivani prstenom ili mascu) zavisit ce od snage trenia pretvorene u toplinu F .391 0.3 lezaj radi nemirno.040 1. • (0) '1' = .5 0.3 0.727 1.219 3.496 0.6 0. 7). za razl icite relativne sirinc le'aja bid = f.: 0. svcdenog no jcdinicu rclativne zracnosti 0. "" 0.771 3. Sornmerfeldova broja So reciprocne vrijednosti = Pm tV 1)(0) Izmedu dinamicke viskoznosti priblizan odnos: i viskoznosti po Engleru (relativna viskoznost) postoji za razlicite relativne sirine lezista bld zove se karakteristika lezaja. tl [0C] r~ tivnoj sirini lezaja bid moze ocitati iz dijagrama © 0 = d· b~ .r (0) 358 359 . h.1. b (tm .h.143 0.782 1.05 do 0.. Relativni ekscentricitet c @.. ' (0) .177 0.5 0.e e . od tzv.kapacitet hladenia ulia = 42700 c .759 2.4 0.167 I - 1.3[ 1 0.1 0.518 0.540 0. sveden na iedinicu rclativne zracnosti [LIt.996 2.25 0.3 0. h.720 8..04 ~.. (0) . = 20-25°C) koeficijent trcnia.7-0. 7) @ Funkcionalna zavisnost koeficiicnta trenja fl.tJ P .I. mozemo u funkcionalnoi zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja IIr i relativne sirine Iezaja bld ocirati iz dijagrama na @.117 4.3 o. )' tm . Vrijednosti Somrnerfeldova broja So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta € = 1 .001 t (t je temperatura na kojo] se c [kcaljkg 0C] mjeri specificna toplina) faktor zagrijavanja koji se prema relativnoi debljini sloja (lIr) i relao lu [0C] - «. Tablica 16.lz = ~-IT--~'a [0C] tm (C) (0C) [.0697 0. [L .5 . ~. tz 0. Sommerfeldov broj (So) je bezdimenzionalna jednadzba.226 0.891 10. = 1 . (tm . za ze1jenu re1ativnu debliinu uljnog sloja i za izabranu relativnu sirinu lezaja bld.463 0.2 0.150 0.351 0.[48 1.365 0. Taj kocficijent trenja. ~ 0.16 kod mirnog zraka i za lake lczaje .0 0. a odatle: . > 0. Temperatura ulja na ulazu (to) i na izlazu (tl) pri htadenju cirkulacijom: tl F .-.I.167 1. od re ladcbljinc ulinog sloja II.0329 0.190 0.120 If 0 rOC] I t 0.2 ~hr t ivne 9ro~~~~~--~----r-~ 0.822 1.

P 'S [kcm'-] SOr~ax = SOmlo. izracunato Podaci iz dijagrarna So" [2._~~_ b Ii = 3200 [l/min] ... odnos h/1' treba da tjJ bude veliko. 10= Q ulje ~ 18 Q' [kcaljrnin] Q' [l/minl . ±. cSt I'd temperaturi 5 Proradun Q' = (/'.~ <l! d ' . D ..k.Izbor debljine uljnog sloja h . ~~ So' '" [~] em' t V = 1." mm (II (tablice = 0. [1/sJ F V 8 .. 5. 2 .. 9 .5 1 2adano Obrazac d= n b . povoljniji za 0. Do h..n tl) [mm] prcma F Q .Izbor relativne zracnosti 0/ (tablica 12. promjera rukavca i 8irine Iezaja izracunati srednji specificni pritisak Pm te izabrati lezaini materiial prema Pm i v..000 5-0. daju tok za brzi i kontrolni proracun lezaja.1 V 10' . [mm] dmax '" [mm] dmlll ... .. Prema dosjedu konacan izbor tjJ. uzima se da stvarna protocna kolicina ulja bude Kolicina topline koja se odvodi clrkulacljom ulja iznosi: (i-:-r.' = P"'So/z. Idaja n'n Tablica 17. . eSt/50'C [mm] tV 2 Izracunato mtn = Dnlln d ~ dmax = Askijalni lczaj s ravnim oslonim povrsinama @ moze. = Z'" .' [mm] [mml = '" [kp] b = . ['C) tu - ... .Kolicina potrebnog ulja. Tablica 17. 10 . = }l . 00 0 a odatle viskoznost u °E. . ••• [mis].~= .. 7 . Za lezaje hladene <l! = ".:. 6 Q" 2 1.Kolicina topline koja se odvodi cirkulaciiorn.13. sto 'f l' znaCi da uz odredeni ie odnos bId.. = . .. tablica 15) 30°C a tl ~ 80°C.~1!:~ = 3200 tl '" [l/minl . U izvedbi kao hidrostatski vise pritiske. '}. . W . [mm] d = '" ± '" = .' b'd [kp/mm'] 1.protocna kolicina ulja ako je vodom odvedena kolicina top line je: tu ~ .J.~~ r ~ 361 .' ' . ako se hladenie izvodi cirkulaciiom. 6 . . . 16) 2" . . proizvcsti vrlo niske pritiskc rnaziva (polusuho trenie) i primienjuje se u takvoj izvedbi samo do Pm = 3 do 8 [kpjcm '] a v'" = 5 do 10 [mjs]. [mm] Dmrn . .. iz @) .223. buduci da nerna klinastog procijepa izmcdu kliznih povrsina.'Q~ 0. . za brz proracun kliznih . 4 . odnosno temperature tu i t.1 . ". ulja [l/min] < 0..4-1) i proracun sirine b..F= [min v [kp] = .d . . Q veda ~ 40 Q' [kcaljmin] Tok proracuna kliznih lezaja 4 = ~-:-d ' .Iz zadanog broja okreta i promjera rukavca izracunati brzinu klizania 3 .• d TJ = 'pm = _!!_ . prihvacanje Izracunato Pm = Da ulje ne bi brzo starilo..Izbor relativne 8irine lezaja b/d(0.17 [mml. (prerua (prcma 1 .01 i 14) em prerna vrsti obrade.Prema e izracunatorn pornocu 11" prihvacencm '1)00 0 '" 11=--= pm ..6 Pro r.. Ills] ~'d2'b. 360 leza] s tlacnim uljem @ rnoze se takav leza] upotrijebiti za !>.... 5 .acu n aksijalnih lez aj a ····----------I~---------------------------------------------I Dmox .4 do 1 [kp/mm'l ... 'n . proracun temperature uljnog sloia pri hladenju zraceniem.zra unato Ii = .320(3 (tu - . prerna proracunanom iii prihvacenorn prornieru rukavca d. . h... 3 2. '" = .Proracun srednie zracnosti Z = tjJ .. [mm] h. .= . co = 30. 10' . v = d'n'n -"(. 0.. d.. do 14) odgovaraiuceg dosjeda (tablica 13).17 Z i proracun relativne debliine ulinog sloja 0 2h h. .. odakle se izracunava potrebna micka viskoznost maziva 'I) I D'" U'ljc proraeun lezaja Tablica 18..o Kolielua potrebnog ce biti malo ako je h. = So = ~.Ako se podmazuje uljem.5 = Kontrolni o 'pm bld ocitava se iz tablice 16. malo.. prihvacanje izracunatc . izrac b ..Iz opterecenia. bid i hr i s iz tablicc bid i h.6. vridinaZadano jednost Somrnerfeldova broja: Pill tjJz = So. i 18.

. . tablica ~ __ ~ Ta b li ca 18. ® --------_. ~ .. F .._1_ In [mS/s] l'v{I'u Oblikovan]e kliznih radijalnih lezaja 1O~2 2 z.0. --. Ako materiial nema dovolina mchanicka svojstva cahure se rade od dva matcrijala nosece cahure koia na sebe preuzima opterecenia i klizne cahure (antifrikcijski materijal).:2 = (r~ - l'j) [WJ Wp Q .4) u In 1" .9 4- srednji specificni pritisak: 4 Izracunato Q' ~ __ !__ d' -b It n . q = lib = 0.difuzijskim postupkorn 363 . f [·C) [.__ . preporucuie srednje zracnosti sintrovanih leiaja. ~ -'16.. obliei D za sintrovane materijale i ugljen. tablica I 6 . Nacini spajanja nosece blazinice s kliznim materijalorn zavise od tehnologiic izrade blazinice.. C prikazane na @. 1O~4 dm 362 hladnim valjanjem toplim valjanjem naliievanjem kliznog materijala na traku uronjavanjem nosece cahure u klizni materiial . Iednodiielne cahure od iednog materijala mogu se raditi samo ako materijal ima dovoljna mehanicka svoistva da bi preuzeo opterecenia od rukavca. (h • n .is: t'u [mm] 8- potrebni protok maziva: Q _ b. a oblici E i F za ugljen.5 . 2- koefieijent trenja: I-L = 1/-~ d -..p = ~F .(nastavak) (b. klizni se materijal mose s nosecom blazinicom povezati ovim nacinima: 1 F = ~1?rh2(1 'I{ • W • dm . jednodiiclnc cahure mogu se upotrijebiti same kad je moguca montaza rukavca s cela. [mml _ . q ps em m .5. za sintrovane materijale i za plasticne rnase. Blazinice od dva rnaterijala izraduju se i da bi se ustedielo na skupom antifrikcijskom materijalu (kliznorn materijalu).7226' 5 6potrebna dobava pumpe: 7t h3._-_ 00lln "" ." (I" - Q'max Q'mlll tl)lIlax II)". prerna ______ 1z djiagrarna b.[I/minl .. @ ii. [2 [kp] 2 3 z je broj segmenata "" 4 do 16.i I 16.. In' .·-- I S0.04< h. dm • Q = 32013 (tl ...84"b' -q- ------~----=------------Omnx = .. 112 (1 + q2) [k I 2] n. TC = 0.In n 1"v/l"u 1'~ - f I'U [kp/crn "] 7- viskoznost maziva: "l") - 2- najpovoljnija debljina uljnog sloja: h/: = 30 3potrebna kolicina ulia: ~n)2 (7t)2 ('-C1P 6"1) _ 143 Pm ._Q. (r4 v - 1. Tablica 20.. dOl ' n ~~.. .' h 1 + ql ql~ 6.tu) [Ijmin].p 4snaga trenja: WR = 1.. •• [l/min] ". .5. (prema bid i ii. <Ji • d ?' hmo. (prema S 0.::. C1p [W] poraet temperature uljnog sloia: t= Q'c'P WR +_ Q'c'p Wp [0C] proracnn za na- Proracun segmentnlh gibne segmenter 1opteretivost lezaja: aksijalnih leiaja @' Hldrodlnamtck! Lezaine jednodijelne cahure oblika A.. P'" 5dimenzi]c segmenta: = --~----1\"' F [kpjcm '] dm' b . Noseca blazinica je u tom slucaiu najcesce od celika.6-0. za obojene i lake rnetale. [mm] II = ~i-" hmln = . .< 3200 " I---~ tu _ II 0 Pill ?' (I.e] Hidrostatski 1- aksiialni lczaj proracunava pritisak se tako da se uzme U obzir: 6- broj segmenata: z = n· dm q·b • potreban ulja (pritisak pumpe): b.:fP. + q~ z ' b . primjeniuju se za celik. Ako se noseca blazinica izraduie od celicne trake ili je lijevana. I-L = ... za lijevano zeIjezo. (prcmo bld i II. Dimenzije su dane u tablici 19...30)~.d • b . W .6 do 1.._--- 3- stupani ispunienosti nalezne povrsine segmentima: Z•I f = ------ dOl . B. da]e preporuke za izbor dosjeda sintrovanih lezaja a tablica 21.. {O. < V O.. . h = debliina uljnog sloja .

----------.··--'---_!_celik liievano :leljezo Matcriial a boieni metali 18 20 22 25 28 32 36 100 110 120 [40 160 180 200 -·-'__-~I--·-_!. smtrovane metale i plasticne masc.__ E __ A.~~~~-. Na ® prikazane su blazinice izradene od dva materijala (noseca blazinica i klizna blazinica) s uobicaienim dimenziiama.~~..njem i bcz njega pri srcdniem oroiu okreta za ldi~tenj...~ -.----._·----. Obllci A... E i F - iI7ldio.----Do 6 9 [I .~-----~-. . oboiene meta!e.--. "-~~~ ·~----I----.1 A . pri lakom habanju red 2 E 6 do F 7 5dogovoriti DIO do 50 mm CII prfko 50 mm u kokilc ~ centrif\lgiranjem postupkom hladnog prskania kliznog materiiala. ··_·---1 D.. mora tiielo leiaja biti jako i kruto i taka oblikovano da sro lakse odvodi topl inu (velike povrsine).-sintrovani materijali plasticne rnase ugljen H71g6 H7/f6 H7lf7 H7/eS [[ ~ 13 __ .. II ® Tablica 19 Preporucliive srednie zracnosti u [J.-4 .-- -~ F··~ s obzirom na sumnost .irom no o -8e Dimenztie ~ __ II-------I--~--- _ . cahura 1-----Dopusteno srcdnje odstupanje izmedu d lid. .---ugradnje H7 d. A C za ceh~. Lei._.jnc ¢nhure s oja~nnjem i bcz njega pri s rednjcm broiu okrcta za ldi~tenja na ko]a so postavJjaju srednji . za podrnazivanie mascu..I F ~=_ _y..-'-r za kliznc lez")e ". - I I I --.. -.------------------do 58 nun ted 1 0 E__ mm ~-······---I~····"··-·~--··~-----I--~-. 'pro. a na ® p-iprema povrsi ne nosece blazinice za postupak hladnog prskanja...--. Dijeljcni lezaji dolaze u obzir kad se rukavac ne moze aksijalno montirati. ali malo elasticne.. ! I' polie za: I----~--~ --. i miran kalotc na koja so ne zahticva s obzirom obz. B.--. broiu okreta za leZiHenj. Tanje klizne blazinice vrlo 5U cvrstc._ ___!.. Dll za [0 H7 1/2ITIO ------·1------1 s6 preSaila H7 x uvuccno 8 toplo ula".. nisu te tanje klizne blazinice usidrene. kod provrta d I I--d-6-0----I---------.--~ -. Tiielo lezaia sastoii se ad donjeg diicla i poklopca.ahtie". t<w._....Na @ prikazan je postupak centrifugalnog lijevanja.. _--.S:.. oun.t-u-ko-ji'------r6 d.4'- 54 67 117 142' 175 _·-----1 --' _ red 2 red 1 1 p_re_d_o_b_ra~e~o":~. I prcko 3 do 6 7 ~ __ Ii 1 (J rcko 6 do 10 8 ••• I __ premier prcko 10 do 18 10 c •••• Z I [mrn] prcko 18 do 30 [I prcko 30 do 50 14 23 30 45 --- prcko do SO 50 B61h5 ____________ • -.{~?/. B i C ~-. t f.--:-------.-..._...[ijevanjem kliznog materijala I 44 ~-----.. Dosjcd I I_c ~_..jnih bluzinica .-. c :(. . Preporuke za Izbor dosjeda sintrovanih leiaja <?blici Je".. u poglcdu sumnost._-I--'-. Ldajnc ~allUre u obllku kalotc pri visokom broju okrcta . _-----.-----------I i visokim ..~'6()'I~'. pri srcdnjcm broju okrcta okrcta be" posebnih zahticvimn S -1---.IVl liv . Da bl preuzelo opterecenia ad rukavca..--~- -------- 35 ------------1------gotovo ugradivo _____ A.. i f2 . 15 16 25 14 20 22 35 ----1----30 25 2B 34 17 ---- 24 37 4[ . Taj se dosjcd ccsto primjcnjuie. D za sintrovane mctale i za ugli en.. visokim znhticvima H6/g5 ~umnost. C i E ----A..:-----.. B.. niske sumnosti.. Leza] se sastoii ad tijela lezaja (kucista) i blazinice. Ono se ne smile pritezanjem viiaka 365 364 .-.------. H6 do H7 [12 ITS H7 112 ITS 112 ITS Na @ prikazan ie shematski postupak nalijevanja kliznog matei ijala na traku... -0 ~ r Oblik E i F zu ugljcn © Tablica 20.-... D C ----~. Na ® prikazan je dvodijelni Ida.---'.rn za sintl'ovane Idaje Tablica Nazivni lezajnih cahul'a DIN 1850 - 21.j no cnhure s ojae.__----. na kola se ne post3vljaju vis-old ~ahtjevi S obzirom na ~umnost~ ali sc z-ahtijcva lagano uhodilvllnic.~~~~_I-----E---Vanjski premier d.... Le". B i . Lezajnc cahure s ojacanjcm i bez niega pri visokom broiu okrcta za ldgtenja postavljaju visoki zahtievi na sumnost ali se zahtiicve lagano uhodavanje.~~"' """."1~~.--------------------~-----.c [6 21 18 .~ __ .----1---I-----I-----I------ 16 26 H61g5 6 8 10 12 14 16 3 4 Duzina I 50 56 63 70 80 90 40 45 I-----'---'--!___!.. .~.. debljina stijenc Ii .~ ..-- H7 r6 ..--------------H7/d10 H61h5 hod.---~------~------~--------I H7/f6 H7{f7 H71eS H71s6 Lezainc canure s ojacanjem i bez nicgn pri srednicm Prirnieniuje s e u gradnji manjih stroieva. -~-·----I·---------~ nakon I pred ugradniu G7 ------._--"----------------------broju Lczaine en"ure s ojacanjcrn i be" nicga pri vrlo niskom Lczaine e"hut'e u obliku na Sumnos-t.---------I Prcporuccno 1804 toleranciisko red l .. Da bi 5C sprijecilo zarezno djelovanie.

c) dcbeli sloi za vratilo 0 ojacanicm veceg prom) era. Radi medusobnog fiksiranja dobiva donji dio lezaja i poklopac odgovaraiuce povrsine za centrira~je ®_. ~ ~ &Iik U! "" ~ Oblaganje blazinlce : a) debcli slo] za vratilo bez ope. Najcesce se zavaruju ako se radi 0 vccim dimenziiama i 0 pojedinacnoi izradi.3 . Tij. Ta vrata l ezaia razvila se u toku rata. nastali deformacijorn rukavca. Na Q~ prikazane su razne izvcdbe pokretljivih segmenata i punih prstena sa zakoseniima. kucista (tijela) dobivaju povrsine u obliku kugle u kojima se blazinica.0. moze okretati i nastavliati prcrna progibu rukavca @. sto je prcduvjet za stvaranjc hidraulickog pritiska. a mogu biti i zavarena @.ela lezaia vecinorn su od sivog liva. Ovi mogu bid pokrctliivi. Masti dolaze U obzir sarno pri vrlo niskim obodnim brzinarna iii pri sarno povremenom radu leiaja.n!" (glatko vratilo).. Zadatak je pokretljivih segmenata ne same stvaranje hidraulickog pritiska nego i ravnomjerna raspodjcla optcrecenia. Za mania optereccnja potrebni kiinasti prociiepi mogu se dobiti IZ punog prstena zakdenjem pojedinih sektora na prstenu..ai sa dva slobodna prstcna za podmazivauic e) ~·1~ .5.hlarJeltje @ Shernatski prikaz postupka nalijevanja kliznog matcrijala za traku @ Suvremcni k~aj u znvnfCnO) konstrukcij i podruaaivan pomocu slobodnog pratcna @ INA zglobni lchi klizni lezaj) (kratki (ijl Ccntrifugalno liievanic @ Priprcma povrsinc za nosccc blazinice prr postupku hladncg prskanja I1fJ Konusni lczaj s mogucncsdu nastavljania ~"ij SUVI"Cluen lc:l. @ Krutki klizni Ie""ji s jcdnim prstcna i sa dva 5. takoder izradena u obliku kugle. pod nagibom 1 : 200 do 1 : 500. Tzv. Podmazuje Sl': uljern.7 Oblikovanje aksiialnih lezaja Aksijalni ldaji rade se za veca opterecenja u obliku segmenata. Naginjanjem segmenata omogucuic se stvaranje klinastog procijepa. kratki lezaji QY imaiu ugradbene miere kotrljajucih leiista.. Segmenti 1110gu dobiti obloge od bijele kovine ili od plast icnih rnasa. b) debeli slo] za vratilo s oiacanicm. d) tanak sloi za vratilo bez ojacania e) tanak sloi za vratilo s ojacanjem ' z?a~nij~ deformirati. Rclativna sirina bid = 0. Na @ prikazan je suvrerneni dvodiielni lezaj podmazivan sa dva slobodna prstena. riede 1 od celicnog liva iii od lakog metala.223. Glavna vretena alatnih strojeva od kojih se trazi tocno centricno okretanie izvode se cesto kao konusni klizni leiaji ®. Gornja ploca je pri manic opterecenim lezajima 367 366 . Da bi se izbiegli rubni pritisci.

368 b) E]3~ @ Rucno podmnzivanje ulicm : 0) zoHitni vcntili. Mazivo se unosi rucno kanrlcom u otvore smjestene na najvisim mjestirna stroia iIi uredaia. prasan. 5. ta se mazalica primjenjuie ked strojeva koji su u stalnom pogonu.223. cementare. Mazalica s iglom prema @ prilieno se mnogo upotrebliava. kontinualnim nacinorn podrnazivanja.Podmazivanje pomocu mazalica. koji sprecava ulazak necistoca. Podmazuie se uronjavanjem iii cirkulacijom. Na ~~ prikazan je uzduini lehj sa segmentima. ···tf 0) @ Segrncntni uzduzni lczaii : a) nagibni scgmenti na svornjacirna. Podmazivanic jc protoeno. Uljc se dodaje povremeno pa ne moze doci do tekuceg trenia. s otvorima za strcan]e u smjeru kretanja lczista. Kod mazalice s iglom kolicina se regulira njen~m debljinon:. 1. Pogon dobiva uredaj izravno ad stroia koji se podmazuie. b) nagibni segment. ondie gdje se ne moze dopustiti eventual no kapanje ulja (prehrambena i tekstilna industrija i kod prasnjivih pogona (mlinovi. liftovi. Kolicina ulja regulira se debliinom Iitilja. To se moze izvestina razne nacine. ako je potrehna brzina protoka maziva mala 2 (podmazivanje slobodnim i cvrstim prstenom. Mazalica s fitiliem je najstarija. za male brzine klizanja (gdje se inace ne moze osigurati tekuce trcnje).223. Otvori za dovod masti imaju mazalice s ventllom U obliku kuglice. a ulie se manic razIijeva.- -_. Buduci da ulje stalno kapljc. Dolazi u obzir za ~~ Mazalice Stauffer i mazalica s oprugorn lezaje koii su stalno u pogonu u prostoru koji je vlazan. a ova pritiskom tiaci mast na mjesta koia treba podmazati.8 Dovod m az iva povrcmcnirn nacinorn podrnazivanja (rucno. od znacenia i cijene stroinog urcdaia. prose za mast) centralne mazalice. Preporucuje se pri upotrebi manic kvalitctnih ulja.ciglane. Ot vori su zasticeni razliCitim zatvarucima ®a. c) cvrsti scgmenti s kinastim procijcpirna @. nccist.:. 0) nacinom podmazivanja kontinualnim nacinom podmazivanja (autornatskc mazalice.5 m/s) i za lezaie koji rade povremeno. a za visoke specificne pririske (prese. Osim toga se kolicina ulja kod mazalica 8 iglom moze regulirati. Te mazalicc imaju stap na koji dieluje opruga. poljoprivredni strojevi. prcsa za ulje . 5. Uredai ima zatvoren prostor za mast. Podmazivanie mascu izvodimo rucno. kod kojih se postize kontinuitet podmazivanja. skare) i visoke pogonske temperature (do 130-140oq. uljna kupelj. odnosno uredajima za podmazivanje mascu. Dolazi u obzir za nisko opterecene ldaie s rnalim obodnim brzinama (11 . Povremcrrim nacmom podrnazivanja dovodi se u leiaj sralno svjeie ulje..82 Podmaziuanje uljetn mozemo izvrsiti: 1 od lijevanog zeljeza. Losa je strana tih mazalica promjenljiv pritisak opruge.223._:. rasprskavanje rnaziva). odakle se puznim transporterom ubacuje u stapnu pumpu.su veoma vel iki. Nesta bolje je mazanje pomocu presa <11wb jer omogucava eisei rad. Povisenjern pogonske temperature oslobada se iz konzlstenrne masti ulje i podmazuje naleine povrsine. wli~ b) rucna ~·-t~ @ Ru~no podmazi vanje s mo'':u Podrnazivanje pornocu mazalica s fitiljem ® i s iglorn ® povoliniie je od rucnog jer dovodi mazivo kap po kap kontinualno u Iezai. Ta se mazalica upotrebljava do obodnih brzina v < 5 mfs. na kuglama. a za v < 3 m/s. Taj nacin dovodenja maziva dolazi u obzir za male obodne brzine i za niske pritiske i kod strojeva koji povremeno rade. 5. Prerna vrsti upotrijebljenog maziva mozerno podmazivati rnascu Hi uljern. a pri vecim optereceniima od celika. Mast se utiskuje presama. Rueno podmazivanje ®. a gubici . Kod te mazahce moguce Je nc san10 tocnije regulirati kolieine maziva nego se za vrijeme dok stroj stoji kapanje mo~e )1osve obustaviti. Nadalje se mast upotrebliava za lezaie ko]i rade povremcno (dizalice. gradevinski stroievi). Sigurnost podmazivanja pomocu njih zavisi od savjesnosti posluge i mazalica prikazanih na @ b. Scgmcntni uzduzni ldiaj xa vclika optcrcccnia Podmazivanjc uredajima ornogucuie kontinualno dodavanje masti. To 1110gU biti Staufferove mazalice @a. tlacnim urcdaiern za podmazivanje) Da se nosivost i sigurnost kliznih lezaia ne bi smanjila. Samu mazalicu punimo rucnom presom. ako [e potrebna brzina protoka rnaziva velika (cirkulacijski s hidrostatickim pritiskom iii cirkulaciiski s tlacnim uljem). rucni rnehanizmi). od broja mjesta koja treba podrnazivati. centralno mazanje pornocu uredaja za podrnazivanie). potrebno je dopunjavati mazivo u Iezaiima. drobilice. Pri podmazivaniu mascu mast ispunjava prostor zracnosti Ieza]a i supljinc kucista. 3 _ kontinualnim nacinorn podmazivania. Pritisak je potreban da bi se svladali otpori . mazalicama. a za sredn)c 24 I'RAKTICAR III 369 . Podrnazivanie mascu dolazi u obzir za jednostavna i za niska opterccenja lezaia. najcesee radijalno smjestcnim cijevima.81 2 Podmaziuanje povremenim maicu rnozemo izvrsiti: (Staufferove mazalice. a to zavisi od kolicine maziva i od vrste ' maziva.

ne bi doveli u pitanje rad lezaia. gdje je cijeli leza] potopljen u ulie. slobodnim iIi cvrsrim @ veoma je iednostavno. traktora. rasprskati. _~". od strojo ylit @ Podmazivanje pomocu prstcna: a) pomocu slobodnog. odakle se ulje razvodi do svake mazalicc. vrijednosti pritisaka i obodnih brzina za pojedine nacine 370 371 .vana 1 skuplia se u zatvorenorn okviru stroia. Pri kontinualnom naeinu podmazivania s velikorn protocnom kolicinom ulja potrebno je da u lez. gdje se takoder moze dovod maziva i potpuno obustaviti. u kojemu se oslobada mehanickih necistoca. Podmazivanje pomocu uljne kupke primjeniuie se cesto kod vertikalnih vratila @. i kod [ako opterecenih Iezaja.. Ulje tece u lezaie pornocu hidrostatickog pritiska. to ce se ulie. Rasprskane uline kapljice klize po stijenama kuciSta i dovode se do otvora na blazinicama lezaia. Pri kontinualnom nacinu podmazivanja ulje ostaje duze vriieme u procesu podmazivania i mnogo puta se vraca na klizne povrsine. ® Podmczivanjc pomccu masahca s fit iljem ~~ Podmazivanie pomocu mazalica s iglom Podmazivanje rasprskavanjem maziva prjmieniuie se pri podmazivanju u zatvorenirn prenosirna. Nedostaci mazalica na kapanje mogu se donekle ukloniti pomocu centralne mazalice. a odatle sc pumporn vraca ponovo u posudu. Zato taj nacin podmazivanja dolazi u obzir za Iezaie s visokirn obodnim brzinama i sa spccificnim pritiscima. za srednja opterecenja i za brojeve okreta n = 50-3000 o/min. odakle je cijevima spojena s pojedinim miestima. a sluzi ne sarno za podrnazivanie lezaia nego i zupcanika. koia treba podmazati. Kupka se jos posebno hladi. daje orijentacijske podmazivani a. Tablica 22. Iz 11IC se pumpom pusta kroz filtar i hladnjak pa se ponovo vraca na miesta koja treba podl1\~za~L. ______. Nabrojit cemo neka podmazivanja koia spadaju ovamo.aj dolazi dovoljna kolicina ulja potrebna da osigura tekuce trenje i hladenie lezaja. Posuda s uliern smiestena je na okviru stroia iii ncgdje na stijeni u stroiarnici. Kolicina kapliica rcgulira se za svako rnjesro koje se podmazuje na centralnoi rnazalici. On je najefikasniji i prirnieniuje se za najteze pogonske uvjete. Ta] nacin podmazlvania primjemuje se kod autornobila. Tim se nacinom podrnazivania moze postici tekuce trenje. Ulie istiece iz svih micsta koia su bila podmazl. Kap ljice tako rasprskanog ulja ispuniavaju cijelu unurrasnjost prenosa. b) pornocu cvrstog prstena Podmazivanje prstenom. Ono je stalno u kretaniu izrnedu kliznih povrsina i rezervoara i treba da ga bude toliko da eventualni gubici. Kolicina rnaziva koju prsten nosi sa sobom zavisi od dimenzija prstena. medutim je skup i dolazi u obzir sarno ako se ostali nacini podmazivanja ne rnogu prirnijeniti. @ Podmazivanic pornocu uline kupke Podmazlvanie t1ac~ nim ueedailma na rucni iii na mehanicki pogon zapravo je podmazivanje pornocu pumpi. Podmazivanje htdrostaticklm pritiskom ~~. Nedostatak ie tog nacina podmazivanja sto je skup. odakle se preko sita dovodi u posudu.P. Ono iz lezaia otiece zbirnim kanalima slobodnirn padom u filtar. odakle se ulje pritiskorn stlacenog zraka iz rezervoara posebnim vodovima za svako miesto koje se podmazuje ubacuje na klizne povrsine. Podmazivanie slobodnim prstenom dolazi u obzir za rukavce > 20 mm. Dolazi u obzir za horizontalna vratila ako nisu izlozena udarima. a ako je ispravno dimenzionirano. od obodne brzine i od viskoznosti ulia. usisni kof @ Podmazivanje pomocu hidrostatskog pritiska @ Cirkulacijsko tlacno podmazivanic C?irkul~cijsk? tlacno podmazlvanje ~~.~a taj nacin dovedeno ulje podmazuje i hladi leza]. koja je zapravo posuda smicstena na naivisem mjestu. nastali istjecanjern ulja iz blazinica. onda je i vrlo sigurno. koie ponesu zubi.visoka opterecenia. aviona. Za nize iii vise brojeve okreta od navedenih upotrebljavaju se cvrsti prsteni «1ryb. koie ulje pod pritiskorn dopremaju u posebne male zracne re@ Podmazivanje pomocu rnazalica s iglorn . Ako zupcanici imaju obodnu brzinu vccu od 4 m/s j ako su zupcanici djelo-: micno potop ljeni u uljnu kupelj.ventizervoare smjestene na 10m razdieljivacu.

Kod lezaia podmazivanih uliem upotrebljavaiu se odbojni kanali ill izbocine.2I brzina [m/s) \ Specificni pritlsak [kp/cm') ~. Tai naein brtvenia upotrebljava se kod obodnih brzina v = 7-10 m/s.~( r~~ ~T. i 24. brtvcnic . Nacin Staufferovc "Tiacno Kapanje Slobodnirn Cirkulacijskl Tlaenlm Tlacnim ulicm uljem hladena dovodenia ruazalice "-~~- 0) bJ mazlva \ Obodna rukavca 0. koja odbacuje ulje te onemogucuje njcgovo istiecanje. 372 " _._---! .1.~.~ 0. --.-~1 60 0.6 m/s.2 r------75 70 . odnosno za suhe i ciste prostore pri brzinama v = 5 ..2 1 50 e .3 1. <jd brtvom za prusnjlve Tablica e @ Brtvcnie pomocu prstcna ad pusta @ Kombinirano labirintno brtvcnic prstcnorn od pusta . Brtveni prsteni moraju uvijek biti tako orijentirani da manzeta bude okrenuta prema mcdiju koji treba brtviti.na brtve bez brusnog djelovanja.~~I 10 15 20 _!!.5 0._!"~_ ~_" ___ ~1-!a~t."i Brtveni prsteni od sinteticke gume !®a do d traze kvalitetnu obradu vratila (brusenu). UIje i rneke masti lako dopiru do brtvene povrsine koju podrnazuju.5-1~.Orijentacijske vrfjednosti dopustenlh specificnih pritisaka i obodnih brzina pri pojedinim nacinfma podrnazlvanja Tablica 22. Sredstva za brtvenje kliznih lezaia dijelimo: 1 na brtvene prstene kod kojih dolazi do brusnog djelovanja izrnedu prstena i vratila 2 . kod kojih su prostori ispunjeni mascu. Brtveni prsteni od pusta dolaze u obzir za brtvenje lezaia podmazivanih mascu.to 3 -10 --200. Pri brtvenju bez brusnog djclovania koristimo se centrifugalnom silorn. Upottebljavaju se pri podmazivanju ulicm iii mekirn mastima..5 ~ ~_" 0.20.4 95 I~ _.~ .9 Brtvenje kliznih leZaja Zadatak je brtvi da sprijece izlazak maziva iz lezaja i ulazak necistoca u njih.~.. 1.2 . Dobrima su se pokazale i brtve bez brusnog djclovanja prikazane na tablicama 23. Prsten moze biti iedan il i vise njih @' Bolji ucinak postize se ako se brtvenje prstcnorn od pusta kornbinira s labirintnim brtvenjem ~w· fj~ Brtvcnje:prstcnima od sintetichc gume @ Lcznjj podmazivani uljern s odboinirn prstcnima i zlijcbovima Dlmenzl]e kombiniranog brtvenja utorima i labirintnom i vlazne pogone ~~.I_ !3__.2 25 30 -~ 1 55 1 -~--~ 0.__ 0. l~~~~•__ 23 .40 5 -15 -_-~.5 1.5 4 s mascu ulja prstcnorn - 130-200 .. . iz koie istjece otpadnim otvororn do sabirnih posuda.. koje se izraduiu najcesce na samorn vratilu @' Odbaceno ulje sabire se u komori. __ ~. "-T-.223. 30·_· 10 153 - 40·- 5 --SO. ..( -----.---~---4 --500 1 -10 5.2 1 65 _----- I-- 100 1 I"~ 373 40 0. Upotrebliavaiu se za prasne i vlazne.

spojka se pokriva zastitnim !imom.. s unutrasnj im izgara niem s brojcm cilindara vccim od 6. s opruznirn zupcaste tame (kandt as te) (frikcii ske) urad 4. Promicr . klipnih pumpi Srcdnjc velikl udari kod manjih blanialica.3 -.~-~.27 1. a velika kod stapnih pumpi. C.. .5 2.ljaekih stancva zn gumu i za plasticne mase... za Z~~tl~U u~eda)~.3 Pri proracunavanju spojki vazno je ~stanoviti velicinu maksimalnog ?kretno~. 3. Ako se to nc rnoze izbieci. maniih stroicva za obradu drva i tekstilnih stro- d~ c- 1. kao npr. ~. Za prijenos malih snaga rade se spojke i od umjetnih materiiala.. dok motori s unutrasniim izgaraniem daj~ okretni mome~t koii. gon)c.' Pri vecim brojevima okreta spojke moraju biti po ciieloi povrsini obradene te staticki j dinamicki izbalansirane.5 2.~~~ 1 1. Neelasticnc . . kutno pokretl] ive zglobne S Elasticne Iskliucne i ukljudnc-iskliucnc prigusriirn elernentirna elcmcntirna NaCin rada pogunskog stroja -. ked motor. transporta 1 IZ proizvodnih razloga. rotaciiskc peci cJaki udarl iii ubrzanja masa. kao npr. Spojke se dijele prema ovoi tablici: krutc U dijagramu CD dane su vrijednosti pogonskog faktora <p.231 Velicina maksimalnog okretnog momenta spo. M~nJa k~1e~an!a n~s!aJ. Da bi svojom tezinorn sto manje opterecivale vratilo na savijanje moraju biti smjestene 8tO blize lezaiima.23 SPO]KE Spo/ke su ~t:ojni dije!ovi koji sluze z~ prenos okretnog momenta s pogonskog na gonjeni stro!. I. ked jednocl lindricnih motor.. Materija! spoiki najceSce je Iijevano zeljezo. s unutrasniirn [zgaraniem D . b.tnava. vodnih turbina.. kao i za prigusivarue torZIJ. Specijalne --. lijevani celik i celik. man]i v~~ti-pumpc.5 -~-0. c.4 0. 70~85 90~95 __ .. 20·-45 zi 5. latori i centrifugalne puhala. s unutrasnilm izgacanjcm E _ Pagan s naJve6im udarlma (promjcna smjera).' B. 5-6 m/s' Tablica 24. -~. e.1. NalHn r-ada gorni"g strojn a ~ Najjaci udarl (promicne smiera) kao sto su: v.. kod trociliudricnin i cctverocilindrlcoih motor. kod c lektro-motora s kliznim prstcnima i ked parnih turbina B _ Pogon sa srcdnic velikim udarirna..ehcLllom n~rav~lO~JernostL koie proizvode pogonski i gonieni strojevi. Velicina maksimalnog okretnog momenta: MOm"" = Motp = P(KS) 71620. mlinova za poUoprivrcdnc proizvodc Lakl udari.. tcre tnin dizalica. VeliCina Mo m ax najceSce se odreduje .. ako se radi 0 kornpliciranim dijelovima. Spojke se moraju dati sto lakse medusobno rastaviti. 374 375 . Osim okretnog momenta nekim se spojkama iznimno mogu prenositi i savojni momenti.u kod ventilatora 1 centrifugal nih pumpi. sigurnosne --~.. a njihova vlastita tezina mora biti sto manja. dok je: a.. blanialica I valjackih stanova. Prj oblikovanju treba predvidjeti rnogucnost za smjestaj dopunskog tereta radi balansiranja. be Ho su kod vccih ventilator.s~lh VI~)l'aCIJa . f odreden naCJI1rada gonjenih strojeva. klipnc pumpe s Iakim zamn~njacimn.h se naJceSce od~eduJe ~la t:me~)u iskustva proizvodaca spojki. strora PrJ eventual nom preoptercccniu.Pon:ocu tzv. srednie velieine tkalacklh strotcva.lja~ki stanovi i mlinovi na kug le b ~ Vrlo jak! udari iIi ubrzania velikih masa ked teske prcse . Krivulje A. kao sto su kod blaninllca. Faktor 'P odreden Jc. P9g?nsk0fl"Ja~tola 'P' '(IlJednost ~e ovome u nekirn [ednostavniiim siucajevlma lzract.!Il0menta. ---~ 2.~-0. kao npr.pogon 8 vellkirn udarbna.:.-tp n [kpcm] 5. Mogu se upotrijebiti i radi olaksania montaze. npr.. rotacijska (0 Dijagram pogonskog faktora (f' dan u zavisnosti od nacina rada pogonskog i gon] enos stroja 2.ki I 2 2 b I I r I 2 2 b. . vise-manjc koleba . kalanderi . dilataciiske poprecno pokrctliive ---------_ ieva _ Potpuno bez udara._.-.5 2.Dlrnenzlie utora za brtvenie suhih i cistih pogona pomocu utora napunjenih mascu (moze se upotrebljavati do obodne brzine v .... D p~'ik~zuiu nacin rada pogonskog stroia. Elektro-moton 1 parne turbine imaju gotovo.no?.._. i centt-ifugaln ih pumpi.. kao npr. stroieva za izvlaccnie rudnickih vcntilatorn. zavisno od broja cilindara.:. kod mlinova na k ugle i .. rnaniih klipnin purnpi . I z 0. kratkospoinib clcktro-rnotora C _ Pogon s udarirna kno npr. d..25 _-_. potpuno ravnomieran okretni moment. Radi sigurnosti ne smiju imati na sebi nikakvih dijelova koii strse.. kod v. Od gonienih st~oJeva do k?lebanJ~ okretnog momenta ne dolazi kod generatora.2 50~65 .. iednosmierne za upustanje A ~ Pogon potpuno bez udara.spo)emh vratila.

Nakovana prirubnica je vrlo skupa. Da bi se skrarila duzina spoike.232. Za jako udnrna. broj potrebnih rucno naprezanie vijka.. Spojke 8 privarenorn i toplo navucenom prirubnicom upotrebljavaiu za mania opterecenia .momenat~.na iii pomocu posebnih dvodijelnih ulozaka.p velika udarna opterccenja spojka se opskrbljuie jos i poprecnim klinorn. opterecedosjednih vijaka._.: (3. spoika: c) stCZIlO a) nakovana. Diieljena izvedba spoike ornogucuie montazu bez pomicanja vratila. pa je potrcbno da vratila budu koaksiialna. Osim toga lezaii moraju biti dvodiielni. praskom larborunduma. Spojke koie se toplo navlace posipaju se pri navlaceniu. glavc i matice vijaka su izmjenicno postavljenc jedna protiv druge @' Vijci moraju biti toliko duboko upusteni da nc prelaze rotacijsku konturu spojke. Ta se spojka sastoii od dviju polovina koje se medusobno veiu pomocu 4. Skoljkaste spojke grade se za okretne mornente A1". ..5. odnosno vruceg navlacenja. a pri prenosu okrctnog momenta pornocu b) dosjcdni viici. A (mrn") presjek stabla vijka. Dm . 5.l2renosa okre~11lh.5 do 1 300 kpm. j U slucaju ako se okretni moment prcnosi vijcima opterecenim viiaka izracunavamo : MOn1tl). 6 do 8 vijaka. dok je privarena i toplo navucena mnogo jeftinija. Nekad se zbog sigurnosti spojka oblaze limenom oblogom. u odnosu prema prornieru vratila. Losa je strana tih spoiki sto je pri montazi potrebno vratila aksijalno pomicati za velicinu v.-y_c~0ti:J""I. s manum kolebanjima polovine spojki spoiene su pomocu maticnih prolaznih vljal~~~. Okretni moment prenosi se trcnjem (obl ikom). Dimenziie spojki uzimaiu se prerna ernpirickim all~rnatillQ !l) odnosima. upotrebljava se izvedba prikazana na .. Pri pog_on~ s udarima polovine se mcdusobno vezu dosjednim ~~j~iJ11a. privarivaniem prirubnice (i)b. Medu krute spojke spadaju: Za promjenljive okretne momentc. z:a 1.1 Kr ut e ap oj k e Kod tih spojki nisu moguca medusobna aksijalna ni radijalna pornicanja vratila. Da bi dosiedne povrsine bile koaksijalne.slucaj . ce~Jtrirana pomoc!l centrirnih povrs!. konacna obrada prirubnica izvodi se tek poslije navarivanja.2-0. h-~. viiaka s konicni~ ~astavkoI? nia dodaje se poprccno IO~ . Te spojke imaju najcesce zadatak da vratila povezuju po duzini. n = R . radi pritezanja . U tom slucaiu se prenos okrctnog momenta ne moze osigurati treniem nalcznih povrsina. Za slucaj prenosa okretnog momenta treniem naleinih povrsina broj potrebnih vijaka izracunavamo: Mom". Te spojke razvile su se i7.dopusteno vlacno naprezanje vijka.T'dop" dop r [kp/mm '] dopusteno na smik.srednii prornjer trenja = CD + D )/2.. a prenose okretni moment naicesce trenjcm iii vijcima.5-~) ® EJ EJ l~ LJ d Kolutne spojke.~apresana ili toplo navucena na krajeve vratila. Za . Ako spojku treba povrerneno ras~a~lt11h a~o ~lje moguce racunati s porru caniem vratila pri montazi. a pero sluii samo kao osiguran]e. odnosno udarc.. da bi se povccalo trenie. Sastoie se o~ ~va kola . na vlak. = fL • 11' A Dm/2' dop o [kpmm] j ® Promjenc okretnog na na pogonskom momenta dane \I funkciii vremei on gonienorn dijelu vrntila n 2 ~. odnosno okomite na uzduznu 08 vratila.<:~nosno VljC~~a s ~olllcm~ svornjakom.~~ ~ !L A I • Dm dop 0" Skoljkasta spojka @. prirubnih spojki.25) clop 0" [kpjrnm 2] . navuccna ~ ~ ~- Prirubne spojke. 376 @ Kclutna spojka rIIJ' (j) Kolutna spoika s dvodiielnirn u loskorn lak~u montazu i demontazu omogucava . perc (okretni momenti sa udarirna) na srnik 1 na speerfierii pritisak u provrtu. Izmedu polovina korita mora i nakon pritezanja ostati zracnosti »ac. Al (rnrn") presiek iezgre viika (~. Spojke s nakovanom prirubnicorn upotrebljavaju se za prenose velikih okretnih momenata (d 6.koeficiient trenja (0. spojka se opskrbljuje dvodijelnim uloskorn CD· $kolj kastn spojka @ Prirubna b) zavarcna. = 4. Prirubne spoike CD izraduju se nakivanjem (sabijaniem) prirubnice q)a.232 Neelasticne spojke Te spojke su znacaine po tome sto se prijenos okrctnog momenta s pogonskog na gonieno vratilo odvija bez prigusivanja i potpuno neelasticno. Vijci se pri prenosu okretnog momenta ® Prirubna spojka za promicnliive okretne treniem (konstantan okretni moment) racunaiu momcnte : a) viici s konicnim svornjakom. Dimenzije spojke uzimaju se prema empirickim vrijednostima. nego ce spoini elerncnti biti optereceni na smik .::~f==r. 30 mm do d ~ 620 mm).._2 M~<::. Sve promjcne okretnog momenta na pogonskoj strani prenose se istodobno i u [ednakoj velicini na gonjenu stranu CD.-Erl\t::.®a i ([lb. odnosno toplim navlacenjem prirubnice na vratilo @:le. da se geometriiski podudaraju.

0566 D 6"27' --~.3 0.3 0._o_p_t_cr_c_ce_n_ja ~ __ c. a na @ i QD rnogucnosti prirnjene. Petreban presjek vijka A" odnosno A odreduje se iz uvjeta naprezanja viika na vlak iIi na smik.6 0. . _CL 9 5 dop (J [kp/mm'] erN.075 D 8"35' ---25 43 64 -~ .. Sellersove spoike ujedinjuju prednosti kolutnih i skolikastih spojki.9 0.9 0.. Buduci da je ozublienie relativno plitko moze se lagano izraditi na ceonim dijelovima supliih vratila.-224 48 0. 11 . Ti unutarnji konusi uvuceni su u vaniski plast. 50 86 128 449 50 64 96 245 72 ----.9 -.9 0.4 0.9 0.4 0.6 0.3 0. 0. 1~ @_vidi se .9 0.x i!... Al ~ - ~om.6 0.6 0._.6 0.0378 D 4"19' --_..6 0..9 0..4 0.0283 D 3"14' _N_a_c_in. posto]i rnogucnost ® Scllersova spoika od 10 11 16 I do 109 ~__________.6 0. Ova spoika omogucava direktno spaianie strojnih diielcva medusobno i s vratilima..Dimenziie kolutne spojke o drcdene su prema iskustvenim odnosima danim na @.--_. 0. Centriranje omogucava i izradu kolienastih vratila skIopljenih od dije1ov~._.4 0. Time je omoguceno da se komplicirani strojni dijelovi mogu iednostavnije proizvesti i montirati. da se gonjeno vratilo rastavi.--~ -. Iz @. Ceone strane obiiu polovina spojke su radiialno ozubljene. = i!. koii opet s unutarnie strane ima dvostruke konusne povrsine.3 0._--96 0.9 0.4 0. Na. n : op a' R m [rnm+] Za slucaj prenosa okretnog momenta smicnim naprezanjem A :?c _!1~o_~ __ [rnm "] . vratila je bolje.9 0.~entriraju spoiene strojne diielove.- \ 12 I I S (mm] 0.---0.--~--.6 0.---0.9 . Poprecan presjek ceonog zuba jc istostrani trokut s kutorn izmcdu bokova od 60°.6 0.n : R· dop r Broj viiaka u zavisnosti l'romjcr vratila 25-85 4 vijaka: od . .2260 D 12"44' 219 0.3 0. Polovine spojke medusobno 8U spojene pomocu vijaka. s kvadratnim presjekom svorniaka uvlace unutarnie proreza ne konusne cahure u konuse vanjskog plastao Tim se stvara pritisak na kraievima vratila. Sastoji se od dva prorczana unutarnja konusa navucena na kraieve vratila..na druge polovine. Na ® prikazan je pogled na ceono ozubljenje polovine spojke. dopustena naprezanja spojke @ Tablica D [rom] z r [mm] \ Dimenzije L ~o. I CrMo cdik [2 7 ® 378 Poglcd na ccono ozublicn]c Hirthove spoike polovinc ® Vezn triiu zupcanika ostvarenn spojke i vijka pornocu Hirthovc J cdnos trano s prornienom smjera 1 379 . Dimenzije spojke dane su u tablici 1.9 I H !I Hirthova spojka. Tri vijka za pritezanje. Iz uvjeta za priienos okretnog momenta trenjem naleznih povrsina: Mo".4 0.6 0.1132 D 12"44' ~-117 36 . Hirthova spojka ---2O 22 32 20 32 48 ---24 0.9 0..da su i zubi jedne poloviue spojke u zahvatu ~a zubll.6 0. pa i oblik spoike je siguran protiv povreda.6 0. Al dopa' Rill [kpjmm] . taj nacin zubl.JI"omjera vratila bin se ovako : 90·~ 125 6 130-170 8 180-240 10 25012 300 Broj vijaka (fDKolienasto vratilo dobiveno Hirthovc spojke upotrcborn @ Oblici zuba kod Hirthove spojke Sellersova spojka ®.3 0. zupcanika itd. ---_ ..

koja povecava specificni pritisak na bokove. 1v~o_gucnost llatac!)e d ostvaruje se klizaniem boka zuba po boku ~uba.. ugraduje se dilatacijska spoika s jednim zubom 11< Dosicd zuba u odgovarajucem IcZaju je H II/ell. vode i centriraju vratilo aksijalno i radiialno.5~2.. . Kand~ast~ spojkc izvo~e se ~i1o ~ao dvodiielne @a. Oznacimo Ii srednji polumicr s R"" iznosi: specificni pritisak -7t-D-3.la . sprijccilo.76' 19-~ G.6 do 3.kan?ZI.60 R". izvcdba prikazana [c na (i). smaniuie se trenje.icnil cchk 3.ov)lla spoike lzradene. Zato se pri vccim okretnim momentima uzirna zupcasta spojka. SpO)0) ka omogucava osim uzduznog pornicania vratila i mala radijalna pornicania. CrNi iIi CrMo ceilk 4.lasta . a k~d kandzaste nekad samo na jednu kandzu. K~ndza ). Spojka sc kontrolira na savijanie i na spccificui pritisak naleznih povrsina.spoJIG. b) trodijclna kand. Za kandzastu spojku dane su uz sliku i iskustvcne vrijednosti za dlmenaioniranic.pojka. Hirthovo ozublienie izraduje se glodanjcrn na speciialnim glodalicama 8 posebno tocnim diobenim uredajima. o: [Irq koeficijent toplinskog istezania za eelik C( = 11.:. osobito. Ako se ona napuni uljen:. Osi~ toga. Obodna sila l:aspod)e!)ll). Za prcnos manjih okretnih momenata. mora uzduzna sila biti: Mo F.£ dop p b [kp/11l1TI 2] savoino naprczanie S udarirna ___ u @ Slika optcrccenia i naprezanja spoiki zu ba Hirthovih S udarima i toraijskim titrai ima I 1. Svaka pol.20 do 40(1.S 5.. Kod trcdijclnih spojki centnranje se izvodi P01110CU posebnog prstcna za centnranje @b. Jednostavne dtlatacljeke spoike Q~. malih purnpi. se kod te spojke na oko 75 % broja ZU~l.:j:'.mogucuju medu380 ® Kandzas te i zupcastc dilatacij.X [kp] 0 Prerna uzduznoj sili FI racunamo vijak: F."dia.30 p = __ . Buduci da za vezivanjc diielova uz vratilo ne treba upotrijebiti klin iii perc.l1)em.. jcdnostavnn dilatacijska spojka sa zubom . kod uzduznih vratila.pojke: a) dvodijdna k. otpadaju utiecaii zareznog djelovania utora pa su Hirthove spojke sposobne da prirnaju udarna i prornienljiva optcrecenja.kc . koie s malom zracnoscu . bilo kao rrodiiclnc (r~b. a drugu polovinu vanjskim.pojka. Dilatacijskespojke o. dilatacijska .. 1. o~ slv~f ~l. Cesto su dielovanjem pogonskih temperatura.8 Fo = 1.~laze )c~na u drugu.o~a kra)~ vr~tlla centriraiu se II glavini jedne polovine SpO)~C ~ga. treba ih i brusiti..85 1. a r:'10ze.vesti bilo do savijanja V1'atilaili do prenaprezanja lezaja. . ® J cdnostavna spojka d ilataciiska .. habanjc i huka. (sila koju proizvodi vijak) dovodi do nalijeganja bokova zubi @' Okretni moment Ai 0 djclujc na zube obodnorn silom F 0..ricmm ozubl).alI:na<::e01:o o p tri kandze. no zbog lakse obrade uvijek se bira ncparau bro). c) ZllpC. Prednosti su Hirthove spojke mogucnost izrade na kompliciranim strojnim dijelovirna sastavljanjem pojedinih clemenata. @. a ujedno izlazc zube savojnorn naprezanju @' Pritisak i savijanje daju rezulrantno naprezanje : sobno duzinsko pornicanie polovina spojki. Manic su vriiednosti za a i F.232. -\.5-1.a" @I a ". Ako se zubi kale.35 2. pri pogonu bez udara.2 Dilatacijske spojke (uzduzno pokretljive spojke) [kp/rnm '] savoino naprezanic [kp/mm 2 ].0 dol' cr.£ dop .".a znrikorn 11· z· Mo d)3 ·'-CD ~ as" . Proracun Hirthove spojke izraduje se kontrolorn naprezanja na savijanje i na specificni pritisak na bokovima zubi..na' !'i"-_ . " [kp/uuu+] .h biti i per. na)cesc~ m. Takva spojka dopusta i rnogucnost da se iz sklopa izdvoje same oni diielovi koii se eventualno brze istrose @.. Uzduzna sila F. 0.?skrbljem~ ~n~tarnjim.35 1.~?_-d-]4 16 D . [kpjmm"] = naprezanjc izazvano prethodnom silom prilikom prirezania vijka. [kp/mm2] Tablica 2. Kontrola na torziju : ~" = ~': = Dilatacijske zupcaste i kandzaste spojke •.Ovi imaju bile unutarnji sestcrostrnn ili im je glava narcckana.. Vri.£ dop a [kp/mm 2 ] [kp] ap". Krute spoike ne omogucuju izravnanie uzduznih dilataciia vratila. "" Al O"IHIt @' Dimcnziic spojke na bazi en:pirickih odnosa dane su na slikama.215'-. Druga a = a. . Kod dvodl)e!!11h . MontaZa spojki vrlo je jednostavna.' Da bi se to. dopusteno 1. kakvi se poiavliuiu ked raznih pornocnih uredaja.)_1_ z = zbroj zubi Uzduzna sila FI nastoji razdvojiti polovinc spojke. flz Okrctni Miran moment I Uglj. te dilatacije znatne pa mogu do. a vece prj pogonu s udarima....st. Duzina potrebnog duzinskog' pornicania i:ll '"" (i i:ll .ednosti za dop r.. C'ilind.I..85 dop p dopusteni specificni pritisak 0.. Zupcaste dilatacijske spojke @c ima]u jednu polovinu spoike o.pojka 381 .4 do."[.

Dosjed pera u utoru prj kaljenim i brusenim povrsinama je H81f8.~.75 -1. a krizni dio peru.' = !=sliliSCos. a na gonjenorn utor. a 0. . a krizni dio utore. Takva vratila treba povezati spojkama koie omogucuju radijalna. Kutna brzina gonienog meduvratila 2. Danas se upotrebliavaju u gradnii alatnih..4. Za odnosi kutnih brzina su ovi : =0i IX = 90°. Spojke treba. poljoprivrednih. Manje spojke mogu se samo povremeno podmazivati. Za serijski nacin proizvodnie prva i druga izvedba su pogodnije od trcce. Velicina te neravnomjcrnosti zavisna je od velicine kuta nagiba 3. Pogonska i gonjena polovina spojke najcekc su od celika. D? 0 ::.90njHli djo va se i krizna spojka) omoguI cuie odredena medusobna pomicania osi.0 kpJmm' za kaljeni celik po bronci iii lijevanorn ieljczu. ko]a omogucava dijclova vratlla.1J = 382 . Vclicina specificnog pritiska jest: ° meduvratila (2) prj konstantnoi kutnoj brzini pogonskog vratila (I). brodova. kutna 1 uzduzna izravnavania. sklonjenog pod kutorn 3 prema pogonskom vratilu 1. Nezgodna je strana zglobnih spojki neravnomiernost hoda gonjenog ~J Zglobnn spojka s telcskopskim vratilom provrta prema najvecem vanjskom prornjeru .: ~ d op p [k I '] p em ~.6 do 14. i u gradnii vozila. !:ito ie veci kut nagiba 3.232. a krizni dio od cclika.e q~ Shematski pi-ikaz zglobnc mcdusobno kutrio pomicanic okrctncg momenta spoikc. pri proizvodnji i montazi lakse I moze ostvariti paralelnost osi.5-3. min n = cos 3 n cos 3 [min " 1] max n = nlros 3 [min . a h.?sl1l~a. valjackih stanova. 5.r[o t. a kriznog dijcla tek 55 HRc.3 do 0. Oldhamova spojka @ (nazi" dio kritn-imMudl" pago{)Ski . Kako to pokazuje ®. onda nalezne povrsine moraju biti cementirane.__ c 1 Cesto ie pri m~ntaii v. u ---- cu2min cu. Treca izvedba ima na pogonskom dijelu klin. Tvrdoca kaljenja naleznih povrsina pogonskog i gonjenog dijela spojke obicno je 58 do 60 HRc. koaksijalnost vr~tlla pogonskih str.: IX cos 3 dopusteni specificni pritisak .. Zglobne spojke nasle su svoju primjenu u opcem strojarstvu. Druga izvedba je obratna: pogonski i gonjeni dio spojkc irna utore.. pnJen.Kandzaste spojke traze vrlo tocnu izradu i montazu i to ie jedan od njihovih nedostaraka. u tzv. smjestiti sto blize lezaju._ . bronce. Ako su osi vratila medusobno radijalno pomaknute. pero tokom svakog okreta putuje po utoru tamo-amo. time se omogucuje i stanovita kutna pokretljivost spoike (do 3°). gonjenog. parnih stroieva. teskorn strojarstvu.esko postic~. @ Oldhamova spojka Sastoji se od tri dijela: pogonskog.r-. da bi se snizilo savojno optereccn]c. Krizni dio ima jedan klin i jedan utor. Nekad se primjeniuju i ondjc gdie bi odrzavanie koaksijalnosti bilo vrlo skupo. spojka omogucuje da se pri istoj duzini 1 moze mijcnjati visina h. liva il i umjetnih masa. Te spojke imaju mogucnost samo kutnog pornicanja uz ncelastican prenos okretnog momenta Q(p. 1. Pri manjim dimenziiama spojki uteri i klinovi izraduju se izravno na vratilu. j_. Upotre<:> bljava se u slucaievima kad se Of .-@J'--.!!. odrcduie se iz odnosa : ([)2 P= dopp - (10. veta jc i neravnomicrnost hoda gonjcnog vratila u toku jcdnog okreta. Prenos ic ncclustienn @ Kombinacija skom upotrcbom kl inastog vratila zglobnc spojkc s dilatacij- Cesto sc zglobne spoike kombiniraju s dilataciiskorn upotreborn klinastog vratila.= 0. Vratila te vrste nazivaju se teleskopnima @. kao krajnje vriiednosti. Cesto se primjenjuje kod alatnih strojeva. Vece dimenzije spojki moraju biti opskrbljene urcdajima za podmazivanje naleznih povrSin~ da bi se srnanjili otpori proti dilatacije. Za najceSce upotrebliavane dimenzije Oldhamovih spojki krece se odnos prornjera < I~. koji su najcesce [ednaki. IX u iednadzbi oznacava kut okrctania vratila. i srednjeg kriznog dijela. Treba 1i da dimenziie spojkc budu 3tO manic. i to i za male i za vel ike okretne momente.5 a odnos ekscentricnosti e f) e prema vaniskom promjeru 75' = do 0. potpunu koaksijalnost vratila.0 kp/rnm'' za kaljeru cclik po kaljenorn celiku. Takav primjer upotrcbe javlia se kod vozila i kod alatnih strojeva. Pri prvoi pogonski i gonjeni dio spojke ima pera. npr.~Jcva 1 vratlla. Za velike i udarne okretne momente je ta spoika zbog kliznog pomicanja pera po utoru pri svakorn okretu pod relativno visokim specificnirn pritiscima manic pogodna.3 Popr ecn o pokretlj i ve ne e las ti cne spoj ke gradnji dizalica.:aktir~a visina pera teze koakslialnost. Spojke se izraduju u tri izvedbe. r-. kardanske iii krizllo zglobne spojke. Spojkom se omogucuiu radijalna izravnania do 5 % prornjera vratila. Bez veceg habanja i mirno radit ce spojka sarno u slucaju ako se ciiela nalazi u uljnoj kupelji ili ako su klizne povrsinc izdasno podmazivane..8) M Ii. a moze djelovati i kao dilataciiska spoika. Ako se bokovi pera bornbiraju. Kutnopokretljive spojke zglobne. kaljene i brusene. koji svojim ceonim ojacanjima u obliku pera ulazi u odgovarajuce otvore (utore) dijelova. I '-.

GJ b) @ Zglobna spojkn s kamcnom @ Jcdnostavna mcmbranska spoika @ V Iscdiiclna mcmbranska spoika Ii} 384 Dvostruka zglobna spojka Zubna spojka s Iucnim zubima @a sastoii se od dviju ~lavina s l~cnim vanjsk~m zuhima.232. Ona spaia na taj nacin prstcn i stezalike s kuglom. Tu se kao zglobni clement upotrebljava kugla (I). DvoStluka zubna SPO)kll s lucnirn zubima omogucuie.~ zubi moguca [e pokretljivost spojke. @ Zavisnost kuta prcticania i zaoataian]a zakretan ia <j! Ct ad kula nagilm 0' i kula @ Shernntski prikaz. Kratkotraino se spojke 1110gu preopteretiti i do 50%. Krizna spojka @ sastoji se od dviju jednakih polovina kriznog zgloba ulezistena u iglicaste lezaje. . javljati zbog ubrzania i usporavanja vratila. pncvrs~ene prstenirna i vijcima na pogonski i gonjeni diospoike. a ~iSedije1na na ®. gdje ce se. vratita. zavisno od rnase tog a Pri promjenljivo nastavliivim pogonima alata upotrebljavaju se kuglaste zglobne spoike @. 5. Dvostruke zglobnc spoike ne trebaju meduvratila.. pri visokom broju okreta. ulaze cepovi stezaljki (2). Ravnomjernost kutne brzine gonjenog vratila r» 3 = 00 1 (00 1 je kutna brzina pogonskog vratila) postizemo sa dviie zglobne spojke.1). koji zanvacaiu u unutarnje zube vanjske cahure spojke. Da bi urjecai neravnorniernosti bio 5to rnanji. Rukavci poIovine spojke ulezii. a u njih .tacijskc spojkc @ Krizna zglobna spoika Mcmbranska jednostavna spojka prikazana je na @. pre~o ko[ih se prevlaci cahura (4). U tu skupinu spoiki spadaiu mcmbransize spoike (jednostavne i visedijelnc) i spojke s lucnim zubima. koja dopusta uzduzni i kutni pomak. Unutrasniost spoike puni se uljem da bi se smanjila buka i habanie.teni su u karnenu a ovai je opet ulozen u uzduzne utore vodcce polovine spojkc. Spoika b lll(}Zebiti jednostruka i dvostruka @a (obje glavine imaju zube).1] od kuta nagiba i kuta zakretania IX dana je na @. Ove 8U uiedno zaticrrna (3) osigurane u prstenu (5). Te sc spojke up~trebljavaju za pogone s promjenljivim smjerom okretanja kakvi se pojavliuiu u valjaonickim pogonima.l!ka za opruge. II kutni do 4 5°.'nu pokretljivost @. Kamen ie u utorima uzduzno i kutno pokretan. a vilice srednjeg vratila moraju biti u jednoj ravnini@. ~ ObZlro~ na lUC111blik o ¢i. izravnava rnan]e radiialne nerocnosti.4 Ku t n o i u z d uz no p ckr etl j iv e s p o ik e (kutno pokretljive i dilatacijske) Te spojke omogucuiu kutnu i uzdu.Zavisnost kuta preticania tp [tp = az . Pri tome moraju i osi vratila 1 i 3 zatvarati 8 osi srednjeg vratila 2 jednake kutove Il. ali one se mogu samo kutno nastavljati. Zglobna spojka s kamenom prikazana na @ omogucuie veliki kut a i duiinsko izravnanie. . mora moment inercije rnase biti sto manii pa sc zato srednje vratilo izraduje supljc. inerci[alne sile. :2 5 PRAKT!CAR 111 385 .K<:~ one prve iskoriscuje se e1asticnost tanke metalne mernbrane ~d c~. Spojka se moze nagibati do kuta od 40". a ima i moguenost kutnog pomicania. koia je na cetiri mjesta @ Kuglasta zglobna spoika plosnato zaravnana. Sastoii se od dviju glavina. i radijalni pomak do 12 mm. U nju $U mcdusobno okomito izbusena dva provrta. Neravnomjernost CC u takvu slucaiu postoiati samo na srednjern meduvratilu. Vls~dl)elna membranska spojka upotrebliava se za prenos velikih snaga. pokrctljive i dil. vee prema velicini spoike. Mogu biti u kovanim i u lijcvanim izvedbama a do opte!ee~nJa od 20 do 6 000 kprn grade se serijski. Inace se te spojke grade za opterecenja 1 do 110 000 kpm. izmedu kojih se ucvrscuje valovita membrana. uz neelastican prenos okretnog momenta. Dopusta uzduzm pornak. .

Sposobnost smanjenja udara prigu§avanjem dana je kolicinom energije pretvorenc unutarniim.Omogucuiu udara na taj nacin sto kineticku energiju udara. Prednosti elasticnih spoiki jesu: c) 1 . Lilcvi dijagrami prikazuju pogonsku . Na @a prikazan je teoretski slucai gdjc ie ciiela energiia udara prikazana na pogonsko] strani spojke unakrsnom srafurom.ivanjtm rod Ut'bro prefV()f'M Prednosti su spojki prilicno umierene dimenzije i velika trajnost.mcnj«lp <!dora {lkumutaCi~m roa udar<J ""'r~IJ' smQnj~. a pri rastereceniu po drugoi krivulji. oj p . akumulirana pomocu elasticnih elemenata i postepeno prenescna nil.c. Ta se karak. pogonsko] i gimjcnoj strani vratiln. Udar S na pogonskoj r. Neki tipovi spojki primjenjuju se da bi se sprijecila rezonancija torziiskih vibracija. Losa im je strana skupa izrada lucnih zubi. [ednakost udarne i akurnulirane energije izrazena ie na @ jednakim povrsinama (unakrsna srafura na pogonskoj i na gonjcnoi strani).!!_d2. pomocu elasticnih elemenata djelomiCno prigusuju.Postoii mogucnost medusobnog radijalnog i kutnog pomaka vratila @a.1 rnni srnaniuie se ugrndniom elasticnih ulo:/. a dopustaiu i dovoljno veliki aksijalni 4 pomak i medusobno zakretanje obiju polovina spojke jedne prema drugoi ®b. Mogu se upotrijebiti u najteiim pogonskim uvjetima (promjena smjera okreta). Mo = f (<p). pa i vanjskim trenjem elemenata u toplinsku 'energiiu.b) Elasticnc spoike dolaze u obzir: • @ Moguenosti medusobnog pnmicanja pomicanje i kutno vratila zubnc spoikc s lucnirn zubima (Tackeova radijalno pornicanie. prikazana na pogonskoj strani dijagrama unakrsnom srafurom.~m pr{guS. d. tj. (I ~ u roplinsku ffl/YgijJ 1 2 3 ~r~giJd:a~~a . c) mogucnost kutnog pomicanja. pa ce se i sniziti. n dcsni gonjellu strunu Na @ prikazan je slucaj kolebanja okretnog momenta oko neke srednie vrijednosti na pogonskoi strani vratila. Moze se dogoditi da izmjerene vrijednosti kuta zakretanja odredene vrijednosti okretnog momenta padnu pri opterecenju i rasterecuiu na istu krivuliu. pa i vremenski pornicu (kasne) u odnosu prema pogonskoj strani ®. pretvaraiuci je u toplinsku energiju. Kolebanja okretnog momenta i udari na gonieno] strani smanjuju se. Materijal tih elasticnih elemenata moze biti guma. Ui edna dclazi i do v rcmcnskog pomicania udara od vrcmcna l1 na t~ udara 5manjen~ @ Smanjcn]c udara upotrebom elasticnih spojki. Karakteristika elasticnih spojki je funkcionalna zavisnost okretnog momenta i kuta zakretanja. celik za opruge. mogucnost zakretania pretvaraiuci se u deformaciiski rad.i udari za pogone kod kojih nastaiu kolebanja okretnih mornenata za pogone kod koiih se ocekuju torzijske vibraciie. gonjenu stranu spojkc. plasticne mase. @ Shematski prikaz mogucnosti mcdusobnog pomicanja vratila a djelomicno se energipomoeu elnsticnc spojke : a) mogucnost radijalncg pomicanja. Ne traze tocnu koaksiialnost vezanih vratila. jedne polovine spojke prema drugoj polovini. 5.nb\. 387 386 . Na @b prikazan je teoretski sluca] gdje je cjelokupna energiia udara. odnosno da dobivene vrijednosti pri optereceniu idu po jcdnoj.-r~~~ P If . pracen jos i udarima. 3 do koiih dolazi uslijed neravnomjernosti okretnih momenata. b) mo[a udara akumulira u gucnost akaijalnog pormcama. prigusena. d) elasticnim elcmentima. b) nnein djelovanja spcjke spolka): a) kutno 2 3- za pogone kod kojih se [avljaju jak. Udar nil. snizenie 2. aksiialni i kutni pomak te laku rnontazu i demontaiu..m<ml"'}~ udora a}(umubcijom ukupno Shematski pt-ika funkcionalnc zavisnosti (:ilk rctnog momenta od vrcmcna no. prctvorena ie u toplinsku energiiu. kako to pokazuje @c. gonienoi strani desit ce se sa zakasnieniern (t2 > t().233 Elasticne spojke Kod elasticnih spojki vezu se dijelovi spojke na pogonskom i ria gonjenom dijelu vratila pomocu jednog iii vise elasticnih elemenata. Elaaticne spoike rade zapravo i s akumulaciiom i s prigusivanjern. Udal' na gonienoi strani spojke moze se smanjiti bilo akumulacijom ili prigusivaniem cnergije udara.teristika dobiva miereniem kura 1':aokretanja za razne vrijednosti okrctnog momenta Mo. Omogucuiu radiialni.

>:"og celikR ~ zak~tonia €I- (il Zakt-ivljena karakteristika elasticne spojke @ Ravna karaktcristika spoike koja radi s priguscnicm I. 388 ® Voith-Maurcrova spojka . Potrebna velicina spojke odreduje se prema vclicini okretnog momenta (Mo) j pogonskog faktora (qJ)maxMo = qJMo. Naicesce se traii strma karakteristika s prigusivanjern koja postepeno iIi naglo raste.. b) ! . a one s akumulacijom qJ """O.1. od op. S obzirom na stalan gubitak iednog dijela energi]e.6 mrn. uz @ Bcnnova spoika. pocinju se polovine spojki medusobno zaokretati. relativnorn prigusnoscu : Bennova spojka @ sastoii sc od dva ozublicna kola. Krajevi tih dijclova ulozeni su II provrte. UpotrebIjavaju se za udarna opterecenja i za vclika kolebanja okretnih rnomenata. Izvode se u dvije konstruktivne izvedbe. radijalni pomak 0. izrnedu cijih zubi su ubacene prednapregnute zavojne torzijske tlacne oprugc. gubi se prctvaranjem u toplinsku energiju. zavoii oprugc sjednu jedan na drugi pa spoika radi kao neelasticna. Na @ prikazana je spoika s ravnom karakteristikorn bez prigusenia. niie dovedena kolicina energije iednaka odvedenoj. Prva je prikazana na @a i daje ravnu karakteristiku.233. Spojke omogucu[u zakretanie do 2. spoika s cilindricnim zavoinim ioraiiskim oprugama Mot ~-. Vrijeme smanjivania amplitude udara je dugo.. Opruge imaiu prednapon pa pri niskirn okretnim momcntima ncce doci do zakrctania <p. Iz navedcnog proizlaze i smjernice za oblikovanje elasticnih spojki. pri svakorn udaru ili titraju ovdje se stalno smanjuje amplituda titraia i zato se takve spojke upotrebljavaju kao prigusivaci torzijskih vibracija.iearn. Spojke s prigusivanjem imaiu <jJ > 0 < 1.6 do 1. a vremenski razmak pojedinih titraia [e konstantan. dan sradranom povrsinorn. Kada se prekoraci max M 0. koie dovode do dodatnih radijalnih i aksijalnih opterecenja Iezaia. Na @b prikazana jc spojka kod koje kurakteristika nema svoi pocetak u tocki 0 koordinatnog sistema @c.1 Uspjelije ko n s trukcii e e l as ti cni h s p o ik i s o p ru z ni m e lc m e n t ima Spojka s celicnim iicama od celika za opruge @.i~ Zakrivljena knraktcristika spoike koi a rad i s priguscnicm 0) Kod spojki cija je karakteristika pri optereceniu i rasterecenju razlicita @ i @. Na ® i @ vertikalnorn srafurom prikazane povrsine oznacuiu kolicine akumulirane energije koia se s pogonske strane gotovo bez gubitka prenosi na gonjenu stranu. Broiem ilea i izbororn radijusa na koiem su one uldisrcne mogu sc postici razne mogucnosti u pogledu vclicine okretnog momenta koji se maze prcnositi.Zavisnost Mo = f('P) maze biti Iineama @ Mo = c'<p [kpcm] c = . uzima se kao srednja vrijednost.5°. Aj_ . kutni pornak do J . 5. Odgovarajucim oblikovaniem otvora za uJcziStenje iict moze se postici i zakrivljena karaktcristika. Buduci da relativna prigusnost elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstantna.. a aksijalni pomak do 2 mm. Dio te energiie. Polovine spojke povezanc su medusobno s vccim brojern diielova od okruglog celika za opruge. Tek kad okretni moment doscgne vriiednost MOl.". Zice od celika za opruge cine kod te spojke elasticne clemente.0 [k~:. Kod spojke sa zakrivljenoru karakreristikom @ i prigusivaniem vriieme smanjivanja amplitude titraja vrlo je kratko. Prigusna sposobnost spojke izrazena je tzv.5°. Ravna karaktcristika elasticnc spojke ) I'fl ~ /(lft wp )it~ {ifi Spojka s cclicnim . sa zakrivlicnorn i prigusc»] em karaktcriatikom @ Rad spoikc s ravnorn karastcristikom bez prigusenja @ Rod spojke istodobno produzcnie vrernena izmedu poiedinih titraja.~/4Y~~~ ~ Karaktcristikn spoikc dana funkcionalnom zavisnosti Alo = f ('1'). 'Nedostatak elasticnih spojki iesu povratne sile elasticnih clemenata.l Maze bid izrazena i krivuljom @' Pri zakrivlienoi karakteristici @ krutost stalno raste tako da pri vecem kutu <p spojka radi tvrde. Voith-Mauecrova spojka ® prcdvidena je za okretnc momentc ad 15 do 12000 kpm. savijenih II obliku stremcna.

5 do 2 mm. F = 2 . [mm] [kpjrnm "] .. daju spojki progresivnu karakteristiku. Paketi traka ulozeni su izmedu zakrivljenlh naleznih povrsina. Te zakrivljene nalezne plohe.2°. tim se oprerecenie povecava.. dobit cemc: @ Spoika s aksijalnim oprugnma CWi. [3 . [ace opterecena opruga nalijeze postepeno sve vise na bok profila zuba.45 do 50 @ Btoby-spoika Sl'ojka s oprugama u obliku cahura (spolka MAN~Renk) @' S obzirom na to da S11 opruge u nhliku cahura i da izmedu njih nastaje trenie. Vaniski prornjer zubi uzima se cmpiricki D ~~(4~4. Upotrebliava se za okretne momente od 5 do 5 000 kpm. Cahure opmga. a spojka radi Odavde izracunavamo S na temelju danog ili usvoienog i:r. koii je ubacen u otvor paketa oprugil. radijalni 0. ~- 3Ymo. navuccne [edna na drugu. na koje pri vecim opterecenjima opruge sve vise nalijezu (time se skracuie krak savijanja opruge).5°.!. a radijalnog pomaka 0. ima zadatak da ogranici opterecen]c opruga i <.5 do 2000 kpm. uzevsi da sila F 0 djeluje na vanjskom obodu zuba. Time se skraeuie krak slobodnog dijela opruge.. zavisno od velicinc spojke. izvucemo vrijcdnost za FI 1 uvrstimo je u gornju [ednadzbu. Karakteri~tikQ opruge [e zakrivlicna s prigusenjem @. vee prema vclicini spojke. u cijc su utore ulozene zrnijasto savijene oprugc. a racuna se @lb prlbl izno iz pretpostavke da pri maksimalnom progibu opruga lezi na 1/3 boka zuba : I 1.. koji se dielovanjem okretnog momenta stezu. I progib opruge uzima se prema iskustvu: YIn"' = (0. zavisno od velicine spojke. Ta se spoika upotrebljava za okretne rnomente od 2 do 10 000 kpm. Srednji tho s nOS0111. ta upojka ima visoko prigusno djelovanje. moze $e racunati i s malim prigusenjem.. Okretni momenti koji se tom spoikom prenose krecu sc od 1. Ostale miere su iskustvene @le. aksiialnog pornaka 4 do 20 nun.25) b. Karaktcristika joj je progresivna. koie spojki daju progresivnu karakteristiku. zakretanja 1. Obje njene polovine djeluju na pakcte opruga. Mogucl1ost zakretania krece se do 2°. Mogucnost kutnog pomaka krece se do 1.(\ proracun opruge uzimamo = _!_ h 12 83 [mm] da je F 1 1 -2" = '6 h 1)2 dop c. Polovine spojki medusobno su povezane pornocu paketa fieksivnih opruznih traka smjestenih aksijalno na obodu spojke. Mogucnost prigusivania ie mala.racul1avamo visinu opruge 11: h dop 0 Na osnovi poz natog 3 = 3 FI S dop o. [kp) o D· Z (z . Buduci da se trake pri savijanju medusobno i taru. Upoucbljava se u gradnji dizl-rnotora i prenosa. tam se pri stezaniu [edna 0 drugu pretvarajuci dio rada u toplinu.ilfel-Elcnrd) U obliku trake 1) = _-- dop E 0.3°. aksijalni pornak 3 do 9 mrn. [mrn] Ymax' Bibby-spojka @a sastoii se od dviiu prirubnica s ozubljenjern. Spoika se koristi za okretne momente do 40000 kpm.22 do 0. Ako iz [ednadzbe za Ym. kutni pomak je do 2. Prigusenje udara jc vrlo malo. kutni pomak 10. Na @ prikazana je karaktcristika Bibby-spojke Mo= f(<p). © Spoika U s radijalnim oprugama obliku trake tvrde.5) d. radijalni pomak 1 do 2 mrn. Mogud kut zakretanja spojke iznosi do 2". broj zubi) Debljina zuba f racuna se iz dopustenog savojnog naprezan]a.111 sprijeci okretan]e paketa opruga. Iz danog Mo rnogucc je na bazi poznarog D izracunati obodnu silu uu spojki: a] l~ -'f @ Karakkristika Bibby-spojkc sa skicom progiba opruge aa prorucun Spojka s aksijalnim oprugama u obliku traka (Wiilfel-Elcardova spojka) @ sastavliena je od dviju polovina u obliku prirubnica i od vise paketa fleksivnih opruga.5 do 3 mm. @ Spoika 8 oprugama lahUrR CMAN-Renkova U obHku spojka) ~91 . mijenja se i hvatiste ohodnc sile @b.Spojka S J:adijalnim opr'ugarna u obliku traka @ prenosi okretni moment pomocu fleksivnih opruznih traka ulozenih u kriz izrnedu zakrivljenih naleznih povrsina. a aksiialni pomak 5 do 15 mm.

2 Ela st l cne sp oj ke s p r i g uii n i m elementima Kolutna spojka s gumenim cepovima @. Spoika Perltlcks ima progresivnu karakteristiku.lrugog tako da ne dolazi do visokih aksijalnih sila pri djelovaniu obodnog momenta.lj Elnsti~ni dementi poscbnih obl ika ugradeni sa stnnovitim prcdnaponom @ El1pex-spojka @ Dcrnagova spoika. Obodi obruca lcze na prirubnici unutarnje polovine spojke jcdan blizu . upotrebljava se za male i za srednic snage.06 kpjmm"].I. Mcguenost zakretania leti kod te spojke izmedu 5 i 10°.233. a kroz unutarniu '. a ima i odgovarajuce prigusno djdovanje. kako to pokazujc q. pri medusobnom pornicaniu polovine spojkc. Vrlo je jcdnostavna pa se zbog toga i zbog bdumnog rada veoma cesto upotrebljava za niske i za srednie vrijcdnosti okretnih momcnata.aJl pornocu prstena i viiaka. Time nastaje rrenie. Losa ioi ic strana sto gumeni obruc dielovanjern okretnog momenta izaziva aksiialne !dle koje optere6uju lezaic. kumc pomake (do 4°) i aksiialne pornake (.:}. Spoika s oprugarna smotanirn U obliku spirale @ Karaktccist ika MAN-Renkovc spoike Spojka Demag @. kocioni tocak nll)l:\ucnosti radijalnog.i da spojka ima iako priglIsno djelovanje.04 do 0. ali je gotovo bez mogucnosti za kutni i radijalni pomak. za 5° prct"lira se oko 25% dovedenc klncricke cnergije udara u toplinsku energiiu. sto spojki daie i karakteristiku s prigusnim dielovanjcrn. Gumenc cepovc treba smjestiti sto dalic od osi vrtnje da bi se smanjio spccifican pritisak na gumene cepove [dop p = 0. !11i dvodijelnog. @ Kolutna ccpovima spojka s gumenirn @ Ra"li~ite mogucnost i dcformncija clasticnih clcmennta 393 392 ./\)d. aksijalnog i kutnog pomlcan]a. Iz karakterlatikc proizIII'!. silenblok).e. 0) Spojka Periflex ® ima elastican opruzm clement u obliku gumenog obruca s tekstilnim uh)scima ill s uloscima od celicnog pletiva. takoder u obliku gumenog obruca. sarno da bi se izbiegla tocnost monlu1.~. [cdan od njih prikazan je na Gy. zakretanie kutno ®c. Namjesto gumenog obruca ima navulkanizirane gumene konuse. ()bm':: je uz jednu i uz drugu polovinu spoike dr~. niie ')!Ijc!ljiva na vece radijalne pomakc (do 4 mm).:ahuru prolazi vijak koiim se pricvrscuje elasticni element. Na primier.10 8 mm). S obzirom na relativno vel ike ® Pcrifkx-spojb vezann \17. Na ® prikazaua je izvedba s ugradenim elasticnirn clernentima (navulkanizirana guma izmedu dviju cahura. Na ~l» prikazane su mogucnosti deformaciic elasticnih elemenata. a umontiran s prcdnaprezanjern omogucuic vclike deformacije i iako prigusivanje. ta spojka ne trazi tocnost pri monlali.lika Eupcx-spojkc K 5. tzv. zakretanie po obodu i. vulkan-spolka @ irna elastican opruzni element. Pri djelovanju okretnog momenta spiralna opruga sc uvija (mota). Cahura se utiskuie u odgovarajuci provrt. Elasticnim elcmentirna daiu se razliciti konstruktivni obliei. koja se sastoji od dvi[u krivulja. Sastoii se od dviju polovina i trakastih opruga smotanih u spiralu. ~~t :lntkteri::. a nckad se upotrebljava i uz neku drugu spoiku. Upotrebljava se do 300000 kpcm. S})ojka Eupex s prizmaticnim koznim iii gumenim uloscima (l)l ima karakterisriku. Spojka s navutkanizil'anim dljelom ® aliena je spojki Periflex. u pravcu osi ®b. Sastoii se od dva koluta u obliku prirubnica i niza gurnenih ulozaka.

2 Ukljucno-iskljucne Tame spojkc omogu{uju spaianie i razdvajunie vratila u toku okretanja u punom op•creceniu. kao ciIindriene i kao konicne.234. mora postojati pose ban uredaj za ukopcavanie.ucno-iskljucne spojke Iskliucne i ukljucno-iskljucne spojke omogucuiu ukliucivanie ili iskljucivanje pogonskog i gonjenog vratila u toku rnirovanja. "1- I I I " .234.. Habanjo tarnih povrsina i zagriiavanie izazvano trcnjem spada u slabe strane tarnih spojki. 5. 394 Iskl. Pri eventualnom preoptereceniu nastajc medusobno klizanje h) __t'vllca tarnih povrsina. koja djeluie na srednjern radiiusu nalezne povrsine. Spoika treba da je tako ugradena da je ta] prsten kod okretne spoike rasterecen. dok je druga polovina cvrsto uklinjcna na niemu. c) zubi s nagibom (sa zakoscnim celom). Kod te spoike je jedna polovina pomicna po vratilu. Izbor sistema tih uredaia zavisi ad zahtieva koji se postavljaju na spoike. . .ta (zup~as!o) spoika c) d) @ Oblici zubi spoiki: a) trapczni zubi. od velicine SIlage koja se spojkorn prenosl. b) pilasti zubi. mora biti osigurano dobro uleiiStenje kliznih prstena.!1 ~ if l~ t'~ _ <t . Tame spoike rnogu biti provedene kao eeone. pravokutni sa zakoscnim celom i zubi koii se u svakom polozaju daju utisnuti jcdan u drugi. Tarnim spoikarna postize se postepeno i kontinualno ukljucivanje gonjenog vratila prj bilo kojoj razlici u broiu okreta 'pogonskog i gonjenog vratila. nema ni akumuladjskog. Ceoni zubi mogu biti i drugih oblika. __. i to kao jed nolamelne ili kao viselamelne.Spajanje nije tako sigurno. Zupcane spojke s cccnlm zubima najcesce su od sivog liva. ~ E I ~I I Ji. odnosno na obodu spoike. 5.. Diiele se na zubne i na tarne frikciiskc spoike. Na @ prikazani su trapezni (za oba smiera okretarija). Ukljucena spojka daje s vratilom krutu vezu pa. Zubna spojka ukliucuje se za vrijeme mirovanja iii pri malim razlikama u broju okreta pogonskog i gonjenog vratila. Klizni prsten je najcesce od sivog Iiva. pilasti (za jedan srnjer okretanja). Na @ prikazan je di· dijagram ukljuCivanja spojke. Kod onih prvih okretni se moment prenosi zubima smjestenim na celu. d) zubi koii omogu~uju ukljudivan]c u svakom polozoju e spojke . Buduci da pomicanje spojke u svrhu ukljucenja i iskliucenia traze prilicno velike aksiialne sile. odnosno u toku pogona. elektrohidtaulicni i elektromagnetski. odnosno za Iskopcavanje._ vrijorM 1lI I @ Dijagrami ukljutiv. Oni mogu biti mehanicki pneumatski hidraulicni. Za rucno ukljuCivanje i iskliucivanie spojke mora se sila s rucice potrebna za ukljucivanie i iskljucivanie prenijeti na okretni aksiialno ® Urcdaji za ukllucivanie pomicni dio spojke s utorom ili oiacaniem .Taj prenos sile s rucice na okretni dio spoike izvodi se pomocu kliznih kamena iii kliznih prstena koji zahvacaju u utor ili u ojacanjedijela spoike t@. I U spojki . Osim kao IIkljucno-iskljucne one sc upotrebljavaju i kao spojke za prornjenu smjera kretania i kao sigurnosne spojke. Ukljuceniem spoike (tocka I) pret arn ® Iskljucna kandzo. prema tome. a gonjeno vratilo stoii (n z = 0). Zubi spojke kontroliraju se s obzirom na savijanje i na speci!1cki pritisak naleznih povrsina pomocu obodne sile.234 Iskljucne i ukl. NajCesce se upotrebljavaju ceone tame spojkc. medusobno spojeh vijcirna.1 Isk lj u cne sp o ik e o Vnlkan spojka s dvodiiclnim gumenim obrucem @ Spoika s navulkaniziranim gumenim diiclom 5. Pogonsko vratilo ima TIl okreta.nja 395 . dvodijelni. Da bi se dobila potrebna sila za ukljucivanje i za iskljucivanie iskljucnih i ukljucno-iskljucnih spojki. a niti prigusnog djelovanja. od broja ukliueivania i iskljucivanja u jcdinici vremena itd.ucna zupcana spoika @. ti. pa i dobro podmazivanie kliznih ploha.

nosi spojka. 30 t. koja je oblozena tarnim oblogama (h).8 do 10°.kIJi djeluje kao moment ubrzanja masa gonjene straue vratila. Time se odvajaiu pogonska i gonjena strana vratila. v [p je u kp/cm ' a v mls] jest mjera za opteretivost spojke i krece se prema vrsti oblogc u dopustcnim ® Tarna 'polka s diskorn . [s] vrijeme ukliucivania lvI. koji nosi unutarnje lamele. a broi okrera n2 porasti od nule na n (tocka II). [kpmmJ Tarna spojka s diskom (Onlinghausova) @ ima dvije klizne povrsinc. Na glavini spoike (a) sicdi ukljucni psrsten (b). Porn icanjern ukljucnog prstena udcsno oslobada se rucica. 397 ..5 do 5 [kp/cm 2} iznosi vrijednost koeficiienta trenia izmcdu 0. mora bid Po .. Pr= -. linearno. ubrzanja potrebnog da gonjena strana poveca brol okreta od nula na n. u obliku sinosoide i uzduzno su pokretne u utorima gonjcnog dijela spojke.? je IX -. povezanih urnjetnom smolom.:: CRT . Pri tome ce u vremenu t.~ pa.3 i 0.396 ~~} 'I'arna spojka s konusnlnt tarnim povrainama Tarna spojka s konusnim tarnim povrs~nama 4J. 97310 P2 n. Tarna lamelna spoika (Ortlinghaus) «t~ sastoji se od pogonskog dijela cvrsto spojenog s vratilom. Obloge su pri radu na suho izradene presanjcrn azbestnih iii pamucnih vlakana. Da bi se obodna sila Po mogla sa sigurnoscu prenij:ti. "~ I . Tada kraci krajevi rucica pririskuju Iarnele iii ih otpustaju. [kpfmm]. moment trenja Af R = F.. Ako je M. I)C t. = R~ ~ R2 za Iskliucenle spojke . one unutarnie su valovite.I. Pri specificnom pritisku od 2. w GD' =_ 4g rr'n ---" 30 t.55 i. Ako lamelc treba da se krccu na suho. Velicina potrebne sile za ukljucivanie spojke dobiva se iz uvjeta ravnotczc sila ~~b: P" = FN ([. brei okreta n I nesto pasti (n). = GD' 4g -t. df2. Posro su pogonska i gonjena strana postiglc jednak brei okrcta n zajednicki se povecavaiu na 112 = 11. gdie je Rm IL R".[kprnm] t. Vanjske lamele su glatke i uzduzno su pokretne u utorima pogonskog dijela spojke. koji svojim utorima na vanjskom obodu nosi vanjske lamclc. Sila potrebna = Mo sin « [kp]. ako je moment trenia A1 R veci od sume momenata statickih otpora gonjcne strane vratila M" co.4.FN' Ako. raste 11. raste n2 po krivulji. a to ornogucava da se klizne ploce odvoje od ploce s tarnirn oblogama. a pri promienljivom M. bi se ~?stigl~ ~to. e = I -.= I -~ =.-. koji svojim uzduznim kretanjem dje1uje na rucice smjestene u utorima (c). rnan~ sila za ukljucivanje spojke P". + Mil [kpmm] unutarnjim lamelama mogucnost opruznog djelovanja tako da se paket lamela pri iskliucen]u spoike mcdusobno odvoji 1 smanu trenje u praznom hodu spoike na najmanju mjeru.~ P . bez klizanja (tocka II). odnosno ako obodnu silu izrazimo momcntom. Iedna klizna ploca (e) vezana je cvrsto s glavinom." 'IT Vrijednosti dopustenog Mo CIL cos Ji. Na duze krajeve rucice moze se dielovati preko uzduzno pokrctnih prstena. Sinusni oblik daje .V.man) I •. Lamela ima vcci broi .. I GD2[k = '-4g' pmm· s 21'je moment tromosti . onda su i unutarnje lamele glatke i dobivaju oblogu od umjetne mase iii sintrovanih materijala. u gornju jednadzbu uvrstim? vrijed. bilo da su cirkulacijski podmazivane). cos IX + sin IX) c. Lamele su kalienc i podmazivane uljern (bi10 da su uronjcne u ulie. konstantan. -----. Rucice (c) rlacc svoiim kracirn krakovima na aksijalno pokretne klizne ploce (e). i od gonjenog diicla s utorima na unutarnjern obodu. 9..nost z~ ~?rm~lnu silu PN. konusa b. dobivarno silu ukljucivanja: P. Rm IX - sin «) [kp] Specifican pritisak na tarnim povrsinama __P u__ spoikc: :.sto . Ukupni moment koii se prenosi frikcijskom spojkom bit ce: MR = M. Razlika Me "" lvI R . U gonjenom diielu nalaze se jos i uteri u kojima su ulezistcne rucice s kracim i duzim kracima. Ortlinghausova) granicama izrnedu 40 i 80. Vanjski prsten (f) (on cini drugi dio spojkc) nosi aksijalno pokretuu plocu (g).RD - dopp [kp/mm'] specificnog prltiska i koeficiienata trenja dane su u tablici 3. Produkt specificnog pritiska i obodne brzine p .1tL. mora kut naglba.}a. iznimno 15°. OblCn. = GD2n -375 l. ~ Tarna sinus-Iamclna spoikn (Ortlinghausove) u) n'n Lr t: Ai. iii su od Ciste umjetne smole.:. uz klizanje naleznih povrsina. mase goruenog diicl a .

pa imamc: pneumatske. Pri ukliucenju spojke ne postize se odmah konacan pritisak zraka. sa dvije il i svise tarnih povrjlina. (Rt _ PR RD = speeificna snaga trenja CI. Tarne elektromagnetske spojke. Pneumatska sl?ojka omogucu]e dobro ukljucivanie gonjenog diiela. povrsme konusne spojke oblazu se umjetnirn iii sintrovanim materijalom k~ji se na nalezne povrsine lijepi ili zakiva. a stap c pritiskuj e lamele.. Slic~? kao kod tarnih spojki s cconim tarnim povrsinama. iz cega proizlazi potreba horizontalnog pomaka 0. a ta srednja ploca. ucvrsceni u kotvi t u tarnoj ploci b. Losa su im strana gubici uslijed 398 t1~Lamclna tnrna spojka s pneumatskim uk~}ucivnnjl. h=_a_ sin CI.005-O. Veci broi svornjaka d vezanih sa staporn tlaci na larnele. Iskljucenie spoike postize se prekidom dovoda stlacenog zraka i odzracenjem vodova. Danas se pneumatske spojke ccsee upotrebljavaju. konstruirane da ornogucuju dalpnsko ukliucivanje pomocu zraka. pritlsak kojim tlaci stap.14 do 0..:) em. moraju biti tanke da se ne bi ® rcmetio tok J magnetskih sila. Dijele se na elektroruagnctske tame spojke s kliznim kolutirna i na elektromagnetskc tame spojke bez kliznih koluta.s -y:_ "'" 1.I!ju tarnu plocu d. zeliezo po ~eliku I-L-ij-CV-a-n-O-Z-C-lj-eZ-o-p-O-k-Ol. Za ukliucivanic i iskliucivanie dovoda zraka sluze tzv.~ako. pritiskuiu ovu na sred.. Prednost irn je mogucnost regulacije okretnog momenta promienorn pritiska ulja.O_2_-_0_. hidraulicke i elekt~om~gnet~ke spojke. koie mogu prenosm vece okretne momente od tarnih spojki istih velicina. 'P = 1>.Dopusten! speclflen! pritisak i koeflcljent trenja Tablica tarnih povrsina 3 Materijal I~I I 0.Odlikuje se [ednostavnoscu konstrukclje. tlaci na vanisku tarnu plocu c.E. ' 5. To je razlog sto se te spojke upotrebljavaju za ogranicen o Lnmctna tarna spoika s hidraulickim uklju¢h'anjem broj okreta. CI. snage izazvane radom trenja svedene na [edinicu nalezne povrsine: P sp = sin 1.sa 399 . Za specijalne svrhe upotrebljavaju se JOS elektrornagnctske spojke sa zelj~zn<?m prasinom i in~ukcijs~e spoike. sin do" = 0. Zatvaranjcm ulj" nog ventila prazni se pro" stor cilindra preko povratnog voda.!m Na @ prikazana je tarna elektromagnetska spoika s kliznim kolutima sa dvije tame pOVl'Sinc. prolaze kroz lamele. mora biti mjera a = 1 mrn. Tarna pneumatska spojka @l.. Nakon iskljucenja struje opruga vraca kotvu u prvotni polozaj. Prcostalo ulje u cilindru dobiva. magnetski ventil i. Svorniacl a.:anja upotrebljavaju se umjesto spoiki s plocastim tarnim povrsinama zup.. Pri ukljucenju struie djeluje dcktro"magnct na kotvu c i privlaci je. Losa strana su im eventualni gubici zbog loseg brtvenia. Na @ prikazana je lamelna tarna spoika s kliznim kolutima. Opruge e vraeaju stap u pocetni polozai.-.~ne spojke s cconirn zubima. Otvaranjem uljnog ventila spaja se prostor cilindra s tlaenim vodom uljne pumpc. koje rade na suho i tame . Tarne hidraulickc spojke ~~. Paket lamela lezi kod te spojke izmedu magncta a i kotve b tako da magnetske silnicc.3 Tame spojke mehaniCki koj c se n e uk l iucuju Te "spojke s?.-2- 0. usliied ccntrifugalne silc.OI Kontrola n~ zagrijavanie p~OV?~ise na temelju specificne snage trcnja. sm « @ Potreban razmak tarnih povrsinn D~ bi se nalezne konusne povrsine odvojile.. dolnzi do nezeljenog ukopcavania spojke.15 p[kp/mm'] 0_.18 je a (pv) = 10 do 30 u prosjeku 20 (~e_. tj. kojima se moze izvrsiti i do 3 600 ukliucivanja u toku iednog sata.1. Za ukljuelv~nJe za ~nJeme mlfo. One. koje su izradene od magnetskog cclika. I jedne i druge mog\! biti s iednom. Lamelna dviie tarnu spoikn tame povrsine s kliznim kolutirna clcktromagnetske . ali s nesto drukciiim nacinom djelovanja.i----~I__. = 8 do 10". Kad je djelovanjem pritiska na stap svladana sila oprugc. ulja ili magnetizma.. a opruge vracaju stap u prvotni polozai.O_5 __ _L_I_'jC_v_an_o_zC_I_je_zo_p_O_I_ij_CV_a_n_om_z_'c_li_CZ_U_I __ O'_I Lijcvano eventualnog loseg brtvenia i usliied korodivnog dielovania vlaznog zraka. Stlaceni zrak struji kroz provrte u vratilu otvorom a u prostor cilindra b.. aksijalno pomicna. Tamo tlael na stap c pornicuci ga ulijevo.' pu ~ (PV)dOJ> . Tanke' la. kako je to prikazano na sliei. P za CI.234. sto u odnosu prerna velicinispojke moze traiati do 1 sekunde.

elcktromagnctska kod koje vratila. ukliniene na vratilo ~W~: U izvcdbi na @ a ulozene su unutarnie lamcle akslj~l. zbog sigurnosti.nih pr~tena prik~zana je na @P. Elektromagnetske spojke koriste se za rad istosmjeruom struiom. vcntilatori Mo = kco kalanderi.da je moguc dovod struie bez kliznih prstena. Kod spojke s kliznim prstenima napon b) nc smi]e. Postoie cctiri osnovne skupine radnih strojeva eiji su okrctni momenti pri stavljanju u pogon dani ovirn [ednadzbama: stroievi s vclikim rotirajucim masama. Lamele su dovoljno debele tako da su u stanju da preuzrnu i odvode potrebne kolicine topline.e odvode male kolicine : opline. koia se I_la :azne nacine prctvaraniem dobiva IZ mreze.~"k«l2 pumpe. vezan krutom spojkom). Unutarnje Iarncle oblo~ene su obostrano oblogama od smtrovane bronce.235 Specijaine 5. s @ Larnelna tarna spoika s kliznim vrat~lom. a kotva se okrece zaiedno s glavinorn b. od stanja mirovanja (ako bi bio ® Ekklromagnctska zupcasta npr. Varijal!ta b prikazuie povezivanje dvaiu kolutima. onda bi ga trebalo dimenspoika zionirati na snagu potrebnu pri upustaniu. Zbog pojava remanencij~ . stapne pumpe 3 Mo=k-k«l . za sluca] da ic kratkospojni elektro-motor spojen s gonjenim strojem krutom spojkorn (ipa. Spojka moze raditi na suho ili u ulju. a) ZIl jedno zavisna od napona. Upotrebljavaiu se najecSee kod alatnih stroicva. Potrosak strujc je relativno nizak i krece se prcma velicini spojke izmedu 10 do 200 W. I. pokr~t!10 u ~~pcanik g. Magnetske silnice ne prolaze kroz lamele i nema pojava rcmancncije 0) izmedu lamela.1 S pojke spojke z a up u s tanj e urad Spojke za upustanje urad iesu spoike s automatskim ukliucivanjern na nacelu centrifugalne sile.ie dovode u polozaj koji odgovara praznom hodu.u kotrljajucih lezaja ulezisten na vratilo. Obje polovine spoike imaju ceone zube. rernenica ili sl. a za larnelne 24 V. no te lamele ornogucuju ustedu p rost ora. = f (. liftovi. U ukljucenom polozaiu kotva se ne okrece. 4 ? @ Dijagrarn upujitan]a urad krntkospojnog motor. Prekidom toka struic tlace opruge i odvajaju kotvu c od magneta a te. Ta var~jant~ (a) ornogucuje da se preko elektromagnetske spoike izravno povezu zupcanik. Unutarnje Iamele (f) ulozcne su a~slJalno pokretno u zube glavine g. 110.dizalice.na tarnim povrsinama trosi se pri radu na prazno prilicno velika snaga. Gonieni strojevi mogu pri stavljanju u pogon imati razlicitc karakteristike.: vaniske lamele.235. magnet a privlaci kotvu c s magnerskc silc prolaze kroz lamcle prstenorn d i time se izvodi pritisak na lamele. Ako bi takav pogonski stro] bio gonjenim strojem opterecen vee ad samog pocerka.a dva vratila Elektromagnetska zupcasta spojka @. Okretni moment koji se prenosi spojkorn moze se regulirati promjenom napona jer je privlacna sila na kotvu 0· Lamclna lama 'pojka bez kliznih kolutll.n~. Ko~va. vczanog krutorn spoikorn (gore) i spoikom za upustan]c u rad (dolje) @ Karakteristike upustanja strojeva Na @ prikazane su karakteristike rada gonjenih strojeva u funkcionalnoj zavisnosti Mo "M. ti. pa se takve spojke upotrebljavaju za rnanje snage. na kotvu spojka se ukliucuie. c je aksiialno pornicna i viicima povezana s vanjskim prstenorn d. u cijim su utorima ulozen.220 V. kli:wi Tarna elektromagnetska spojka lamelna bez prs/en kliz. Omogucuju da pogonski stroievi. Glavina pogonskog vratila irna na sebi kotrljajuce lezaie na kojirna ie centrlran elektro-magnet. Izrncdu magneta i kotve ostvaruie se zracnost I. strojevi za gnieccnie 2 Mo = konst . a njenu drugu polovinu cini kotva. U jednoi polovini spojke smjesteu je magnet. Elektromagneti ovdie rmruju tako . motori s unutarniim izgaraniern) dodu na priblizno pun broj okreta prijc nego sto ih optereti gonjeni stroj. Prikljucni naponi vecih spojki s jednom iIi sa dvije tame povrsine iznose najccsce 60. kao sto su centrifugalne Mo . \'ratlLo) b) z. Dok struja tece. eiji se pogonski moment mijcnja u zavisnosti od broja okreta (kratkospojni elektro-motori. odnosno sa spojkom za upustanie urad (iDb. 5. kod kojih treba ubrzati same manje muse.strojevi za obradu drveta.mel. Time bi pogonski stro] pri pogonskom optcreccniu bio neiskoristen. preci 60 V. Dielovanjern magneto. a prazni hod je ogranicen iii je to prazni hod nizih brojeva okreta.}n)' prj rjdavanju uvjeta za stavljanje u pogon treba navedene karakteristike 26 PRAKTICAR III 400 401 . koii je pomo~. koja ima visok koeficijent trenja. Na (iD prikazan je utrosak struic i porast broja okreta u zavisnosti od vremena .

lopatice guraju ispred sebe kuglice. Pogonski dio a nosi na svorniacima b celjusti koie su okretne oko tih svorniaka i ko]e privlace opruge d uz glavinu. stvara se trenje ad mase kuglica koje 8U djelovanjem centrifugalne sile t1acene uz unutarnji obod i pritiscu na nj odredenom silorn. gonjenog dijela sastavljenog od vanjskog oboda i cela.231.1. a okretna su na glavini pogonskog dijela. NajceSca vrsta te skupine spojki je celiusna centrifugalna spoika za upustanic. b) rotor turbine. mas a kuglica nije u staniu da stvori dovoljno veliku silu trenia pa nastaie klizanje. Rad te spoike temelji se takoder na nacelu centrifugalne sile. Spojka se izvodi kao rernenica Hi kao spojka vratila. I ovdie. ali tek posto se postigne odredeni broi okreta.. Aka u pogonu dode do preopterecenja.eljusna centrifugalna SPOjM ka za upustanje ®. te kalibriranih kuglica pomijeilanih s grafitom radi manieg trosenja. zajednieki uzimati u obzir. Kad okreti dosegnu odredenu visinu. postize djelovanjem opruga. svladat ce centrifugalna sila silu opruga i ccljusti ce svoiim oblogama (e) tlaciti na vaniski prsten f genienog dijela spojke. n. Turbohidrau1icna spojka @ a sastoji se ad pumpe a kao primarnog kola i turbine b kao sckundarnog kola. Spoike za upustanje urad mozemo podijeliti u tri skupine. U poiedine kornore izmedu lopatice smjesta se jednaka koltcina celicnih kuglica prorniera 5 do 10 mm. f) vratilc radnog strop. Oba rotora pumpe i turbine zatvorena su kucistem c. Gonjeni dio na unutarnjem obodu niie gladak.ka @ Nacin djc!ovanja l'ulvis-spojke: a) mirovanic. (.235. i) ~lasticn.. rada kratkospoineg elektro-motora Metalluk-spojka @. @b) spoika s Periflex-spojkom: a) rotor pumpe. kao i kod prethodne spojke. Tako nastaju sile trenja i dolazi do prenosa okretnog momenta. Do dodira tarnih povd'ina pogonskog i gonjenog dijela spoike docl ce tek onda kada djelovanjem centrifugalne sile bude svladan otpor opruge. spojka. pogonskog vratila. c) brtva. bro] okreta spojke 403 402 . zavisnorn od broja okreta. Motor se za to vrijeme ubrzava bez opterecenia gonjene strane.t. u odnosu prerna pogonskoj strani. c) kuciste.12 Spojke s reguliranim upustalljem Spojke s reguliranim upustanjem pomoeu opruga jesu sve one spojke kod kojih se zakasnielo stavljanje u pogon goniene strane stroja. Ekonomicne su samo pri vecem broju okreta (vlse od 700 min-i). (0) 5. Pogonski broi okreta mora zato biti veci od 11 = 500 min . koja zatvaraiu pogonski dio. g) brlval h) vratilo motora. To su: spojke s nereguliranim 5. Pogonski dio spoike Cini kolo s lopatama.gonjenih strojeva.11 Spojke s nel'egulirallim upu5talljem @ Knrakteristika pogonskog 25 Ove spoike veiu pogonski i gonjeni stroj automatski. broi ok ret. Cela zatvaraiu lopatice. koje b) b) pogon <) preopt. a ta regulaciia ne mora biti pomocu opruga. Sastoji se od tri glavna dijela: pogonskog dvokrilnog kola uklinjenog na vratilo. @ Celjusna eentrifugalna spoika 5.13 Spojke za upustatlje sa zakasnjelim djelovanjem Spojke za upustanjc sa zakasnjelim djclovanjem jesu spojke kod kojih se upustanie urad moze regulirati. b) u pogonu.235. Q Ci'r n) 'l:urb~hidraulicna 111<'vnn)C ulia. Na <Z"W prikazana je karakteristika kratkotmjnog pogonskog motora. vee ima niz plitkih utora.ka @' Slicna je prije opisano] Metalluk-spojcl. Dok se jos nlie stvorila dovoljno velika oentrifugalna sila. a gonjeni dio moze biti remenica. Prenoseni okretni moment moze se mijenjati promjenom koliCine kuglica. c) pri prcoptere~enju Pulvis-spo. uz karakteristike pogonskih srroleva i karakteristika spoiki.njo @ Metalluk-spo. Spojka je napunjena uljem da bi se smanjilo habanie. gonjcnog vratila Funkcionalna zavisnost okretnog momenta od broia okreta kod rurbohidraulicke d) otvor za nan. Napunjena je kalibriranim kuglicama promjera 1 mm. Centrifugalna sila tlaci kuglice pri okretanju lopatica uz vanjski obod sve dok se ne stvori dovolino velika sila trenja i na taj nacin poveze pogonska i gonjena strana. 2 3 upustanjem spojke s reguliranim upustanjem pomocu opruga spojke za upustanje sa zakasnielirn djelovanjern.

Iz dijagrama ~e vidi da [e u momentu ukljueivania Iu veliko. kola cini pogonski dio spojke i turbine. Na @id prikazan je rad spojke za upustanje sa zakasnjelim d~elovanjcm. bude odrezan. stvorLt ce se usliicd djclovanja centrifugalnc sile u prestoru lopatica pumpe i turbine prsten od ulja. Ta osobina spoike iskoristcna je kod motornih vozila za spaianie motora s uredaiima za pogon. ulozenih u zakaljene cahurc b i c. Na skkama oznacuje i" struju u momentu ukljuCivanja. Na @ prikazani su dijagrami struje i brojeva okreta u zavisnosti od vrcmena: za sam kratkospojni motor @a. Nekad se ta spojka ugraduie izravno u stator elektro-motora. prikazana ie spoika na @' Sastoji se od pogonskc polovine a. da bi nakon kraccg vremena pao na vrijednost In. Sigul'nosne spojke s kugllcom @.a motor spojen s gonjenim strojem spojkom za neregulirano upustanje @e i za motor spojen s gonjenim srrojem spojkom za upustanje sa zakasnjelim djclovanjcm @d.a) 5 am kralkospojn. uredaJ: koji sluze za zastitu stroja od preopterccenja. Takav potrosak struje je i kod samog kratkospoinog motora.a no. motor b) kruta spojko je povezano s rotorom pumpe i napunieno uljem. Osim automatskih sigurnosnih spojki upotrebljavaju se takoder i sigurnosne spoike s prekldnim svornjacima. Dok motor radi. sto velicina momenta sigurnosti nc moze mijenjati. Puknuti svorniaci mogu se. Ovo moze biti izazvano bilo prevelikim progiborn. je stmja koja odgovara motoru pri nonnalnol11 optere(-enju. 7. Pri prcoptcrccenju aksijalna sila kuglice svladava otpor opruge i na taj naein nastaje medusobno zakretanje pogonskog i gonjenog dijcla spojke. za motor spojen s gonjenim strojem preko krute spojke @b. zakretan]e prestaje. c) za motor spoicn s gonienim stroiern spoikom za neregulirano upu~tanje. Tck kad se broj okreta kom sa zakasnjclim dielovaniern poveca. rjcdc lijevanih svorniaka a. u vrlo jcdnostavnoi izvedbi. Za prenos niskih okrctnih rnomenata. @. sinkroniziran. Ukliuceniemspoike potrosak se pomalo penje.2 Sigurnosne spojke U radu nekih strojeva moze povremeno doci do takvih preopterccenja koja u pojedinim strojnim diiclovima mogu izazvati bilo trajne dcformacije. prerna tome. Njen tok pokazuie da s padom pogonskog broja okrcta III pada i prenoseni okretni moment tako jako da se moze "r govoriti 0 razdvajanju spojke. d) aa motor spoien s gonjenim stroicrn spoiji. SigUl:'!lO~na spolka s prekidnim svor-njacrma @ je jednostavna spojka kod koje se okretni moment prcnosi pornocu (najc<:sce) celicnih. d) 5p~jko so @ Slgumosna spojka S- prckidnim svcrnjncima Kao spojke za upustanie urad mogu se upotrijebiti i elektromagnetske spojke sa ze[jcznom prasinom i indukcijske spojke. u uredaie se ukliucuiu automatske sigurnosne spojke koje nisu sposobne da preuzmu povecani okretni moment. Na ® prikazana turbohidraulicna spojka je turbospoika Voith . gonjene polovine b. On se moze regulirati promjenorn koIicine ulja.~mab:u vrijednost. kad prekoraci dopustenc granice. ali ni izdaleka ne na vrliednost L. potrosak struje I. Nisu. dopustena i takva opterecenja koja bi izazivala naprezanja jos u granicama elasticiteta ako su nastala naprezanja tako velika da se time ugrozava norrnalan rad stroia. usl ijed cega dolazi do medusobnog zaokretania pogonske i gonjene strane spoike. Dielovaniem centrifugalne sile uljc daje Iopaticarna turbine okretni moment. Ako je broi okrcta pumpe. Kad uslijed opterccenja na gonjenoj strani u odnosu prerna pogonskoj strani padne broi okrera. posto jc zaustavljeno okretanic. Za vrijeme tada stroja s norrnalnim okretnirn momentom sigurnosna spojka ponasa se kao neclastlcna kruta spoika. poveca se i okrctni moment pa se vozilo krece.Odg?vara radu samog stroja bez opterecenja. Neke spoike za upustanjc u fad djeluju i kao sigurnosne. ulje struji djelovaniem centrifugalne sile iz prestora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. lako zamiieniti novima. ali vrlo kratko vrijeme. Pri praznorn hodu motora poiaQ~ Diiagraml struje i brojeva okreta doni u zavisnosti od vrerncna: a) vljuje se nedovolino vclik zn sam kratkospoini motor.naprazno. te sto nije dovoljno tocno poznata evrstoca na odrez tako da treba racunati s vecirn odstupanjima. Presjek svorniaka a tako je dimenzioniran da okretni moment. s kuglicarna 405 . na zupcane i na tame. medutim. dviju kuglica c. Cim povecani moment padne ~. a Ip je struja koja se trosi kod neopterecenog stroja. Losa je strana tih spojki gubitak vrerncna pri zamjcni puknutih svorniaka. Radi boljeg centrirania kuciste ie s rotorom centrifugalne pumpe ulozeno u kotrljajuce Iezaie. Da bi se sprijcclle napriied navcdcne pojave. I.Sinclair. Automatske sigurnosne spoike dijel e se na kuglicnc.. Upotreba tih spojki dolazi u obzir i kod kratkospojnih elektro-motora. 5. Pri tome kuglice preskacu rupu i buCe. spoiena s Pcriflex-spojkom. Za vcce okreme momente primjenjujc Karakteristika spojke prikazana je na qpb. Ona pocinje raditi rek pri preoptereccnju. koja odgovara porrosnii pri norrnalnom radu motors. bilo 10m.. bilo prevelikim uvijanjem. zavojne oprugc d. b) za molar spoicn S gonjenirn stroiem okretni moment i vozilo stokrutom spoikom. Sigurnosne spoikc su.235. 404 @ Sigumosna spojk.

Paket lamela 'llll> i @i Izlozen je aksijalnorn pritisku opruga.5 do 3. koji se maze regulirati. Sigurnosne zubna spojka @a. nastaie medu Iamelama klizanie. @' Te su sigurnosne spojke zapravo tame 'spoike. Pogonski dio je ovdie vijak s plosnatim 111trapeznrm navoiem 1 matica. Na 'llll> prikazana je sigurnosna Iamelna spojka. koja moze biti izvedena kao samosralni strojni dio iii je izradena u drugom strojnom dijelu. izvodi za vriieme mirovanja. Pretice Ii gonjena strana spoike p~gonsku. za okretne mornente izmedu 5 i 300 kpm. kod kojih se ukljucenjc spoike. npr. Zubna sigurnosna spojka moze se upotrijebiti za oba smiera okretanja. stvaranie pritiska na tame povrsine. "'>! 0.b·Dm ® Sigurnosna spojka s kuglicama rnomcnata za prcnos vccih okrctnih @ Sigurnosna lamclna spojku ~ dopp b) (dop p = 2.235.8 Po. Najce1ice se zbog svojih malih dimenzija upotrebljava u gradnii alatnih strojeva. a na @ je lamelna sigurnosna spoika ugradena u zupcanik. u cijim celima su izradena udubljenja u koja ulaze kuglice. kao kocnica.kret~~Ja. u zupcaniku. Iz slike proizlazi da je: F. Pogonski i gonjeni dio spojke obicno se izraduie od materijala za cernentiran]e. Aksijalne slobodno okretne spojke grad. Prema tome. Sastoji se ad pogonske polovine a. 5. Te se spojke diiele na radijalne i aksiialne.se konstruktivno rjesenje prikazano na @.~ z·hn.e s~ . spoj sc automat ski prekida. tj. a protivno smieru kretania kao slobodno okretni element. a za srednje vrijednosti okretnih momenata. Na pogonskom i na gonjenorn dijelu izradeno je ceono ozubljenje s kutorn na bokovima zubi ~ = 90°. Trazi tocnu izradu i to joj je ujedno nedostatak. kali na 52 do 56 HRc i brusi.0 kp/mm 2). = = Po tan (~ 2Motan Dill - p) = @ Zubna sigumosnn spoika @ U gradcne s igurnosne lamelne spojkc (1.u prik~zanom n80 @. Ovdje je pogonski element puzno kolo a._ p) 2 Prema iskustvu sa spojkarna koje su u pogonu p. Sigurnosne tarne spojke @. Kad nastavlieni okretni moment.gotova i~kljuciv~ na pacel. koja se po 406 407 . okretna spojka djeluj~ slobodno u srmeru . Gonjeni dio b smjesten ie aksijalno pomicno na klinastom vratilu c i tiskan je u zahvat pomocu opruge d. bude prekoracen. u remenicu za plosnati i u rernenicu za klinasti remen. a na krajevirna ovih smjestene su kuglice c.3 J e d nos m] erne spoj ke J cdnosmjerne spoike (slobodno okretne spol~e) ornogucuju spajanje pogonske i gonjen~ strane pri okrctanju u jednom smjeru. Zubi se kontroliraiu samo na specificni pri tisak naleznih povrsina 'll:~b p = ~~3~M. Na gonjenorn vratilu je pomocu pera smiesten dvodijelni gonjeni dio spoike. u cijim otvorima je ulozeno nekoliko opruga b.

OBERSMIT

Eugen, dipl, inzenjer

stroiarstva
/.

fX9lmskl> ·vrolifo

PRENOS SNAGE
5.31 ZOPCANI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . 410 Osnovni pojmovi - Cil indricni zupcanici s ravnirn zubirna _... Cilindricni zupcanici s kosim zubima - Konicni zupcanici s ravnim zubima - Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima - Konicni zupcanici s pornaknutim osima za mimosmicrna vratila _... Ci lindricni zupcanici sa zavoinim zubima - Puzni prenosi - Planetarni prcnosi 5,32 REMENSKI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . , . .. 525 Remenski pre nos s plosnatirn remenjem - Rcmcnski prcnos s klinastirn remenjem 5.33 TARN I PRENOS , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553 Tarenice sa stalnim prenosnim ornjerom - Tarenice s promjenljivim prenosnim omjerorn - Hidraulicni iii mrbop1'enosi

@ Aksiialna

icdnosmicma

SPOjk3: a) matica sa ravnom, povrsinom

b) matica

s konusnom

nnlcznom

strrnom nu;:ojll vijka maze aksijalno pomicati. Ona ima na celu ravnu ~~a iIi konusnu tarnu povrs.~nu ~~b. Druga ~ tarna _povrsina nalazi se na gonjenom dijelu spojkc. Pri 0k.retanju vijka u je~nom smJ~ru matica sc pomice prema gonjcnom dijclu, Okrcce Ii se vljak. u d~ugom s';\jeru, m~uea se udaliuie, a gonjeni dio maze se slobodno okretati. Aksiialne jednosmjcrne SPOjke primjcnjuju se za prenose niskih okretnih rnomenata. Radijalne jcdnosrnjerne spoike. U tehnickoj praksi je upotreba radijalnih jednosmjernih spoiki eesca od aksijalnih. Upotrebljavaju se u dviie osnovne izvedbe, Prva je prikazana na @ i iednostavniia je za izradu, dok je druga prikazana na @. Radijalne iednosmiernc spojke sluze za prenos sredniih i niskih okretnih rnomenata. Na @ prikazana je jednosmjerna radijalna spoika valjcima, Pogonski dio je zviezdast, a u gonjenom dijelu su utori za valjkc, S cela su valjci na jednoj strani osigurani prstcnom, Da bi zahvati svih valjcica bili istodobni, pri nekim konstrukcijarna valjei se tlace oprugama.

Ij~ Radiialna jcdnosmjerna spoika

@ Radiialna ka u manic

icdnosrnjcrna spojupotrebliavanoi izvcdbi

@ Radijalna

iednosmicrna

spoiku

s valicirna

408

5.3 PRENOS 5.31 ZUPCANI

SNAGE PRENOS

5.311 Osnovni pojmovi 5.311.01 0 p ce definicij e Zupcanici su strojni elernenti koji mcdusobnim uzastopnim zahvatom zubi prenose okretno kretanje i okretni moment s [ednog vratila na drugo. Za razliku od drugih strojnih elemenata (remenski, lancani, uzetni prenosi), zupeanici izvode taj prencs bez posrcdnih elemenata (remcn, Ianac, uze). Najmanje dva zupcanika u zahvatu (par zupcanika), povezani medusobno zajednickim postoljem CD iii strernenom, tvore zupcani prenos. Prenos kod kojih je jedan zupcanik drzan, a stremen se okrece, nazivamo planetnim prenosirna @. Pri svakom zupcanom paru razlikulcmo pogonski i gonjeni zupcanlk. Mali zupcanik dobiva indcks ,,1{',a veliki indeks 1)2(•• Ako zupcanik izvodi same dio kruznog . kretanja, izradu]e se kao zupcani segment. U granicnom slucaju (pri beskonacno vclikom radiiusu) zupcanik postaie zupcana letva kojom se mogu prenositi pravocrtna kretania, Podjela i oznaka razlicitih vrsta zupcanika provodi se prerna rnedusobnom poIoiaju osi vratila zupcanika u zahvatu, prcma osnovnom geometriiskom obliku tiiela zupcanika, prerna geornctriiskom obliku uzduzne Iiniie boka zuba, prema profilu boka zuba.

()- Konicni

7.-upcanici zubima

S

ravnirn

(j) Konicni

zupcanici sa zakrivlienim zubilna

~) CiHndricni Z\lp~~nki sa zavoinim zubima

(j) Zupcani

prcnos s cilindricnirn zupcan icima

CD J cdnostavni

planetarni i s unutarniim

prcnos s vani skim ozublicnjeru @I ruzni prenosi (cilinddcni pui)

®

ruzni

prcnosi

(globoidni

pu>'.)

5.311.02 Podj e la z up cani ka Prema medusobnorn polozaiu osi vratila zupcanika u zahvatu i prerna niihovu osnovnom geometrijskom obliku tijela zupcanike dijelimo : 1na cilindricne s osima koje su medusobno paralclne 2 3 na konicne s osima koie se mcdusobno sijeku ® i (1) na cilindricne sa zavojnim zubima S osima koje su medusobno mimosmjernc ® na puzne pre nose s osima koie su rnimosmjerne ® i @ 4 na hipoidne zupcanike s osima koie su mimosmjerne 5 <Ivi@. Prema geometrijskom obliku uzduzne l~~ije bokova zuba~ a kod puinih prijenosa prema geometrijskom obliku puza, zupeanici se dijele: na cilindricne zupeanike s ravnim zubima G) i @ i na @ Hipoidni zupcanici cilindricne zupcanike sa zavojnim zubirna ® sa zakrivljcnim zubirna na konicne zupcanike s ravnim .zubima ® i na konicne 2 zupcanike sa zakrivljcnim zubirna (1) , . na puine prenose cilindricne ® i na puzne prenose giobOldne ® .' 3 hipoidne zupcanike s ravnim zubima (j]) i sa zakrivljenim (spiralnim) zubima

®, <D

® 410

Cilindricni zupcanici 9 ravnim zubima

®

Cilindricni

ozublieniem

zupcallici

S unutarnjim

@ Cilindricni zupcanici s kosim zubirna

4

Gl:~.
411

Prema obliku uzduzne l inije bokova zuba cilindricni

zupeanici mogu biti:

s ravnim zubirna @ s ravnim medusobno pomaknutim zubima @I s kosim zubima (desna iii lijeva zavojnica) @ i ® sa strelastim zubirna (s izlazorn za noz i bez njega) @ i @ sa strelastim medusobno pomaknutim zubima ® s dvostrukim strelastim zubima @ s lucnirn zubima @.

Iii!

Konicni

zupcunici z ubima

s lucnim

@ Zupcan ici S ravnim zubima

~} Zupcanici s ravnim, Izmicnicno pcmaknutim zubima

@ Zupcanici s kosirn zubima, dcsni

@. Zupcanici s kosim zubima, liievi

RCe]9( EI
'1@ Konicni @ Zupcanici sa strclastim, mcdusobnc pomnknutim zubima @ Zupcanici s dvcstrukim st rel astim (h .... lomlicnim) zuhima zupcanici sa strclastim zubima

f~ Kcnicni

zupcanici

S3

xaktivljenim

zubima

u obliku cpicikloidc

@ Zup~"nici sa strelastim zubimn bez izmzn
ZR

no:;'

Iastim zubima S izlnzorn xa noz-

(g, Zupcanici sa strc-

5.311.03 Po d r u cj a p r i m j c n c p o j e d in ih vrs

ta

z u p c a n ik a

lItlE( (I
+@ Zupcanici s lucnim zubima

Izbor pojedinih nabrojenih vrsta zupcanika zavisan je od medusobnog polozaia vratila, od odnosa broia okreta pogonskog i gonienog vratila, prenosnog ornjera >)1(', od prirnjene prenosa, od brzine i od nacina optercccnja. Ako se omjer broia okreta pogonskog i gonjenog vratila i =
111 krece do 10 : I, to prednz stavlja naigorniu ekonomsku granicu za iz~or je~nostepenih ~ilin~riCnih prenosa s v:anjskim zubima (iednostcpcni prenos oznacuje ovd!e. ~renos ~ )ed~ll~ parom zupcanika), Vcci prenosni omjer mora biti visestepen (sa dva III ~lse pan zup~~lk?) ~.)~dnostepen1 prenos mogao bi bid i veci od 10 : 1, ali ie vEiestepem prenos naicescc [eftiniji 1 kompaktniji. Uzima sc:

Prema uzduznoj liniii bokova zuba konicni zupcanici mogu biti : 2 3 4 5 6 7 s ravnim zubima @ s kosim zubirna, desna i Iijcva zavojnica. Na ~W je desna zavoinica sa spiralnirn zubima, desna i lijeva zavojnica. Na ® je desna zavojnica s evolventnim zubima, desna i l ijeva zavojnica, Na @ je lijeva zavoinica s lucnim zubima, desna i liieva zavojnica. Na @ je lijeva zavoinica sa strelastim zubima @ s epicikloidno zakrivljenim zubima @.

za cilindricne zupdanike imox "'" 10 : 1 za konicne zupcanike imax "'" 5 : 1 I ovdje su teoretski rnoguci i veci prcnosni omicri uz uvjet da ti yeti prenosni omicri budu u granicarna mogucnosti izrade zubi. Puini prenos i,n., "'" 50 : 1 i viSe imln "'" 5 : 1 (moze i i = I). Primjeniuju se ondje gdje se traze veliki prenosni omieri i prenosi koji rade bez buke is prigusnim djelovanjem. Cilindricni zupcanici sa zavojnim zublma im•x R; 5 : 1 Dolaze U obzir sarno za niska opterccenja. Moguci su i vecl prenosni omjeri. Prenos u takvim slucaicvirna odgovara vee puznom prenosu, jer mali zupcanik ima rnalen broj zubi i vise lici puzu.

I

~I,

"

;

I.

I

, ..

_ ..

/,

. @ Konicni zupcanici so spiralnim zubima, dcsni @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima, lijevi

@ Konicni s ravnim

zupcanici zubirna

@ Konicni zupcanici s kosim zubima, desni

@ Vi~estcpcni

prenos

412

413

'.O-n-'I-s . e.. = do z [mm] Poloza] vratila Prcnos imJx Tip ravnim zupcanika zuhima Diobeni premier dan je umnoskorn modula alata i broja zubi: do = 111' Z [mm] ill s kosim Paralelan do 10 --.. Izbor tipa zupcanika prema prenosnom omjeru kvalitetu obrade Obodna brzina vma. podnozn~._..._... Ido 5 I.--.!_ 7t obodno] brzini za normalnu Tablica 1.. mls -I--------~I---------I mls 1 I I 8 (.311.'ja se ~i dio?eni premier (b~z obzira na to da li se zupcanik koiirn god postupkom konglra). f) profili zuba 414 415 .onolik. Korak t dan je umnoskorn modula a1ata I broia 'It. Kod zupcanika s kosim zubima ona ie u ravniru 0 om! 0) na os vrtnje (ceona ravnina).-~~ ------...-..-.. @ Owake DS cilindritnom zup~niku s ravnim zubima: b) tjernena. profiirum ulutom I Najtocnija I izrada I mls 2.n~e ~ unutlU'njinl aubima.~~~~~. puzni j do 6 (max 10) zubims prenos. noga ~uba._ iznad 10 . !lIava aube. ona ne moze biti ni izmjerena. .--.5 . 5 : I ~ Kod tih zupcanika treba uzeti U obzir posebne propise koje daju proizvodaci za izradu zupcanika.zupca._--. iIi grubo obradeni 0. _--_.. zubirna prcnos . "m.. i·. ---··---------zubima viscstepcni s ravnirn iii sa znkrivlienim Buduci da se modul za dani zupeanik ne mijenja..-n-i--.·······. . Ina i------ -~-..----·~-. PH proraeunu je pogodnije racunati s modulom nego s korakom.. prIJelQznl die boka zuba. -----~25 100 tesko Cilindricni zupcanici sa strclastim zubima Cilindricni strukim ~-:'-.broj koraka zubi kolik je broj zubi.x do 5 mls (izuzetno nesto vise) iznad 5 mls do 15 mls S stroieva 5..Konicni zupc~nici sa zakrivlJenim zubima i.----_ . bok zub~.8 1 Fina obrada ~.04 Osnovne o z n ak e sup can ik s ® Diobeni premier do je putanja na kojoj se pri izradi zupcanika s~vara.-I-L-j-jC-v-.._ .' zavisna zupcanika kvalitcta obrade od kvalitete izradc Vesta cptcreccnia --..!m)cr samo re idealna racunska velicina. sarno konicni za i 5-20 Unakrsni pod pravim kutom do SO i vise i visestepeni --. -d-o-4-. o?no~om'tz~ mjerenje drugih velicina.: . d) aktivni.0 mls do 8 mls ----~I--------~I do 20 mls cilindricni sa zakrivlicnim mala optcrecenia kombinirani cilindricni do 20 ca!« puxni prenos prcnoa.2 5 I J5 norm..c-n-ic-i-S-d-V-O--· rnl~ strelastim zubima ---..ef...---konicni s kosim. i -_. /' Modul m dan [e: m = .. p!ObeE11 p:. 15 25 100) udamo tdko i udarno 2 i g._Unakrsni --·-----------1-------------------1 konicni sa zakrivlicnim zubima preko 4._.._--. c) !st? za .---O-b-"...--------. ne mij.--1--d-O--2-0--m-l-s -.teons povr~l~s.bvo rub<> noga i U. ~----..5 i (5 i ---------+---..' -----I 2.------ kombinirani cilindricni Izbor linijc bokova zupcanika prema obodno] brzini i nadinu opterecenia Tablica Dopustena Oznaka obodna brzjna 2..-----1--I . a run ~oze bitt.o boloo Jinijo a) opec =ue.-d-c-n-i '--1 Norrnalna II Cilindridni zupacnici s ravnim zuhima Cilindricni zupcanici s kosim zubima .-. korisni.-----I.

.25 1. (do je dana u colima).65) 0. sirina meduzublta @la Lucna dcbljina zubi So je duzina luka izmedu bokova zubi.U zcmljama rnetrickog sistema moduli su standardizirani.75 2 2.6 (0.zduzna linija bok~ zuba je kod cilindricnih zupcanika presieciste desnog. Pri. I n.5 (0. Koristan dio boka zuba je dio bob zuba koji se moze koristiti kao aktivni dio boka zuba @d.5 2. to = So + e(t. mjcrena na diobeno] kruznici So i eo daju u surni korak. Toeke dodh-a profila zuba su tocke u kojima se dodiruiu aktivni diielovi spregnutih profila zuba @b. Lucna sirina meduzublia Co je duzina luka izmedu susjcdnih bokova (lijcvog i desnog boka) dvaiu zuba. Napadna linija boka zuba je zajednieka okomica na spregnute bokove zuba u bilo koioi tocki dodira akrivnih dijelova boka zuba @a.75) 6 (6.015) Tablica 3.25) 4. ~ol'ak t. U svakoi tocki liniie dodira spregnuti bokovi irnaiu zajednicku okomicu.5) 10 II 12 Debljina zubt. Visina podnoija zuba (korijena zuba) fIriznosi hr = 1. a odreden ie analogno odredivanju desnog i liievcg navoja. Taj odnos naziva se diametral pitch i oznacuie se DP = .3 In)._ (JUS M. aka ni]e ravna. = ~~ n. • L • n do 2• rr .Cl..015 (tablica 3).£io. ')J PRAKTICAR III l!. Pod prenosnim omjerom razumiievamo ornjer broia okreta iii kutnih brzina pogonskog vratila prema gonjcnom vratilu: 1 .35) 0.5 (4. potpuno je iednak pojmu koraka u metrickom sustavu samo stO je lucna mjera dana u colima. Raz likujerno lijcvi i desni bok zuba.75 4 (4. Kinematski valici (pogonski valici) su kinematske povrsine zupcastih parova. Lirrije dodira profila zuba [csu crtc po koiima se dodiruiu aktivni dijelovi spregnutih bokova zuba @a.~~ 1'02' 1"01 65 70 75 [mrn] su radijusi diobenih krugova Vrijcdnosti u zagradama predvidenc su samo iznimne slucalevc i (reba ih ixbicgavati.8 0..7 0. Kod zupcanika s kosim zubirna razlikujemo ceoni (t~ = 7C Ill. izrazen u colima. n 2 dOl do i = mz. gdje se racuna s modulorn. Standardni modul 1110 Aktivni dio boka zuba je dio boka zuba na korne se izvodi dodirivanje sa spregnutim bokom @lid..55) 0.3 (0.25) 5. Lezi na spojmCI ccntara zupcanika. Aktivni dio boka zupcanika ie ovojnica niza uzastopnih polczaja aktivnog diiela boka zuba spregnutog zupcanika pri njegovu relativnorn krctanju..25) 6. DP utvrduic koliko zubi otpada ~1a 1" diobenog prorniera. = konst . a predstavlia najmanji razmak izmcdu kinematskog (pogonskog) i tjcmenog kruga. odnosno liicvog bob zuba s kinematskim (pogonskim) valikom @Ja.z. .1 i 1. nulte prcnose sa standardnim profilom). za Tjemena i podnozna visina zuba. Bocna Hnija zuba je presjecna crta boka i kinematske (pogonske) povrsine ®b i @lie. CP .elazni dio boka zuba je dio boka zuba koji spaja korisni dio boka zuba s podneinom povrsinorn. 416 417 . koji se pri prenosu kretanja valjaiu jedan po drugom bez klizania.75) 5 (5. Za normalne sucaieve So = .5) 8 (8..25 3. K?rak. Kinematski krugovi (pogonski krugovi odvaljiva.. TI ~rugov~ rmaju Jednake obodne brzine. Za razliku ad metric" kog sustava.C1. = ~~= a~-: = . 13 14 l5 16 l8 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 50 55 60 konicne zupcanike presijecanjcm bilo kojom kuglom sa sredistcm u prcsjecnoj tocki OS!@f. Prenosni omicr.5 (5..5) 9 (9. Yeti.= ~.=:'· 111 je lucna udaljenost dvaju bokova zubi. mjerena na diobcnoi kruznici. Maze biti ravna iii zakrivljena l inija na kinematskoi povrsini.) i normalan korak (to = 7C IIIn).5 3.3 nika @Ie.4 (0.45) 0. @)c. III Z 1 I = dOL -~······60----· '---·"60·--··". maze biti l ijcvi ili desni.. odnosno manii od diobcnih krugova. Os valjania (kinematska as) ie zajednicka crta plasta obiju kine" matskih (pogonskih) cilindara. U dodirnoj tocki su brzine kincmatskih V valjaka jeduake pa ie..circular pitch. 7. prcrna tome: a do 1 c'" Z2 1'02 . Smier joj. = n. ~o~ka odvaljivanj. Bok zuba sastoji se od boka glave 1 od boka podnozia (noge) zuba. Kod nas SU sta~dardni moduli dani u JUS M..75) 7 (7... - (0) I (»2 = dOl. Normalna visina glavc (odnosi se na nulte prenose sa standardnim profilom) iznosi normalno Ilk = 111.25 2.a jest toek~ d?dira kinernatskih (pogonskih) krugova. Bok zub~.nJa) zup~amk~ ~ zahvatu mogu l?iti jed~1aki. Kine~atski k~ugovi~'pogonski krugovi odvaljivanja (kinernatski valjci) jcsu zamisljcni kr~govI z~r:can!ka. .75 3 3. u zemljama colovskog sustava racuna se s reciprocnorn vrijednosti rnodula metrickog sustava zld~. Relativno kretanje spregnutih profila iseovetno je s kretanjem odgovarajucih spregnutih bokova.5 1." = 71. a rnjere su dane u millrnetrima. je dio povrsine z~ba izmedu tiemene i podnoine povrsine ®b.2 III (krece se izmedu 1. Profit zuba ie presjek zuba koii Be dobiva: za cilindricne zupcanike presijecaniem bile kOjOLU ravninom okornitom na osi zupca. a predstavlja najmanji razmak izrnedu podnoinog i kinematskog kruga. 0. Spregnuti bokovi zuba su oni bokovi koji dolaze u medusobni dodir u toku rada zupcanika.5 (6.. do.(odnosi sc na tzv.9 1 l.

bokova zubaca @a je povrsina koju opisuie crta dodira spregnutih bokova odnosu prema koordinatnom sisternu. prema tome. Ovdie je r I o~. Na @ prikazana je jedna od konstrukciia evolvcnte.. 2 . s radijusorn Ale..B~poklopit ce se s dodimicom. i kinematski krugovi su pri tom okretanju presl i istu lucnu mieru h.311. . je ujedno okomica na bok profila u tocki A2• Zamislimo da se zupcanik 2 okrece ulijevo u smieru strclice @a sve dok se tocka B] ne poklopi sa N2• U tom slucaiu putovat cc i tocka A2 do tocke D. Razlikuicmo pet vrsta ciklicnih krivulja. Tim valjanjcrn dodirnice po tcmeljnom krugu nastaje bok zuba 2. profila zubaca je crta koju opisujc tocka dodira para spregnutih profila odnosu prerna koordinatnom sistemu vezanom za osi zupcastog para ~~Db. A lA-~ = fiJi" a iz sredista osnovnog kruga koncentricni krugovi. ~ 2 itd. Na @ prikazana je druga konstrukdja evolvente. tocka C ce pri valjanju prerna gore opisivati evolventu do tjemcnog. To su: 1 ..r. Povucerno Ii iz tocke B 1 t<m. Svaka toeka na generatrisi (izvodnici) koja ic kod evolvente pravac. Time je dokazano da ce tocke Ali A 2 doci u dodir u tocki D. pa i maternaticki se daju lakse obradivati nego proizvoljni profili. B~A~=~ c _. duzina je radiius evolvente."p~.c. C •. opisujc. sve tocke valjnog kruga opisuju cikloidu. 1> BIB 2 = AlA -~. I bok zupcanib 1 q:Yb nastaje slicnim proccsom valjanja T dodirnice po temclinom krugu.. D2• Prenoscniem duzina = = B lC~.staianie boka zupcanika 2.15-. koii sijeku gcneratrisu u tockama D 1. Osni razmak a. a rocks Alee otici u D. 3 . Dodirnica tangira tcmcline krugave u tockama N 1 i N 2 @a i b.. b) nastaianie boka zupcanika 1 @ Dodirnicc: a) bokova zubn. doci do dodira tocke A2 s odgovarajucorn tockorn boka zupcanika 1.a) r b) @ Evolvcntno zupean]e: a) n •. Na q. 1 = CA --. 4 .ljoi K1I9 ~) D ruga konstrukciia evolvcn tc @ Evolvcnta 418 419 .[. Od tocke C nanose se na gcneratrisu i na osnovni (tcrncljni) /1.jj~ = b.ortocikloida. Generatrisa je pri evolventnom zupcaniu pravac.pericikloida. a radijus zakrivljenja r 2 = . a krug po kojem se valja temeljni ili osnovni krug. sve tocke pri valjanju opisuiu evolvcntu. b.r. Ako sada opet zamislimo <in se zupcanik 1 okrece naokolo udesno.uba Napadna koioi tocki Dodirnica zubaca u Dodirnica zubaca u linija profila zuba je zaiednicka okomica na spregnutc profile zuba u bilo dodira aktivnih dijelova profila zuba I1Yb. dijelimo na jednake dijelove CB . radijus valiania evolvente oko tocke Bz. Pustimo Ii da se dodirnica valja po temeljnom krugu zupcanika 2. dode u poloza] A2B'~ produiit ce se duzina valjanja CN2 = a za velicinu luka fr. evolventu. U tocki D mora. Diobeni krugovi su u tom slucaiu jcdnaki kinemat@ Odnosi pri valjanju na 7.. Evolventa. U tocki A" koja ie icdna od toeaka na boku zuba.zahvatnu Iiniju) i zatvara s tangentom povucenom kroz kinematicku tocku C (tocku valianja) kut dodirnice 0:0' Dodirnica je pravac. Buduci da 811 temeljni krugovi proporcionalni kinematskim krugovima.. Gcneratrisu i temeljni (osuovni) hug C:. Na ® prikazani su zupcanici koji se dodiruju s diobenim krugovirna u tocki C. a pri valjanju prema dolje do osnovnog kruga.epicikloida.hipocikloida.::. Ciklicni oblici bokova zuba omogucuju jednostavnu izradu zupcanika i alata za ozublienje. Ako je generatrisa beskonacno velika (pravac). CA-~ = B2C2 dobivamo na koncentricnim krugovirna tocke evolvenrc C 1. Kada kotrljanjcm duzina CIT.-.. P2 = a + b. Valja li se hug po pravcu iii po jednom krugu koji stoji. a ujedno je i okornica na bokove zuba u svako] tocki dodira.r.B2 = b. Na taj nacin je Dc = b....ij. dok sc tocka nine poklopi s N" poklopit cc se r I s dodirnicom.05 Ci k l icn e k riv u l] e Od svih krivulja upotrebljivih za ozubljenje prakticno znacenie imaiu samo ciklicnc krivulje. . 5.. ali ona predstavlja ujedno dodirnicu (medusobno spoicne tocke dodira . spoi po vrhovima opisanih lukova dat ce evolventu. 5 __ evol. krug jednake putanje CA~ = CB. b) prof'ila z. valiaiuci se po ternelinom (osnovnom) krugu. s evolventnim zubima skim (pogonskim) krugovima.pa prikazan je dio luka valjanja -. iz B 2 S radijusom iz B 3 S radiiusom A.C lukove. venta.. vezanom za osi zupcanog para. Krug koji se valja zove se generatrisa.nicim.--.

Dodirnica (zahvatna crta) tangira terneljne krugove u tockama N liN 2. + 1'. Zupcastl profil @a je standardni profil evolventnih cil indricnih i konicnih zupcanika (JUS M.= .1 = rb . Ako je 2p = db.. . s valjcima ~) do i do. = ' . nog kruga ozubljene letve Pogonski kut dodirnice (zahvatne crte): "b 2 -.c.... koja je prcsjeciste zajednicke tangente temeljnih krugova i spojnice sredista 0.C I O...J. zupcanici s unurarnltm ozubljenjem Ozubljene letve 8U zupcanici s beskonacno velikim diobcnim promjerom.C slicni 8U.. debljina zuba " sirini meduzulilja = 111. Povecanje radijusa kincmatskog diobenog i osnovmoze ici i dalje tako da ude u negativno podrucje pa od vnnjskog ozubljcnja preko ozubljene letvc dobivamo zupcanik s unutarnjim ozublienjern @. (i + I) . = A3A4 . ~za cos @ Bvolventno unutarnie ozublicnic ct. rr/2. j'l 1".Cl.jednak je sumi radijusa diobenih krugova ao = 1'01 + + 1'o~.n gova. a= Analogno = I ~j =~ i . = f-~~li = i d. . Na @ prikazani su zupcanici u zahvatu. Stan0) Iz toga proizlazi : @ Zupcan. k o r ak n a temeljnom krugu. dardni kut dodirnice (zahvatne Iinije)... dobivamo a ~ 1'. i d.. + 1'.' Trokuti O. dobivamo tzv.. Evolventno ozubljenic je neosjctljivo na promienu osnog razmaka. 1'b 1 -r 1'. Iz navedenog proizlazi da prenosni omjcr i zavisi i od omjera promjera temeljnih kruI fa = en" 0.. r2 cos Cr: = cos Cr: = dbl 2a + db2 = ----i. Prerna (<'f Slandnrdnl prolil evolvcntnih 7. ako ie promjcr generatrise pri cikloidnom ozublieniu jednak promjeru osnovnog. d. temeljnih krugova.---.upcanikn: a) standarni profil. Pogonski kincmatski krugovi ® . samo na glavi zuba prema slid korekciju profile provodit] @: .0" Prema velicini osnog razrnaka moze. Ovdje govorimo 0 pogonskim dodirnim (kineruatskim) krugovima. = 1'.3) IrIn a radijus zakrivlien]a po dan je u ~~a.:. su ekvi- Ozubljenje letve..N. k o r a k z ahv at a. b) u slucaiu potrebc. l'b2 d1 = a r. a do. a db 1 i db.3J 1.016). Velicina tjemene zracnosti iznosi (0. + do V e l'X' kinematsklh krugova (d. = d .... Zupcanici s valjcirna cine [ednu vrstu ozubljenia u tocki. tako da pr stoii odnos: Bok pogonskog distantnc cikloide zupcanika @. = i'~\ d.3 Cll mnll~1Im. . z r a cn o s t izmedu zubi Korak terneljnog kruga je dio luka izmedu toCaka istih bokova na temeljnom krugu ®: t" = A1Az --- = AzA3 ". Ovdje miesto tocke dolazi nesto kao prosirena tocka u obliku valika. odnosno beskonacno velikim promjerom terneljnog kruga.. 1'. ozublienie u tocki.. Razrnak obiiu tjernenih linija daje ukupnu visinu zuba b« = 2mn• U od)10SU prema srcdnjoi liniji je debliina zuba jednaka polovini koraka t. kod istog zupeanog para postoiati vise razlicitih promjera kinematskih krugova. izuosi 0:0 = 20°. Tangenta t zatvara s dodirnicorn kut dodirnice Cr:o. r.. ti. I z..06 Korak n a diobenom. U 81ucaju potrcbe korekciju profila zuba trcba provoditi sarno na glavi zuba ®b. iruju 1 rugovi 2' 2' icma K rugovi'k O)! se d 0 di "k' )e8U inemats ki kruaovi a = 1'. i+ 1 c:~_ 1'2 . kod kojih osni razmak a nijc [ednak sumi radijusa diobenih krugova.... To znaci da mora doci do promjene osnog razmaka.~-----t'b 2 . 5... 421 420 . Radijusi temcljnih krugova oznaceni 8U S j'bl i 1'b.~ i. Zupcanici se dodiruju u tockl C. .-.1' 0.) dana je rockom C. 1'. + z. 0' Zupcanici s valjcima.. Tjerneni dio gonjenog zupcanika u dodiru je za vrijcme zahvata s [ednom tockorn na kinematiekom (osnovnom) krugu pogonskog zupcanika i obratno.~~ +d 02 cos o: a = z .N. odnosno diobenog kruga. db.= __ .1-0.:= Uvrstimo 1'. d. standardni profil evolventnih zupcanika. U li iz zadnje jednadzbe r2 a~ prethodnu. su prorruen diobenih.-. koji odgovara polovini kuta nagiba boka zuba._ = db. Pri ozublieniu u tocki ne dolazi do valjanja boka zuba po boku zuba. z. prema tome.

...: --~. = do cos ao - dobivamo docosao Z In' n. ako ie drugi nepomican._ .). korak zahvata jednak je koraku temeljnog kruga: ® Osnovne mjere na cilindricnim Tjernena Zl'flCnost (c) ie najmanji razmak izmedu tjemenc crte [ednog i podno. kruga o~ di.. Kruzna zracnost (j) je duiina kinematskog kruga zaokrenuti jedan zupcanik.~. radijalnn (j.Kao sto krugu: se dobiva korak na diobenorn Profilna Zl'aC1l0st Ci. moraju i mcduzuolia teoretski biti jednaka debljini zuba (co = so)...+. a time se i sire. JT j = _. pa mora i izrnedu bokova zubi koji nisu u zahvatu postojati zracnost ~~.) i bocna (jB) s ravnim zubima zuptanicima t= Ib = to cos <1..0 1I Prema @ je : do tik if diobeni premier z .. • cos = to COS <1. kova preslo na dodirivanie lijevih bokova iIi obratno.(lke zupcanog para u zahva(ll pomicu uzduz aktivnog diida dodirnicc @. zr. Za vrijeme dok se dodirne I. Ona se nailakse mjeri na kinematskom krugu zupcaste letve.1 do 2. kruga _ bro] zubi z e~ •••-. . koja odgovara duiini trajanja zahvata tjemenog diiela.O? Stupanj p rck ri v a n ia (sprezanja) ® Zracnoot izmcdu zubi : krusna (j). prekrivaiu se u tocki C.[rnm] Iucna debliina zuba na diobenom krugu = ru/2 [rom] lucna sirina rneduzublja na diobcnom krugu = £0/2 [mm] Sirina zuba [mrn]. Z 0:0 = n. _.x'" A:CA ~ Odnosi u toku zahvata zubi eo b krugu) osnovnog zupcanog profila (zupca7•• hvata a Kad BU debljine zubi dvaiu zupcanika u sprezi (u zahvaru) jednake.. tj. korak no zuhvata. -.__ aD_... Prerna tome je suma lukova II 1C + Ci'i..- dobiva krugu: se analogue i korak na temeljnom 11: t~ = opseg terneljnog .. Pri tome dodirna to(-ka C dijel i duzinu L na II. i na t 2.. Zbog toga sto izmcdu zubi mora postojati sloi maziva.:(ne erte spregnutog zupcanika c = h.. !:ito se zubi zagrijavaju.. odnosno 2· Totkc Al i A2) odnosno EI Ez lcole se nalazc na kinematskim hugovima. korak ki-ugu. . koja odgovara duzini trajanja zahvata podnoznog zuba : duiina trajania zahvata L = Il + 12 .(1») /T..0 Bccna zracnosr (jll) je okornit razmak dvaju polozaja spregnutih zubi koji odgovara kruznoj zracnosti. = 423 .1 do 1.i cos (1..0 ® Korak na diobenom krugu. = 7. a ujedno jc iednaka duzini trajanja zahvata osnovnog profila AoEo. dica odstupanja debljine zuba spregnutih zupCanika 422 koii odgovara luku za koji se moze da bi se od dodirivanja desnih boKruzna zracnost nastaie kao posliei odstupanja osnog razmaka. kao i tocke AoE!» 1.~ .3) m] tiernena visina zuba = m [mm] podnozna visina zuba = 1. h".do' n.. Kod cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima bocna zracnost jednaka je profilnoj zracnosti. prelaze ldllcmatski krugovi putanju.. + It h« h[ to So Zahvat dvaju zuba pocet ce tocki A. -. profilnn U. Kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima bocna zracnost: Korak zahvata je rnedusobni razmak tocaka zahvata dvaju susiednih bokova na dodirnici.. koji odgovara kiUZnoj zracnosti @ jp =..2 ttl [mm] ~= ((1.ill:t trajania zahvata L je duzina putanje za koju se bok profila zuba pornice za vrijeme ~!lhvl\ta..~no3t Buduei da je db tb = . Pod pretpostavkom da su svi bokovi tocne evolvente dobivene valjaniern dodirnice po istorn terneljnom krugu.r:c + 6E.0' Radijalna zracnosc CiT) je duzin3 za koiu treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razrnaka da bi se dobilo sprezanie bez kruzne zracnosti: . (m + c) Znak minus vrijedi pri unutarnjern ozubljcnju visina zuba 2. bro] zubi z temclinorn <1.. Znak minus vriicdi pri unutarnjem ozubljenju) podnozni premier d..-". In tjemeni premier dx = do ± 2m = tn (z ± 2)..-~.3) m] korak na diobenom promjeru = mn.sc nalaze na sredisnjici (n kinernatskom 1.' 111 cos__ 11' = -_. kojn je sjecistc dodirnice i ticmcnog kruga zupcanika 2 ©. Du}. . = do ± 2 In c) = zm ± 2.2 m [mm] = ((2..) [e uaikraci razrnak dvaiu polozais evolventnog profila. lcrvi). sjeciste dodirnice i tjcmenog kruga zupcaniku 1a prestat cc u tocki E. dolazi i do clasticnih deformacija zubi. 'UII. 2 tan to = ~--_ opseg diobenog.. ~---.

A .' OlNI ..= aktivni dio dodirniee korak zahvata AE /0 COS Ct.--=d~.' u istom omjeru u kojem [e rocka C presijecala prethodnu spojnicu sredista 0. Uz isti modul povecava se povecaniern broja zubi diobeni promier (do ~~ mz). Prerna @ AE = N2H + Fi.nju pri cvolventnom '._____ Stupanj nja) prekeivania (stupanj sprezaL 10 podrczivanja..J 5.). time da se srediste zupcanika O~ odmakne od sredista 0 @a.etv. odnosno Nz su toeke u koiima dodirnica dodiru]e terneljne krugove. Isto t\lko' se poveeanjem kuta dodirnice smanjuje mogucnost 424 Kako je Ole mora i f9 Ut. to bi znacilo da bi dodir zubi uslijedio na onom dijelu boka zuba koji nerna evolvcntni profil. 2 @ Odrcdivanie stupnia prekrivania. U tom slucaju prakticno dopusteni granicni broj zubi izuosi: z. pogonski kut dodirnioe sada je 0:. __ . a povecala se tjemcna i bocna zracnost. To su tocke pocetka evolvente jer ova nastaie valianiem generatrise po tcmeljnom krugu. no oni vise nisu i diobcni krugovl. Ako nova tocka dodira kinematskih krugova C1 siiece spojnicu sredista 010. .311..02. Taj bro] zubi nazivamo granicnim. = 25 za 0(0 = 150 (\~ N ...N N~E = 2 = a sin Vr~2=-~'~.Itx0nik.o z•• Zl.. c_..o T __ ' . to znaci da se nijc pwmijenio uvjet da je: tb E __ tb ~ lld~1 -"d~1 Enol" ~ + Vdaz.N. b. U praksi se.. ne mijenjaju se velicine temeljnih krugova.311.~~ cil indricnih zupcanika s ravnirn zua sin 0: Vdl.__ . $to ie veci E. Q( V. medutil1l.zupto/)'ik r Prerna @ i ([} duzina jc dodirnog luka [ednaka duzini trajauja zahvata AoEo ~~ II ____= + 12 ~~ "A7? aktivni dio dodirniee eos Ct." hvuta 425 . nece vise presjeci spojnicu srediSta 0 IO~..------~-~~. z. ~..- Evolventni zupcanici nisu osjetljivi na atanovite netocnosti (promjene) osnog razmaka.cca. dopusta malopodrezivanje.--- ..d~ -. Dodirnica. Zgo = 30 za ao = 15°.:~~ (opcenito) Opca [ednadzba za stupanj sprezan]a (prekrivania) bima glasi: _ Ak _ IId~~--=-dIt-I-'" _ ~_ .r.25.o = 17 za ao = 20°. __ ~·' 2a siu « _ 2 tb Za prakticnu upotrebu Canika je to mirniji ...09 Utjecaj promjene os n o g r az mak a k o d evo1ventnih zupcanika j:.e (alata). vrh bi pod. Time se tocka 01 pomice prema gore (u odnosu prema skid) a tocka N 1 blize E (dalje od C).--"--_c'--'-"-"'''--cc.l:1 .. prekrivanja.N~ N IA = 5. moralo bi bid: . = 14 za (1.. @ D uaina 7.. To se podrezivanje rnoze izbieci povceanjem broja zubi zupcanika.Ona oznacuie tocku dodira novih kincl1latskih krugova. a iznosi za zupcanike radene pomocu ozubliene letve i postupkom odvaljivanja: 2 ZgQ = sin 2 Cf.rezivao korijen zuba zupcanika. Aim bi tocke AE pale izvan tocaka N INz.N. Premda razmicanjem zupCanika diobcni krugovi vise nisu identical s kincmatsklm krugovima.. Promjenom osnog razrnaka ao na a. Iz toga proizlazi da za odredeni kut dodirnice i za odredcni prenosni omjer mora postojati odredcni minima1an broj zubi pri kojem nece doci do podrezivanja. u tocki e dodira diobenih krugova @a.1 po mogucnosti ".OlG OlGl taka da je stvamo Oz G = O~ Gt' sto je trebalo i dokazati. promiene osnog razmaka: a) normalni a" b) povecani osni razmak a osni razmak O~'C= G. vee u novoi tocki e r.staj. sprczanja stupnja ..in "'" 1.-.. 1. ko]a i U ovom slu1 Caju mora tangirati temeljne krugove. kako to pokazuie @.0 = 20°. bod zup- Prerna tome.:::-.08 Granicni b ro i zubi Toeke A i E na @ oznacuiu toeke pocetka i kraia zahvata. toliko da to praktiCno ne utjcce na stupan. Na ® prikazan je takav sluca] zahvata ozublicne letve (alata) s cilindricnim zupeanikom s vaniskim zubima (locka E pala je izvan toeke N .. aNI.nic podrczivaoia zup~. Ako bismo za takav slucai konstruirali relativnu putanju vrha glave ozubljene l. pravilnost sprege zupcanika niie se nicim promijenila. Novi kut dodirnice. a ni na cvrstocu zuba.

:u~camku III . kad sc tocke N i 11 poklapaju) oznaccna kao produkt X'1n = C (p01I1llk proma).~. dobivamo ~: nul-zupeanike do = d.. odnosno pomicerno 1i srediste zupcanika od alata.-. Mlmmal3? br?). sl:ediste o. Vrijednost x (faktor pO!11aka profila) iZmCllnU\'al1lOiz jnilladibe: . Bcz obzira na r(21)1icanie osi zupcanika i diobcnih krugova zahvat ostaie kinematski ispravan." do = d. Zmln = 8 za 0: = 15° x= -i7"..ll<3. oznacuic velicinu POIl. To opet znaci : ako zelimo da ne dode do podrezivanja ili ako zelimo da S(! ono smanji. to dublje bilo je i podrezivanjc korijeua zuba.~.. nazvana pOJnak profila. tocka pocetka evolvente). ZUI:~nnik V-minus s ncgativnim pomak. dr 11. Lijevo.= . oz~acav~II_loto od~canje kao -1-. z•• = 17 a 2:1 stvarni broj zuba. (z -I- 2).sy?1U .= 14 . Na ® prikazano ie kako se ozubljena letva iz svog starog ]lolol. Srednja crta osnovllog proilla (5S) dodiruje diobene krugove: ® Zupbni}. Pomicanje ozubljcne letve (alata) od diobenog promjera ima isto znacenie kao i razmicanie dvaju zupcanika u zahvatu na nov veci razmak osi..17 .~ Naziv i B.:u1.3 (J.z. treba samo cia ozublienu letvu (alat) dovolino odmaknerno od diobenog promiera zupcanika.'..ko rekc ij a U prethodnom poglavlju konstatirali SlTIO i dokazali cia evolvcntni zupcanicl nisu osjctIiivi na prornjenu osnog razmaka i da se povccaniem osnog razmaka povccava kut dodirnice.llJau... ® Nastaianie kcrigiraneg evolventnog ozubljcnj« (V ozublicnie) = 1I1Z. Kincmatska crta ozubljene letve nije sada vise srcdisniica ozubljcne lerve. a negativan kad se all_\tprirnice :. ~ . ~. = 14). Vidjcli srno takoder da je do podrezanosti korijena zuba zupcanika u zuhvatu sa zupcasrom lctvom (alatom) dolazilo kad su tocke pocctka i kraja zahvata (A i E @!) lezale izvan tocaka NlN2• Drugim riiecima. Korijen zuba bit ce zbog veceg meduzublja ozubljene Ietvc deblji i kraci.311. To je pri evolvcntnom ozubljcnju bczuvjetno mogucc i time niie uopce doveden u pitanje ispravan fad tako razmaknutih zupcanika.aja (prikaznnog tockastom crtom) toliko pomakla prema van (od srcdiSta zupcanika) cia njcna tjcrnena crra sada prolazi kroz tocku N I (tocka u kojoj dodirnica dodirujc tcmeljni hug. ~peanik~ iii. '.--z[ X = --"-'-'-. podrczivania zup~~ni('i zupcanici zupcanici 7. Primieemo l i alat sredistu 0" odnosno pnmi.on"l pr. .1govara njenorn pomicaniu. . sto je tocka vrha zupcaste letve hila udaljenija od diobenog kruga zupcanika.xm (j.gral~IC:U'Kad bi _taktor ~?ml7anJa (x) prekoracio stanoviru vclicinu. Vee prema tome pomicerno l'i alat pri izradi zupcanika prema srcdistu zupcanika iii ga orlrnicemo od njega.. 14~zl z. a tjcmeni dio zuba duii i zbog toga siljatiji. p~d'<>""n. koji mnoien modulom. do . Dc~no: zupcanik V·plus • p""itwmm pomakom profile xm + 426 427 .211. IIlZ.10 Pomak profila .pa 1 faktor pomaka profila x Je u tom slucaju ncgativan.l u ko~ijenu zuba). To pomi~ar~jc irna . svrstati u ove cetiri skupine (tablica 4): Nazivi zupeanika vezani uz korigiranost Bro] zubi za " = 20· S malim prakticno dopustcnim podrczjvaniem iii nekorigiranost Tablica 4. zubi bi postal! s.?JHa .zup~ruk alatu (ozubljenoj letvi). = = = In Uslijed toga nastaiu pri izradi zubi . mz - 271 •• tiemena visina alate Nulti zupcanici Stl takvi kod kojill je broj zubi jednak granicnom iIi je veel od granienog (z.. .'canik od alata (ozubljcne lctve). Pomakorn profila mijenia se razmak osi.~ xm u tom je slucaiu pozitivan.e gdje je Zs = 14. [5· ~a~im prakticno dopustenirn podrezivanjem z Zg ok I 2 3 4 ~" Normalni Granicni Korigirani Minimalni I \ z> Zgo Zke z> 14 Zs = 14 Zk z> Zgo Zko > 25 = < 17 17 = 25 < 14 =< < 30 8 < 25 = zmln =7 I Zrtdn 7 Zmln = zmtn B Odmicerno Ii alat od sredista 01 iii..5.8 5 obzirorn na uviete podrezivania korijena i poiave Siljatih zuba mogu se zupcanici.upcanici 17 I I Brei Bcz podrezivanja 30 = 30 zuba Is 2. Faktor pornaka profila x ie pozitivan kad se alat odrnice od.2m.. ovisno 0 broju zubi. oznacavame to primicarue zn ak om . obratno. . vee pravac. o~rl_\tno. ccmo II zupcanik datu. Na @ potrebna je velicina pomicanja alsta (da hi tjcmena crta «lata prolazila kroz tocku N h sto odgovara granicnom slueaju. pomaknutog alata premda je korak zuba ostao isri. do -I. _-. I faktor pomaka profila x.567 25 . Zakrivljcnie bokova ostalo ic isto jer se temcljni krug niie mijenjao. Time sc na zupcaniku u pogledu bokova zubi nije moglo nista izmijeniti jer je temeljni krug ostao nepromijenjen pa je i evolvcnta boka zuba ostala Isra.7 za C( ~= 20°. • pozitjvoim i s negativnim pomicanjem alata.7 0. od alata.a profila . cime se opravdava ta icdnostavna metoda korekcije zupcanika. Na tom mjestu su dimcnzije zuba drukci]e nego na mjestu nove srcdisnjice.412 x = """'30 = 0. koii lezi vise prerna glavi Ietve.t . povoljnijc dimcnzije. koji imaju isti korak [Iii drukcije.. Z. koja prj zuhvaru ozubliene letve 0. fir =. zuba pI! ~?Jem n_:ce doci do poiave siljatih zuba iznosi kod zupcanika S3standardmm vismama zubi: Zrolll .

zupcamka ravnim v 0 CN 2 _.. = 1'01 ako se + 2m + .' Z2 Zz > Zp ZI -l- z'. = do do = 1/IZ. = do + 2m + + 2m (1 + x). = ao sin ao = . za jednaku vellcinu xm..V-plus zupeanlc! do = 11IZ.). a smaniiti na vecem zupcaniku: d.- NIC = ---. dk. .--·------mal.xm) dt = mz .treba da bude po mogucnosti sto veci) na uvjete klizanja (treba da budu sto povoljniji) na cvrstocu korijena zuba (treba po mogucnosti da bude iednaka na pogonskom i gonienorn zupcaniku) 429 428 .-~-. sin Sd. < z. ~ ~ 22. onda je ZI + Z2 = 2z s. de = do .:~~~~~e :~~.~~- i 2 Unurarn ]c oxubljonjc .. dk = do promatra + 22 < 2:>:.. ali suprotnog prcdznaka. dk. V-nul parovi dolaze u obzir i onda kad je Z1 > z •.~~i~ (z . ~- lliJ Vel icina potrcbnog i profile granicnog slue. a tanji na vccern zupcaniku.. Svaki zupcanik ima karakteristikii' ~~ltog ~~~ca~it~mtj Z2 ~ z~. Dva + 22 ao 111 X1/I -=coCO" eli .4 :r: 2x) Znak + odnosi se na manji zupcanik. XI + X2 = 0. Prornjeri tjernenih i podnoznih krugova povecat ce se na manjcm.'cl~...2 (hkm + xm) N ICN. a ni promjcri diobenih krugova (dOl> do. To se moze dokazati granicni slucai @.2hkrn . ---- CR = III 111 X1ll.< 14... > 14.i_:. u prvom redu s onih koia se odnose na kinernatiku zahvara i na nosivost zuba.~"sin ao 50 Oznaka Diobcni promjcr ...~" = -. pomaka zubima Tablica zupl:onik z.·...:~m~~~~\. zup 1lI a man)! su za 2 X1II od tjerneno g ~. ZI + ~2 Kad bi Z1 V-minus zupcanici do = mz.xm) ...2xm. Srcdnia crta osnovnog profila SS nece prolaziti kroz tocku C.2xm 2m (1 ..~~ smao ' Nul.Pomak profila ie na oba zupcanika jednak. Takve parove dobivamo spadvanjem V-plus zupcanika s V-minus zupcanikom ked kojih su vrijednosti pomaka profila +xlm = -X2111.~~~~'f~~~~:. V-nul parovi.2 :r- 2x) dr"" 111 (z . Tim pomicanjem ncce se pomaknuti polozai sredisnje tocke C.(0 nl - XIII IJI + XJIl + ~-.... 2mx. crta osnovnog profila dodiruie diobene krugove.~-----I pogonskr zup~anik z Vanisko cxublicnic g onieni 1tm Vee srno priie vidjeli da je ~-= Z. sin ao +) 1'02 sin (Xu = V-minus zupcanicl su zupcanici ked koiih i > = sin aQ (t'OI = 111 2 ( + 1'02) z.:fk:J~~:!~~~r~~~r~~ ~~.~~:~rf~:1 V-plus zupcanici 3U takvi zupcanici k d k iih . Osni razmak se ne miienia.a tjemena- ViS)Da alata na debljinu zuba na tjernenu (Sk erl n = 0. dk = do do = mz. . XI = -X2' Uvjet za mogucnost postizanja V-nul parova [e : ZI ~~I~f~r~~!i~ V~Pl:"~~':~~:6n. nul-par..2 (ltk> .-parovi. 28 ZI. ::?~:o~j~:etn._ + X11I NICN. . ' . de = mz .~\ti~= podnoznog promjera nultog zupcanika. --sin ao __ . df = do ....2 (Ilk. = ----.~~. Pomakom profila mozc se utjccati : 2 3 4 5 1 h'il. Osnovni zupeani profil (alat) odmice se od sredista manjeg.:~upe~~.. Prema tome je 21 + Z2 = 2zw Ako dopusin ((0 stamo minimalno podrezivanje.. NIC + eN. Sparivanjem zupcanika kod kojeg je z ::?: z sa cani dobivamo tzv.. ~ !II Oznaka I-. Zub ee biti deblji na rnanjern.x). _sin (.2. Pri izboru faktora pomaka profila u takvirn slueajevima mofc se odluciti s razlicitih staialista. bio bi podrezan i veci zupcanik.25 m) na debljinu zuba u korijcnu (trebalo bi da na pogonskom i gonjenom zupcaniku dcbljine budu jednake na stupan] sprezanja (prekrivanja . = .NlC' = SIn ao . a primicc sredistu veccg zupcanika. _.o~r:~i~f p~~~~e~ik~_::!£e:tiv~~·~ij:d~~~/~~n~:O~~~~I~I~. src nja Osnovne dimenzije nul-parova cilindrfenih . ~t:~vrSiti u nizu kornbinacija..o.

til tan 0:0 ] hJt.cenia glavc Skraccnic glavc <ikl~' s.2 (II[ + x . z . + 2 + 2 x.m = . tiemena )I + x. + Zz < 2 z._--- d._._ . _---Nazivna micra dcbljine xubi na diobcnom promj<:ru (bcz odmjerc 7. m) . . dakle ne sarno ZUp.) ~" dk. k .~ dOl .~ -__ dk.~- -~ . Ako je suma zbroja zubi (ZI + z~) malena. ------. C+ x. Zz < z.._--_. + z.2 (I'ko + x . + Z2 . _ ..sa s!<raccnicm giavc 2 ..dOl d~..-~>-. m) ..±~~ tan + inv 1 ---------~-. m SO"Q = '2 - I.._. . . Tjcmcni prornjer ~~. zLm -----_--~_----. < z.2 x.+ 2 Xs tn tan 0::. + Z" Sf!! ~~ cos Sill .'( I -d ) razmak OSI ne snuje .. ".._ di.2 ..--------. razrnak osi se mijenja. Ti se parovi dobivaju 1- sparivaniem: 2- 3- V-plus s V-plus zupcanikom z.~-I:. "..2 (ilk' . odnosno V-minus Svim pomacima profila (korckcijama) kojima ostvaru)cmo I parove.L ••• __ I~:" pogonski III zupcanik d.. 2 z. ..2". Z2 > z.0 a = ail ·COs« = m -2- COSIXo Zl ~~. = d" -1._.' Z2 > Z.. < z.stig~~ razmak 08i na pl~s (l?.. + x. To ce zavisiti od broia zubi.-. lik ..~.:. ..og porna a pro 1 a us I iii u podrucie pO)3Ve sll)aka. kao i._ .. gdje se razmak osi niie mijenjao kod svih V-parova.--_. zn propisan 'Tjernena zracnost po~:'~-r---- razmak os] cos 0: = m Zl + =s:: 'ZjI cos Ct.~ moze bm zel)-cni razmak OSI kOJI se lazbkUJe od ao .. T V Ius s V-minus uz uvjct da se korigira V-plus s Vvminus iii V-p~m s nultl~ lie -~ tom slucaju pomice da bi se p~.) = = '" (7..bez skt...--.... . ali ne mora biti jednak.(x. vee I no rrnalne zupcaru _ e . dog1 = + 2 (ilk.- V-minus parovl 1 V-minus sa V-minus z~p~anikom 2 . inv o: = 2 __:_z. inv « 430 .--~----.--...X.----------.) dx..) x. = . 12.) m -a 2 (h~a Cr:G d r. 2eljeni ili proplsllm stanc at 111 k f 1 T u podrucje podrezanost! omena odnosno a.x.~ dOl . Vee prema tome koji ie od nabrojenih faktora uzet u obzir dobit cerno razhcito povoljne faktore pomaka profila x.. z. = do.:--I----------(f.. -------_. _ . da ne bismo ?:b.. = (z. = d.a ..) --2 tan «".(1 + x..-....fun'!<o) Razmak osi kut dodirnicc ~".x.ovec~va.) .. ((. I • " nicnog.?._....) = = !II (7. Zz > z.. -1. .. -----_.. z. ..XzIII)....2x. oxubl icnic gonjcrn zupeunik Z2 4- Osnovne dimenzije V-nul parova cilindricnih 6._-_. __ .._-.. -----~~~ dr = d" .) ~_I-~~---_-__-_~. + x. = d" + 2m (I = !II (a. r pri tom pornaku profila rnijenja se osni razmak.d •• d" + 2". _bilo V-plus. radi se U sva tri gornja slucaja. -1.---~ pcgonski z~ m 2- Unutarnje ozublienjc zupcanik z parova (i V-minus parova ) cilindricnih s ravnim zubirna Gonicn.) dr.-"..) . = Podnozni premier --. + 2 _ 2x. dr.x._------_.. z 1 < z.::. ike s brojem zubi manum od gra. ~" d" -.) k '" = a.. 431 . Raz 1 uiemo " ~k sa Z > z i zo > zo. U tom slucaiu se samo kod manjeg zupcanika izvodi pornak profile.lll proizvolian. pt-ijcncs nike ._. x. ali se pomaci razikuju po predznaku i po velicini (+ XIII > .--.x.x. m) 1-----------_·_·_---..xm)._---_.---------_. . = 2 (a -1.. L--------Razmak os i za nultc ([. . + Zz .)' _.- Oznakn Diobcni premier l'ogonski Z\lp~nnik z . - ~---.----. + x.~ se rnnogo razlikovati 0 d ao. 2 X. zupcanika s ravnim zubima Tablica Oznaka IVanjsko z.-".sc~. trebat ce izvrsiti i korekciju visine glave h •. = 2 (a -1..-----_.--Kut dodimicc Sum" foktor. . V-plus sa Vvminus zupcanikom z.m > .x.. dobivamo: • promjenu ijcmene I po d nozn e visine zuba __ prornienu razrnaka osi Osnovne dimenzije V -p us 1 Oznaka D iobeni Tiemeni Podnozni prom] er premier promi er ~--~------.. + 2m (l .~ zracnost) ~------- 2 + 2xj til tan (to = 1-.-.2 '" (l . V-plus s nultim zupcanikorn ZI < z. _--_. +2 + 2x._..6- na cvrstocu bokova (pritisak valianja treba da bude sto nizi). 'Tjerncni premier 1 ._-. DiO_be_n_i_p_r_orn_io_r_ ._.u sluca]u po samo 0 promjeni razmaka osi....'" ._--_ . 3 _ V-minus sa V-plus zupcam om d 4 _ navedenom kod V-plus parova.x. ~" d... x._______. + 2 III (l -1= m (x.Z~' ~"...V-minus s nultim zupcamkom ik uz uvjet da je -xm> + )Wl. 2 (ilk. -. (l -. = d" Osni raamak micra zuba na diobenom (bez odmi ere aa xracnost) vis ina alata Nazivna promieru .... til) = "--" d" . zupcanika Tablica xup~anik z.XzlII) Ovdje se moze izvrsiti pomak profila lUI oba zupcanika..2hf -I.. do l'ogonski V-plus parovl.)' _._. Oba zupcanika irnaiu broj zubi manji od granicnogl Pornak profila i iednog i drugog [e pozitivan._ .. profil si a Ovdje broj zubi zupeamk. 7. a veci ostaje normal an (bez pornaka) za razliku od V-nul para (V-plus sa V-minus. ~ __ dk. in .d .f!1 .-.

- a 0" do. a da se na manjem osjetno ne povecava.. = ao -I+ XlB/B.-. medutirn. Taj smanjeni broj zuba uzrokuje smanjenje diobenih promiera i smanjenje osnog razrnaka..x. "...-- ••• --~--. pomakom profila dovode opet na prvotni razrnak osi.c tjemenih krugova.-..tjeme?C zracnosti c @.. Iz dijagrama ® mogu se ocitati minimalne vrijcdnosti fa~tora. U doniem dijelu krivulje dane su vrijednosti -x koie sprecavaju podrezauost korijena.:1 cos o:~ Razmak osi (l :.-:: d-o._ --~~-. Mali zupcanik dobiva pri tome pozitivni pomak. ~ ----'-2""-. Teoretska vriiednost smanienia promjera tiemenih krugova da bi se ostvano zahvat bez bocne zracnosti a 5 tjemenom zracnoscu c: PRAKTlCAR ll. ~.~.--.-.B va.~ __ .~--.~~~-~-.---~~~~~~--.sa skracenicm glove 2 . kut dodirnice.11--··········. Stvarna prornjena razmaka osi iznosi Baa. ka~o to pokazuje ®.(1 . smanienie hc promjera (d.---..~~---. Krivulie zasiljenosti ogranicavaju izbor vriiednosti fa~~ora p?.-. Uslijed smanjenja razmaka osi od IXp na ~.~. Na temelju tog radnog kuta («) odreduju se sile sa zuba na zub. Gonicni zupcanika Oznaka Dioben i prom] or Tierncni premier 1 .. odredena zracnost..LL_~_.u Odl~OSU prema mogucnosti prekornjerne zasilienosti zuba (ne smue se. Kod V-minus parova bit ce i B negativno...... smanjenje S..~ .. = ~OD potrebni da bi se spriiecilo podrczivan]e korijena zuba..cos eXo = z~ .---. 433 .-.bcz s kracen [a gla vc Skracenje -' •• ~~--~ zupcan ik z:! Proraeun razmaka osi parova kod kojfh je pomakom profila doSlo do prorniene razmaka osi Pornak profila zupcanika modula In = 1 ~zaziva poma~ profila za velicinu +x. i d.-..--'.t .. Znak -I.x._. d.___".manjuj~ se .. treba smannti prom)c. Da bi se nastala zracnost uklonila (da bi se dobila teoretska sprega bez zraenosti.)(2_ zz glavc •••••• --•• .---~-.~----~ .~--cos a. -1. smanjenje 11. profila •• ----. 23 = 20°.. Nazlvna micra debliinc zuba na diobcnom prorujcru (bcz ndmjere za zmcnost) Posroieca -- v-ptus rupoonici tjernena zracnost ~. .._· •.s. radni (pogonski) kut dodirnice (~). Hiesiga). a znak . pri negativnom pomaku profila srnanienie d.~ dr. Veliki zupcanik dobiva takoder pozitivni pornak.I?~a profi. a veliki zupeanik dva zuba manje nego sto je racunom predvideno.ispred Z2 oznacava da se radi 0 vanjskom..iii -. odnosno ~ x...~_. ----~-. povecanie hr u radu zupcanika tzv. Razl ika faktora pornicanja 1Za V"minus parovc miicn]a se prcdznak faktora pomicania profil.-.. i dr). @ Granicna crta za prakticno dopusteno podrczivanic zuba i za oblast poi ave zasiljcnoati zuba kcriicna dodirnc (kinematickc) maka osi) pri pozitivnorn pomaku profila povecanje tjemenog i podnoznog povecanje debljine zuba (S).---..) 2:-: -I- ZI ± ..-------.•• m ~ x. Za izradu zupcanika mjerodavan je. Razmak osi dvaiu Vvplus zupcanika u zahvatu teoretski bez zracnosti: a Pri tome je IXo = a.la x. il .da jc rijec 0 unutarnjem ozubljenju. Promjenu razmaka osi za razmak OSI ao = I napvamo faktor?m ~omaka razmaka osi B. • . pri broju zubi mamem od granicnog.- c'2 -c. icr izvan r:nvul)e zasiljenosti).. __ •• ••••• _ •• __ L ~"~'T~T"~ • !_~dnoz.2".Osnovne dimenzije V~plus (I Vvrninus! parova) cilindriCllih sa unutarnjIm ozubljenjem Pogonsk i zupcanik z. medutim. veci od 1/2 m. (1 -I. linijc za ~~-~<~' ••• --...---~. Da bi ~e ostvarila tjemena zracnost c..B) [mm] 1 i ••••• -- i dkl =..~ 7. --'" i .---~-------~- __ .. = = a.'r.... c ~._. pom~a +?' za IX. Pri tom nacinu pornaka profila dobiva mali zupcanik jedan.. m) dOl + 2m(l -I. 2 cos o.~--~~~.~-~-. koii pripada osnovnom profilu (1X0)...--. ..- Kut dodirnicc (zahvatnc propisan razmak os i) .-.~._._~~_ dr. ® neprornijenjene diobene promjere krugove koji nisu Identicni s diobenim (zbog promjene raz- Promicna osnos na razrnaka Gp od (1.oS! ap nasta]e. Oba se zupCanika._ •• ••• ~~~_._~ r d. ~ dc.~-~...--.) - d.-.. povecanie h. dk.--••• -~~~-----. moraiu se zupcanici ponovo primaknuti. a" . + B Ba.~~om~. -I..- •• ---- •••~••• ~--~ T~_~" ••~_~~_~ __ ~ ••• ~~ __ ~ . Postoje i drugi nacini za korekciiu zupcanika pomak profila..x~ [mm] V 3wpal"ovi (ing.~. :_ dOl - 2~~k-"-=.. ··-·----~---~·~·------·-~~ dc.2 (17 . -. Novi razrnak 051 nosi oznaku ap ®... -. Faktorc pornaka profila x treba u iednadzbu uvrstavati s od~ovarajucim predznakom -I.-. Tim mjerama smaniuie se prerna rezultatirna ispitivania naprezanje na savijanje na vecem zupcaniku za oko 30 %.--. '" d" -. ~ ... __ •• ".Xl m) d. r...----.2 (a ~ m -l. ap = a. Kad spregnemo dva V-plus zupcanika s razmakom .~~~ __ L ~r..-... 2 (llk'~~_"~) Pogonski kut zahvatnc liniic (pogonski kut dodirnice) --'.

0225 0. Zelienu bocnu zracnost mozemo postici pri izradi zupcanika odredcnim priblizavaniem alata (ozubliene letve) k srcdism zupcanika dodavanjern odgovarajuCih odmjera nazivnoj deb1jini zuba ill pri rnontazi odredenirn pcvecaniern razmaka osi U odnosu prema uracunatorn razmaku osi a.' .~ ~.[282 0..--~~---0. i k je dana u tabl icama 8.Bv) ao = 11111 [mm] .588 ~ 0647 . 059 o.0652 0. 0.2 m.1507 0. !~.235 = 0.-. Vrijcdnosti za proracun ' .~---. danoi sumi.039 3 17 7 -~~ 21 . .1177 ° = 17 14 435 .0090 0.Osni razrnak s profilnom zracnoscu jp: a' = a + -j+-2 S111 " I.0255 ~-.0322 0.088 ° ---_ .0572 23 = 17 --22 0.072 3 0. (IX = 20° i IX = 15°).0556 0. m) - 0.177 .~. 14 .353 = 0.089 o ----~ 0.-.0412 = 17 .102 0. 0706 .7.+z·1 ..530 = 0._--0. odnosno skracenje visine glave hm = 0.-- ap - a = (B .000 8 0.035 0. 0.--d ane 6U u taanoj roja blicama 8.0044 ~~ Nastaianje bocne zra~nosti pri spreai dvaiu V-plus zupcanika ------0.0927 Izracunati osni razmak a je bez boone zracnosti.0236 0. i 9. -~ 17 9 ---2O 19 18 17 0.072 0.0482 0. 434 --IS 14 0. Z2 (B - 9. ):l+ xa 1 B 1 B. = 20° Tablica 8.1076 0.0757 0.Zl pornaka razrn ak a OSI.412 0.1763 Postoieca tjernena zracnost: c=a--- + df2 ----=a- du + drl 2 ----16 = _!_l_ 17 ~ ~17 =~ 17 o 0. Pri tome je potrebna zracnost postignuta povecanjernrazmaka zracnosti j r' Time se mijenia pogonski kut dodirnice od " na COS" (1:.047 0. ° 0..824 = = 2 (a 2 (a d~! +m +m 2 17 17 10 ° X2 m) - d02 dOl x.0819 0.0634 0.a iznose: du d~l _-0.~"-..-. ---25 26 k . odnosno kao radijalna zracnost (j r) iii profil na zracnost (jp).014 I 0. B.294 Pri ozubljcnju sa IX = 20° i c =.0196 0.~~. _.0043 0.---~.0183 0. osi za velicinu radijalne Pri tome ie: .0438 0..0035 0. tablicu 8).~ _!_ 17 = _2__ 17 - I k ~--.0145 0.0292 0.. Tjemeni prornjeri zupcauika ked kojih je izvrseno skracenje visine glave za vriiednost hm = ap .zbroi zu biI Zl + z~ 1 X = --17-.a = a. 0..-. = a. 0765 .--~~. + (x . 118 0.0135 0. E.03204 0.0082 0.1763 m (v. BJ ---~ 24 = 17 17 5 6 4 3 0.0558 0.----. + X2)m ._27 28 o. at cos 0:0 Faktori pomaka razmaka osi CI. Vrijednosti pomaka razmaka osi s bocnom zracnoscu bez skracenia visine glave iznose Bas. a bez bocne zracnosti i skraceniem visine glave By a. To ie jos uvijek dovolino blizu tjernene zracnosti od c = 0..471 --_.2 m nije opcenito potrebno smanjenje tjemene visine glave (srnanienie tjemenih krugova) jer je jos i za z! + Z2 = 14 vrijednost pomaka razrnaka osi.0087 0. Bocna zracnost moze se izraziti kao kruzna zracnost mjerena na obodu dodirnog kruga (montazna kruzna zracnost) ill na obodu diobenog kruga (izradna kruzna zracnost). pn .

jesu dopustene razlike izmedu nazivne i stvarne rnjere dcbliinc zuba mjercne na diobcnom prornieru.. U tom slucaiu razmak 08i nulcparova i V-nul-parova ostaje nepromijenjen i sacuvan kao zaokruien.07 27 0.08 48 0._ 14 27 41 55 71 \ ! ~ 50-~. . unutar koiih treba da se pribliiavanjcm alata ostvari smanienie debliine zuba. j rn 0.2 '" Promjenom tjemenih krugova i kuta dodirnice u odnosu prerna nultim parovima mijenja se i stupan] prekrivanja e.l mjera surne diobenih radiiusa (ro 1 + r02)' Kod V-parove.d gornju i donju odmieru osnog razmaka.c.00 15 28 43 58 75 91 0.:\t~\ Aka to konstrukciia doptl~ta) treba u prvom rcdu pr imijcniti red 1.-(m\3~. 0 cemu ie vee bilo govora. a isto tako i smanjenjem debliine zuba. d2 + 2 A~sin 1 .".".:~: --I\l2s~-\:::\~-\\200'--~:~'--\315\--' 3 50 56 I icdinicc prcnosa Razmac! . Standardne Red vrijednosti za zatvorcne est a • cil indricnim osi u [mml i zavojnim I. = l'azmaka 15 0 osi Tablica ! k Razmaci 9..02 04 25 46 68 90 0. odnosno minus (±) predznake da se kod prenosa s vecirn broiem vratila ne bi dobila vclika odstupania od nazivnc miere.5 ZI ":" Z-. jcsu dopustene razlike izmedu stvarnog i nazivnog razmaka osi * Sk"accnje glavc pot reb no je tad ie c = 0.05 24 66 0. sa A. Tolerancija miere pl'cko veceg broja zuba je razlika gornie i donie odmiere miere preko veceg broja zubi.05 15 52 90 I \ i (A'~l i." .pozitivnom pomaku izaziva povecanjc tjcmenih krugova poboljsan]c stupnia prekrivanja.••sin 0: 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 0.467 0.o\-.01 01 17 33 49 68 Sf.900 0. 75 0..433 0.04 22 50 0.400 0. i A.833 0.100 1. .633 0. 'I'oteranciia debljine zuba jc razlika izmedu gornje i donie odmjerene debliine zuba . 0. simetricnim rasporcdo!11 odmjera U odnosu prcma nul-Iiniji potiie se [ednako oznacavan]e razmaka osi pri primicni prenosa s vaniskim i s unutarnjim ozubljenjem.06 16 67 0..100 0.. .~~I~:~\~I:.06 32 77 0.z . Ako sa A'oJ i A"2 oznacimo gorn]e odmiere debljine zuba zupcanika 1 i 2.033 0. :::..10 00 82 0.02 10 32 59 86 14 43 .133 1.dZ donie odmiere debliine zuba zupcanika 1 i 2. T x.'.09 20 0.\~.200 0.03 16 40 68 *\~I~. Dodavanjem odredcnih odrniera debljini zuoa.-~oi~SC. 437 . a sa A . Odrnjere debljine zuba A.967 1.2 Ad sin A. mijenja se i premier podnoinog kruga.dJ m l n "'" +- A.2 03* 2O3756* 75' 95' 0. zatim red 2 pa tek no. Zelimo Ii potrebnu bocnu zracnost ostvariti odgovarajucim pribliia\'anjem alata k sredistu zupcanika.500 0.~ 02 05 08 11 15 0..133 0. 24 30 36 35 34 33 32 31 30 29 \ i I \ 36 43 50 58 67 76 85 0. kod kojih razmak os] obicno niie zaokruzena mjera.067 0.167 - ~~ 0.01 08 27 47 66 87 0.033 1. moze se potrebna bocna zracnost ostrariti pove6anjcm osnog 436 Tolerancija l'azmaka osi je razilka izrnedu gornje i donje odrniere razrnaka osi.. osi u [mrn] Raom. Odmiera miera preko veceg broja zuba A" jednaka je odmjeri debljine zuba mnozenoj kosinusom kuta dodirnice.000 1.933 0. ·0. Za zatvorene prenose treba razmak osi birati prema tablici 10.333 0.11 84 0.Faktori pomaka CI.267 0.\~~\.600 0.-.567 0.067 1.367 0. .800 0. 0.07 23 84 0.036).767 0.. Odmiere razmaka osi imaju plus.733 0.867 0.2Aadsino: + A'd2) cos CI.03 I i l'azmaka.::-\--1\80 ~. Pri .z) cos a.3 17* 40' 64* '89* 86' - kl'uina zracnost: jntln .: 1 x.0 01 19 -. + A. iznosit ce _ profil na zracnost: j" ! .1 07 IS 30 43 57 71' 28 27 26 93 0. I ill m.14 17 0. 8tO omogucava postizanje zeljene bocne zracnosti. krnju red 3. Tablica zubima modum >II 10.C].CI.533 0. max"'" (A.A.08 78 34 97 I \ 0. B 13< 1 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 0. (J. A'~J -\.667 0. Osim toga.167 0.12 90 0.~'rn ~ -. Cime se povecava tjemena zracnost.3-1~ -80 90 100 Red I \ I 85 0.031 do JUS M.2 A ..15 55 I I I i I I 96 0.04 08 45 81 0...?. d 1 (I.300 0.09 67 82 0.10 38 I ! i \ Odmjerc dcbljine zuba i razmaka osi obuhvaccne su standal'dima (DIN 3963 i 3964. JUS M.700 0. dok ga povecanjc kuta dodirnice snizuie.233 0. Odmiere razmaka osi A.61 i A.00 . 0.-. cinimo to sa svrhom da debljinu zuba u odnosu prcma nazlvnoi mieri ucinimo rnaniom.

jer je Manii zupcanik ooicno se izraduie od kvalitetnijcg je time jace optere{.Sl1ljegu.11 Materijali supcanika Matcrijali 2 3 za izradu zupcanika mogu se podijel iti u ove tri skupinc : Colici za ccmentaciiu metali (liievano zeliezo. . k~o sto ~~l npr. Na brzohodne zupcanike postavljaju se vcci zahticvi. koji je S obzll'o!1l . j to: 2 Kontrola zupcanika mole se izvrsiti mjerenjem pojedinacnih gresaka iii skupne greske (na posebnom konrrolnom uredaju). novotekst itd). mjerena na posebnom mjernorn uredaju. snaga.18 SL. Tablica 1 J 1. kao i P{~gOI~lma lzI0:-~n11l1 kisi 1 . Do 1 mls najvise 2 mls obodne brzine dolazi u obzir kao matcrii. se sliiedeci zahtjevi : Na rnaterijal za zupcanike postavljaju 2 3 mora biti takav da se od njega bilo kovanjcm. Kao velicine na kojima se utvrduju vrijeduosti stvarnih odstupanja od nazivnih mjera pri mjerenju pojedinacnih gresaka uzimaju se: I 3 veca otpornost na habanje rad bez buke visoka dinamicka savoina cvrstoca. rnaterijali na temelju umjetnih smola (ferocel. bilo lijevanjem. z!la~ost ~tpor~n n~ udarna o_Pte~e~enJa.:.cn. od odlucne su vaznosti za upotrebliivost pojedinih vrsta materijala.blja\ aju U prusnjavim. presano dIVO. 5. I : lIB kp1mm'i "l I aDl kp/mm' i I aO!)] ell I i kp/nllll'i i Primicdba Kao skupna greska ozubljenja uzima sc suma svih utjecaja pojedinacnog i zaiednickcg djelovanja gresaka na poloza] i oblik bokova zuba. lijevani celik.can. mora omoguciti odgovaraiucu kvalitetu (finocu) povrsine . mehanickorn i termickom obradom maze izraditi zupcanik .311. Tezina i raspolozivi prostor igraiu pri tome takoder odredcnu ulogu. Skupna greska moze se mjeriti odvaljivanjern zupcanika. koji treba kontrolirati kontrolnim zupcanikorn na posebnirn kontrolnim uredajima. I f~~~~~--' fcr itican 0 Slijcdecc tablice daju blizc podatke upotrebi pojedinih matcrijala. a pogonski uvjeti. edce u zahvatu pa 2 3 4 5 6 7 8 9 10 greske evol vente (greske profila) greske tcmeljnog kruga greske koraka na diobenom krugu kao pojedinacna greska kao skupna greska greska dobivena razlikarna u velicinarna pojedinih uzastopnih greska u koraku zahvata (koraka na temelinom krugu) greske debljine zuba greska radijalnog bacanja greska uzduzne Iinije boka zubi greska miere preko veceg broja zubi grcska razrnaka osi.a dale s~ pre?nost kovkastorn livu.al za zupcanike lijevano zeljczo i Ihevani celik s ncobrade~im zubima. Kora ad lijcvanja orporna je na habanie pa s~ !IJe:an~ zup. K<:~ poljoprivredmh strojc. Matcriial koraka I IT!)" Oznaka Stame \ kP/mm'! s 1-. Za svaku vrstu greske prcdvidcno je po standardima 12 kvalitcta.1 uspiesno upotr.- . Podaci za metalne materiiale zupcanika .na SVOju. kovkasti (temper) liv.Debljinu 2 3 4 zuba mozcmo mjeriti na razlicite naeine: kao tetivu na diobenom krugu kao rnjeru preko veceg broja zubi pri tocnim rnjerenjima preko kuglica i valjaka ulozenih u meduzublje kao razrnak izmedu osi zupcanika koji zelimo mjeriti i kontrolnog zupcanika. celik. broj okreta. 438 1. vla'lnim pogonimu. bakelit.26 Pri izboru materiiala za zupcanike mora ekonornicnost biti na prvom micstu. rucne dizalice. poljoprivredni i gradevl11skl strojevi ltd.l5. rnatcrijal a. mora izdrzati uvjete opterecenia. kao sto su viiek trajanja. Sivi liv Sfcrni l iv 5L.

.Konstruktivni Celik ugljicni celici Lomnn legirani ugljicni celici Tablica 12.O I pob~~jS. -\ ]..l531 -~~TM. _~ ! !.5--=..5 aka 0. ~~..C_b_. _- I i-----..--- I I vcliki .i.4131 g:~~_----0. -- Ic \~- 12 ..30 iaron ~ sv~hu norm.16 -~~i5~~ __ \ ... max 0. ~----- no habanjc zupcanicl _---_....\· 63' 62 max 0. I _~ 0. namocenog u umjetnu srnolu. Osim toga dolazi i do orpomosti na kcmijske utjeca]c.9 1..~3--.-. ' 75-90 -.38 0.__ ~. J_u_... > i" .:--- SL.. \' jaec . norma.7 1~.\~ __6.. 1.10 1.:T~~~i~M~ % ~~ % ~ '~~ %l g.80 0..~~~_. -- ---_ 90-105 ._Jl_iC------~----------u_p-o-t..~gI I I g:1~ ss 1 I ~ • I I I -----------.~nOl"ln"- \ isto poboljsan znrcn u svrhu normalizacije optcrcccn --.~~. ••. U toku procesa presania otvrdnc smola u takvoi mjeri da postaje otpoma na temperature.~---- 65·.. poholisan : zupcanici otporni 80 -.~~. 441 440 ..._ g'~~:c.-...~:'::~~..~ isto Materijali na temelju umjetnih smola sastoie se od sloieva tekstilnog tkiva.56. __ (:.~.Ba\. C43 _ "l ~'~~_'I~~_!_O~~~ __ ..4830 MnSi 0.liz.:~.:..2 .4732 _____________ C..4130 _11~~:_I__!2_\I~. __ ~ . .50 kaljen . Konstruktivni uglj icni srednje optcrcccni zupcan ici (III> 5) srcdnjc C.9 I '" lOa! i ~--..35 0.S_....~.4.~~~~~S. jednolikost osobina materiiala postize se izmjenicnim mijcnjllnjem smiera osnove tkania.PObcli"~-.20 1...~ika}}i\'inpr.. osobito \'01 tcJik iki zupcanici Tablica 14.35 Cr ]..1731 C.--.25 I Cr Ni . :!... -.35 .....~ ..0 l.50 0.~o_.. -.ost ---_. pobolisan i povrkinski kal] en -_ .. . n"_T __ -- _- _-----.105 . .90 1._ ._"'P~"niCi promjcnljiva optl'l'cccnjn povrsinsk i :. \"-.6! [akc o...ciicni 65·-75 Iizact]c ]60 ----- 0... Od tkanine se uz ostalo traze i odredena mehanicka svojstva.. '-' '" ""cl.39 ..2 110-130 75 pobolisan --_ __ . _!:Ao _O'._.15 0.cljc vrsinski kalicn isto i po- lup~nnki zupcanici bez udara box udnra jnc~ optCl"eccni zupcC1nici (I/o \ -..'. liv ~!_'_Nl_n~:--s_·..250 190-250 nisko srcdnie optcrcceni optcrcecni Tablica Upotrcba 17.34: 0.20 1.5421 0. \_~:~~': _ __\ 100-·130 ..~~'lie:__.6 __"J 1t~.' xni lJ'~ -O'4~L'" \'0 I 1 \1 .--..~s. .40 0....\ priicno~nikc clckuicnih uumvaia ___ .Upeanik optC'CCCIll Celicni liv za zupcanikc Legirani celici za [ako opterecene zupcanike..~~I~t~~~1:ccn~ __ jake optercccni ZUPCfillICl veci xupcanicl optcrcccni ~~ __ .'3" \...~~ I 1 . iI· kulicn . _- -- -- ~-.~_.i 0.ap\crcccni pornl "' habonlC otporni ------- 'l.-'1".:J.3230 C. Pritiskcm i toplinoD1 dobivaju se ploce ili rondcle punog iii profiliranog oblika. 0..--------- JUS ~~~o C. -.122l Celici 'za ccmentirane zupcanike T ablica 15 Upotrcb.. 1 . JUS Sivi liv za zupcanike Lomna cvrstocn 'Fvrdoca [kp/mm'] ] 80·" 240 190.._--._-. 60 0.15 V Cr V 1._·-~I~[~-~_~_~~_~_~_~J~~------S-t-. inlw _-_ [akc optcrcccni ..~~I g....15 0.4320 .7 _.-..i at- na habanjc (.40 C...10 1.------- visoku i.~~~C~~~~.. .... z:.. celici za poboljsanje Tablica Stanjc Upotrcba \KcmiiSki snstuv [%J \ Lomna Ta o l i c a 16.18 i 0. . -- 0.9 C .\ .~--\:~~~~~.1 0. HJ3 Celici za povrsinski Kernijsk i sastnv JUS kaljene zupcanike Lornna cvrstcca [kp/mm'] [kp/mm'l 22-26 25-28 32 -_.80 L~'_ .35 -- _-90-105 ~-~.osss (._ ~~_.1 .U~)~·. -- __8~~~~~ ..-0.2 max 0.. koji sn slozeni jedan na drugi.35' _ . C. optcrcccni !.-~ 0. ._-_..L.:'~~~cc~i . ! ..40 .. · . : :~-~::. ~·· Vrsta I_~r ' ! ~~ __ JUS 0' C cvrstocn [kp/mm'] 0. 0..o'o 7?_1 ~..i zupcanic1 uz .I__ . - -.-..i-._ zarcn u svrhu ..-~.~:_I __ 0.2 0. Osnova vecine takvih matcrijala [esu sinreticke srnole i visokovrijcdne specijalnc tkanine. . 0. JUS Stanic Uponcba C.~~-.- i k 1" a rcn 1 ! ! "rio iako 7.33 0. 22 Stauic SL.41 1.80 ~--- ~~ •• ___ .0645 _I ':~ 1 i j 0..:".~~~~·.- "~If~::...50 0.. -. 26 SL.---.9 1. __ c __ ct. \ 1\ .-.--C.44 0._..

Zupcanici od umjetnih rnateriiala mogu imati. Presano drvo. ' mieri osigurana paralelnost .:. Kao posebne prednosti materijala na temelju umjetne smole treba istaknuti: 2 3 4 5 6 malu specificnu tczinu (oko 1.~ 10 __ .:. ® pokazuje ponasanje raznih umjernih matcriiala u odnosu prema habaniu. kOIllCnUTI llindricnim zupcarucun c Izbor diobenog promjera.) !'ratila uzima se: kruto.I n ~~ = 14·-17 za drugi stupanj..-----.75 dOl> b odnosno . nji modul. Koel umjetnih matcriiala opcenito trcba obrariti pazniu elobrom podmazivanju..~--. . 7. =. dovoelilo do nejcdnolikog trosenja zubi. kao i celicni. Zl min = 33 za visokouCinske prenose (turbinski prcnosi).otpada potrcba kasnijc obrade glavinc. = 20° 18.. Ne postoji razlika u obradivosti materiiala umietnih smola u odnosu prcma metalu. a sve se onda podvrgava prcsanju pri visokoj tcmpcraturi. . Pokazalo se da se vee za relativno mali broj zupcanika isplati da se presaju gotovi otpresci. naime. \ 1. a ne ispod mcduzublja. vrijcdnostl .. npr. ide sc d~ b ~ 2 dOl' _ a uleiisten)u. lerodavna J'e kvalitcta uldistcnja.-TTC ~ + 1.I v ~-. Treba nastoiati da vcci zupcanik bude Del umjetnih materijala da bi se na ta] nacin iskoristila prigusna sposobnost materijala.. 442 prenosa.i poston opasn_ost omf"l ?.. 2 .I. ... _. tako da se i pri optcrcceniu moze racunati s para c noscu v . !ignofol »2«. ~_ _ ~ 24 _Z_~_:o_i_~~~lb~i_I~"~'i~~~~.)'''''1 ozubljcnju I Z: . Za prenose kod kojih se zubi u toku rada ukljucuju i iskljuClljU im" "'" 4. samo su orijcntacijske vrijednosti za nekorigiranc zupcanike.5 promjcra vratila za zupeanik koii se navlaci na vratilo uzima se orijentacijski do> •• ~ ..I optcreccniima (prenosi ~__ motora) .' : . Zlml..c·__ ~_ .r-. a za Z 1 ". a i za planetarne prenose S cilindricnim konicnim. zbroj zubi za ct..~._.. zubi nose sumo na krajevirna. "ZllPCanic. Prcma gore on jc ogranicen minimalnim brojel11 zub! Z.a. Pricvrsccnie na vratilo moze hili izvrseno i bez metal nih cahura..::.up can ika Izbor broja zubi.pri slaganju tekstilnog tkiva. min"'" 2 promiera vratila.0 mrs) --. Utor treba ela lcii ispod zuba..~ _. • > 1. daje prijcd[og prcnosnih omjera za zatvorcnc jedinice prenosa. Time se: ~~ Krivnlje haban]azup~anika od razli1 .t'~nid s niakim obod~im redone svrhc) (fJ . <lnjskom ozubljC:n)\. SIl'1l1C zuba b. . I opasnost od kosog polozaja zubi je veca."nln .--.In"" 1. Samo 11 poscbnim slucajevima bira se im •• "'" 10.5) brzinnrna i pri velikirn . za preod nazivnih iz tablice 19. in .mj .. Od umjetnih rnateriiala mogu se izradivati sve vrste zuba i zupcanika. i to 11a taj nacin sto se citih presanih tvari glavina oel lakog mctala ili oel cclika upresa u vijenac oel umietne smole.l" "'" 1. Sto je u vcco] Slrma zuba.vr~n a. koji se sastoji od bukova furnira koji ic naslagan jedan na drugi. b ~ 0. b dOl . radi mirnoce hoda.-. modula dana je visinom savoinih naprezanja u k?rijenu zuba. Veliki prcnosni omjeri izvedeni u jednom stupnju dali bi velikc dimenzije gonjenom zllpcaniku pa se zato ne iele u jcdncm stupnju s prenosnim omjerom i ~ 7..__ .a. 111 r.tcnju. time . To bi.. Izmedu slojeva nanosi se sinteticka smola. Mcdutim.: [mm] 443 . Sirina zubi pri jeduostrauom ulezl:.. daje orijentaciiskc _.. ZlmLn n] G ..__ Zlmln 12 10 brzinama (ugl avnom zu POd-I 0..opasnos t progiba .::._. Modul.~dl1ilh obodnih brziua (v = 3._.'. kod brzohodnih prenosa treba. Najmanji broi zubi malog zupcanlka Vrsta pogo"..z~ 2.~~~~~----------------------------------~---- "".. Sidna zupcanika od umjetnog materiiala treba da je 7. ski za diobcni promjer: ~~ .25. nastojati da e > 1. x: .'11: .4 kp/dm 3) visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL) otpornost na morsku vodu i ulje visoku sposobnost prigusivanja otpornost na temperature do 120°C neosietljivost na udarna opterecenia. U pocetku treba zube tanka namazati sloicm grafirne paste.0· ·10 m/s) -Z~...~ . Pri udarnim optcrecenjima bolii su konicni rukavci. Tablica Zupcarllci s vclikjm obodnim (v "': 10~ 20 mjs. 'Ako vratila 11'1811 para'1 ba moze bi to vcca. Tablica 19. .1. doaovor "'I vrijcdnosti izvcdcne Ako i. U upotrcbi je tzv. Vrijeelnosti za minimalan broj zubo malog zupcanika dane u tabHei 18. Donja gIalllea.x ..::. Prenosnc omjere po mogucnosci ne valja birati kao cijeli broj da ne bi nakon svakog okreta uvijck isti zubi pogonskog zupcanika dolazil i u zahvat s istirn zubima gonjenog zupcanika. za koju smo vee prije rekli ela iznosi e".-. ". .. iii pri niskim optcrcccnlirua . Zupcanike od umjetnih materiiala treba sprezati s metalnima (time se smanjuje habanje). od:tupatl ~. . zupc~mik. Broj zubi treba birati tako da stupanj prekrivanja e ne padne ispod minimalne vrijednosti. kod turbiuskin pri jcdnostranom z a iz b o r d im e nz i j a z. 3. . Lignofol je pogodan za uelarna opterecenja. Za zupcanik i vratilo od jcdnog dijela uzima se orucntacudOL "... Cistoca povrsine postize Be ostrim alatom i velikorn brzinom rezanja.usteduie materiial . Za prenose visoke toenosti uzima se z 1 ". prl obostranom b ulczisteniu: b «: I 2 d 0' odnosno 1 =". smna .2 ravnlrn zubima U posebnim slucaicvima. Za izboi smne zu a.:m<:du proi~vodaCa i kupca :1~IC fo~ebt~ 2~~O~0~~1~01:~~r G 250 (vrijed.I n = 20 .zu '1 Ako ie rak ulezistenic dovoljno lelna.5.1 Zbroj zuhi I~.3 nckoliko mm mania od metalnog zupcanika.."[.75 Tablica 20.. Grath se utisne u pore bokova zuba pa sc time uglacava bok zuba.. utore za klin.312.25 za prvi 8tupanj.312 Cifindr-icn! zupcarricl 5. Izbol' prenosnog omjera. 5.~- dOL :5 0.~_: I.~ 10 z. ele UI 'nteresu mirnog hoda treba Imat! sto makvalitctoll1 lezistcnja i tocnostl IZla .1 Upute 5 I._ . Priie stavljanja u pogon treba zube tanka podmazati grafitorn. dane u zavisnosti od rnodula: hmo• ~..

-li-Cl-. tablica 3.. koia dielu]e u smjeru dodirnice ® iznosi: Fo [kp1 cos (). -.. I . Sto su bol]i uvjcri leiistenja..o Radijalno djeluie sila F. Naimanii modul dan u zavisnosti od sirine zuba: 1120111' = T '+' b [mm] Moduli zupcanika izlozeni utjecaiu prasme. trcba (cia 5. 25 Rezano iii bruscnc .2 Proracun si la n a z u b u ® Obodnu silu na zubu Fo mozcmo izracunati bilo iz snage koja se prenosi zupcanim parorn P u KS i broja okrcta u minutama iii iz obadne brzinc: I 02 P -v~ [kp] v [kp] .. n1nHlx = _- dOL z. do Zanemarimo li ionako male sile trenja na bokovima zuba. 0N 0 mali zupC'al1ik [cdnostrano ujcZi~ten ------------------- .o--_..97400 P [kpcm] 15 ·-·----~--·--I-I '" . 1) [mrs] --T='-. CLOlS.. !l:': 0 .:: A~~_'~I_~ N N 2Mo do I Mo =. onda ne srnijc ici ispod granicnog broja zubi. !:! ~ ..~_. = F« tan 0:0 I V\ N 0- 0N MM -: ~"" I! Nil ~O' 0- '" 'U 0.~_ 15 .-p-"-O-Ii-j.. _-_--.-v-S-jj-. 0- ~ 8 '" Nil ~O' . N r.. bi se povecao volumcn habanja) da budu sto veci.-m-~-_ -.312.-nl-·n-. '" '" <-i '" ~ . treba izbjegavati male korake.. Ii ~O' 0Nil ~O' '" 0- '" ! I c " 'U " o Silc na cllindricnom zupcaniku zubima s ravnim I I I -o 0...:: __.:. " ~ <'IN. prljavstine. ..-u-k-C-" j.{ ~ ~ '" ~--~_-CiSlO livcno ldi~tcnje na ccli~n-o-j-k-o-n-s-l. I' ~cr ! 1 -o :~ > " [kp) 444 445 .. 2· 97400 P 1'0 = -~---.lieno ---------------I na krutom postolju.: F. LIZ ----~ ~.J __ . M. [111m) Ivlodule treba birati prerna izboru stalldardnih modula po JUS... mctalne srrugotine. [kp] ~ n . . Ako uvjeti lezistenja nisu pevoljni..~ =6~~'1-60= '1910 Flo ~I )1 do . to rnanji moze biti modul u odnosu prema sirini zuba...kruto vratilo 30-45 iii dobri kliznl ldoji " Ako se ozublienie izvadi bcz pomaka profila._. N' S\ . dobro Idistcnje kotrljajllci u kucistu prcnosa i .... sila okomita na bok zuba..-' .] Faktor sirine zuba Izvedba ozubllenie VIsta lellistcnja <jJ Tablica 20.

Sa zupeanika 1 (pogonskog) prenosi se na (gonieni) zupcanik 2 sila Pn2. . To zavisi od karakteristika rada pogonskog i gonjenog stro]a.V ". Ako pak za faktor udara 't' ne postoie neke iskustvene vrijcdnosti. 10 h l dnevno ------\ --._-----' .. dodatna opterccenia.-:--1 trajm pogon I'~~ motor s unutarnjim izg. izrnedu kojih je ukliucen prenos.III I S stro] oromicnliivim okretnim mOlllen. visnosti od trenutnog polozaja zuba.' 1"1\2 Cos (<. Faktor udara tp Tablica ~faktor udsra 22.ma su pojedini autori pokusal i obodna si~a moz~ biti proracunata pOl~10C~ ~\tora il]i se dinamicka sila izracunava obuhvatiti funkcionalnu zavisnost ut]cca). Mjerenja izvrsena na prenosima vozila pokazala su da pri ukljuccnju spoike mogu nastupiti okretni rnomenti.2.. djeluje sila p.lla s~ zu a no.od. tezina zupcanika Gz i tezina spojke G. I do 3 h dnevno I do dncvno hi 8··. nienu nazivnu velicinu FOI [kp] moze1110 izracunati iz nazivnog okretnog momenta MOl [kpcrn] iii iz nazivne snage PI [kW] Upotrcbom pogonskog faktora dobiva sc vrijednost okretnog momenta Alol = Alol on f. pa i cetvorostruku vriicdnost nazivnog okretnog momenta.~_'~ .an)adst d~bi ko'. opterecenja..0 .' 0(0) i 0. Prema tome. treba nicgovu velicinu ocijeniti . Vidje1i smo da obodnu siIu. dalinia tzv. velieina Za vrijeme . . __ ~ . Rastavimo li silu P"2 na horizontalnu i na vertikalnu komponentu F" i F2Jt> dobit cemo sile koje u horizontalnim i vertikalnim ravninarna opterecuiu vratilo.tom Sile koie opterecuju Sile Horizontalne F2V G2(J~tinolup(oniko) II.. smjesten je zupcanik 1.. if Vrijednosti pogonsl{og faktol'a fd Tablica 21.l1l1: a d uvjeta pogona._.) .s(ft-!lnl3 o G. 5pojk. 0 @ prikazuie vratilo II. Zbog gresaka pri izradi zupcanika (gresaka u koraku. koiern djelu). 10 ~ trajni pogo" I v. Vrijcdnost i fakrorom fd uzeu su u obzir utJCC~)l.. Dinamicka radi zuba.fakt .'" razloga mora.. . postignu pogonski broj okreta. u profilu zuba). dodatna opterecenja mogu bitl izrazena kao dodatne vaniske i dodatne unuram]c sile...-" \li) Shema optcrcccn]a F. se P?vecau nazlvI?-a obodna ~tla" b~dne brzine i od velicine gresaka l~!z" Vclicina te dinamicke obodne s~lc 7:avlsna je . Na pogonskom . vratilo iznose @ To&a 2 Gcnicni stroj Tocka S ---"'--. Tim pogonskim pomocu iskustv~nog pogo~skog faktora za~snoigg~n)'enog stroja na prcnos. cijc vrijednosti dosizu dvostruku.. -~~-~: . Vaniska dodatna dlnamlcka opterecenja...pogons og pogonskih faktora dane su u tablici 21.. dobivsi potrebno ubrzanje.. [kp] 01 Moln az = 97400 PI ''''' (kpcm] nl Osim nazivne sile dielu]u. do 3 h dncvno s ravnonucrrnm okrctnim memento (npr. Dinamic~~ obodl~a sila ]C to n. elcktro-motor i turbine) i do 8 . PraviIo ie da sile na zubu gonjenog zupcanika dieluju u smjeru kretanja. 446 ' 1110.n"allJCm. 5..312. Nazivni okrem I mornenti mogu biti udarima. ! \ '--131 : 1:6" =1 l_k_O_d__l'_k-:ih~U~d:-ar:-a::--~= ked srdnjc jakih udarn -~---" kod [akih udara 447 . na kojem se nalazi gonieni zupcanik 2 i spojka S. Pogon rnoze dolaziti od elektro-motora. s. u ~~ a time i velicina progiba zuba. daleko prekoraceni. . a time i do potrebe za ubrzavaniern i usporavanjem masa.3 Op t e r e ce nj e z u p ca n ik a Da bismo mogl i dimenzionirati zube. Priie toga smo silu Pn2 prenijcli u os vratila i dobiIi spreg sila koje vratilo opterecuju na uviianie i silu + Fn2. ----~ Vcrtiknlne vratila --~--. Unutannja dinamicka dodatna opterecenja.::e od d N'astupaju I'I u toku pogona kratkotraina udarna . koju smo rastavili prije u dvije komponente F2v i FZh• Kut tp je kut koji zatvara spojnica centara I.'(0) . U takvim slucaievima treba pri proracunu uzcti u obzir I a uoi . z ~ za vriiednost dinamicke obodne sile Fod.) ' (dpr. a o: je kut dodirnice.... Pogonski :~-~--~'---:---. To. potrebno nam ie kao prvo da znamo kolika ie sila koia optcrecuie zub. zavisno od pogonskih uvieta i tocnosti izradc..zahva~a ~ub~ ml)en)~ se. ~ 'c msnic opterecenje zuba.--. s horizontal om... udara: do lorna zuba.. Njegov ce okrctni moment pri upustanju urad rnorati biti veci od onog koji ce biti potreban kad sve mase. na vratilo II. [kpcm] za proracun : Obodna sila: FOI = ~Qd-~·~J. kolebanjima optereccnja i s1. (tezina vratila je zanernarena).. F21! ~o Fn2 sill ('P .. a na zubu pogonski zupcanik (kao reakcija) suprotno smjeru kretania.vratilu 1. Iz I~avedenih kraka no. II. zbog elasticnih deforrnaciia pri optereceniu zubi dolazi do kolebanja kutnih brzina..

krak savijanja je za zube Z2. uzimamo kao polozai na kome sila djeluie na brid zuba uu vanjskom obodu (A).uba 448 29 I'RAKTICAR III 449 .. dobro podmazanih !1. sto se kod zupcanika i zahtijeva.6 Gra n ica opteretivosti z u p can ik a Granica opterctivosti dana je granicom noscnia. z~ nalazi sc u pocetku zahwata. onda se optercccnie zubi za vrijcme zahvata dijel i na dva. J. pitting). Da bi Isko~~stLvost z~pcal1lka bila sro visa. Svaki par nosi u tom razdobl]u samo polovinu sile ~~) Rnspodicla optcrcccnja pri xuhvm u l~~il f' U rocki h izlazc zubi Zl.312. kvalitetno obrademh zupcamka. z~ moraju sada sami na duzini puta j'3D preuzeti ciclokupno opterccenje Fn.ma~1pfl.98) 0. nosivost u oduosu prema habaniu (opa4 snost prevclikog troscnja).99) 4 . One opterecuju zub {~ Tok naprczanj:.\ u kOI"Hcnu -zuba kild sila djciuje na vnn."' • • J " P2 -I- POuk =!2_ ~lJ-lIk [kW] Pu snaga.gubici uslijed buckanja ulja i trenia u brtvama: "" 1 % ~ 5 % u zavisnosti od konstruktivnog oblikovania brtvenja punjenja kucista uljem (.PLL = Pl • 'I)L1 'I). ~uduC! da .ijed buckanja.995) gubici snage u kliznim lezajirna (za nekoliko lezaja) 3 "" 3 % za normalne lezaje ('~L = 0. ZI iz zahvata [cdnog iii dva para "ubi lC. brtvarna i buckanjem maziva. Razlikujcmo : 1 nosivost korijena zuba (opasnost ad loma).liti niza~. = 0. Ako je stupanj prekrivanja e > 1.= PI = PI = dovedena = r. Osim toga .ine ulja u ~~~istu.za brusene zube 2 % .. Radi [cdnostavnosti.99) 2 'I)uk = '1).)'V . pri zahvatu para zubi S obzirom na odstupania oblika i koraka zubi te S obzirom na deformacije zubi pod optcrccenjem nastupaiu odnosi koji se razl ikuju od tcoretskih. Pod granicom nosenia zupcanika razumijevamo sposobnost preuzimania optereccnja a da pri tome ne dode do ostccenia. najccScc u njcgovu kori[cnu. Prcrna '. z] izlaze iz zahvata (tocka E).u kotrljaiucim Iezaiima s najboljim uvictima podruazivanja (-1)7.95-0. on ce biti topliji ad veceg. kako to pokazu]c @. Z2..1 % za specijalne lezaie za visoka opterecenja ('l)L = 0.5 .~ uk "= '1).~z C'~.~a~l zupca~lk ima :nanju povrsinu.5% 5. To zuaci da postoie iazdoblja zahvata dvaju para zubi i razdoblja zahvata same jednog para zubi. 7. 1\1 i gubitak snage u Iezajirna. gubici snage u zubima (P.mora koefi~l)e~t tren)a p. i Z2. . rnozc doci do lorna zuba. Pal' zubi Z2.. treba birati sto veci broi zubi.10.96) pl! zubi gubici snage u kotrljajucim lezajima: "" 1/2 % .p [kW} Ut!ecaj kOlic. U razdoblju zahvata dva para zubi optcrcccnie je staticki l1codredcno.312. Smjer dielovanja !Jilc Pn doveden je u simetl'a\u zuba (tocka F). Prakticno. + P + e. buckanjcm maziva i trenjem brtvi ' P = PI .5.~.312. U toj tocki kao hvatistu rastavljcna je sila fin U clvije komponentc. P« = gubitak snage u zubima. z~ naiveci u tocki B. ' 'I)L . Zagrijavanje i habanjc ogranicavuju nosivost brzohodnih i visoko optereccnih (zakaljcnih) zupcanika. KoefiCIJent tren)a !1.za tocno rezane zube 4 % ~ za neobradene zube = . odnosno na icdan par zubi.04~O. Punjenic Oko kucism uljem Ukupna iskoristivost 1/4 vis inc 97. Proracun zuba na savojnu cvrstocu (nosivost korijcna zuba). ~a gubi~ke usl.5 Gu bici 1- snage i koefi ci j c n t i sko ri s ti vos ti (. nosivost bokova (opasnost cia usl ijcd kontaktnih pritisaka ne dode do pojave rupi2 cavosti povrsinc. Mjerenja na jcdnom norrnalnom plcnosu s razlicitirn vismama mvoa ulja dala su ove rezultate : Utjeca] kollelne ulja u kuciStu na gubitkc snage Tablica 23. "~ 0. Prekoracimo li mogucu opteretivost. ''lop Trel~jem ra~vijena tOl?lina raspodjelju!e ~e na oba zupcanika razmierno prerna mogucnosn hladenja. '~L 'r"" = ukupna iskoristivost nastala gubicima u zubima u lezajima.li zahvatu su dva para zubi (z l> z. [kW] L1 5.~ C'I)z = 0. Kad su u zahvaru samo dva zuba (jcdan par). dolazi u obzir ked :mpcanika koji nisu kaljeni .97) "'" 0.4 Odredivanje stvarne s n a g e k oju prenose zup ca ni ci Ukupni gubici iznose : PO"k .99) 0.skom bridu 'l. montazi u hladnom stanju odredenu bocnu zracnost. 'I'ankirn crtama oznaccn je na rQ'!J poloza] kad zubi Zl. Zbog toga ~?ra)~ zupcanici l.): I % . jer bi odrcdivanje tocke 13 zahtijevalo prilicno mnogo vrcrncna. nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavanja (opasnost zaribavania ili cak 3 zavarivania bokova zubi usl ijed prejakog zagrijnvanja). Ukupna sila koja se prcnosi sa zuba nit zub diicli se duz dijcla puta zahvata Dii "c /W na oba para zubi koii su istodobno u zahvatu.p = 0. ta nosivost dolazi u obzir kod kaljcnih zupcanika i zupcanika od sivog liva .~§. krece se kod cilindricnih. P2 = odvedena snaga. To se postize glatkim povrilinama bokova i dob~lm podm~ZlVan)Cm.

7 1.1 i.8 2.0 1.1 2.2 2.7 2.a unutarn]c ozublienjc 1:.8 I! I' 1. na pritisak (Fr) i na smik (P.8 1..02" ..'.9 1. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Faktor oblika q za ciltndr lene nul zupcanike s ravnim zubima IY-o = 20° 24.9 19 1.5 I I' 2.6 i 1.2 /.4 Z-: .7 1.6.8 1.1 2.7 1.1 ! 2.4 1.7 1.6 II 1.7 1.8 I 1.1 2.8 1.1 2 2 2 2 2 2 1.0 q .4 ]. greska profila).0 i:i i i:i I i.8 1.0 1..7 1.6 1.~ Z. faktor udara dan u ta blici 22.-----------------------.4 I 1.2 2.8 1.6 1.5 1.5 1.ao~~ .7 1.1 2 2.9 1.7 I'.1 :.8 1.5 1.9 2.4 i I 1.5 [.2 2..7 1.5 i 2 2 II 1 '..6 1.6 1.7 1.S! 2.7 1.7 1.7 1.1 2.6 I~Ll! I. moraiu reducirana naprezanja lczat}.4 1.5 1.8 1. [kp/mm 2] jc stvarna vrijednost specificnog siriuc zuba: 13.1 2. f.S I 1.2 2.6 1.9 1.8 1.1 II ~.5.2 2.'.7 1.4 . " nazivna vrijednost " specificnog opterecenja .8 I 1.0 1..8 .8 1.6 1. B.32 1.6 1. De bi se izbjegli prisilni lomovi i lamovi usliicd umornosti {lornovi uslijcd dinarnickog optercccnja).8 II ::~ 1.611. v (m/s) je obodna brzina na kinernatskom krugu.4 1.1 1.9 1}9 ! 2.5 1.61 1. Savoino opterecenie djcluje istosmjerno-promjcnljivo. B + B.36 1.7 1.9 1. 1.na savijanje (P.4 1.4 2.8.8 18 1.9 I.0 1.4 2.2 2.~ 1.1 ! I 2.6 1.6 1.8 oprcrcccnia 24 I:: I ro 1.m) ie dopustcua greska zahvata (v.6! 1.9 IS~' I 1. q.5 1.4 1.6 1.1 2.8 1.1 22 1.5 1.9 1.8 1.0 ! = ([> .8 I I !' ~.4 1.4 2.2 2.9 1.6 1..2 2. fb je faktor toka opterccenja (v.9 1.1 l 1.1 2.9 1.9 2.7 1.6 II 1.2 .6 1.7 1.6 ii.0 2. Kod rneduzupcaniku koji su istodobno u zahvatu sa dva zupcanika optereccnje je izmjcnicno-prcmicnliivo.5 1.7 1..7 1.6 1.9 1. F. 3 .6 1.7 1.9 I I' i.2 2. 2M"'n"" '] ""' ~O. malog zupcanika malog zupcanika kIa. 1.4 II 2.7 1. s" 2..8 ::~ 1. Opasan presjek ie korijen zuba.8 1.5 1.7 2. SO 100 150 i 1.9 1.4 i ' I6 1:5 1..5 1.4 2.0 2.7 ' 1.5 [.2 i 2.5 ! 1.5 i l 2.4 ~ I ! 1.8 1.7 1.7 1.1 i 2. tablicu 28).8 1.:.7.8 .1 2.9 I i 1. (IJ.7 1.5 i i : 1. odnosno izmjenicllo-promjenljive dinamickc cvrstoce (aUN "'" 0. I 2.8 1.7 1.0 2. rczultati na zupcanicima jc doslo do lorna pokazali su da je poeerak lorna nastujao na vlacnoj strani.7 1.6 1. 2.6 i 1.7 1.8 1.6 2.R 1..7 2.6 1.6 .6! 1.Ii.6 1.I 2.3 2. .0 11.4: 2.6 1.6 2.un [kp/mm"] 1..2! 2.4 .7 ~I) 1 1.4 2. ispod istosmierno-promienliive diuamicke cvrstocc.~.4 1.1 2.9 1.7 1.6 c (kp/itm) je krutost (v.7 2.6 1.9' 1.611. a)Z je u tocki kod kojih tocka G'.-.5! (h I Sigurnost u odnosu prema lornnoj cvrstoci: z. Sigurnost u odnosu prema dinamickoj (So) i lomno] cvrstoci (5\) treba kontrolirati posebno u odnosu prerna rcduciranim naprezanjima icdnog i drugog zupcanika: arcd' arod 2 '''.6 .7 1. tablicu 27).6 I 1.8 1. 'b~t 6 F.2 2.G 1.2 2. +.0 2.8 I ~.1 451 1.6 1. Ako bi cventualui lornovi zubi mogli izazvati teze posljedicc.0 2.4 So . iz jednadzbi : '] q.0 I 2. tablicu 26). deformacijorn greskama u izradbi (grezubi pod optcrcccniern: c r.8 1..4 1.tv [kp/mm a.4 I i 1.7 1. )/(a.9 19 9 1.7 2.9 1.7 1. 2.6 1.5 1.9 1. 1.5 1.6 1.7 i 1.7 1.s 1. I II gl 2.81i ~:~ I ~:: !I g ~:: }I Ii ~ II ::~ U i:~ ::~ II 2.0 1.. 7.5 I I .0 1.7 1.8 1.s i i.1 i . 2.6 1.1 2..41' i 2.8 1.7 1.6 I.4 .2 2. i 1'.9 1.------------------------1 100 '.8 i.2 1. Optereccnia P.01 2.6 i 1. q2 13". [reba birati vece vriiednosti sigurnosti.6 2.7 1.8 1.9 1.8' 1.0 i 1.2 2.9 \I i.6 1. s dovolino visokom sigurnoscu.6 1.2.7 1.5 1. 1.9 b. Prerna hipotvzi deforrnacijskog rnda dobivamo da su reducirana napreznnia: at.7 I ::~ 1.6 2.8 . Sigurnost U odnosn prerna dinarnickoi cvrstoCi: IS 2.8 1.9 1.8 1.39 450 .7 ! 1.5 I i I 1.4 i 9 _.3 i 2.1 2.-"'~!_cc. Tablica + (a .6: 1. B".4 II 1.3 2.{}12. premier kincmatskog (dodirnog) kruga dJ [mm] '"~ sirina zuba blmm] izazvano i3.7 ~:~ i.7 1.6 1..2 2.! ' 2.9 2S 1. i:i ! iii I i:1 i iii I 2.71' 1.8 1.7 O'[)J) i lomnc cvrstocc aL matcrijala.7 1. l/1.9 Ii 11.3 I 2.I df-:i. 1.cc [kp/mm 2] J -Iod.). na z [kpcm] ~ nazivni okretni moment _.1.8 II ~'81I 2.21 2..9 1.8 1.5 1.d a.6 1.7 1.)2' M.8 1.4 [.2 2.2 2. [kpjmm '] I i I! 2.6 1. Premda G (tlacna strana) rezultantno naprczanje naivecc.1 2.B 1. tlacna i smicna naprczanja. 13. 1.9 .5 [.9 J.1 Reducirana naprezanja izracunavamo arod! .6 1.6 1.6 1.6 1.5 1.2 2. r.4 I I I 16 1:5 1.8 1.4 [.6 1!l0 1.1 2. oc O'L ar-cd __ 1.7 J7 ...7 1.4 I 1.8 1.0 2.7 I' 1.8 II' I iI 22'.5 1..2 2.6 "I 1.1 'n 2 D.4 i 1.9ri"I.un [kp/mrn "] .2 i 2.5 1.5 1.6 1.25 1.1 ts 2.112.0 1.9 1.1 1.2-2 O'rcd I 1.d2 = Z.4 2.i I iii iI.1 2.2 2. 1. I.0 ' i i ! \ I I i U :\::~I ::~ I i:~ 1. 1.4 1.6 ! j 1.0 2..2 2.6 I [.8 ! I i.0 I 1.1 2.6 2.:._-.7 1.611.5 1. ~~ Wi' . ~~ izazivaju savoina.9 3 2.1 2.6 I! 1.G 1.6 1. 2.7 i 1.7 1.. 13 [kpjmm g svedenog na I [mm] 25 ~.7 1.5 ~:61 U I 2.o I 1.7 1.0 2._ spccificno dinamicko opterccenic ska koraka.5 2.5 I 1.3 2.5 1.6 Ii 1. 1.4 1.7 I i i 1.4 0.7 1.8! 1.411.8 J.n II "" 14 I~ 16 17 :3 1.3 2. 1.. I 2.0 I 2. su faktori oblika zubi dani u tablici 24.5 1.28 1.7 1.6 1.7 1.0 .6 1. II ~).6 1.2 1<) 2.7 I 11.10 1..7 2.9 2..6 I' I.7 1.8 1. r: II~ - 3 2.1 2.7 ::~ 1.1 2 2.9~0 i 2.6 I 1.9 2.7 1.9 1.1 2.9 1 <) 1:8 I 2 1.6 I.5 I.5 I' I 1.3 .9 1.6 1.

5 [..8 1.02 .6 1.9 1.5 1.1 2. \.6 1.4 1.5 ! oj) Iilrbin$ki I slltn.6 4 0.4 1.7 1.6 1.4 [. z..0 2..8 1. treba pri proracunu zubi na savoinu cvrstocu po iednadzbarna crr e d I = Z 1 q 1 B. ~~O-\·~I-~~·~"·! -~ lIe"'" tf ~-~-~ -u. 40 40 63 71 100 1]0 I I 20 21 22 t I 1.7 1." i c r c uz .. -9 10 200 12 13 :1 I! i i 16 17 18 2.'~-1~g 1.I 2.'J 3 'I'olcranciiska polia cilindricnih zupca..1 2. ~-::6···~~'6·'1--"i-~ _.6 1.7 1.5 1.6 1.6 1.4 1..~-.8 1.0 2.02 I za promjer d uzimati vtijcdnosti d.5 1.5 2. bi Krutost c [kp!tJ..---~~ 7 ·1· I I --4 ~ 50 .6 4 10 1.0 1. b) kvalitetn kao funkcijn obodne brzine 60 mls~k .-r I I 0 - 10 l I 0.8 1.1 2.1[. Faktori Dopustene greske zahvata f.1 co lik/cclik mnter ijah Nuzivnn vrijcdnost spc .6 1. 1.8 1..6 4 10 1.4 I 1..8 1.7 1.6 4 0.1 I I> 0.7 1. 0..9 1.1 2.5 15 1..6 1. do (dodirnih krugova): 25 12 10 11 11 11 12 16 12 14 25 db I I cos Cf.S II 1. I'folxvoaaca.5 I ~-. I») poconi xa mierne apMate ifi slitnl po~""i koji zahtjevnju kod malih obod"'I' IIrzino vcoma toeal} prenos.6 1. pogoni koji rode prj kvaliteti 5-6 do 70 mlsek.7 1.5 1..[ 2. krugova cJc_ 12 63 71 71 80 100 25 50 0.5 1.2 2.'.~ I 2.5 I.3 .5 2.7 1.4 [. .4 1. Isto tako treba u jednadzbama: f" I~ 0.4 1.5 I i 1.7 1.5 1.1 .9 1.5 1. .4 1...6 [..5 [.5 I I I I' i !:! I 1.4 1.4 1.5 6 8 .6 1.8 u 1. a negativnim pomakom (-x) u korijenu oslabljeni..6 .05 -~.. 100 200 4 4.4 1.5 1.6 1.3 2.5 1.6 4 10 1.5 5.9 1.kom nnri/branja porrcbcn I" pos.7 I l:~ ::: I I 1.Zbog toga sto su pozitivnim pomakom profila (+x) zubi u korijenu ojacani..j I ~: l 2.7 1. Pril.7 1. .-.7 1.6 ! I I I 2.~ .5 4 5 5 5.4 [.m) Tablica 26.5 1.5 ! I.5 1.6 1.5 1.5 1.6 1.5 1.4 2.2 2.6 1. '-~i--~~ '-if.4 1.7 1.7 1.2 ~.8 1. u lJ.1 1.6 1.5 1. 1.o cos Cf.5 1.1t: a) kvaliteta kao Iunkcija obradc. d I'ogon.2 I 1.6 4 ~.5 li-lllcCj su: ~: 30 50 !I ~:~ : lOa I~ ! ' 1.2 2.6 1.~.6 [. ~-- -- -~ --_ ..8 1.3 1.2 I 400 l~ i! 19 ~.~---7 7 20 16 18 22 [8 20 oblika q za cilmdrtcne V~zupcanike S ravnim zubima Cf..5 4 4.3 2.8 1. Kvalitcta 6 [2 10 8 9 9 10 11 12 12 14 18 14 [6 16 18 18 20 20 22 28 22 25 32 25 28 II 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 90 100 125 ...5 1.5 1.2 2.S I.3 1.5 1.4 1.-------'-'-'-~- '+'-Vr~~~ d.7 1..4 1.2 1..6 1.9 I.4 2. .6 1.7 1.~.2 1.9 1.5 [.6 1..4 1.6 0.2 2. .6 1. [mm] 50 100 3.~...'.6 1.. i.3 1.3 2.5 1.6 4 1.1 1.8 [.mza cllindrfcne zupcanlke DIN (3962) Tablica 27.6 10 7 10 14 20 28 40 63 [00 160 Smjernicc za izbor kvnlltctc izrudc oxubljcnia u zavisnosti ad abadnc brzinc dane su na oiW· i tnblici 29. cificnog optcrccenin B [kp/mm') i Pa~tortOkfboPte~.aca .4 1.5 ~ i I I' i 1..5 7 5.6 1. kod kojin so zahtjeva osobito miran hod.0 2.7 1.8 1.6 1.(D = 20 Q sparivani 1.4 ~..ban dogoyor .5 4.~ 1.6 1.7 1. Z I qz 13"" faktor q uzimati iz tablice 25. I I .o = 20" Tablica z.2 .6 4 0.3 I I' 1.5 5 6 6 6 6 7 9 7 B 10 8 9 11 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 pogonskih kinemastkih cos o: ...5 ! I 2.6 1.S 1.9 1.0 2.~ 3 3.6 1.5 5 5 -_ .4 1. 28.zmcdu petro. 5 0.8 1. 1.7 ::: I.7 1....8 1.0 1.6 1. 25.8 1.6 1.7 1.4 1.7 1. 400 800 !.t-c. Faktor toka opterecen]a fb Tablica I Po mm sirinc zuba pri (.5 [ .5 1.6 1.

.m 2p"..1f'Ij"':'f1f.. Za velicinu maksil1. m~tal'i JQ '*1d~r~ ! unutari1jtm &ogorjnfJnJ.DbfJd InduJtrQQ .7 -1--4-. j . Kvaliteta potrebne obrade prema obzirorn na podrucja upotrebe (DIN :podrucjhna upotrebe zupeanika (DIN 3963) Tablica 30. Na pojavu pittinga osim kontaktnih pritisaka utjcce i brzina klizanja i kvalitera nalcznih povrsina (tvrdoca i kvaliteta povrsinske obrade) te rnazivo.lmm] .tl'DJrvi 8 [9 1.zilo { t. rnogu trajno preuzimati. fdl-lo/lr4' I rrOMpl}(MJ ! I I P'''''' / u"r/lJjl '/P.-. dana je u tablici 35. Pritisak valjanja koje bokovi zubi..35 Fn' Em p [kp/mm"] O~ . ako su bokovi zubi podrnazivani ulicm viskoznostl 13./E' E"."q I I ! ! p". .---- zup~anici t. dana je podjela kvalitete obrade 3963).ufna 1r'<lZilo I maforn{ .8-4 4-12 <0. + E2 ako materiiali imaju ~lrc-j(t"1 IMv3UJ/O zrJ Jlompunjr I apat(ltl ! I".ubilld.srednji racunski modul clasticnosti Izracunavamo.~--..Dinamicka cvrstoca valianja materijala zupcanika. Opasna tocka naprczania nalazi se ispod povrsine gdje se uz tlacna javljaju i najvcca tangcnciialna (smicna) naprenja.----6.I!<. razl icite module fj'l i E2 iz jednadibe: 2E. b bfO.~~p-=~~Bm·--. 12-60 cista fina obrada naifiniie obradeno ili bruscnje - Na tablici 30.l___ IJ 2 pm cos Ill . Prekoracenjem smicnih prornjenljivih naprezan]a iznad granice smicne dinamicke cvrstoce. y" -.8 -~-.Smjernice za toenost izrade (kvalitetu) ozubljenia Tablica {mls] 'V 29.'.rhriJn._.!!. Kontaktni pritisak na tako (elasticnom deforrnacijom) stvorcno] naleznoj povrsini i@ nije jednako rasporcdcn po cijeloj povrsini. bez ostecenja zubi.faktor koji treba da uzme u obzir materijal zupcanika koji je u zahvatu s racunatim. = 1. I Nacini izrade lijevani iii grubo obradeni grubo obradeni i s icdnim skinutc strugotine s lojem fino - I Kvaliteta izrade prerna DIN 3963 10-12 ----_ .. 0. Velicinu kontaktnih pritisaka izracuuavamo pornocu Hertzovih jednadzbi.J I ! )"'. B.._.0 I [11 1'2 I ! Proracnn nosivosti (opteretivosti) bokova zubi.:uM'<~ug pritiska niegova @ Kontaktni pritisak nn bokovimn zubi jcdnadzba glasi: 2 0.-- r- O't'fQ-hda t.-.= 0._---_ . -.bll.f(l9rqdll/~ ptJrni ! F« [kpJ lim [kp/1111112] ! '. otkidanjern povrsinskih cestlca usliicd medusobnog valjanja bokova dovodi se do stvaranja rupica na povrsini bokova koie prerna engleskom nazivarno »pitting«.-.. I.."."0.5° E/50°C.i i p(&t1':/ lfrairrr.l/~ [kp/mm '] zupr!aniciza r--L.5 S 8.W. U ostalim slucaievima YE izracunavamo iz icdnadzbe: i p~liQprit'r~dr.Af Itrcjrr/ ~ norrnalna sila na zubu @} ... bmlj. Ako je taj zupcanik od celika yp. srcdnji racunski radiius zakrivlicnia bokova izracunavamo iz iednadzbe : finomehaniku ~a11>1'1 pruIMl 1f'.loJ.9 .!in-~i(a l hi) [kp/mm"] -.pglJati ~~rr I plu(JIJ'Ii sir"jnl J 9u:. Naiveci je u sredini. utiskivaniem maziva u nastalc prskotine koje se sire prerna povrsini. Prema teoriji kontaktnih pritisaka naivcce tlacno naprezanje nalazi se u srcdistu dodirne povrsine. vozlia .---. ./10 iJ'u."yi ~ 1 [kpjmm-'] 1 faktor pritiska valjanja dan je u tablici 31..fJfrfJjtri n Z'P:·b F II [kpjrnm 2J kao pririsak valjanja i ako taj pritisak valjania Herrzova pritiska.~-~---~~~~-. dobivamo: = 0:0 11" y- r--L __ mj~t'nl apara" I ~JD1"n kvalitef: ~J~1l zup(Qnlk I . kvalltet : l' I 2 I 3 I ~ za: opcu strojogradnju 5 6 II 7 :. r prrdzni ~tr~jni OPOfOt/ Oznacirno li odnos (Ii) uvedcmo u [cdnadzbu r---a/atM sfrojev~ 1____ alai-I)I .~. nazivarno dinamickom cvrstocom valianja kD' Tu cvrstocu izracunavarno 5 6 I ' 1 2 13 ]4 : L _____ I7 I8 I9 110 I 11 T 121 ! iz jednadzbc : kD = YE y. Stalno promjenljivo opterecenic bekova dovodi do stalnih promjenljivih deformacija povrsinskih slojeva bokova zubi.z [kpjrnrn "] " E. Na miestu dodira bokova zubi pod optereccniem doci ce do elasticnih deformacija. podmazivani uljem.5 + 21000 2E-· 455 454 .j~nl((Jri ...

32 4.65 3. zupcanike Faktor pt'itiska valjanja y za nul-cllindrtene zupcanike s ravnim zubima ao = 20" Ta bliea 31.47 3.15 3. Zupcanike od umjetnih materijala proraeunavamo prema jednadibi: e b [mrn] = sirina zupcanika.52 3.66 3.46 3.70 3.95 3.95 4.t.15 5.37 3.95 3.20 3.57 3.29 4. za razlicite materijale u tablici 36.75 3.L 1 h = Bst• Y ~c': __ [kpjrnrn 2] vrijedi za oba zupcanika.34 3.47 4.57 3.79 3.16 3. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 2[ 22 23 24 25 30 SO 100 250 5.65 3.33 3.48 3.62 3.70 3.57 3.18 3. t: gonskim kincmatskim promjerom d L i kutorn dodirnice 1)(.55 3.17 4.58 3.58 3.56 3. Pri podmazivanju rnascu Y» ~~ L Ako se radi 0 prenosu koii se projektira samo za odredeni vi" [ek trajania Lh u satima.54 3.11 3.52 3..40 3.97 3.64 3.27 3.39 4.13 3.89 3.13 4.35 4. Vijek trajanja je to duii sto je bolja kvaliteta povrsinske obrade bokova metalnog zupcanika.20 3. razviiene trcniem.16 3.71 3.14 5.16 3.61 5.62 3.50 4. n.20 4.72 3.63 3.40 3. kojim se uzlma Elkp/mm 2] _ modul elasticnosti materijala zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.14 3. Ako nam [e za neki odl'edeni zupcanik poznata cvrstoca valjania h.84 3. visoko opterecenih.60 4.09 3.81 3.37 3.25 4.76 4.24 \ 3.14 3.46 3.BO 3.40 3.40 3.04 3.73 3.57 3.35 3.29 3.46 3.---[san] '~N n L .63 3.13 3.48 3.30 3.27 4. h~ B.50 3.17 3.66 3.50 3.43 4.62 3.02 3.--r~~'-~~~~ kp/rtlM'l u obzir viskoznost ulja Tablica 32.22 3.68 3.10 4.75 3. = -b~- Po • to ~ dop c [kpjmm "] ~.44 3.27 3.29 4.51 3.75 3.18 3.53 3.22 4.31 4.73 3. uz upotrebu ulja za visoke pritiskc smanjujc se opasnost od zaribavania.33 3.64 3.48 3.25 1 Pritisak valjanja po jcdnadibi i .67 3. n [h : min - L I bro] promicna iz ®.14 3. Spal'ivanic malog zupcanika od metala.29 3. Traina cvrstoca valjanja h o irnat ce prema nacinu sparivanja materijala razlicite vrijednosti.73 4.67 3.26 3.08 3.12 4.58 4.16 3.48 3.22 4.44 3..60 3 55 3.[4 3)4 + 1 n . 4.33 3.33 3.03 3.37 3.15 3. U t0111slucaiu trcba sigurnost bokova racunati za svaki zupcanik posebno.18 4. jednadiba vremenske cvrstocc vaIjanja glasi: ~r--r~xrrr~~~~--.43 3.63 3.91 3.46 3.upcanika.23 3.97 4.B5 3.70 3. kojima su oznacenipojedini rnaterijali.16 3. i pritiska doei do zavarivania ookova.30 4.47 4.[1 3. y --. 11~ a zatim POlTIOCU h~ viiek trajania ocitavati iz ~D prema L .30 3.Faktor y. 10000 ~I ozubljenje).57 3. Brojevi na pojedinim krivuljama odnose se na brojeve dane u tablici 35.45 3.70.88 3. Pozirivnlm pomakom profila pada pritisak valjan]a k pa zupcanici mogu biti manii.5[ 4.66 3. 457 .25 \ 3. mora najprije biti istisnuto rnazivo s naleinih povrsina iii.63 3.1014. pokazalo se u praksi kao dobro sredstvo za tihi rad zupcanika (dobre prigusne sposobnosti).12 3.22 3.28 3.15 4.16 3.78 3. n [h .47 I 3.36 3.49 3.47 3.99 3.14 4.6(.31 3.86 3.39 3. mozemo vrernensku cvrstocu valjanja II~. a velikog od urnietnog materijala.23 3. mora doci do prekida uljnog filma.42 4.26 3.40 3. Ocekivani vijek trajanja zupcanika iznosit ce tada: (L' n) .38 3.38 3. Vrijednosti su dane u tablici 34.75 3. moze uslijcd kolicine top line.71 3.26 \' 3. 11 [min -11 brei okreta pogonskog zupcanika.93 3.39 5.12 3.42 3.20 4.17 3. _ faktor koji uzima u obzir viskoznost maziva.81 4.69 4.20 13.1] iz ~D.60 4. Proraeuu nosivosti u odnosu prema rnogucnosri zaribavanja. faktor sigurnosti Za prenose u trajnom pogonu mora pritisak valjanja h za odredeni ustati ispod vrijednosti trajnc cvrstoce valjanja. izracunati stavljanjem = h iz jednadibc hN = Yl! y.67 4.87 3. Posebnom obradorn ulja (sumporom . Do tog pak prekida rnoze doci visokim specificnim pritiscima iii cent rifugalnirn silama pri vel ikim obodnim hrzinama. drugirn rlieclrna.81 3.37 4.14 4.05 3.nOsti maziva dan ie u tablici 39.33 3. a time i do zaribavania.56 3. Sigurnost bokova: S" ® Vrcmcnskc cvrslocC valianin rnzli~itih matcninla aa = AD k ~ 1.85 3.15 to [mm] = korak <lopc [kpjmm"] dano je u zavisnosti od obodne brzinc.58 3.19 3.91 3.62 3.54 4.80 3.69 3.86 3. (()sforom iii klorom) moze se postici bolja prionljivost (ulja za visoke pritiske).36 3.40 13. f2 • Pri proracunu pritiska valjanja ii-I h = Bs.20 3.54 3.12 3.51 4.93 4.79 3..5 °E/50 °C za odredenu znacaiku vijeka traiania L .93 3.06 3.51 3. treba vrijednosti faktora valjania Y oCitavati iz tablicc 33.54 3.01 4.~i_.87 3.42 3.66 3.42 4. Da bi moglo doci do te pojave.05\5.20 4.42 3.13 3.96 3.14 3. dane su u Yv tablici 32.77 3.-l = Bst• 2 pm COS ao V-zupclInika s po- dl fO k~ [kpjmrrr'] .13 3.62 3.19 3.71 3. min .27 3.10 3.4[ 3.49 3.95 4.80 3._ prenosni omier (znak - odnosi se na unutarnie 456 .77 3. 4.16 3.99 3. Kod brzohodnih 'l.59 3.95 3. = .42 3.41 3.12 3.40 4.15 s.vremenska cvrstoca valjanja pri podmazivanju uljem viskoznosti 13.45 ..76 3.83 3.14 3.65 3.63 4.97 3.29 4. Kuo sigurnosr protiv zaribavanja kod prcnosa s kaljenim bokovima vrijedi: 3.70 3. = .50 3.4.96 3.69 3. Upotrehom materijala otpomog pri visim temperaturame. 1 3. Izbor nacina podmnzivanja i ViSK07.44 3.23 3.[3 3.25 3.13 3.93 3.26 3.01 3. Vrijednosti za y.55 3.

_--_.. 7..------~ -_. [I.-. _-----. .28 SLIB SL. ____ ~~...._.:..183 0..43 .70 1.-----Bronca 8500 7000 Kovkasti liv SOD J .a.1330 C.7 . 0. G.. ----_--. ..._--------- "f ~ ~3 5~3 ~_ ~~~~~ qq ~ ~ -I-------~-----------·-----·-·-··--·"" i S Rcdni broi 1...26 CL.0645 • __ ....---_._-----_.----------'----10500 00 ~.25 0._---_.NilB (DIN) 00 459 .4732 35C.------~ co ee c 9.0545 C. 3. -..16 0.--~-- C. ~..~~[kp/mm2] vazllijih matel'ijala za izradu zupcanfka Tablica 35.. . '_-'- N " Tvrdoca po Brinellu (HB) [kpj'mrn''] i dlnarnicka cvrstoca valjanja .._------ 'a oW .:¥ --------novotokst polyacctal ------1 700 300 Umictni K matcrijal ~ 'u 'd o ~ ._-_.~ __ a .._---------------_.---'.. Mnteriial E 21000 ..~ --.21 0..0445 C. N ---11------------------_·_-------_·_---_· "'. C. • ------- ! \ _______ ~r ___ .-. -------------._-_.~-.j..4130 pohnl jsan C.--- ---0. ~~~~·_ I Postupak I jezgra I 170 210 150 175 125 150 180 208 bok I ho --_.0745 -~'·'T' ____ -140 185 210 260 260 340 400 --0.1 1. ... . ! co"'" t-IN .-----------. ..r.....-------- ------------_.1 I .i: o ....1530 C..17 0. .25 0.0545 CL.48 0...70 0.1730 C.. 13.--. Q 0 " [2... 1 HB Male".3230 C. 15.' __ T ____ ..32 0. 2. 8... oro --.- .. [0..-.. 14..34 0. 4..c: . r ..Moduli elaetienostl E [kp/mm1] za materijale zupcanika Tablica 34._----------_.---- Cel. ~ S._--.~..0645 C... lIS . -~---~-- -----1 <) N o II --------.-. Lak i metal i .~ II ..._. ell .~.

prornjeru v'··" .-..~ faktor "darn. --.__ . /Jcdnad>'bc ~-~.- . c"' do.1._. ~·~ __ •__ ~~ ••• "-•• -.~.--.08 0.25 0... Z'J]}I Iuktor fd prcma tnblici 21.5421 '_R..xl_m) . sa skraccnjcm glavo dk1 = 2 (a -l... I:'_~i>/~~vrijCdiz.. ---_..3230 53MnSi4 (DIN) C.. ar~~l Or(lll~ tablica 24.. --.?'. premier I Novotckst 0.rro (DIN) ('.(nastavak) Tablica Redni broj 35.~--~-..----_ kalieno u ciianovoj kupki - --...-~-.J. ------~-~ 25.4320 (.~-. ~~ . 32.00 4.l..13 0.. ccrncntirani kaljcn UfO. HB velik zupcanik . -l-'~-""-"-----'-~-'"''''----'''-'-'-''''''''-'--'''''''''''''''I m b'~ 0/ v... ~ B + Bdlll [kptmm''] v. 21.24 0.26 0.- '" '_.06 0. tablicu 22.~-~.15 0..14 0... .16 0..07 0.~----.-------~--. I-lll mali zup~anik.. i 30.07 0..' ~~.m ~. . ... 20..:.1220 ('.08 0.06 0. .11 0..~ Vcparovi dkl ..l = 2 0.2".l<1 ~-'" d«. v.-. nosivost koriicnn zuba 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II .1 :.2.S 4. bm.--.05 0.. 7....-~--.04 0. --Nazivno '" '" 0 IJ". <5 Stvarna vriicdncst spccificnog optcreccnia svedcnog na ] mm duz-ine zuba ...---- .f56 (DIN) c. .07 0..27 3.13 0... 30.i_o_~_ ----cos (1 2 Za zatvorcnc prijcnosnikc trcba osn! ruzmak birati prcma tablici 10.'l.18 0.'=" 36..~ ! FfJ~ T~.14 0.. (1 + x.lX = t.....+ V> I~ Proracun 7.l. 19.0 3.1bana savoinu i rcducirano naprczanjc ___________ cvrstocu "''' 7. + 2 f1lJ d"..1 ?.) ..5420 G.!J 11imlll •.. iJsw ".20 4.. x. 18.5 I Prorncun optercrivost i zupr::nnika nil savijanjc. 17.50 3.2 3.1531 C.025 Poliamid 2 ncl-parovi (f. 0. ~ .._~.5420 (. 27...50 4."k-nljcl:::.---~. h~ Geometrijskc mjere cilindri. V> ~~ .08 0..~ do~ -l.~".L__ promicru .\ [~~.4131 plameno kuljeno ili indukcijski kalieno 220 230 240 270 275 275 mjerodavan --.) dk... ··'···"···-6·i5C~L-_..1120 ('.---..07 0.08 0. .03 0._-_ .--.50 i "". Zl -l- Zjl in\'oc~jnvO:t) 2 tan «0 <.1 ..09 0..75 Nazivni okrctni moment malog zupcanikn Okrctni moment proracun Izbor matcrijala prornicr vrijcdnosti i modul 24..~---.x. b ._ Diobcni Dopustcnc Obodna Z.50 4.3230 35CrNiiS (.. I do] "_''.413l C..11 0.16 0.] za nultc..17 0.] za korigi rune zupcan ike 461 .04 0.12 0. B..11 0..--.0 4. 'l'[cmen.:. b 12 15 [~. 29.05 0..:.4321 13Ni6 (DIN) (.. 31.16 0.~~ .27 0.~. "' Prenosni omjcr n.dQI 0.. -.._:~c) ••• ~-- sila nil diobcnom I d" .---~.... Z-l q.----.~. Bslv [kpjmrn"] q . ('. tablicu 20. '.~A:':~. _'_I:.~-"--------~-. • __ •• .. -I..20 0.10 0..7 3. Ih..04 0.---...75 4..1 UI....10 0. .1 q..96 4.--. " 16.75 d".~.~_..~ -~~------ (DIN) 460 470 500 ___ sirinu _z_nbi ~_.faktori oblikn zuba ~I· __ ··o.2 d()) pri krutom obostranom tllczi~tcnjl1 5.m) . 26.10 I Sirova 0..... .--.-.06 0. (I . ~~.___.. K valitetn Razmak ozubijcniu OS! tablicc •••• 29.. 23. '" .8 3.. do.-----~-~._"_·'_'"~'~ __ ""_. -I. prj konzoluom ul('.~--...22 0.06 ko'" I Vulkanfibcr I 0..-. zubi malog zupcanika Odnos sirinc zubi nil vrntilu za mtu prcma tablici 18..~~ ~ -~-.~ Z:J_ ---------~-. ~ L~.-.----~~--~ spcclficno optercccuie ----------~ l~ ~ O..~·-··--d~·:·c. Pogouski kut dodirnice dop c [kp/mm2) za matertiale na bazi umjetnih smola i sliclle m atcrij ale Tablica " [mrs] Suma pomakn profile > .. I Materijal I Postupak ! HE jczgra 17O 190 270 360 200 400 310 400 I bok 590 637 650 6S0 600 615 650 650 I Oznnka 3. = do. --.. q.cnih zupcanika s ravnirn zubima TabIica 37..11 0.-. · __ ~··~·_'·"··"· n ·'~--_-___ --·· __ ···'_~~~___ -"-•• ---~~----..~ 2 (a + til . 1.-~--~ ~n lllll-parovc ((0 =-=' (/(11 L. ------ •••• ~L~~~ --595 615 637 560 615 587 595 550 590 ---~3.~-~. d~e ::.h-' [kp/Jnnl~] . 25..4 4.!~~ nl --.~ ('.04 0. 28... __.10 0.2m Vvnul parovi rI.~---- Obodnn ---- brzinn na diobcnorn ~~~-.1 1..~..i§tcn)\. 22.~ .

t. 21000 Y E "" 0.______ _Yalj. Siguruost protiv xaribavanjn Jr~ [rnrn] ~ visina tiemcna glave micrcna od kincmatickog kruga i .~ 1 B [kp/mm'l 'iI!_ 2.7 Oblikovanje z up can ika Kod rnalih dimenzija pogonskih zupcanika. sto jc ckonomicni]e.dit1. (ILm) grcska zahvata.~ y" s. B. i 33. Kako to pokazuje 0~. ----w- _____ . : lh_OQo.ty [kp/mm'] Dinamicka cvr. Ako se radi 0 manjoj seriii. . v..~~~Lc~~~':r~!a~~ _ . Ta varijanta irna prednost pred tokarenjem iz punog rnatcrijala..:L.nici ._" . 1.02 -. zupcanici se obicno kuiu od okruglog materijala ili. ti~1 Ztlp~i1nik s vrnt ilom od icdnog tHida f~:'· Vijcnac zavarcn na vratilo c [kp/!Lml krutost mba svcdena na urn ~idnc zuba.5 + J~D. [kpJmm'l Y u d.. .. mblicu 34. Sigurnost bokov . Zupcaoik pl"j~\'rsc-cn na vrat ilo P0ll10CU peru ~\[!'Zup~3nik pdcvr~~cn na vrat ilo prckc kl lnast ih utora Prit isak valianjn v. 462 M Obiikovan]c cilin. pri podmazivaniu mascu Y. cesto je diobeni premier u odnosu prema promjeru vratila rclativno rnalcn pa zupcanik s vratilorn treba izraditi od jcdnog dijela @ i @a..._"_" U ostallm sludajcvlma I. Zbog zareznog dielovanja mora (@ razmak tiemenih krugova do utora mora iznositi 2: 4 III. [kp/mr~l. Veci zupcanici pricvrscuiu sc na vrarilo pomocu pera iIi preko klinastih utora @ i @. Za vecc seri]e kovanie se izvodi u ukovniirna. fb faktor toka optcrccenia.. [kp/mm'J - iJt. f._.1I ~dik YE .!j:.. tublicu 31.lri~llih zupcanika toI(Mcnjcm ia punog mnterijala @ Oblikovanie cilindricnih zupdanika takarcniem iz punog materljala i buscnjcm {~ Liievani i kovani zupt.!:>.__ Spccificno dinamicko optercccnic I I- + .!~. tablica 26.25 bokova 1<0 nije za jcdan i drug i zupcnnik jcdnaka pa sigurnosi treba kontrolirati Z3 svaki zupcanlk posebno.. Yv '''''faktor koji uzima U obxir viskoxnost maziva._ d"_.(nastavak) Oznakn Jednndzbc Tab Ii c a 37. 1 1 bokova " .- 5._~.312.~tlj.prenosni ornicr 1.to~a valjania h~ [kp/mm'l Y" ~ faktcr koii uaima u obzir matcrijal xupcnnika koj i ic u znhvatu s racunntim . .. tablica 28.. _ . vijenac zupcanik moze se privariti na vrati lo. Sigurnost cvrstoci u odnosu prcma lomnoi Proracun nosivosti (opterctivosti) i·1._._ . I '" 0._.!'!~_ :: _~ Sb "" ruodul clasricnoati zupcanika koji jc u zahvatu s racunatlm Y. tablicn 32. tab lica 27..~. proracun zupcanikn na savoinu cvrstocu (nosivost korijena zuba) Y faktor prh iska kotrljnnju.~ Bsty Y --:" . od odgovarajuccg poluproizvoda.. .__ .

pa i da bi se olaksalo zavarivanie. Taj viiek traianja iznosi tek oko jedne polovinc vijeka rraianja zupcanika sa sredniim broiem okreta. Sto je vcca sila trenja na bokovima zuba.7s I O. k. "" 0. U takvim su slucaievirna vijenci najceSce kovani prsteni. dopusteno savojno naprezanie "" 4.:.~ modul ~1JI ".5111 [mrn] [mm) 3" . .4d + IOmm za SiVI liicv -I. To olaksava izradbu i poieftiniuie jc. U pojcdinacnoj proizvodnji ili ako se zcle dobiti sto man]e tczine.I) III. 8.8 U tj e caj i p o d m az i vanj a.1451/J~- za jcdnodijclne zupcanikc.:.uj)canik izra- faktor zavisan od sirinc zuba k. Zavare na glavini i na vijencu treba kontrolirati na smik od uvoinog opterecenia.7 S. "'" 0. glavina i vijenac dobivaju oslone povrsine @b.5···2111 ~"" modul I I Ii ~b I I I ". Orijentacijski se uzima: Sg"" (0. to cc vcce biti i habanjc.'" modul i I'" I I 5~ 111 1.5 [kp/rnm '] za sivi liv a 8 [kpjmm "] za Iiievani celik v. na trcnie. Sredstva Z3 podmazivanje mogu uticcajcm na raspodjelu pritisaka na bokovima zubi. prema tome: ~T!= Lijevani aupcanlci: a) den. @l i tablicu 38.8 za b "~ 10 JII 111 @ Zupcanik sa stcznc navuccnim vijenccm "" 1. = I '" 411' modul I I"' ...025 do! . S.S d S. Savoino naprezanie rebra iznosilo bi.2 d _+. Pri proracunu momenta otpora paoka.8 .: dop z· z.6 ~8m i til ". Ako su brojevi okreta niski.i Zavarcni zupeanik : a) bez rcbara za oja~anjc-. na haban]e i na temperaturu u vclikoi mjeri utjecati na vijek trajanja. a ploca se izraduie od lima. [mm] za dijeljcne zupcanike.a} b) na savijanie a druga na tlak. Meki bokovi zuba brze ce se istrositi habaniem nego tvrdi.O. I '" 8~·IOIII ". Materijal velikih zupcanika visokoucinskih prenosa obicno je visokovrijcdan lcgirani celik.JJ 2. Moze se uzeti da ce trcnje biti polusuho. toplo navuccni na glavine i vijenci od lijevanog zelieza..0.2 d g I i I s '" 0.jkpjmm"] S."2 1. koji treba smjcstiti tako da.. rukovaJ~je i rnontaza kao dijcljeni zupcanici. Povrsina dijcljcn]a prolazi obicno kroz dva rebra 1 kroz dva meduzublja.. (~~ -I 10) -+ 2. Pri tome treba paziri da se na pojedinim presjecima ne nagomilavaiu zavari.aj zavara nn vijcl}-:tu t> @ Znvarcni cilindricni zupcanik I Orijentacijske vrijcdnosti za dtmcnztonlean]c 38. uzimaju sc u obzir samo ona rebra koja svojom visinom leze u smicru kretania. - (~6-I 18) Qi. Da bi so preostala naprezarua lijevane glavinc mogla izravnau. Zato prctpostavljamo da same 1/4 svih paoka preuzima savoino opterecenic obodne sile.. Glavina ie od debelostiiene ciievi iii ie puna. Trenie zavisi od kvaIitcte povrsinske obrade bokova i od podmazanosti bokova. h ab a nj a i zagrij a vanj a Vijek trajanja zupcanika i dopustena opterctivost bokova veoma su zavisni od vrstc maziva i stanja podmazivania. Takav spoj vijenca dobivenog saviianiem izvodi se x-zavarom. i brzine klizania bit cc niskc. vcliki liicvani zupcnnici zupcanici. Na @a.125 ]1 do Polo'l. Na@ prikazan jc zavareni zupcanik oiacan rebrima. rade se izmcdu svaka dva ramona radijalni urezi.= k. h~ I I r i /1::. Iijevanfh zupcanika Tablica rebara "" 0. posto je 7. Oiacauje a omogucuie pi:i t~plom navla~enju aksijalno nal~jeganje i centriranie q:j}. 0"'" 0.4 za b = (30 do 40) 5. Tlacno optereccnie od radijalne sile pri proracunu zanemarujemo. Usliied toga ce i vijek trajanja bokova biti kraci. I I I L I I s ~0. Pri visokiIn brojevima okreta._)'_:.5) JJl. b) kovani 0-. 8 (mm). I k. (3 . [ __ kJ?~] mm? ~j) Zg broi glavnih doprr. Pri srednjim brojevima okrcta moze se djclovanjem klinastog procijepa stvoriti uljni film. L G d.3 d -i[0 mrn za ~cli~J)i l ijcv I I I Zupcanici promjcra iznad 2 000 mrn rade se da bi se ol_aks~litransport. djdo:\0 PRAKTlCAR III 464 465 . b) s rcbrill13 za ojacnnjc Provrti duzih glavina liju se tako da su u sredini udubljene. h. b prikazan je zavareni zupcanik veccg prorniera. C"' 24 ' F'<J_. Da bi se povecala krutost. 1$ 1 R. kod kojeg ie viienac dobiven valjanjem ili savijanjcm plosnatog celika. Polovine se mcdusobno vezu vijcima u glavini i u vijencu. zupcanici se izraduju II zavat eno] izvedbi. spoj ostane u meduzublju qp. R! 0.3. Obodna sila djeluie stalno na kinematskom krugu i 11e rnogu ie jednako preuzeti svi paoci. Dimenzije vijcnca racunaju se prema jednadzbarna: 3. pa se obrada izvodi samo na krajevima ~1} b.s~h~ 0-. Dobrim i obilatim podmazivaniem mogu se uvjeti habania izavanog trcnjern veoma poboljsati.

---~---..~---------.~E~ -.-. 1 Pri prirodnorn Temperatura hladenju ulja: zraccnjem : Razviianic toplinc. Punjenjcm prijcnosnika ulicm R< PG" •• (3 __ 6) [I) . .---. . za zatvorene prenose.-~~-S" E 50 ! C optcrctivost srcdnia = 0. 2·-6 6-12 Odgovar.-. -.----- -..juCi . QulJo ~" a ti ad optcrcrivosti c"~ v lm/sl c < 0.9 specificna toplina "" 0..- ... Potrebna kolicina ulja za hladenie..~-_ 12' E 50 20" E 50 . Uljern preuzeta kolicina toplinc odvodi se preko rczervoara za ulje.•. Preuzima li ulje razliku izmedu razvijcne i zracenjem odvedenc kolicine topline.. bilo prirodnirn hladcnjem (zracenicm i cdvodcnjcrn topline). odnosno prcko uljnih vodova na okolni zrak il i se radi poscban urcda] za hladenje ulia.1.) [kcaljh l. 0) koeficijcnt priiclaza toplinc "" 17 . Pri hladeniu vodom mora povrsina A.4) C"IJ" CC) temperatura ulja u kucistu priienosnika (max w 60 ·C) IX [kcul/m2• s .8-4 4-12 Ked vccih obodnih orzina podmazivunje uroniavanicrn niskim obodnim brzinarun nnnoscnic masti niskoviskoznom uliu. treba povecati povrsinu zraccnia rebrima na kucistu iii treba predvidjeti nacin cirkulacijskog podmazivanja. Trenjern razviiena kolicina top line iznosi: PGuk [kWl ukupni gubici (v..-- 12" E 50 .C Zraceniem priielazom odvedena kolicina topline: Qo~ v "" (Y. Sva razvijcna kolicina top line u prenosu mora se odvoditi. .. --. pri kojem kollcina ulja koja se dovodi zupcanicima ne aluzi same za podrnazlvanic vee i za odvodcnie dijela razvijene topline. za podmazivanic zuba.4 [kp/mm') optcrctivost nisku -/~i' PGuk . _T_~~_. odrcdivanie stvarne snage koiu preuose zupcanici 5._.4 vodom.. __ ..312.8 _-_~~ .----------'. Za velike obodnc brzine najbolji rezultati postizu se podmazivanjcm pomocu tankog rnlaza ulia upravlienog mcdu bokove.. .. odvoden]e toplinc. II -~~~~crCI. Pri podmazivanju uronjavanjem treba S obzirom na moguce gubitke snagc.. - t>rOo. tablicu 23).. A (t u'J..__ .~::----------l······-~::~:::-----I. ~. kao kolicina ulja potrebna za ubrizgavanje.. Takvi zupcanici ograniceni su u pogledu prenosa snagc granicom dopustenog zagriiavanja. Pri podmazivaniu rnascu uporrebljava se.vanjern centrifugalnih sila. prj Potrebnu kolicina ulja na sat: QII1J':1 [1/SUl] ~~ I uronjnvnn]e ~.20 za prenosc koii sto]e na slobodnom prostoru (slobodno kreranje zraka) "" oko 12 za pre nose 11 prostoru gdje je slobodna cirkulacija zraka onemogucena (kod potpuno mirnog zraka) R< 40 pri iakoj Ofi'kulaciji zraka A [m"] povrsina zrace. _ .._-.__ ------- --- > 12 podmnz ivanjc brizganicm viskoznosri zuba maziv a u °E/50-clC.vost C> 1. .. ..-..~-~:: ~:~~~.. Za obodnc brzine v 12 do 20 [mjs] dolazi u obzir cirkulacijsko tlacno podmazivanjc uliem vlskozuosti 6 do 7°E/50. Za otvorcnc pogone dolazi u obzir specijalna zilava mast iii zi]ayo mineralno ulje.-- rE~ ! ~" /•• Odvodenie topline r'ashladnom cijevi za hladenje iznositi: A. ulje moze biti odbaceno s bokova... ! 1------ . kod kosih zubi 466 467 .--::: .-.00 lkp/mm'). u vccini slucaieva. zagriiavanie i buku izbjegavati previsok nivo ulja (v.. l/min) potrcbna kolicina ulja za hladcnje y [kgjdm '] ___. z v Qedvod = odvedena kolicina top line zraceniem i priielazom Q"uo "" 0. Za v > 20 m/s dobri rezultati postizu se ako sc rnlaz upravi i na postrane povrsine zupcanika.<~:-::~~---!--... 10 [I/min) [kp/mm'] i ad obodnc v lm/_]... temperatura ulia podici ce se za: NaNn podmaztvania sredstva za podmazivanje Tablica 39..] Podmazivanic Dovolino ic snrno nanoscnic mas li < 0. tako da bi se otprilike nakon sese sad rada mogla postici toplinska ravnotcza: razvijena kolicina topline = odvedena kolicina topl ine..--.75 Q ... v lm/. Ako je razvijena kolicina topline veca od one koja se rnozc odvesti... pri podmazivaniu Priblizno Be uzima da ie potrebna kolicina ulia za cirkulacijsko hladcnie i podrnazivanje prcnosa za koji jos nije potreban nikakav specijalni urcdai za hladenic: uroniavanjcm brxinc u zavisno . __ \l 0. -__ --. Zato ie potrcbno da sc za svaki prenos prcdvidi odgovaraiuce podmazivanic (tablica 39)._-. .~- Ovdje [e uzcro D.. tako da i u takvim slucajevirna moze nastupiti polusuho trenie s povisenim temperaturama i mogucnoscu zaribavania. "" 3 "C.40 .5 I/min za svaki em sirine zuba..00 Ikp/mm'l '-:cl'.. Rasprsenc kapi ulia dovoljne su. u ~ Izbor potrcbnc ul]c ~. I korak t = Ie 'kod ravnih zubi. a QOd\"Od ~~ 0.~-a kucista..--.-.-.. c [kcaljkg 0c] spccificna tezina ulja "" 0.. a za brzine > 20 m/s uljem viskoznosti 4 do 6°E/50. Q"I)' [ljh. -'·-~I _i.-...~-.. bilo umjetnim hladenjern. spccijalna meka mast s tockorn toplienia iznad 100°C..

zubi na vrhu male poluosi imaju istu kinematiku kao i cilindricni zupcanici s ravnim zubima. Taj nagib nazivamo kutom nagiba bokova zubi i OZl1a~uJel?? ~a ~o. t. 1\'1. tso 1Un l' b tan ~o b sin ~o ® Vrijcdn(}sti .brzine rrotok~ v ~= 0.r:lo.:a ESq izracunatc ~ bim« J. Kutovi su mjcrcni nil diobcnim prcmicrimn nultih zupcanika v zubc ie.313 Cilindricni zupcanici s kosim zubima Ka~ bismo ci~~ndricni zUl?eanik s ravnim zubima razrczali u tanke plocice i svaku tako dobivcnu plocicu pomakli u odnosu prema prcthodnoi za odredeni kut Q:})..bob u~azlh u za!1V~ts gonienim zupcanikom.- =E + €~..= e + ._- koeficijent prijenosa toplinc ulje-voda u [kcaljrn 2hOC] "'" 400 za cijevi (spirale) od bakra i . 469 .pod kuto~ uspo~a Yo = 90 . dok je duza poluos elipse = l'o/cos ~o. [0C] temperatura vode.5 m/s) Ci.o'Sti (1tJo Za nckorigirane ® Kut nagiba Wo) i kut USpOIlO (yo) na sprcgnutirn zupcnnicima S kosim zubima.. ~10 dovoljno sirok. uzduznu liniiu bokova (nonnalan) dale zapravO cllll1dncne zupcanike s raVI11111 zubima.= ----~ . 5.Potrebna kolicina vode za hladenie na sat: Vhl "'" d2 1414 [m 3/h] (v"~ 0. Kad bi ~upcal1lk. c~. Zato govorimo 0 dcsnom i 0 lijcvom kuru put okomitim na uzduznu liniju bo~a zuba (nOl:mala~1presjek). bokovi zubi obavijali bi se oko kinernarickog cilindra u o~hku zavoJl1lcc. Bez obzira na to sto je u presieku okomitom na uzdulnu os boka zuba tijclo zupcanika elipsa.li cilindricnog zupcanika s kosim zubima niie pravac. L. cos (h [mm] ~.m._C~ 1[111. vee bi taj zah.o luka bocne Iinije JO - = fh_ Iso @. dakle: ~~ Cilindricni zupcanici s kos im zubima s normalnim blicnjem.~"i srcdisnilca profila ucrtnnog osnovnog = canika (alata) OZUZUJ)H naglba @: Liniia bok~ zuJ. Dn. Ukupni srupani prckrivan]a dlindricnih zupcanika s kosim zubima je. Prema tome cilindriCni zupcanici s kosim zubima daiu se izradivati normalnim alatima time da se ~vi postavc u kosi poloza] pod ~utom ~g/.e(~u~?bno pricvr~tili. ravrnrn zu b. ali suprotnog smjera. odnosa - b( 111" e•• ._-_. Na @ prikazan ie cilindricni zupcanik s kosim zubima s presjccima. ~~.. MJcsto opisanog prnnjera s pomakuurim plccicama u praksi cilindricne zupcanike s kosim zubima dobivamo tako da zubima. = E + --~ .. u odnosu prcma osi vr~nJc.l~r!sjc! okomit n~ uzduznu liniju boka zuba zapravo ie elipsa s kracom poluosi = j'o. uvecan za stupan) ' prekrivania €$q dodirnog 1.k e su -. dobili bismo zupcanik kod kojcg zubi vise ne bi po clJ~lol duzini hl1lJc.5 mis. Izmcdu normalnog i bocnog koraka postoii odnos: tn. daderno odredeni nagib. bism~ spari li dva dl!ndricna zupcanika s kosim zubima. pa te tako pom:~. iedanpur okomitim na os vrtnje (ceoni presjek). prcma tome: Z... l"l)a rOC] temperatura ulja u prijenosniku. ~rcsjek ok~mit na. .:wisJi.. Taj zupcanik dobiven tako prcsjekom okomitim na uzduznu os boka zuba nazivamo ckvivalel1tnim ili fiktivnirn zupcanikom.I 'l. moraju oba [mati 1St! kut nagiba.-. i nor- malni korak t no ~" 7tmn Q~.ima e ~.!J! Zupcanik sa stcpenastirn zubima Diobeni do promier : = z in. .1II~~ [rnm] cos ~o Stupan] prekrivania bokova dlil1dricnih zupcanika s kosim zubima odgovara stupniu prekrivania profila dlindricnih zupcauika s . = tn' cos ~o [mm] Iz toga slijcdi da izmcdu dula 111" i ceonog module kosinusni odnos : 1I1n i!I. Radijus zakrivljenja clipse na rnapoluosi iznosi: Na dlindricnim zupcanicil11a s kosim zubima razlikujemo boeni korak . -._. a drugi 468 Na @ dan jc nomogram zuba ~o 1 iz koieg se e~q moze ocitati b sin ~o ) 1I1n rr prerna vrijcdnosti kuta nagiba . normalnog movlada takoder = m..knut~pl~ekc •."~t s~da bJO postupan.

.m_n d.':~~ • cos fl. _ _.cosZ /Jo 3 10 8 8 /0 15 20 25 JO . I + x)) do.. . = d" ... TOCan odnos jednadzbom : : I OSt COS fl. + x.. zracnoati) zuba .. z= Zn cos? cos r~o Nazivna micrn debljinc 11 normalnorn prcsjeku (bcz zracnost i) ! ~ Zn . diobeni promjer fiktivnog (ckvivalentnog) zupcanika oznacimo kao umnozak normalnog modula 1IIn i fiktivnog broja zubi z...h.x. IIIn) ·N-a-:d-vn-. "'n~..2 :Xl Inn tan (.-~mn ( ~~~ d .... Stvaran broj zubi manji je od fiktivnog. dk~ ~"-. mozerno dobiti priblizno tocnu vezu izmedu stvarnog i fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi koia je za prakticne svrhe dovoljno tocna: Z "'" (nastavak) Oz naka l vraH z npcanik Unutarnjc Diobcni Tjcmcni ~ Podnozrii Razrnak premier prornicr c. unutarnic Diobcni premier prOlnjcr .. .~~ "..:i~!) 2 Z. __ cos fl.. prorujer osi 1------Tiemcni Podnoi!ni promjcr Razmak ~._. 10 z" 1 NO:: 70 COS'3'~. 2 (hk.cc· ·_"""· __ premier Zl T'a b l i c a 40.) dh .·00 SO0 25 0 20 0 150 ~~i e~~ V.. . : rill. cos fl. dok fiktivan broj zubi ne mora biti ciieli broj. Stvaran broj zubi z mora biti ciieli broj.0: tjcmcna visina ul~lla Osnovne dimenzije V-nultfh cilindricnih zupcauih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljcnje T'ab l ic a 41. !lin) I Mali zupcanik z...V : ! I ._ osi . dOl + 2 mn (1 ozubljcnjc d:i~.! .cos 1)11 _.. . • _--!!_I_~_~-/.2 ) <ik. "' d" z.~ d" . bio bi izrazen ~b z I dr. ozublienie 100 90 z" cos ' r30. Glavne micro nultih cilindricnih zupcanika s kosim zubima jesu stvarne mjcre racunate s norrnalnim rnodulom 111" koji jc mjerodavan za izradu i proraeun : ] hv« ':::...0 50 + 50 70 QO 90100 150 Z ----Joo- QJ Na@ dane su vriicdnosti fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi Z" u zavisnosti od z i (30. .. Ol -l... .:'-: 60 50 40 30 25 20 15 ...2mn :.• :_-_. e. 2 Sn. . =~ ·········I_···""··""_···"·"~c. Oznaka Dioben i premier Tjemcni Podnozni Razrnak premier 'T'icmcni premier Podnozni Razmak premier osi . -l. Ve liki zupcanik /.~! . d« = IJI" Zn. = z... . .. 2 (ho.-je-l"-ild~b-l-j·i~~·-~~~b·~·i~--'-" u normalnorn zracncsti) prcsjcku (bez _________ L_~. Odnos lzmcdu Cconog I normalnog kula dodirnice Nazivna micra dcbliinc u normal nom prcsicku (be.cos ...(i._~~.. '" d" ..2 IIIn (1 ..2mn = IJIn ( -.I r~1 k'i ~ r". Oznaka Diobeni premier Vrijcdnosti Zn izrncunatc iz r~o i stvarnog bruin zubi Z Osnovne dimenzije nultih cilinddCllih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljenje Tablica 40.. I Vdiki zupcanik z.."fl~"T' mn ZI i.) <it.. zuba 2 c'~-.2 ) d. z. --. II m IIIIIII III fT IIIIIII I I II Ako.. x.-n-... 2 ilk. ' inn ~~ z! !.. -I. "._~~ .. = d" + 2 mn (1 " .(1\Q 470 471 .

. Oznaka D lobeni premier Zupcanik + 2 (I'k..s-o:-... a _--_. -i. dk. ._-'---------------2Xl "')~"c'I~~~ inn.X:i:mn) d.) --'COSr~~" "'no [kp) F.tO' Ta se sib razlazc na dviie komponente.--~~ SSIlJ __ .~ --. pomaka profila zupcaue parove cos~. -~-..cx.-.._--_ .~ d" .--~~---...----. 1:< 0 .+ SnOI tono:no) ".--. (~ -l..mn -l. = 2 (a + '''n .-. ------~ zracnos t zuba pre- --. ·-------------·----ao := q_~_~. 8 sklonjcna je za kut dodirnice IX. + x.-. mn ·cos··ti~.2 >lin (1 + x.. tan «.Xlmn) (ik..x.. ~ COS fl.. Zupdanik z.sa skraccnicm 2 ~ bez skratenj."l~~_....cos"~. -- ~.dr. d" . .xJ Inn Qo ~ d'r..----'--_ . + -------_....acnosti) w.- dh . --- .'"ms (~ + 2 x ...-- -----_ . ---~.= ....~..x.. COS O:SIl mli Z1 ~ ZI cos 0:$1) d~ - dl Premier kinematskog nog) huga Razmak Tjcmcna osi tjemcna ---_. COS 0:3 :-..-~- Nazivna micra debliine u normalnom presicku (bez zmcnosti) Nnxiv narnicra dchlj inc zuba micrcna u bocnom (cconom) prcsjeku (bez zracncst i) 2 x. Vrijednosti pojedinih komponcnata sil a iznose : .----..--'-------~ S~II~ ~....-::dol ~~ cos tan ".----------.. tIIn) .1 SHe na zu b im a cilindricnih ca n ika s k o s l m z u b ima @ _ z up- Zt + 2 z~ Z...----.- .!:hk.. tan . = dOl 2 (ilk.) 2 .. _--. . 2 ~c_o_s_fl __ • 5._Tjerneni promieri dk. ~~:..-- ..~.-"cunske vrijednostl) Razmak osi .--~ = a d( -"-i--"... Skraccnic glavc km" = «.. mn) Cconi (bocni) kut dodirnicc (zahvatne liniic) Pogonski (zahvatne kut dod irnice lini]c) (dodird~::.Osnovne dimenzije V-plus (i V-minus) cilindricnih zupcariih zubima za vanjsko ozubljenje parova s kosim Tablica z..ve --~~-.cenja gl.~ = den -I. skr... V-minus trcba izrnijcniti prcdznakc pomaka profil a...~--.. ---Pcstoicca dodir- Ruzmak os i za nu1te parovc a a.) "'n .--. Ceonl (bocni) nice (xahvatnc kut dodirlinije) tan eno tan GSa = . aksijalna sila: = do"/..-..-- _. 2(a .-. = dOl + 2 "'n (1 + x..---~----!_-------... = :an '.d" 1 . + 2 "'n (I + ".--.ms .~ .. tIIn) 43..dk. Oznaka Sila sa zuba na zub FN okomita je na uzduznu liniiu boka zuba...) --~~----~-----------~----I lmln = a (X2 .. = 2 (a + mn .-~~--__' Nuzivna micra debljine mjcrena u normalnom sjeku (bez ". :~~ 1'0 tan .-- ~-. "" Fo tan e... Skracen]e glavc glave glave =_~o_\. 42...mn .._ .. Pogonski kur dodirnice (zahvatnc Iini]c) Premier kincmatskog nag) kruga (...._' Tjcmcni promicri I ..--.2(a .0) 0:(0) .~- .x "'n) . = d" . (~ SII" = )}In (-~- 2 x.-.----_·_·_·_----Podnozni premier dl>.x.D Silc na cilindricnim xupcanicirua S kosim zubima 472 473 . dOl dk.-. "'.... -..... -~ 7.sa skracenicm glave dk.. P'--. -2".} -I.. iF....--------------C = c. [kp) f....-..--. Osnovne dimenzt]e clllndrtcnih V-plus (i V-minus) zupcanih parova s kosim zubima za unutarnie ozubljenle Tab1ica 43.n i premier dt .~ . -.. 2Mo do _D_i_o_b_cn_i_p_ro_m_ic_.= cos"i3: -'2-'."±~t!!!~ . ----. ~!. . raalaze sc dalje na obodnu komponentu Fa i na aksijalnu komponentu F".. __ radijalna sila: .--. = d" Zupcanik Tablica z. '''--"2---.) dk..a ---------1·---·-----_ . l'odno7.be.313. F. = d...~.f!. tan ((no) .------_------- .... Si1a F..~'"-~-_..4~ COS 0:50 .. Pogcnski kut dodirnicc (zahvatnc liniic) ked zadnnog ruzmaka oSI Rnzlika faktorn profila pomuka .~~ COS [!. obodna sila: . = d" .... = !!!.._----_.::. ·--------1 Razmak _______ Suma Pogonski kut dodirnice pri pretpisanorn mzrnaku csi osi nultih parova ~ __ ..':~~. _----. x..2 "2 tan anlJ-) Naxivna micrn debliinc zuba u ceonom (bocnom) pres jcku (bez zracnosti) = ms (~.- zracnost (postoieca) ZUbR ------. "" I 1 dOl dlq 1021' Zupcanik z. .. -. ~.2 "'n (l .2 (ilk. dr...--. -.".... 0::8 -~--~.-----------~- __ .) (nastavak) Oznaka Zupcanik z.'" "'n) I dr....

.. valcntnom) broju zubi S obzirom spccificno na mirniji dinarnicko Faktore Z"l i Z"2 oblika zuba q..53 2. a na gonjenorn vratilu isti kao i smjer kretanja.55 2.58 1.28 1.88 1.53 I I I I I i I ! ! 2.. ti su zupcsnici manic osjctljivi na cventualne greske ozubJjenja.23 2. zupcanici sa zubi (strclasti) s izlazorn za noz.13 1.. I'u). [kp/mm"] I izraduie Zl Z.edl <J.Da aksijalna sila.. h.69 1. izrnicmcno pornaknut i.·c + 0.njega). 7.75 B.04 1.66 1. n o s iv o s t u o d n o s u prema r i b a v a n ja Poracun S obzirom na savojnu caJ1ikc s ravnim zubima.. saviia vratila nastojcci da ih mcdusobno razmakne.61 1.17 1. proracun Slgurnosr bokova: nosivosti bokova z . Za dobro izradcnc zupcanike s kosim zubima iskoristivost maze biti : '1]. koja iznosc oko 75 % vriicdnosti koje vrijede za cilindricne zupcanike s ravnim zubima.' m o g u cn o s ti na savo] II U CV1'z a7..53 I 1.93 1..75 r~o r.T~·~~.62 1. Proracun nosivosti bokova zubi. Radijalna sila P..:-I~.99.45 1. 0. Bstv [kp/mm2] q2 I~h[kp/mmzl cilindricnih zupcanika ravnim zubima) = Estv [kp/mm"] (ckvimanic (YE. prerna iskustvu. (30 =" 8° do 20°. 1. rad cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze se uzirnati opterccenie u odnosu prema ravnim zubirna (0..25 1.kp/rnm [ 1+ 1+ c f. Sila Po ima na pogonskom vratilu smjer obraran smjcru okrctania.69 1. ne bi bila prevelika.50 1. 0.71 1. .'. Faktor fd mora ipak biti fd > 1.nh odnosno Zu~ 1.f~·.#:f' Trenie se kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima povccava za faktor I/eos Taj utjecai na povecan]e trenja umanjuje se putem drugih povolinih faktora taka da se iskoristlvost cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze uzirnati jednako kao kod cilindricnih zupcanika s ravnim zubima.56 1.40 1.313. Y -~ . nastoji se da se kut (30 odz-iii sto manjim. Aksijalna sila F.07 1.64 1.8 °ted 3 c r en t Sigurnosti trcba kontrol irati za rcducirana naprezania i (I".:. 0 1.77 1. B". se na isti nacin kao i za cil indricne Za uljem podmazanc vamo kao dinamicku bokove priti~ak. '0" '{'B .53 1.): s.53 1.49 1.75 1. f.46 1. b) dvostruki nnzalomljenim i zupcanici s lucnim zubirna @. a osim toga izlaiie vrarilo tlaku (uz eventualno izvijanje)...74 1.35 2. 2 [kp/mm '] 5.2 ".'.95 1.82 1. i q2 trebu birati prema fiktivnom (za nul parove ked x = 0) iz tablice 44. odnosno vlaku. ci 45..53 28 32 40 60 100 co I I .39 1. koju rnoraju preuzeti lciiaji. = stvarni broi zubi. .72 1. 5.25 s kosim dana zubima dan je u tabli- B".37 2. Radi ponistavanja aksijalnc silc upotrebljavaju se cilindricni zupcanici sa strelastim zubima (s @ Oblici zupcanika s kosim zubimn kod koiih dolaai do ponistavanja aksiialnc silc: a) dvostruki izlazorn za noli i bC7. valjania evrstocu valiania: III) =~ YE Yv koii bokovi mogu trajno preuzcti oznaca- = q. savija vratilo (moment savijanja je ]7". v.82 1.·I )(=0 1 .: 1 n1ilkB"..99 1. c) kutni (strclusti) bez Kod strelastih zubi moze se sa iCi do 45°. .70 1. no cilindricni zupcanici s kosim zubima imaju. tako da se ovdje moze racunati s manjim dodatnlm opterecenjimu.26 1.75 B""..32 1.II.46 IA7 1. ~.38 1.42 1.<!_L:.. mirniji hod od cilindricnih zupcanika s ravnim zubima.T-:.77 1.24 2.64 1.21 1.. Silu [10 optcrecuje vratilo na uviianje i na saviianie.46 1..51 1.82 J .". [kpjrnrn "] "] B 0.64 1. Unutarnie ozubljcnjc 3.36 1.89 1.:1 x 0.38 2.3_~~.44 1.82 2.313. Dinamicku dodatna opterccenja odrcduju sc kod cil indricnih zupcanika s kosim zubima isto kao i za cilindricne zupcanike s ravnirn zubima.99 1. ~l VT~~~ (aol): ":::1.72 1.43 1. "' .53 2.80 1..o 10 12 14 16 20 24 I ° r:.. Nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavania je jcdnadzborn sigumosti: JOOOO :1.20 2.d2 r'Q' Sigurnost u odnosu prerna prckidnoi evrst{)ci (aL): SL ~~ .48 1.42 1. iz lnza xa no~.21 1. Rcducirana naprezanja .48 2. n o s i v o s t b o k o v n z ubi.60 1. ..18 2. d) zubi 1I obliku izlomlicnc liniic. c) lucni xub: Inace se kod norrnalnih zupcanika s kosim zubima najcc5ce ne ide s < 8°.41 1..37 2.~~r·-·~". Faktori oblika q za nulte V~cilindricne zupcanike s kosim zubima T'u b l ic a 44. R.2 Pro r a cu n ci l in d ri cn ih z u p can ika s kosi m zubima s t o cu..3 Gra n icni b roj z u bi c il ind r ic n ib z u pca ni k a Z s kosi m z ub i m a Sigurnost U odnosu prerna dinamickoj cvrstoci an:d . Pritisak valjanja : II '0.·. !~f. Osim toga..59 1.1 dib . k a va I" jama y za CI'!I'lldl'I'x11C I. d1 zupcanike Fakror prius. y".33 1.Up- i± 1 ..53 I I I 1. cvrstocu <J..

~ . . _~_ BIB" [mrn] 4 11" 12" 13' 14" 15' I \ 1..86 ~~." .....0 32" 33' 34" 35' 36" 37" 38" 39" \ :In' \ 1.004 1.231 1.__ . • kod 45.00 ..n \ \ \ d. a I Nul-parovi V-parovi kosih kosib zubi y "' Y 150 Faktor Q.226 2.115 1. Pogonski kut dodirnice (zahvatnc Iinije) dobiven pomakom profila: cos a.406 1.--.:---. 1>0 flo 24' 250 26" 27' 28" 29" 30' 31" 7.92 .000 1. . a.. _.532 I \ \ I Razmak osi dvaju V-plus parova u zahvatu bez zracnosti : a ~= ao 4 X..r L.~_2~ ('OS3 ~o bro] zubl z~ (reduciran na z .:: G.Faktor pritiska valiania y za kose zube za ao = 20° (y 150 je faktor valjan]a Zn' = 150. X._0..~---~ 1. ~0.s = 20°) Tablica G.37 1.. .148 1.'~provrt manicg ztlPcanika.443 I I 1.-c.256 \ 1..137 2.._P.187 1.04 \ 1.021 \ zn l I \ 1. 200 l)10gU se za z c= I rccluciranc (virtuc1ne) vrijednosti Z (1. Razmak osi zupcanika s tjerncnom zracnoscu c = 0..89 .0 = ..482 1.81 --- Za izbor sirine zuba isti su Iaktori sirine O[ ZUU':Fy ~'.~.--.-1. as ___ • Ct. cilindricnih 7.~ 1.027 1..:. iz tablicc 33..00 s ravnim zubima.055 2.087 1.208 1.1 za (/.. \ I 12'" 1. je zupcanik pricvrscen na vratilo) (za sluca] ako su zUl)Canik i vratilo od jcduog dijc1a) .907 1. vra tltn vrijednosti diobcnih prornicra manjih zupcanika uzimaiu sc: (d p r ovr tn . --.. . i = 1. a.. _ Xl "" ··-·.523 1 II ! I 7' BIB" "" 476 Jii':i~-'iT13 "" l/i-----~iB~ i 1. 1.035 1.063 1.043 1."1 ~r_l __ ~ .! .58 21" 13" 1.-. ~{ 0. ·····Ti--·---" -l.131 1..002 1.-'- Broj zubi malog zupcanika: Z I mt n prcma tabl ici 18. . 10" .-~--..074 I \ l...616 1.~-1. uz uvjet da se prlrnienjuju na ekvivalcntne (fiktivnc) zupcanike. + __+ X2 ~c .._~1. o~ In.~. Z + 2 X 1IIn ()"' I" 2"' .~ 20°) pnerna kutu nag'iba ~o Tablica 46.5 Dimem:ioniranjc Kuo orijcnt8cijskc --..nc 0....053 1. .15 18' d 01 d OJ'-'=:' Rj 2 0 d IHO\'rt:\ .-.. \ I flo 20" [mm] \ 1.-:.. odnosno "d'?'" :S \.320 2.~ikao i kod cilinclricnih zupcanika.....666 1.841 1>0 40" 41" 42" 43" 44" 450 \ :tn' 2.340 I I (.-. 1 5 d .' '..21 16' 17" .84 -_ ••• _-- ~--~ 0. O'.--r~:"~'-~:~-~--~ • 'C'~_~~' __ .77 110 I ._. [10 zn c=.·.2 pri obostranom lc1istcnju.000 1.. ..313..282 1. 2 I!ln cos" [:'0 za (1..."..09 ~.372 1.88 ---_. 1 •• -.) iz 0. ·-·-W~~· --.96 ..310 1.0 ' ea zubi z~ ocitati iz tabl ice 46. [ednadzba vrijcdi za sluca] ako .28 23" 0. Faktor pornaka x koiim treba cia sc lzbjegne podrezivanje korijena i zasiljenost zuba ocitava sc na osnovi ekvivalcntnog (fiktivnog) broja zubi (z". _··· .422 2.~~ ••• .··~·W---.~ ~--~~-.79 • __ - 1. --~ 0.--·ff---.011 1.~~~~-~ ~·--~:~~-~l·~+-~~~I-~:~·-'~~..015 1. y 150 5.__ .... Reducirani ekvivalelltni ekvivalcntnog broja 14 -. i z....-.u' 14 . a. Premier dodirnih krugova (pogonskih kinematskib krugova) \ii): zubi y .2 III: a" ~~ ao + B ao [rnm] .46 22" 14" IS" .••• . stvarnog 5.----..__~~ .I' 4" 5' 6-~ 9° 10' S" 16" 17" 18' 19° 2O" 21' 22" I 1. ..979 I i I I I I 477 .' . . ~" 1..4 Ra z m ak pro fila (k o rekci i a) cilind ric nih zup eanika s ko s im z u b im a Vee smo priic napomenuli da jcdnadiba i ekvivalenmog broja zubi glasi : za toean proraclln odnosa izmedu Nacela pomaka profila iznescna za cilindricnc zupcanike s ravnim zubima vrijede i za cllindricnc zupcanike s kosim zubima.568 1.167 1.007 1.313. 1.779 1._~_~ 0.75 pri jcdnostranom (konzolnom) ulciiStcnju.721 J.-~(i :1= 1) .upcanika s kosim z ub ima -~ .100 23" \ I I 1.

i.~..Lmn U obzir muterijul protuzupcnuikn.kp/mm'l [ 1 b <)! prerna tublici y . [kplmill'] ."·· __ -------.. b . -! 2"'n (1 ._ ~ .:3 = = Sigurnost cvrstoci Sigurnost cvrstoci ._.~------.. 13dl" '" 0.•_. Proradun nu snvoinu cvrstocu Rcducirano naprczau]e •• _ •• _~ __ " ic stvnmi bro] zubiV. J. _______ " zrmln Zn..----~.__ .~.~-=:::. [.~_?:~_=-_~~v O:~2 2 tan orec !l.._..-:-:----~----~------zuba svcdena na icdinicu _ malog • za promicra ?.. i 25.-. '" Z!I' COS' q~ i q-z treba prcrna 'ckvi\.. -. ~ ••• o ·"_""_"·"~ ------_. DinamicKn cvrsioca valjania [kp/mm'] faktor ko] i U7. optercccnia Stvarna vriicdnost spccificncg B"y [kplmm'l = '" E -l. pa s igurnost pcscbno._ . ) k' 0 [kp/mm'] dinamicka cvrstoea valiunin S~b Stgurnust bokovu tablici jed- 35._---_ .'-~ Z'" '" 7.. )."'""_ . dcn = df:J~ ~l JUs . __ l " "_.2mn d.-----. ~:!:--~. '" -.' 'l... ZI L~~ COS 13..___.--...~ ". i:~ I 11. Na 'l.. K vaHtet. " az '" .~-'-" prema tablici ~8. l .dOl d!{...02.. "- naka.._".. -~ - "'f.-----. u odnosu prcma dinamickoi sila na diobenorn promjeru r·0 = '-(1.._L.7 r>Dl 5'[. Jcdnadzbo i .2~ '> 1 '.:H4Konicni zupcanici s ravnim zubima 1 nulti parovi 2 V-nulti parovi 3 -" V-parovi sa akraccnicrn glavc d't. /. __ . " [m/s] obodna brxinn diobcnih hugov" U slucniu lzmjcnie. (k)/mm'l za nul: 0.tenju Spccificno opterecenjc /3". V ".---naz (k\' -------' XI) nazrvna snag" n. ---. -c~ Diobcni premier [mm) _ .. Izbor Ceoni matcri] ala modul [mm] Okretni moment proraeun [kpcm] mjerodavan ~ --... "_~'r'c_~~"~ _ -·-·-- ·~__. [urn] grcskn zahvata dana ic u tablici 27. Obodn. x.-' ..'".~.25 ~ kD nije bokova ""·_·~'W_T___ 23 }cdan i Z<L drllgi zupcnnik kontrolirati .. prcrna Zlmin tablici 46.. zupcanika r>r<d..)- [kp/mm'l broju xubi ··-"--------~~-----~----I Broj xubi malog Sirin.2 pri krutom obostranom ulcii!tcniu dO' :.__ ~._!_Q_<!. .\~ prikazano je nastajanie evolventnog boka konicnog zupcanika s ravnim zubima. 0.---.-. .: 2 (.x.'-. Tocke nastale evolvente nalaze se na povrsini kugle (sferna evolvcnra). ~i ...~~:~J~ .' Y10 Y. ~. tercccnic p ~ (kp/LJ. profila a cos a:s 0 fnktora pomaka promjcr---~ z~ . Ilk ""~ vis-ina tjcruena xubn miercna od kinematskog krugu 1------· Zbroj Tjomc"i osm razmak Pogonski kut dodirnice Cos [(s '._l!_ COS (I.--.'''!.---~~~--.-- Razrnak osi za nultc (racunska vriicdnost) Razrnak parove I' +d a..-'='~~...z~ me._~ __ .__ .~ faktor ~.1 '".~" 2 (a + Inn ~ x.".. od~osno Zn.~di:.. PIIn) .------- --.~-29~i3a~·-...m] krut(_J§t~rzub-a svcdcna nu um :. __._LL.8 -.."..\1" '. pr-i poddan" je II B.~.""._ .... Uln) dOl elkl = dill + 2mn: Na @ prikazano je nastajanie evolvcntnog boka cilindricnog zupcanika s ravnirn zubima. c ... __ .._.. do."" zn kosc zube tnblica "". B"y Tablica 48_ C' z.-.. z.w ..0. (b"'" k.!!!._ r_~. ""__ red r_~~_.'D kruga ---- [m/sl .. fb HB mali zupcanlk ~ l-IB. i Zn. cclik YE =.) . .• pritiska "._... -[kp) .. ..).. fb fuktor taka optcrcccniu dan je u tublici 28. (a/min) broj okrcta fd prcma tablici 21.3 2. __". ."__ ~ .In.75 Bdln Iaktor udara '" dan jc u mblici 22. 479 478 .5 -l21000 za (fiktivni) C_. . l__ .._" ••. q.) dkl . Proracun nostvosri bokova pritisuk valianjn Dopustene vriicdnosti 1 modul [mm) za ~iriml zuba - bmaks fUn mtu = ~ 1JIn ~= .1 d. jc r.:....:. M. . Inktor koji uaimn U obzir vlskoznost . U ostalim slucajevima: 0. Oznaka Prcnosni omicr zupcanika 7. zn' = [leos' (lb cos 13. Proracun opteretivosti Q'[._. = d.'-' ..!_.__ 2M" U odnosu premn lomnoi Mill u kpcru ~.. Ekvivalentni brzinR diobenog ozubljenia nl) '-. __ valjanja ~~ __ -_..------------ ------_ .... _"~~1" ..'" __. q.....75 pri jcdnostrenom (koll7. br~·-zubi·-----.-~-----.-.. ~._.o1nom) uldi.~.. 7.--COS' ~'2ii· maziva ..llo-proDljcnljivog optcrcccnin : (jDN '" 0.__ ..." H. m dol -l._.~.irinu zubu dana II !dblici 20_ r.0 ~{~~_n: n.. ~~---~---. •• ~_~_" birati iz tablicc 24. Yv .--. ~_"_.'.--.1..... valjanjem ravnine dodira pO cilindru prornjera temclinog kruga.w ~- Spccificno dinamicko c..akntnom (Iiktivnom) r~.IS-[kplmm'] .~ BSl.' osi .._ 20. "~y:" ~ r_~"_·"'· 1.-.~ := d(lE -l. "_""" r~ ~ 45. "..'__.i---·~' d.:.. ---------~----------.....c ~~ __·_-----_·· . ' [kplmm'l __________ Nazivni okrctni moment zupcanika [kpcrn] . 0. ncznkaljcnc zubc.:.~ ll. -r fu - faktor -]-11_~~~~ V"V " d~ c.2 0. Esty [kpjmm"}.-~ .~.. 9 7 400 .__ .._« __ __ znribuvun]u trcba '" zn svaki sluca] Sigurnost za propisan i protiv liS" ".1 d. ----------Obodna ----------.Geometrijske miere cifindr'icnih zupcanlka s kosim zubima Tablica 47.. vcliki zupcanik -I. ·--II·-~-r~ik:t. (j-~!~".__.a + mn x."" " ~_~~_~ __"'_"~ " """_"_~~_~_. za xupcanik S pomukom profila (V) t b.. B. (Vriicdi ..2111n (l -I. mazivnnju mascu Y v >:.---------p"--j. valjaniern ravninc dodira oko zaiednickog centra po temeljnom konusu.

i Z2 iznose : za 0" tan [. zupcanika i~ stvnrnog konusu SQl 1 OIJ'. .IV" "2 ~ 1\~.p~anik.. tzv. granicnog broja zubi. koii mozemo razviti u ravninu. s pribliznorn tocnoS(:u je zamjeniujemo povrsi- Zavisnost 2. manji jc od granicnog broia zubi cil indricnih znpcanika (isto kao i kod cilindrlcnih zupcanika s kosim zubima).------.~.0 3011 I7Rl < c.~ l~~ /' I~\.. 10 ~.. I'd proracunu stupnja sprczania. + .it broia @ Proracun z [mm] broia zubi dopunskih zubi i KulOVB dlobcnih :J I I'RAKTICAR III 481 .002 pri danom kutu 0" pod kojim se sijeku osi vrtnic zupcanika i danom broju zubi z . Pri razvijanju dopunskog konusa u ravninu zarnisljamo da su zubi nanoscni po obodu kao 11a cilindricnom zupcaniku s ravnim zubima.~.. _Z_1 2.'~7 1I~ 700 80 IZ I/. felM 1111 : EQL_ COS6'Of{02~ 1 srednji diobcni promjcr: lim 002 = .. i zamisljeni zahvat dopunskih cilindricnih zupcanika konstruktivnih konusa.radijusi kinematiCkih krugova dopunskih zupcanika: oJ b) odnos bro]a zubi dopunskih zupcanika i stvarnog broia zubi konicnih zupcanika: @ Nastaianjc evolvcntnog boka : n) kod cilindricnih ".cos 0" 8 '7 : IUIII ~O 50 60 708090100 srcdnji moduL: do-bsinoo '~l'Zahvat 480 dopunskih ZHPcanika konstrukcijskih konusa 8 10 15 20 25 30 Z .. = granicni broi zubi cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima (z.od stvarnih hrojeva zubi z . dana je na @' Granicni brei zubi konicnih zupcanika: Zg~ "fF 1111 III 500 ~OO rmnu T konstruktivnog konusa I@. Ti dopunski zupcanici konstruktivnih konusa cilindricni su s ravuim zubirna. 90° --~ .-. Kutovi diobenih konusa 00. -.a I 3011 l- i ~ 200 150 ~-~ ~. cvrstoce konicnih zupcanika svodimo svc na te dopunske cilindricne zupcanike konstruktivnih konusa. .s§'~~ ii~ Konicni i opAovarajtlci dopunski zup~anicl Zi Buduci da povrsinu nom konusa kugle nc mo- zemo razviti u ravninu.\ -1. = 14).@ Nastaianic prostornog cvolvcntnog kod konicnih xupcanika boka Zc2' c'.. Buduci da ie cos 0 < 1 granicui broj zubi konicnih zupcanik». pornaka profila. cos 8 A 20 ~o r:f:"cos"a~ sin sin 0" 151/· I.~r_~__ V~ / sin 0" Z. Korak konicnih zupcanika nanosi sc na tzv. [7 50 1. dopunskog iii = Zg cos 00 f!:} Zarnicnn kuglc konuwm Na ~p prikazana su u zahvatu dva konicna zupcanika Z liz. i 22 i kutova ilo. a. i 00.... b) ked stozastih zupcanik..@: z.. diobeni konus pa diobeni promier tog konusa iznosi .

.~ 1 1" __ cos (180·· ~. " Konicni 7.) danih u __ sin (18~_:::: i_ .. Z j cos (180 -.~ (y v. Osnovni zupcauik ima ravnc bokove.2 0 rij e n ta c ij sk e v rij e d n o s t i z a d imenzionira nj e Najmanji broi zubi dopunskog zupcanika ne smile bid manii od vrijednosti mblici 18: !l....-1.~. Zj ~ z . Faktor pomaka profila za manii zupcanik: 14 _.. sa V-plus ili V-minus zupcanikor» uz uvict da jc + xm > . S odgovarn}llCin'l tanjurustim zup. Takav zupcanik @ prihvaca sc kao polazni oblik za proucavanie i za izradu konicnih zupcanika..':nnikom sin-§~ to ..) U zavisnosti od uvjcta pogoua uzimaju se za minimalne vrijcdnosti srcdnjcg modula (!JI".~_23__ cos 002 > 14 tan 802 . utablici 20) Najveca sirina zuba: &111=1:>: "'i- y lIJm b /. oznacimo radijus osnovnog zupcanika: 2 +. Sidna zuba ne treba cia prcdc [cdnu rrccinu radijusa taniurasrog zupcanika: Radiius osnovnog zupcauika: -f:. rnln 'C.. 'T' . (. S Ul".--~---~- - •. Tablica 5.3 GeoJllctrijsKe rnj e rc k o n icn ih z u p ca n ik a s ravnim z u b im a ')jil' 49. Za nul-parove [c uvjet da je : zupcanicL Parovi •• _ •• ~~ __ •• r~ __ ~~ __ •• ·~_~··~---- 0" zn &" > 90' 483 482 . ako s l(.314.314.. izvdit cemo korekciju. Broi zubi tog zupcanika..x 111 nastaie V-plus par. 1" . 14.'.ilA) SpariYanjem V-plus zupcanika s nnltim. 2 . nulti. V-nulti.: 10 11In" odnosno Ii.11'1._ _ l-.i). cos-8~..'.Za V-nul prenosc uvjet je : Za 8" = 90" 1...). V-pius iV-minus konicnih zupcanika mogu biti nulti.Konicni zupl:::mik 5 ravnim zubima ~iii. V-plus iV-minus. .1 Pomak p r of'i l a ko n ic n i h zupcanika Ozunkn Zelimo Ii da broj zubi zupcanika budc manii od granicnog..upCnnik. min Kad jcdan od kutova diobcnih konusa postigne vrijcdnost 30 -" 90~..:" e .): III". ~-~~. zupcanik postaic "tanjurast". pomak profila.. Tada se taj ranjurast zupcanik i' naziva osnovni konicni zupcanik.... da bismo sprijecili podrezivanje korijena zubi. 'ii 17 Kutovi diobenih konusn I za 8A ~ 90° Konicni zupcanici mogu biti kao i cilindrtcni ... Za 3" - = i > 90° Ian ~o I sin ([80 . :.0380-.

Tjemcni ~_ar_o_~.-.~-... «. _--.. ~ .. = h. = dOl + 2Jn:~ cos 001 ! dk~ .:.----~-.-. i na aksijalnu komponcntu F•...(nastavak) Oznaka Diobcni Radijus promjcr tanjurastog zupcanika dill .~~---------'Tjcrncni Podnozni Tjcrucnl ~~H~H premier ...~-··--··--= m -i..~ hh J~_.~_~~~~~_~ kut zubn ~~~ •• ~. ----.--------. @ Komponenre sila na konicnom zupcaniku s ravnim zubima -c·~~·8~~ 7.. = Fo tan 1).~_l>k. __ ." •..~~.~.~ ._-~_~~.-...•••._-_.. CoS BI...7_?_~~.. ~c~~~ _ ~~:~:~'~:h:.1 Cos x~( a.. . = ----------I----------··-~· b CO. _ Okornito na uzduznu liniju boka zuba djcluje sila F n @ i @..• __ • __ ••• __ ..::! Vis ina unurarnjcg konusa F.~ Tjcmcnn vis ina xuba nul pnrovi 2 V-nul parovi ~k_.. na obodnu F 0 i na radijalnu dopunskih zupcanika F. = 1/1 (2 -i._ .~--~ -._~~~.~ 21/1 + C M..••. a aksijalna sila savijaniu i tlaku.0 sin SOl S02 [kp] [kp] F.-. .. .nik i. eventunino izvijanju.k) . -~----~~~.. ~_ ••~__ .__ h._~_···_'_"_(~~~:~. vrijcdnost iz tablicc 20. IIr..-. w Tab li c a 49. d" .-----. --. .--.. __ 2 ~sin Il~ Cos Y.l~ -.~... -----~ . ._--_.~... ..~ Srednf Ticmcna Vis-inn _ .~--.-. ~-..----------•• -•••••• --~-----•• ---.__ . _ . .4 Sile s ravnim na zubu i s il e k oj e o p ter e cui u vratllo zu b im a @ kod kc ni cni h z u p cani ka Mali zupcanik zlm z Vc1iki zup~. i . Osim toga sto je okomita na uzduznu liniju boka zuba.0 - - --- 2.~" _ •• • T>_~ • __ •• __ • __ ~... z..2hk:.•~ Sirina zubu __ : <:>..0' dk.lo:: I i i .--._~ .~c "~·_···· kut konusa ~' ••••• ~.--~---------~ .--.. ~-=~=-=~l~~-~'~~~·~. 5.i ~~ Fo tan ao sin --~-~~------------i---" Unutarn] i ticmcni promjcr d. Podnozna vis ina l ~ nul-pnrovi ~_~_·~\_'--_n~u~!. radijalna sila savijanju. Tu radijalnu kornponentu dopunskih zupcanika F..· z~ .314. . razlazcmo u radiialnu komponentu F.. ona je naklonjena za kut ao..: b ..).-----~~.-..--. _ 2 b 'in Ilk! COS Xk.~ modul zracnos zuba ~ ~ €I Silc na konicnom zupcaniku s ravnim zubima l ---_ _----_.c Obodna sila: + FOl=Fo2 Fo = F.--~--.~~_- -"11 dk) ---~.~ _ r~c_. Silu F n razlazemo na dviie kornponente.! cos )(k~ F'l Rndijalne silc: = Fo tan 1).~ d02 -i. Vratilo jc navcdcnim silarna optercceno na ova] nacin: obodna sila Fo izlaze vratilo savijaniu i torziii._: 1/1(I - X.0 cos SOl SOl [kp] [kp] 485 F'2 484 = Fo tan ao cos . ---~ --------_ d:n02 _----- Cos~8~~· Broj zubi dopunskog zupcanikn c~~·a~~. ~.-~ Projekciia Projekciia duiinc zuba visinc zuba a~ =.----..·~·~~-:·-__...---.. cos PI 1).."..MOl dOlo I [kp] 97 400 -nl Aksiialne silc: _ [kpcm] kut zuba ~~".. ..

. fb odnosno -.. Kut koji zntvaraju Kut diobenog konusa 1 za 0..Iaktori oblika zuba dani su 11 rablicama 24.::.az . fb B dill "" 0.!!..n.'!'.-".---..lv Y ie :1Ie 1 [kp/mm'] Diobeni premier zupcanika Y = faktor pritiska kotrlianja dan [e u tablicama 31.5 Pro r a cu n d i m e n z ij a ko n ic n i h z u p c a n i k a s ra v n i m z u b im a Tablica (nastavak) 50' VeIi~inC Jednadibe zupcan ika dm" . -------------". nosivosti (mm) n. nrimiedbc Tab 1ic a 50.-------.parovi mjere . fb (umrn) ...a aka ic zupcanik pcrorn iii drugim naeinorn vczan s vratilom.[kplmm'] )/ lOOO -Iv· dnl.5 dvrallla.02 -I -IC 11 din ~ 0.. > 90° moment na malorn + 0" -----.. = MOl n. = F. Srednii Srednii premier konusa zuba diobcni prornjer madill dopunskih tnm dOl "'" Zl1n Z:8: nJ t!-I 00·0'·- dllll v' r [kp/mm'] dm.-~------- Vi+i' --4V". Ako [e zupcanik s vratilom iz [cdnog dijcla d" "" .0 2 sin 5" d .. ql Buv O"rc:d:a: = ZCl q'll BSlY q.. __ . .. j 25. Ft:: optcrccenie za nul-parovc B =-~ 0Td"2-~ I 21.2-2 crrc-eJ za sluca] optcreccnia (kp/Jl. i 33. tnblica 27..__ _ b ~!3.-.e OA = 5. Vcliclne A} Osnovni Prenosni B roi zubi Omjer omjer malog zupcanika J¢(h1adi'. ~~ _~ "C odnosu dopunskih z. 22. «0 = ~ Mol dmOl [kp] tan 0" = 0" sinoA cos OA aks iialna ..d......---.bc pararnctrj primjcdbc II roj zubi dopunskog Obodna brxinn [mls] na srcdnjcm diobenom promicru K vnlitcta abrade -. tablica 28. ~~1 S pcciflcno dinnrnicko ~ nul-parovi optcrcccnje 'c.l d~1l .~-.---.-----~-----.----i l'roracun s ila: I . a treba iit birati prema Z" j Z'" broievima zuba dopunskih zupcanika i --------------1--------------------_·----Materiial Nazivni okretni zupcaniku M. 1.. r B} Glavnc Diobcni Duzina Sir. prema oroiu zubi dopunskog zupcanika Z" i prijcnosnom odnosu • ZC:l lc=- z. tvrdoca HE malog ~ 1-IB SI varna vriicdnost optcrccenja ~pecmcno spccificnog }3'lv = '1'13 -I. ••• I I~-----------I~---------------------·dm I - Za nezakaljcne zupcanike velikog + 15 [kpfmm"].a.llmin .7 aDI noSHO ~ odnosu .._-.------------->t F~H = Fo tnn a.. b ~ 1/3 Rill 08 m ' + c f. & I 1 1--------------1------------_·---_·_----_·_···· odnosno b ~ 8 mill....--... = FrJ = F.3.5 So = ~ G 1.._.g tan p. f. "~ ."_. -. do! = --~--- - -. i q.--------m = . ~ = Fo tan (xo sin act I-----------I------~------'----~-··-----·- I'rorucun savoine runo naprezanic ~Vl'StOCC:. cos Ii. = me I 'rorncun noaivosti bokova uritisnk kotrljanja = B.10.-~~~----j----------_-----------k = -- dmn Z..s 2d11rol'rl.•• - b .----------------~------I C) Proracun broja zubi osi vrto.1 R. [-Ip-] rnm'' 'I' ~ faktor udara dan je u tablici srednji premier I----~--------Modul Sidoa zuba osnovnog zupcanika ---------.-.-.. izmienicno-promicnljivog aDN "" 0.mm) = krutost zuba svedcna na mm ~irinc zuba.-----. (urnm) = grcskc zahvata.. _"._ ...--SillllI'JlOst u odnosu ~~·\·n~loci ~~imnnost 1~"rMI()~i 1._.. = __!!E. prema tablicama 29.. ~ 111m = q~ z z b ~ 10 n1mJ Izabirc se prema raspolczivu prostoru iii prema potrcbnom provrtu koji mali zupcanik prema dimenxijama vratila mora Imati. 487 486 . = 90° 23Za OA < 90' Za Oil.~ faktor toka optcrcccnja.a.... '"._~_" ----. rcduci- O'rcd] = ZC:l . /d Vrliednoati pogonskog prijenosnom . Rn 2.~ sin 8Ql i~~. faktora I« dane su u tnblici je po Brmcllu 21.--. [kp/mmlJ mot 13 "-= - 2 M.5 •• ----- 1 Srcdni i radiius Rm = dm" .----.---~--·--···-···--~I----------------------~-..314..---.02 ..3 --. prema prcma trajnoi lomnoj .-. ------._---_. i 30. cos 8\11 tan 001 = i + -~-------------zupcanika: ic = ~.obodna radijalna F. cos Ii [kplmm'] O.. -------------------1 I + ~ f. dml R..Bdl.._._--_.._.. tablica 27.

. . kut lucnog koraka ceoni modul . cos 00 cos" ~".> k 125 .. til.5 1.315 Konicni zupcantcl s kosim i sa zakrivljenim zubima cos8o~cOs-~:: > > 2. I v» J cdnadxbe i prfmjedbe ko = vn y. Sigurnost bokova ko niic za [edan i za drugi zupcanik icdnaka pa sigurnost bokova trcba kontrolirati zn svaki zupcanik poscbno. iedan mora imati zube @ Konicni zupeanici sa spiralnim @ Kcnicni zupcanici s kosim s desnim.odul dill.5. Pri podrnazivan]u museu Yv = 1.. +[ [0 000 ~1"klll Buv . ko' [kp/mm'] dinamicka cvrstoca valjan]a dana je u tablici 35. U ostalirn slucaievlrna ys = 0.R.. ___ r. Uzduzna liniia boka zuba svedena na osnovne zupcanike moze dati ove oblike .5 protuzupcanika z" ccHk 21000 + -21r' njem pravca po krugu radijusa p @. a drugi s lizubima (dcsnohodni) zubima (desnohodni) jevim kutom nagiba. 'Ii .. zuba: kosi../3. ko' [kp/mm'] vn = fsktor koii uzima U obzir materijal Dinamicka evrstoca valianja YE = I. lucni. Odnos izrnedu stvarnog broia zubi j broja zubi dopunskog zupcanika jest. evolventni (paloidni) epcikloidni (eloidni)@do@. _ ~ ____ ~ zaribavanja Sigurnost protlv Sz=~- 1. [ 5.nastavak Tablica Vcl icine 50.5 Z @ Konicni zupcanici s cloidnirn zubirna (desnohodni) Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima imaiu mnogo povolini]e pogonske osobine od konicnih zupcanika s ravnim zubima. Zamisliamo da je ovdje konicni zupcanik s kosim zubirna i zakrivljenim zubirna zamijenjen cilindricnim zupcanikom s kosirn zubima kod kojeg ie kut nagiba bokova ~".. Kod konicnih zupcanika s kosirn zubima liniia boka zuba dodiruje krug radijusa p @. Buduci da se uviiek veci broj zubi nalazl u zahvatu. ~ <po - kutni korak. Z 1nnm = ~~ cos (. Od dva zupcanika s kosirn i sa zakrivljenim zubirna u zahvatu. Konicni zupcanici s lucnim zubima (Gleason) imaiu sredista radijusa zakrivljenia na krugu radiiusa p ~~.:. Ked konicnih zupcanika s epicikloidnim (eloidnim) zubima bokovi zubi imaiu oblike cpicikloide i hipocikloide (Orlikon) @. Kod konicnih zupcanika sa spiralnirn zubima Arhimedova spirala irna svoj pocetak u sredistu osnov nag zupcanika.= do/z @ Razviicni plan kosih i zakrivljcnih zupcanlka konlcnih Normalni m.~H Konieni xupcanici s luenim @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima (Iicvohodni) vent a nastaie kotrljazubima (lievohodni) 488 Stupanj prekrivanja ukupni Euk 8.k = z.. Pmo Sirina zuba b ~ 10 Inn". Zahvat ie postupan po duzini boka zuba. Sb =~. imaju u odnosu prema konicnirn zupcanicima s ravnim zubima yeti stupani prekrivanja a time i mirniji rad. _ ~ ..O.j" @ Svodenie konicnih zupcanika cilindricne s kosim S kosim zubima zubima na ~"'In C) - rninimalni zuba kut nagiba bob 489 . Zen ~~ = faktor koji uzirna u obzir vlskoznost rnaziva dan ie u tablici 32.. Za proracun stupnia prekrivanja ® i @ mjerodavno ie ozubljenje u normal nom presieku (okornitom na uzduznu liniju bob zuba). Oni se mogu usporediti s cilindricnim zupcanicima s kosim zubima. lucni korak .. Granicnl bro] zubi Z. spiralni. Modul Inn U normalnom presjeku na celu konusa treba da odgovara izboru srandardnih modula prema tablici 3.~... Kod konicnih zupcanika s evolventnim (paloidnim) zubirna (Klingenberg) evol.

2 djeluie u smieru krctanJ~) r2zla~e s~ na komponente F".c) cos 002 [mm] tjemeni kut zuba: podnozni kut zuba: tiemeni kut konusa: 5....bfJdr)(> sit« FDt i FO:J okomile ~u no rovninu crlon. d~)u rezulta~~tu R. = .2 '0 P'l = 0:0 -~COS l_. _- sin 3n 1 Na @a i b prikazane su sile koje djeluju na zubu. F.. kO!2 dieluie u snueru uzduzne Iinije boka konusa.na kon:ponen~e Fo (obodnu) 1 F.. -I.1 "'" Fo ( tan sin 1 0:0 --r. = .2111" cos 001 [mm) dk2 . [rnm] d02 - b sin 002 [nun] (. rczult~nte. 1 r.~-- Xf m" 3 k [ =0 ~ 01 + )( R."."-. _z.1 Geometrij ske mj ere dOl nuItih ~~>1 p r ij en o s n ika diobeni promjer: srcdnii prornier : tjemeni promjer : podnozni premier: drnOI = Z2 111. 111. b) odnosi slln na konicnim zupeanicima • koslm zubima drt dr2 = dOL = d02 Xk 2 (m" -I.. _ .- SO[ [kp) ~1l10 r: Kad je rezultat proracuna aksijalnih sila pozitivan. iF nn. Sila F" (dol~UnS~Og zupcanika cilindricnog s ravnirn zubima) koia djeluje OkOl-:lltO na ?ok zuba (F" [ ima smjer suprotan smieru kretania.. su.21/1. cos 302 [mrn] .! ': Obodnu silu Fo treba izracunati tz maksimalno potrebne snage koju treba prcnuen Fa (COS tan cos .~.315.Sila F". tan So 2 . djeluje suprotno od vrha konusa. ad smicra okrctania i smjcra nagiba bokova.Iu. Zn smjer bokova zubi i za smjer okretanja zupcanika dan na {I~b iznose sile: Rj [0) -...c) cos So [ [mm] 2 tm.~ d02 -I. Pri tome pretposta~liamo da sila kola se prenosi sa zuba na zub dielu]e u ~redisnj~j tc:cki yovrSin: zuba.astavlj?n~cl1_l.) Sill ") 002 { kp }.1"0l. [mm] = du . Pri tome mora biti fd > 1.Imo ilOI 0:0 _. onda F.2.cos (180 . tan (3mo .. cos Ilol ) [kp] tan r.Diobeni kutovi iznose za dani kut koii zatvaraiu osi vrtnje zaSA = 90° ~A i dane brojeve zuba ZI i Z1: 0) -r« dodajuci i faktore za eventualna udarna opterecenja i dinamicka dodatna opterecenia: . 1 ~ad[Jalnu sl.R. = 1·' ( tan '..cos SA Z2 (. + Ck k[ Dinamicka dodatna opterccenia uzimaju se sa 75 % fd vriicdnosti danih u tablici 21. F .2 = d02 d.R u radijalnu i u aksiialnu komponentu dob~vamo aksijalnu silu F.IlA) 5. Gubici snage u zubirna mogu se za kvalitetno izradene zup.. ~-_- sin SA.315.mikeuzeti sa ~ 2 %. Ilo cos + - tan ~m..b sin.a - za a> A 90° tan a OI = Z2 _ cos (180° ~ Zl aA) tan 00 2 = ~ Z2 ... J3.. razlaze se.2 Site na zubu tan tan m. cos [. dok u obratnom slucaiu djeluje u smjeru konusa @la: 491 490 ..ool [mm) d". [ = dOl -I. -I..~ Silc no konicnom zup~nnik\l' kosim zubimn: 0) znvisnost smjera aksijnlnc silo Fal radiialne silc F.

) na kojima se izraduju i konicni zupcanici sa zakrivljenim zubima.k osi a treba da bude sto _. ---cos 801 cos" f3mol priicnosnom = z. biraiu se 5.:.. bilo suprotno smicru nagiba zuba (negativno)' @c. crr ed 1. Osi tog zupcanog para sijeku se. fb [kp/mm'J dmOl - 1 za V. i q.01 ·. - .. I ovdje mogu zupcanici biti kovani ili lijevani. Izradulu se na istim stroievima (Gleason. I u odnosu prcma lomnoi SL = ~. U ostalim slucaievima: Dinamicka enstoe.m sirine zuba dana [e u tablici .. Orcd Proracun nosivosri bokova: .. i 25. Sb = "0 k j<:n . = l.5. f b (urn) faktor taka optcrecenja.:n. a na <rol)e su dane gcornctrijskc QO~ Kevan i konicni zupcanici glavnc micro 492 493 .. = 13m."Tooo-' + _--dIll!)1 'i) • + ~.. z. '. a za teska motorna vozila am". koji nastaju od obicnih konicnih zupcanika sa zakrivlienirn zubima na tai nacin sto se osi razrnicu ®l a i c.25 bokova Sigurnost bokova ho nije za icdan i za drug.) i ceoni modul (III. .1 Oblikovanje z u p ca n ika k o n ic n ih 13. na Qopb kovano tijelo zupcanika.22 I c (kp/v. don ie u tablicarna 31.1~ Tabliea = cos 51. dan ic u tabliei 28. Da bi se smaniilo habanje i da bi rad bio sto tisi.. + V _!_~~_Q_ dllll krutost zub a s"eden. fb [kp/mm'J e 1. ----a ~ 0. 1 ~-j~. na v. b) bez pornicanja (obicni zupcanik ulje). Osim oznai"enih mjera treba na crtezu obvezatno dati jos i podarke 0 vauiskom moduIu.. kao sto su ceoni korak (t.. B cos cos ql . Klingenberg itd.21. = ieo + 1 10000 .k iednako pa sigurnost treba kontrolirati za svaki zupcanik posebno. Sigurnost protiv zaribavanie S. Pri podtnazivanju mascu Y. v· c f. Na <log prikazan ic kovani konicni zupcanik s ravnim zubima s potrcbnim kotama za izradu rudionickog crteza.pritisak valjanja k = B"v y ien._~-~- ·-----I··-.5 Sigurnost u odnosu dinamickoi cvrstaCi Sigurnost cvrstoci prerna So = ~~. c) ncgativno pornicanie visoka optercccnja.!__ 1 ------- cos 8..Bmul! Zeal i prerna Stvarna vriiednost opterecenja Spcciftcno specificnog odnosu i. Tim razmicanjem mijenjaju se na manjcm zupcaniku neke velicine..8-3 2 I 0. Najmanji broj zuba z .51-2.2 dO' _.'b _1 Mo.parove Bdln "" 0.±.. .0 0. CO. Zbog ionako mirnog rnda zupcanika so zaktivlienim zubima mo~c se B"ln uzeti same sa 75%.3 Pr o r a cu n nosivosti O'rc. = 6 (Z)mlo = 4). c~ Specificno dinamicko . o kuru dodirnice.. zupean.m) +-s. diobeni kut SOl' Hipoidni zupcanici upotrebliavaiu se na automobilima (prenos na zadnje vratilo).).315. 0.125 do.. Razmak osl a prema puijcnosuorn omjeru Tabliea > 2.m) greska znhvata..d'Za putnicke i za laksc teretne "f" au.. prerna :U16. dana jc u tablici 27.ir viskoznost rnaziva dan je uta. bilo u smieru nagiba zuba (pozitivno) @a. Olll ql B~lV j .02 ~ I ~V-. B= 0....5 52.5 2. fe (v. 1. Hipoidne prcnose treba dobro ~fJ Zupcanici s pomaknutim osima za mimosmjcrna vratila : podmazivati (spccijalno hipoidno a) pozitivno pornicanjc. hipoidni zupcanici. [kp/mm'J Na !@ibprkazan je obican konican zupcanik sa zakrivljenim zubima. 2.316 Konicnl zupcanici s pomaknuthn idni prenos) osima za mfrnosmjerna vratrla (hipo- Proracun savojne tvrstoce: reducirano naprezanie q. C)" ~~~:~f. 0.! B.m Bstv - Svi podaci dani u poglavlju 0 oblikovaniu cilindricnih zupcanika uglavnom vriiede i za konicne zupcanike. Na @Ja prikazani su tzv. valjania YB = 05 ' + ~OO 2E Yv = faktor koji uzima u obz. COS 80:1 cos.26.2 do2.3 d.---~·-_ . optcrccenic - za nul-parovc za V-parove B = 0) dw. 1m' [kp/mm') .0 ..:: z. ko = YE Y. su faktori prema : Zenl h' oblika zuba dani u tablicama = -. Na <lopa prikazan je konicni zupcanik kovan iz jednog diiela s vratilorn.. na tekstilnim strojevima i na alatnim strojevirna.tomobilc am" ~ 0.23 dO' 0.. U tom slucaju mogu prirniti po zakrivljenim zubima).16-1. ko' [kp/mm'J dinarnicka cvrstoca valiania dana u tablici 35. blici 32.'b 2M.75 Bdln [kp/mm'J B" [kp/mm'J '" = faktor udara prema tablici 22.za nul-parove opterecenie Bdlll «! 0..:l.en = ~_C.. Za cclik Y E = 1.h' 24. 1 ZCfl2 crred! :.26 do. i ~1 I 1.tv = '" + 0.33 d. 0 broju zubi.. YE = faktor koi i uzirna u obzir rnateriial protuzupcanika.. i 33.' .1 dm. diobeni promjer dOl.__! y = len faktor pritiska [kp/mm'J kotrliania.

":1.._. L------Ukupna d\l~~na zupcanlkn l~--~~-"~"-'-'-'---' Projekcija sn-ine Razrnak ad vrha konusa oslonc povrsinc do glnvine c..Ipl:"nici sa zavoinim zubima : a) zuhi ixrczani na kincmatskom valjku (cilindru) i skloplicni ravninu. vidi He da se zupcanik 1 okrcce obodnom brzinom v u a zupcanik 2 obodnom brzinom V2· U srnjeru zajednickc dodirnice rnoraju korn10~ Odnosi brzina i klizanja na cilindticn im zupcanicimn sa zavoinim zubima ponente obodnih brzina oiti medusobno 495 494 . b) dodir u lo(ki kincmntskih valiaka.-~-. +~~--.. NajCeSce ic 1) ~~ 90°. Dimcnzije tijela kovanih zupcanika dane su u tablici 53. budc B ira sc tako da c..~. ([o~. Lijcvani zupcanik dan je na Qo~._ . Osi vratila sijeku se pod kutom koii je [ednak zbroiu pojedinaenih kutova nagiba bokova : a.. kod cilindricnih zupcanika sa zavojnim zubima postoii osim klizania okomito na bok zuba i klizanie uzduz linije boka zuba.-- __ a. t]. Primjcdbn Naziv Debljina strani Dcbllina strani Du~ina vijcnca vijcnca na vaniskoi nn unutarnjoi Oznaka e.~ .__ .. a i isti kut dodirnice 0:".Kinematski krugovi takoder sc dodiruiu same u icdnoi tocki QOf»b.. I. Na ([{}P.---.-. bude cijel i bro] ciicl i broj ----. odnosno isti modul 111. c. Zupcanici takvih prenosa irnaju (kao i cilindricni zupcanici s kosim zubima) u presieku okomitom na uzduznu os boka zub~ isti korak. Dok kod cilindricnih zupcanika s ravnirn i kosim zubima postoil osim valjania zuba po zubu i klizan]c u smieru zajcdnicke tungente na bok zuba.. micro kovanih zupcanika c) gcometcijskv miere kovanih zupcanika._..317 Cilindricni zupcaulcl sa zavojnim zubima Prenosi s cilindricnim zupcaniclma sa zavojnim zubima iesu prijenosi s mtmosmiernim osima vratila.. . koia predstavlja presiek MM osnovnog profila.Za proracun dimenzi]a vrijede isti geomeniiski odnosi kao i za cilindrlcne zupcanikc s kosirn zubima.Dodir bokova zubi octvija se samo na duzini E l Bi puta zahvata 0np u ravnini okornitoj na uzduznu liniju bokova Qo:l)c. a= <J bJ (~OJ + ~Ol prf'sjek QJ._~'.. { / \ (IO~~. Kut nagiba (~oJ manjeg (pogonskog) zupcanika treba da [e "eel od ~Ol' kuta nagiba veceg (gonicnog) zupcanika 00J > ~02' Dodir bokova zubi je u tocki Qo]). I. dirnenziic lijcvanih tiicla zupcanika na ([o~. [ podloske za reguliranic ~ zrncnosti b cos B ! Bira sc tako da budc oro] cijel i . Cilindricni II . c) prcsjck okomir na liniiu bokovu Q"~ Lijevani konicni xupcauik rnjcrarna s glavnim Geometl'ijske mjere kovanih tijela knrricnog zupcanika <love Ta b l ica 53. Isto tako imaiu kutovi nagiba bokova oba zupcanika najcdcc isti smier. Bira sc tako dn budc Ovo radi lakscg proracunu clicli bra) .~_~...~ ]ednadiba Bira sc tako d._.---~--~-_.. oba su iii ljcvohodni iii desnohodni. e.._. b) kovana tijela zupcanika.c) 5. ...._-- _.:omit (1(1 lil'lij'u bokOVQ oJ Qoj) Kovani konicni zupcnnici: n) od icdnog dijcla s vrntilom.-- ..

----.nls~ = cos Botd":l: cos r301 dOl i = _1. V.. _--_.. = 97 400 -'~ [kp/cm] n.. . = do.2 Si l e n a cilindricnim zupcanicima sa zavojnim I z u b im a Tablica Primicdba 55..jednake Vn"~ VI COS \301 = V2 COS \302' U smieru uzduzne linije boka komponente brzina su Vk 1 = V. Maksimalno 3 + pi '-2' pa zato mora biiu.:: . _ . a uzeto je u obzir trenje u smieru uzduzne linije boka zuba. . U smieru uzduzne linije boka zuba djelu]c sila trenja Fn po. i Po.79 70' 0. 2:6~' = = z.--. Oxrraka Zupcanik 1 (pogonski) F Zup~3nik 2 (gonjcni) = V..p'. F. ...78 40" 0.._!. Zl ---------~. .p') ~k~~J~~----_---~[kpJ (j01 Sile no zubu cos V2 = V. II . = premier kincmatskog kruga zupcanika n.. [kp] v~ t' d v. f.~_'±_!". '-~pO) [kpJ F". --. p' = reducirani kut trcnia tanp' = ~Icos "no = rcducirani koeficiicnt trenia V:· Pri dobrom podmazivaniu tan pi ~ 0)1 d.. -_----_ Razmak Sirin.75 -~z r» 0..8! 50' 0. --~---- __ {l.. .. usl ijed trenja izazvanog uzduznhn klizanjcm bokova gubi se dio dovedene snage: 1 ..82 \30 ~-------'----'" Tjcmeni prornjcr _ . Nju mozemo razloziti na kornponente F. kola sa F. i Vk2 imaju suprotan smjcr: 5. l"Ol 1"'02' 2.p') P" ~ Fr.....Iskoristivost u zavisnosti ad nagiba bokova Po dana --._-------- Akaijalne s ilc _- 1'..__ --_. = 20" 60' 0..:\17..-------------d~.~~~~. > r>.-. r>. Zato se cilindricnim zupeanicima sa zavoinim zubima :. os i zubi ------~-------..-------Fo. Obodna stla .. 1. tan(1\. _ c') p F. d'10bem...i11 ~all (Po...317.\2 PRAKT!CAR III 497 496 ....·_-- sin = cos a02 a V2 ---- sin [m/s] cos aD.~.----. 5.~.SS.-=------_.nlk 1 (pogonski) Zupcsnik 2 (gonjcni) Primicdba )_317. d" V. Ono [e jos vece s obzirom na uzduznu komponentu klizau]a._-_ .317...1 Geometrijske mi er e c il ind r icn ih z u p ca n i k a sa z av o j n i rn zubima Tablica 54.102 P. ~~~-~~--~--''''------~--'' . 5..... ~ --''60'''' :n /]s "nn.2.£_r_ tan dOl Iskoristivost za IL' = =-cos Boo lJ"ln tan p'. U normalno] ravnini u tocki dodira djeluje sila F. = d•• + 2 >nn .69 zu Ii = 90" SarnokoCivost nastupa kod \302 > 90° . = 'j + tanp'tan POI 15. cos \301 \30' \302 nl 60 [mjs] rr • n2 ----. Pri proracunu sila zancmarene su silc trenia okomite na uzduznu liniju boka zuba. .-.cos ([l.4 Pr o r acu n nosivosti Buduci da je dodir zubi u tocki. = _ F . si 11 \30' i Vk2 = V 2 sin \30 2 • V~. <10~okomito na bok zuba.promjer .~ 90" = '/{z postize se kad [e Po 1 Brzina klizania Vk -C.3 Iskoristi vast Iskoristivost ozublienia zavisi ad kaeficijcnta trenia !-'--' i ad kuta nagiba boka Po.p') tan \30 1 = tan p' "<! 0..------. Zup~. 30' 0. r~ Oznaka K ut os i vrtn]e zu a = 90° -~z ~= zn 11 = 90" Prcnosni ornjcr za 3 = 90° i 1-': jc u tabl ici 56. . _1t M.-..1 ...-cos = d02 60 [m/s] Rndijalne s ile Fr~ = F [kp] cos ({l" . Ceon! Diobcni modu1 promjur I = n1 = n... Slicno kao kod pokretnih vijaka." daie rezultantu R..1 a pri kutu nagiba bokova 0 Tablica 56.. -. ... a F" = 2 M~ [kp] d.. - _ . -. lan(B" o ~T~~~~.) [k ] •• ot cos (B.p: tan 0 1 P2 1"02 Vl 1 ~ tan p' tan \302 1 + IL' tan POJ -~z = = POI v.-~----. SUa Po razlaze se na obodnu Foo i na radijalnu komponentu F.. habanie zubi jc veliko..:::. _--------------_.

. ali moze biti i drugi. U usporedbi s ceonim i konicnim zupcal1lClma om su za 1St! prenosni omjer manji i laksi. <fop.ez.. sp". Takvi prcnosi posebno su hladeni.!2. Puinim pl'en?snna 'p~stiz~. [111m) qT PI [kWl i Ilk [mm] kincmatski premier pogonskog zU1'canika faktor temperature (v. liftova.~ Zt nz kruga Normalni korak tn . Prcnosni omicr puinog prcnosa '" l~ ~. 2/Z 1 > 1 visina tjernena glave mjerena od kinematskog na savijanie nijc potreban. zahvat~ (2 . prenosni omjeri i = 1 do 100 i vise.Na ([oj} prikazane su niihove moguce vrste. E-pui. ([oryaprikazuje cilindriclli Plli.318 Puzni prenosi Puzni prenosi omogucuju prenos snage na mimosmiema vratila. Dosad jc puznim pl'cnosima postignuta rcdukciia broja okreta s puza koii sc okretao sa 40000 /min. razlikujemo ovc oblikc zuba puia: A-pui. ~e. Budu~i da je kod pu_inih prenosa uvijek ved broj.~ FO}_. U usporedbi pak s cilindri(.. kod uredaja za upravlianie brodom. Kalieui celik na knljeni colik" 8 Vaznc ic obilno podrnazivanie Sigurnost protiv habania (sigurnost protiv zaribavanja) Gubitak snage . sparcn • globoidnim konicnim zllpcanikom) pur. ([o~d prikazuie puzni prcnos pri kojem je konican put u zahvatu s globoidnim puznim kolom. tablicu 58). Qo~c prikazuje puini prcnos pri kojern i pui i PUZllO kolo ima globoidni oblik. 1 S <:>bzlro111 to da JC dodir medu zubima u liniji. globoidno kolo). Puzni prcnos radi b. c~. 'Takav pre nos naziva sc spiroidni. I.Ogbprikazuie cilindricno puzno kolo i globoidni puz.=cbC".<!. Dopustena obodna sila: FOl.U usporedbi p. Uz odrcdene uvjetc mogu se tim prenosima ostvariti V1SO~~ Iskoristivosti (do . kao i za pogone stolova stroieva za ozublienic.. tnblicu 57) ulazna snaga = F 01 VIII 02 prenosni ornjer 'c. pri redukciji broja okreta. ZUbl Is~o~obno. Dosad postignuti okretni moment na puznom kolu iznosio je "'" 70 000 kpm. gloi)oidnim kolom).. pur" a. Omogucuju isto ta~? da ~e snaga s jednog pogonskog vratila odvodi na veci broj gonjenih vratila.iva"ja pll...1 111 111" 5. da bi se smaniilo habanje..-"ih prcnosn: a) cilindricni pU'-Ili prcnos (eilindr..i globoidno puino kolo (globoidi su rotaciiska tijela nastala roriranjem kruinog luKttj. za pogone centrifuga i pumpi. . uz koii omjcr se mogu prenositi vcce snage s dobrom iskoristivosti.sijalni razrnak dvaju istih bokova zavojnice: Za yiscvoj ne puzevc P . b) globoi<lni pu:.. ~~. za pogonc rotacijskih bubnjeva. c) g:loboidni puxni prenos (globoidni .3c IHZl do 1 tan Yo !!. Puini prenosi primjenjuju se kod rransportera. buke: ?vent~all1l titran puzmm se prenosom prigusuju. rekstilnih srroleva. Danas sc ti prenosi sve cesce prilnjenjuju za prenosne omjcre I : 5. H-puz. moraiu bokovi zuba biti glatki i dobro podmazani. 7. a podmazivame se izvodi tlacnim uliem.dopc[kP/mm b tno dop c 2 ] Dopustene vrijcdnosti faktora opterecenja faktora temperature qT Tablica 57. Kod alatnih stroieva dolaze u obzir za pogon blanialica.' spnrcn s cilindricnim kolom. Da hi se smanjilo habanie I gubici trenjern. Prjmjedbe Spnrivanje materiiala \ Dopujitcnn zina kl izania Vk br-l [m/s) dop C (kp/mm'l i Kod kaljcnog i bruscncg proluzupcanika u sprcxi sa zupcanikom od s ivog Hva ili bronco dop c )C za 25 % vcce \-~ 2 5 konicnim zupcanicima s pomaknutim osima irnaju ti prenosi vecu duzinu staze dodira i mirniji rad.. N-1'ui. Izrncdu ta dva koraka Proracun cos '(0 ..t:en~sesa~o m~nje snage.jII~ Razlicitc kombinacije mogucil. 0 Prerna geolTIctrijskom obliku bokova puza. o15odna sila 80000 kp.[kp]. Kut kO)I.cni . Imaiu veliku iskoristivost i male ugradbene mjere. postoii omier: i aksijalni korak ~'. zavisno od nacina izrade. <l.. p~enosl veeu o1'teI'ct!vost.llim zupcanicima sa zavojnim zubima imaju vccu nosivost i bolju iskoristivost.do 4). zubi su kaljeni.~ = 98 %) . <I) spiroidni prcnos (konicni pur. 1'= 1 do 15. vertikalnih husilica.:!. globodni puz (v. a za veee prenosne omjere i jcftiniji 498 Prema nacinu izrade puza kao standardni moduli 111: cos Yo "~ i aksijaln i Visina uspona P je ak.. Snaga koiu je puinom prenosu uspjelo prcniieti iznosila je"" 1000 kW.vratila medl!sobno z~tv~raj1! naj~e~ee je 90°. kut t:~ uspona na diobenom promjeru moduli mogu biti normalni 111. na O~?g11CU)~puzm. u. motornih dizalica. apn n:lUltl~h~aCl)l. K-pui. a premier puinog kola bio je "" 2 lTI. Stalno je u porastu primjena visokoucinskih puznih prenosa s lcaljcnim i brusenim puzevima i s posebnim oblicima bokova.<l] . . ?sim toga.

Kincmatska os tih puieva Ie. --_·_----_····_--------_1 ijll~ Oblici zubi cilindricnih i globoidnih puzeva: a) A-pu~. JSpupccn_.e ~no tokars.~..nog kola daj 11 mcgucnost stvaranja dovolino visokih hidraulicnih pritisaka.~ prcsicku. c) H-pui.. koja u prcsicku okomitom na sredisnjicu mcduzublia..kom stroju trapcznim nozcm. ---~-. Kut dodirnice (zahvatnc liniie).!.sIck )0 pribliznn Athimcdovn spiral a.. nacin Tablica izradc 58. prcsicku profil ie evolventa. - tan 0: eos Yo 00 Kako raste Yo (kut uspona). boidni puz b) N"puz. d) E-puz.~~30· . ------. .Oblici zuba cilindricnih Slika puznih prenosa Karaktcristikc. a 11 nk sijnlnom prcsjcku zakrivlicn slicno hiperboli. Ostrica noza post3vl}~na ie u ravninu normalnog presieka N . Zbog izradnih uvjcta biraju se pri vecim kutovima uspona i veci kutovi dodirnicc (0: Tablica 59. a time dovode do mnlih gubitaka i dobrc iskonstivosti . Orijentacijske vrijcdnosti kuta dodirnicc u zavisnosti od kuta uspona Tablica 59. N zubi imaiu Irapczm profil. E-puz odgovara cilindricnoru zupcaniku s kosim zubima s evolventnirn profilom bokova i s mnlirn brojem zubi.. U normalnom N . stupkom odvalnog glcdanja iii nozcm. strom trapcznirn nO~CJl'L O~trjc~ nosa polozcna 1C u rnvnini os j .a f) U norrnslnom presjeku N -. PU].. (nastavak) Tab I lea izradc 58..ravnl. f) glo- U normnl~on1 prcsjcku N . k"rs~om .. na ticrncnu puaa. 00). N-N prcsjek. u poprecnom presjcku okornitom na os vrtme Arhimcdova spirnla. Rcznnic zubi PUZil mozc sc izvrsiri po .. ima profil kruznog' luk a.. daje oriientacijske vrijcdnosti kuta dodirnice 0:". Profil zuba plli.e profit je konkavan.. sc l~radu. 951 vrtnJ. Za izradu globoidnog puza i puznog kola potrcbni su posebn i alati.. nacin U aksiialnom presjeku zubi imaju trapezni prof I :' presicku okornitorn na kut usponn zavoinice prolll )e. Puz sc izradu]c na to. dobiva sc glodanicrn Hi lu-uscnjcrn glodalom ili brusnorn plocorn. ceo~l pre.N) okomito na srcdisnjicu mcduzublja..N okomito no srcdisniicu mcduzublja... Globeidni puz T'ijclo globoidnog pu. n izrada [c tda od obicnih pu'nih priicnosnika. u zavisnosti od kuta uspona. Izrnedu kuta dodirnice u prcsjeku N -N nom prosjeku (u ravnini osi vrtnje) postoji cdnos : tan 0: ac aksijal- = ~~ . Globoidni priicncsnici visoko su optcrctivi i imaiu dobru iskotist ivest.-.lll. tnje. u ..--~~_---------prrjjfk N~N kroz sr~dUJ~ mt:'&Jlubf. - = 501 . okornito na s rcdisnj icu meduzublja p~ofil )0 !spupc?n... Yo do 15' 20· iznad 15' do 25' iznad 25' do 35' 25' iznad 35' --«fill 221/2' . Dobra nalijeganic konkavnih bokova puia i konvcksnih bokova pu. r H"pu. c) K-ptlz.a prilagodcno ic t ijelu kola. om·-I ka Slika Karaktcr istike. U ceono". glodalo trnpcznstog oblika iii brusna ploca trapezastog profi In daj u malo is pupccne bokove a u aksiialnom prcsjeku udubljcne bckove pulia: S obzirom na icdnostavnu izradu alata kao j S obairom na iednostavno Lglo~anjc PU~il til s~ vrsta puzcva zbog ckonomicnosti siroko prirnicniuic.. uvieti rezania glodala puinog kola postaju svc teii.---. Rudijusi diobcnih promjcra promjcnliivi su pa se mijenja i kut uspona.

_. -_...S i koln ----~..ozni promjer ---:f ..~-.2 ~~_..1 ---_.----'~-~-~....2 hk promjer pll:l.. Vrijednost pomaka pl'ofila: X • 1!/ ..._ .-~ Brztna klizanja bokova puza Normalni Komk ubodu .:ltvamju kut ad 90" ~-= .'~...'. I----'- Pndn.. - ~ ...~---------------~~. .~.._ .~--~.-. mli re til cos Y e . _~ __L.-osi vrtnje (" ravnini ~- Pit. tn ..__ ~ ...---.__ .5 Gubici Suaga 118 s n a g e p uz n ih pl'enosa puzu ako se pogon izvodi preko puza: Pri projektiranju 'di~ Puzni preuos s cllindricnim puzcm (:-:1 ~.-~-.!... O~2 t1J _. --.... im "..2 Gra n ic n i bro] zub a Ilk. a Z2 . d" •• --~----__ _________'_' __ ' •• T . 5. 0.~ korak na t.-----.318.~--...---------- --~------------------...-~-. -~.. \ d ..-.--.--.]~O~~~:_-~~'"--__. 2) licvohodni kut koji zntvaraju os i vrtnie 90") puznih prcnosa moze se ukupna iskoristivost Ol'ijentacijski uzeti prema 503 iablici 61..' 'T~~. __ _____..-._ . - Tjemeni prornjer kola s pomakom dk02 ~" I'renosni omier ._..d.... ..._--_..) uzinR puza '" 2 (I Vz.--..-. -··---'- .--- .~--'-------. = dot -.2 h: til ..x .. -~"_' .. --. .-.' rI" -I._-_.lni korak ._. -----~.ubi pu.~_~ dk. jI __ ~-.. .-.---~ tg y o "~ "' z._....~. < IS· > 15· '{'jcmcna viainn zuba Pomakorn profile takoder se... III 2 ...-.._-_ _.._..~I.. "~ d" -I. ---_. _------------- ~'L_-. 2 hI dh = d" .. .---~_--ljevollodni ili dcsnohodni Uspon Kut uspona no diobcnom krugu . -... -i.------'~~- osi vrtnic puza puznog kola . -··- ..-~."' . 111 profila: -I. kao i kod cilindricnih zupcanika....." _________ Modul u ravnini .. Razmak osi povecava S~ odmicaniem alata za vrijcdnost + xtn od sredista kola.---~r _.do I puza i kola --. Obratno nastaje smanjenic osnog razmaka. nt y. 1m -../d. Pri tome se alat za izradu (glodalo pu:<:nogkola) ne miicnja.--..· . = tjemena Broj zubi kola visina alata Bro] 1. - TIUI aka as i vrtnie 'l...t..-~. -.__ .-. Razmuk Korisna os i sjrilla zubi Sh'inn kola ------_. .__ ~_!I -C _l!!.-. II 1'..---~ V""iski promicr kola .2~ ...__ _ .__ '" dk..".._.«c __ ~.318.-----promjcr ------~-~- ~----.~~)pna ~~ ~!):::Illcna zracnost ([olf Pullno kola s pozitivnim profila pomicanicm Tjemcni .. --- __?_~~_~~----.~ _.- -. .'_~ __ ..-. 2h. I J ••. na osnovi broia zubi puia.. _.b --'" L + 2 til + l.~_ (Z2 -I- 2x) m +. __ ·' t..~· 1'/d..~~-~.----'.-~ o ..-._. 502 .<-~ 5. ~ _2...-------.2. .. --~--~._--= z~.' sin z -- kola 0:._____.-~. --_________. ..4 Dimcnzioniranje puznih pl'cnosa (Oznake dane na dow) Tablica Primjcdba 60.-.. -I.. Puzni prenosi mogu se na isti nacin kao i cilindricui zupcanici korigirati pornakom profits.. Kratica z..5. ..) til ::.~).:\18.-.-~. U mod"l N Norm..y. --.l:J.~~··~_~-- -...~~~ •• - •• c-- '" N) til" n_.. " l_)iubcni promjcr puia Iliobcni • -_. Razmak 05i: a"" Z2 111 1....2 ilk dk.. _l../'" ._._.318.-.-.. "... __ b dt._--_..~ .3 Kor ek ci j a puinih p rcn o sa Qotf ... moze postici odredeni razrnak osi (pove6:m iii smanien)..'..---.

dobivamo ove silc: okomito na bok zuba pod kutom 0: no djeluje norrnalna sila FN dodirnice = ---~ ~. -~ naiveca obodna sila na "'02 [kp] kolu (udari se moraju uzeti u obzir) .75-0.[kp} ~ dOl dop c [kp/mm"] . .kllzan)a '1. Za norrnalne prenosc pn ~O)lma )e brzina . a isto tako i za puzno kolo.55-0. "" 0.78 -0._.n)e ~akvlh sporohodnih prenosa. Iskoristivost ozubljenja Aka ie put pogonski dio: radiialnom: .01 za kalieni celicni put (lepani) i za puzno kolo ad fosforne bronce.:. I I 1 I I I 2 I 3 I 4 - radijalnorn silom: Fn = FOl 0. ..sl su u tom pogledu nepovoljniji od brzohodnih.FN daju 2Mol = . Prema uvjctima pogona i vrsti prenosa gramca opteretrvosti prenosa odredcna ic: dopustenim zagrijavanjern cvrstocom habanja savoinom cvrstocom. 5. proraeun se izvodi na temelju dopustcnog kocficiienta opterecenia zuba.nih --'.2 (t t> V k" v- t. [kp] .-. U radu se razviia prilicno visoka kolicina top line.5°. ko~ udar~llh p?gOl~a i pri upotrebi krhkih materiiala kola. Razlog je tome p~lusuho trc." pri projektiranju prenosa 61.dopusteni koeficijent opterecenja dan ie u tablici 62.02-0.korak u ravnini osi vrtI" [mm] I.. a broncano kolo norrnalne kvalitete izradbe.65 1luk ~ 0. (L = 0. na QrD .80 (0.FN djcluje tangcncijalno na srednjem prornjeru zavoinice pod kutom uspona Yo rezultautu koja se moze rastaviti na obodnu. p. Vriiednosti u zagradi vrijcde za tacna izvedene prenose (visokoucinski prenosi s tekucim trenjcm bokova). na radijalnu i na aksiialnu komponenru. Zu norrnalne prenose savojna cvrstoca leii obicno mnogo _viSe od graniee z~grijavanja i granice habanja.85) 0.88) I 0.82 (0.8 47 0.aksiialnom: tan(yo+p) .318. (L = 0. Q!~ Faktor zubi (fz) pu. h [nun] = 1 . Ako je kola pogonski dio: .6 5 0.4 . pri y o .025 za kaljeni i za bruseni puz celicni. ako je ulesistenie u kotrliaiucim lezajima pri Yo ~ 6" ako [e one u kliznim lezajima (1._ faktor broja zubi dan ie r.~ [kp] F'2 Po. = 0. P02 ~t ~ (6 1.7 Pro r acu n n o s ivo s t i p uz n i h p rc n o s a Normalni puzni prcnosi izvedeni u prosjccno dobro] kvalitett im~j~ relativno nisku iskoristivost.1.d61 .6 Sile na z ub u Qlg Prctpostavimo Ii da sc sile prenose sa zuba na zub samo preko tocke C.3 1.45.65-·· 0.75 (0. Sporohadn.. puzno vrarilo i lezaji oprereceni su obodnom silom : FOI sile FN i IJ. t.--..1 za put ad lijevanog zeljeza. Za sarnokocive prenose izlozcne Jakim potresima 'I)"k "" 0.dol' c [kpjmm"] f z " b ..~ I- la 0.80) I I Puzno kolo. ~ aksijalnom silom: Tablica ?.\318.90) tan ((no cos p' -sin (Yo + p') [kpJ I I (0.Orijentacijske vrijednosti za '1). Puz. sila trcnja I'. Kontrola savojne cvrstoce dosla bi u obzir ~am?.0. vratilo puznog kola i ldaji optcreceni su ovim silama: ._._ obodnom: P02 FOI "'" --"---. 60 70 prcnosa 504 505 .1. '"' 8 vals.habanJc ie takod~r znatn~ tako da snaga koia se prenosom moze prenijeti mora biti ograuicena.~ 1. /0 II 20 V4' 50 broja 'i19 Silo na zubima pu "nog prcnosa nje. kvalitctne izradbe pri velikim brzinama klizanja i tekucern trcnju.n• = (L' nastaje: (L.5 Ct.9 0. ncobradcno.0 . dobivenog mjerenjima: o v tan p' = (L/eos Samokoclvost pri tan P .I-- . tj.korisna sirina zubi b ~.l prena.

29 0.kola ---r--.30 20 [2 (j)~ Vcxivanic viicncn s tiielorn kola: a) prcsanje.'J 30-40 20 -.no/cos i'.s 0.8 .15 ...) i prcma koeficijentu optercccnia kOZ110St Lcgurc aluminija kaljeno.3-1.3 0. O:no '(b [") kut uspona na temcljnorn krugu cos Yb =c cos '(0 cos 506 507 . iii veze viicima Q1Wb. s dobrim ulczistenicm.-12-20 8-··12 20·... 0. < 2. _ .31 Ccntrifugirunl liv fosforni poboljsano. na Qljjlc kovano puzno kola. 0. i.j-e-u-r-on-j-av-u-n-je-ll-'~I •• c Vrijednosti dopustenih pritisaka valjanja k« za prenose hladene cirkulacijom ulja i u tl'ajnom pogonu (TP = 100%) Tablica 63.45 0.65 0. Visokoucinski puzni prenosi s rlacnim podmazivanjern.. -- Potrebna viskoznost maziva za puzne priJenose Tablica kaljcno. Na Ql~ prikazano je Iivcno puzno kola.. bruseno lepano 0. Ostule dimcnzije dane su u tablici 38. --" 2 za kut boka zuba u ravnini osi vrtnje tanlY.35 0.-. potrcbna visf.._.5 0. rezani bokovi 0. I za 8". dane su u tablici 63.26 0.75 aiuminijska i cinkovc --~~-----lcgure ' -------- I Ako ic pogonska kal icno. Izvcdba Matcriial puznog kol a Tla~IlO podmazivan]c ~cm!iog pui. faktor stupnia sprezania ".5 ~."o C~ 2 tun rt...85 1. brusenim i lepanim bokovima cclicnih puzeva. Dcbljina vijenca puznog kola s posebnim vijenccm uzima se 4 m.5) T'a b l ica 62. bokovi bruseni 0. i'ror<1CULl tijela puinih premier kola C C(:w n faktor kula dodirnice ..Vrijeduosti za dop c za normalne puzne prenose TP = 100% = trajni pogon (pr! intermitirajucem pogonu.45 ..-:=-l-1-~--. bokcvi rczani o. a dcbljina vijenca tiiela "'" 3 m (iI~...49 O. na Qljjlb Iijcvano od legure lakog metala....65 0. puz. a za evolventni Em ~ kola izvodi se prema podacima koji su dani za cil indricne zupl:nnikc. bokovi bruscni pri v~ [ms] I I 0.9 Vrijednosti za dopustene d02 [mm] --.l 0.3 0. [mlsl <2 I 1--·-~.IlH kola ad lakih metala iii od lcgura cinka obicno su sira od broncanih. [kp/mm'] kod Vk [mist Ccntrifugirnna Spccijalnc Aluminijskc fosforna bronco lcgure knlicno.4.as I 0. O. b) pomocu viinka 5[e7. Na QIJl9 pdkazano je puzno kola od sivog liva..65 0.4 ---_ ..4 ··_·1··· 0. dop c Ikp/mm'J --M -. i'tI'I.45 0. vrijednosti treba mnoziti sa 1.13 I I _ . ··oc Ih zina klizanja ".35 0.2 I 0. s kaljenirn..2 64.1 maziva bira se prema tablici 64_ 0) Lcgure cinkn 0.30 12 c •• Viskoznost [OE/50°C) kod c [kp/m"..7 ~~ .35 0.1>0 Vrijednosti za dop c vrijede za prenos u trainom pogonu s tcrnperaturom ulja ~ 70°C.29 0. s visoko opteretivim materijalima puznih kola.65 0..w-rO:..--I -·-8--I-~-··-4-r--8---kalienc .32 0.25 0. s kucistem hladcnim pomocu rebara iii s hladeniem ulia cirkulacijom. pobclisano." "'I_o~_1 0.350.35 temperatura :0:: 60 ·C_ \J18.8 Po d maz ivan ic c· P02 _.nog.~ cos u"o sin 0:. mogu se mnogo jace opteretiti.-".diobeni Oblikovanj c pu z n ih prenosa pritiske valjanja dop II. Viicnac se na I lido s glavinom presa Qjji)a. ~\1. 1'\11.23 dop I.s I 0. Sivi Iiv ookovi orusen i 0.2 .45 0.12 0._---- o.110 kolo ima obicno poseban vijenac i posebno tijclo kola s glavinorn. bokov i brusen i Fosforna bronca liicvana u piicsku 0.-.3[ 0.55 0..28 0.47 0. b to' bl Prcma brzinama klizanja (V. s tom razlikorn da se miesto obodne sile Fo u proracun uvodi Foz (obodna "ila kola)." za spiralni puz = cos Yo sin '(. Oni se proracunavaiu na cvrstocu habanja (pritisak valjanja): 20 () ·-10 8 6 [2 > 10 :LlJ H. 0.mcdjal puz.65 _...

. koje k proporcionalno razlici brzina prvih dvaju kretanja. 10.:up~a. c-nosac zupcanika) nik. a Ql~ koaksiialni planetarni prenos sa suprotnim smjerom vrtnje pogonskog i gonjcnog vratila. = 1 =2 =3 =4 iIi 20. kao mehanizmi koji omo· (jj) Oblikovan]e puz..5. b-planetarni zup~a' nik. pa i kod alatnih strojeva da bi pOl'ratni (neradni) hodovi mogli imati veee bl'zinc.4 + 2 ]1 z .l~ Planctarni prcnos sa prenosi uspjcsno primjenjuiu kod alat(j"j~ Plnnctarn i prcnos s suprotnirn smicrorn vrtnie [cdnakim smicrom vrtn]c nih strojeva. Vratilo puza optereceno je na uvijanjc i na savijanje. ako su puz i vratilo od jcdnog dijcla Q(fl: dOl"" dOl"" do 2. Pri definitivnom utvrdivanju diobcnog promjera do 1 treba . Dana. 8. b-planctarni zupcanos pri kojcm jc pogonsko i gonjcno vranik. kod transportnih urcdaia pogonskcg i gonjcnog vrapogonskog i g()llicnog Vl"3" i kod motornih vozila. Izbor rna Ako je poznat modul dijela Qt~ 1 "" i broj zubi puza uzirna se : vojeva puza prevelfcini prenosnog omjera 2m (l. tj.) kod puza i vratila od jcdnog B roj v. Nekad se planerarni prenosi primjenjuju )lllCUjUdva stupnja slobode. vrijcdi same ako jc bro] satclita veci od dva). uzeto ie: 120 [kp/cm '] U suvrcmenoi konstrukciii prcnosa sve vise nastoii da se 111jC8to bicnih preo nosa upotrijebe planctarni. Pretpostavimo Ii nisko dopustcno uvoino naprezanjc. nisu radi[ulno optcrcccni ier na njih uvijek djelujc par sila (to. mcdutim. Kod obicnih zupcastih prenosa svi zupcanici izvode samo rotacijska kretania oko svojib osi. To omog\leava da se preko centralnog zupcanika prcnosu dovcdu vrlo visoki brojevi okreta (i do 30000 l/min) tc da sc u prcnosu rcduciraju na potreban broj okreta (dolazi u obzir kod plinskih turbina). a omoguceno jc da se i pri velikern prcnosnorn omieru postigue koaksijalnost pogonskog i gornjcnog V1"(\· tila.lovodi na tzv. i = 10000). d do nastO)atl. odnosno rnoze biti naklinjen na vratilo (j)9'."1 ~~ 6. b) lijevana puina kola od lcgure lakog metala.. Isto tako se planetarnim multiplikatorima mogu gonicnirn stroicvima dati visoki brojevi okreta.5 d"r 3 d'nr III (d" '" d vratiIa) (dl z vr ~~ d provrta puza) 7. ali je iskoristivost u takvim slucajevima niska.3 + z1/10) kod naklinjenog puza Ql~.14 i = 65. rucici). Prcdnost [e planctarnih prcnosa p1'cma obicnim prenosima i u tome sto se snaga koja se . mozemo zanemariri savijsnie i premier vratila puza racunati : dop 1'. Planetarni pretila. 8'2 (jJ} Puzna kola liicvanu ad sivog liva: a) l ijevanu od aivog Iiva. kao rezultat dvaju istodobnih rotacijskih krctanja S razlicitim brzinama vrtnjc. dok je na ([Ii> (prcnos sa suprotnim srnjerom vrtnje pogonskog i gonjenog vratila) nosac zupcanika (d) ncpomican. s nosaccm zupcanika tila. 509 . z. koja takoder rotira. a vijenac (c) s unutarnjiru ozubljcnjcm se okrece. canik. c) kovana Puz moze s vratilom biti od [ednog dijcla ()). 'I'akve vrste prenosa. Prednost je planetarnih prenosa i u tome sto je unutrasnjost prenosa potpuno iskoristcna. To ima za posljcdicu manic opterecenie zupcanika i mogucnost upotrebe maniih modula. sc ti (j. i kao diferencijali. dolazi do treceg krctanja. Planetarnim prenosirna mogu se postici i vrlo vcliki prcnosni omjeri (npr. Primjenjuje se kod raznih dizalica da bi se omogucilo postizanje veeeg broja brzina dizanja. okrecu se (rotiraju) na voelilici (nosacu. centralni zupcanik. S okretnim nosaccm (d) koii sc nc okrece i zupnosi za pogon brzohodnih strojcva za zup~anika (d) i nepokrctcnnirn viicncem (c) S uuun [rn zupcanim viicnccru prcnosni omjer I : 12 primjcnjuju se s rami im ozublicnjcm ko] i (e) s unutarniim ozubljcuSpjCh0111.. a vodcn je zahvatom sa satcl itima.p. Srcdisnji zupcanik nije posebno ulczisten.(19prikazuie planetarni pre( sc okrcce (a-ccntralni zupniem (n-ccntralni . Iskoristivost planetarnih prenosa moze biti vrlo povoljna. d a se 0 d rZI stan d ar d'monos -1. imaiu rnogucnost prenosa vclikih snaga na malom prostoru. u icduorn s vratilorn dijclu Qii> Obllkovanie puZa posebno nil vrati lc nakl inicnog Diobeni prornjer puza uzima se orijcntacijski. 508 6-. osim planctarnih zupcanika (satelita). 14 Y' I Tablica Pri prijenosnorn omjcru i = 30 i = 15-29 i ~~ 10.oleva pm::a dOl"" 2m(5. a ulozcne su u kucistu prcnosa il i u postolju.9 Opcenito pod diferencijalom razumijevamo prcnos pri kojcm. Pri planetarnim prcnosirna pojedini niihovi dijelovi prenosa (satcliti) izvode istodobno dva rotaciiska krcrania. c-nosne zupcanik:l) tilo koaksijalno i pri kojem pogonsko i gonjeno vratilo imaju isti smjcr vrtnjc.319 Planetarni prenosi Zupcani prenosi mogu biti obicni @ i planctarni ((1~'. a nosac zupcanika (d) se okrece. grana na tolik broj mjesta koliko ima satelita (planetarnih zupcanika) po obodu ccntralnog zupcanika. Ldaji svih okrctnih diiclova prenosa. Ove mogu biti vrati la iii osovine. Na Qt!} [e ozubljcni vijenac s unutarnjim ozubljcnjcm (c) nepomican. Orijentacijske vrijednosti za izbor broja vojeva ptlZa tl zavisnosti od prcnosnog omjer" dane su u tabli· ci 65.

i Z2. Zupcanik 2 i 3 imaju isti broi okrcta pa su i kutovi ('J.. polazcci od D uuazad. s planetarnim 7. imatno i odnos z 3/Z J > 1 pa je i prcnosl1i omjcr i > 2. odnosno u nicmu kruzi zupcauik 2. 510 I. planctarnim zupcnnikom okrctnim na nosacu xupcrmika u zahvatu sa zupcan in'! vijcncern i :l. Ako je zupcanik Z 1 cvrst. Naneserno l i u dodirnoj tocki zupcanika velicinu obodnc brzine v na radiiusu )'. glavni zupcanik 2 i nosac zupi:':anika N okrecu se u istom smjcru. Illoguenosl.7. "" --. spojnica v [ oC V2 i radijus 1'2 dat ce zraku brzine 2. Vracanjcrn 7. mogucnost: eentralni zupcanik 1 sloji. '\ mogucnost: glavni 7. Omjcl'c kretania )11oiemo dohlti i graficki Kut7.l. i nosac zupcanika N nacinili j~dan okret. v =" f(1').3 ". Takav 6e pl'cnos bitl rcduktor broja okreta ako pogon dolazi od 1.2} Dijagrarn brzina xu po)cdina~n i zupcanik ko] i irna n okreta nn rninutu j'ill'ulela sa zrakom brzine 2 iz c dnje broj okreta n2• Vee smo prije konstatirali da je 113. Kut koji rnedusobno zatvara]u jest a I' Kako su u tocki G I brzine v! '" V2. ).upCanik [ i glavni zllpCllnik 2 okreL'U 5e u suprotnom smjeru (norl11alni pl'cnos).. uCiniti okret: q. Spojnica izracuuatc brzine v J =" 1'1 11.~ 1"). Zato praktican znacai medu prcnosima tog tipa imaju samo tl'oosni planetul'ni "I'enosi sa dva glavna zupcanika.hachovom mctodom. a kroz B paralelu sa zrakom btzine I tc dobivamo tocku c. zarnislimo da smo zupcanik Z3 okrcnuli za jedan pun okrct..I. koii su mcdusobno u zahvatu. glavni zup6anik 2 i 110sac zup6anika N imaju isti smjer krctanja. moguenost: nosac zllpcanika stoji." 112)' U tocki Cz opet su brzinc V3 =. 3 .3 okrcta u istom smjeru. u mjcrilu pnralclno S v I' Kroz tocku A povlacimo okomicu. a oko njcga. mozc sc s lczajnog mjesta II.11pcanik 2 stoji.I. moramo ga za neopravdano uciuieni jedsn okret vratiti nazad. Da bi doslo do broja okreta zupcanika z I. koii moze biti s vanjskirn iIi s umitarnjim ozubljenjcm.3' Z4' Tocka CJ na ([2j) jc dodirna tocka zupcanika z . Ako nam je broi To je jednadzba . koje se okrcce. a centralnl zupcanik I supl'otni smjer krctanja. okrcta poznat. Sa 4 iz c dobivamo brei okreta n*. mcdutirn. kako to pokazuie <!2~ tangcns kuta koji medusobno zatvaraiu viI'.." (lg 1"). 511 . tan (Y. pri vracaniu Z3. koii se mozc okrctati oko osi 1. cemmini 7. S planetarnog prenosa prikazanog na ([IB'. Zupcanik z 2 se. l' l' l' . Prel10sni omjer leii teoretski i1.upcanika N imaju Isti. Krctanje zupcanika z. U tocki e.. rezultat je dvaiu utieca]a. mogucnost: centl'alni zupcanik 1 i nosac 7. nazivamo ccntralnirn a zupcanike koii kruze satelitima (planetarnim zupcanicima).. zahvata u 3 i 1 (z. okreta. Kad bi satcl it Z2 bio vodcn samo oko zupcanika z .= 0. l1an08i1110 n . ~" .' n. Du bismo dobili vclicine brojcva okreta n 1'. odvaliaiuci se po zupcaniku 1. zupcanik ZI posrednistvom zupcanika 7. drzati da se ne okrcce. a sarel it 2 (Z2) smiestcn na nosacu zupcauika koji Be okrece oko osi I. Nepomicni zupcanik 1..3 uCinio ukupno. Pri tome su i zupcauik z . Kako je z~ cvrst i ne okrece so. a centralni zupcanik sc okrece.2 c'" tg (/. Takav tl'Oosni prenos pri kojem su osi pogonskog i gonjenog vratiia koaksijalne odlikujc sc malim potrcbnill1 prostorom te ima cak sest !ilzilih moguenosti krctanja: 1\.medu 1 i 2. moramo ga sada. U nioi su obodne brzinc zupcanika 1.i radijusa 1'. 1 i Z2 jednake 'U I "" V 2. J i 2.5.. a glavni zupcanik 2 suprotan smjer krctanja.3 za daIjnih z .5 do 10. a multiplikator ako pogon dolazi od nosaea zupC::l1lika..".c. -plaMtami ztJP~(Jf}ik Na Q2j) dan je normalan prenos s cilindrknim zllbin"la lIll lI2' 1. n (m/min).319. pre n os a ozu- Na Ql~ prikazan a na Qll!! s unutarnjim bljenjem. tesko odvoditi kretanjc J snags. . 2. .) nepomican. daie zraku brzine 1. prikazanim na Q2W. onda je obodna brzina Iunkcija radiiusa v 1" n pravca.contralni zupcanik. Zupcanik 1 se takoder okrccc oko osi 1. prcdstavlja brei okreta n I' Tako S1110 postupil i i na Q 2j).upc"::rmikom Zt Na Q2\\! prikazan [e planerarni prcnos pri kojem jc znpcanik s unutarniim ozubljcniem 3 (z. Ql~ jcdnosiavnl planctarni prestos s vanjskirn oxubljcnjcm (1 . Prakticne J11oguenosti prenosnog omjcra krccu se izmedu i c= 2. onda bi satclit 27. a Z3 se okrc(. 2·_ planctami xupcanik. Prema tome je 1.1 Kinematska z av is n o s t jednostavnih je jednostavni planetarni prenos p l a n e t arn ih s vanjskim.3.3. Osnova ie te graficke metodc u jednadzbi brzinc: v ~.1 i 1.upcaniko)11 (satelitom) 3 i s nosa'. 1 i 2.. ..f1.l za 'ldz. i od nosaca zupcanika N.2 okrerao zupcanik z . Vraeanjem z [ za jedan okret natrag okrenut ee se 1. __ • ~" n. V4 jednake.n.nosac zupcanika) 'f1~·jcdnostavr» planetnrni prcnos sa unutarn] im ozubljcnjcm (12-9 Planctarni prcnos S ncpomicnim zupl:anim vijenccm. a prakticno su granice prcllosnog o1l1jera izmedu 1. ccntmln. Ako nosac zupcanika N stoji. 1'. a tan (1. dobivamo obican prenos. Kut koji medusobno zatvaraju jest (Y. Zraka brzine 3 je ionako paralclna s odgovarajucorn zrakorn iz dijagrama broja okrcra. 1l1Og\lCnost: centralni zupcanik 1. Takav jednostavni planetarni prenos sasto]i se od dva zupcanika. Da bis1110 doW do broja okrcta 7. 3 okrctat cc sc. Kako je praktic110 z 3 > z 1. jos i odvaliuie i time se zupcanik z 1 okrece jos brze.. Na tni nacin ce zupcanik z . . Tako dobivarno zrakc nrzlna 3 i 4."11\ zupcanika N. glavni zupcanik 2 i nosa6 zup6anika N imaju isti.i zupcanik 1 i nosac zupcanika N okreCll sc u istom 8111jC1'1. po zupcaniku z. Planerami prenosi rnogu biti sastavlieni od cilindricnih i od konicnih zupcanika.). A buduci da ie nosac zupcanika N vee ucinio svoj jedan okrct. zamislimo opel da smo cijeli sustav okrenuli za jedan okret natrag. Zupcanik I je nepomiean. (\. onda je n 1 .

Zajednicko vratilo zupcnnika z. 0 ([I!."mogucno5f 6. pustit cemo da S~ vratilo 1 (zupcanik z 1) i vratilo 2 (zupcanik zz) izrnienicno okrecu. a drugi s pogan.Odgovarajucim povezivanjcm omogucuiu se promjene prenosnih omjera. medusobno pomaknuta pod 120 (j_2}i.mog"<nOlI :. Dalinje mogucnosti prenosa postizemo ako na nosac satelita smjcstirno dva rncdusobna cvrsto povczana zupcanika Z2 i z~. uleZi~lcno je on nosacu gonjenog vrstila ([~~ Troosni planctarni prenos sa dva zupcanika ucvrUena na zajednickoi osovini.. ad kojih ie jedan (zD u zahvatu sa z" a drugi (Z2) u zahvatu sa Z3 Q2}l. U praksi cesto imarno slucaj da dva razl icita pogona (s razlicitim brzinama) treba da rade na istom vratilu.) utvr§cena na zajednickoj osovini.t 42Ji ([2-~ Troosni povratni pianctarni priicnos i njcgovih scst mogucnost brz ina i broja okrcta i krctnnia s odgovarajucim dijagramirna Troosni planetaml prenos sa tIi planctama eupesntka medusobno pamaknuta pod 120· Na Q2~ dani su uz svaku od nabrojcnih sest mogucnosti dijagrami brzina i dijagrarni broia okreta. To nam omogucava planetarni prcnos prikazan na Q2i}. ako bi se rezultati stupnjevanih brzina jednog i drugog pogona mogli dobiti ria gonjenom vratilu.kim wpcanikom z. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj broj okreta: okreta :3:3 512 PRAKTICAR!l1 513 . od kojih .j Troosni planctarni prenos sa dva zup~anik" ('.4. Da bi se postiglo ravnomjerno opterecenie Iezaja.rriogu<no.) s unutarniim ozublienicm. to bi bila rnogucnost da na gonjenorn vratilu imamo zaista sirok registar stupnj~vanih brzina.. ZaiednicKa osovina zupcanika uleii~tena ie na no" sacu gonjenog vrutila Kad vratilo 1 nacini [cdan okret. a vratilo 3 pri tome stoii . i z. a drugi s drugim pogonskirn zupcanlkom. i z. obicno sc pri troosnim planetarnim prcnosima ugraduju po tri satelita (planetarna zupcanika). ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj brei okreta: Kad vratilo 3 nacini jedan okret. Da bisrno dobili broj okreta nosaea zupcanika. a nosac zupcanika N prcdstavlia gonjeno vratilo. a vratilo 1 stoji. Ako je pri tome svaki pogon jos i stupnjevan. ad kojih ie jedan u zahvatu s [ednim. pri koiem se vratilo 1 i vratilo 2 istodobno okrecu.0 icdan u zahvatu s pogonskirn zupcnnim viiencem Cr.

F. F31 F3I f3 - F3Z '1'3 = 0 ((@ Troosni prcnos i sHe na aubima = F3Z = Fo + F 32 = 2F 1 = = Fl FN U stanju ravnoteze moraiu i momenti oko tocke c biti u ravnotczi: +Fv : rl . = 1'1 + 1'2 FI(TI111 n2) = 2F11"N' Tlnl + r2n~ = 21'. TNnN = 2 F LnN I'N Snaga koia se prenosi zahvatom zupcanika 3 sa zupcanikom 1 i zupcanikom 2. 1'2 (n. izlazi T. Na <l:2~ [e zupeanik 1 pogonski. Dimenzije zupcanika.-n2) Plunetarni prenosi s konicnim zupcsnicima <l:2~nalaze primjenu za prenos snage kod uutornobila <l:2~. snaga zahvata (P. moramo dobivene prenosne omiere mnoziti minutnim brojevima okreta vratila: 5. brei okreta: 1 . rN FN . . 111 (12) ~.r2 1'1 = n. n2 +1'2 = 2 Fl' TN .T( + n. nalaze se dva potpuno jednaka zupeanika Zz.n. Fl Fir Ravnoteza snage: Fl' t'l 111 Tl 1 1'2 = l'~ 1'1 + 21'3' 31'1.4 Planetarni prenosi s ko ni cn im zupcanicima (n . - !s_ = 1'1 n2 2(n.dv = FN . n2. ali [e u odnosu prema '/. 515 514 . nN oznacuiu broieve okreta pojedinih vratila. kako se to iz slike vidi.) = 1'2 1'. = 2T. .). zavise od velicinc Velicina planetarnog prenosa zavisna je. + F2 1"2 n.-1'1 1"ln.Kad se istodobno okrecu i vratilo 1 i vratilo 3.n. (r1 + 1'2) Dovedena snaga = odvedena snaga (ako zanemarimo ' gubitke u samom prenosu) (n .n. To [e ucinieno zato da bi se mase izravnale. radijus satelita (planetarnog zupcanika) ne smije biti suvise malen. M I' M~. nN nN Q® Diiagram za odrcdivani e dimenaiia prenosa 21'. proizlazi iz produkta obodne sile i relativne obodne brzine: Pz=FI(r1nl-rLnN) Isto tako mozemo izracunati odnos !j_: TI l'lnl + 1'2112 = 21'.I1z) 11. a P3L.=1'1+12 1'2=21'. P3l> PN sile [kp]. a preko nosaca zupcanika se kretanje i snaga odvode.V. a na pogonskom (kao reakciia) u suprotnom smjeru kretania. medutim. PN snage izrazene u kW. = n.ednostavnih planetarnih prenosa sto vecu mogucnost prcnosa snage na jedinicu volumena prenosa. . + FN . od velicine zupozubljenjem (1'2).~_-z~-~ = --z-l-z-z-+~i-3-Zr +~~ Z2 Z3 1 ZI z~ z~ Z3 Z3 + ZI =1 Zz Takav se rezultat mora svakako dobiti ako se oba vratila okrecu jednako brzo. Buduci da je visoko opterecen i buduci da cesto ima i visok broi okreta.JI9. Obicno se uzima 1) = 1'1' Uz pretpostavku da je l' 3 = 1'1 proizlazi: 1'~ 5. Smjer djelovanja sila proizlazi iz cinienice da na gonjenom zupcaniku obodna sila djeluie u smjeru kretania. 11.319. dobit cemo i razlicit broi okreta nosaca zupeanika. MN okretne mon mente vratila.2 Dimenzije Da bismo postigli stojimo da prenos prenosnog orniera.n2 Odvedena snaga: p.n. (12) . Da bismo dobili broj okreta nosaca zupeanika pri razlicitim brojevima okreta vratila 1 i 2.1'1) 112 = 21'. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ova.Na prenosu. Ako se vratila okrecu raznim brojevima okreta. ravnoteza sila proizlazi: -P31-F32+FN=0 -1-F31 . III - n. canika s nutarnjim . Dovedena snaga: Pdav = F I rl n . nabude sto manji.~+--~1 z. 21'.319.3 Odnosi s il a Na <l::i!l I. <l:®. = T1 + T3 = 2 r L: -l-+~i~\--.upcaniku 2 pogonski zupcanik. 1'1 + (21'. l'N = 0 = + FI Tz = Za prvu od prije nabrojenih sest mogucnosti kretania proizlazi : +F 1 1'z = 2 Pi : 1'N + F 1rz . Satelit ] je u tom slueaju gonjeni zup~anik. t7. (n.: + Z2 ZI Uz prije prlhvacenu pretpostavku T I = T 3. kako znamo. a PI' Pz.

z. I Iezaji gonjenog vratila ulozeni su u cahure. a zupcanik Z 1 se okrecc. Vratila su ulezistena u kuglicne lezaie. Zadrzavamo Ii A. Gonjeni zupcanici su liievani. . ali u obratnorn smieru. Aksiialno ucvrscen]e unutarniih prstena kotrljajucih lezaia Izvrseno [e na slobodnim kraievima vratila uskocnicima. odvedenu snagu. potrebno [e omoguciti nastavlianie zracnosti u leiajima. Na Q3~ prikazan je dvostepeni prenos s vratilima koja su smjestena jedno pokraj drugoga. bez obzira na to okrecerno Ii ZI il i Z3' Okrecemo Ii istodobno z . iskoristivcst iznosi: prenosa Na Q3D prikazan je jednostepeni prenos s cilindrienirn zupcanicima s ravnim zubima. umanieno za broi okreta z. a vcliki zupcanik je Iijevan.Ako na prenosu Q2W zupeanik z 3 stoii. primjeri (j'I~. brzinom zupcanik 2 Z3 gdje je v.5 Iskoristivost Oznacimo Ii sa P do v dovedenu snagu. buduci da je pogonski konicni zupcanik ulezisten u konicne ldaje. Snaga utrosena na svladavanje trenja Pp. Ulazno i izlazno vratilo imaiu ugradene odbojne prstene za ulje. Takvi prsteni primjenliivi su za obodne brzine v ~ 10 m/s. Mali zupcanik je kovan u jednom dijelu s vratilom. ali u protivnom smjcru. Medusobni poloza] kucista fiksiran [e pomocu zatika. I ovdjc lezistenje pogonskog konicnog zupcanika treba da omoguci niegovo tocno nastavlianie u odnosu prema gonjenom stozastom zupcaniku. okrece se i A u istom smjeru kutnom brzinom koja odgovara aritmctickom prosjeku kutnih brzina zupcanika z . Zupcanici su kovani. Da bi se sprijecilo istjecanje uija iz kucista. a drugi kao cvrst. gonjeni su Iijevani.. 5. a :13 ulaznom i na izlaznorn diielu vratila maticama.g Dljagrarni brzina planet. a z . Osim toga. obodna brzina zupcanika z i. Okrecemo Ii ZJ i Z3 U sup rot nom smjeru. Na Q3l\> prikazan je dvostepeni prenos u kombinaciji konicnih i cilindrienih zupcanika. pa drzeci da se ne okrece okrecerno A. okrenut ce se A = -2- 2+4 = 3 puta. i Z3' Ako senpr. A stoji. i Z3 U istorn smjeru a ds pri tome nista nc zadrzavamo. Iz dijagrama se vidi da se osovina nosaca A okrece samo ~_1_. - P cdv = P cev (PdQ' -pcdv 1) gon_le-nlJ 'ira/ito 5. Kuciste je dvodiielno. i Z3 u dijagrarnima predstavlieni kao zupcanc letve. isrodobno. Pogonsko vratilo ulezisteno je u konicnim lezajima ulozenim u cahuru. Pogonski zupcanici su kovani i naklinjeni @j) Jednostepeni prenos s cilindricnim zupcanicim3 na vratilu. . broj okreta Z3 iznosi u tom slucaiu dvostruko od broja okreta A. Pogonski zupcanici su kovani.mill zubima prenosa s konicnim Na Q39:a do c prikazani su dijagrami odgovarajucih brzina. okrenuo dva puta a Z3 cetirl puta. Pri tome su zupcanici z .319. ovi mogu postici razne broieve okreta Q3l}b. ali sarno s polovinom brzine. Po [edan Iezaj svakog vratila oblikovan ie kao siobodan. okretat ce se posrednistvom zupcanika Z2 osovina nosaca u istom smieru kao i z 1. okretat ce se z 1 s dvostrukim broiem okreta. Ako ie kutna brzina obiiu zupcanika jednaka. Lezaji primaju radijalna i aksijalna opterecenia. Na Q3~ prikazana je moderna konstrukcija dvostepenog prenosa.319. Okrecemo li A i z 1 istodobno u istom srnieru. okrece se Z3 u srnieru A s dvostrukim brojem od A. se okrece.odnosno razne brzine. Pogonsko vratilo montira se zajedno s cahurom. brtvenjc na ulaznom i na izlaznom vratilu izvrseno je pomocu standardnih brtvenih prstena. Planetarn i prenos s konicnim 7. Nastavlianje pogonskog zupcanika izvodi se pornocu distanciiskih limova ulozenih izmcdu cahure i kucista.. Na Qa1l prikazan je prenos s konicnim zupcanicima. okretat ce se A kutnom brzinom koja odgovara razl ici kutnih brzina zupcanika z 1 i z 3' i to u onom srnjeru u koiern se okrece zupcanik s vecim brojern okreta Q3~C. Na <1aga prikazan [e opisani sluca] kad Z3 stoii.Postupimo li sada obratno. = P do. Iz tehnoloskih razloga vaniski prornjeri kotrliaiucih lezaia na istom vratilu medusobno su jednaki. Okrecemo li A brzinom v ada pri tome ne zadrzavamo ni iedan od zupcanika z 1 i Z2. okrecu se zupcanici ZI i Z3 istim kutnim brzinama.6 Konstruktivne oblikovanja izvedbe pr en o sa cilindricnih puznih p r e n o sa .upl:anicima (i:. I ovd]e su letaji pogonskog konicnog 517 516 . umanieno za broj okreta ZI' Okrecerno li A i z . a sa PQd.

~~~ Dvostepcni

prenos

s cilindricnim

zupcanicima,

Ldali poicdlnih

vratila

SU

medu

sobom [cdnaki

([,,~ Dvostepcni

prcno s s cilindricnim

zupcanicima

i vratilima

koja su smicstena

jedno pokra]

drugogn

zupcanika pogonskog prirubnice ucvdcenje
51B

ulozeni u cahuru kojom se pogonsko vratilo ugraduje u kuciste, Nastavljanje konicnog zupeanika postize se distancijskim limovima, koji se ulazu izmcdu eahure i kucista. Gonieni zupcanici ulozeni su u kuglicne lezaie, Aksiialno alobodnih lezaja izvcdcno je uskocnicima, a cvrstih !cZaja pornocu matica.

4~

J ednostepeni

prenos

s konicn irn zupcanicima

519

1s~ Dvostcpeni

prenos

kombiniran

konicnirn

i cilindricnim

zupeanicima

Na ({3~ prikazan je prenos kombiniran konicnim i cilindricnim zupcanicima. Pogonski zupcanici izradeni su kovanjem od iednog dijela s vratilima. Gonieni zupcanici su stezno spojeni s vratilirna, Vratilo gonjenog cilindricnog zupcanika ulezisteno je u dvoredne bacvaste leiaje. Vranjski prsteni tih lezaia ulozeni su u ekscentricne cahure. Okretaniem tih cahura moze se nastavliati razmak osi izmedu pogonskog i gonjenog cilindricnog zupcanika. Kuciste ima rebra zahladenie. S gonjcnog cllindricnog zupcanika snaga se odvodi klinastim vratilorn, koie ulazi u utore suplieg gonjenog vratila.

<l® Na <i&1J ialno u diielno. kovano ravnina sobom 520

Dvostepen

i prenos

kombiniran

konicnim

i ci1indricnim

zupcaniclma ~$~ Puzni prenos lijevanog jednodijclno8' kuci~ta

i s puzem

smiestenim

ispod

puznog

kola

prikazan [e puzni prenos, Puz ie smjesten iznad puznog kola. Ulezisten je radikuglicne lezaie, a aksijalno u dvostruki aksijalni leza]. Kuciste je zavareno dvoPaino kolo uleZiSteno je u radijalne lezaie, od kojih [e jedno lezajno rnjesto oblikao slobodno, a drugo kao cvrsto. Prilikom montaze treba osigurati da srednja puznog kola prolazi kroz os vrtnie puza, kao i to da os puza i os kola budu medu okornite,

Na Qa~ prikazan je puzni prenos puzern smiestenim ispod puinog kola. LeziStenje puza i ovdie je provedeno pomocu radijalnih kuglicnih lezaia. Aksiialno opterecenje uhvaceno ic pomocu dvostrukog aksijalnog lezaia, Okretljivost lezaja osigurana ie kuglastim podloscima, Aksijalni leiaj nastavlia se pomocu matice. Lezistenie kola provedeno je pornocu 521

kuglicnih radijalnih lezaia, Kuciste [e Iijevano jednodijelno, Montaza kola izvodi se sa strane, Kolo ie dvodijelno. Vijenac ie vijcima spojen s glavinom, Na (j)j}i prikazan je globoidni puini prenos. Pui je ulezisten u radijalne kuglicne lezaic, koii preuzimaju radijalna optcrecenia i dvostruki aksijalni lezaj, koji preuzirna aksiialna opterecenja u oba smjera. Aksijalni leza] srnjesten je u posebnu cahul'll, koja se vijcirna pricvrscuje za tijelo. Nastavlianjc se izvodi pornocu distanciiskih Iimova ulozenih izmcdu cahure i tijela, kao i izmedu cahure i poklopca Cahurc. Kolo je ulezisteno u konicne leiaje. Zracnost lezaja nastavlia se poklopcima i distanciiskim Iimovima. Puino kolo ima poseban vijenac stezno navucen na glavinu. Kuciste [e dvodijelno lijevano s rebrima za hladenie.

@~ Puini prcnos globoidni

Kon8truktivne izvedbe planetarnih prenosa. Na 14]) prikazan je Krupov planetarni prenos pri kojem je zupcani vijenac s kosirn zubirna, koji stoii (c), putem zupcane spojke (e), koja [e nastavliiva, tako elasticno povezan s kucistem da se zupcani vijenac djelova.njem sile na zubu rnoze prema potrebi nastaviti, Tn satelita b 1, b2, bJ, imaju takoder mogucnost da se djelovanjem sila na zubu prilagode zupcaniku (on niie posebno ulezisten): Prikazani prenos ima prenosni omier 1470 ojrnin 11 600 o/rnin

=

i, a snaga [e 2200 KS.

14]) prikazuje planetarni prenos s rucicom (N) izvedenorn u obliku eksccntricnog vratila, ana Ci~ planetarni prenos s plivaiucim centralnim zupcanikom, 1~ prikazu]e planetarni prenos samo s plivajucim zupcastirn vijencem. Na 11~ prikazan je planerarnl pre nos s konicnim zupcanicima,

522

523

koii se stvara izrncdu nalcznin povrsina remena i remenice. a na vuceno] strani slobadni pas remena. = IH~ Planetarni prenos s plivaiucim zupcastirn vljencem r. kako znsmo. Na ® prikazan je tok promjene sila F 1 iF •. No ta slla.321 Remenski prenosi s plosnatim remenjem Navucemo li remen na dva glatka kola. od kvalitete naleinih povrsina. Smaniimo Ii kut kojim remenica obavija remen. <!~ Planetarni prenos s konicnim zupcanicima Sila trenia mora biti veta od obodne aile F«. vidimo da se sila ® stte na remenu koii se krece 525 . Za vrijeme okretanja doci ce do veceg iii manieg proklizavanja rernena po remcnici. mogla prenijeti . na CD oznacen s ct..32 REMBNSKI PRENOSI 5. a to ce zavisiti od stupnja zateguurosti remena. Iz jcdl13dibe FR = F« (ella: .1) vidimo da sila trenja zavisi od sile F. koia se okrece. remenski prenosi rade rnnogo mirniie i gipki]e od Iancanih i zupeanih prenosa. mora naprezanie izazvano silorn F 2 ostati u odredenim dopustenirn granicama. moramo na lijevom kraju rernena vuci silom F 1 > F 2 jer moramo svladati jo~ i trenje naleznih povr~ina remena i remenica: Dio remena na vucno] strani nazivarno vlacni pas.718. Time se smaniuie sila trenia. od velicine kuta kojim rernen obavija remenice. a smaniuie se i opterecenje. Sila trenja FR. na Fl. brzine remena itd. Preko nie prebecen je plosnati remen. zavisi i od koeficijent9 trenja I). Promatramo li gonienu remenicu. i z~tegnemo 1i ga do stanovite miere. Na njegov desni krai obiesen je teret F 2' Da bismo ga podigli. i da je to veca sto ie veca sila F2• Da remen ne bi pukao. Prema Eytelweinovim i Eulertovim radovima zavisnost izmcdu sile vlacnog i slobodnog ogranka izrazava se jednadibom: F. smanjit ce se i potrebna sila F 1 za dizan]e tereta F 2' Pri ct. mozemo prenijeti snagu s [edne remenice na drugu. Ona nastoji da rernen odigne ad rerncnice. Uslijed okretanja masa remena izloiena je dje10vanju centrifugalne sile. = 0 bit ce F 1 = F 2' To znaci da sila trenja FR zavisi od velicine kuta obavijanja. Remenskim prenosima prenosi se snaga i krctanie na vratila koia su rnedu sobom udaljena.iTa mcgucnost prenosa snage proizlazi od otpora protiv klizania.. cltct (elle< - Ikp] 1) [kp] ill Silc na rernenu kOf' obaviia ncpokretnu remenicu FR e = F2 = baza prirodnog logaritma = 2. od osobina samog rernena. a = kut obavijanja rernena u lucnoj mjeri. Na CD prikazana je rernenica koia se ne mozc okretati. Za vrijeme kretanja remena po pogonskoj remenici smanjuje se opterecenie remena od F.5. kad remenice kola stoji odgovara zapravo velicini obodne sile P« koia bi se remenicom. remenice. Buduci da [e rernen vrlo elastican.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful