5.223 Klizni lezaji 5.223.

1 Zadaci, p r irn je n a i p o dj e l a k l iz n ih Iez ai a

Pre~a smjer." dielovania s~.la klizne Iezaie dijelimo na radijalne, kad sila djeluje okomito na os rukavca, 1 na aksiialne, kad sila djeluje u srnjeru osi rukavca,

~)tAA,
~
(j) cdnodiielni Idaj i: a) stoicci Idaj za podmaaivarue mazalicama Stauffer, s icdnodijelnorn ldiajnom cahur~m, b) "rirubni icdnodiiclni le,aj za pcdmazivanje rnazalicama Stauffer s lczainim cahurama

za podmazivanie (i), na lezaje podrnazivane cirkulacijski, na leiaic podmazivane uroniavaniem i na Iezaie podmazivanc pritiskom ulja (podmazivanie pritiskom). Prema materijalu lezajnih blazinica klizni l eza]] mogu biti: s blazinicama od bijele kovine, od bronce, od crvenog metals, lakih metala, sintrovanih metala, od materiiala na bazi umjctne smole itd. 5.223.2 Tren ie te o ri ia p o d ma z iv a n i a
(j) Lehj podrnaxivan cvrstim prstcnom

J

®

Dvodiiclni

stoicci

lezaj s dvodijelnom

blazinicom

5.223.21 Trenje Svaki pokusa] da se cvrsto tijclo koic leii, na prirnjer, na horizontalnoi podlozi pomakne po podlozi izazvat ce otpor, koji treba svladati. Otpor, sila trenja, kola se suprotstavlia kretaniu dicluie suprotno smjeru kretanja. Velicina sile trenia proporcionalna je velicini norrnalne sile FN kojom tiielo tlaci na podlogu po kojoj se krece. Odnos izmedu sile trcnia Fn i normalne sile FN je koeficijent tren]a :

Prema konstrukcl;i kl izne Ieiaj e diielimo na iednodijclne (stojece CDa, prirubne CD b) i na dvodijelne @, visece @ i ugradive @. Prema vrsti rnaziva lezaii se rnogu podrnazivati mascu ili uljem,

@ Viseci

leiaj

(j) Ugradivi krutki Ida; s dirnenziiama kotr liajuccg !czajo

® Stoi cci Ida; s

otvorom

za dovod masti

® 332

Ldaj

podmazivan slobodnim prstcnom

Prema nacinu podmazivanja dijel imo Ih na lezaie s prostirn otvorom za dovodenje masti @, na lezaie podrnazivane slobodnim prstcnom ® i na lezaie s cvrstirn prstenom

Velicina koeficijenra trcnja p. moze se izravno mjeriti, [edna od jednostavnih metoda ie iz fizike poznata kosa ravnina. Ako [e tijelo u odnosu prerna podlozi u stanju mirovanja, a sila kojom se tijelo ieli pokrenuti nije dovoljno velika, nije moglo doci do utroska energiie, a niti se mogla razviti top lina, pa govorimo 0 trenju mirovanja. Trenie koje se suprotstavljalo kretanju tijela u trenutku samog pocetka kretanja nazivamo startno trenje. Sila koja jc potrebna da se jednom zapoceto kretanie odrzi manja je od sile koja je bila potrebna da se tijelo u odnosu prema podlozi pokrene. Trcnje koje sc suprotstavl]a kretaniu zovemo trenjem kretanja. SUa trenja koja se suprotstavljala vee zapocetorn kretanju rnozc se smaniiti ako izmedu tijela podloge postoji sloj maziva. Ako tiielo klize po podlozi bez maziva @c, govorimo 0 suhom trenju. Tijelo i podloga dodiruiu se same vrhovima neravnina od hrapavosti, sto dovodi do vrlo vlsokih pritisaka na nalcznirn povrsinarna vrhova i do mogucnosti djelomicnog svarivanja. Usliied toga otkidaiu se djelici materijala, Pri suhorn trenju metalne se povrsine medusobno dodiruju. Ako pritisak u sloiu maziva izmedu naleznih povrsina @ naraste do te miere da dovede do potpunog razdvajanja naleznih povrsina, tako da su te povrsine medusobno odvoiene slojem maziva @a, gOYO0) rimo 0 tckucern treniu. Sada otpor trenia ne za1O~3mm visi .od stania naleznih povrsina pa ni ad vrste O,-~I:.o0--L_;2fJ"'.15~~] materiiala naleznih povr'" sina, Trenje sada zavisi jedino od otpora sto ga medusobnom kretanju suprotstavlja mazivo (otpor smi® Prostor klizanja izmedu hrapavih naldnih povrsina: a) presiek proka slojeva maziva), Tai stora klizanja za slucaj tekuccg trcnia: II = prornjcnlj iva visina prostora klizania. Nc postoie micsta sa II = 0: ilmjcrcno = micron. zracnost), otpor nije zavisan same b) proatcr klizanla u momentu kad dolaz! do dod in. vrhova izbocina cd vrste maziva vee i od (h ~~ promjcnljiva visina prostora klizanja, mjesto gdic [e h = 0: izmietemperature, od brzine rena zracnost h",jcrcno = 0; C), isti profili hrapavosti u drugom mcdusobnorn polozaiu, Postoj i gad iranje jedne povrsinc u drugu i vclik 01krctania i od spccificnog par medusobnom pornican]u. pritiska. 333

Ako pritisak u sloju maziva niie dovoljan da nalezne povrsine toliko razdvoji da se izmedu njih moze stvoriti sloj maziva, doci ce do nalijeganja ispupcenih diielova hrapavosti naleznih povrsina, kako to pokazuie ®b. Na tim ispupcenim povrsinama hrapavosti nastaje metalni dodir, a to znaci i suho trenic, Ti ispupceni dijelovi hrapavosti izlozeni su zbog malih povrsina dodira visokim specificnim pritiscima. Ti visoki pritisci uzrok su deformacije ispupcenja. Iduceg momenta, medusobnim pomicanjem naleznih povrsina, doci ce do nalijegania na nekim drugim rnjestima ispupcenja, a ona prcthodno deformirana miesta bit ce zalivena mazivom. Znaci da u tom slucaiu imamo istodobno tekucc i suho trenie, To stanic nazivamo polusuhim trenjem. Ono moze nastupiti i kad inace vladaju uvjeti tekuceg trenia, ako, na primier, zbog deformacija rukavca dode do visokih pritisaka na bridovima blazinica @. Koeficijenti trenja za pojedine vrste trcnia iznosc: suho trcnje = 0,12 ~ 0,35 ... prema vrsti materiiala lezalne blazinice, polusuho trenje = 0,01 ~0,1 i vise, tekuce trenie = = 0,001 ~0,008 prema debljini uljnog sloja i viskoznosti maziva, Tablica 1. dale znacajke poiedinih vrsta tre® Utjecai dcforrniranog vratila na dugackc nja klizanja. IcZaie Karakteristike
Vrsta trcnia klizan]a Podmazivanje i njcgov uticcai Povrsine su bez maziva
.. ._~

_n
Vlskozirel 10000 8000 6300 5000 ~OOO 3J5Q 2500 2000 1600 1250 1 QOQ 400 630 nr,rmaf.nill
fminero/nih)

o/min
ovisnosfJ" c temp'ra/uri

ulja

U

'cij) Polo,.j rukavca U odnosu prcrna olaxinici kod n > 0 i ked 11 = 0

pojedinih vrsta t'renja klizanja
Koic osobine maziva dolaze do izra~flja 'Trenje [e popraccno

Tablica

1.

i
1.. -----

Vnicdnosti kocficiicnta trenja 1',

'

Suho
~_ ~,_

trcnie
..

Habanjcm na!e;<nih povrsinn,l zagrijavaniem izaribavaniern
.. .. 1.. , ·

Polusuho

, trcnjc

Podmazivanjc dovoljno

niie

Adhe"ija maziva nalcznih povrsina

i

Habanjcm

nalcznih

povrsinu

0,01-0,1 .......... ..
,

SOO ~OO

----"
Tek,,~e trcnje Mazi\ra ima dovoljno

..... _--

_--,.~
0.
t,~.

i
1

V iskoznost

Nema nabanin nalcznih povrsina, trcnie [e ncanatno

0,001-0,008

Tok krivulje trenja l1.u zavisnosti od obodne brzine (v m/s), odnosno od broja okreta [min - '] i pritiska u mazivu p [kp/crn 2] izmjerio je Stribeck @a. Mjerenja pokazuju da sve krivulje polaze priblizno iz iste tocke na ordinati. To znaci da ie trenie mirovania (v = @) neovisno 0 velicini specificnog pritiska p [kpjcm "]. Na ®b predocena je viskoznost maziva u ovisnosti ad temperature. Povecaniem obodne brzine (v), odnosno broja okreta (n) koeficijent trenia fl. naglo pada, To se moze rastumsciti na prirnjeru rukavca i blazinice (jJ), Ulje se zbog prionljivosti uvlaci u procijep, izmedu rukavca i blazinice, ostvaren zracnoscu izrnedu promjera blazinice (D) i promjera rukavca (d) @. Metalni dodir, koji ie postoiao kad je broj okreta (n), odnosno obodna brzina (v) bila [ednaka nuli (ij)b postepeno se gubi Qpa. Najnize vriiednosti koeficijenta trenia fl., neovisno 0 velicini specificnog pritiska, medusobno su jednake @. Posta su doscgnutc nainize vrijednosti, krivulja koeficijenta trenia pocinje opet rasti. Te najnize vrijednosti nastaju u rnomentu kad je izmedu naleznih povrsina dobiven najtanji sloj maziva, ti. kad je prestao metalni dodir naleznih povrsina Qpb. Najnize vrijcdnosti koeficijenata trenja fl. bit ce u odnosu prerna broju okreta to prije dosegnutc, sto ic specifican pritisak nizi, Daljnjim povecanjem obodne brzine vise ce ulja biti uvuceno u procijep. Sloj ulja ce se na naiuzem miestu povecati QDa pa ce i .otpor trcnja u sloiu rnaziva biti veci, a koeficijent trenja fl. pocet ce rasti. Porast koeficijenta trenja f1. bit (;c to manji sto je veci specificki pritisak. 334

.,

<0'

~ "~ .~

.~

315 250 200 160 125 JOO 80 63 50 40 31,50

25

1

20 16 12,50 10

8
6(10

5 ,;
3,15 2.50

2
1.60 1.25

1

0

10

20

30

40 f

50

___

t.mp.,oturo

f'C}

,ji) a) kr;,'ulja koeficijcnta tren)a ii, pd istoj viskoz~ost i ma7.iva:~ d~na :' z!lvisnos\j od pOHsinskog pritlska P ,obodnc brzlne v b) kr1Vul)a V1skoznosti mazivil dana u zllvisnosti od temperature

Da bi se sto lakse doslo do tekuccg trenja, treba osobitu pazn]u obratiti kvalitetama povrsinske obrade naleznih povrsina. Da bi se dobio minimalni uljni slo] izmedu nalcznih povrsina, treba naipriie uljem napuniti sve neravnine izazvane hrapavoscu @. Gruba obrada nece, prema tome, zadcvolisvati osim za odredene svrhe. Za stroze zahtjevc rnoraiu rukavci biti kalieni, bruseni i polirani, a blazinice Ieza]a, nakon eventualne obrade rokareniern, uglacavane, valicima iii provlaceniem tepa, sto dovodi do zguscavanja, ocvl"ilcavanja povrsine, Ukupna debljina uljnog sloja je u tom slucaju H = R, + R~ + hm,n' Osjetno poboljsanje naleznih povrsina postize se na taj nacin da se ulju doda tzv. olkoloidalni grafit<·, koji mora bid kemijski cist. 335

Tanki sloievi grafita ispune sve neravnine naleznih povrsina izazvane obradom, Time se na kliznim povrsinama dobiva sjajna grafitna povrjiina, pa se srnaniuie habanie i potrosnja maziva,
Q~ Uljcm

Pri kretaniu krizne glave po vodilici ® treba ostvarlti sto povoljnije uvjetc trenja. Da bi sc dobio klinasti procijep, mora prednji i zadnji krai nalezne povrsine krizne glave biti zakocen. Taj nagib je vrlo malcn, gotovo neprimietan, a iznosi 1 : 500 kod manjih brzina kretania i kod vecih pritisaka, i I : 200 kod vecih brzina i
lspunjcne ncrsvninc izazvane naleznih povrsina hrapavoscu

__dJc .....

'.

~~~~~~~~~~;@~~

nizih pritisaka.

r
\

5.223.22 Teorija podmazivanja tehuceg trenia

~ teorija

Zamislimo ravnu plocu i njoj paralelnu ravninu @'. Ravnina se u odnosu prerna ploei, koja stoji, krcce brzinom v (mls). Tekuce mazivo iispunjuje, kako to pokuzuje @', prostor izmedu ploce i ravnine. Svojim kretanjern brzinorn v [m.s] ravnina povlaci za sobom i cesticc maziva. Brzina tih cestica v [mjs] smanjuic sc od ravnine prema ploci (ploca stoji), Pretpostavliamo da krajevi krajnjih cestica maziva cvrsto prianjaju uz ravninu i uz plocu, Na plocu nece diclovati nikakav pritisak koji bi je mogao nositi na mazivu. U tom slucaju ne mozerno
optcrctiti plocu (F = 0).

Uslijed postojanja klinastog prociiepa pritisak na ivici oznacenoj s a bit ce, slicno nagnutoj ploci sa @, jednak null. Odatle dalje prema rocki b pritisak stalno taste ako se smanjuje
procijepa. Logicno, prostor izrncdu krizne glave i vodilice mora biti ispunjcn uljem. I bridovi krizne glave moraiu biti blago presjck

8
@ Raspodieln pritisaka u uljnom sloju na radii ici krizne glavc

@ Raspodicla pritisaka brzina u ulju kad sc don)a plo~a pomicc paralclno s
gornjom

@ Raspodjela pritisaka i brzina u uliu kad sc donja plata pomicc okomito na don]u

U drugom slucaiu, (i~, plocu priblizavamo okornito na ravninu brzinom v [m/s]. Mazivo iz prostora izrnedu ploce i ravnine bit ce zbog toga istiskivano. Sto je rnazivo viskozniie, i otpor protiv istiskivania rnaziva bit ce to veci, Otpor prot iv istiskivanja maziva odreduie vclicinu nosivosti uljnog sloia. Na taj nacin moze uljni sloj ncko vriiemc uositi optcrecenje ploce. Raspodjcla pritiska na plocu prikazana ie na (81. Ako plocu prema donjoj ravnini naklonirno za stanoviti kut (y) (@ tako da sc stvori klinasti prociiep, dobit ccmo novu pojavu. Ravnina se i u tom slucaiu, u odnosu prerna ploci koia stoji, krece brzinom v [mjs], Mazivo ulazi kroz siri otvor, stvoren naginianiem ploce, i tlaci na nju, Kut nagiba ploce (y) mijeniat ce se tako dugo dok se izrnedu sile F, koja opterecuje plocu, i pririska koji stvara mazivo na plocu, ne postigne ravnoteza.

Da bi plota s @ plivala po povrsini maziva, tj. da bi od ravnine bila odvojena slojem maziva, odnosno da bi se ostvarilo tekuce trenje, moraju postojati ovi uvjeti: prostor izmedu ploce i ravnine mora biti potpuno ispunjen viskoznim mazivom; 2 sloj maziva izmedu ploce i ravnine mora se suzavati, mora biti stvoren klinasti procijep; 3 ~ brzina kretanja ravnine u odnosu prema ploCi n10ra biti dovoljno velika da bi pritisak na ploCu, izazvan kretanjem, mogao drzati plocu u ravnote:H.
p

Ta pojava, koju nazivamo hidrodinamicko plivanje, osnova je cjc10kupne teodje kliznih lczaja. 336

@ Raspodjda pritisaka ; b,zina u ulill kad gornja plo~n stoji koso u odnosu premo donjoj, koj n se krece

zaobljeni. Maksimalnu visinu doseci ce pritisak neposredno prije ivice b (gdje zavrsava nagib), Nakon toga pritisak pacla na siauovitu vrijednost, koju zadrzava do ivice c. Izmedu a i c postoji natpritisak. Kako se izmedu c i d procijep povecava, pritisak u sloiu maziva ce pasti, nastat ce vakuum, da bi se opct popeo na nulu, U oblasti vakuuma moze doci do pojave sisanja zraka. Ako je udovoljeno i ostalim uvjetima (dovoljno maziva, dovoljna brzina kretanja krizne glave), imat cemo prije opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Pri kretanju krizne glavc u obratnom smjeru slika ce se ponoviti S tom razlikom da ce sada maksimalni pritisak biti izrnedu c i d. Na @ pokazano je da procijep nije napravljen po ciieloi sirini krizne glave, Brane sa strane imaiu svrhu da sprijcce bocno isticanje maziva jer bi uslijed toga slabio pri@ Klinasti prociicp ne sczc tisak. po cijclo] sidni kriznc glavc, da Ako je brzina kretanja mala, nece sc postiei hidrodinabi se spriiccilo bocno ;stic.nic micko plivanje, trenje nece biti tekuce, a kretat ce sc u ulia oblasti polusuhog trenja. Pojava vakuuma, 0 koio] [e bilo govora, dovodi do pienjenja ulja, [er se snizeniern pritiska usisava zrak, Pienjenie ulja je neugodna poiava. b) 0) To sto smo napriied iznijeli pokazuje na brz;nG rukol'cQ mala brzfna rukavca j.'! nu(a kakav naNn se ostvaruju uvjcti tekuceg tre" I nja, pri pravocrtnom. kretanju. Ako se radi I o rukavcu i blazinici letaja, pojaya hidrodinamickog pliyanja ostvarit ce se ako budu ispunjena td naprijed spomenuta uvjeta. Ulje mora potpuno ispunjavati prostor izmedu rukavca i blazinice leiaja. Taj prostor treba da se suzava u smjeru kretanja. I, konacno, mora postojati dovoljno velika brzina kretanja. Suzenje prostora, stvaranje klinastog procijepa (uljnog klina) postize se stvaranjem zracnosti izmedu rukavaca i blazinice !czaja. Blazinica Idaja mora biti veceg pro" mjera od rukavca. Za vriieme mirovanja lezi rukavac na blazinici @a, cime nastaje @ Medusobni polo •• j; ruknvca pri rnlicitom broju klinasti procijep (zapravo procijep mjeseohetn: a) brzina [ukave' = 0, b) brzin. rukave. je mala, c) brzina rukavea je velika, d) br.ina ruceva oblika). Procijep se stalno suzuje, dok kavea je 00 ne dosegne vrijednost jednaku nuli, na
PRAKTICAR 111

22

337

koji treba da dovede do od- • IE- 339 . a djelomicno i povecava trenje. Lezaii s vecim broiem klinastih procijepa manic 8U osjetljivi na udarna opterccenja. Na @a prikazan je dijagram promiene pritisaka u poprecnom.. c) lczainn blazinica ima oblik zaokrcnutog limuna. Sto je veca brzina klizanja rukavca u odnosu prema blazinici lchja to cc se s vecorn sigurnoscu ostvariti hidrodinarnicko pliv~nje.iV3 338 Za granicno trenie. manjoj od beskonacne.a ram)? ekscenrricnost postat ce manja. jer se spajaju mjesta raz• I !lcitog tlaka. a trenje izmedu rukavca i blazinice je potpuno tekuce trenje @c.'~'~ S porastom brzine @ Klinasti prociicpi ostvareni segmcnata pomocu nagibnih (~ = w. Kod vratila one se mogu spriieciti sa dva iii vise klinastih procijepa.inc blazinicc. Dobar rad tih !czaja postize se kad mjera a (od kraja segmenta do sredista potpore iznosi 2. dan. Debl iina sloia iznosila bi polovinu zracnosti Iezaja." b•. Na @ )e tock!cama oznacen prostor n kojem se nalazi ulje. prj visokim brojevima okrcta vratilo nastoii da zauzme centrican polozaj U odnosu prerna blazinici. Da bi se temperatura ovoga snizila.odvodenju topline. d) Iczaina blaxinica ima oblik koii ornogucava dodir 11 Iri tockc (posto ic pnstcliica okruglo tokarcna tlaci se izvana). Pri toj brzini bi os rukavca u od.1~ " . vri- Iz ® se vidi da ce pritisak biti to veci b d sto je odnos veci. bit ce to uze 5tO je klizna brzina mania. :8 . Dijagram prornjene hidrauhckih pritisaka na svakorn mjesru lezaia dan je na @. ~. uzduznirn utorom II 11 tlacnoi zon i i be.m.m. nece biti paralelnosti osi a ni dinamickog pUvanJa @. Centrican polozai rukavaca nije.cno~cu kod okruglc lei.3 !l. Na@ prikazan jc pravilan na6n oblikovanja kanala za razvodenje maziva. . nagibnih scgmenata. Hidrostatski Idaji razlikuju se od dosad opisivanih lczaja time fito se potreban pritisak u mazi@I Poloiaji kanala za razvodenje maziva ovisno 0 na~inu djelovanja optereccnja vn.. Uije iz gornjeg dijela lezaja ne utjece neposl'edno na proees hidrodinamickog plivanja. granicu izmedu tekuccg i polusuhog trenja.1 lJ.. nalijcganic je u dviie locke. mora minimalna debljina uljnog stoja h. Izradi II se na donjern dijelu blazinice lezaja utor @ na tom' mjestu ce usl ijed povecanja presjeku pasti pritisak @a. Tu [e kao apscisa uzcta kruzna iviea blaziniee lezaia.~\:: C . ali su i gubici trenjem nesto veci. Da bi se ostvarilo hidrodinamicko plivanje rukavca.!lljest~ gdje rukavac sje~i na blazinici. on ce se zbog porasta pritiska u sloiu ulja podici i pomaknun u s~ranu ®~. Ako je obodna brzina rukavca :ako velika da l?ntl~~k ul!a stvore~ u pr.m. daju dimcnzije i oblike kanala za dovodenje i razvodenje maziva."ratilo deform ira. b) ledajna blazinica ima oblik Iirnuna. a koia preuzima na sebe ulogu sredstva za hladenje. u S~l~ smj~r~vima.Za polusuho trezull. ~ko se . Kolicina ulja u procesu moze se povecati ako se povcca zracnost. Najuze miesto izmedu rukavca i blazinice (ho). Na (j_jp prikazan jc i raspored pritisaka pomice se prcma za razlicite odnose bid = I. 0) b) a) <I}. Klinasri procijepi za postizanie hidrodinamickog plivanja mogu sc ostvann 1 na druge nacine @. stabilan.:"\~ . povecati kolicinu ulja koja prolazi kroz lezai. ako drugi nacini hladenja nisu dovoljni. Ka~ se rukavac pocne o~~'etati..ak za oko 1/8 @ Raspored pritisaka u njc h < 0. opterecenom dijelu. /. pa eak i male smctnje mogu izazvati vibraciie.. bila potpunoma centricna. rukavac Ieii u blazinici ekscentricno. rn icc sc kod kratkih lei. i 4. medutim.'. Daljnji zahtjev je pamldnost naleznih i kliznih povrsina segmenta. ': .nlni priti. njcga +).:i:aja. e) lczaina blazinica s trodiielnim limunskim oblikorn i ulinim kanalima. Ono same pomaze pri hladcnju le.• '8. potrebno je da i osi rukavca i Ieiaja bud_u paraielne. a to je vrlo [cdnostavno sredstvo za postizanje klinovitog procijepa.ja rc~ (3 .f}//. Da bi sc ostval'ilo tekuce trenje. ~~. Pri brzini nula i debljina uljnog sloia na najuzem miestu pada 11anulu.oeijepu bude dovoljno visok da uzdigne rukavac. doci i do vakuma ® (usisna moe do 0. Na@ pokazani su primjeri razlicitih moguenosti za smjestaj utora za razvodenje maziva. f) kifljna blnzinica s dodi (Om U cct~l"i tockc i ulinim dzepovj mil srcdiste rukavca gore i u stranu u srnjeru kretanja rukavca. na uljnom sloju. sloi maziva bio bi icdnako debe. koji mogu biti simetricno iIi asimetricno rasporedeni @' Povecanim brojem klinastih procijepa povecava se kolicina ulja za hladen]e koja prolazi kroz l ezaj. iznositi 11 . .4-ti dio ukupne duzine segmenta (1). a na @b u uzduznorn presjeku Iezaja. Te izvcdbe bolje stabiliziraiu vratila. Maksimalna je~nost pritiska (ezi u smieru kretania u blizini najuieg mjcsta @. Razlika promjera blazinice (D) i rukavca (d) ie zracnost. kako [e prikazano na @.. U gornjem dijelu !czaja nalazi se mnogo veea kolieina ulja nego u donjem. Pri svakoj drugoj brzini. . @ Razlicitc mcgucnosti za stvaran]c klinastog procilcpa: a) zr.5) [J. potrebno je.nosu prema osi blazinice. Iza tog najuzeg mJest~ mozc. Velike obodne brzine rukavaca irnaju za posljedicu jako zagrijavanje ulja. @ prikazuje progresno obllkovane kanale za razvodenje maziva.. Rukavac »pliva. Naivecu debliinu ulJnog sloja postigli bismo pri beskonacno velikoj brzini vrtnje rukavca @d. odnosno za najniiu tocku u Stribekovoj krivulii Ii S 0. Klinasti procijepi mogu se ostvariti i pornocu tzv.< ~' ~/ .~~ @ Hidraulick: pritisak p kod poprccnog lczaia 11 znvisnosti od sirine lczaia b. zbog povecanja presjeka. Tablke 2. imamo opet vee prne opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja.25 at). prema podacima koji su @ DcfOl'rnacijom r ukavca podobiveni pokusima. 3. ~irjnc iz srcdista sloju ma7..

-3 15 .~ 10 1~' . Stanja polusuhog trenja.--~ 180 -280 280. II-donia blazinica._ ..Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenje kroz vratilo __________ •• __ ~ •• _~ L~. radiiusorn R zakdvljcnja vajanja naleznih povrsina rukavca i blazinice.6 7 ~. koia kod normalnog lczais nastupaju pri stavljanju u pogon i zaustavljanju stroja.~~~ ~~_"·~"" maziva ako se ono dovodi Tablica ~~-~-~- 0) 2. S time 1.--16 ~---1---"-25 20 20 25 I 20 10 13 rs 15 341 . ~ .. ~_.~50 1----..mjc~teni obl ikovani kanaii aa razvoden]c maziva Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenJe maziva kod dije1jenih blazinica Tablica 4.] vezi snizuju se kod hidrostatskih lezaja i gubici. Dovodenjem vecih kolicina maziva pomocu pumpc postizc se bolje odvodenje topline.-r-----"-_ •• _ 70 .. .70 _._--_ . . pri hidrostatickom podrnazivanju nc poiavljuju se..5 3 1-----12 e d CI 5 6 8 8 6 8 10 10 8 20 ~~--~ 16 15 ~25T.. rOd D do h 45. nastali treniern na pocetku i na kraju rada. --(EHEHm1 ~'1<1d vljnog ({(ma ~~~Pogrcsno rilz.-- 12..~-.. " .O-_.110 2 110 • 1~0 '__'-- 450 -710 4 710' rooo 5 '___._ . (i-gomi.1. ••• @ Dovodni (I) i akumulacijski kanal za mazivo (2) s pro~il'cnjcm II srcdini (3) i s postcpcnim prc!3zom u povrsinu klizanja (4). stvara u posebnim pumpama. __ . Brzina klizanja rukavca i blazinice nema sada vise znacenja -za sigurnost rada lezaia.

j s nagibnim scgmentirna ~~ Shernatski prikaz hidrostatskog aksijalnog lei:. Osione ploce mogu biti opskrbljene i izmjenljivim uloscima ®b. treba da su uljni dzepovi simetricno rasporedeni @. Hidrostatsko podmazivanje traii. radi ravnornjernijeg rasporeda pritiska i ravnornjernijeg habania udubljena @a. onda se takvi leia. pre'jel<A" 8 @ Simetrican rasporcd hidrostatskih ulinih dzcpova Jezaja @ Hidrostatski lciaj sa tri dovodna mjesta za ulie Uzduzn! aksijalni leiaji za niska opterccenja oslaniaiu se najceSCe na prstenaste oslone ploce. Ulie se. Na @ shernatski je prikazan hidrostarski aksijalni leza]. smiestene na zoni najveceg opterecenia blazinice. Pumpa tlaci mazivo (ulje) u dzep (utor) blazinice. Dovod maziva l1ajcesce ide od pumpe preko prigusnica koje sluze za uravnotezavanje pojedinih zona hrdrostatskog leiaja. Miesto uljnih dzepova mogu biti i uljni kanali. Izvedbe mogu biti s klinastim procijepima smiestenim u lezajnirn blazinicama @ iii s nagibnirn segmentima @. b. kako to pokazuje @. Nedostaci hidrostatskih lezaja jesu: 1 . @ Uzduzni Idaj s klinastim procijepima u ldajnim blazinicarna Rat'yen. Da bi se opterecenje rukavca moglo lito povolinije preuzeti. S obzirorn na niske koeficijente trenia zaustavljanje stroia. kako je to prikazano ns@. veci je pad pritiska izmedu @ Uljni dzcpovi hidrostatskih lczaja mjesta ulaska i mjesta izlaska. Prednosti hldrostatskog podrnazivanja lezaja iesu mali gubici pri pocetku rada i zaustavljanju lezaja i to sto nema habanja. Oslona prstenasta ploca osigurana je zatikom da se ne bi okretala. Da bi se osigurala okomitost na uzduznu os vratila ploce mogu imati oblik kugle @a (tzv. uredaje za proizvodniu i dovod tlacnog ulja. Hidrostaticki lezaj ima normalno veci broj dovodnih mjesta za mazivo. samoudesivi leiaji). Visina na koju ce ono biti podignuto U odnosu prerna blazinici ne zavisi samo od pritiska ulja nego i od brzinc kojom ulie protiece kroz stvoreni razrnak. Na kliznoj povrsini oslona ploha ima radiialne kanale. Pritisak ulja mora biti oko cetiri puta visi od srednjeg specificnog pritisaka Pm 2- ® Uzduxni leiaji s prstenorn oslonom povrsinom =~ (kpjmm"). Sredina kliznih povrsina je.Na @ shematski ie prikazan radijalni hidrostateki klizni lezaj. podiie vratilo. dovodi pod pritiskom u uljne dzepove. 342 .ja 343 . Protiece Ii ulje brze. ako ne postoji posebna kocnica. Ako su kod aksiialnih lezaia veca opterecenja iii ako se traZi tocno aksijalno vodenie.Potrebne su pumpe visih pririsaka.@ Uzduzni lei. traje duze vrijcme. Dobro riesenie daju tri dovodna miesta.i oblikuju kao lezaji s vise kliznih povrsina @ i @ ili kao hidrostatski @. ad tog miesta tete one uzduz prostora stvorenog izmedu povrsine vratila i blazinice i. ako je pritisak ulja dovoljno vis ok. Povrsine vratila I blazinice ne dodiruju se ni pri niskim broievima okreta. medutim.

enito upotr~bljav~ se. Cinkove leitajne slitine sadriavaju osim cinka Cu i AI. tocka kapanja. dan je pregled leiajnih materijala s karakteristikama pojedinil~ leZ~jn~h materijala i primjenom. Olovne bronce mogu primiti veee specificne pritiske pri velikim brzinama.. tenkovskih. u primorskoj atmosferi i u organskim kiselinama. Ca. Vrlo su tvrde. katr~nski broj.7 dfl 000.?:. Upotrebljavaju se za jako optereeena lciista. Mjed nije prikladna. za srednja opterecenja (do 8 kpJcm2) i za male obodne brzine (oko 2 mJs). Pritiscl mogu biti prilicno vel iki. v = 1 m/s). Kornpaktne slitine imaju vrlo dobre fizikalne osobinc. Osobito su pogodne gdje [e nemoguce redovito podmazivanje. kao i pri oscilatornom kretanju rukavca. Slabi su vodici topline. OSle~lJlva je na ulja I. Tvrdi metali dolaze u obzir kod siliaatib lezaia i velikih brojeva okreta. kod malih brzina (v do 0. 6 -. Zahtjevi koii se postavljaju na lezajne materiiale vrlo su razl iciti . Zracnost . Pri velikim brzinama i visokom opterecenju upotrebliavaju se trimetalne cahure s tankim slojcm olovno-kalajnc bijele kovine u porama. n~~lon:. do Pm 5 kp/cm Z i v 0. Ne mogu se opte~·etlt~pntlscII?a kao olovn~ bronca ali znatno manic habaju rukavac jer su mekse. Kalajna ima dobra mehanicka i antifrikciiska svoistva i dobro se l ije. Upotrebljavaju se za ldaj.223. 5. Ne postoji sveopci materijal koji bi zadovoljio sve uvjete. neke od masa imaiu dobra antifrikcijska svoistva. na cvrsta (grath) 1 na plmovlta maZlva (zrak). srebrorn i niihovim spojevirna. gdje se ne smije za podmazivanje primijeniti ulje il i zbog kemijskih utjecaja. od vrste osnovnog matcrijala.bestno brasn. otpor trenja opada s vceim sadriajem kalaja. 8 . .u kliznih p~vrsma stvaratl m~lvl.223. 2 .a tvrd~ea ~ehka 1 kamena moraju biti uskladene. dobro se Jije i zavaruje. a otporna je na koroziju. no tvrdoea opada s porastom temperature. Buduci da je tvrda. 10 . na plasticna (mazive masti). Ba) losi su vodid top line.'. lignofol. ispad dovoda maziva u Idaj. Kamenie prirodno. otpornost protiv starenja. Pogodne su za udarna opterccenja i za visokc temperature. sadriaj vode. Za srednja oprcrecenia dolazi u obzir specijalna mied sa 56~ 61 % Cu. Smtrovani mateelIal dolazi kao porozni.dovoljna sigurnost u radu i u slucaiu nedostatka maziva. (do 350°C).dobra mehauieka svoistva. i do Po. a pri nedostatku maziva zaribava se.e avienskih. 4 . Bijele kovine zcmljoalkalne (s primjesama Na. rubin. AI. Te olovno-kalajne bijele kovine mogu biti pretezno s olovom ili pretcino S kalajem. Mn. Si i Pb. plastlficlrano drvo. Antifrikciiska svojstva su im izvanredna pa se primjenjuju za velika opterccenja (avionski motori)..dobra sposobnost prigusivania. ta~~1 hst~Vl drva) i1i spojene (osnovni materilal. Koeficijent linearnog sirenja je velik te u radu temperatura ne smije prekoraCiti 80°C. Imaju opcenito malu spccificnu tezn1U. dane su vrijednosti dopustenih opterecenJa khzmh ldaja za razlicite primjene. Osim toga. Duralumin se primjenjuje kod cestovnih vozila. Podnose visoke temperature i ne zaribavaiu se. ~broj osapunjenja). a koeficiient tl'~nJa za~lsl. ier cink para rukavac.5 dfl 000. Lijevano zeljezo se kao lezajni materijal tesko uradu]e. Primjenjuje se pri niskim specificnim pritiscima (do 10 kpjcm ') is rnalim brzinama (0. penetradja (konzistentnost). Glavno im je svojstvo antifrikcionost i nisko taliste. aZ.5 do 2. Li. za traktore.42 Fizicke osobille maziva To su gustoea. Bronce mogu biti kalajne.223.1 do 3 mJs). umjetno plcrnenito i poluplem. 0. viskoznost.sto bolja vodljivost topline. Rukavci treba da su kaljcni i bruscni.111aterij~lui vrsti osnovnog m~te~ijal~ mogu biti Iijevane (bomogene). Upotr~bliava se za lezaie uroniene u tekucine (vodne turbine. azbest~a III tekstilna vlakna). automobilskih. Zracnost izrnedu rukavca i blazinice 2. Zracnost 1m je oko 1. ali im je habanje veee nego kod drugih bronca.sto niii modul elasticnosti. papir. ben~m. a habanje se poveeava sa sadriajem bakra. npr. Magnezijeve 344 Idajne slitine dolaze u obzir za niska optereeenja (do 4 kpJcm 2).sto mania razl ika koeficijenta toplinskog istezanja izmedu vratila i blazinice s njenom oblogom.n) do temperature 50°C. stiniSte. kod satova i instrumenata. a provrt se bru~i. a osobito su otpome u morskoj vodi.o i~med.3 Lez a in i m at c r i ia l i To su materiiali 3 niskim koefieijentom trenia (to je vazno prl pocetku kretanja). 5 . s visokim dopustenim specificnim pritiscima. (?snov11l materijal tek~tll.5 111/S). Imaju dobra antifrikcijska svojstva i najmanji koeficijent pri suhom trenju. U tablici 5. a rukavci moraiu biti kaljeni. 5. safir 1 dijarnant. skuplje slitine. 5. 3 .223. Struktura mora biti perlitna s fino rasporedenim grafitom. Aluminijske bronce dobra su zamjena za skupe kalajne bronce.visokc ~lchan~c~e osobine.~. Zracnost ~ 1. = 350 kpJcmz. Siliciiska bronca je jeftinija. l?u~pe. pa zahtijevaju kvalitetno mazanje. Primjenjuju se za automobile.5 ~/s'. Dobro vode toplinu.visoka otpornost protiv habania. p~·ope1e. ostalo Ni. Cd i Sn. Dobro se ]jju pod pritiskom. One se pri uroniavaniu u zagrijano ulje ispune mazivom. Plasclcne mase prema nacinu izrade. za alatne stroieve. a toplinska vodljivost jO) je mala. Otporne su na habanje.. na tekuea (maziva ulja). Guma se vulkanizira u cahure debliine 7 do 20 mm. Fe. kompaktni. 9 -. Grath i ugljen upotrebljavaju se za visoke pogonske ~~mperat~re. sklonost koksovanju maziva. Staklo i keramtka upotrebljavaju se iznimno (dielovanie kiselina). Sn..01. lidnoston (p do 250 kp/cm2. brodskl.7 dJl 000.~. Ne smije pokazivati afinitet prema eehk1. Porozni materijali.slojaste.Obl~no se !naz~va dl)c~c. olovne. traktorsklh motora kao nadomiestak za kalajne bronce. saRunifikacijs~i broj. Prema dodatku imaiu i irne. koeficijent trenja je visok. moraju rukavci bili povrsinski otvrdnuti (eementirani ili povrsinski :wkaljeni). irnaju 20-35 % pora. Koeficijent trenia rnokre gume je sarno 0. emulZlvnost (emulzlJska cvrstoca).dobra prionliivost maziva. a u tablici 6.sto mania specificna tezina. a primiese su Pb.5 dJl 000. granat. Na materijale blazinica posravljaju se ovi zahtjevi: 1 . tocka gorenja. toeka samozapaljivosti.41 Kemijske osobine maziva To su: neutralizacijski broj (kisclinski broj).5. To se postiie na taj nacin sto ce mazi. St'ebt'o se nanosi na metalne eahure u tankim sloievima. presani i sintrovani od praha u kokilarna oblika cahurc. vezivnom . Otporna je I protiv morske vode 1 prljavstine. U obzir dolaze tekstolit. 1. elektricne strojeve i kao zamiena za blazinice od Iiievane bronce. ~loJ: Daljni zadatak maziva ie odvodenje ropl1l1e I zastlta od korOZ1Jc. ima dobra mehanieka i antifrikeijska svojstva. snygouna ~~va. Dolazc u obzir ahat. otpornije su protiv korozije od drugih bronca. plamiste. 345 . niskim habanjem . Primjenjuju se kao zamjena za druge. imaju veliku dilataciju. 7 . aluminijskc.4 Sredstva za podmazivanje Maziva su tvari eiji je zadatak da na minimum snize trenje i ~~banje kliz~ih p?v. kompaktne bimetalne i trirnctalne slitine.r~in~. siliciieve. nisu otporne prema koroziji i habaju se viSe od olovno-kalajnih bijclih kovina.~to visa tocka talienia. lezajni materijali moraju zadovoliavati i onda kad nastupe posebni uvjeti.visoka dinamicka cvrstoca. 11 . Kadmijevi leiajni materijali su slirine kadmija s bakrom. sadriaj pepela. Imaju lose osobine klizania. Irnaiu VISU ~ra~lcu umorno~tL od kalajne bronce.

.8~·1. .---~~-~. 6500 _ --1600 3100 Ceo 1200 --200 Za dizalicc dizalicc sa zupcaslom lctvorn kola. metal.8-1.-----. ncoaictliiv jc pri eventualnom Iomu.0745 SL22/('.~-..urnj.. Osictliive rudarskih voaila i za vcntilatore dolaze u obair za lezaje ~- ...~~ 50 speciialna urnictna bronc"-/c-e-li-k-k-a!-j-CI-'---I-··~~~~:masa/celik kaljcn 0. koturacc.----~..-...~ I 3 2 10 Ii Kalajne bronco Dobra se ponasaju opterccenic lczaia pri ispadu mazania.-.. dobra ---30 .0545 IOJ('... dolazi U obzir za nalijcvanie za niskoopterecenc Iezaie .. 1. IS 15 8 60 60 . Vrijednoati su dane za traian pogon...5 - I bijcla kovina.. biielakovina .. dobro se ~u~aduJe...---Zn stapne strojeve parne.nad 8 min :~~ ::~:~~c~:i:::eo::Odavan~a __ I 1 \ \ bijcla biic l a bl iela bilda kovina kovinn kovinu kovin" 10/('.5 -1..•. glavni lczilj ~ --.~~.. OM"~I' "H.. neosjetliive su na udare dobro se ponasaju pri ispadu mazanja.8 0.':3-.1.:::.·~.1.~~~:'.0545 crveni mctal/('.2 1-2 1···2 ---..0~45 0.. imaiu malu otpornost protiv tro~en)~. yr.::"".8 .--."..I~ 6 I I..0545 umictna masa/('.:~E'~fr~"'Mf'. " "i. neosjetliivl su na bridne pritiske 1. osietliivi SU na visokc ten1. olovna bronca/c.2 Presani materiiali Dobro se ponasaju P!i i~.. osietliivo na rubne pritiske 130 250 --6500 18 000 ---. Upotrcba za inko --19 60 40 llO 1000 . l I I ..-. pumpc kriina glava i svorniak stapa le.0545 i 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 umjctna .E!__ 12110 7 10 5 14 \ - biicla biicla biicla SL/('.8 ------Lijcvsnc bronco ------ --[00 120 •. l~\ 3. imaju dobrc osobine s e ponasaiu pri ispadu mazanja ./Ccli:·""-\'II--~--0.olovna . Upotrebljava se kod puhala i ventilatora ---.15 I SL/~elik SL/cclik biiela kovinajcelik I' biicla kovinafec! ik \ umicrna smolo/('.---_.~0545 ."... vodnc stroicve n < 1500.. ' _"'!~_~-:Jl~2:':. otporan na kcrnijske uticcai c i na kiseiinc.smOIa/(.8-1.-----.. < 8 min n < 1 500. ----~.8-1. --750 Olovne broncc --. bijela kov jn.ln~r~...-~.. .. "" < 8 min 11 > 1 500.-._...-~ -_ . --800 ~---." kal icn ] kaljCni I- I 1......--.'ll·Cn~c:lbt-u~r:b~tl.. K::.iu. mlinovc ~---. Za alatnc stroicvc .1.---~-----. --------I~· .--.0545 80/('.n'V= 10 pm'v.1"" \ b i icla kovina. bubnicvi )) " Olovne ICgUTC Otporniie su no udare ad bijelih kovinu.. 13 700 2000 .5 15 6' 2 0.8 0.----~--...peratU!e a neosietliivi na eventualne kemijske utiecaie. Trazc veliku zracnost 300 ~I~.5 \ 10/('..--6900 7500 400 . Grafit i uglicn ~ Dobro se ponasa I'd ispadu rnazania..5 3... -- -_ 5200 [ [00 .25 1. 2 -_ 19 --- --35 100 Umietni rnater ijali O~j~tljiv~ su na visoke temperature.. " " > 8 min n> I 500.0545 umictna smola/('. 1 --450 Legurc Osictliivc na k~r?z.. 8 8 10 15 _...-...4 346 .. na evcntualno lose podrnazivanie lczaja . --~ 50 Liicvano tdjezo i~~Osjetliivi su !._.. ~ purne turbine ostali turbostroievi --:0 -\ -0 -: -\ . karaktertstlke.5 0..8-1...--_ . cea 1000 -- .". I ~~... uradivanja.8··.p~du rnazanja. Materijal Primjcna Tvrdoca HE [kp/cm'] pmmax Klizni Idaji I· I I Biiela kovina Osjetljiva na udare.8 .25 0..-----Za drobilice.2·-2 -- ---..~~-·.5 _.. ~-------kadrnija _.0545 urnictna masa/~dik kaljen 0. dobr~ se p()na~aju pri podmazivaniu.--~ --5 700 1 800 25 20 120 90 35 I I 2.._-. broncajc. ceone rucicc. Velika otpornost no habanjc.....elik kOl'in' 5/~elik kovina 10/cdik kovina 1O/~elik 1-2 1.. --~ 80 [30 -~350 traini pogon pogon s prek~~im~~:lermitil"a)Uei) i{ { Legure cinko na visoke temperature.0745 livena bronca/('. 20-50 bijela kovinas crveni bronco..---./~clik olovna broncajcelik olovna broncnjdclik maS... a irnaju vccu otpornost prerna habanju [8 36 " " 400 150 60 -....r:~:Matcrlial: 2 8 5 15 6 20. pogonskc polugc...• -..a visoke obodne orzine. --200 Za clektricnc motorc .0545 umietna smola/('.-. malo sc habaju ' 40 180 ceo 8000 ---. -120 p.8 0.0545 Sintrovani metali 20 60 I_'" :~~·I 250 - -_.-~ I 3 [00 6300 300 Za transrnisiie l[~.25 I broncn/('. SL/('.8 0. Dolaze u obz ir zs leza)e koii se rijetko podrnazuju -_. ~-----------....8 0.Lezajni materlialt..--.~ Aluminiiske legure "" --Dobra mehanieka svoistva..- bije:.. uhod... I'ri intcrmirirniucem pogonu naivisi ( "fH"... primjena Tablica Modul clasticnost i ![kPfmm~]1 5 Dopustena opterecenia kliznih leiaja (prema Niemannu) Tablica 6. dobra sc ponasn pri_!spad~ podrnaztvania....--'-.. stapnc kornprcsore.8-1. Mnks imnlnc vr ijcdnost i I I \ I r blazinicajrukavac I/d 6 30 I.. ----_ .

. --~~~~~-- .5 -0. Viskoznost.a upotrebi diiele se na m?torn a ulia.j (xamasnjak) vratilo razvodnikn vodil ice kr iznc glave vodilice kriznc glavc 75 45 25 15 4 Pmax: Tab I i c a 6. svornjake klipa brzohodne : 1. a u tehnickom sustavu mjera ima dimenziju kps/m".7 350 broncarcclik _ 5. trenja i viskoznost posraiu manji. 100 °C 0 dredui s: z b og. lOb).81 . za tekstilnc strojeve. koljcnasto vrat ilo glavni lciaj._._---_ .. 0. toplini..o19zenija. 0 0 150 30 90 50 celik kaljen/cel ik kaljcn SL/cclik crveni l iv... vodi.--150 10 3 biicla bi jela bijela bijela bijela kov. bronc" /ccHk -- _ Za lokomot ive oi nice i krizJ)C glavc vodilice krizne glave Za automobilske i avionske rnotorc sporohodnc.~.e ~i1ele se . olovna broncajc. ulja za obradu kovina (za rezanje I h]._-_ . _----------_ . od s~p~n~ i mineralnih ..5 -0. ilkriljca.-------bijela kov._... olovna bronca/c. ~~ jedinica kincmaticke viskoznosti je 1 stok (St) = J em2/s. ulia za hladenje.130 cet. postoianost u . mr~og ugljena. ka ljcn kovina/celik kovina/cc lik kovinajcel ik SL/C!elik 0. Id. dinamlcka viskoznost jest otpor kojirn se sloj tekucine povrsine 1 rn 2..~ ·10-' 10 _--. Dodavanjem sapuna (slobodnih od vode) mineral nom ulju povisit ce se ne sarno viskozitet nego ce i krivulja viskoziteta biti p. Viskoznost Sva ulja postaju zagriiavaniem vise tekuca.5 '-0.'orotaktnc. _.. ulja za redukt~re.--. a udaljen je od prvog sloja I metal'. bronca/celik kalicn crveni U\') broncajcelik .J::ls.9 1.. olovna broncajc. I I I 1. (tablica 7).(nastavak) Kljzn. ~lsk~z~ost po Engleru izmjerena kod 50°C..6 .. Prem._-------_ 0.--~-~~--~ kps _________ . Prema nacinu pl'oizvodn}. znaci da ~~ dodatkom saI?una pobolisala kvaliteta maziva pa ono postaje otporrnje prerna prrtiscima. -1--- I 10' 10'-- T-~I -l~~2 I 1 ._- bijcla kovinajcelik olovna broncarcelik olovna bronca/ccl ik kaljen olovna broncajcefik kaljen _. a IstJe~anje 200 em 3 vode 50 sekundi.5 3.···1--------_····.---0.65 . --~.:. ~ 9. iznosi 700/50 = 14 Englerovih stupnjcva ili. Oznacuje se s . 348 Prema viskoznosti diicle se na vretenska (rijetka).. __ ... lezaje oin ica sporohodne.adenjc. a razljkuju se i prema posebnirn osobinama.---~- ~:: 0... _-\_ _--_ 10' .. 9.n' . ~apustanJe).5 3 ------ .~ I .81 ·10 .ulja._-_. 981 em/s em? kps 2 --kp/Cii"i-·-.0.81 '10 ----.45 -0. odnosno jedinice prerna tablici 7. i na rafinate (kerniiski I fiZ1Cklprocisceru. Idaji Makdmalne vr i icdnost i [kpfcm'J Za le. -. (prenosnike).O~:_~. Stoti dio naziva se ccntistok Za vel ike cncrgetskc motorc (stabilne i brodskc) S porohodne.~:_I__ I_ ~:~ I__~ I-~- ~..8 . djelovaniu metala. a otpor Viskoznost se izrazava u raznim mjernim jedinicama rnolekule neke tekucine medusohie zavisna od temperature (v.._-~- L:::.. " . odnosno preradeni destilati). Sapum (spojevi :0 349 . Viskoznost ulja pri temperaturi 20 .7 O. Idaje pogonske 125-polugc oinicn --250 dvotaktne. za parne strojeve. I .75 Kmemattcka viskoznost je apsolutna -I) viskoznost dijeljcna gustocom: '~g = Za d izl-motorc cctvorotaktne.. klizne Idaje podmszivanicm sa zracnim -.81 ----IO-'_ 10- I. kaljcn -_ _.._--" --~------.02 '10- 1' 10 . ulia za parne turbine. 50 °. lezaje oinica 100(pogonskc poluge) -···150 v (izgovaraj ni) = gustoea = y --. suprotsravlja kretaniu brzinorn I mis.6 -0. I . kao sto su sposobnost podmazivanja.l: v [m/s] blnainica/rukavec lid p (poaz) pip (cen~iPonz) I ! N. ms I Materij. kiaje na koljenasta vratila 50--90 dvotaktne.. a u manioi mjeri kame~og ugljena.8 0.. Idaje kcliennstih vratila sporohodne.1 _ _ i ' __ I '".~m" !'-'-.na d:s~~late (ulja dobivena de~tl]acijom iz zemnog ulja).. . Jedinica apsolutne viskoznosti je: 1 poise (izgovaraj poaz). gdje ie istjecanie 200 ern" traj~lo 700 s~kund. kalienic.55~0. 10 ------_ . Usporedba jcdinica dinamicke vlskoznosti izrazene u razlicitim sistemima Tab1ica 7. u odnosu prema drugom takvorn sloju koii miruie._------------_ Z.."j oinice.__.43 Vrsle maztua ------_ 1. ------- ------J 50 90 240 -_. pogonskc poluge oj nice sporohodna koljenas to vratila brzohodne 1.. 14Eo/50°C.7 pm } sporoavionske motorc 2}3 pm hodnc . ---------~ -----.---.. koljcnasto vratilo vaniski lei. ~: i . ulja za osovmc. toga 'sto su re uje neka ulja vrlo gusta i niihovo bi istiecan]e pri 20° iii 50 predugo traialo.l..?dnosu prema kisiku.-----_ .- 3.4 Mineralna ulja su proizvodi zemnog ulja.--- I 9._. vazelinska ulja.._0. kaljcn kov...6 -~~ 10 120 80 ~-------- .223. djclovanju topline itd.-~~ ---_.9 0.. Apso1utna viskoznost. Mineralne masti su plasticne tvari dobivene najce~ce. -I-~~~----··--~-----crvcn i metal/celik biicla kovina...--.81 '10' 9. zilavost je oznaka za otpor koji pruzaiu nom pornicaniu susiednih slojeva tekucine. ponasanje na hladnoci.6 0.tr~nsforma5ors~a ulia.jc na koljcnasta vratila 55-.7 ~ 0...85 I cP 1~~_'. strojna ulja (srednie gusra) i na ulja za eilindre (veoma gusta)..6 -1....5 /)m sporchodne Za zg!obnc spojevc Viskoznost po Engleru [e odnos vrernena isticanja 200 ern? ulia zagriianog na temperaturu I11j' erenia (20° 50° 100°C) prerna vrernenu isticcania 200 em 3 vcde zagrijane na 20°C.._. skraceno.------- 9.

Raznim kornbinaciiama masnih kiselina i hidroksida metala mogu se dobiti sapuni razlicitih svoistava. _-·----1-----1 50 . napose nisko stiniste (do -60°C) i dobru otpornost protiv starenja. Iz tako razliCitih svojstava sapuna proizlaze i razticita svoistva mineral nih masti.ivanje mazalicama). Zbog toga su i manje prikladni za podmazivanie strojeva od stabilnih mineral nih ulja. cinkov.5 0.. sto znaCi da u mineralnom ulju sadriani koloidni grafit osmie lcbdjeti u tekueini a da se ne taloiL Djelovanje gl'afita u mazivom ulju sastoji se u tome 351 .5 ~'~"~·~··---1·--·-----·--·--"-'-'. Stvaraju se masne kiseline. Ucesce sapuna u ulju krece se izmedu 5 i 50 %. · ---I---~ Vi skoznost 1(0<1 ·C Silikonska ulja pripadaiu skupini sintetickih ulja. Medutim. Ta protiv starcnia i kad pogonska tempera- povrsini uljni talog.-. ----. Ta se ulia dodaju mineralnima da bi se ovima poboljsala kvaliteta. dobra postojanost prerna kemijskim utjecaiima i dobra toplinska vodljivost. onda se mora upotrijebiti odgovarajuca kOl1centracija ulia za busenje i vode. kod vrucih lezala. Visoki pritisci. odnosno mastima. glodalicama itd. za stvaranie tzv. Tome jos treba dodati vodu.. Osnova je primjene grafitnih maziva kod vruCih leZaia u tome sto je grafit 40 puta bolji vodic topline od mineralnog ulja. Ta uljna emulzija svoiim vodenim dijelom rashladujc alat i predmet obrade.. Mogu biti razne konzistencije (polutekuce.1~ 2 .>C (za podmaz.----~-- 2.5 N 25 3.. kalajev.-. Proi:>:vodnja im je skupa. kosrano ulje i vunena mast (mast iz vune). litiiev sapun itd. Ovamo spada njihova odlicna prionljivost i sposobnost za stvaranie uljnog filma. ..-. Ako se osim hladenja traii i dobra mazivost. Danas se masna ulja upotrebljavaju uglavnom kao dodaci mineralnih ulja. To je tvar koja nije rastopina.-..-.5 50 i 4.. tvrde).---. Kao iivotinjska maziva dolaze u obzir riblje ulje. Voltolizirana ulja su masna ulia. olovni. a danas se primjenjuje uglavnom koloidni grafit. Mjesavina ne smije biti kisela (zbog rdania). nadalje kao ulja za parne cilindre i na mjestima povisenih pritisaka (puznim prenosirna). rnasnih mineralnih ulja. Temperatura uljn ko]c Izlaai iz process podmazivania nc smi]e prelaziri SO°C (pcdmaz ivunic uroniavanjern). za podmazivanjc su mineralna ulja pogodniia od silikonskih. Grafitna maziva dobivena su upotrebom samog grafita iii mjeSavine ovoga s ma'livim uljima. Sastoje se od masnih kiselina i glicerina. Osnovu tih ulja cine organski spoievi silicija. a u manjoj mjeri sVl'ha im je i mazivost. prenosi hladnoce. natriiev. a dobro je da je malo ulkalicna (ako sadrzava Iuzinu)... postoianost pri visim temperaturama (do 180°C).5 i -------··1·--. aluminiiski... .. no DIN N4 N9 Pri "C Optcretivost p [kpjmm''] I i Brz ina klizanja v lm/sl \.5-10 1 .1 0. Prerna vrsti mineralnog ulja imaju dobru sposobnost rnazanja i otpornost na pritiske. tesko se daiu prernasiti. U te masti ubraiamo tovotnu (Staufferovu) mast.02-·0.. koja se cesto pojavliuje u radu strojeva.5 ~0.--. Kao biljna maziva dolaze u obzir maslinovo. ricinusovo i kostano ulje). vodika i kisika.1 0.).8 io -15 5 ·--10 0.-- I 50 Ulja zu pcdrnaxivanic Oznaka po DIN (oIl) [) 4 2. · . Glavne znacajke sil ikonskih ulia jesu nisko stiniste (do . dobrim temperaturnim osobinama i visokom otpornoscu prema koksiranju. temperatura. kako ih jos nazivamo. a nisu topljive u vodi. Zbog toga im je glavna namjena kod strojeva koji mogu doci u dodir s vodom ili s vodenom parorn. maslinovo. ricinusovo i repicino ulje. Ulja za podmazivanie (destilati) nc udovoliavaiu zahtjevima ac ulja upotrcbljavaju sarno onda kad sc nc traZi postojanost tura ne prelazi SQI. masnih ulia. Postoje i takva ulja za busenje koia se sastoje od mineralnog ulja i emulgatora (5 -10 %). Masna (organska) ulja.-----. kao i para. Prednost tih drugih ulia jest mogucnost niihove upotrebe za posebne svrhe. prema stareniu l postojanost i pr-i niskim tcmpcraturama.2~IO 0.1 ulja maziva za podmaxivanje Tablica 8. Takva ulia nazivamo i kompaundiranim uljima. metalni sapuni (kalciiev.84°C). .. napose uz metalne povrSine. Masri na bazi kalcijeva sapuna imaju rocku kapan]a 80° -90°C. .8 --. mekane. mast za jamska kolica i kolomast.··---i-~--~l N 68 N 92 N 114 ----.SO 6. razorno djeluju na bilina ulia i na zivotinjske masti. Osim kao mazivo ulje silikonsko ulje sluzi i za proizvodniu silikonskih rnasti. --------. Mast na bazi narrijeva sapuna primjenjuje se za kotrljaiuce leza]e i za vruce lciaje koii ne dolaze u dodir s vodom..--N 144 N 225 N 340 I N 36 N 49 20 i 3... Prije se upotrebljavao pahulja· ~tj. visoku tocku kapanja (120o-200°C). a uljnim dijelom zasticuje od rde (posto voda postupno ishlapi). Pr i poiacanim zahtjcvima (podmaz ivanie cirkulaciiom) valia upotriicbiti posebna uli a... sadrzavaiu oko 2 % vode. Sfntetlcka maziva ulja jesu ulja proizvedena razlicitim postupcima..-------. kao sto su prenosi top line.5 do 50 I 1 9 12 15 19 30 4S 50 >0. Upotrebljavaju se osobito ondje gdje nastaju polutekuca trenja. Uglavnom se upotrebljavaju pri visokim tcmperaturama. Pogonska temperatura I [0C] do 30 30. polimerizirana pornocu elektricnc ranje iii elektroioniziranje izvodi se pri obicnoi temperaturi. Ioj.02-0. Upotrebljavaju se za podmazivanje leiaja izloienih visokim lcmperarurama i visokim opterecenjima i svagdje gdje postaji opasnost polusuhog ili suhog t1'enja.masnih kiselina i hidroksida metal a) koii se dodaju mineralnim uliima iesu tzv. Neke csobine tih organskih ulja i masti iii.02 O. ima ~a~ kreda b~jelu boju. I mineralno ulie moze bit! razlicitog viskoziteta.. Masna mineralna ulja su mjesavina mineral nih i masnih ulia (repicino. Proizvode se na bazi etilcna i iz drugih tvari. priredeno od jednog dijela ulja za busenje i devet dijelova vode.. slanina. u proizvodnji gume i umjetnih materiia.-. odnosno iivotinjska i biljna maziva jesu organski spojevi ugliika. -.. Etilenska ulja imaju odlicne osobine. a pl'ip1'emljena mlijecna emul'lija ne smije nakon 24-satnog sta)an)a stval'atl na 350 Normalna ul]a nc udovoljavaiu nikakvim poscbnim zahtjuvlma u pagledu postojanosti. 2.1 20 (dcstilati) D92 12 50 ···--.-.02-0. koii sc postavliaju na norrnalna ulia.--.~ N 16 I 2. koje najedaju dijelove strojeva.--·.25 0. vee fino razdijcljena disperzija. Emulzijska ulja (ulja za busenje) imaju zadatak da dobro odvode topliau. struie.. dobre viskoznc osobine. Prema nabroienim osobinarna mogu se sinteticka ulja usporediti s najboljim parafinskim uljima.. Ncdostatak im je da se tope u vodi.1 -0. Upotrebljavaju se kao sredstva 'la hladenjc pri obradi metala na busilicama. . Njegova maziva sposobnost oeltuje se time sto se Iako priljubljuje.2-. Voltolizi- Pregled Normalnn Oznaka Viskoznost "E 2. Dobro uije za busenje. odlikuju sc dobrom viskoznoscu.1 0.

~--.• :: ~ . daju pregled rnaziva._-_2_5~-. i 10._:e. Klizavi rneki MoS2 stvara dobrirn prianjanjem.._4_0_"C_~_~I-_5-..·O. Obratno je kod vecih brzina: viskoznost mora biti niska.. koia je s obje strane narnazana maslacem.--.n podmazivan]a ! ·n I cSt plarni§te.::..0 ~5 140 CP CP ---.-1 l_90_-.-. 12 91 -5 210 L 100 . -3-4--2-5-5 ~ .tet' kod SO"C maziva huti§te "C max. izbor mazlva T'ab li ca 9..----l CP -S .. ~- '-k-al-)l-ii~-te-->-1-80-'-C--~------sapun na bnzi l itija CP -.. KS KS NS - 3 2 4 ».-.!_9~.4_.. ~·s ..-... Tablice 8.. ako se radi 0 kernijskom utjecaiu. l). a maslac atome sumpora.05 do 0.2 % koloidnog grafita.. Poiedine iamel e daju se medusobno pomieati.510 se njcgove nebrojene cestice (velicine od oko III 000 mm) smiestaiu u sve neravnost (hrapavosti) kliznih povrsina. -.. Kruh predstavlja atome molibdena..5 5. I----·-----I-~~----····-··------~-·------normalno optcrcccnic n = 700·-1 500 .0 30 -7 -·2S EEL -c KH - S I 23 FRAKTICAR III . Pri tome su osobine klizania dobre.~.-"s-t-~-PLis/3 U!jem cirkulacijski ili prstcnom » 0 'C -5 ····5 210 200 200 . alieno kao igrace kane..~.---~----.__ ~_~..~ . to visa mora biti viskoznost.:. -------udarno optcreccnie In> 3 000 -~-------~ --------~ .EEL ~ CP CP CP Naein podrnaxivanja Uvieti pogona: temperatura t rOC] brei okreta n [rnin="] premier rukavca d[mm] Karaktcristika maziva ~koZit~~~~--~T~~~- _ _ ~ NT S VL ---I~--"~ I kod 50"C "E cSt krutistc "C rnax ...0 7. MoS 2 se moze usporediti s kriskom kruha. .:::.6 __n_·_~_7_OO~~· .__ 2.l itijska mast Lis/3 ·~lit-ijSka-m-.20 do 12S"C norrnalno optercccnje \.--1 _K_l-_I_-_1_'__ __ t 1 = 0-60·C 5. d· n > 200 000 170"C. ~--.k. _5 \" 2~O - cirkulacijsko ul]e super tesko cirkulaciisko ulie . ."" "~-== _ ~::-.__ .=:~.. 9.NT CP CP VT T --~-·--------I·------·-·-···-··~-~···------·~--~-·-----' . . Mazivo koje se prcporucujc (nastavak) Uvieti pogona : temperatura t ['C] bro] okrcta n [min -1 J premier rukavca d[mmJ Karkteristika viskoz.. Opci [e kriterij za izbor maziva: Sto je visi specificki pritisak i sto je mania brzina. plamiste Co min (domace oznakc po JUS) -n-<-7-0._....-I __-_2_5-. na 1eiaje. Naicesce se upotrebljava u obliku praha.--1~4_0_-.~t:o ~.------i iIi mazalicorn ___ .-. a isto tako i ucinak podrnazivania. ~.6 4.2 . Dobro [e da se pri promieni radnih uvieta stroja iIi uredaia 0 izboru maziva konzultiraiu microdavne sluibe.---- ...U.VL ._-=:':_I~ -_5_1~18_0~ 7.170 140 180 CP ~ S ---_-~--CP CP - VL I···-~---_·--··. Pri iako visokim specificnirn pritiscima (p ~ 300 kpjcm") moraju maziva imati svoistvo povecane viskoznosti iii povecane prionljivosri ako pritisak raste.. "C min Mazivo koic se preporucuje (dornace oznake) po JUS Ma§cu Mazalicama t -----~----.~:-l~~:~--.". Izbor maziva je u najvecoj mieri stvar iskustva. t_"". izbor maziva (za klizne i kotrliaiuce lezaje) te izbor rnasti za podmazivanje Lebji klizni kotrljajuci. 8.VT KLIZNI LEZAJI PQDMAZIVANJE Uljcm rue no n < 50 .__ 12 91 62 49 37 . I -----------I~-----------MaUu d· n < 200 000 t = .l'_'. Stvoreni tanki slo grafita cvrsto se liiepi uz metal.-. Pri visim temperaturama treba da je viskoznost ruaziva ios dovoljno visoka (krivulia funkcionalne zavisnosti viskoziteta od temperature treba da irna 5tO blazi uspon).. 1 ~ CP -.. koje se time izravnaju j postaju glatke.-j-m~~ __ 200 -5 ..bozo sapun N~Li kapliistc > 352 353 .r.. ----~--~ Tlacno i < 60'C kaplj iste > 85"C s apun na bazl Ca kapljiste > 85'C sapun na bazi Ca kapljistc > ISO·C snpun na bazi CaNn _. I> 100'C kapljistc > 230'C baza anorganska n = 50-200 8.---~.-._O__)_37~ __ ._2:_~ __ 1. 62 --_-. i to kao Cisti MoS2 i kao 20 postotna uljna susperzija.. Koloidni grafit dolazi u trgovinu u koncentriranom stanju. n ~ 1500-3000 n t -5 _--_ _-_.---~··-·~:-7-0-0---3-00-0--_. -. Prirnjeniuic se ondje gdje se ne smije podrnazivati uljem i pri niskim i visokim temperaturama (~180 do +550°C) iii..-.-.-. . sloieve postoiane prema tlaku i prema ternperaturama. kao uljna pasta.. Nae.~ ~ » < 3000 0 1.~~ . Gotova smjesa mineralnog ulia i grafita sadrzava 0. n = 700-3 000 n > 3000 1_. .. Molibdendisulfid MoS2 [e lamelne strukture slicne grafitu.__ ~__ :~. Upotrebljiv je za rad u uvjetima visokih pritisaka i vakuuma niskih (~70°C) i visokih (+400°C) temperatura..----------kapliiste > 180'C supun na bazi litiia -.0 n = 200-700 . 60·C KOTRLJAJUCI "Uljem LE2AJI . Tab Ii ca 9.1-----.. Osim prirodnog postoji i sintcticki MaS i..._.8 !9 -5 180 .5 6. osobito na metalne povrsine. __ :""""""" __ ~L~.. ~.

5 Pro ra cu n kliznih l ez... a time i rashladno dielovanje.~I_~~·ln._Ulic . Uske blazinice imaju pri istoi kolicini maziva brzi protok (brze hladcnje) i veci pad pritiska po duzini lezaja @. Povecanjern t pada nosivost l ezaia p3 da bi se postigla ista nosivost treba 355 354 .4-1.d [mm].. odnosno blazinice Iezaja @: Pm ...__ ~__ .~~~. dop p.080. Kao relativnu zracnost (lji) oznacavamo odnos zracnosti (Z) svedenu na jedinicu promjera rukavca: Z D-d ~ = -.:j~. ~ 'c 6 -' = d--:--t.. kalei!.-~ d d = _.-. i od brzine klizania v [mls J.. 11 kplmm2 5..= . dop pi [kp/mm'] do 0..-z1-PD-2) u S dop p [kpjmrn 2J ® Poprecn i lobi Reiativna zracnost lji zavisi od srednjeg specificnog pritiska p".~~~~~~n" 4'E/20'C ~k~------" ---··-----·I--:~.1. Na @ prikazana je zavisnost optererivosrt lezaja od odnosa tp = bid (relativna sirina lezaja).-:» r CD.3 kli@ Poprccni l.050. maciiom vrarila ® doveli kod sirokih blazinica do velikih gubiraka energije.--. litii. .. _-._. moze se povecati povecanjem kvalitete naleznih povrsina. kalcij prostora NaivlS... materiiala rukavca i blazinice lezaja. dop P F fkpjmm 2J ~3 ~ 2 f--I-!. _ I ( Vece vriiednosu zania iii odabrati birat i za niz" brztne podrnaz ivanie .. p= 8.00 c1e2aja o 01.-c·-------·--··---··-- I ulic viskoanosti minimalne 4'E/50'C Promjez nukavca d odreduje se prema opterecenju i dopustenom savojnorn naprezanju iii se dirnenziie rukavca uzimaju konstruktivno i kontroliraju naprezanja.5 3.-. kaleij.a prema temperaturt. Kod aksijalnih lezaja prema @ je specificni pritisak p.-.. . naldi I viskoznost ~. iznad 80'C Vlaznost Suho ._.. kao i od vrste maziva.0 0..:.. Normaln..: .aj a t: .] 3 10 30 7 2 I 11._I. S obzirorn na to mogu se za dop P dati samo orijentacijskc vrijednosti (tablica 11). vecorn viskoznoscu maziva. knlcii. -. Sil'ina lezajnc blazinicc b proizlazi iz cinicnice da bi rubni pritisci izazvani defor. bld---':_ 12 @ Nosivost kliznih !c""ja Rclativna zr'acnost lji.t 4'E/50'C + SoC + 30'C + 50'C i litii.Du') i ..223.. I"--De sp«if/~na 1.05 -0.litii:_kaleij .eljew do notI·.j s prstcnom oslonom ~~ Poprecni lciaj grcbenasu j -~~:--~'----------I~ij.. P dop 2J (1 = broj grebena) _ NiS_~'-Srcdn] i .c~ s.~"oznos~i. natrii Iiti]. smanjenjem rubnih pritisaka izazvanih deformacijorn rukavca. izvedbc. tj.. (D/ ....04··. Zracnost .~~i~:~h._.-.- ~ . smanjenjem hrapavosti kliznih povrsina. __ I~inim:~ ! rninimalna Sapunska komponentn 0.~!. ·7 L\ 1\ _\ -r-t-r- Specifieni pl'itisak racuna se kao srednji pritisak Pm iz opterecenja svedenog na jedinicu proiekciie povrsine rukavca. Kao apsolutnu zracnost oznacavarnn razliku izrncdu promjcra blazinice D i promjera rukavca d.. do Povgena '~~-----I~---""'-"----'--'~~-'---·ViS_~. do velikog habanja i do visokog zagriiavanja. Z = D .. povrsinom lilii. ad vrste podmazivanja i od hladenia.1 1. natri] Za blazinice lezaia grebenastih rukavaca @ [kp/mm 4F P = -.Izbol' vrste masti za podmazivanje leza. Iitii..----Radni pritisci Ulina komponcnta ... kalcii.5 Livcno . i specifienim pnitfscirna vlasnostt p rosrora 10. Optimum opteretivosti Iezaja imarno kod tp = bid = 0. 5 X' 1\ _.. Ta blica Temperatura Niska ispod Sapunska Ol'ijentacijske vrtiednosrr za sredn]t dopusteni speclficn! pl'itisak dop p F komponenta j I minimalna Ulina komponcnta 30E/50'C viskozno._.. boljirn hladenjem..~~~1 40E/500~_~ vis~~':_n_~.r.__ .ii--~-"--'----------'---'---. Bijela kovina Bronec Sintrovani Plasticne metali mase treba dobra Visoka 50-80'C ~I. Dopusreni specificni pritisak. Povecanjern oJ! raste protocna kolicina maziva..s~ 4'E/500~ __ ~ viskoznost 40E/50'C - Materijal blazinicn I Tablica max brzina klizania [m/.r-- - dop P je zavisan od uviera pogona trazenog vijeka trajanja leiaja. __ .

Bronec @' Relauvna zracnost V dana U zavisnost i od pm [kp/cm'] i V [m/s) kovir:a i crven i metal matcrijal i blaxinica Izbor relativne zracnost! <jJ [%. srednjeg specificnog Preko 180····250 \ 0.025-0. .025 -1.000 7 I i 0.001 65 0. Tablica 14. Poliran]e Prcko 30·. Prerna iskustvu 11 ~ 0..} prema obodno] brzini pritisku Tablica 14.. a time i gubitke izazvane trenjem.000 53 I 0. •• . niskc obodne pm [kp/cm'] Z. a to smanjuje zracnost (osobito kod plasticnih masa).1._. brzine V [m/s] I visokc vrijcdnosti spccificnih pritisakn <jI = 0._ . Za visoke obodne . niskc obodne pm [kp/cm ') brzinc " [m/s] i srcdnic ... omogucuie izbor relativne zracnosti <P [%1 prerna obodnoj brzini v [m/s]. otezava dilatacija prcma van.6%..0017 0'.8- 0. Na ~~ dana [e relativna zracnost <jJ u zavisnosti od Pm i v..00394 -- Relativna debljina uljnog sloja h.---- . . Ako ie Ii vece od te vrijednosti..3 -0. __ _._ 0.00224 0..)! smanjuje trenie.002 20 0. .001 78 -~._ _ . vriicdnosti specificnih <jl= 1-21" 0/ 12.6- I Hrapavost 6....). a u tahlici 12. _ blunja nj e blanjanie Nuifiniie 6.00382 pritiska N ormalni lczajj Visoke obodnc brzinc (Pm = :b)' 11. Vrijednosti za relativnc zracnosti Tablica Materiial Bije!. Osim toga. 0.00204 0.·-·~"·-·"I--.cc~__ .d Dd Relativna debljina uljnog sloja zavisi od (0/).00456 __. mora se uzeti u obzir i zakosenie rukavca u odnosu prema blazinici. cbodnc brzinc = --.000 74 0.r relativne sirine lezista (bId).I H7/c8 I H7/b8 H7/.. pri vecim brzinama klizanja biti veliko. 0.3-25 1. medutim.9 Najfinijc Fino glodanje g lodanje 1.7 -1.1 burgijorn -100 -6. pa nastaje deforrnaciia prema unutra. = ~.II R- r '1} = _._c .000 91 ~~---------I-~-"---I ----I --~-~~ 0.17 Z.2 0..8 0._. no isto tako vece 7 dovodi lakse do vibraciia i do nemirnog okretanja vratila.001 3] .6-12.5%.S-2..0...3 0. sa]]1o prema van. Z q. dane su vrijednosti srcdnjih relativnih zracnosti q. U tablici 13. Lezaini materijali s visim kocficiientom toplinskog istezanja traze veci 0/ jcr im se..0.. --~-..001 50 0. . specificnc pritiske Pili [kp/cm'] pm [kp/cm') pr itisaka ~~~~ <jl = 2-3%.6 3.120 ______ Prcko --- ~.2%.~ ]20•• .- c ~osjed iii pr~~~/vratilo ~ ~ __ Fino ~.__".. kutne brzine (w .~.00045 I I ! ! 0.8 0...6-12..001 06 0.002 75 0.8 -0. a pri niskim brzinama klizanja-maleno. s obzirorn na kruto kuciste lezaja. ---- '. od relativne zracnosti rukavca (. I <jl 0.002 ?.!_~.. brzinc v [m/s] i umierene vrijcdnosti spccificnih pritisnka <jI = 0. dane su uobicaicne vrijednosti za relativne zracnosti .. ---.002 12 0..025.8 0.50 Najfinije Fino Honovanie Lepovanje Superfinis .cc 0.:---.5 0. 2h 211 relativne zracnosri: h. 0. viskoznosti maziva je dvostruka deb1jina sloia svedena na jedinicu 2h h _ = -.8 tokarcnie 1.00031 0.. I Hrapavost [.m] Postupci Busenie Fino abrade Sintrovani Plast icnc mase koje se mogu postlct razlicitim obrade 15.- ISO t .. Vece i. .0.000 24 I :Niskc - I 0. da bi se postigla ista nosivost lczista. Obratno se relativna zracnost bira u odnosu prerna specificnim pritiscima.00 1 16 0.p.--.2 -~-. ".0045 Debljina uljnog sloja 11mora za tekuce trcnje iznositi bar onoliko koliko iznosi srcdnia hrapavost (tablica 15) kliznih povrsina.41. brzinc v [m/s] i umicrcnc ._---0.~ ._-.012-0.001-0.00282 Prcko 80 -.00[ 0.0. 000620 Naifiniic 0.6 0..3 Poliranje razvrtavanic mehanlcko clektrolitno I cH7/g6 I I " ID/f7 H7/c8 \ H7/dB i . Povrslnske hrapavosti hod vratila je nemiran. Za visoke obodnc brzinc v [m/s) i visokc spccificnc pritiskc .povecati viskoznost maziva.0005-0. morad.5 0.. vrstama Tablica [jJ.~-° 000 41 0.W . _. Deforrnaciia rukavca jc.~ . Isto tako.000551 I 0.~).2-· 6.00359 .. = _ = .6 razvrtuvanic - Premier vratila d [mm) !_~. = q.~.000 92 -_ .c. [(_tm] Srednie vrijednosti relattvne zracnosti tV kod raz!icitih dosjeda Tablica 13. <jl= I. Postupci Fino tokarcnie Naifini]c obrndc . Pm <jJ2 C1 C1 faktor 357 356 .1 0... --.3 . Zn srcdnie obodnc pm [kp/cm'] Z. kod razlicitih dosjeda.4 bruscn]e bruscn]e Prcko 50-SO -.00148 0.

177 0. sveden na iedinicu rclativne zracnosti [LIt..257 0.062 7. tl [0C] r~ tivnoj sirini lezaja bid moze ocitati iz dijagrama © 0 = d· b~ . ~ 0.5 0.5 . od re ladcbljinc ulinog sloja II. [.150 0. (tm . Tablica 16.727 1.a bid ocita.822 1. a odatle: .731 0.3 0. = 20-25°C) koeficijent trcnia.0697 0.Funkcionalna zavisnost relativne debljine ulinog sloia h..759 2. i relativne sirine lezaja bld dane su u tablici 16.0. = 1 .1 0.3 lezaj radi nemirno. Temperatura ulja na ulazu (to) i na izlazu (tl) pri htadenju cirkulacijom: tl F .463 0. tz 0.¢ Potrebna dinamieka viskoznost mazlva '1] [kpsjcm "] moze se izracunati ako se iz tablice 16.8 0.118 I 1.339 I 1. srednia temperatura uljnog slo]a.143 0.518 0.2 0.05 do 0.7-0. h.892 1.219 3.: 0. y "'" 16.771 3.167 I - 1.75 0..h. Sornmerfeldova broja So reciprocne vrijednosti = Pm tV 1)(0) Izmedu dinamicke viskoznosti priblizan odnos: i viskoznosti po Engleru (relativna viskoznost) postoji za razlicite relativne sirine lezista bld zove se karakteristika lezaja.320 1 1. I' i kolicine odvedene topline eL" • d .5 0~~U---_L--_L--~--~ 0.' a2 0.7 0.601 9. za razl icite relativne sirinc le'aja bid = f.351 0.029 1. Ct.120 If 0 rOC] I t 0.7 za jako opterecene 0. Taj kocficijent trenja..0 tu - = 0. 7) @ Funkcionalna zavisnost koeficiicnta trenja fl.04 ~.0329 0.236 2.h. od tzv. a eLIT Sommel'feldov bro] So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta relativne sirine lezaja bld Sommerfeldov broj za rRzlicite rclativne hrine bid s = I . • (0) '1' = . b (tm . ~--:-~ Pm • = 1 -h.040 1.782 1.599 2.80°C) " " okoinog zraka.5 = t'E'j-=.0 0.5 specificna toplina ulja "" 0.068 0. 0.1 0.477 2.16 kod mirnog zraka i za lake lczaje .r (0) 358 359 .365 0.5S°C) izlazna temperatura ulia (tl = 90° -HO°C) (kg/em 2 0c] .3 0. Sommerfeldov broj (So) je bezdimenzionalna jednadzba.95 lezaje s za norrnalno opterecene lezaie o: ~~ ZM~nost Re1ativna debljina uljnog sloia h.779 1.891 10.I.5 0.. )' tm . Pri podmazivanju mascu [L = 0.e e .' 0.4 0.3[ 1 0.415 0.hr @ Funkcionalna zavisnost faktora zagri] avania 0 od relativne debljine uljnog sloia hr za razlicite relativne !jrine Ieza.253 3.44 za teske lezaje s velikOI11 povrsinom hladeuja. Vrijednosti Somrnerfeldova broja So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta € = 1 ..226 0.1.I. za ze1jenu re1ativnu debliinu uljnog sloja i za izabranu relativnu sirinu lezaja bld.679 1.75 I 2. ' (0) .496 0.167 1. mozemo u funkcionalnoi zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja IIr i relativne sirine Iezaja bld ocirati iz dijagrama na @. .225 0. (0) . > 0. Relativni ekscentricitet c @.[48 1.109 0. odgovaraiuca vrijednost So.391 0. "" 0. tjI~ So [kps/crn 2] se iz dinarnicke viskoznosti: (0) Kinematicka viskoznost u cSt (centi Stoke) izraeunava v cSt = _2l_ p [rn 21s) p 'I') = [g/cm3J gustoes maziva = specificna = dinarnicka viskoznost reP] tezina dijeljena sa zemaljskim ubrzaniem ulazna temperatura ulia = 35° .117 4. [J.618 0.540 0.134 1 0.268 0.439 1.tJ P .233 0.881 4.585 4.kapacitet hladenia ulia = 42700 c ..3 o. [L .724 1..(0) od e (relativnog ekscentriciteta) za razlicite relativne sirine lezaia bjd.254 1.42 + 0.996 2. u kojoj je dana funkcionalna zavisnost vrijednosti Sommerfeldova broja So 0..5 0.001 t (t je temperatura na kojo] se c [kcaljkg 0C] mjeri specificna toplina) faktor zagrijavanja koji se prema relativnoi debljini sloja (lIr) i relao lu [0C] - «.9 I bid = 0.2 ~hr t ivne 9ro~~~~~--~----r-~ 0.208 5.-.192 3. kod zraka u ' pokretu (vozna sredstva) petorostruke vrijednosti. = -R e ~r Temperatura uljnog sloja pri hladenju zracenjem (Iezaji podmazivani prstenom ili mascu) zavisit ce od snage trenia pretvorene u toplinu F ... 7).I.190 0. 0C] kapacitet zracenia IeZaja relativno vrijeme rada lezaia "" 0..3 Za h.6 0.lz = ~-IT--~'a [0C] tm (C) (0C) [.115 0.526 0. svcdenog no jcdinicu rclativne zracnosti 0. h. ~.221 9. [kpjcm ' s .720 8.25 0.

v = d'n'n -"(. ako se hladenie izvodi cirkulaciiom.. izracunato Podaci iz dijagrarna So" [2.acu n aksijalnih lez aj a ····----------I~---------------------------------------------I Dmox .6...4 do 1 [kp/mm'l .5 = Kontrolni o 'pm bld ocitava se iz tablice 16.1 V 10' .. 4 .Prema e izracunatorn pornocu 11" prihvacencm '1)00 0 '" 11=--= pm . = }l . h.13.. sto 'f l' znaCi da uz odredeni ie odnos bId." mm (II (tablice = 0...zra unato Ii = . odnos h/1' treba da tjJ bude veliko.~~ r ~ 361 ...._~~_ b Ii = 3200 [l/min] . malo.Kolicina topline koja se odvodi cirkulaciiorn..:. prihvacanje Izracunato Pm = Da ulje ne bi brzo starilo. buduci da nerna klinastog procijepa izmcdu kliznih povrsina.Kolicina potrebnog ulja.320(3 (tu - . ['C) tu - . Prema dosjedu konacan izbor tjJ.' ' .. . . promjera rukavca i 8irine Iezaja izracunati srednji specificni pritisak Pm te izabrati lezaini materiial prema Pm i v..'Q~ 0. .6 Pro r. 00 0 a odatle viskoznost u °E.. P 'S [kcm'-] SOr~ax = SOmlo.Izbor relativne 8irine lezaja b/d(0.223.o Kolielua potrebnog ce biti malo ako je h.Proracun srednie zracnosti Z = tjJ . vridinaZadano jednost Somrnerfeldova broja: Pill tjJz = So. 9 ..• d TJ = 'pm = _!!_ .000 5-0.Iz zadanog broja okreta i promjera rukavca izracunati brzinu klizania 3 ..Ako se podmazuje uljem.~1!:~ = 3200 tl '" [l/minl . co = 30. eSt/50'C [mm] tV 2 Izracunato mtn = Dnlln d ~ dmax = Askijalni lczaj s ravnim oslonim povrsinama @ moze.J.. = . cSt I'd temperaturi 5 Proradun Q' = (/'.F= [min v [kp] = .. .n tl) [mm] prcma F Q . proizvcsti vrlo niske pritiskc rnaziva (polusuho trenie) i primienjuje se u takvoj izvedbi samo do Pm = 3 do 8 [kpjcm '] a v'" = 5 do 10 [mjs].. U izvedbi kao hidrostatski vise pritiske. [mm] d = '" ± '" = . 10= Q ulje ~ 18 Q' [kcaljrnin] Q' [l/minl . Za lezaje hladene <l! = ". 2 . proracun temperature uljnog sloia pri hladenju zraceniem.. Tablica 17. W . 16) 2" ..1 .. '}...5 1 2adano Obrazac d= n b . tablica 15) 30°C a tl ~ 80°C. 5. '" = . odakle se izracunava potrebna micka viskoznost maziva 'I) I D'" U'ljc proraeun lezaja Tablica 18. Idaja n'n Tablica 17. .Izbor debljine uljnog sloja h .protocna kolicina ulja ako je vodom odvedena kolicina top line je: tu ~ .17 Z i proracun relativne debliine ulinog sloja 0 2h h.~ <l! d ' . odnosno temperature tu i t. 0. .. [1/sJ F V 8 .. . 6 Q" 2 1.' = P"'So/z. izrac b .Izbor relativne zracnosti 0/ (tablica 12. ". . Ills] ~'d2'b. d. 360 leza] s tlacnim uljem @ rnoze se takav leza] upotrijebiti za !>. 6 .. uzima se da stvarna protocna kolicina ulja bude Kolicina topline koja se odvodi clrkulacljom ulja iznosi: (i-:-r. . [mm] dmax '" [mm] dmlll .. .01 i 14) em prerna vrsti obrade. Q veda ~ 40 Q' [kcaljmin] Tok proracuna kliznih lezaja 4 = ~-:-d ' . D . .~= .. ±. ... ~~ So' '" [~] em' t V = 1.Iz opterecenia.= . [mm] Dmrn . do 14) odgovaraiuceg dosjeda (tablica 13).17 [mml.' [mm] [mml = '" [kp] b = .k. prerna proracunanom iii prihvacenorn prornieru rukavca d. 5 . (prerua (prcma 1 . i 18. 7 .4-1) i proracun sirine b.. = So = ~.d . povoljniji za 0. . ulja [l/min] < 0. za brz proracun kliznih .. = Z'" . prihvacanje izracunatc .. 'n . Do h.. . ••• [mis].' b'd [kp/mm'] 1. bid i hr i s iz tablicc bid i h. iz @) . daju tok za brzi i kontrolni proracun lezaja. [mm] h. 10' . 10 . 3 2. .

{O.6-0. za sintrovane materijale i za plasticne rnase. (h • n .. prerna ______ 1z djiagrarna b.:2 = (r~ - l'j) [WJ Wp Q .i I 16. obliei D za sintrovane materijale i ugljen._-_ 00lln "" . da]e preporuke za izbor dosjeda sintrovanih lezaja a tablica 21. preporucuie srednje zracnosti sintrovanih leiaja. (prema S 0. + q~ z ' b ." (I" - Q'max Q'mlll tl)lIlax II)".30)~. C1p [W] poraet temperature uljnog sloia: t= Q'c'P WR +_ Q'c'p Wp [0C] proracnn za na- Proracun segmentnlh gibne segmenter 1opteretivost lezaja: aksijalnih leiaja @' Hldrodlnamtck! Lezaine jednodijelne cahure oblika A. dOl ' n ~~.5. Ako se noseca blazinica izraduie od celicne trake ili je lijevana. Noseca blazinica je u tom slucaiu najcesce od celika. ~ -'16. klizni se materijal mose s nosecom blazinicom povezati ovim nacinima: 1 F = ~1?rh2(1 'I{ • W • dm .6 do 1. (r4 v - 1. q = lib = 0. primjeniuju se za celik. < V O.. F .04< h.. @ ii.. (prcmo bld i II. a oblici E i F za ugljen. [mm] II = ~i-" hmln = . Iednodiielne cahure od iednog materijala mogu se raditi samo ako materijal ima dovoljna mehanicka svoistva da bi preuzeo opterecenia od rukavca. [mml _ .. ..' h 1 + ql ql~ 6. f [·C) [.. Ako materiial nema dovolina mchanicka svojstva cahure se rade od dva matcrijala nosece cahure koia na sebe preuzima opterecenia i klizne cahure (antifrikcijski materijal).(nastavak) (b.5._--- 3- stupani ispunienosti nalezne povrsine segmentima: Z•I f = ------ dOl .[I/minl . . •• [l/min] ".:fP.... jednodiiclnc cahure mogu se upotrijebiti same kad je moguca montaza rukavca s cela..e] Hidrostatski 1- aksiialni lczaj proracunava pritisak se tako da se uzme U obzir: 6- broj segmenata: z = n· dm q·b • potreban ulja (pritisak pumpe): b. za obojene i lake rnetale.In n 1"v/l"u 1'~ - f I'U [kp/crn "] 7- viskoznost maziva: "l") - 2- najpovoljnija debljina uljnog sloja: h/: = 30 3potrebna kolicina ulia: ~n)2 (7t)2 ('-C1P 6"1) _ 143 Pm .is: t'u [mm] 8- potrebni protok maziva: Q _ b. Blazinice od dva rnaterijala izraduju se i da bi se ustedielo na skupom antifrikcijskom materijalu (kliznorn materijalu).. Nacini spajanja nosece blazinice s kliznim materijalorn zavise od tehnologiic izrade blazinice.. q ps em m ... .tu) [Ijmin]. B.7226' 5 6potrebna dobava pumpe: 7t h3._Q..__ . tablica I 6 . .0... dm • Q = 32013 (tl . (prema bid i ii. h = debliina uljnog sloja .d • b .9 4- srednji specificni pritisak: 4 Izracunato Q' ~ __ !__ d' -b It n .. 112 (1 + q2) [k I 2] n. . TC = 0. W . ~ . [2 [kp] 2 3 z je broj segmenata "" 4 do 16. tablica ~ __ ~ Ta b li ca 18. Tablica 20.·-- I S0. ® --------_.84"b' -q- ------~----=------------Omnx = ..difuzijskim postupkorn 363 .< 3200 " I---~ tu _ II 0 Pill ?' (I. I-L = . In' .4) u In 1" . 1O~4 dm 362 hladnim valjanjem toplim valjanjem naliievanjem kliznog materijala na traku uronjavanjem nosece cahure u klizni materiial . <Ji • d ?' hmo. Dimenzije su dane u tablici 19.. C prikazane na @. 2- koefieijent trenja: I-L = 1/-~ d -.p = ~F .5 . P'" 5dimenzi]c segmenta: = --~----1\"' F [kpjcm '] dm' b . za lijevano zeIjezo. --.._1_ In [mS/s] l'v{I'u Oblikovan]e kliznih radijalnih lezaja 1O~2 2 z.::.p 4snaga trenja: WR = 1.

. Dll za [0 H7 1/2ITIO ------·1------1 s6 preSaila H7 x uvuccno 8 toplo ula"._.~~~~_I-----E---Vanjski premier d.-- -~ F··~ s obzirom na sumnost .~ __ .--~- -------- 35 ------------1------gotovo ugradivo _____ A.--------------------~-----...~~"' """. t<w. oun. pri srcdnjcm broju okrcta okrcta be" posebnih zahticvimn S -1---. Obllci A.---ugradnje H7 d. 'pro."1~~. ··_·---1 D.. oboiene meta!e.. Da bl preuzelo opterecenia ad rukavca.{~?/..---'...jnc ¢nhure s oja~nnjem i bcz njega pri s rednjcm broiu okrcta za ldi~tenja na ko]a so postavJjaju srednji .--. B.--:-------. Na ® prikazan je dvodijelni Ida.. u poglcdu sumnost. Na ® prikazane su blazinice izradene od dva materijala (noseca blazinica i klizna blazinica) s uobicaienim dimenziiama.. -. Le". Lezajnc cahure s ojacanjcm i bez niega pri visokom broiu okrcta za ldgtenja postavljaju visoki zahtievi na sumnost ali se zahtiicve lagano uhodavanje.c [6 21 18 . D C ----~. H6 do H7 [12 ITS H7 112 ITS 112 ITS Na @ prikazan ie shematski postupak nalijevanja kliznog matei ijala na traku..-- H7 r6 .[ijevanjem kliznog materijala I 44 ~-----.~~~~-. Ldajnc ~allUre u obllku kalotc pri visokom broju okrcta . ... . B i . na kola se ne post3vljaju vis-old ~ahtjevi S obzirom na ~umnost~ ali sc z-ahtijcva lagano uhodilvllnic.----.. I prcko 3 do 6 7 ~ __ Ii 1 (J rcko 6 do 10 8 ••• I __ premier prcko 10 do 18 10 c •••• Z I [mrn] prcko 18 do 30 [I prcko 30 do 50 14 23 30 45 --- prcko do SO 50 B61h5 ____________ • -. nisu te tanje klizne blazinice usidrene. Taj se dosjcd ccsto primjcnjuie.4'- 54 67 117 142' 175 _·-----1 --' _ red 2 red 1 1 p_re_d_o_b_ra~e~o":~.-----------I i visokim .~'6()'I~'. Dosjcd I I_c ~_. niske sumnosti._ ___!. pri lakom habanju red 2 E 6 do F 7 5dogovoriti DIO do 50 mm CII prfko 50 mm u kokilc ~ centrif\lgiranjem postupkom hladnog prskania kliznog materiiala..IVl liv .._.jnih bluzinica .:-----.··--'---_!_celik liievano :leljezo Matcriial a boieni metali 18 20 22 25 28 32 36 100 110 120 [40 160 180 200 -·-'__-~I--·-_!..---~------~------~--------I H7/f6 H7{f7 H71eS H71s6 Lezainc canure s ojacanjem i bez nicgn pri srednicm Prirnieniuje s e u gradnji manjih stroieva...-'-r za kliznc lez")e "...--~ -._·----.. _-----. mora tiielo leiaja biti jako i kruto i taka oblikovano da sro lakse odvodi topl inu (velike povrsine).-sintrovani materijali plasticne rnase ugljen H71g6 H7/f6 H7lf7 H7/eS [[ ~ 13 __ .. Leza] se sastoii ad tijela lezaja (kucista) i blazinice..--. za podrnazivanie mascu. Lei..~~.----1---I-----I-----I------ 16 26 H61g5 6 8 10 12 14 16 3 4 Duzina I 50 56 63 70 80 90 40 45 I-----'---'--!___!.-. smtrovane metale i plasticne masc. B i C ~-.--------------H7/d10 H61h5 hod. Tanje klizne blazinice vrlo 5U cvrstc..ahtie".. A C za ceh~. kod provrta d I I--d-6-0----I---------.irom no o -8e Dimenztie ~ __ II-------I--~--- _ ._--"----------------------broju Lczaine en"ure s ojacanjcrn i be" nicga pri vrlo niskom Lczaine e"hut'e u obliku na Sumnos-t. a na ® p-iprema povrsi ne nosece blazinice za postupak hladnog prskanja. "-~~~ ·~----I----.. ----------.I F ~=_ _y. ali malo elasticne. broiu okreta za leZiHenj.----Do 6 9 [I .-. - I I I --.t-u-ko-ji'------r6 d..Na @ prikazan je postupak centrifugalnog lijevanja.S:.------. i miran kalotc na koja so ne zahticva s obzirom obz..rn za sintl'ovane Idaje Tablica Nazivni lezajnih cahul'a DIN 1850 - 21.-4 ..---------I Prcporuccno 1804 toleranciisko red l .... E i F - iI7ldio..__ E __ A. Dijeljcni lezaji dolaze u obzir kad se rukavac ne moze aksijalno montirati.. II ® Tablica 19 Preporucliive srednie zracnosti u [J._.njem i bcz njega pri srcdniem oroiu okreta za ldi~tenj. c :(.--..-.j no cnhure s ojae. . debljina stijenc Ii ... Preporuke za Izbor dosjeda sintrovanih leiaja <?blici Je".~-----~-. B. D za sintrovane mctale i za ugli en._-I--'-.... .. t f. -~-·----I·---------~ nakon I pred ugradniu G7 ------. Tiielo lezaia sastoii se ad donjeg diicla i poklopca. ! I' polie za: I----~--~ --. visokim znhticvima H6/g5 ~umnost. _--.~.~ -. C i E ----A. i f2 .. -0 ~ r Oblik E i F zu ugljcn © Tablica 20.------------------do 58 nun ted 1 0 E__ mm ~-······---I~····"··-·~--··~-----I--~-... Ono se ne smile pritezanjem viiaka 365 364 . cahura 1-----Dopusteno srcdnje odstupanje izmedu d lid.__----.. Da bi 5C sprijecilo zarezno djelovanie.-.~ .1 A . 15 16 25 14 20 22 35 ----1----30 25 2B 34 17 ---- 24 37 4[ .

b) debeli slo] za vratilo s oiacanicm. Ta vrata l ezaia razvila se u toku rata. takoder izradena u obliku kugle. kratki lezaji QY imaiu ugradbene miere kotrljajucih leiista.3 . moze okretati i nastavliati prcrna progibu rukavca @. Na Q~ prikazane su razne izvcdbe pokretljivih segmenata i punih prstena sa zakoseniima. nastali deformacijorn rukavca.. Tij. Za mania optereccnja potrebni kiinasti prociiepi mogu se dobiti IZ punog prstena zakdenjem pojedinih sektora na prstenu. d) tanak sloi za vratilo bez ojacania e) tanak sloi za vratilo s ojacanjem ' z?a~nij~ deformirati.. pod nagibom 1 : 200 do 1 : 500.223. Podmazuje Sl': uljern.ai sa dva slobodna prstcna za podmazivauic e) ~·1~ . riede 1 od celicnog liva iii od lakog metala. Tzv. Zadatak je pokretljivih segmenata ne same stvaranje hidraulickog pritiska nego i ravnomjerna raspodjcla optcrecenia. Segmenti 1110gu dobiti obloge od bijele kovine ili od plast icnih rnasa. Na @ prikazan je suvrerneni dvodiielni lezaj podmazivan sa dva slobodna prstena.n!" (glatko vratilo).ela lezaia vecinorn su od sivog liva. c) dcbeli sloi za vratilo 0 ojacanicm veceg prom) era. Ovi mogu bid pokrctliivi. ~ ~ &Iik U! "" ~ Oblaganje blazinlce : a) debcli slo] za vratilo bez ope.5. kucista (tijela) dobivaju povrsine u obliku kugle u kojima se blazinica. sto je prcduvjet za stvaranjc hidraulickog pritiska. Rclativna sirina bid = 0. Masti dolaze U obzir sarno pri vrlo niskim obodnim brzinarna iii pri sarno povremenom radu leiaja.0. Radi medusobnog fiksiranja dobiva donji dio lezaja i poklopac odgovaraiuce povrsine za centrira~je ®_. Gornja ploca je pri manic opterecenim lezajima 367 366 . a mogu biti i zavarena @.hlarJeltje @ Shernatski prikaz postupka nalijevanja kliznog matcrijala za traku @ Suvremcni k~aj u znvnfCnO) konstrukcij i podruaaivan pomocu slobodnog pratcna @ INA zglobni lchi klizni lezaj) (kratki (ijl Ccntrifugalno liievanic @ Priprcma povrsinc za nosccc blazinice prr postupku hladncg prskanja I1fJ Konusni lczaj s mogucncsdu nastavljania ~"ij SUVI"Cluen lc:l.7 Oblikovanje aksiialnih lezaja Aksijalni ldaji rade se za veca opterecenja u obliku segmenata. @ Krutki klizni Ie""ji s jcdnim prstcna i sa dva 5.. Najcesce se zavaruju ako se radi 0 vccim dimenziiama i 0 pojedinacnoi izradi. Glavna vretena alatnih strojeva od kojih se trazi tocno centricno okretanie izvode se cesto kao konusni klizni leiaji ®. Da bi se izbiegli rubni pritisci. Naginjanjem segmenata omogucuic se stvaranje klinastog procijepa.

Povremcrrim nacmom podrnazivanja dovodi se u leiaj sralno svjeie ulje. kontinualnim nacinorn podrnazivanja. Nadalje se mast upotrebliava za lezaie ko]i rade povremcno (dizalice. Dolazi u obzir za ~~ Mazalice Stauffer i mazalica s oprugorn lezaje koii su stalno u pogonu u prostoru koji je vlazan. Pri podmazivaniu mascu mast ispunjava prostor zracnosti Ieza]a i supljinc kucista. 5. To se moze izvestina razne nacine. Kolicina ulja regulira se debliinom Iitilja. 1. potrebno je dopunjavati mazivo u Iezaiima. Sigurnost podmazivanja pomocu njih zavisi od savjesnosti posluge i mazalica prikazanih na @ b. gradevinski stroievi).:. liftovi. kod kojih se postize kontinuitet podmazivanja. a za v < 3 m/s. koji sprecava ulazak necistoca. Ta se mazalica upotrebljava do obodnih brzina v < 5 mfs. b) nagibni segment.Podmazivanje pomocu mazalica. prasan. na kuglama. Podmazuie se uronjavanjem iii cirkulacijom. rasprskavanje rnaziva). a ova pritiskom tiaci mast na mjesta koia treba podmazati.223.8 Dovod m az iva povrcmcnirn nacinorn podrnazivanja (rucno. nccist.223. prose za mast) centralne mazalice. Buduci da ulje stalno kapljc. ako je potrehna brzina protoka maziva mala 2 (podmazivanje slobodnim i cvrstim prstenom. drobilice.- -_. odnosno uredajima za podmazivanje mascu. Dolazi u obzir za nisko opterecene ldaie s rnalim obodnim brzinama (11 . najcesee radijalno smjestcnim cijevima. Pritisak je potreban da bi se svladali otpori . Prerna vrsti upotrijebljenog maziva mozerno podmazivati rnascu Hi uljern. 3 _ kontinualnim nacinorn podmazivania. To 1110gU biti Staufferove mazalice @a. od znacenia i cijene stroinog urcdaia. 5. Osim toga se kolicina ulja kod mazalica 8 iglom moze regulirati. Pogon dobiva uredaj izravno ad stroia koji se podmazuie.su veoma vel iki.5 m/s) i za lezaie koji rade povremeno. za male brzine klizanja (gdje se inace ne moze osigurati tekuce trcnje). Mast se utiskuje presama. prcsa za ulje . Samu mazalicu punimo rucnom presom. Preporucuje se pri upotrebi manic kvalitctnih ulja. wli~ b) rucna ~·-t~ @ Ru~no podmazi vanje s mo'':u Podrnazivanje pornocu mazalica s fitiljem ® i s iglorn ® povoliniie je od rucnog jer dovodi mazivo kap po kap kontinualno u Iezai. Ot vori su zasticeni razliCitim zatvarucima ®a. a pri vecim optereceniima od celika. Te mazalicc imaju stap na koji dieluje opruga. 5. Otvori za dovod masti imaju mazalice s ventllom U obliku kuglice. a za sredn)c 24 I'RAKTICAR III 369 . 368 b) E]3~ @ Rucno podmnzivanje ulicm : 0) zoHitni vcntili. od broja mjesta koja treba podrnazivati._:. skare) i visoke pogonske temperature (do 130-140oq.82 Podmaziuanje uljetn mozemo izvrsiti: 1 od lijevanog zeljeza. cementare. mazalicama. Losa je strana tih mazalica promjenljiv pritisak opruge. Kod te mazahce moguce Je nc san10 tocnije regulirati kolieine maziva nego se za vrijeme dok stroj stoji kapanje mo~e )1osve obustaviti. ta se mazalica primjenjuie ked strojeva koji su u stalnom pogonu. 0) nacinom podmazivanja kontinualnim nacinom podmazivanja (autornatskc mazalice. Podmazivanie mascu izvodimo rucno. ondie gdje se ne moze dopustiti eventual no kapanje ulja (prehrambena i tekstilna industrija i kod prasnjivih pogona (mlinovi.81 2 Podmaziuanje povremenim maicu rnozemo izvrsiti: (Staufferove mazalice. Na ~~ prikazan je uzduini lehj sa segmentima.ciglane. Kod mazalice s iglom kolicina se regulira njen~m debljinon:. Rueno podmazivanje ®. Mazalica s iglom prema @ prilieno se mnogo upotrebliava. Uredai ima zatvoren prostor za mast. centralno mazanje pornocu uredaja za podrnazivanie). Nesta bolje je mazanje pomocu presa <11wb jer omogucava eisei rad. uljna kupelj. rucni rnehanizmi). Mazalica s fitiliem je najstarija. tlacnim urcdaiern za podmazivanje) Da se nosivost i sigurnost kliznih lezaia ne bi smanjila. a za visoke specificne pririske (prese. Podrnazivanie mascu dolazi u obzir za jednostavna i za niska opterccenja lezaia. a to zavisi od kolicine maziva i od vrste ' maziva. Scgmcntni uzduzni ldiaj xa vclika optcrcccnia Podmazivanjc uredajima ornogucuie kontinualno dodavanje masti. ···tf 0) @ Segrncntni uzduzni lczaii : a) nagibni scgmenti na svornjacirna. poljoprivredni strojevi. c) cvrsti scgmenti s kinastim procijcpirna @. Uljc se dodaje povremeno pa ne moze doci do tekuceg trenia. s otvorima za strcan]e u smjeru kretanja lczista. Taj nacin dovodenja maziva dolazi u obzir za male obodne brzine i za niske pritiske i kod strojeva koji povremeno rade.223.. Mazivo se unosi rucno kanrlcom u otvore smjestene na najvisim mjestirna stroia iIi uredaia. Povisenjern pogonske temperature oslobada se iz konzlstenrne masti ulje i podmazuje naleine povrsine. odakle se puznim transporterom ubacuje u stapnu pumpu. Podmazivanic jc protoeno. ako [e potrebna brzina protoka rnaziva velika (cirkulacijski s hidrostatickim pritiskom iii cirkulaciiski s tlacnim uljem). a ulie se manic razIijeva. a gubici .

Kolicina rnaziva koju prsten nosi sa sobom zavisi od dimenzija prstena. od strojo ylit @ Podmazivanje pomocu prstcna: a) pomocu slobodnog. onda je i vrlo sigurno. ______. to ce se ulie. Ulje tece u lezaie pornocu hidrostatickog pritiska. Tim se nacinom podrnazivania moze postici tekuce trenje.visoka opterecenia. b) pornocu cvrstog prstena Podmazivanje prstenom. Ulie istiece iz svih micsta koia su bila podmazl. ® Podmczivanjc pomccu masahca s fit iljem ~~ Podmazivanie pomocu mazalica s iglom Podmazivanje rasprskavanjem maziva prjmieniuie se pri podmazivanju u zatvorenirn prenosirna. gdje je cijeli leza] potopljen u ulie. @ Podmazivanic pornocu uline kupke Podmazlvanie t1ac~ nim ueedailma na rucni iii na mehanicki pogon zapravo je podmazivanje pornocu pumpi.P. Dolazi u obzir za horizontalna vratila ako nisu izlozena udarima. Rasprskane uline kapljice klize po stijenama kuciSta i dovode se do otvora na blazinicama lezaia. a sluzi ne sarno za podrnazivanie lezaia nego i zupcanika.ventizervoare smjestene na 10m razdieljivacu. Kupka se jos posebno hladi. aviona. ne bi doveli u pitanje rad lezaia. Pri kontinualnom nacinu podmazivanja ulje ostaje duze vriieme u procesu podmazivania i mnogo puta se vraca na klizne povrsine. a ako je ispravno dimenzionirano.aj dolazi dovoljna kolicina ulja potrebna da osigura tekuce trenje i hladenie lezaja. Podmazivanie slobodnim prstenom dolazi u obzir za rukavce > 20 mm. Kolicina kapliica rcgulira se za svako rnjesro koje se podmazuje na centralnoi rnazalici. koja je zapravo posuda smicstena na naivisem mjestu. odakle je cijevima spojena s pojedinim miestima.vana 1 skuplia se u zatvorenorn okviru stroia. a odatle sc pumporn vraca ponovo u posudu. koie ulje pod pritiskorn dopremaju u posebne male zracne re@ Podmazivanje pomocu rnazalica s iglorn . Ono je stalno u kretaniu izrnedu kliznih povrsina i rezervoara i treba da ga bude toliko da eventualni gubici. vrijednosti pritisaka i obodnih brzina za pojedine nacine 370 371 . Tablica 22. odakle se ulje razvodi do svake mazalicc. Zato taj nacin podmazivanja dolazi u obzir za Iezaie s visokirn obodnim brzinama i sa spccificnim pritiscima. Za nize iii vise brojeve okreta od navedenih upotrebljavaju se cvrsti prsteni «1ryb. _~". Ono iz lezaia otiece zbirnim kanalima slobodnirn padom u filtar. daje orijentacijske podmazivani a. rasprskati. Nedostaci mazalica na kapanje mogu se donekle ukloniti pomocu centralne mazalice. Nabrojit cemo neka podmazivanja koia spadaju ovamo. Podmazivanje pomocu uljne kupke primjeniuie se cesto kod vertikalnih vratila @. Podmazivanje htdrostaticklm pritiskom ~~. Posuda s uliern smiestena je na okviru stroia iii ncgdje na stijeni u stroiarnici. u kojemu se oslobada mehanickih necistoca. koie ponesu zubi. od obodne brzine i od viskoznosti ulia..~a taj nacin dovedeno ulje podmazuje i hladi leza]. Ako zupcanici imaju obodnu brzinu vccu od 4 m/s j ako su zupcanici djelo-: micno potop ljeni u uljnu kupelj. On je najefikasniji i prirnieniuje se za najteze pogonske uvjete. i kod [ako opterecenih Iezaja. medutim je skup i dolazi u obzir sarno ako se ostali nacini podmazivanja ne rnogu prirnijeniti. usisni kof @ Podmazivanje pomocu hidrostatskog pritiska @ Cirkulacijsko tlacno podmazivanic C?irkul~cijsk? tlacno podmazlvanje ~~. traktora. koia treba podmazati. Nedostatak ie tog nacina podmazivanja sto je skup. gdje se takoder moze dovod maziva i potpuno obustaviti. Pri kontinualnom naeinu podmazivania s velikorn protocnom kolicinom ulja potrebno je da u lez. za srednja opterecenja i za brojeve okreta n = 50-3000 o/min. Iz 11IC se pumpom pusta kroz filtar i hladnjak pa se ponovo vraca na miesta koja treba podl1\~za~L. odakle se ulje pritiskorn stlacenog zraka iz rezervoara posebnim vodovima za svako miesto koje se podmazuje ubacuje na klizne povrsine. Kap ljice tako rasprskanog ulja ispuniavaju cijelu unurrasnjost prenosa. slobodnim iIi cvrsrim @ veoma je iednostavno. odakle se preko sita dovodi u posudu. Ta] nacin podmazlvania primjemuje se kod autornobila. nastali istjecanjern ulja iz blazinica.

.5-1~.. kod kojih su prostori ispunjeni mascu.3 1. Sredstva za brtvenje kliznih lezaia dijelimo: 1 na brtvene prstene kod kojih dolazi do brusnog djelovanja izrnedu prstena i vratila 2 . i 24. Pri brtvenju bez brusnog djclovania koristimo se centrifugalnom silorn.5 ~ ~_" 0. koje se izraduiu najcesce na samorn vratilu @' Odbaceno ulje sabire se u komori.5 1.223. __ ~.~~I 10 15 20 _!!.Orijentacijske vrfjednosti dopustenlh specificnih pritisaka i obodnih brzina pri pojedinim nacinfma podrnazlvanja Tablica 22.to 3 -10 --200. 30·_· 10 153 - 40·- 5 --SO.na brtve bez brusnog djelovanja._---! ..5 0.---~---4 --500 1 -10 5.4 95 I~ _. Upotrebliavaiu se za prasne i vlazne.9 Brtvenje kliznih leZaja Zadatak je brtvi da sprijece izlazak maziva iz lezaja i ulazak necistoca u njih.2I brzina [m/s) \ Specificni pritlsak [kp/cm') ~. Nacin Staufferovc "Tiacno Kapanje Slobodnirn Cirkulacijskl Tlaenlm Tlacnim ulicm uljem hladena dovodenia ruazalice "-~~- 0) bJ mazlva \ Obodna rukavca 0.I_ !3__. 372 " _. UIje i rneke masti lako dopiru do brtvene povrsine koju podrnazuju.2 r------75 70 .. koja odbacuje ulje te onemogucuje njcgovo istiecanje..6 m/s. "-T-. Tai naein brtvenia upotrebljava se kod obodnih brzina v = 7-10 m/s.2 1 50 e . Prsten moze biti iedan il i vise njih @' Bolji ucinak postize se ako se brtvenje prstcnorn od pusta kornbinira s labirintnim brtvenjem ~w· fj~ Brtvcnje:prstcnima od sintetichc gume @ Lcznjj podmazivani uljern s odboinirn prstcnima i zlijcbovima Dlmenzl]e kombiniranog brtvenja utorima i labirintnom i vlazne pogone ~~. Kod lezaia podmazivanih uliem upotrebljavaiu se odbojni kanali ill izbocine. --. Upottebljavaju se pri podmazivanju ulicm iii mekirn mastima.__ 0. odnosno za suhe i ciste prostore pri brzinama v = 5 .~( r~~ ~T. brtvcnic ..2 1 65 _----- I-- 100 1 I"~ 373 40 0. 1.40 5 -15 -_-~."i Brtveni prsteni od sinteticke gume !®a do d traze kvalitetnu obradu vratila (brusenu).1.2 .~. l~~~~•__ 23 . iz koie istjece otpadnim otvororn do sabirnih posuda.~ 0. <jd brtvom za prusnjlve Tablica e @ Brtvcnie pomocu prstcna ad pusta @ Kombinirano labirintno brtvcnic prstcnorn od pusta . Brtveni prsteni od pusta dolaze u obzir za brtvenje lezaia podmazivanih mascu.-~1 60 0. Dobrima su se pokazale i brtve bez brusnog djclovanja prikazane na tablicama 23._!"~_ ~_" ___ ~1-!a~t.~.20. Brtveni prsteni moraju uvijek biti tako orijentirani da manzeta bude okrenuta prema mcdiju koji treba brtviti.2 25 30 -~ 1 55 1 -~--~ 0.( -----.~ .5 4 s mascu ulja prstcnorn - 130-200 . . .

kao npr. c. kod c lektro-motora s kliznim prstcnima i ked parnih turbina B _ Pogon sa srcdnic velikim udarirna. 374 375 . za Z~~tl~U u~eda)~. maniih stroicva za obradu drva i tekstilnih stro- d~ c- 1. iednosmierne za upustanje A ~ Pogon potpuno bez udara. zavisno od broja cilindara... kratkospoinib clcktro-rnotora C _ Pogon s udarirna kno npr. kao npr. NalHn r-ada gorni"g strojn a ~ Najjaci udarl (promicne smiera) kao sto su: v.. d. 5-6 m/s' Tablica 24.ljaekih stancva zn gumu i za plasticne mase.' B.5 2.:. kod trociliudricnin i cctverocilindrlcoih motor.. ako se radi 0 kornpliciranim dijelovima. srednie velieine tkalacklh strotcva. C... Radi sigurnosti ne smiju imati na sebi nikakvih dijelova koii strse. sigurnosne --~._... dilataciiske poprecno pokrctliive ---------_ ieva _ Potpuno bez udara..._.. 3. Specijalne --.5 2. Faktor 'P odreden Jc. ---~ 2....5 -~-0. latori i centrifugalne puhala.pogon 8 vellkirn udarbna.ehcLllom n~rav~lO~JernostL koie proizvode pogonski i gonieni strojevi. klipnc pumpe s Iakim zamn~njacimn. Krivulje A. kalanderi .. Prj oblikovanju treba predvidjeti rnogucnost za smjestaj dopunskog tereta radi balansiranja.ki I 2 2 b I I r I 2 2 b. rotaciiskc peci cJaki udarl iii ubrzanja masa. . kutno pokretl] ive zglobne S Elasticne Iskliucne i ukljudnc-iskliucnc prigusriirn elernentirna elcmcntirna NaCin rada pogunskog stroja -. stroieva za izvlaccnie rudnickih vcntilatorn. s unutrasnj im izgara niem s brojcm cilindara vccim od 6. .27 1. I z 0.~-0. kao npr. rotacijska (0 Dijagram pogonskog faktora (f' dan u zavisnosti od nacina rada pogonskog i gon] enos stroja 2. kao npr. e. be Ho su kod vccih ventilator. Materija! spoiki najceSce je Iijevano zeljezo.!Il0menta. tcre tnin dizalica. Mogu se upotrijebiti i radi olaksania montaze.4 0. kao i za prigusivarue torZIJ.-tp n [kpcm] 5.no?.2 50~65 . s opruznirn zupcaste tame (kandt as te) (frikcii ske) urad 4. Da bi svojom tezinorn sto manje opterecivale vratilo na savijanje moraju biti smjestene 8tO blize lezaiima. gon)c.3 -. vodnih turbina. Ako se to nc rnoze izbieci. dok motori s unutrasniim izgaraniem daj~ okretni mome~t koii. a njihova vlastita tezina mora biti sto manja.. klipnih pumpi Srcdnjc velikl udari kod manjih blanialica.1. lijevani celik i celik. . 70~85 90~95 __ . man]i v~~ti-pumpc. Spojke se moraju dati sto lakse medusobno rastaviti. Promicr ..Dlrnenzlie utora za brtvenie suhih i cistih pogona pomocu utora napunjenih mascu (moze se upotrebljavati do obodne brzine v . 20·-45 zi 5.. Elektro-moton 1 parne turbine imaju gotovo.h se naJceSce od~eduJe ~la t:me~)u iskustva proizvodaca spojki. D p~'ik~zuiu nacin rada pogonskog stroia.u kod ventilatora 1 centrifugal nih pumpi. Velicina maksimalnog okretnog momenta: MOm"" = Motp = P(KS) 71620. a velika kod stapnih pumpi. mlinova za poUoprivrcdnc proizvodc Lakl udari.lja~ki stanovi i mlinovi na kug le b ~ Vrlo jak! udari iIi ubrzania velikih masa ked teske prcse . M~nJa k~1e~an!a n~s!aJ. Osim okretnog momenta nekim se spojkama iznimno mogu prenositi i savojni momenti.:. blanialica I valjackih stanova. ked motor. kao sto su kod blaninllca..23 SPO]KE Spo/ke su ~t:ojni dije!ovi koji sluze z~ prenos okretnog momenta s pogonskog na gonjeni stro!.. s unutrasnilm izgacanjcm E _ Pagan s naJve6im udarlma (promjcna smjera). potpuno ravnomieran okretni moment. s unutrasniirn [zgaraniem D . ~.' Pri vecim brojevima okreta spojke moraju biti po ciieloi povrsini obradene te staticki j dinamicki izbalansirane. ked jednocl lindricnih motor.spo)emh vratila.5 2.25 _-_. -~. spojka se pokriva zastitnim !imom. b.Pon:ocu tzv. dok je: a.231 Velicina maksimalnog okretnog momenta spo.3 Pri proracunavanju spojki vazno je ~stanoviti velicinu maksimalnog ?kretno~. P9g?nsk0fl"Ja~tola 'P' '(IlJednost ~e ovome u nekirn [ednostavniiim siucajevlma lzract.-.. f odreden naCJI1rada gonjenih strojeva. kod mlinova na k ugle i . Za prijenos malih snaga rade se spojke i od umjetnih materiiala. transporta 1 IZ proizvodnih razloga.. vise-manjc koleba . npr. rnaniih klipnin purnpi . kod v. i centt-ifugaln ih pumpi. Od gonienih st~oJeva do k?lebanJ~ okretnog momenta ne dolazi kod generatora. VeliCina Mo m ax najceSce se odreduje . I..~~~ 1 1..tnava. Spojke se dijele prema ovoi tablici: krutc U dijagramu CD dane su vrijednosti pogonskog faktora <p.~-~. strora PrJ eventual nom preoptercccniu. Neelasticnc .s~lh VI~)l'aCIJa .

Ako spojku treba povrerneno ras~a~lt11h a~o ~lje moguce racunati s porru caniem vratila pri montazi. dok je privarena i toplo navucena mnogo jeftinija. Spojke 8 privarenorn i toplo navucenom prirubnicom upotrebljavaiu za mania opterecenia . Da bi dosiedne povrsine bile koaksijalne. 5. da se geometriiski podudaraju.. Te spojke imaju najcesce zadatak da vratila povezuju po duzini. n = R .~apresana ili toplo navucena na krajeve vratila. upotrebljava se izvedba prikazana na . Prirubne spoike CD izraduju se nakivanjem (sabijaniem) prirubnice q)a. odnosno vruceg navlacenja. spojka se opskrbljuje dvodijelnim uloskorn CD· $kolj kastn spojka @ Prirubna b) zavarcna. nego ce spoini elerncnti biti optereceni na smik . Vijci se pri prenosu okretnog momenta ® Prirubna spojka za promicnliive okretne treniem (konstantan okretni moment) racunaiu momcnte : a) viici s konicnim svornjakom. navuccna ~ ~ ~- Prirubne spojke. Osim toga lezaii moraju biti dvodiielni. broj potrebnih rucno naprezanie vijka.. Diieljena izvedba spoike ornogucuie montazu bez pomicanja vratila. Skoljkaste spojke grade se za okretne mornente A1". glavc i matice vijaka su izmjenicno postavljenc jedna protiv druge @' Vijci moraju biti toliko duboko upusteni da nc prelaze rotacijsku konturu spojke.p velika udarna opterccenja spojka se opskrbljuie jos i poprecnim klinorn.®a i ([lb._. A (mrn") presjek stabla vijka..232 Neelasticne spojke Te spojke su znacaine po tome sto se prijenos okrctnog momenta s pogonskog na gonieno vratilo odvija bez prigusivanja i potpuno neelasticno. Okretni moment prenosi se trcnjem (obl ikom). Spojke koie se toplo navlace posipaju se pri navlaceniu.::~f==r. Te spojke razvile su se i7.1 Kr ut e ap oj k e Kod tih spojki nisu moguca medusobna aksijalna ni radijalna pornicanja vratila. 30 mm do d ~ 620 mm). spoika: c) stCZIlO a) nakovana. Ta se spojka sastoii od dviju polovina koje se medusobno veiu pomocu 4. j U slucaju ako se okretni moment prcnosi vijcima opterecenim viiaka izracunavamo : MOn1tl). viiaka s konicni~ ~astavkoI? nia dodaje se poprccno IO~ . konacna obrada prirubnica izvodi se tek poslije navarivanja.232.T'dop" dop r [kp/mm '] dopusteno na smik. radi pritezanja . Dimenziie spojki uzimaiu se prerna ernpirickim all~rnatillQ !l) odnosima. ce~Jtrirana pomoc!l centrirnih povrs!. na vlak. Izmedu polovina korita mora i nakon pritezanja ostati zracnosti »ac. 6 do 8 vijaka. da bi se povccalo trenie. privarivaniem prirubnice (i)b.<:~nosno VljC~~a s ~olllcm~ svornjakom.srednii prornjer trenja = CD + D )/2.5-~) ® EJ EJ l~ LJ d Kolutne spojke.na iii pomocu posebnih dvodijelnih ulozaka. odnosno okomite na uzduznu 08 vratila. U tom slucaiu se prenos okrctnog momenta ne moze osigurati treniem nalcznih povrsina. Dimenzije spojke uzimaju se prema empirickim vrijednostima. Za .. Nakovana prirubnica je vrlo skupa. s manum kolebanjima polovine spojki spoiene su pomocu maticnih prolaznih vljal~~~. a pri prenosu okrctnog momenta pornocu b) dosjcdni viici. a pero sluii samo kao osiguran]e. u odnosu prema prornieru vratila.momenat~.-y_c~0ti:J""I. .slucaj . prirubnih spojki.-Erl\t::. Medu krute spojke spadaju: Za promjenljive okretne momentc. = fL • 11' A Dm/2' dop o [kpmm] j ® Promjenc okretnog na na pogonskom momenta dane \I funkciii vremei on gonienorn dijelu vrntila n 2 ~. Sve promjcne okretnog momenta na pogonskoj strani prenose se istodobno i u [ednakoj velicini na gonjenu stranu CD.koeficiient trenja (0. Da bi se skrarila duzina spoike.5 do 1 300 kpm. Spojke s nakovanom prirubnicorn upotrebljavaju se za prenose velikih okretnih momenata (d 6.. Za jako udnrna.5.. odnosno toplim navlacenjem prirubnice na vratilo @:le. opterecedosjednih vijaka. h-~. Al (rnrn") presiek iezgre viika (~.l2renosa okre~11lh. a prenose okretni moment naicesce trenjcm iii vijcima. Sastoie se o~ ~va kola . Pri pog_on~ s udarima polovine se mcdusobno vezu dosjednim ~~j~iJ11a._2 M~<::.dopusteno vlacno naprezanje vijka.2-0. odnosno udarc. Dm . Za slucaj prenosa okretnog momenta treniem naleinih povrsina broj potrebnih vijaka izracunavamo: Mom". perc (okretni momenti sa udarirna) na srnik 1 na speerfierii pritisak u provrtu. 376 @ Kclutna spojka rIIJ' (j) Kolutna spoika s dvodiielnirn u loskorn lak~u montazu i demontazu omogucava .25) clop 0" [kpjrnm 2] . praskom larborunduma. Nekad se zbog sigurnosti spojka oblaze limenom oblogom. z:a 1. pa je potrcbno da vratila budu koaksiialna.: (3. = 4. Losa je strana tih spoiki sto je pri montazi potrebno vratila aksijalno pomicati za velicinu v.~~ ~ !L A I • Dm dop 0" Skoljkasta spojka @.

.0378 D 4"19' --_.9 0.4 0.0566 D 6"27' --~.- \ 12 I I S (mm] 0.4 0. Al dopa' Rill [kpjmm] . posto]i rnogucnost ® Scllersova spoika od 10 11 16 I do 109 ~__________.6 0.6 0. 50 86 128 449 50 64 96 245 72 ----. Ceone strane obiiu polovina spojke su radiialno ozubljene.9 0. n : op a' R m [rnm+] Za slucaj prenosa okretnog momenta smicnim naprezanjem A :?c _!1~o_~ __ [rnm "] .4 0.9 . . Centriranje omogucava i izradu kolienastih vratila skIopljenih od dije1ov~. a na @ i QD rnogucnosti prirnjene.6 0.9 0..6 0.9 -. Sastoji se od dva prorczana unutarnja konusa navucena na kraieve vratila.6 0. s kvadratnim presjekom svorniaka uvlace unutarnie proreza ne konusne cahure u konuse vanjskog plastao Tim se stvara pritisak na kraievima vratila.6 0.2260 D 12"44' 219 0.x i!.6 0.. Poprecan presjek ceonog zuba jc istostrani trokut s kutorn izmcdu bokova od 60°. . taj nacin zubl.1132 D 12"44' ~-117 36 .4 0.9 0.JI"omjera vratila bin se ovako : 90·~ 125 6 130-170 8 180-240 10 25012 300 Broj vijaka (fDKolienasto vratilo dobiveno Hirthovc spojke upotrcborn @ Oblici zuba kod Hirthove spojke Sellersova spojka ®... Polovine spojke medusobno 8U spojene pomocu vijaka. ---_ . 0.. dopustena naprezanja spojke @ Tablica D [rom] z r [mm] \ Dimenzije L ~o.---0. vratila je bolje._o_p_t_cr_c_ce_n_ja ~ __ c. Iz uvjeta za priienos okretnog momenta trenjem naleznih povrsina: Mo".6 0..~entriraju spoiene strojne diielove.9 I H !I Hirthova spojka. _CL 9 5 dop (J [kp/mm'] erN.. Hirthova spojka ---2O 22 32 20 32 48 ---24 0. da se gonjeno vratilo rastavi.n : R· dop r Broj viiaka u zavisnosti l'romjcr vratila 25-85 4 vijaka: od .3 0.da su i zubi jedne poloviue spojke u zahvatu ~a zubll.9 0.--_. Ti unutarnji konusi uvuceni su u vaniski plast. 0.--~ -.6 0. 11 . Ova spoika omogucava direktno spaianie strojnih diielcva medusobno i s vratilima.6 0.9 0. Petreban presjek vijka A" odnosno A odreduje se iz uvjeta naprezanja viika na vlak iIi na smik.. zupcanika itd.0283 D 3"14' _N_a_c_in. Dimenzije spojke dane su u tablici 1.6 0.3 0. Sellersove spoike ujedinjuju prednosti kolutnih i skolikastih spojki._. koii opet s unutarnie strane ima dvostruke konusne povrsine.3 0. Iz @. = i!.6 0..na druge polovine._. Al ~ - ~om.075 D 8"35' ---25 43 64 -~ . Na ® prikazan je pogled na ceono ozubljenje polovine spojke.---0. Buduci da je ozublienie relativno plitko moze se lagano izraditi na ceonim dijelovima supliih vratila.9 0.4 0.3 0.4 0.3 0.9 0. Tri vijka za pritezanje. Na. I CrMo cdik [2 7 ® 378 Poglcd na ccono ozublicn]c Hirthove spoike polovinc ® Vezn triiu zupcanika ostvarenn spojke i vijka pornocu Hirthovc J cdnos trano s prornienom smjera 1 379 ._--96 0.--~--. Time je omoguceno da se komplicirani strojni dijelovi mogu iednostavnije proizvesti i montirati.9 0. 1~ @_vidi se .3 0.. pa i oblik spoike je siguran protiv povreda.-224 48 0.Dimenziie kolutne spojke o drcdene su prema iskustvenim odnosima danim na @.

. Cesto su dielovanjem pogonskih temperatura. ® J cdnostavna spojka d ilataciiska . dilatacijska .£ dop p b [kp/11l1TI 2] savoino naprczanie S udarirna ___ u @ Slika optcrccenia i naprezanja spoiki zu ba Hirthovih S udarima i toraijskim titrai ima I 1.8 Fo = 1. sprijccilo.mogucuju medu380 ® Kandzas te i zupcastc dilatacij. na)cesc~ m.X [kp] 0 Prerna uzduznoj sili FI racunamo vijak: F. a drugu polovinu vanjskim.215'-.ricmm ozubl). Svaka pol.lasta .)_1_ z = zbroj zubi Uzduzna sila FI nastoji razdvojiti polovinc spojke. malih purnpi. "" Al O"IHIt @' Dimcnziic spojke na bazi en:pirickih odnosa dane su na slikama. jcdnostavnn dilatacijska spojka sa zubom . vode i centriraju vratilo aksijalno i radiialno.na' !'i"-_ .. 0.l1)em. Ako se ona napuni uljen:.h biti i per. koie s malom zracnoscu .35 1.o~a kra)~ vr~tlla centriraiu se II glavini jedne polovine SpO)~C ~ga.60 R"..:j:'. te dilatacije znatne pa mogu do.vesti bilo do savijanja V1'atilaili do prenaprezanja lezaja.5~2.2 Dilatacijske spojke (uzduzno pokretljive spojke) [kp/rnm '] savoino naprezanic [kp/mm 2 ]. Druga a = a.. @. 1. ugraduje se dilatacijska spoika s jednim zubom 11< Dosicd zuba u odgovarajucem IcZaju je H II/ell. Dilatacijskespojke o.6 do 3. izvcdba prikazana [c na (i).icnil cchk 3. 1v~o_gucnost llatac!)e d ostvaruje se klizaniem boka zuba po boku ~uba.30 p = __ . a vece prj pogonu s udarima. Krute spoike ne omogucuju izravnanie uzduznih dilataciia vratila. Vri. osobito.I. a r:'10ze. o: [Irq koeficijent toplinskog istezania za eelik C( = 11. pri pogonu bez udara. Obodna sila l:aspod)e!)ll). Za prcnos manjih okretnih momenata. [kpjmm"] = naprezanjc izazvano prethodnom silom prilikom prirezania vijka..' Da bi se to.pojka. .20 do 40(1. Zato se pri vccim okretnim momentima uzirna zupcasta spojka.la .. Kod trcdijclnih spojki centnranje se izvodi P01110CU posebnog prstcna za centnranje @b. otpadaju utiecaii zareznog djelovania utora pa su Hirthove spojke sposobne da prirnaju udarna i prornienljiva optcrecenja.spoJIG. Hirthovo ozublienie izraduje se glodanjcrn na speciialnim glodalicama 8 posebno tocnim diobenim uredajima..0 dol' cr.£ dop a [kp/mm 2 ] [kp] ap". (sila koju proizvodi vijak) dovodi do nalijeganja bokova zubi @' Okretni moment Ai 0 djclujc na zube obodnorn silom F 0. Proracun Hirthove spojke izraduje se kontrolorn naprezanja na savijanje i na specificni pritisak na bokovima zubi. CrNi iIi CrMo ceilk 4..4 do. MontaZa spojki vrlo je jednostavna. bilo kao rrodiiclnc (r~b.:.5-1. .pojka.S 5.". kod uzduznih vratila.kan?ZI. a ujedno izlazc zube savojnorn naprezanju @' Pritisak i savijanje daju rezulrantno naprezanje : sobno duzinsko pornicanie polovina spojki.a" @I a ". C'ilind..ednosti za dop r.st. Prednosti su Hirthove spojke mogucnost izrade na kompliciranim strojnim dijelovirna sastavljanjem pojedinih clemenata.£ dop ."[.kc . . mora uzduzna sila biti: Mo F. kakvi se poiavliuiu ked raznih pornocnih uredaja. c) ZllpC. " [kp/uuu+] ..85 dop p dopusteni specificni pritisak 0.. Kod dvodl)e!!11h .Ovi imaju bile unutarnji sestcrostrnn ili im je glava narcckana.. Kand~ast~ spojkc izvo~e se ~i1o ~ao dvodiielne @a.~?_-d-]4 16 D ..a znrikorn 11· z· Mo d)3 ·'-CD ~ as" .85 1.alI:na<::e01:o o p tri kandze.76' 19-~ G. habanjc i huka. Duzina potrebnog duzinskog' pornicania i:ll '"" (i i:ll .?skrbljem~ ~n~tarnjim. Oznacimo Ii srednji polumicr s R"" iznosi: specificni pritisak -7t-D-3..232. dopusteno 1. Takva spojka dopusta i rnogucnost da se iz sklopa izdvoje same oni diielovi koii se eventualno brze istrose @. Buduci da za vezivanjc diielova uz vratilo ne treba upotrijebiti klin iii perc. Manic su vriiednosti za a i F.ov)lla spoike lzradene. Ako se zubi kale. -\. K~ndza ). Osi~ toga. Jednostavne dtlatacljeke spoike Q~.pojka 381 . se kod te spojke na oko 75 % broja ZU~l. a k~d kandzaste nekad samo na jednu kandzu.~laze )c~na u drugu. Za kandzastu spojku dane su uz sliku i iskustvcne vrijednosti za dlmenaioniranic.pojke: a) dvodijdna k. Uzduzna sila F. [kp/mm2] Tablica 2. koja povecava specificni pritisak na bokove.."dia. smaniuie se trenje. b) trodijclna kand.. Zupcaste dilatacijske spojke @c ima]u jednu polovinu spoike o. Kontrola na torziju : ~" = ~': = Dilatacijske zupcaste i kandzaste spojke •.35 2. SpO)0) ka omogucava osim uzduznog pornicania vratila i mala radijalna pornicania. no zbog lakse obrade uvijek se bira ncparau bro). treba ih i brusiti. flz Okrctni Miran moment I Uglj. o~ slv~f ~l. Spojka sc kontrolira na savijanie i na spccificui pritisak naleznih povrsina..

bronce. da bi se snizilo savojno optereccn]c.= 0. Vratila te vrste nazivaju se teleskopnima @. @ Oldhamova spojka Sastoji se od tri dijela: pogonskog. pri proizvodnji i montazi lakse I moze ostvariti paralelnost osi. kaljene i brusene. Pri prvoi pogonski i gonjeni dio spojke ima pera. a moze djelovati i kao dilataciiska spoika. Dosjed pera u utoru prj kaljenim i brusenim povrsinama je H81f8. Danas se upotrebliavaju u gradnii alatnih. Krizni dio ima jedan klin i jedan utor. Spojke treba. Za najceSce upotrebliavane dimenzije Oldhamovih spojki krece se odnos prornjera < I~. Za velike i udarne okretne momente je ta spoika zbog kliznog pomicanja pera po utoru pri svakorn okretu pod relativno visokim specificnirn pritiscima manic pogodna.~. u ---- cu2min cu. IX u iednadzbi oznacava kut okrctania vratila. Cesto se primjenjuje kod alatnih strojeva. poljoprivrednih. potpunu koaksijalnost vratila. Oldhamova spojka @ (nazi" dio kritn-imMudl" pago{)Ski .-@J'--.3 do 0. kao krajnje vriiednosti. odrcduie se iz odnosa : ([)2 P= dopp - (10.Kandzaste spojke traze vrlo tocnu izradu i montazu i to ie jedan od njihovih nedostaraka. teskorn strojarstvu.6 do 14. Takav primjer upotrcbe javlia se kod vozila i kod alatnih strojeva. j_. valjackih stanova..5-3. Nezgodna je strana zglobnih spojki neravnomiernost hoda gonjenog ~J Zglobnn spojka s telcskopskim vratilom provrta prema najvecem vanjskom prornjeru . smjestiti sto blize lezaju.esko postic~. Druga izvedba je obratna: pogonski i gonjeni dio spojkc irna utore. I '-.: ~ d op p [k I '] p em ~.~Jcva 1 vratlla.75 -1..!!.' = !=sliliSCos. i to i za male i za vel ike okretne momente. a na gonjenorn utor. onda nalezne povrsine moraju biti cementirane.1J = 382 .4. pero tokom svakog okreta putuje po utoru tamo-amo. 5. Ako su osi vratila medusobno radijalno pomaknute. Vclicina specificnog pritiska jest: ° meduvratila (2) prj konstantnoi kutnoj brzini pogonskog vratila (I).: IX cos 3 dopusteni specificni pritisak . Treba 1i da dimenziie spojkc budu 3tO manic. Tvrdoca kaljenja naleznih povrsina pogonskog i gonjenog dijela spojke obicno je 58 do 60 HRc. Pri manjim dimenziiama spojki uteri i klinovi izraduju se izravno na vratilu. kardanske iii krizllo zglobne spojke. a krizni dio od cclika.e q~ Shematski pi-ikaz zglobnc mcdusobno kutrio pomicanic okrctncg momenta spoikc. Spojke se izraduju u tri izvedbe.232.:aktir~a visina pera teze koakslialnost.r-. D? 0 ::. Velicina te neravnomjcrnosti zavisna je od velicine kuta nagiba 3. ko]a omogucava dijclova vratlla. 1. Vece dimenzije spojki moraju biti opskrbljene urcdajima za podmazivanje naleznih povrSin~ da bi se srnanjili otpori proti dilatacije.90njHli djo va se i krizna spojka) omoguI cuie odredena medusobna pomicania osi. gonjenog. . u tzv.0 kp/rnm'' za kaljeru cclik po kaljenorn celiku. brodova. Kutnopokretljive spojke zglobne. koji svojim ceonim ojacanjima u obliku pera ulazi u odgovarajuce otvore (utore) dijelova. a 0. kutna 1 uzduzna izravnavania. i u gradnii vozila. Te spojke imaju mogucnost samo kutnog pornicanja uz ncelastican prenos okretnog momenta Q(p. Kutna brzina gonienog meduvratila 2. Prenos ic ncclustienn @ Kombinacija skom upotrcbom kl inastog vratila zglobnc spojkc s dilatacij- Cesto sc zglobne spoike kombiniraju s dilataciiskorn upotreborn klinastog vratila. Nekad se primjeniuju i ondjc gdie bi odrzavanie koaksijalnosti bilo vrlo skupo. veta jc i neravnomicrnost hoda gonjcnog vratila u toku jcdnog okreta. spojka omogucuje da se pri istoj duzini 1 moze mijcnjati visina h. i srednjeg kriznog dijela. Treca izvedba ima na pogonskom dijelu klin. a krizni dio peru. a krizni dio utore.__ c 1 Cesto ie pri m~ntaii v.?sl1l~a. sklonjenog pod kutorn 3 prema pogonskom vratilu 1. koji su najcesce [ednaki. a h. Spojkom se omogucuiu radijalna izravnania do 5 % prornjera vratila. Bez veceg habanja i mirno radit ce spojka sarno u slucaju ako se ciiela nalazi u uljnoj kupelji ili ako su klizne povrsinc izdasno podmazivane. a kriznog dijcla tek 55 HRc.8) M Ii. Manje spojke mogu se samo povremeno podmazivati. Zglobne spojke nasle su svoju primjenu u opcem strojarstvu. Pogonska i gonjena polovina spojke najcekc su od celika.3 Popr ecn o pokretlj i ve ne e las ti cne spoj ke gradnji dizalica.._ . !:ito ie veci kut nagiba 3. liva il i umjetnih masa. koaksijalnost vr~tlla pogonskih str. r-. pnJen. time se omogucuje i stanovita kutna pokretljivost spoike (do 3°). min n = cos 3 n cos 3 [min " 1] max n = nlros 3 [min .5 a odnos ekscentricnosti e f) e prema vaniskom promjeru 75' = do 0. Ako se bokovi pera bornbiraju. npr. Kako to pokazuje ®. Za serijski nacin proizvodnie prva i druga izvedba su pogodnije od trcce. parnih stroieva. Upotre<:> bljava se u slucaievima kad se Of .0 kpJmm' za kaljeni celik po bronci iii lijevanorn ieljczu. Za odnosi kutnih brzina su ovi : =0i IX = 90°..r[o t. Takva vratila treba povezati spojkama koie omogucuju radijalna.

@ Zavisnost kuta prcticania i zaoataian]a zakretan ia <j! Ct ad kula nagilm 0' i kula @ Shernntski prikaz.232. Spoika b lll(}Zebiti jednostruka i dvostruka @a (obje glavine imaju zube). . Pri tome moraju i osi vratila 1 i 3 zatvarati 8 osi srednjeg vratila 2 jednake kutove Il.teni su u karnenu a ovai je opet ulozen u uzduzne utore vodcce polovine spojkc. Unutrasniost spoike puni se uljem da bi se smanjila buka i habanie. . Vls~dl)elna membranska spojka upotrebliava se za prenos velikih snaga. pokrctljive i dil. Krizna spojka @ sastoji se od dviju jednakih polovina kriznog zgloba ulezistena u iglicaste lezaje. a u njih . gdje ce se.K<:~ one prve iskoriscuje se e1asticnost tanke metalne mernbrane ~d c~. a vilice srednjeg vratila moraju biti u jednoj ravnini@. :2 5 PRAKT!CAR 111 385 . Ove 8U uiedno zaticrrna (3) osigurane u prstenu (5). javljati zbog ubrzania i usporavanja vratila. . U nju $U mcdusobno okomito izbusena dva provrta. vee prema velicini spoike. Dopusta uzduzm pornak. ulaze cepovi stezaljki (2). Neravnomjernost CC u takvu slucaiu postoiati samo na srednjern meduvratilu.. Zglobna spojka s kamenom prikazana na @ omogucuie veliki kut a i duiinsko izravnanie. vratita. koji zanvacaiu u unutarnje zube vanjske cahure spojke. U tu skupinu spoiki spadaiu mcmbransize spoike (jednostavne i visedijelnc) i spojke s lucnim zubima. pncvrs~ene prstenirna i vijcima na pogonski i gonjeni diospoike. pri visokom broju okreta. koia je na cetiri mjesta @ Kuglasta zglobna spoika plosnato zaravnana. a ima i moguenost kutnog pomicania.tacijskc spojkc @ Krizna zglobna spoika Mcmbranska jednostavna spojka prikazana je na @.Zavisnost kuta preticania tp [tp = az . uz neelastican prenos okretnog momenta. DvoStluka zubna SPO)kll s lucnirn zubima omogucuie. Ravnomjernost kutne brzine gonjenog vratila r» 3 = 00 1 (00 1 je kutna brzina pogonskog vratila) postizemo sa dviie zglobne spojke.'nu pokretljivost @. Rukavci poIovine spojke ulezii. Tu se kao zglobni clement upotrebljava kugla (I). inerci[alne sile. a ~iSedije1na na ®. Spojka se moze nagibati do kuta od 40". koja dopusta uzduzni i kutni pomak. GJ b) @ Zglobna spojkn s kamcnom @ Jcdnostavna mcmbranska spoika @ V Iscdiiclna mcmbranska spoika Ii} 384 Dvostruka zglobna spojka Zubna spojka s Iucnim zubima @a sastoii se od dviju ~lavina s l~cnim vanjsk~m zuhima. Kamen ie u utorima uzduzno i kutno pokretan. mora moment inercije rnase biti sto manii pa sc zato srednje vratilo izraduje supljc. Te sc spojke up~trebljavaju za pogone s promjenljivim smjerom okretanja kakvi se pojavliuiu u valjaonickim pogonima.1).1] od kuta nagiba i kuta zakretania IX dana je na @. Dvostruke zglobnc spoike ne trebaju meduvratila. izravnava rnan]e radiialne nerocnosti. izmedu kojih se ucvrscuje valovita membrana. pre~o ko[ih se prevlaci cahura (4).4 Ku t n o i u z d uz no p ckr etl j iv e s p o ik e (kutno pokretljive i dilatacijske) Te spojke omogucuiu kutnu i uzdu.~ zubi moguca [e pokretljivost spojke. 5. Ona spaia na taj nacin prstcn i stezalike s kuglom. i radijalni pomak do 12 mm. II kutni do 4 5°. Sastoii se od dviju glavina. Kratkotraino se spojke 1110gu preopteretiti i do 50%. Da bi urjecai neravnorniernosti bio 5to rnanji.l!ka za opruge. ali one se mogu samo kutno nastavljati. Mogu biti u kovanim i u lijcvanim izvedbama a do opte!ee~nJa od 20 do 6 000 kprn grade se serijski. ~ ObZlro~ na lUC111blik o ¢i. Inace se te spojke grade za opterecenja 1 do 110 000 kpm. zavisno od rnase tog a Pri promjenljivo nastavliivim pogonima alata upotrebljavaju se kuglaste zglobne spoike @.

pretvaraiuci je u toplinsku energiju. pomocu elasticnih elemenata djelomiCno prigusuju. d) elasticnim elcmentima. Lilcvi dijagrami prikazuju pogonsku . prigusena. pa ce se i sniziti.c.m<ml"'}~ udora a}(umubcijom ukupno Shematski pt-ika funkcionalnc zavisnosti (:ilk rctnog momenta od vrcmcna no. odnosno da dobivene vrijednosti pri optereceniu idu po jcdnoj. pracen jos i udarima. Ta se karak.b) Elasticnc spoike dolaze u obzir: • @ Moguenosti medusobnog pnmicanja pomicanje i kutno vratila zubnc spoikc s lucnirn zubima (Tackeova radijalno pornicanie. Omogucuiu radiialni. snizenie 2.nb\. Elaaticne spoike rade zapravo i s akumulaciiom i s prigusivanjern. oj p . [ednakost udarne i akurnulirane energije izrazena ie na @ jednakim povrsinama (unakrsna srafura na pogonskoj i na gonjcnoi strani). gonjenu stranu spojkc. n dcsni gonjellu strunu Na @ prikazan je slucaj kolebanja okretnog momenta oko neke srednie vrijednosti na pogonskoi strani vratila.1 rnni srnaniuie se ugrndniom elasticnih ulo:/. d. Udar nil. b) mo[a udara akumulira u gucnost akaijalnog pormcama. @ Shematski prikaz mogucnosti mcdusobnog pomicanja vratila a djelomicno se energipomoeu elnsticnc spojke : a) mogucnost radijalncg pomicanja. Na @a prikazan je teoretski slucai gdjc ie ciiela energiia udara prikazana na pogonsko] strani spojke unakrsnom srafurom. Karakteristika elasticnih spojki je funkcionalna zavisnost okretnog momenta i kuta zakretanja. prikazana na pogonskoj strani dijagrama unakrsnom srafurom. Sposobnost smanjenja udara prigu§avanjem dana je kolicinom energije pretvorenc unutarniim. Kolebanja okretnog momenta i udari na gonieno] strani smanjuju se. a dopustaiu i dovoljno veliki aksijalni 4 pomak i medusobno zakretanje obiju polovina spojke jedne prema drugoi ®b. Udar S na pogonskoj r.Omogucuiu udara na taj nacin sto kineticku energiju udara. prctvorena ie u toplinsku energiiu. akumulirana pomocu elasticnih elemenata i postepeno prenescna nil. plasticne mase. Materijal tih elasticnih elemenata moze biti guma. pogonsko] i gimjcnoj strani vratiln. c) mogucnost kutnog pomicanja.233 Elasticne spojke Kod elasticnih spojki vezu se dijelovi spojke na pogonskom i ria gonjenom dijelu vratila pomocu jednog iii vise elasticnih elemenata. kako to pokazuje @c. Na @b prikazan je teoretski sluca] gdje je cjelokupna energiia udara.teristika dobiva miereniem kura 1':aokretanja za razne vrijednosti okrctnog momenta Mo. pa i vremenski pornicu (kasne) u odnosu prema pogonskoj strani ®.!!_d2. celik za opruge.Postoii mogucnost medusobnog radijalnog i kutnog pomaka vratila @a. Ne traze tocnu koaksiialnost vezanih vratila. jedne polovine spojke prema drugoj polovini. Ui edna dclazi i do v rcmcnskog pomicania udara od vrcmcna l1 na t~ udara 5manjen~ @ Smanjcn]c udara upotrebom elasticnih spojki. Mo = f (<p). 3 do koiih dolazi uslijed neravnomjernosti okretnih momenata.i udari za pogone kod kojih nastaiu kolebanja okretnih mornenata za pogone kod koiih se ocekuju torzijske vibraciie. a pri rastereceniu po drugoi krivulji. Neki tipovi spojki primjenjuju se da bi se sprijecila rezonancija torziiskih vibracija. b) nnein djelovanja spcjke spolka): a) kutno 2 3- za pogone kod kojih se [avljaju jak. aksiialni i kutni pomak te laku rnontazu i demontaiu.~m pr{guS. mogucnost zakretania pretvaraiuci se u deformaciiski rad. Moze se dogoditi da izmjerene vrijednosti kuta zakretanja odredene vrijednosti okretnog momenta padnu pri opterecenju i rasterecuiu na istu krivuliu. Losa im je strana skupa izrada lucnih zubi. (I ~ u roplinsku ffl/YgijJ 1 2 3 ~r~giJd:a~~a . Mogu se upotrijebiti u najteiim pogonskim uvjetima (promjena smjera okreta). pa i vanjskim trenjem elemenata u toplinsku 'energiiu.mcnj«lp <!dora {lkumutaCi~m roa udar<J ""'r~IJ' smQnj~. Prednosti elasticnih spoiki jesu: c) 1 . tj.-r~~~ P If . gonienoi strani desit ce se sa zakasnieniern (t2 > t(). Udal' na gonienoi strani spojke moze se smanjiti bilo akumulacijom ili prigusivaniem cnergije udara. 5. 387 386 .ivanjtm rod Ut'bro prefV()f'M Prednosti su spojki prilicno umierene dimenzije i velika trajnost..

pocinju se polovine spojki medusobno zaokretati. od op.5°. a vremenski razmak pojedinih titraia [e konstantan.. sa zakrivlicnorn i prigusc»] em karaktcriatikom @ Rad spoikc s ravnorn karastcristikom bez prigusenja @ Rod spojke istodobno produzcnie vrernena izmedu poiedinih titraja. Kod spojke sa zakrivljenoru karakreristikom @ i prigusivaniem vriieme smanjivanja amplitude titraja vrlo je kratko. Spojke omogucu[u zakretanie do 2. relativnorn prigusnoscu : Bennova spojka @ sastoii sc od dva ozublicna kola..i~ Zakrivljena knraktcristika spoike koi a rad i s priguscnicm 0) Kod spojki cija je karakteristika pri optereceniu i rasterecenju razlicita @ i @. Vrijeme smanjivania amplitude udara je dugo.6 mrn. Iz navedcnog proizlaze i smjernice za oblikovanje elasticnih spojki.233. radijalni pomak 0.". dan sradranom povrsinorn. spoika s cilindricnim zavoinim ioraiiskim oprugama Mot ~-. 388 ® Voith-Maurcrova spojka . pri svakorn udaru ili titraju ovdje se stalno smanjuje amplituda titraia i zato se takve spojke upotrebljavaju kao prigusivaci torzijskih vibracija. 5. zavoii oprugc sjednu jedan na drugi pa spoika radi kao neelasticna. koie dovode do dodatnih radijalnih i aksijalnih opterecenja Iezaia.1 Uspjelije ko n s trukcii e e l as ti cni h s p o ik i s o p ru z ni m e lc m e n t ima Spojka s celicnim iicama od celika za opruge @. Kada se prekoraci max M 0. a one s akumulacijom qJ """O. Na @b prikazana jc spojka kod koje kurakteristika nema svoi pocetak u tocki 0 koordinatnog sistema @c. a aksijalni pomak do 2 mm. Prva je prikazana na @a i daje ravnu karakteristiku.~/4Y~~~ ~ Karaktcristikn spoikc dana funkcionalnom zavisnosti Alo = f ('1').0 [k~:. uz @ Bcnnova spoika. Izvode se u dvije konstruktivne izvedbe.1. Krajevi tih dijclova ulozeni su II provrte.Zavisnost Mo = f('P) maze biti Iineama @ Mo = c'<p [kpcm] c = . 'Nedostatak elasticnih spojki iesu povratne sile elasticnih clemenata. S obzirom na stalan gubitak iednog dijela energi]e.>:"og celikR ~ zak~tonia €I- (il Zakt-ivljena karakteristika elasticne spojke @ Ravna karaktcristika spoike koja radi s priguscnicm I.iearn. Buduci da relativna prigusnost elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstantna. Prigusna sposobnost spojke izrazena je tzv. b) ! . Tek kad okretni moment doscgne vriiednost MOl. niie dovedena kolicina energije iednaka odvedenoj. Voith-Mauecrova spojka ® prcdvidena je za okretnc momentc ad 15 do 12000 kpm. Na @ prikazana je spoika s ravnom karakteristikorn bez prigusenia. kutni pornak do J .5°.l Maze bid izrazena i krivuljom @' Pri zakrivlienoi karakteristici @ krutost stalno raste tako da pri vecem kutu <p spojka radi tvrde.. izrnedu cijih zubi su ubacene prednapregnute zavojne torzijske tlacne oprugc. Naicesce se traii strma karakteristika s prigusivanjern koja postepeno iIi naglo raste. Broiem ilea i izbororn radijusa na koiem su one uldisrcne mogu sc postici razne mogucnosti u pogledu vclicine okretnog momenta koji se maze prcnositi. Dio te energiie. savijenih II obliku stremcna. Zice od celika za opruge cine kod te spojke elasticne clemente. UpotrebIjavaju se za udarna opterecenja i za vclika kolebanja okretnih rnomenata. Spojke s prigusivanjem imaiu <jJ > 0 < 1. uzima se kao srednja vrijednost. Odgovarajucim oblikovaniem otvora za uJcziStenje iict moze se postici i zakrivljena karaktcristika. Potrebna velicina spojke odreduje se prema vclicini okretnog momenta (Mo) j pogonskog faktora (qJ)maxMo = qJMo. Ravna karaktcristika elasticnc spojke ) I'fl ~ /(lft wp )it~ {ifi Spojka s cclicnim . Polovine spojke povezanc su medusobno s vccim brojern diielova od okruglog celika za opruge. Opruge imaiu prednapon pa pri niskirn okretnim momcntima ncce doci do zakrctania <p.6 do 1. Na ® i @ vertikalnorn srafurom prikazane povrsine oznacuiu kolicine akumulirane energije koia se s pogonske strane gotovo bez gubitka prenosi na gonjenu stranu. gubi se prctvaranjem u toplinsku energiju. Aj_ .

uzevsi da sila F 0 djeluje na vanjskom obodu zuba. Vaniski prornjer zubi uzima se cmpiricki D ~~(4~4. Mogucnost kutnog pomaka krece se do 1. Upoucbljava se u gradnji dizl-rnotora i prenosa. [mm] [kpjrnm "] . zavisno od velicine spojke.!. koji se dielovanjem okretnog momenta stezu. zakretanja 1. daju spojki progresivnu karakteristiku.racul1avamo visinu opruge 11: h dop 0 Na osnovi poz natog 3 = 3 FI S dop o. Karaktcristika joj je progresivna.5 do 3 mm. Time se skraeuie krak slobodnog dijela opruge. Okretni momenti koji se tom spoikom prenose krecu sc od 1.ilfel-Elcnrd) U obliku trake 1) = _-- dop E 0..Spojka S J:adijalnim opr'ugarna u obliku traka @ prenosi okretni moment pomocu fleksivnih opruznih traka ulozenih u kriz izrnedu zakrivljenih naleznih povrsina. Ako iz [ednadzbe za Ym.5) d.45 do 50 @ Btoby-spoika Sl'ojka s oprugama u obliku cahura (spolka MAN~Renk) @' S obzirom na to da S11 opruge u nhliku cahura i da izmedu njih nastaje trenie.22 do 0. ima zadatak da ogranici opterecen]c opruga i <. koie spojki daju progresivnu karakteristiku. tim se oprerecenie povecava.. Upotrebliava se za okretne momente od 5 do 5 000 kpm. a radijalnog pomaka 0. [kp) o D· Z (z . izvucemo vrijcdnost za FI 1 uvrstimo je u gornju [ednadzbu. Spoika se koristi za okretne momente do 40000 kpm. zavisno od velicinc spojke.25) b.5 do 2000 kpm. dobit cemc: @ Spoika s aksijalnim oprugnma CWi. navuccne [edna na drugu. aksiialnog pornaka 4 do 20 nun. radijalni 0. koii je ubacen u otvor paketa oprugil. © Spoika U s radijalnim oprugama obliku trake tvrde. a racuna se @lb prlbl izno iz pretpostavke da pri maksimalnom progibu opruga lezi na 1/3 boka zuba : I 1.5°. I progib opruge uzima se prema iskustvu: YIn"' = (0. Mogucl1ost zakretania krece se do 2°. Ta se spoika upotrebljava za okretne rnomente od 2 do 10 000 kpm. [mrn] Ymax' Bibby-spojka @a sastoii se od dviiu prirubnica s ozubljenjern. Polovine spojki medusobno su povezane pornocu paketa fieksivnih opruznih traka smjestenih aksijalno na obodu spojke. aksijalni pornak 3 do 9 mrn. vee prema vclicini spojke. Srednji tho s nOS0111. kutni pomak 10. Buduci da se trake pri savijanju medusobno i taru. [3 . Te zakrivljene nalezne plohe. @ Spoika 8 oprugama lahUrR CMAN-Renkova U obHku spojka) ~91 . na koje pri vecim opterecenjima opruge sve vise nalijezu (time se skracuie krak savijanja opruge).111 sprijeci okretan]e paketa opruga. u cijc su utore ulozene zrnijasto savijene oprugc. Cahure opmga.5 do 2 mm. tam se pri stezaniu [edna 0 drugu pretvarajuci dio rada u toplinu. radijalni pomak 1 do 2 mrn. mijenja se i hvatiste ohodnc sile @b. Mogucnost prigusivania ie mala... broj zubi) Debljina zuba f racuna se iz dopustenog savojnog naprezan]a. moze $e racunati i s malim prigusenjem. Iz danog Mo rnogucc je na bazi poznarog D izracunati obodnu silu uu spojki: a] l~ -'f @ Karakkristika Bibby-spojkc sa skicom progiba opruge aa prorucun Spojka s aksijalnim oprugama u obliku traka (Wiilfel-Elcardova spojka) @ sastavliena je od dviju polovina u obliku prirubnica i od vise paketa fleksivnih opruga. ta upojka ima visoko prigusno djelovanje. Mogud kut zakretanja spojke iznosi do 2". ~- 3Ymo. Prigusenje udara jc vrlo malo. Ostale miere su iskustvene @le. a aksiialni pomak 5 do 15 mm. Paketi traka ulozeni su izmedu zakrivljenlh naleznih povrsina.3°. Na @ prikazana je karaktcristika Bibby-spojke Mo= f(<p). a spojka radi Odavde izracunavamo S na temelju danog ili usvoienog i:r. Obje njene polovine djeluju na pakcte opruga.(\ proracun opruge uzimamo = _!_ h 12 83 [mm] da je F 1 1 -2" = '6 h 1)2 dop c.. [ace opterecena opruga nalijeze postepeno sve vise na bok profila zuba. F = 2 . Karakteri~tikQ opruge [e zakrivlicna s prigusenjem @. kutni pomak je do 2.2°.

10 8 mm). Spoika Perltlcks ima progresivnu karakteristiku. sto spojki daie i karakteristiku s prigusnim dielovanjcrn.lika Eupcx-spojkc K 5. a ima i odgovarajuce prigusno djdovanje. Namjesto gumenog obruca ima navulkanizirane gumene konuse.i da spojka ima iako priglIsno djelovanje. Vrlo je jcdnostavna pa se zbog toga i zbog bdumnog rada veoma cesto upotrebljava za niske i za srednie vrijcdnosti okretnih momcnata.04 do 0. 0) Spojka Periflex ® ima elastican opruzm clement u obliku gumenog obruca s tekstilnim uh)scima ill s uloscima od celicnog pletiva. Gumenc cepovc treba smjestiti sto dalic od osi vrtnje da bi se smanjio spccifican pritisak na gumene cepove [dop p = 0. Upotrebljava se do 300000 kpcm. Obodi obruca lcze na prirubnici unutarnje polovine spojke jcdan blizu .233. a nckad se upotrebljava i uz neku drugu spoiku. Sastoii se od dva koluta u obliku prirubnica i niza gurnenih ulozaka. koja se sastoji od dvi[u krivulja.2 Ela st l cne sp oj ke s p r i g uii n i m elementima Kolutna spojka s gumenim cepovima @. kako to pokazujc q. Time nastaje rrenie.I. niie ')!Ijc!ljiva na vece radijalne pomakc (do 4 mm).:}. ~~t :lntkteri::.:ahuru prolazi vijak koiim se pricvrscuje elasticni element. ali je gotovo bez mogucnosti za kutni i radijalni pomak. ()bm':: je uz jednu i uz drugu polovinu spoike dr~. upotrebljava se za male i za srednic snage. Spojka s navutkanizil'anim dljelom ® aliena je spojki Periflex.lrugog tako da ne dolazi do visokih aksijalnih sila pri djelovaniu obodnog momenta. Na ® prikazaua je izvedba s ugradenim elasticnirn clernentima (navulkanizirana guma izmedu dviju cahura. zakretanie po obodu i. S})ojka Eupex s prizmaticnim koznim iii gumenim uloscima (l)l ima karakterisriku. S obzirom na relativno vel ike ® Pcrifkx-spojb vezann \17. Sastoii se od dviju polovina i trakastih opruga smotanih u spiralu. u pravcu osi ®b./\)d. a umontiran s prcdnaprezanjern omogucuic vclike deformacije i iako prigusivanje. Pri djelovanju okretnog momenta spiralna opruga sc uvija (mota). zakretanie kutno ®c. pri medusobnom pornicaniu polovine spojkc. vulkan-spolka @ irna elastican opruzni element. za 5° prct"lira se oko 25% dovedenc klncricke cnergije udara u toplinsku energiiu. aksijalnog i kutnog pomlcan]a. kumc pomake (do 4°) i aksiialne pornake (. tzv.lj Elnsti~ni dementi poscbnih obl ika ugradeni sa stnnovitim prcdnaponom @ El1pex-spojka @ Dcrnagova spoika. Losa ioi ic strana sto gumeni obruc dielovanjern okretnog momenta izaziva aksiialne !dle koje optere6uju lezaic. Elasticnim elcmentirna daiu se razliciti konstruktivni obliei. !11i dvodijelnog. Mcguenost zakretania leti kod te spojke izmedu 5 i 10°. silenblok).aJl pornocu prstena i viiaka. Na ~l» prikazane su mogucnosti deformaciic elasticnih elemenata. @ Kolutna ccpovima spojka s gumenirn @ Ra"li~ite mogucnost i dcformncija clasticnih clcmennta 393 392 . a kroz unutarniu '. Spoika s oprugarna smotanirn U obliku spirale @ Karaktccist ika MAN-Renkovc spoike Spojka Demag @.06 kpjmm"]. sarno da bi se izbiegla tocnost monlu1. Cahura se utiskuie u odgovarajuci provrt. [cdan od njih prikazan je na Gy.e.~. ta spojka ne trazi tocnost pri monlali. kocioni tocak nll)l:\ucnosti radijalnog. takoder u obliku gumenog obruca. Iz karakterlatikc proizIII'!. Na primier.

. Oni mogu biti mehanicki pneumatski hidraulicni. I U spojki . medusobno spojeh vijcirna. d) zubi koii omogu~uju ukljudivan]c u svakom polozoju e spojke . Pri eventualnom preoptereceniu nastajc medusobno klizanje h) __t'vllca tarnih povrsina. a gonjeno vratilo stoii (n z = 0). 5. Buduci da pomicanje spojke u svrhu ukljucenja i iskliucenia traze prilicno velike aksiialne sile.nja 395 . Ukljuceniem spoike (tocka I) pret arn ® Iskljucna kandzo.ucna zupcana spoika @. Ceoni zubi mogu biti i drugih oblika.2 Ukljucno-iskljucne Tame spojkc omogu{uju spaianie i razdvajunie vratila u toku okretanja u punom op•creceniu. mora postojati pose ban uredaj za ukopcavanie. od broja ukliueivania i iskljucivanja u jcdinici vremena itd. Na @ prikazani su trapezni (za oba smiera okretarija). i to kao jed nolamelne ili kao viselamelne. c) zubi s nagibom (sa zakoscnim celom). Kod onih prvih okretni se moment prenosi zubima smjestenim na celu. 394 Iskl. Zubna spojka ukliucuje se za vrijeme mirovanja iii pri malim razlikama u broju okreta pogonskog i gonjenog vratila. pravokutni sa zakoscnim celom i zubi koii se u svakom polozaju daju utisnuti jcdan u drugi. Osim kao IIkljucno-iskljucne one sc upotrebljavaju i kao spojke za prornjenu smjera kretania i kao sigurnosne spojke. __.. Na @ prikazan je di· dijagram ukljuCivanja spojke. kao ciIindriene i kao konicne. Izbor sistema tih uredaia zavisi ad zahtieva koji se postavljaju na spoike. odnosno u toku pogona.ta (zup~as!o) spoika c) d) @ Oblici zubi spoiki: a) trapczni zubi. od velicine SIlage koja se spojkorn prenosl. dok je druga polovina cvrsto uklinjcna na niemu. pa i dobro podmazivanie kliznih ploha. prema tome.Taj prenos sile s rucice na okretni dio spoike izvodi se pomocu kliznih kamena iii kliznih prstena koji zahvacaju u utor ili u ojacanjedijela spoike t@.ucno-iskljucne spojke Iskliucne i ukljucno-iskljucne spojke omogucuiu ukliucivanie ili iskljucivanje pogonskog i gonjenog vratila u toku rnirovanja. ti. "1- I I I " . Zubi spojke kontroliraju se s obzirom na savijanje i na speci!1cki pritisak naleznih povrsina pomocu obodne sile. Klizni prsten je najcesce od sivog Iiva. Da bi se dobila potrebna sila za ukljucivanje i za iskljucivanie iskljucnih i ukljucno-iskljucnih spojki. a niti prigusnog djelovanja. NajCesce se upotrebljavaju ceone tame spojkc.1 Isk lj u cne sp o ik e o Vnlkan spojka s dvodiiclnim gumenim obrucem @ Spoika s navulkaniziranim gumenim diiclom 5.. odnosno na obodu spoike.234. Kod te spoike je jedna polovina pomicna po vratilu. . Habanjo tarnih povrsina i zagriiavanie izazvano trcnjem spada u slabe strane tarnih spojki. odnosno za Iskopcavanje.!1 ~ if l~ t'~ _ <t . Spoika treba da je tako ugradena da je ta] prsten kod okretne spoike rasterecen. b) pilasti zubi. Ukljucena spojka daje s vratilom krutu vezu pa. mora biti osigurano dobro uleiiStenje kliznih prstena._ vrijorM 1lI I @ Dijagrami ukljutiv.Spajanje nije tako sigurno. dvodijelni. Diiele se na zubne i na tarne frikciiskc spoike. 5. Zupcane spojke s cccnlm zubima najcesce su od sivog liva. pilasti (za jedan srnjer okretanja).234 Iskljucne i ukl. koja djeluie na srednjern radiiusu nalezne povrsine. Tarnim spoikarna postize se postepeno i kontinualno ukljucivanje gonjenog vratila prj bilo kojoj razlici u broiu okreta 'pogonskog i gonjenog vratila. ~ E I ~I I Ji. Pogonsko vratilo ima TIl okreta. Tame spoike rnogu biti provedene kao eeone.234. Za rucno ukljuCivanje i iskliucivanie spojke mora se sila s rucice potrebna za ukljucivanie i iskljucivanie prenijeti na okretni aksiialno ® Urcdaji za ukllucivanie pomicni dio spojke s utorom ili oiacaniem . nema ni akumuladjskog. elektrohidtaulicni i elektromagnetski.

raste n2 po krivulji.man) I •.nosi spojka. Vanjske lamele su glatke i uzduzno su pokretne u utorima pogonskog dijela spojke.~ P . uz klizanje naleznih povrsina. moment trenja Af R = F. U gonjenom diielu nalaze se jos i uteri u kojima su ulezistcne rucice s kracim i duzim kracima. mora kut naglba.nost z~ ~?rm~lnu silu PN. mase goruenog diicl a .55 i. bilo da su cirkulacijski podmazivane).V. I)C t.1tL.kIJi djeluje kao moment ubrzanja masa gonjene straue vratila. Vanjski prsten (f) (on cini drugi dio spojkc) nosi aksijalno pokretuu plocu (g). 30 t.. 97310 P2 n. Ako je M. odnosno ako obodnu silu izrazimo momcntom.I. Ako lamelc treba da se krccu na suho. koja je oblozena tarnim oblogama (h). Lamele su kalienc i podmazivane uljern (bi10 da su uronjcne u ulie. dobivarno silu ukljucivanja: P.. ~ Tarna sinus-Iamclna spoikn (Ortlinghausove) u) n'n Lr t: Ai. raste 11. Razlika Me "" lvI R . Pr= -.sto . a broi okrera n2 porasti od nule na n (tocka II). koji svojim uzduznim kretanjem dje1uje na rucice smjestene u utorima (c). e = I -.5 do 5 [kp/cm 2} iznosi vrijednost koeficiienta trenia izmcdu 0. -----. Na duze krajeve rucice moze se dielovati preko uzduzno pokrctnih prstena. gdie je Rm IL R".= I -~ =.3 i 0. konstantan. mora bid Po . bez klizanja (tocka II). rnan~ sila za ukljucivanje spojke P". Tarna lamelna spoika (Ortlinghaus) «t~ sastoji se od pogonskog dijela cvrsto spojenog s vratilom. w GD' =_ 4g rr'n ---" 30 t.~ pa. Rucice (c) rlacc svoiim kracirn krakovima na aksijalno pokretne klizne ploce (e). one unutarnie su valovite. iii su od Ciste umjetne smole.FN' Ako.:: CRT ." 'IT Vrijednosti dopustenog Mo CIL cos Ji. I GD2[k = '-4g' pmm· s 21'je moment tromosti . Sila potrebna = Mo sin « [kp]. df2.-. Ukupni moment koii se prenosi frikcijskom spojkom bit ce: MR = M. [kpfmm]. + Mil [kpmm] unutarnjim lamelama mogucnost opruznog djelovanja tako da se paket lamela pri iskliucen]u spoike mcdusobno odvoji 1 smanu trenje u praznom hodu spoike na najmanju mjeru. cos IX + sin IX) c. Porn icanjern ukljucnog prstena udcsno oslobada se rucica. ubrzanja potrebnog da gonjena strana poveca brol okreta od nula na n.4. Rm IX - sin «) [kp] Specifican pritisak na tarnim povrsinama __P u__ spoikc: :. 397 .. a to ornogucava da se klizne ploce odvoje od ploce s tarnirn oblogama. Produkt specificnog pritiska i obodne brzine p . Iedna klizna ploca (e) vezana je cvrsto s glavinom. v [p je u kp/cm ' a v mls] jest mjera za opteretivost spojke i krece se prema vrsti oblogc u dopustcnim ® Tarna 'polka s diskorn . povezanih urnjetnom smolom. Ortlinghausova) granicama izrnedu 40 i 80. koji nosi unutarnje lamele. onda su i unutarnje lamele glatke i dobivaju oblogu od umjetne mase iii sintrovanih materijala.:.? je IX -. Tada kraci krajevi rucica pririskuju Iarnele iii ih otpustaju. 9. [s] vrijeme ukliucivania lvI. Time se odvajaiu pogonska i gonjena strana vratila.. Velicina potrebne sile za ukljucivanie spojke dobiva se iz uvjeta ravnotczc sila ~~b: P" = FN ([. konusa b.. "~ I . Lamela ima vcci broi . ako je moment trenia A1 R veci od sume momenata statickih otpora gonjcne strane vratila M" co. [kpmmJ Tarna spojka s diskom (Onlinghausova) @ ima dvije klizne povrsinc.[kprnm] t.}a. brei okreta n I nesto pasti (n). = GD2n -375 l. u obliku sinosoide i uzduzno su pokretne u utorima gonjcnog dijela spojke. Pri tome ce u vremenu t. Pri specificnom pritisku od 2. u gornju jednadzbu uvrstim? vrijed. Obloge su pri radu na suho izradene presanjcrn azbestnih iii pamucnih vlakana. Sinusni oblik daje .RD - dopp [kp/mm'] specificnog prltiska i koeficiienata trenja dane su u tablici 3. = R~ ~ R2 za Iskliucenle spojke . i od gonjenog diicla s utorima na unutarnjern obodu. a pri promienljivom M. linearno. iznimno 15°.396 ~~} 'I'arna spojka s konusnlnt tarnim povrainama Tarna spojka s konusnim tarnim povrs~nama 4J. koji svojim utorima na vanjskom obodu nosi vanjske lamclc. Da bi se obodna sila Po mogla sa sigurnoscu prenij:ti. Posro su pogonska i gonjena strana postiglc jednak brei okrcta n zajednicki se povecavaiu na 112 = 11. Na glavini spoike (a) sicdi ukljucni psrsten (b). OblCn. bi se ~?stigl~ ~to.8 do 10°. = GD' 4g -t.

'P = 1>. sm « @ Potreban razmak tarnih povrsinn D~ bi se nalezne konusne povrsine odvojile. a ta srednja ploca.3 Tame spojke mehaniCki koj c se n e uk l iucuju Te "spojke s?. Iskljucenie spoike postize se prekidom dovoda stlacenog zraka i odzracenjem vodova. Tarne hidraulickc spojke ~~. sto u odnosu prerna velicinispojke moze traiati do 1 sekunde.~ako. Svorniacl a..18 je a (pv) = 10 do 30 u prosjeku 20 (~e_. konstruirane da ornogucuju dalpnsko ukliucivanje pomocu zraka.Dopusten! speclflen! pritisak i koeflcljent trenja Tablica tarnih povrsina 3 Materijal I~I I 0. Slic~? kao kod tarnih spojki s cconim tarnim povrsinama.s -y:_ "'" 1. Pneumatska sl?ojka omogucu]e dobro ukljucivanie gonjenog diiela.. tj. Pri ukliucenju spojke ne postize se odmah konacan pritisak zraka. Danas se pneumatske spojke ccsee upotrebljavaju.234. Pri ukljucenju struie djeluje dcktro"magnct na kotvu c i privlaci je.. Tanke' la. a stap c pritiskuj e lamele.OI Kontrola n~ zagrijavanie p~OV?~ise na temelju specificne snage trcnja. pritiskuiu ovu na sred.:anja upotrebljavaju se umjesto spoiki s plocastim tarnim povrsinama zup. pa imamc: pneumatske. moraju biti tanke da se ne bi ® rcmetio tok J magnetskih sila. To je razlog sto se te spojke upotrebljavaju za ogranicen o Lnmctna tarna spoika s hidraulickim uklju¢h'anjem broj okreta. a opruge vracaju stap u prvotni polozai.. Losa strana su im eventualni gubici zbog loseg brtvenia. hidraulicke i elekt~om~gnet~ke spojke. zeliezo po ~eliku I-L-ij-CV-a-n-O-Z-C-lj-eZ-o-p-O-k-Ol. Tarna pneumatska spojka @l. povrsme konusne spojke oblazu se umjetnirn iii sintrovanim materijalom k~ji se na nalezne povrsine lijepi ili zakiva. pritlsak kojim tlaci stap.-2- 0. kako je to prikazano na sliei..~ne spojke s cconirn zubima. sa dvije il i svise tarnih povrjlina. koje rade na suho i tame . sin do" = 0. Lamelna dviie tarnu spoikn tame povrsine s kliznim kolutirna clcktromagnetske .14 do 0. usliied ccntrifugalne silc. kojima se moze izvrsiti i do 3 600 ukliucivanja u toku iednog sata. mora biti mjera a = 1 mrn. h=_a_ sin CI. snage izazvane radom trenja svedene na [edinicu nalezne povrsine: P sp = sin 1. Nakon iskljucenja struje opruga vraca kotvu u prvotni polozaj.E. ' 5. Otvaranjem uljnog ventila spaja se prostor cilindra s tlaenim vodom uljne pumpc. Prcostalo ulje u cilindru dobiva. Prednost irn je mogucnost regulacije okretnog momenta promienorn pritiska ulja. Paket lamela lezi kod te spojke izmedu magncta a i kotve b tako da magnetske silnicc. Zatvaranjcm ulj" nog ventila prazni se pro" stor cilindra preko povratnog voda.I!ju tarnu plocu d. Kad je djelovanjem pritiska na stap svladana sila oprugc. magnetski ventil i. (Rt _ PR RD = speeificna snaga trenja CI.:) em.005-O. Na @ prikazana je lamelna tarna spoika s kliznim kolutima. CI.!m Na @ prikazana je tarna elektromagnetska spoika s kliznim kolutima sa dvije tame pOVl'Sinc. ulja ili magnetizma. ucvrsceni u kotvi t u tarnoj ploci b.' pu ~ (PV)dOJ> . prolaze kroz lamele. One. Tarne elektromagnetske spojke. aksijalno pomicna. P za CI.i----~I__. I jedne i druge mog\! biti s iednom.O_5 __ _L_I_'jC_v_an_o_zC_I_je_zo_p_O_I_ij_CV_a_n_om_z_'c_li_CZ_U_I __ O'_I Lijcvano eventualnog loseg brtvenia i usliied korodivnog dielovania vlaznog zraka. dolnzi do nezeljenog ukopcavania spojke. Za ukljuelv~nJe za ~nJeme mlfo. Losa su im strana gubici uslijed 398 t1~Lamclna tnrna spojka s pneumatskim uk~}ucivnnjl..sa 399 . = 8 do 10". Veci broi svornjaka d vezanih sa staporn tlaci na larnele. koie mogu prenosm vece okretne momente od tarnih spojki istih velicina. Za specijalne svrhe upotrebljavaju se JOS elektrornagnctske spojke sa zelj~zn<?m prasinom i in~ukcijs~e spoike. Opruge e vraeaju stap u pocetni polozai. koje su izradene od magnetskog cclika..1.Odlikuje se [ednostavnoscu konstrukclje. Dijele se na elektroruagnctske tame spojke s kliznim kolutirna i na elektromagnetskc tame spojke bez kliznih koluta.-.. tlaci na vanisku tarnu plocu c.15 p[kp/mm'] 0_.O_2_-_0_. ali s nesto drukciiim nacinom djelovanja. iz cega proizlazi potreba horizontalnog pomaka 0. Za ukliucivanic i iskliucivanie dovoda zraka sluze tzv. Tamo tlael na stap c pornicuci ga ulijevo. Stlaceni zrak struji kroz provrte u vratilu otvorom a u prostor cilindra b.

Glavina pogonskog vratila irna na sebi kotrljajuce lezaie na kojirna ie centrlran elektro-magnet. Potrosak strujc je relativno nizak i krece se prcma velicini spojke izmedu 10 do 200 W. s @ Larnelna tarna spoika s kliznim vrat~lom. Elektromagneti ovdie rmruju tako .strojevi za obradu drveta.~"k«l2 pumpe. Unutarnje Iarncle oblo~ene su obostrano oblogama od smtrovane bronce.220 V. zbog sigurnosti. vezan krutom spojkom). Dielovanjern magneto. Omogucuju da pogonski stroievi. liftovi. ti. za sluca] da ic kratkospojni elektro-motor spojen s gonjenim strojem krutom spojkorn (ipa. Kod spojke s kliznim prstenima napon b) nc smi]e. c je aksiialno pornicna i viicima povezana s vanjskim prstenorn d. \'ratlLo) b) z. 5. vcntilatori Mo = kco kalanderi. koia se I_la :azne nacine prctvaraniem dobiva IZ mreze. Prekidom toka struic tlace opruge i odvajaju kotvu c od magneta a te. Postoie cctiri osnovne skupine radnih strojeva eiji su okrctni momenti pri stavljanju u pogon dani ovirn [ednadzbama: stroievi s vclikim rotirajucim masama. Lamele su dovoljno debele tako da su u stanju da preuzrnu i odvode potrebne kolicine topline. Magnetske silnice ne prolaze kroz lamele i nema pojava rcmancncije 0) izmedu lamela. eiji se pogonski moment mijcnja u zavisnosti od broja okreta (kratkospojni elektro-motori. kod kojih treba ubrzati same manje muse. Ta var~jant~ (a) ornogucuje da se preko elektromagnetske spoike izravno povezu zupcanik. Ako bi takav pogonski stro] bio gonjenim strojem opterecen vee ad samog pocerka. no te lamele ornogucuju ustedu p rost ora. a za larnelne 24 V. rernenica ili sl. Spojka moze raditi na suho ili u ulju. U jednoi polovini spojke smjesteu je magnet. Zbog pojava remanencij~ . vczanog krutorn spoikorn (gore) i spoikom za upustan]c u rad (dolje) @ Karakteristike upustanja strojeva Na @ prikazane su karakteristike rada gonjenih strojeva u funkcionalnoj zavisnosti Mo "M. kli:wi Tarna elektromagnetska spojka lamelna bez prs/en kliz. a prazni hod je ogranicen iii je to prazni hod nizih brojeva okreta. Na (iD prikazan je utrosak struic i porast broja okreta u zavisnosti od vremena .235.mel. kao sto su centrifugalne Mo .dizalice.e odvode male kolicine : opline. Prikljucni naponi vecih spojki s jednom iIi sa dvije tame povrsine iznose najccsce 60. preci 60 V. U ukljucenom polozaiu kotva se ne okrece.da je moguc dovod struie bez kliznih prstena. u cijim su utorima ulozen. magnet a privlaci kotvu c s magnerskc silc prolaze kroz lamcle prstenorn d i time se izvodi pritisak na lamele.: vaniske lamele. Okretni moment koji se prenosi spojkorn moze se regulirati promjenom napona jer je privlacna sila na kotvu 0· Lamclna lama 'pojka bez kliznih kolutll.235 Specijaine 5. 110.}n)' prj rjdavanju uvjeta za stavljanje u pogon treba navedene karakteristike 26 PRAKTICAR III 400 401 . Izrncdu magneta i kotve ostvaruie se zracnost I. Unutarnje Iamele (f) ulozcne su a~slJalno pokretno u zube glavine g. Gonieni strojevi mogu pri stavljanju u pogon imati razlicitc karakteristike. koii je pomo~.nih pr~tena prik~zana je na @P. Upotrebljavaiu se najecSee kod alatnih stroicva. Elektromagnetske spojke koriste se za rad istosmjeruom struiom. na kotvu spojka se ukliucuie. odnosno sa spojkom za upustanie urad (iDb. Ko~va. pokr~t!10 u ~~pcanik g. strojevi za gnieccnie 2 Mo = konst . Dok struja tece. motori s unutarniim izgaraniern) dodu na priblizno pun broj okreta prijc nego sto ih optereti gonjeni stroj.n~.a dva vratila Elektromagnetska zupcasta spojka @. pa se takve spojke upotrebljavaju za rnanje snage.ie dovode u polozaj koji odgovara praznom hodu. stapne pumpe 3 Mo=k-k«l . a) ZIl jedno zavisna od napona. a njenu drugu polovinu cini kotva.u kotrljajucih lezaja ulezisten na vratilo.1 S pojke spojke z a up u s tanj e urad Spojke za upustanje urad iesu spoike s automatskim ukliucivanjern na nacelu centrifugalne sile. elcktromagnctska kod koje vratila. koja ima visok koeficijent trenja. 4 ? @ Dijagrarn upujitan]a urad krntkospojnog motor. ukliniene na vratilo ~W~: U izvcdbi na @ a ulozene su unutarnie lamcle akslj~l.na tarnim povrsinama trosi se pri radu na prazno prilicno velika snaga. I. onda bi ga trebalo dimenspoika zionirati na snagu potrebnu pri upustaniu. od stanja mirovanja (ako bi bio ® Ekklromagnctska zupcasta npr. = f (. a kotva se okrece zaiedno s glavinorn b. Varijal!ta b prikazuie povezivanje dvaiu kolutima. Time bi pogonski stro] pri pogonskom optcreccniu bio neiskoristen. Obje polovine spoike imaju ceone zube.

11 Spojke s nel'egulirallim upu5talljem @ Knrakteristika pogonskog 25 Ove spoike veiu pogonski i gonjeni stroj automatski. a gonjeni dio moze biti remenica. U poiedine kornore izmedu lopatice smjesta se jednaka koltcina celicnih kuglica prorniera 5 do 10 mm. Prenoseni okretni moment moze se mijenjati promjenom koliCine kuglica. broi ok ret. 2 3 upustanjem spojke s reguliranim upustanjem pomocu opruga spojke za upustanje sa zakasnielirn djelovanjern. svladat ce centrifugalna sila silu opruga i ccljusti ce svoiim oblogama (e) tlaciti na vaniski prsten f genienog dijela spojke. Spoike za upustanje urad mozemo podijeliti u tri skupine. postize djelovanjem opruga. g) brlval h) vratilo motora. I ovdie. f) vratilc radnog strop. zajednieki uzimati u obzir. Napunjena je kalibriranim kuglicama promjera 1 mm. Ekonomicne su samo pri vecem broju okreta (vlse od 700 min-i). Do dodira tarnih povd'ina pogonskog i gonjenog dijela spoike docl ce tek onda kada djelovanjem centrifugalne sile bude svladan otpor opruge. (.235. Gonjeni dio na unutarnjem obodu niie gladak. To su: spojke s nereguliranim 5. n. Q Ci'r n) 'l:urb~hidraulicna 111<'vnn)C ulia. b) u pogonu. Pogonski dio a nosi na svorniacima b celjusti koie su okretne oko tih svorniaka i ko]e privlace opruge d uz glavinu. koje b) b) pogon <) preopt. Centrifugalna sila tlaci kuglice pri okretanju lopatica uz vanjski obod sve dok se ne stvori dovolino velika sila trenja i na taj nacin poveze pogonska i gonjena strana. Spojka je napunjena uljem da bi se smanjilo habanie.eljusna centrifugalna SPOjM ka za upustanje ®.t. (0) 5. Pogonski broi okreta mora zato biti veci od 11 = 500 min . gonjcnog vratila Funkcionalna zavisnost okretnog momenta od broia okreta kod rurbohidraulicke d) otvor za nan. Motor se za to vrijeme ubrzava bez opterecenia gonjene strane. a okretna su na glavini pogonskog dijela.ka @ Nacin djc!ovanja l'ulvis-spojke: a) mirovanic.12 Spojke s reguliranim upustalljem Spojke s reguliranim upustanjem pomoeu opruga jesu sve one spojke kod kojih se zakasnielo stavljanje u pogon goniene strane stroja. i) ~lasticn. zavisnorn od broja okreta. gonjenog dijela sastavljenog od vanjskog oboda i cela.231.. rada kratkospoineg elektro-motora Metalluk-spojka @. lopatice guraju ispred sebe kuglice. @ Celjusna eentrifugalna spoika 5.. Spojka se izvodi kao rernenica Hi kao spojka vratila.gonjenih strojeva. uz karakteristike pogonskih srroleva i karakteristika spoiki. Sastoji se od tri glavna dijela: pogonskog dvokrilnog kola uklinjenog na vratilo. spojka. c) kuciste. Turbohidrau1icna spojka @ a sastoji se ad pumpe a kao primarnog kola i turbine b kao sckundarnog kola.ka @' Slicna je prije opisano] Metalluk-spojcl. b) rotor turbine. Rad te spoike temelji se takoder na nacelu centrifugalne sile. @b) spoika s Periflex-spojkom: a) rotor pumpe. Tako nastaju sile trenja i dolazi do prenosa okretnog momenta. te kalibriranih kuglica pomijeilanih s grafitom radi manieg trosenja.njo @ Metalluk-spo. Oba rotora pumpe i turbine zatvorena su kucistem c. koja zatvaraiu pogonski dio. Cela zatvaraiu lopatice. vee ima niz plitkih utora. pogonskog vratila.13 Spojke za upustatlje sa zakasnjelim djelovanjem Spojke za upustanjc sa zakasnjelim djclovanjem jesu spojke kod kojih se upustanie urad moze regulirati. kao i kod prethodne spojke.1. Aka u pogonu dode do preopterecenja. Pogonski dio spoike Cini kolo s lopatama. bro] okreta spojke 403 402 . a ta regulaciia ne mora biti pomocu opruga.235. Dok se jos nlie stvorila dovoljno velika oentrifugalna sila. Kad okreti dosegnu odredenu visinu. stvara se trenje ad mase kuglica koje 8U djelovanjem centrifugalne sile t1acene uz unutarnji obod i pritiscu na nj odredenom silorn. Na <Z"W prikazana je karakteristika kratkotmjnog pogonskog motora. ali tek posto se postigne odredeni broi okreta. c) pri prcoptere~enju Pulvis-spo. mas a kuglica nije u staniu da stvori dovoljno veliku silu trenia pa nastaie klizanje. u odnosu prerna pogonskoj strani. NajceSca vrsta te skupine spojki je celiusna centrifugalna spoika za upustanic. c) brtva.

Za prenos niskih okrctnih rnomenata. Osim automatskih sigurnosnih spojki upotrebljavaju se takoder i sigurnosne spoike s prekldnim svornjacima. dopustena i takva opterecenja koja bi izazivala naprezanja jos u granicama elasticiteta ako su nastala naprezanja tako velika da se time ugrozava norrnalan rad stroia.Odg?vara radu samog stroja bez opterecenja. Tck kad se broj okreta kom sa zakasnjclim dielovaniern poveca.a no.~mab:u vrijednost. Ta osobina spoike iskoristcna je kod motornih vozila za spaianie motora s uredaiima za pogon. sinkroniziran. c) za motor spoicn s gonienim stroiern spoikom za neregulirano upu~tanje. On se moze regulirati promjenorn koIicine ulja. lako zamiieniti novima. zavojne oprugc d. ulozenih u zakaljene cahurc b i c. da bi nakon kraccg vremena pao na vrijednost In. Cim povecani moment padne ~. je stmja koja odgovara motoru pri nonnalnol11 optere(-enju. u vrlo jcdnostavnoi izvedbi. Dok motor radi. Takav potrosak struje je i kod samog kratkospoinog motora. motor b) kruta spojko je povezano s rotorom pumpe i napunieno uljem. spoiena s Pcriflex-spojkom. Za vcce okreme momente primjenjujc Karakteristika spojke prikazana je na qpb. Njen tok pokazuie da s padom pogonskog broja okrcta III pada i prenoseni okretni moment tako jako da se moze "r govoriti 0 razdvajanju spojke. bilo prevelikim uvijanjem. Iz dijagrama ~e vidi da [e u momentu ukljueivania Iu veliko. rjcdc lijevanih svorniaka a. poveca se i okrctni moment pa se vozilo krece.a motor spojen s gonjenim strojem spojkom za neregulirano upustanje @e i za motor spojen s gonjenim srrojem spojkom za upustanje sa zakasnjelim djclovanjcm @d. Pri praznorn hodu motora poiaQ~ Diiagraml struje i brojeva okreta doni u zavisnosti od vrerncna: a) vljuje se nedovolino vclik zn sam kratkospoini motor.2 Sigurnosne spojke U radu nekih strojeva moze povremeno doci do takvih preopterccenja koja u pojedinim strojnim diiclovima mogu izazvati bilo trajne dcformacije. stvorLt ce se usliicd djclovanja centrifugalnc sile u prestoru lopatica pumpe i turbine prsten od ulja. na zupcane i na tame. 5. I.Sinclair. uredaJ: koji sluze za zastitu stroja od preopterccenja. te sto nije dovoljno tocno poznata evrstoca na odrez tako da treba racunati s vecirn odstupanjima. Za vrijeme tada stroja s norrnalnim okretnirn momentom sigurnosna spojka ponasa se kao neclastlcna kruta spoika. Presjek svorniaka a tako je dimenzioniran da okretni moment. bude odrezan. Pri tome kuglice preskacu rupu i buCe. bilo 10m. SigUl:'!lO~na spolka s prekidnim svor-njacrma @ je jednostavna spojka kod koje se okretni moment prcnosi pornocu (najc<:sce) celicnih. ali vrlo kratko vrijeme. Nisu. Ako je broi okrcta pumpe. Upotreba tih spojki dolazi u obzir i kod kratkospojnih elektro-motora. Dielovaniem centrifugalne sile uljc daje Iopaticarna turbine okretni moment. Da bi se sprijcclle napriied navcdcne pojave. Na ® prikazana turbohidraulicna spojka je turbospoika Voith .235. kad prekoraci dopustenc granice. potrosak struje I. prerna tome. Na @ prikazani su dijagrami struje i brojeva okreta u zavisnosti od vrcmena: za sam kratkospojni motor @a. Sigul'nosne spojke s kugllcom @. d) 5p~jko so @ Slgumosna spojka S- prckidnim svcrnjncima Kao spojke za upustanie urad mogu se upotrijebiti i elektromagnetske spojke sa ze[jcznom prasinom i indukcijske spojke. usl ijed cega dolazi do medusobnog zaokretania pogonske i gonjene strane spoike. koja odgovara porrosnii pri norrnalnom radu motors. Sigurnosne spoikc su. gonjene polovine b. Kad uslijed opterccenja na gonjenoj strani u odnosu prerna pogonskoj strani padne broi okrera.. d) aa motor spoien s gonjenim stroicrn spoiji.naprazno. u uredaie se ukliucuiu automatske sigurnosne spojke koje nisu sposobne da preuzmu povecani okretni moment. Puknuti svorniaci mogu se. prikazana ie spoika na @' Sastoji se od pogonskc polovine a.. dviju kuglica c.a) 5 am kralkospojn. 7. @. Ona pocinje raditi rek pri preoptereccnju. Automatske sigurnosne spoike dijel e se na kuglicnc. zakretan]e prestaje. za motor spojen s gonjenim strojem preko krute spojke @b. ulje struji djelovaniem centrifugalne sile iz prestora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. Ukliuceniemspoike potrosak se pomalo penje. kola cini pogonski dio spojke i turbine. Losa je strana tih spojki gubitak vrerncna pri zamjcni puknutih svorniaka. b) za molar spoicn S gonjenirn stroiem okretni moment i vozilo stokrutom spoikom. posto jc zaustavljeno okretanic. Na skkama oznacuje i" struju u momentu ukljuCivanja. a Ip je struja koja se trosi kod neopterecenog stroja. 404 @ Sigumosna spojk. medutim. Na @id prikazan je rad spojke za upustanje sa zakasnjelim d~elovanjcm. Ovo moze biti izazvano bilo prevelikim progiborn. Nekad se ta spojka ugraduie izravno u stator elektro-motora. ali ni izdaleka ne na vrliednost L. Radi boljeg centrirania kuciste ie s rotorom centrifugalne pumpe ulozeno u kotrljajuce Iezaie. sto velicina momenta sigurnosti nc moze mijenjati. s kuglicarna 405 . Neke spoike za upustanjc u fad djeluju i kao sigurnosne. Pri prcoptcrccenju aksijalna sila kuglice svladava otpor opruge i na taj naein nastaje medusobno zakretanje pogonskog i gonjenog dijcla spojke.

Prema tome.5 do 3.3 J e d nos m] erne spoj ke J cdnosmjerne spoike (slobodno okretne spol~e) ornogucuju spajanje pogonske i gonjen~ strane pri okrctanju u jednom smjeru. stvaranie pritiska na tame povrsine. u cijim celima su izradena udubljenja u koja ulaze kuglice. @' Te su sigurnosne spojke zapravo tame 'spoike. 5. u cijim otvorima je ulozeno nekoliko opruga b. Pogonski dio je ovdie vijak s plosnatim 111trapeznrm navoiem 1 matica. a protivno smieru kretania kao slobodno okretni element.gotova i~kljuciv~ na pacel. kao kocnica. npr. Na gonjenorn vratilu je pomocu pera smiesten dvodijelni gonjeni dio spoike. Pretice Ii gonjena strana spoike p~gonsku. Aksijalne slobodno okretne spojke grad. nastaie medu Iamelama klizanie. Ovdje je pogonski element puzno kolo a. Kad nastavlieni okretni moment. koja se po 406 407 . bude prekoracen.b·Dm ® Sigurnosna spojka s kuglicama rnomcnata za prcnos vccih okrctnih @ Sigurnosna lamclna spojku ~ dopp b) (dop p = 2. Sastoji se ad pogonske polovine a. u remenicu za plosnati i u rernenicu za klinasti remen. koja moze biti izvedena kao samosralni strojni dio iii je izradena u drugom strojnom dijelu. kali na 52 do 56 HRc i brusi. Zubna sigurnosna spojka moze se upotrijebiti za oba smiera okretanja. Na 'llll> prikazana je sigurnosna Iamelna spojka. Zubi se kontroliraiu samo na specificni pri tisak naleznih povrsina 'll:~b p = ~~3~M. kod kojih se ukljucenjc spoike. a na @ je lamelna sigurnosna spoika ugradena u zupcanik. Iz slike proizlazi da je: F. Te se spojke diiele na radijalne i aksiialne. spoj sc automat ski prekida. koji se maze regulirati. "'>! 0. za okretne mornente izmedu 5 i 300 kpm. Trazi tocnu izradu i to joj je ujedno nedostatak.~ z·hn. u zupcaniku.0 kp/mm 2). Paket lamela 'llll> i @i Izlozen je aksijalnorn pritisku opruga.8 Po. tj. Gonjeni dio b smjesten ie aksijalno pomicno na klinastom vratilu c i tiskan je u zahvat pomocu opruge d. a za srednje vrijednosti okretnih momenata.se konstruktivno rjesenje prikazano na @. Na pogonskom i na gonjenorn dijelu izradeno je ceono ozubljenje s kutorn na bokovima zubi ~ = 90°. = = Po tan (~ 2Motan Dill - p) = @ Zubna sigumosnn spoika @ U gradcne s igurnosne lamelne spojkc (1.235. okretna spojka djeluj~ slobodno u srmeru . Sigurnosne zubna spojka @a. Pogonski i gonjeni dio spojke obicno se izraduie od materijala za cernentiran]e.kret~~Ja. izvodi za vriieme mirovanja.u prik~zanom n80 @.e s~ . Najce1ice se zbog svojih malih dimenzija upotrebljava u gradnii alatnih strojeva._ p) 2 Prema iskustvu sa spojkarna koje su u pogonu p. Sigurnosne tarne spojke @. a na krajevirna ovih smjestene su kuglice c.

OBERSMIT

Eugen, dipl, inzenjer

stroiarstva
/.

fX9lmskl> ·vrolifo

PRENOS SNAGE
5.31 ZOPCANI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . 410 Osnovni pojmovi - Cil indricni zupcanici s ravnirn zubirna _... Cilindricni zupcanici s kosim zubima - Konicni zupcanici s ravnim zubima - Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima - Konicni zupcanici s pornaknutim osima za mimosmicrna vratila _... Ci lindricni zupcanici sa zavoinim zubima - Puzni prenosi - Planetarni prcnosi 5,32 REMENSKI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . , . .. 525 Remenski pre nos s plosnatirn remenjem - Rcmcnski prcnos s klinastirn remenjem 5.33 TARN I PRENOS , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553 Tarenice sa stalnim prenosnim ornjerom - Tarenice s promjenljivim prenosnim omjerorn - Hidraulicni iii mrbop1'enosi

@ Aksiialna

icdnosmicma

SPOjk3: a) matica sa ravnom, povrsinom

b) matica

s konusnom

nnlcznom

strrnom nu;:ojll vijka maze aksijalno pomicati. Ona ima na celu ravnu ~~a iIi konusnu tarnu povrs.~nu ~~b. Druga ~ tarna _povrsina nalazi se na gonjenom dijelu spojkc. Pri 0k.retanju vijka u je~nom smJ~ru matica sc pomice prema gonjcnom dijclu, Okrcce Ii se vljak. u d~ugom s';\jeru, m~uea se udaliuie, a gonjeni dio maze se slobodno okretati. Aksiialne jednosmjcrne SPOjke primjcnjuju se za prenose niskih okretnih rnomenata. Radijalne jcdnosrnjerne spoike. U tehnickoj praksi je upotreba radijalnih jednosmjernih spoiki eesca od aksijalnih. Upotrebljavaju se u dviie osnovne izvedbe, Prva je prikazana na @ i iednostavniia je za izradu, dok je druga prikazana na @. Radijalne iednosmiernc spojke sluze za prenos sredniih i niskih okretnih rnomenata. Na @ prikazana je jednosmjerna radijalna spoika valjcima, Pogonski dio je zviezdast, a u gonjenom dijelu su utori za valjkc, S cela su valjci na jednoj strani osigurani prstcnom, Da bi zahvati svih valjcica bili istodobni, pri nekim konstrukcijarna valjei se tlace oprugama.

Ij~ Radiialna jcdnosmjerna spoika

@ Radiialna ka u manic

icdnosrnjcrna spojupotrebliavanoi izvcdbi

@ Radijalna

iednosmicrna

spoiku

s valicirna

408

5.3 PRENOS 5.31 ZUPCANI

SNAGE PRENOS

5.311 Osnovni pojmovi 5.311.01 0 p ce definicij e Zupcanici su strojni elernenti koji mcdusobnim uzastopnim zahvatom zubi prenose okretno kretanje i okretni moment s [ednog vratila na drugo. Za razliku od drugih strojnih elemenata (remenski, lancani, uzetni prenosi), zupeanici izvode taj prencs bez posrcdnih elemenata (remcn, Ianac, uze). Najmanje dva zupcanika u zahvatu (par zupcanika), povezani medusobno zajednickim postoljem CD iii strernenom, tvore zupcani prenos. Prenos kod kojih je jedan zupcanik drzan, a stremen se okrece, nazivamo planetnim prenosirna @. Pri svakom zupcanom paru razlikulcmo pogonski i gonjeni zupcanlk. Mali zupcanik dobiva indcks ,,1{',a veliki indeks 1)2(•• Ako zupcanik izvodi same dio kruznog . kretanja, izradu]e se kao zupcani segment. U granicnom slucaju (pri beskonacno vclikom radiiusu) zupcanik postaie zupcana letva kojom se mogu prenositi pravocrtna kretania, Podjela i oznaka razlicitih vrsta zupcanika provodi se prerna rnedusobnom poIoiaju osi vratila zupcanika u zahvatu, prcma osnovnom geometriiskom obliku tiiela zupcanika, prerna geornctriiskom obliku uzduzne Iiniie boka zuba, prema profilu boka zuba.

()- Konicni

7.-upcanici zubima

S

ravnirn

(j) Konicni

zupcanici sa zakrivlienim zubilna

~) CiHndricni Z\lp~~nki sa zavoinim zubima

(j) Zupcani

prcnos s cilindricnirn zupcan icima

CD J cdnostavni

planetarni i s unutarniim

prcnos s vani skim ozublicnjeru @I ruzni prenosi (cilinddcni pui)

®

ruzni

prcnosi

(globoidni

pu>'.)

5.311.02 Podj e la z up cani ka Prema medusobnorn polozaiu osi vratila zupcanika u zahvatu i prerna niihovu osnovnom geometrijskom obliku tijela zupcanike dijelimo : 1na cilindricne s osima koje su medusobno paralclne 2 3 na konicne s osima koie se mcdusobno sijeku ® i (1) na cilindricne sa zavojnim zubima S osima koje su medusobno mimosmjernc ® na puzne pre nose s osima koie su rnimosmjerne ® i @ 4 na hipoidne zupcanike s osima koie su mimosmjerne 5 <Ivi@. Prema geometrijskom obliku uzduzne l~~ije bokova zuba~ a kod puinih prijenosa prema geometrijskom obliku puza, zupeanici se dijele: na cilindricne zupeanike s ravnim zubima G) i @ i na @ Hipoidni zupcanici cilindricne zupcanike sa zavojnim zubirna ® sa zakrivljcnim zubirna na konicne zupcanike s ravnim .zubima ® i na konicne 2 zupcanike sa zakrivljcnim zubirna (1) , . na puine prenose cilindricne ® i na puzne prenose giobOldne ® .' 3 hipoidne zupcanike s ravnim zubima (j]) i sa zakrivljenim (spiralnim) zubima

®, <D

® 410

Cilindricni zupcanici 9 ravnim zubima

®

Cilindricni

ozublieniem

zupcallici

S unutarnjim

@ Cilindricni zupcanici s kosim zubirna

4

Gl:~.
411

Prema obliku uzduzne l inije bokova zuba cilindricni

zupeanici mogu biti:

s ravnim zubirna @ s ravnim medusobno pomaknutim zubima @I s kosim zubima (desna iii lijeva zavojnica) @ i ® sa strelastim zubirna (s izlazorn za noz i bez njega) @ i @ sa strelastim medusobno pomaknutim zubima ® s dvostrukim strelastim zubima @ s lucnirn zubima @.

Iii!

Konicni

zupcunici z ubima

s lucnim

@ Zupcan ici S ravnim zubima

~} Zupcanici s ravnim, Izmicnicno pcmaknutim zubima

@ Zupcanici s kosirn zubima, dcsni

@. Zupcanici s kosim zubima, liievi

RCe]9( EI
'1@ Konicni @ Zupcanici sa strclastim, mcdusobnc pomnknutim zubima @ Zupcanici s dvcstrukim st rel astim (h .... lomlicnim) zuhima zupcanici sa strclastim zubima

f~ Kcnicni

zupcanici

S3

xaktivljenim

zubima

u obliku cpicikloidc

@ Zup~"nici sa strelastim zubimn bez izmzn
ZR

no:;'

Iastim zubima S izlnzorn xa noz-

(g, Zupcanici sa strc-

5.311.03 Po d r u cj a p r i m j c n c p o j e d in ih vrs

ta

z u p c a n ik a

lItlE( (I
+@ Zupcanici s lucnim zubima

Izbor pojedinih nabrojenih vrsta zupcanika zavisan je od medusobnog polozaia vratila, od odnosa broia okreta pogonskog i gonienog vratila, prenosnog ornjera >)1(', od prirnjene prenosa, od brzine i od nacina optercccnja. Ako se omjer broia okreta pogonskog i gonjenog vratila i =
111 krece do 10 : I, to prednz stavlja naigorniu ekonomsku granicu za iz~or je~nostepenih ~ilin~riCnih prenosa s v:anjskim zubima (iednostcpcni prenos oznacuje ovd!e. ~renos ~ )ed~ll~ parom zupcanika), Vcci prenosni omjer mora biti visestepen (sa dva III ~lse pan zup~~lk?) ~.)~dnostepen1 prenos mogao bi bid i veci od 10 : 1, ali ie vEiestepem prenos naicescc [eftiniji 1 kompaktniji. Uzima sc:

Prema uzduznoj liniii bokova zuba konicni zupcanici mogu biti : 2 3 4 5 6 7 s ravnim zubima @ s kosim zubirna, desna i Iijcva zavojnica. Na ~W je desna zavoinica sa spiralnirn zubima, desna i lijeva zavojnica. Na ® je desna zavojnica s evolventnim zubima, desna i l ijeva zavojnica, Na @ je lijeva zavoinica s lucnim zubima, desna i liieva zavojnica. Na @ je lijeva zavoinica sa strelastim zubima @ s epicikloidno zakrivljenim zubima @.

za cilindricne zupdanike imox "'" 10 : 1 za konicne zupcanike imax "'" 5 : 1 I ovdje su teoretski rnoguci i veci prcnosni omicri uz uvjet da ti yeti prenosni omicri budu u granicarna mogucnosti izrade zubi. Puini prenos i,n., "'" 50 : 1 i viSe imln "'" 5 : 1 (moze i i = I). Primjeniuju se ondje gdje se traze veliki prenosni omieri i prenosi koji rade bez buke is prigusnim djelovanjem. Cilindricni zupcanici sa zavojnim zublma im•x R; 5 : 1 Dolaze U obzir sarno za niska opterccenja. Moguci su i vecl prenosni omjeri. Prenos u takvim slucaicvirna odgovara vee puznom prenosu, jer mali zupcanik ima rnalen broj zubi i vise lici puzu.

I

~I,

"

;

I.

I

, ..

_ ..

/,

. @ Konicni zupcanici so spiralnim zubima, dcsni @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima, lijevi

@ Konicni s ravnim

zupcanici zubirna

@ Konicni zupcanici s kosim zubima, desni

@ Vi~estcpcni

prenos

412

413

-n-i--.-~~ ------.---konicni s kosim. . ---··---------zubima viscstepcni s ravnirn iii sa znkrivlienim Buduci da se modul za dani zupeanik ne mijenja.!_ 7t obodno] brzini za normalnu Tablica 1.8 1 Fina obrada ~.--..------ kombinirani cilindricni Izbor linijc bokova zupcanika prema obodno] brzini i nadinu opterecenia Tablica Dopustena Oznaka obodna brzjna 2..: ...-. i·..zupca.Konicni zupc~nici sa zakrivlJenim zubima i. noga ~uba..' zavisna zupcanika kvalitcta obrade od kvalitete izradc Vesta cptcreccnia --. "m. e. '. f) profili zuba 414 415 . podnozn~. d) aktivni.5 i (5 i ---------+---..n~e ~ unutlU'njinl aubima..~~~~~. ne mij.!m)cr samo re idealna racunska velicina.0 mls do 8 mls ----~I--------~I do 20 mls cilindricni sa zakrivlicnim mala optcrecenia kombinirani cilindricni do 20 ca!« puxni prenos prcnoa.bvo rub<> noga i U..... !lIava aube. o?no~om'tz~ mjerenje drugih velicina..._--. iIi grubo obradeni 0._. a run ~oze bitt. Kod zupcanika s kosim zubima ona ie u ravniru 0 om! 0) na os vrtnje (ceona ravnina). zubirna prcnos .. p!ObeE11 p:.' -----I 2.. bok zub~.-----1--I .._ ..onolik.. @ Owake DS cilindritnom zup~niku s ravnim zubima: b) tjernena. 15 25 100) udamo tdko i udarno 2 i g. puzni j do 6 (max 10) zubims prenos. korisni..5 .-..---O-b-".broj koraka zubi kolik je broj zubi._Unakrsni --·-----------1-------------------1 konicni sa zakrivlicnim zubima preko 4.----·~-.311.·······.._--.x do 5 mls (izuzetno nesto vise) iznad 5 mls do 15 mls S stroieva 5.-I-L-j-jC-v-.. Ina i------ -~-. sarno konicni za i 5-20 Unakrsni pod pravim kutom do SO i vise i visestepeni --.ef. ~----.-d-c-n-i '--1 Norrnalna II Cilindridni zupacnici s ravnim zuhima Cilindricni zupcanici s kosim zubima . 5 : I ~ Kod tih zupcanika treba uzeti U obzir posebne propise koje daju proizvodaci za izradu zupcanika.04 Osnovne o z n ak e sup can ik s ® Diobeni premier do je putanja na kojoj se pri izradi zupcanika s~vara..... c) !st? za . -d-o-4-..--._. = do z [mm] Poloza] vratila Prcnos imJx Tip ravnim zupcanika zuhima Diobeni premier dan je umnoskorn modula alata i broja zubi: do = 111' Z [mm] ill s kosim Paralelan do 10 --. prIJelQznl die boka zuba._ iznad 10 .-.teons povr~l~s. PH proraeunu je pogodnije racunati s modulom nego s korakom.-----I. . Korak t dan je umnoskorn modula a1ata I broia 'It. Izbor tipa zupcanika prema prenosnom omjeru kvalitetu obrade Obodna brzina vma.----_ .'ja se ~i dio?eni premier (b~z obzira na to da li se zupcanik koiirn god postupkom konglra). i -_. /' Modul m dan [e: m = .c-n-ic-i-S-d-V-O--· rnl~ strelastim zubima ---.--1--d-O--2-0--m-l-s -.._.O-n-'I-s . _--_.2 5 I J5 norm.. mls -I--------~I---------I mls 1 I I 8 (.--------.o boloo Jinijo a) opec =ue. ona ne moze biti ni izmjerena. -----~25 100 tesko Cilindricni zupcanici sa strclastim zubima Cilindricni strukim ~-:'-. Ido 5 I. profiirum ulutom I Najtocnija I izrada I mls 2.

.. Relativno kretanje spregnutih profila iseovetno je s kretanjem odgovarajucih spregnutih bokova.75) 6 (6. Lezi na spojmCI ccntara zupcanika. a odreden ie analogno odredivanju desnog i liievcg navoja. Smier joj. . odnosno manii od diobcnih krugova. III Z 1 I = dOL -~······60----· '---·"60·--··".. 0.7 0. izrazen u colima.3 In). ')J PRAKTICAR III l!.(odnosi sc na tzv. odnosno liicvog bob zuba s kinematskim (pogonskim) valikom @Ja.45) 0. Kod nas SU sta~dardni moduli dani u JUS M. Raz likujerno lijcvi i desni bok zuba.. = konst .a jest toek~ d?dira kinernatskih (pogonskih) krugova..55) 0.. to = So + e(t. Napadna linija boka zuba je zajednieka okomica na spregnute bokove zuba u bilo koioi tocki dodira akrivnih dijelova boka zuba @a. Maze biti ravna iii zakrivljena l inija na kinematskoi povrsini.C1. Prenosni omicr. 7. Kinematski krugovi (pogonski krugovi odvaljiva. Lirrije dodira profila zuba [csu crtc po koiima se dodiruiu aktivni dijelovi spregnutih bokova zuba @a.2 III (krece se izmedu 1. mjcrena na diobeno] kruznici So i eo daju u surni korak. U svakoi tocki liniie dodira spregnuti bokovi irnaiu zajednicku okomicu. u zemljama colovskog sustava racuna se s reciprocnorn vrijednosti rnodula metrickog sustava zld~. - (0) I (»2 = dOl. • L • n do 2• rr .U zcmljama rnetrickog sistema moduli su standardizirani.5) 10 II 12 Debljina zubt. = ~~ n.25) 4. Profit zuba ie presjek zuba koii Be dobiva: za cilindricne zupcanike presijecaniem bile kOjOLU ravninom okornitom na osi zupca. Normalna visina glavc (odnosi se na nulte prenose sa standardnim profilom) iznosi normalno Ilk = 111.5 (6.9 1 l.25 2.25) 6. mjerena na diobcnoi kruznici. za Tjemena i podnozna visina zuba.1 i 1. Kinematski valici (pogonski valici) su kinematske povrsine zupcastih parova. U dodirnoj tocki su brzine kincmatskih V valjaka jeduake pa ie.5 1. je dio povrsine z~ba izmedu tiemene i podnoine povrsine ®b. Spregnuti bokovi zuba su oni bokovi koji dolaze u medusobni dodir u toku rada zupcanika.65) 0. Yeti. Taj odnos naziva se diametral pitch i oznacuie se DP = . = n.015) Tablica 3. Visina podnoija zuba (korijena zuba) fIriznosi hr = 1. I n. = ~~= a~-: = . Standardni modul 1110 Aktivni dio boka zuba je dio boka zuba na korne se izvodi dodirivanje sa spregnutim bokom @lid. Os valjania (kinematska as) ie zajednicka crta plasta obiju kine" matskih (pogonskih) cilindara.5 2.) i normalan korak (to = 7C IIIn). TI ~rugov~ rmaju Jednake obodne brzine. a predstavlja najmanji razmak izrnedu podnoinog i kinematskog kruga..circular pitch. Pri. Bocna Hnija zuba je presjecna crta boka i kinematske (pogonske) povrsine ®b i @lie.~~ 1'02' 1"01 65 70 75 [mrn] su radijusi diobenih krugova Vrijcdnosti u zagradama predvidenc su samo iznimne slucalevc i (reba ih ixbicgavati.25 3. DP utvrduic koliko zubi otpada ~1a 1" diobenog prorniera. Pod prenosnim omjerom razumiievamo ornjer broia okreta iii kutnih brzina pogonskog vratila prema gonjcnom vratilu: 1 . (do je dana u colima). @)c. Kod zupcanika s kosim zubirna razlikujemo ceoni (t~ = 7C Ill...=:'· 111 je lucna udaljenost dvaju bokova zubi.5) 9 (9. gdje se racuna s modulorn. Lucna sirina meduzublia Co je duzina luka izmedu susjcdnih bokova (lijcvog i desnog boka) dvaiu zuba._ (JUS M. prcrna tome: a do 1 c'" Z2 1'02 . a predstavlia najmanji razmak izmcdu kinematskog (pogonskog) i tjcmenog kruga. Kine~atski k~ugovi~'pogonski krugovi odvaljivanja (kinernatski valjci) jcsu zamisljcni kr~govI z~r:can!ka..6 (0.25 1. maze biti l ijcvi ili desni.3 nika @Ie.5 (5.75 3 3.5 (4.5 (0.8 0.75 2 2.25) 5. 416 417 .5 3.3 (0. 13 14 l5 16 l8 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 50 55 60 konicne zupcanike presijecanjcm bilo kojom kuglom sa sredistcm u prcsjecnoj tocki OS!@f. Koristan dio boka zuba je dio bob zuba koji se moze koristiti kao aktivni dio boka zuba @d. ~o~ka odvaljivanj.5) 8 (8.. Toeke dodh-a profila zuba su tocke u kojima se dodiruiu aktivni diielovi spregnutih profila zuba @b.elazni dio boka zuba je dio boka zuba koji spaja korisni dio boka zuba s podneinom povrsinorn. potpuno je iednak pojmu koraka u metrickom sustavu samo stO je lucna mjera dana u colima..£io. ~ol'ak t.zduzna linija bok~ zuba je kod cilindricnih zupcanika presieciste desnog.75 4 (4. K?rak.nJa) zup~amk~ ~ zahvatu mogu l?iti jed~1aki. nulte prcnose sa standardnim profilom). n 2 dOl do i = mz. a rnjere su dane u millrnetrima. Za razliku ad metric" kog sustava.75) 7 (7. Za normalne sucaieve So = . Bok zuba sastoji se od boka glave 1 od boka podnozia (noge) zuba. Aktivni dio boka zupcanika ie ovojnica niza uzastopnih polczaja aktivnog diiela boka zuba spregnutog zupcanika pri njegovu relativnorn krctanju.. CP .75) 5 (5.015 (tablica 3).= ~.z. Bok zub~.." = 71.Cl.4 (0.35) 0. sirina meduzublta @la Lucna dcbljina zubi So je duzina luka izmedu bokova zubi. aka ni]e ravna. do.. koji se pri prenosu kretanja valjaiu jedan po drugom bez klizania.

c..B2 = b..r. Na taj nacin je Dc = b.r. valiaiuci se po ternelinom (osnovnom) krugu.-. ~ 2 itd.15-.[. opisujc.. Osni razmak a.zahvatnu Iiniju) i zatvara s tangentom povucenom kroz kinematicku tocku C (tocku valianja) kut dodirnice 0:0' Dodirnica je pravac. U tocki A" koja ie icdna od toeaka na boku zuba. 1 = CA --. Ciklicni oblici bokova zuba omogucuju jednostavnu izradu zupcanika i alata za ozublienje. dok sc tocka nine poklopi s N" poklopit cc se r I s dodirnicom. s evolventnim zubima skim (pogonskim) krugovima. 4 . krug jednake putanje CA~ = CB.r. a radijus zakrivljenja r 2 = .. Na q.. Od tocke C nanose se na gcneratrisu i na osnovni (tcrncljni) /1.pericikloida. prema tome...ljoi K1I9 ~) D ruga konstrukciia evolvcn tc @ Evolvcnta 418 419 .B~poklopit ce se s dodimicom. je ujedno okomica na bok profila u tocki A2• Zamislimo da se zupcanik 2 okrece ulijevo u smieru strclice @a sve dok se tocka B] ne poklopi sa N2• U tom slucaiu putovat cc i tocka A2 do tocke D. b) nastaianie boka zupcanika 1 @ Dodirnicc: a) bokova zubn..311. sve tocke pri valjanju opisuiu evolvcntu. Ako je generatrisa beskonacno velika (pravac). ali ona predstavlja ujedno dodirnicu (medusobno spoicne tocke dodira . 1> BIB 2 = AlA -~. a ujedno je i okornica na bokove zuba u svako] tocki dodira.epicikloida. evolventu. doci do dodira tocke A2 s odgovarajucorn tockorn boka zupcanika 1. Generatrisa je pri evolventnom zupcaniu pravac. Svaka toeka na generatrisi (izvodnici) koja ic kod evolvente pravac. s radijusorn Ale. D2• Prenoscniem duzina = = B lC~.ortocikloida. Na @ prikazana je jedna od konstrukciia evolvcnte. Valja li se hug po pravcu iii po jednom krugu koji stoji. 2 . B~A~=~ c _. . To su: 1 . Krug koji se valja zove se generatrisa. dode u poloza] A2B'~ produiit ce se duzina valjanja CN2 = a za velicinu luka fr. sve tocke valjnog kruga opisuju cikloidu.. Ovdie je r I o~. 3 . pa i maternaticki se daju lakse obradivati nego proizvoljni profili. Pustimo Ii da se dodirnica valja po temeljnom krugu zupcanika 2. C •. Time je dokazano da ce tocke Ali A 2 doci u dodir u tocki D. dijelimo na jednake dijelove CB . P2 = a + b. bokova zubaca @a je povrsina koju opisuie crta dodira spregnutih bokova odnosu prema koordinatnom sisternu.05 Ci k l icn e k riv u l] e Od svih krivulja upotrebljivih za ozubljenje prakticno znacenie imaiu samo ciklicnc krivulje. Kada kotrljanjcm duzina CIT. vezanom za osi zupcanog para.--.nicim."p~. b.uba Napadna koioi tocki Dodirnica zubaca u Dodirnica zubaca u linija profila zuba je zaiednicka okomica na spregnutc profile zuba u bilo dodira aktivnih dijelova profila zuba I1Yb. koii sijeku gcneratrisu u tockama D 1. Gcneratrisu i temeljni (osuovni) hug C:.jj~ = b.a) r b) @ Evolvcntno zupean]e: a) n •. CA-~ = B2C2 dobivamo na koncentricnim krugovirna tocke evolvenrc C 1. Dodirnica tangira tcmcline krugave u tockama N 1 i N 2 @a i b. a pri valjanju prema dolje do osnovnog kruga. Razlikuicmo pet vrsta ciklicnih krivulja. Evolventa.. a rocks Alee otici u D. Tim valjanjcrn dodirnice po tcmeljnom krugu nastaje bok zuba 2.::.ij.pa prikazan je dio luka valjanja -. tocka C ce pri valjanju prerna gore opisivati evolventu do tjemcnog. Ako sada opet zamislimo <in se zupcanik 1 okrece naokolo udesno. Buduci da 811 temeljni krugovi proporcionalni kinematskim krugovima.C lukove. spoi po vrhovima opisanih lukova dat ce evolventu. Povucerno Ii iz tocke B 1 t<m. 5 __ evol. Diobeni krugovi su u tom slucaiu jcdnaki kinemat@ Odnosi pri valjanju na 7. b) prof'ila z. radijus valiania evolvente oko tocke Bz. venta.. I bok zupcanib 1 q:Yb nastaje slicnim proccsom valjanja T dodirnice po temclinom krugu.staianie boka zupcanika 2. 5. duzina je radiius evolvente. Na @ prikazana je druga konstrukdja evolvente.. . iz B 2 S radijusom iz B 3 S radiiusom A. A lA-~ = fiJi" a iz sredista osnovnog kruga koncentricni krugovi. a krug po kojem se valja temeljni ili osnovni krug. i kinematski krugovi su pri tom okretanju presl i istu lucnu mieru h. U tocki D mora. Na ® prikazani su zupcanici koji se dodiruju s diobenim krugovirna u tocki C.. profila zubaca je crta koju opisujc tocka dodira para spregnutih profila odnosu prerna koordinatnom sistemu vezanom za osi zupcastog para ~~Db.hipocikloida.

N. + do V e l'X' kinematsklh krugova (d. ozublienie u tocki.. kod kojih osni razmak a nijc [ednak sumi radijusa diobenih krugova. Zupcanici se dodiruju u tockl C.. ti. k o r ak n a temeljnom krugu..---. Ovdje miesto tocke dolazi nesto kao prosirena tocka u obliku valika. Dodirnica (zahvatna crta) tangira terneljne krugove u tockama N liN 2. 0' Zupcanici s valjcima.J. dardni kut dodirnice (zahvatne Iinije). U li iz zadnje jednadzbe r2 a~ prethodnu.. Prerna (<'f Slandnrdnl prolil evolvcntnih 7. Na @ prikazani su zupcanici u zahvatu..016). d. = 1'..:= Uvrstimo 1'. a db 1 i db... Tjerneni dio gonjenog zupcanika u dodiru je za vrijcme zahvata s [ednom tockorn na kinematiekom (osnovnom) krugu pogonskog zupcanika i obratno. 421 420 .Cl.~ i. i+ 1 c:~_ 1'2 . Razrnak obiiu tjernenih linija daje ukupnu visinu zuba b« = 2mn• U od)10SU prema srcdnjoi liniji je debliina zuba jednaka polovini koraka t.n gova.. 1'. kod istog zupeanog para postoiati vise razlicitih promjera kinematskih krugova. Radijusi temcljnih krugova oznaceni 8U S j'bl i 1'b. koja je prcsjeciste zajednicke tangente temeljnih krugova i spojnice sredista 0.. b) u slucaiu potrebc..c._ = db.3) IrIn a radijus zakrivlien]a po dan je u ~~a. iruju 1 rugovi 2' 2' icma K rugovi'k O)! se d 0 di "k' )e8U inemats ki kruaovi a = 1'. Pogonski kincmatski krugovi ® .-...~-----t'b 2 . Stan0) Iz toga proizlazi : @ Zupcan. = A3A4 . rr/2.= . temeljnih krugova.= __ . z r a cn o s t izmedu zubi Korak terneljnog kruga je dio luka izmedu toCaka istih bokova na temeljnom krugu ®: t" = A1Az --- = AzA3 ". d. + 1'. = d . izuosi 0:0 = 20°. nog kruga ozubljene letve Pogonski kut dodirnice (zahvatne crte): "b 2 -. Tangenta t zatvara s dodirnicorn kut dodirnice Cr:o. odnosno beskonacno velikim promjerom terneljnog kruga.) dana je rockom C..3 Cll mnll~1Im. dobivamo a ~ 1'.1 = rb .. U 81ucaju potrcbe korekciju profila zuba trcba provoditi sarno na glavi zuba ®b.0" Prema velicini osnog razrnaka moze. j'l 1". + z. a do. = i'~\ d. To znaci da mora doci do promjene osnog razmaka. . r. i d.upcanikn: a) standarni profil...1' 0.:. prema tome. debljina zuba " sirini meduzulilja = 111. 5.' Trokuti O.-.~~ +d 02 cos o: a = z . ~za cos @ Bvolventno unutarnie ozublicnic ct. Zupcanici s valjcirna cine [ednu vrstu ozubljenia u tocki. l'b2 d1 = a r. Ovdje govorimo 0 pogonskim dodirnim (kineruatskim) krugovima. r2 cos Cr: = cos Cr: = dbl 2a + db2 = ----i. Zupcastl profil @a je standardni profil evolventnih cil indricnih i konicnih zupcanika (JUS M. = ' . tako da pr stoii odnos: Bok pogonskog distantnc cikloide zupcanika @. s valjcima ~) do i do. a= Analogno = I ~j =~ i . Ako je 2p = db.jednak je sumi radijusa diobenih krugova ao = 1'01 + + 1'o~. k o r a k z ahv at a.. Pri ozublieniu u tocki ne dolazi do valjanja boka zuba po boku zuba. . samo na glavi zuba prema slid korekciju profile provodit] @: .3J 1. Velicina tjemene zracnosti iznosi (0. zupcanici s unurarnltm ozubljenjem Ozubljene letve 8U zupcanici s beskonacno velikim diobcnim promjerom.. koji odgovara polovini kuta nagiba boka zuba.. Iz navedenog proizlazi da prenosni omjcr i zavisi i od omjera promjera temeljnih kruI fa = en" 0. ako ie promjcr generatrise pri cikloidnom ozublieniu jednak promjeru osnovnog. 1'b 1 -r 1'.C slicni 8U.C I O. Evolventno ozubljenic je neosjctljivo na promienu osnog razmaka. = f-~~li = i d. dobivamo tzv.. db. .06 Korak n a diobenom.. 1'. Povecanje radijusa kincmatskog diobenog i osnovmoze ici i dalje tako da ude u negativno podrucje pa od vnnjskog ozubljcnja preko ozubljene letvc dobivamo zupcanik s unutarnjim ozublienjern @. (i + I) . . I z. su prorruen diobenih.N. standardni profil evolventnih zupcanika... + 1'. z..1-0. odnosno diobenog kruga. su ekvi- Ozubljenje letve..

radijalnn (j.).0 Bccna zracnosr (jll) je okornit razmak dvaju polozaja spregnutih zubi koji odgovara kruznoj zracnosti.__ aD_.. Pri tome dodirna to(-ka C dijel i duzinu L na II. a time se i sire.~no3t Buduei da je db tb = .. profilnn U... odnosno 2· Totkc Al i A2) odnosno EI Ez lcole se nalazc na kinematskim hugovima..[rnm] Iucna debliina zuba na diobenom krugu = ru/2 [rom] lucna sirina rneduzublja na diobcnom krugu = £0/2 [mm] Sirina zuba [mrn]. = 423 . Zbog toga sto izmcdu zubi mora postojati sloi maziva.-~...:(ne erte spregnutog zupcanika c = h. sjeciste dodirnice i tjcmenog kruga zupcaniku 1a prestat cc u tocki E. koja odgovara duzini trajanja zahvata podnoznog zuba : duiina trajania zahvata L = Il + 12 . Ona se nailakse mjeri na kinematskom krugu zupcaste letve. !:ito se zubi zagrijavaju.Kao sto krugu: se dobiva korak na diobenorn Profilna Zl'aC1l0st Ci. tj.: --~. Za vrijeme dok se dodirne I. ~---. h".do' n. Kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima bocna zracnost: Korak zahvata je rnedusobni razmak tocaka zahvata dvaju susiednih bokova na dodirnici. In tjemeni premier dx = do ± 2m = tn (z ± 2).i cos (1. pa mora i izrnedu bokova zubi koji nisu u zahvatu postojati zracnost ~~.. kruga _ bro] zubi z e~ •••-. korak zahvata jednak je koraku temeljnog kruga: ® Osnovne mjere na cilindricnim Tjernena Zl'flCnost (c) ie najmanji razmak izmedu tjemenc crte [ednog i podno.~ .. prekrivaiu se u tocki C.O? Stupanj p rck ri v a n ia (sprezanja) ® Zracnoot izmcdu zubi : krusna (j). = do ± 2 In c) = zm ± 2.. zr.) i bocna (jB) s ravnim zubima zuptanicima t= Ib = to cos <1. moraju i mcduzuolia teoretski biti jednaka debljini zuba (co = so)..' 111 cos__ 11' = -_. .0' Radijalna zracnosc CiT) je duzin3 za koiu treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razrnaka da bi se dobilo sprezanie bez kruzne zracnosti: .(1») /T..+.0 ® Korak na diobenom krugu. JT j = _. koji odgovara kiUZnoj zracnosti @ jp =. 2 tan to = ~--_ opseg diobenog.-". _.3) m] korak na diobenom promjeru = mn.(lke zupcanog para u zahva(ll pomicu uzduz aktivnog diida dodirnicc @.. kova preslo na dodirivanie lijevih bokova iIi obratno. (m + c) Znak minus vrijedi pri unutarnjern ozubljcnju visina zuba 2. dica odstupanja debljine zuba spregnutih zupCanika 422 koii odgovara luku za koji se moze da bi se od dodirivanja desnih boKruzna zracnost nastaie kao posliei odstupanja osnog razmaka. . Z 0:0 = n. Kruzna zracnost (j) je duiina kinematskog kruga zaokrenuti jedan zupcanik.2 m [mm] = ((2.0 1I Prema @ je : do tik if diobeni premier z ._ . i na t 2. korak ki-ugu.. Znak minus vriicdi pri unutarnjem ozubljenju) podnozni premier d. -. kruga o~ di. korak no zuhvata.. bro] zubi z temclinorn <1.) [e uaikraci razrnak dvaiu polozais evolventnog profila. a ujedno jc iednaka duzini trajanja zahvata osnovnog profila AoEo... kao i tocke AoE!» 1. = 7.x'" A:CA ~ Odnosi u toku zahvata zubi eo b krugu) osnovnog zupcanog profila (zupca7•• hvata a Kad BU debljine zubi dvaiu zupcanika u sprezi (u zahvaru) jednake.- dobiva krugu: se analogue i korak na temeljnom 11: t~ = opseg terneljnog .1 do 1. • cos = to COS <1.3) m] tiernena visina zuba = m [mm] podnozna visina zuba = 1..ill:t trajania zahvata L je duzina putanje za koju se bok profila zuba pornice za vrijeme ~!lhvl\ta. Prerna tome je suma lukova II 1C + Ci'i. + It h« h[ to So Zahvat dvaju zuba pocet ce tocki A.~. ako ie drugi nepomican. Pod pretpostavkom da su svi bokovi tocne evolvente dobivene valjaniern dodirnice po istorn terneljnom krugu. -. = do cos ao - dobivamo docosao Z In' n. koja odgovara duiini trajanja zahvata tjemenog diiela.. Kod cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima bocna zracnost jednaka je profilnoj zracnosti. .. Du}.. prelaze ldllcmatski krugovi putanju. lcrvi)..sc nalaze na sredisnjici (n kinernatskom 1.1 do 2. dolazi i do clasticnih deformacija zubi. 'UII..2 ttl [mm] ~= ((1.. kojn je sjecistc dodirnice i ticmcnog kruga zupcanika 2 ©..r:c + 6E....

in "'" 1. Promjenom osnog razrnaka ao na a. odnosno Nz su toeke u koiima dodirnica dodiru]e terneljne krugove.:~~ (opcenito) Opca [ednadzba za stupanj sprezan]a (prekrivania) bima glasi: _ Ak _ IId~~--=-dIt-I-'" _ ~_ . vee u novoi tocki e r...o z•• Zl.r. a povecala se tjemcna i bocna zracnost. kako to pokazuie @.OlG OlGl taka da je stvamo Oz G = O~ Gt' sto je trebalo i dokazati.N N~E = 2 = a sin Vr~2=-~'~. Novi kut dodirnice...09 Utjecaj promjene os n o g r az mak a k o d evo1ventnih zupcanika j:.nic podrczivaoia zup~." hvuta 425 .25. sprczanja stupnja .N~ N IA = 5.d~ -. pogonski kut dodirnioe sada je 0:. 2 @ Odrcdivanie stupnia prekrivania. Ako nova tocka dodira kinematskih krugova C1 siiece spojnicu sredista 010.. medutil1l.--=d~.staj.N..zupto/)'ik r Prerna @ i ([} duzina jc dodirnog luka [ednaka duzini trajauja zahvata AoEo ~~ II ____= + 12 ~~ "A7? aktivni dio dodirniee eos Ct.. Iz toga proizlazi da za odredeni kut dodirnice i za odredcni prenosni omjer mora postojati odredcni minima1an broj zubi pri kojem nece doci do podrezivanja.--- .02.e (alata). Ako bismo za takav slucai konstruirali relativnu putanju vrha glave ozubljene l.. u tocki e dodira diobenih krugova @a.. __ . a iznosi za zupcanike radene pomocu ozubliene letve i postupkom odvaljivanja: 2 ZgQ = sin 2 Cf. time da se srediste zupcanika O~ odmakne od sredista 0 @a. bod zup- Prerna tome. to znaci da se nijc pwmijenio uvjet da je: tb E __ tb ~ lld~1 -"d~1 Enol" ~ + Vdaz. vrh bi pod.Ona oznacuie tocku dodira novih kincl1latskih krugova.A . = 25 za 0(0 = 150 (\~ N . ne mijenjaju se velicine temeljnih krugova. $to ie veci E.311.etv.. Na ® prikazan je takav sluca] zahvata ozublicne letve (alata) s cilindricnim zupeanikom s vaniskim zubima (locka E pala je izvan toeke N .Itx0nik. ~..08 Granicni b ro i zubi Toeke A i E na @ oznacuiu toeke pocetka i kraia zahvata.= aktivni dio dodirniee korak zahvata AE /0 COS Ct. Dodirnica.' u istom omjeru u kojem [e rocka C presijecala prethodnu spojnicu sredista 0.- Evolventni zupcanici nisu osjetljivi na atanovite netocnosti (promjene) osnog razmaka.nju pri cvolventnom '. To se podrezivanje rnoze izbieci povceanjem broja zubi zupcanika.cca.1 po mogucnosti ". Taj bro] zubi nazivamo granicnim. prekrivanja.J 5.--"--_c'--'-"-"'''--cc... @ D uaina 7.).o T __ ' . moralo bi bid: . Q( V. __ ~·' 2a siu « _ 2 tb Za prakticnu upotrebu Canika je to mirniji .l:1 .311. 1. To su tocke pocetka evolvente jer ova nastaie valianiem generatrise po tcmeljnom krugu. .' OlNI . ko]a i U ovom slu1 Caju mora tangirati temeljne krugove. aNI. dopusta malopodrezivanje. to bi znacilo da bi dodir zubi uslijedio na onom dijelu boka zuba koji nerna evolvcntni profil... Premda razmicanjem zupCanika diobcni krugovi vise nisu identical s kincmatsklm krugovima. z..__ . a ni na cvrstocu zuba. nece vise presjeci spojnicu srediSta 0 IO~. b. = 14 za (1. toliko da to praktiCno ne utjcce na stupan.N. c_. Zgo = 30 za ao = 15°.rezivao korijen zuba zupcanika. Uz isti modul povecava se povecaniern broja zubi diobeni promier (do ~~ mz).-. U praksi se. no oni vise nisu i diobcni krugovl._____ Stupanj nja) prekeivania (stupanj sprezaL 10 podrczivanja.. U tom slucaju prakticno dopusteni granicni broj zubi izuosi: z.. Aim bi tocke AE pale izvan tocaka N INz.~~ cil indricnih zupcanika s ravnirn zua sin 0: Vdl. Time se tocka 01 pomice prema gore (u odnosu prema skid) a tocka N 1 blize E (dalje od C). promiene osnog razmaka: a) normalni a" b) povecani osni razmak a osni razmak O~'C= G.. Isto t\lko' se poveeanjem kuta dodirnice smanjuje mogucnost 424 Kako je Ole mora i f9 Ut.0 = 20°. Prerna @ AE = N2H + Fi. pravilnost sprege zupcanika niie se nicim promijenila..o = 17 za ao = 20°.------~-~~.:::-.

odnosno pomicerno 1i srediste zupcanika od alata. . o~rl_\tno. Korijen zuba bit ce zbog veceg meduzublja ozubljene Ietvc deblji i kraci.:u1. koji imaju isti korak [Iii drukcije." do = d. Mlmmal3? br?). oznacavame to primicarue zn ak om . Zmln = 8 za 0: = 15° x= -i7".a profila .5.311.1govara njenorn pomicaniu.3 (J.aja (prikaznnog tockastom crtom) toliko pomakla prema van (od srcdiSta zupcanika) cia njcna tjcrnena crra sada prolazi kroz tocku N I (tocka u kojoj dodirnica dodirujc tcmeljni hug.ko rekc ij a U prethodnom poglavlju konstatirali SlTIO i dokazali cia evolvcntni zupcanicl nisu osjctIiivi na prornjenu osnog razmaka i da se povccaniem osnog razmaka povccava kut dodirnice.l u ko~ijenu zuba).e gdje je Zs = 14.7 za C( ~= 20°. '. Na @ potrebna je velicina pomicanja alsta (da hi tjcmena crta «lata prolazila kroz tocku N h sto odgovara granicnom slueaju.upcanici 17 I I Brei Bcz podrezivanja 30 = 30 zuba Is 2... Pomicanje ozubljcne letve (alata) od diobenog promjera ima isto znacenie kao i razmicanie dvaju zupcanika u zahvatu na nov veci razmak osi. a negativan kad se all_\tprirnice :.= 14 .ll<3.~. oz~acav~II_loto od~canje kao -1-. ~ .. . = 14)..567 25 . nazvana pOJnak profila.. oznacuic velicinu POIl.17 . od alata. Vidjcli srno takoder da je do podrezanosti korijena zuba zupcanika u zuhvatu sa zupcasrom lctvom (alatom) dolazilo kad su tocke pocctka i kraja zahvata (A i E @!) lezale izvan tocaka NlN2• Drugim riiecima.. (z -I- 2). zubi bi postal! s. Dc~no: zupcanik V·plus • p""itwmm pomakom profile xm + 426 427 .zup~ruk alatu (ozubljenoj letvi). podrczivania zup~~ni('i zupcanici zupcanici 7. ZUI:~nnik V-minus s ncgativnim pomak. To je pri evolvcntnom ozubljcnju bczuvjetno mogucc i time niie uopce doveden u pitanje ispravan fad tako razmaknutih zupcanika. a tjcmeni dio zuba duii i zbog toga siljatiji.~ Naziv i B.llJau. svrstati u ove cetiri skupine (tablica 4): Nazivi zupeanika vezani uz korigiranost Bro] zubi za " = 20· S malim prakticno dopustcnim podrczjvaniem iii nekorigiranost Tablica 4. kad sc tocke N i 11 poklapaju) oznaccna kao produkt X'1n = C (p01I1llk proma).~ xm u tom je slucaiu pozitivan.'. dobivamo ~: nul-zupeanike do = d. koji mnoien modulom. Bcz obzira na r(21)1icanie osi zupcanika i diobcnih krugova zahvat ostaie kinematski ispravan.xm (j.211. to dublje bilo je i podrezivanjc korijeua zuba.-.gral~IC:U'Kad bi _taktor ~?ml7anJa (x) prekoracio stanoviru vclicinu.'canik od alata (ozubljcne lctve). .z.t .10 Pomak profila .pa 1 faktor pomaka profila x Je u tom slucaju ncgativan.7 0. dr 11.. Lijevo..--z[ X = --"-'-'-.. Vrijednost x (faktor pO!11aka profila) iZmCllnU\'al1lOiz jnilladibe: . Zakrivljcnie bokova ostalo ic isto jer se temcljni krug niie mijenjao.?JHa . 14~zl z. Srednja crta osnovllog proilla (5S) dodiruje diobene krugove: ® Zupbni}.= . koja prj zuhvaru ozubliene letve 0. treba samo cia ozublienu letvu (alat) dovolino odmaknerno od diobenog promiera zupcanika. ® Nastaianie kcrigiraneg evolventnog ozubljcnj« (V ozublicnie) = 1I1Z. • pozitjvoim i s negativnim pomicanjem alata. I faktor pomaka profila x. p~d'<>""n. Z. Pomakorn profila mijenia se razmak osi. ccmo II zupcanik datu. zuba pI! ~?Jem n_:ce doci do poiave siljatih zuba iznosi kod zupcanika S3standardmm vismama zubi: Zrolll .:u~camku III . fir =. sto je tocka vrha zupcaste letve hila udaljenija od diobenog kruga zupcanika. = = = In Uslijed toga nastaiu pri izradi zubi . ~. To pomi~ar~jc irna . tocka pocetka evolvente). vee pravac. cime se opravdava ta icdnostavna metoda korekcije zupcanika. Na tom mjestu su dimcnzije zuba drukci]e nego na mjestu nove srcdisnjice..sy?1U ..8 5 obzirorn na uviete podrezivania korijena i poiave Siljatih zuba mogu se zupcanici. pomaknutog alata premda je korak zuba ostao isri. ovisno 0 broju zubi.412 x = """'30 = 0. Faktor pornaka profila x ie pozitivan kad se alat odrnice od. _-.on"l pr.. do . Na ® prikazano ie kako se ozubljena letva iz svog starog ]lolol. do -I. . ~peanik~ iii. [5· ~a~im prakticno dopustenirn podrezivanjem z Zg ok I 2 3 4 ~" Normalni Granicni Korigirani Minimalni I \ z> Zgo Zke z> 14 Zs = 14 Zk z> Zgo Zko > 25 = < 17 17 = 25 < 14 =< < 30 8 < 25 = zmln =7 I Zrtdn 7 Zmln = zmtn B Odmicerno Ii alat od sredista 01 iii. Time sc na zupcaniku u pogledu bokova zubi nije moglo nista izmijeniti jer je temeljni krug ostao nepromijenjen pa je i evolvcnta boka zuba ostala Isra. sl:ediste o.2m. Vee prema tome pomicerno l'i alat pri izradi zupcanika prema srcdistu zupcanika iii ga orlrnicemo od njega. povoljnijc dimcnzije. IIlZ.~. mz - 271 •• tiemena visina alate Nulti zupcanici Stl takvi kod kojill je broj zubi jednak granicnom iIi je veel od granienog (z. To opet znaci : ako zelimo da ne dode do podrezivanja ili ako zelimo da S(! ono smanji. Kincmatska crta ozubljene letve nije sada vise srcdisniica ozubljcne lerve. Primieemo l i alat sredistu 0" odnosno pnmi. z•• = 17 a 2:1 stvarni broj zuba. obratno. koii lezi vise prerna glavi Ietve.

2xm 2m (1 . 28 ZI. XI = -X2' Uvjet za mogucnost postizanja V-nul parova [e : ZI ~~I~f~r~~!i~ V~Pl:"~~':~~:6n..o. zupcamka ravnim v 0 CN 2 _. Osnovni zupeani profil (alat) odmice se od sredista manjeg. u prvom redu s onih koia se odnose na kinernatiku zahvara i na nosivost zuba. ---- CR = III 111 X1ll.2 (hkm + xm) N ICN.-~-.. NIC + eN.~" = -. Tim pomicanjem ncce se pomaknuti polozai sredisnje tocke C. Srcdnia crta osnovnog profila SS nece prolaziti kroz tocku C. --sin ao __ ..:fk:J~~:!~~~r~~~r~~ ~~.25 m) na debljinu zuba u korijcnu (trebalo bi da na pogonskom i gonjenom zupcaniku dcbljine budu jednake na stupan] sprezanja (prekrivanja . = ----.2hkrn ..i_:.treba da bude po mogucnosti sto veci) na uvjete klizanja (treba da budu sto povoljniji) na cvrstocu korijena zuba (treba po mogucnosti da bude iednaka na pogonskom i gonienorn zupcaniku) 429 428 . ~- lliJ Vel icina potrcbnog i profile granicnog slue. Zub ee biti deblji na rnanjern. > 14. Osni razmak se ne miienia. Sparivanjem zupcanika kod kojeg je z ::?: z sa cani dobivamo tzv.NlC' = SIn ao ..~~ smao ' Nul. ~t:~vrSiti u nizu kornbinacija. Pri izboru faktora pomaka profila u takvirn slueajevima mofc se odluciti s razlicitih staialista..-parovi. 2mx. = ao sin ao = .2 (ltk> . ' . crta osnovnog profila dodiruie diobene krugove. dk.' Z2 Zz > Zp ZI -l- z'. sin Sd. V-nul parovi dolaze u obzir i onda kad je Z1 > z •.)..:~~~~~e :~~._ + X11I NICN.. ..~~- i 2 Unurarn ]c oxubljonjc .~\ti~= podnoznog promjera nultog zupcanika.. Pomakom profila mozc se utjccati : 2 3 4 5 1 h'il. a ni promjcri diobenih krugova (dOl> do... To se moze dokazati granicni slucai @. Takve parove dobivamo spadvanjem V-plus zupcanika s V-minus zupcanikom ked kojih su vrijednosti pomaka profila +xlm = -X2111.·. pomaka zubima Tablica zupl:onik z. = do + 2m + + 2m (1 + x).~~~~'f~~~~:. a smaniiti na vecem zupcaniku: d.2 (Ilk..:~upe~~. dk = do promatra + 22 < 2:>:. _sin (.(0 nl - XIII IJI + XJIl + ~-... ~ !II Oznaka I-..2xm...~"sin ao 50 Oznaka Diobcni promjcr . ZI + ~2 Kad bi Z1 V-minus zupcanici do = mz.~-----I pogonskr zup~anik z Vanisko cxublicnic g onieni 1tm Vee srno priie vidjeli da je ~-= Z. de = do .~~:~rf~:1 V-plus zupcanici 3U takvi zupcanici k d k iih . = do do = 1/IZ. XI + X2 = 0.2. de = mz . onda je ZI + Z2 = 2z s. Prema tome je 21 + Z2 = 2zw Ako dopusin ((0 stamo minimalno podrezivanje. = 1'01 ako se + 2m + . df = do . nul-par.Pomak profila ie na oba zupcanika jednak.4 :r: 2x) Znak + odnosi se na manji zupcanik..< 14.~~i~ (z . zup 1lI a man)! su za 2 X1II od tjerneno g ~.. dk. dk = do do = mz..- NIC = ---. bio bi podrezan i veci zupcanik. za jednaku vellcinu xm.. .xm) dt = mz . ::?~:o~j~:etn.:~m~~~~\. Dva + 22 ao 111 X1/I -=coCO" eli . a primicc sredistu veccg zupcanika..--·------mal.x). Prornjeri tjernenih i podnoznih krugova povecat ce se na manjcm. . ali suprotnog prcdznaka.o~r:~i~f p~~~~e~ik~_::!£e:tiv~~·~ij:d~~~/~~n~:O~~~~I~I~. sin ao +) 1'02 sin (Xu = V-minus zupcanicl su zupcanici ked koiih i > = sin aQ (t'OI = 111 2 ( + 1'02) z. Svaki zupcanik ima karakteristikii' ~~ltog ~~~ca~it~mtj Z2 ~ z~. = .~~. < z. src nja Osnovne dimenzije nul-parova cilindrfenih .. ~ ~ 22. a tanji na vccern zupcaniku. _...xm) ..V-plus zupeanlc! do = 11IZ.'cl~.a tjemena- ViS)Da alata na debljinu zuba na tjernenu (Sk erl n = 0.2 :r- 2x) dr"" 111 (z . V-nul parovi.

'Tjerncni premier 1 . . = d" Osni raamak micra zuba na diobenom (bez odmi ere aa xracnost) vis ina alata Nazivna promieru .. kao i. ~" d._..:--I----------(f. -. Zz < z..'" .. L--------Razmak os i za nultc ([. Ti se parovi dobivaju 1- sparivaniem: 2- 3- V-plus s V-plus zupcanikom z._ di... _ .) dr.)' _. Tjcmcni prornjer ~~.+ 2 Xs tn tan 0::. zLm -----_--~_----..) = = !II (7. .. dobivamo: • promjenu ijcmene I po d nozn e visine zuba __ prornienu razrnaka osi Osnovne dimenzije V -p us 1 Oznaka D iobeni Tiemeni Podnozni prom] er premier promi er ~--~------. + Z2 ._-_.) x.) k '" = a.----. .. oxubl icnic gonjcrn zupeunik Z2 4- Osnovne dimenzije V-nul parova cilindricnih 6. m) 1-----------_·_·_---.~ moze bm zel)-cni razmak OSI kOJI se lazbkUJe od ao .XzIII).V-minus s nultim zupcamkom ik uz uvjet da je -xm> + )Wl. -----~~~ dr = d" . in ... inv o: = 2 __:_z. To ce zavisiti od broia zubi..sa s!<raccnicm giavc 2 .. __ . DiO_be_n_i_p_r_orn_io_r_ .. gdje se razmak osi niie mijenjao kod svih V-parova.~ zracnost) ~------- 2 + 2xj til tan (to = 1-.xm)... lik ._______..-.----------.x.x. m SO"Q = '2 - I.) ~_I-~~---_-__-_~.--. inv « 430 ._-. 7.._--_._--_ ._. . m) .-. Zz > z..) ~" dk....~ -__ dk.--. = do. = d" -1.±~~ tan + inv 1 ---------~-._ .L ••• __ I~:" pogonski III zupcanik d..---~ pcgonski z~ m 2- Unutarnje ozublienjc zupcanik z parova (i V-minus parova ) cilindricnih s ravnim zubirna Gonicn.. dakle ne sarno ZUp.x. x.2 x.2 (II[ + x .. ~ __ dk.?._---_.Z~' ~"._ . zn propisan 'Tjernena zracnost po~:'~-r---- razmak os] cos 0: = m Zl + =s:: 'ZjI cos Ct..6- na cvrstocu bokova (pritisak valianja treba da bude sto nizi). + 2 + 2 x. < z._. . a veci ostaje normal an (bez pornaka) za razliku od V-nul para (V-plus sa V-minus. Ako je suma zbroja zubi (ZI + z~) malena. z.-.. vee I no rrnalne zupcaru _ e .._-.f!1 . C+ x. zupcanika s ravnim zubima Tablica Oznaka IVanjsko z.u sluca]u po samo 0 promjeni razmaka osi.2x.cenia glavc Skraccnic glavc <ikl~' s. Raz 1 uiemo " ~k sa Z > z i zo > zo...... trebat ce izvrsiti i korekciju visine glave h •. til tan 0:0 ] hJt.-". . profil si a Ovdje broj zubi zupeamk. T V Ius s V-minus uz uvjct da se korigira V-plus s Vvminus iii V-p~m s nultl~ lie -~ tom slucaju pomice da bi se p~..x. 3 _ V-minus sa V-plus zupcam om d 4 _ navedenom kod V-plus parova.x. m) ... = 2 (a -1..lll proizvolian..a . .--~----._.(1 + x.sc~.fun'!<o) Razmak osi kut dodirnicc ~".-".. "._. -1. ali se pomaci razikuju po predznaku i po velicini (+ XIII > .. dog1 = + 2 (ilk. da ne bismo ?:b. + z.) = = '" (7. _--_. + 2 III (l -1= m (x.og porna a pro 1 a us I iii u podrucie pO)3Ve sll)aka. pt-ijcncs nike . do l'ogonski V-plus parovl. tiemena )I + x..-. = ..- Oznakn Diobcni premier l'ogonski Z\lp~nnik z .2 (ilk' ....~-I:. = 2 (a -1.' Z2 > Z. 431 .0 a = ail ·COs« = m -2- COSIXo Zl ~~. til) = "--" d" ._._--- d..~ dOl . ali ne mora biti jednak. 2 X. zupcanika Tablica xup~anik z._------_. -----_.2 . + Zz < 2 z.d •• d" + 2".---------_..m > .stig~~ razmak 08i na pl~s (l?..) --2 tan «".ovec~va.. .) dx. z .)' _.--. < z.2 (I'ko + x .. + 2m (l .. ~" d" -. z 1 < z.2". razrnak osi se mijenja.2hf -I.._.bez skt.) .. 2 (ilk. . + x..~ dOl .d .~. (l -. 2 z.dOl d~._ .. r pri tom pornaku profila rnijenja se osni razmak.. Vee prema tome koji ie od nabrojenih faktora uzet u obzir dobit cerno razhcito povoljne faktore pomaka profila x.X. ((. odnosno V-minus Svim pomacima profila (korckcijama) kojima ostvaru)cmo I parove.--------. . radi se U sva tri gornja slucaja.--_. _ ._. 2eljeni ili proplsllm stanc at 111 k f 1 T u podrucje podrezanost! omena odnosno a..:.. - ~---. V-plus s nultim zupcanikorn ZI < z. _bilo V-plus.XzlII) Ovdje se moze izvrsiti pomak profila lUI oba zupcanika. Z2 > z.(x.. .x... dr. z. ike s brojem zubi manum od gra..~- -~ . _---Nazivna micra dcbljine xubi na diobcnom promj<:ru (bcz odmjerc 7. Oba zupcanika irnaiu broj zubi manji od granicnogl Pornak profila i iednog i drugog [e pozitivan.. -------_. ". + x.) m -a 2 (h~a Cr:G d r. 12.-~>-. U tom slucaiu se samo kod manjeg zupcanika izvodi pornak profile.) .x.~ se rnnogo razlikovati 0 d ao.::.. = d" + 2m (I = !II (a.--Kut dodimicc Sum" foktor.- V-minus parovl 1 V-minus sa V-minus z~p~anikom 2 .m = .-----_. + Zz . V-plus sa Vvminus zupcanikom z..2 '" (l . ------.. = (z. x. = Podnozni premier --. + Z" Sf!! ~~ cos Sill . -1.. +2 + 2x..'( I -d ) razmak OSI ne snuje . = d. + x. k ... I • " nicnog. + 2 _ 2x.

® neprornijenjene diobene promjere krugove koji nisu Identicni s diobenim (zbog promjene raz- Promicna osnos na razrnaka Gp od (1. Razmak osi dvaiu Vvplus zupcanika u zahvatu teoretski bez zracnosti: a Pri tome je IXo = a.. Pri tom nacinu pornaka profila dobiva mali zupcanik jedan.2 (17 .B) [mm] 1 i ••••• -- i dkl =.._ •• ••• ~~~_.-.~--cos a.~~om~. pom~a +?' za IX.oS! ap nasta]e.) - d. m) dOl + 2m(l -I. koii pripada osnovnom profilu (1X0). ap = a. Da bi se nastala zracnost uklonila (da bi se dobila teoretska sprega bez zraenosti.---. Krivulie zasiljenosti ogranicavaju izbor vriiednosti fa~~ora p?. Hiesiga).___".----.. '" d" -.c tjemenih krugova. Na temelju tog radnog kuta («) odreduju se sile sa zuba na zub. moraiu se zupcanici ponovo primaknuti.. r. . Znak -I..2".- •• ---- •••~••• ~--~ T~_~" ••~_~~_~ __ ~ ••• ~~ __ ~ .'r.-- ••• --~--... c ~. --'" i . - a 0" do.~.. @ Granicna crta za prakticno dopusteno podrczivanic zuba i za oblast poi ave zasiljcnoati zuba kcriicna dodirnc (kinematickc) maka osi) pri pozitivnorn pomaku profila povecanje tjemenog i podnoznog povecanje debljine zuba (S). pri negativnom pomaku profila srnanienie d. Da bi ~e ostvarila tjemena zracnost c. 2 cos o.. odnosno ~ x. Oba se zupCanika. Razl ika faktora pornicanja 1Za V"minus parovc miicn]a se prcdznak faktora pomicania profil.-. 433 . il .-. ----~-. -1. Nazlvna micra debliinc zuba na diobcnom prorujcru (bcz ndmjere za zmcnost) Posroieca -- v-ptus rupoonici tjernena zracnost ~......-------.--. i d.-.--••• -~~~-----.u Odl~OSU prema mogucnosti prekornjerne zasilienosti zuba (ne smue se....---~~~~~~--. 2 (llk'~~_"~) Pogonski kut zahvatnc liniic (pogonski kut dodirnice) --'.x~ [mm] V 3wpal"ovi (ing.. Taj smanjeni broj zuba uzrokuje smanjenje diobenih promiera i smanjenje osnog razrnaka. odredena zracnost.I?~a profi.~~~ __ L ~r. kut dodirnice. ··-·----~---~·~·------·-~~ dc.-. Iz dijagrama ® mogu se ocitati minimalne vrijcdnosti fa~tora.. :_ dOl - 2~~k-"-=.. treba smannti prom)c. ..LL_~_. medutim. radni (pogonski) kut dodirnice (~)..--.da jc rijec 0 unutarnjem ozubljenju.. Tim mjerama smaniuie se prerna rezultatirna ispitivania naprezanje na savijanje na vecem zupcaniku za oko 30 %.~-~-.~ dr.~.Xl m) d. Uslijed smanjenja razmaka osi od IXp na ~.-.-:: d-o. ~ ----'-2""-.._· •.~_. __ •• ". pri broju zubi mamem od granicnog.manjuj~ se .~----~ .. • . + B Ba.---.. Gonicni zupcanika Oznaka Dioben i prom] or Tierncni premier 1 . (1 -I. Promjenu razmaka osi za razmak OSI ao = I napvamo faktor?m ~omaka razmaka osi B.._~~_ dr.-._..... ~.Osnovne dimenzije V~plus (I Vvrninus! parova) cilindriCllih sa unutarnjIm ozubljenjem Pogonsk i zupcanik z.:1 cos o:~ Razmak osi (l :. smanienie hc promjera (d.. Postoje i drugi nacini za korekciiu zupcanika pomak profila. Stvarna prornjena razmaka osi iznosi Baa.---._ --~~-.(1 ._. = ~OD potrebni da bi se spriiecilo podrczivan]e korijena zuba..~--~~~.. icr izvan r:nvul)e zasiljenosti)..-.--.. a veliki zupeanik dva zuba manje nego sto je racunom predvideno. -I. smanjenje S.. Faktorc pornaka profila x treba u iednadzbu uvrstavati s od~ovarajucim predznakom -I. smanjenje 11.~ 7.--'.~~~-~-.. ~ . U doniem dijelu krivulje dane su vrijednosti -x koie sprecavaju podrezauost korijena.)(2_ zz glavc •••••• --•• ..x. Novi razrnak 051 nosi oznaku ap ®._.•• m ~ x.la x..- c'2 -c... a znak .11--··········. dk.ispred Z2 oznacava da se radi 0 vanjskom..._~ r d..- Kut dodirnicc (zahvatnc propisan razmak os i) ..2 (a ~ m -l.---~-------~- __ . Za izradu zupcanika mjerodavan je..-. Mali zupcanik dobiva pri tome pozitivni pomak. = ao -I+ XlB/B.cos eXo = z~ . profila •• ----. __ •• ••••• _ •• __ L ~"~'T~T"~ • !_~dnoz..iii -. d.~.sa skracenicm glove 2 . a da se na manjem osjetno ne povecava.-.~-~... povecanie h.. veci od 1/2 m.t . Veliki zupcanik dobiva takoder pozitivni pornak.. -.. povecanie hr u radu zupcanika tzv.bcz s kracen [a gla vc Skracenje -' •• ~~--~ zupcan ik z:! Proraeun razmaka osi parova kod kojfh je pomakom profila doSlo do prorniene razmaka osi Pornak profila zupcanika modula In = 1 ~zaziva poma~ profila za velicinu +x.~~---. medutirn. = = a. -. ". a" . ~ dc.---~.x.) 2:-: -I- ZI ± .~ .. ka~o to pokazuje ®.~ __ .--.tjeme?C zracnosti c @.-. Teoretska vriiednost smanienia promjera tiemenih krugova da bi se ostvano zahvat bez bocne zracnosti a 5 tjemenom zracnoscu c: PRAKTlCAR ll.B va.. Kod V-minus parova bit ce i B negativno. i dr). linijc za ~~-~<~' ••• --.~..s.---~-. 23 = 20°. Kad spregnemo dva V-plus zupcanika s razmakom .~--. pomakom profila dovode opet na prvotni razrnak osi.

.014 I 0.035 0. i k je dana u tabl icama 8. ---25 26 k .0412 = 17 . .. osi za velicinu radijalne Pri tome ie: .0035 0.0183 0.~._--0.~ _!_ 17 = _2__ 17 - I k ~--.0558 0.-.0196 0.~"-. odnosno skracenje visine glave hm = 0. Vrijednosti pomaka razmaka osi s bocnom zracnoscu bez skracenia visine glave iznose Bas.824 = = 2 (a 2 (a d~! +m +m 2 17 17 10 ° X2 m) - d02 dOl x.-- ap - a = (B .235 = 0. at cos 0:0 Faktori pomaka razmaka osi CI.047 0.0236 0.0225 0.[282 0.530 = 0. Z2 (B - 9.1076 0.0652 0.03204 0.~~. i 9.1507 0. 059 o.353 = 0. To ie jos uvijek dovolino blizu tjernene zracnosti od c = 0.1763 Postoieca tjernena zracnost: c=a--- + df2 ----=a- du + drl 2 ----16 = _!_l_ 17 ~ ~17 =~ 17 o 0. a bez bocne zracnosti i skraceniem visine glave By a.2 m.--~~---0.0043 0.0482 0. 0765 .Zl pornaka razrn ak a OSI. E..~ ~. ):l+ xa 1 B 1 B.072 0..0044 ~~ Nastaianje bocne zra~nosti pri spreai dvaiu V-plus zupcanika ------0. + X2)m .1177 ° = 17 14 435 . Zelienu bocnu zracnost mozemo postici pri izradi zupcanika odredcnim priblizavaniem alata (ozubliene letve) k srcdism zupcanika dodavanjern odgovarajuCih odmjera nazivnoj deb1jini zuba ill pri rnontazi odredenirn pcvecaniern razmaka osi U odnosu prema uracunatorn razmaku osi a. BJ ---~ 24 = 17 17 5 6 4 3 0.072 3 0.----.000 8 0. danoi sumi.0087 0.0438 0.0082 0.1763 m (v.a = a.0292 0.zbroi zu biI Zl + z~ 1 X = --17-.0634 0. tablicu 8).. 0. Tjemeni prornjeri zupcauika ked kojih je izvrseno skracenje visine glave za vriiednost hm = ap .294 Pri ozubljcnju sa IX = 20° i c =.0556 0..~---.0255 ~-.0572 23 = 17 --22 0.--~~. -~ 17 9 ---2O 19 18 17 0. = a. m) - 0. Vrijcdnosti za proracun ' . 0706 .a iznose: du d~l _-0. 0. (IX = 20° i IX = 15°). 14 .588 ~ 0647 . 0. + (x .--d ane 6U u taanoj roja blicama 8. Bocna zracnost moze se izraziti kao kruzna zracnost mjerena na obodu dodirnog kruga (montazna kruzna zracnost) ill na obodu diobenog kruga (izradna kruzna zracnost).0819 0.' .2 m nije opcenito potrebno smanjenje tjemene visine glave (srnanienie tjemenih krugova) jer je jos i za z! + Z2 = 14 vrijednost pomaka razrnaka osi.0927 Izracunati osni razmak a je bez boone zracnosti. Pri tome je potrebna zracnost postignuta povecanjernrazmaka zracnosti j r' Time se mijenia pogonski kut dodirnice od " na COS" (1:. odnosno kao radijalna zracnost (j r) iii profil na zracnost (jp).0757 0.-. pn .0090 0.+z·1 .089 o ----~ 0.7.0322 0.102 0. _.471 --_.177 .088 ° ---_ .0145 0.412 0. 118 0.Bv) ao = 11111 [mm] . = 20° Tablica 8. B.039 3 17 7 -~~ 21 ..-..0135 0.-. !~.---~. ° 0._27 28 o.Osni razrnak s profilnom zracnoscu jp: a' = a + -j+-2 S111 " I. 434 --IS 14 0.

567 0.333 0.033 0. osi u [mrn] Raom.5 ZI ":" Z-.800 0.?. 8tO omogucava postizanje zeljene bocne zracnosti. Odrnjere debljine zuba A.Faktori pomaka CI.767 0.z .'. Ako sa A'oJ i A"2 oznacimo gorn]e odmiere debljine zuba zupcanika 1 i 2. Dodavanjem odredcnih odrniera debljini zuoa.667 0.02 10 32 59 86 14 43 .100 0._ 14 27 41 55 71 \ ! ~ 50-~. (J. A'~J -\. + A.867 0.12 90 0.09 67 82 0. moze se potrebna bocna zracnost ostrariti pove6anjcm osnog 436 Tolerancija l'azmaka osi je razilka izrnedu gornje i donje odrniere razrnaka osi. .:\t~\ Aka to konstrukciia doptl~ta) treba u prvom rcdu pr imijcniti red 1.09 20 0.o\-. Tablica zubima modum >II 10.03 I i l'azmaka. Odmiere razmaka osi A.10 00 82 0.08 48 0." .933 0.500 0.~ 02 05 08 11 15 0. 0.:~: --I\l2s~-\:::\~-\\200'--~:~'--\315\--' 3 50 56 I icdinicc prcnosa Razmac! .167 0. mijenja se i premier podnoinog kruga. Zelimo Ii potrebnu bocnu zracnost ostvariti odgovarajucim pribliia\'anjem alata k sredistu zupcanika.633 0.1 07 IS 30 43 57 71' 28 27 26 93 0.. cinimo to sa svrhom da debljinu zuba u odnosu prcma nazlvnoi mieri ucinimo rnaniom..400 0.533 0.pozitivnom pomaku izaziva povecanjc tjcmenih krugova poboljsan]c stupnia prekrivanja.433 0.06 16 67 0. max"'" (A. 437 .03 16 40 68 *\~I~. Cime se povecava tjemena zracnost.100 1.233 0.01 01 17 33 49 68 Sf.\~.-. 'I'oteranciia debljine zuba jc razlika izmedu gornje i donie odmjerene debliine zuba .07 27 0.967 1.000 1.05 24 66 0.036).600 0.07 23 84 0.3 17* 40' 64* '89* 86' - kl'uina zracnost: jntln . j rn 0. I ill m. Tolerancija miere pl'cko veceg broja zuba je razlika gornie i donie odmiere miere preko veceg broja zubi. a sa A .2 A .067 0.~'rn ~ -.A.367 0. . 24 30 36 35 34 33 32 31 30 29 \ i I \ 36 43 50 58 67 76 85 0. 0.833 0.00 .067 1.06 32 77 0.2 '" Promjenom tjemenih krugova i kuta dodirnice u odnosu prerna nultim parovima mijenja se i stupan] prekrivanja e.". Osim toga. jcsu dopustene razlike izmedu stvarnog i nazivnog razmaka osi * Sk"accnje glavc pot reb no je tad ie c = 0. .300 0.: 1 x.133 0.0 01 19 -. U tom slucaiu razmak 08i nulcparova i V-nul-parova ostaje nepromijenjen i sacuvan kao zaokruien.11 84 0.z) cos a.. Odmiera miera preko veceg broja zuba A" jednaka je odmjeri debljine zuba mnozenoj kosinusom kuta dodirnice.2 03* 2O3756* 75' 95' 0..••sin 0: 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 0.00 15 28 43 58 75 91 0. B 13< 1 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 0.033 1..::-\--1\80 ~.d gornju i donju odmieru osnog razmaka.01 08 27 47 66 87 0. 0. a isto tako i smanjenjem debliine zuba.04 22 50 0. zatim red 2 pa tek no.-.C].. ·0.031 do JUS M.267 0. .c.10 38 I ! i \ Odmjerc dcbljine zuba i razmaka osi obuhvaccne su standal'dima (DIN 3963 i 3964. unutar koiih treba da se pribliiavanjcm alata ostvari smanienie debliine zuba.02 04 25 46 68 90 0. T x.14 17 0.. jesu dopustene razlike izmedu nazivne i stvarne rnjere dcbliinc zuba mjercne na diobcnom prornieru. 75 0.200 0.. JUS M. d 1 (I.. = l'azmaka 15 0 osi Tablica ! k Razmaci 9. odnosno minus (±) predznake da se kod prenosa s vecirn broiem vratila ne bi dobila vclika odstupania od nazivnc miere.04 08 45 81 0. sa A.~~I~:~\~I:.. dok ga povecanjc kuta dodirnice snizuie. Standardne Red vrijednosti za zatvorcne est a • cil indricnim osi u [mml i zavojnim I.900 0. d2 + 2 A~sin 1 .15 55 I I I i I I 96 0. Odmiere razmaka osi imaju plus.167 - ~~ 0. :::.-(m\3~.700 0.\~~\. iznosit ce _ profil na zracnost: j" ! .2 Ad sin A.l mjera surne diobenih radiiusa (ro 1 + r02)' Kod V-parove. 0 cemu ie vee bilo govora.3-1~ -80 90 100 Red I \ I 85 0.133 1.". kod kojih razmak os] obicno niie zaokruzena mjera. Za zatvorene prenose treba razmak osi birati prema tablici 10.CI.dJ m l n "'" +- A.05 15 52 90 I \ i (A'~l i.-~oi~SC.2Aadsino: + A'd2) cos CI.dZ donie odmiere debliine zuba zupcanika 1 i 2. i A. krnju red 3.733 0. Pri .. simetricnim rasporcdo!11 odmjera U odnosu prcma nul-Iiniji potiie se [ednako oznacavan]e razmaka osi pri primicni prenosa s vaniskim i s unutarnjim ozubljenjem.467 0.61 i A.08 78 34 97 I \ 0..

mora izdrzati uvjete opterecenia. rnaterijali na temelju umjetnih smola (ferocel. Do 1 mls najvise 2 mls obodne brzine dolazi u obzir kao matcrii.blja\ aju U prusnjavim.311. bakelit.- . rucne dizalice. Podaci za metalne materiiale zupcanika . rnatcrijal a. od odlucne su vaznosti za upotrebliivost pojedinih vrsta materijala. vla'lnim pogonimu. I f~~~~~--' fcr itican 0 Slijcdecc tablice daju blizc podatke upotrebi pojedinih matcrijala. kovkasti (temper) liv. snaga. Sivi liv Sfcrni l iv 5L. k~o sto ~~l npr.:. I : lIB kp1mm'i "l I aDl kp/mm' i I aO!)] ell I i kp/nllll'i i Primicdba Kao skupna greska ozubljenja uzima sc suma svih utjecaja pojedinacnog i zaiednickcg djelovanja gresaka na poloza] i oblik bokova zuba. novotekst itd). jer je Manii zupcanik ooicno se izraduie od kvalitetnijcg je time jace optere{. se sliiedeci zahtjevi : Na rnaterijal za zupcanike postavljaju 2 3 mora biti takav da se od njega bilo kovanjcm. Tezina i raspolozivi prostor igraiu pri tome takoder odredcnu ulogu. bilo lijevanjem. kao i P{~gOI~lma lzI0:-~n11l1 kisi 1 . Tablica 1 J 1.na SVOju. kao sto su viiek trajanja. Za svaku vrstu greske prcdvidcno je po standardima 12 kvalitcta. z!la~ost ~tpor~n n~ udarna o_Pte~e~enJa. mjerena na posebnom mjernorn uredaju.Sl1ljegu.1 uspiesno upotr. j to: 2 Kontrola zupcanika mole se izvrsiti mjerenjem pojedinacnih gresaka iii skupne greske (na posebnom konrrolnom uredaju). koji je S obzll'o!1l . broj okreta.11 Materijali supcanika Matcrijali 2 3 za izradu zupcanika mogu se podijel iti u ove tri skupinc : Colici za ccmentaciiu metali (liievano zeliezo. Na brzohodne zupcanike postavljaju se vcci zahticvi.26 Pri izboru materiiala za zupcanike mora ekonornicnost biti na prvom micstu.18 SL.l5. koji treba kontrolirati kontrolnim zupcanikorn na posebnirn kontrolnim uredajima.Debljinu 2 3 4 zuba mozcmo mjeriti na razlicite naeine: kao tetivu na diobenom krugu kao rnjeru preko veceg broja zubi pri tocnim rnjerenjima preko kuglica i valjaka ulozenih u meduzublje kao razrnak izmedu osi zupcanika koji zelimo mjeriti i kontrolnog zupcanika. celik. lijevani celik. poljoprivredni i gradevl11skl strojevi ltd. K<:~ poljoprivredmh strojc. Kora ad lijcvanja orporna je na habanie pa s~ !IJe:an~ zup. mehanickorn i termickom obradom maze izraditi zupcanik . Matcriial koraka I IT!)" Oznaka Stame \ kP/mm'! s 1-. Skupna greska moze se mjeriti odvaljivanjern zupcanika.al za zupcanike lijevano zeljczo i Ihevani celik s ncobrade~im zubima. mora omoguciti odgovaraiucu kvalitetu (finocu) povrsine .cn. .can. 5. presano dIVO. edce u zahvatu pa 2 3 4 5 6 7 8 9 10 greske evol vente (greske profila) greske tcmeljnog kruga greske koraka na diobenom krugu kao pojedinacna greska kao skupna greska greska dobivena razlikarna u velicinarna pojedinih uzastopnih greska u koraku zahvata (koraka na temelinom krugu) greske debljine zuba greska radijalnog bacanja greska uzduzne Iinije boka zubi greska miere preko veceg broja zubi grcska razrnaka osi. a pogonski uvjeti. Kao velicine na kojima se utvrduju vrijeduosti stvarnih odstupanja od nazivnih mjera pri mjerenju pojedinacnih gresaka uzimaju se: I 3 veca otpornost na habanje rad bez buke visoka dinamicka savoina cvrstoca.a dale s~ pre?nost kovkastorn livu. 438 1.

~~~C~~~~.. -- ---_ 90-105 . \ 1\ .7 1~._ g'~~:c.~~I~t~~~1:ccn~ __ jake optercccni ZUPCfillICl veci xupcanicl optcrcccni ~~ __ .~ .9 1. . inlw _-_ [akc optcrcccni .- "~If~::.1 .2 110-130 75 pobolisan --_ __ .39 .~~~~·..-0...~---- 65·.~o_.2 0..7 _....~. I _~ 0.~~. . 441 440 . : :~-~::.. ..ost ---_..U~)~·.15 0.30 iaron ~ sv~hu norm._--. 22 Stauic SL.. :!.:'~~~cc~i .. HJ3 Celici za povrsinski Kernijsk i sastnv JUS kaljene zupcanike Lornna cvrstcca [kp/mm'] [kp/mm'l 22-26 25-28 32 -_. 1. 0..6! [akc o. __ (:. > i" .:~..5421 0.40 .... _- I i-----.._Jl_iC------~----------u_p-o-t...~nOl"ln"- \ isto poboljsan znrcn u svrhu normalizacije optcrcccn --.Upeanik optC'CCCIll Celicni liv za zupcanikc Legirani celici za [ako opterecene zupcanike. Pritiskcm i toplinoD1 dobivaju se ploce ili rondcle punog iii profiliranog oblika.1731 C.. '-' '" ""cl.33 0.._"'P~"niCi promjcnljiva optl'l'cccnjn povrsinsk i :.i.ciicni 65·-75 Iizact]c ]60 ----- 0...i at- na habanjc (.._.20 1..50 0.250 190-250 nisko srcdnie optcrcceni optcrcecni Tablica Upotrcba 17.i-.:". norma.80 L~'_ ...9 I '" lOa! i ~--.PObcli"~-.~~.i zupcanic1 uz .. iI· kulicn .4830 MnSi 0.35' _ . ~·· Vrsta I_~r ' ! ~~ __ JUS 0' C cvrstocn [kp/mm'] 0.~3--.50 0.---...cljc vrsinski kalicn isto i po- lup~nnki zupcanici bez udara box udnra jnc~ optCl"eccni zupcC1nici (I/o \ -.'3" \.9 C .10 1.o'o 7?_1 ~. ' 75-90 -.10 1. osobito \'01 tcJik iki zupcanici Tablica 14.~~'lie:__... -._ ..~:'::~~. . JUS Sivi liv za zupcanike Lomna cvrstocn 'Fvrdoca [kp/mm'] ] 80·" 240 190.- i k 1" a rcn 1 ! ! "rio iako 7..:J. -- __8~~~~~ .osss (.56.40 C.-.5--=. · ..--. pobolisan i povrkinski kal] en -_ . 26 SL. -.~~I g.ap\crcccni pornl "' habonlC otporni ------- 'l. _~ ! !. ••. J_u_...40 0. _- -- -- ~-.4320 ._ ~~_.. - -.15 0. JUS Stanic Uponcba C.2 max 0...-.-.~gI I I g:1~ ss 1 I ~ • I I I -----------.90 1..~~-...--.Ba\.-'1"..41 1. koji sn slozeni jedan na drugi.44 0...' xni lJ'~ -O'4~L'" \'0 I 1 \1 .__ ~.50 kaljen . 60 0... Osnova vecine takvih matcrijala [esu sinreticke srnole i visokovrijcdne specijalnc tkanine.38 0.. z:..4.-~ 0.2 .S_.~~~~~S.35 Cr ]. Osim toga dolazi i do orpomosti na kcmijske utjeca]c. __ ~ .. celici za poboljsanje Tablica Stanjc Upotrcba \KcmiiSki snstuv [%J \ Lomna Ta o l i c a 16.0 l._ zarcn u svrhu ...l531 -~~TM. -\ ].~ isto Materijali na temelju umjetnih smola sastoie se od sloieva tekstilnog tkiva.--- I I vcliki ..1 0.\ . .15 V Cr V 1..~_.L... U toku procesa presania otvrdnc smola u takvoi mjeri da postaje otpoma na temperature...... jednolikost osobina materiiala postize se izmjenicnim mijcnjllnjem smiera osnove tkania.~:_I __ 0... 1 .~.-~..._·-~I~[~-~_~_~~_~_~_~J~~------S-t-..:..O I pob~~jS.4130 _11~~:_I__!2_\I~.liz.~s.35 -- _-90-105 ~-~. . -- 0. Konstruktivni uglj icni srednje optcrcccni zupcan ici (III> 5) srcdnjc C. \' jaec .C_b_.. 0. -.._-. -. max 0..Konstruktivni Celik ugljicni celici Lomnn legirani ugljicni celici Tablica 12.i 0.:T~~~i~M~ % ~~ % ~ '~~ %l g.-.~ika}}i\'inpr. ~----- no habanjc zupcanicl _---_. C43 _ "l ~'~~_'I~~_!_O~~~ __ .~--\:~~~~~._-_.. .0645 _I ':~ 1 i j 0... liv ~!_'_Nl_n~:--s_·. ! . 0. C.------- visoku i.80 0.. poholisan : zupcanici otporni 80 -.3230 C.122l Celici 'za ccmentirane zupcanike T ablica 15 Upotrcb.--------- JUS ~~~o C..105 .~~ I 1 . namocenog u umjetnu srnolu. optcrcccni !.5 aka 0.-.'. __ c __ ct. n"_T __ -- _- _-----.. -- Ic \~- 12 .35 ... \"-.--C.35 0.20 1.\~ __6.25 I Cr Ni .16 -~~i5~~ __ \ .. .80 ~--- ~~ •• ___ ...18 i 0. Od tkanine se uz ostalo traze i odredena mehanicka svojstva._..\· 63' 62 max 0..:--- SL..\ priicno~nikc clckuicnih uumvaia ___ .9 1..6 __"J 1t~..~~~_.4732 _____________ C.4131 g:~~_----0. _!:Ao _O'.I__ . ~~. \_~:~~': _ __\ 100-·130 .34: 0.

Izmedu slojeva nanosi se sinteticka smola. Grath se utisne u pore bokova zuba pa sc time uglacava bok zuba. vrijcdnostl .)'''''1 ozubljcnju I Z: .75 Tablica 20.3 nckoliko mm mania od metalnog zupcanika.::... npr. x: . ..a. zupc~mik. in . To bi. tako da se i pri optcrcceniu moze racunati s para c noscu v .. Zupcanici od umjetnih rnateriiala mogu imati. smna .~ .c·__ ~_ . Pri udarnim optcrecenjima bolii su konicni rukavci..a.~dl1ilh obodnih brziua (v = 3._. modula dana je visinom savoinih naprezanja u k?rijenu zuba. 5. doaovor "'I vrijcdnosti izvcdcne Ako i..I v ~-..75 dOl> b odnosno . = 20° 18.0· ·10 m/s) -Z~.:. kao i celicni.) !'ratila uzima se: kruto. radi mirnoce hoda.' : .'.. 2 . a i za planetarne prenose S cilindricnim konicnim.. ZlmLn n] G ..:m<:du proi~vodaCa i kupca :1~IC fo~ebt~ 2~~O~0~~1~01:~~r G 250 (vrijed. Presano drvo. "ZllPCanic. 'Ako vratila 11'1811 para'1 ba moze bi to vcca. utore za klin.1 Zbroj zuhi I~.__ .0 mrs) --.'11: .312 Cifindr-icn! zupcarricl 5. 7..1.1 Upute 5 I. dane u zavisnosti od rnodula: hmo• ~. lerodavna J'e kvalitcta uldistcnja.4 kp/dm 3) visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL) otpornost na morsku vodu i ulje visoku sposobnost prigusivanja otpornost na temperature do 120°C neosietljivost na udarna opterecenia. Za izboi smne zu a.::. a ne ispod mcduzublja.up can ika Izbor broja zubi. Za prenose kod kojih se zubi u toku rada ukljucuju i iskljuClljU im" "'" 4.-----.. U upotrcbi je tzv._ .pri slaganju tekstilnog tkiva. time . zbroj zubi za ct.--.. Od umjetnih rnateriiala mogu se izradivati sve vrste zuba i zupcanika. Zlml.. Donja gIalllea. Zl min = 33 za visokouCinske prenose (turbinski prcnosi).. Mcdutim..t'~nid s niakim obod~im redone svrhc) (fJ .i poston opasn_ost omf"l ?. ' mieri osigurana paralelnost .2 ravnlrn zubima U posebnim slucaicvima. prl obostranom b ulczisteniu: b «: I 2 d 0' odnosno 1 =". ~_ _ ~ 24 _Z_~_:o_i_~~~lb~i_I~"~'i~~~~. kod brzohodnih prenosa treba. I opasnost od kosog polozaja zubi je veca. Ne postoji razlika u obradivosti materiiala umietnih smola u odnosu prcma metalu. nastojati da e > 1. kod turbiuskin pri jcdnostranom z a iz b o r d im e nz i j a z. Vrijeelnosti za minimalan broj zubo malog zupcanika dane u tabHei 18. naime. Za prenose visoke toenosti uzima se z 1 ". 442 prenosa.~ 10 __ .~--. Cistoca povrsine postize Be ostrim alatom i velikorn brzinom rezanja. a za Z 1 ". ski za diobcni promjer: ~~ .l" "'" 1. b ~ 0. 111 r. .~_: I.5. Najmanji broi zubi malog zupcanlka Vrsta pogo". i to 11a taj nacin sto se citih presanih tvari glavina oel lakog mctala ili oel cclika upresa u vijenac oel umietne smole. . a sve se onda podvrgava prcsanju pri visokoj tcmpcraturi. daje orijentaciiskc _. Utor treba ela lcii ispod zuba.-TTC ~ + 1. zubi nose sumo na krajevirna.~. daje prijcd[og prcnosnih omjera za zatvorcnc jedinice prenosa.312..I.~ 10 z. ® pokazuje ponasanje raznih umjernih matcriiala u odnosu prema habaniu. • > 1. za preod nazivnih iz tablice 19.otpada potrcba kasnijc obrade glavinc. dovoelilo do nejcdnolikog trosenja zubi.. Prcma gore on jc ogranicen minimalnim brojel11 zub! Z. Sidna zupcanika od umjetnog materiiala treba da je 7....opasnos t progiba .."nln . .zu '1 Ako ie rak ulezistenic dovoljno lelna.~ _. . 3.I optcreccniima (prenosi ~__ motora) .~~~~~----------------------------------~---- ""."[. ide sc d~ b ~ 2 dOl' _ a uleiisten)u._. Broj zubi treba birati tako da stupanj prekrivanja e ne padne ispod minimalne vrijednosti. Sto je u vcco] Slrma zuba. nji modul.z~ 2..._. Tablica 19. ". ele UI 'nteresu mirnog hoda treba Imat! sto makvalitctoll1 lezistcnja i tocnostl IZla .-.vr~n a. Izbol' prenosnog omjera. Pokazalo se da se vee za relativno mali broj zupcanika isplati da se presaju gotovi otpresci. SIl'1l1C zuba b. Priie stavljanja u pogon treba zube tanka podmazati grafitorn. Prenosnc omjere po mogucnosci ne valja birati kao cijeli broj da ne bi nakon svakog okreta uvijck isti zubi pogonskog zupcanika dolazil i u zahvat s istirn zubima gonjenog zupcanika. Koel umjetnih matcriiala opcenito trcba obrariti pazniu elobrom podmazivanju.5 promjcra vratila za zupeanik koii se navlaci na vratilo uzima se orijentacijski do> •• ~ . !ignofol »2«.In"" 1.:. =. b dOl .. _. od:tupatl ~. koji se sastoji od bukova furnira koji ic naslagan jedan na drugi. . Lignofol je pogodan za uelarna opterecenja. Samo 11 poscbnim slucajevima bira se im •• "'" 10. . Pricvrsccnie na vratilo moze hili izvrseno i bez metal nih cahura. Kao posebne prednosti materijala na temelju umjetne smole treba istaknuti: 2 3 4 5 6 malu specificnu tczinu (oko 1. Veliki prcnosni omjeri izvedeni u jednom stupnju dali bi velikc dimenzije gonjenom zllpcaniku pa se zato ne iele u jcdncm stupnju s prenosnim omjerom i ~ 7.5) brzinnrna i pri velikirn . Za zupcanik i vratilo od jcdnog dijela uzima se orucntacudOL ".I n ~~ = 14·-17 za drugi stupanj.. Zupcanike od umjetnih materiiala treba sprezati s metalnima (time se smanjuje habanje).I n = 20 .mj .. \ 1. Modul.r-.25.. <lnjskom ozubljC:n)\. iii pri niskim optcrcccnlirua .: [mm] 443 . Time se: ~~ Krivnlje haban]azup~anika od razli1 .-..x . ..::.. samo su orijcntacijske vrijednosti za nekorigiranc zupcanike. U pocetku treba zube tanka namazati sloicm grafirne paste.~- dOL :5 0. min"'" 2 promiera vratila. Tablica Zupcarllci s vclikjm obodnim (v "': 10~ 20 mjs..25 za prvi 8tupanj.__ Zlmln 12 10 brzinama (ugl avnom zu POd-I 0.tcnju. Sirina zubi pri jeduostrauom ulezl:.. kOIllCnUTI llindricnim zupcarucun c Izbor diobenog promjera.usteduie materiial . Treba nastoiati da vcci zupcanik bude Del umjetnih materijala da bi se na ta] nacin iskoristila prigusna sposobnost materijala. za koju smo vee prije rekli ela iznosi e".

M.. onda ne srnijc ici ispod granicnog broja zubi..~_ 15 .. mctalne srrugotine.. !:! ~ . = F« tan 0:0 I V\ N 0- 0N MM -: ~"" I! Nil ~O' 0- '" 'U 0..-li-Cl-.~ =6~~'1-60= '1910 Flo ~I )1 do . n1nHlx = _- dOL z. do Zanemarimo li ionako male sile trenja na bokovima zuba...97400 P [kpcm] 15 ·-·----~--·--I-I '" . _-_--..2 Proracun si la n a z u b u ® Obodnu silu na zubu Fo mozcmo izracunati bilo iz snage koja se prenosi zupcanim parorn P u KS i broja okrcta u minutama iii iz obadne brzinc: I 02 P -v~ [kp] v [kp] .-nl-·n-.312. N r..-' .. 2· 97400 P 1'0 = -~---._. .o Radijalno djeluie sila F. '" '" <-i '" ~ . 1) [mrs] --T='-. prljavstine. treba izbjegavati male korake. LIZ ----~ ~.:.~_.J __ . Ako uvjeti lezistenja nisu pevoljni.. dobro Idistcnje kotrljajllci u kucistu prcnosa i . !l:': 0 . trcba (cia 5.:: __.. I' ~cr ! 1 -o :~ > " [kp) 444 445 .lieno ---------------I na krutom postolju..: F. N' S\ .:: A~~_'~I_~ N N 2Mo do I Mo =. [kp] ~ n .-p-"-O-Ii-j. 0N 0 mali zupC'al1ik [cdnostrano ujcZi~ten ------------------- .o--_.kruto vratilo 30-45 iii dobri kliznl ldoji " Ako se ozublienie izvadi bcz pomaka profila. CLOlS. [111m) Ivlodule treba birati prerna izboru stalldardnih modula po JUS.. tablica 3.. Ii ~O' 0Nil ~O' '" 0- '" ! I c " 'U " o Silc na cllindricnom zupcaniku zubima s ravnim I I I -o 0. bi se povecao volumcn habanja) da budu sto veci... Naimanii modul dan u zavisnosti od sirine zuba: 1120111' = T '+' b [mm] Moduli zupcanika izlozeni utjecaiu prasme. sila okomita na bok zuba.. 25 Rezano iii bruscnc .] Faktor sirine zuba Izvedba ozubllenie VIsta lellistcnja <jJ Tablica 20.. Sto su bol]i uvjcri leiistenja. -. koia dielu]e u smjeru dodirnice ® iznosi: Fo [kp1 cos ().. to rnanji moze biti modul u odnosu prema sirini zuba.-m-~-_ -..-u-k-C-" j. I .. 0- ~ 8 '" Nil ~O' .-v-S-jj-. " ~ <'IN. .{ ~ ~ '" ~--~_-CiSlO livcno ldi~tcnje na ccli~n-o-j-k-o-n-s-l..

vratilu 1..pogons og pogonskih faktora dane su u tablici 21. PraviIo ie da sile na zubu gonjenog zupcanika dieluju u smjeru kretanja. Vrijcdnost i fakrorom fd uzeu su u obzir utJCC~)l. 5pojk.s(ft-!lnl3 o G. se P?vecau nazlvI?-a obodna ~tla" b~dne brzine i od velicine gresaka l~!z" Vclicina te dinamicke obodne s~lc 7:avlsna je .. [kpcm] za proracun : Obodna sila: FOI = ~Qd-~·~J. kolebanjima optereccnja i s1. a o: je kut dodirnice. Pogonski :~-~--~'---:---._.::e od d N'astupaju I'I u toku pogona kratkotraina udarna . Vidje1i smo da obodnu siIu. koiern djelu). . s horizontal om... Rastavimo li silu P"2 na horizontalnu i na vertikalnu komponentu F" i F2Jt> dobit cemo sile koje u horizontalnim i vertikalnim ravninarna opterecuiu vratilo. daleko prekoraceni.~_'~ . Njegov ce okrctni moment pri upustanju urad rnorati biti veci od onog koji ce biti potreban kad sve mase.--. -~~-~: .'(0) .V ". elcktro-motor i turbine) i do 8 . dodatna opterccenia. ~ 'c msnic opterecenje zuba.n"allJCm. dalinia tzv. . ....2.'" razloga mora. Dinamicka radi zuba.zahva~a ~ub~ ml)en)~ se.fakt . To zavisi od karakteristika rada pogonskog i gonjenog stro]a.. 446 ' 1110. udara: do lorna zuba.tom Sile koie opterecuju Sile Horizontalne F2V G2(J~tinolup(oniko) II. koju smo rastavili prije u dvije komponente F2v i FZh• Kut tp je kut koji zatvara spojnica centara I.. Pogon rnoze dolaziti od elektro-motora.0 . a time i do potrebe za ubrzavaniern i usporavanjem masa. na kojem se nalazi gonieni zupcanik 2 i spojka S.. Sa zupeanika 1 (pogonskog) prenosi se na (gonieni) zupcanik 2 sila Pn2. II. 10 h l dnevno ------\ --. dobivsi potrebno ubrzanje. Iz I~avedenih kraka no. vratilo iznose @ To&a 2 Gcnicni stroj Tocka S ---"'--. 0 @ prikazuie vratilo II..) ' (dpr. postignu pogonski broj okreta. na vratilo II. Zbog gresaka pri izradi zupcanika (gresaka u koraku. cijc vrijednosti dosizu dvostruku. Vaniska dodatna dlnamlcka opterecenja. dodatna opterecenja mogu bitl izrazena kao dodatne vaniske i dodatne unuram]c sile.l1l1: a d uvjeta pogona. s. To..-:--1 trajm pogon I'~~ motor s unutarnjim izg..od. potrebno nam ie kao prvo da znamo kolika ie sila koia optcrecuie zub.312. djeluje sila p. Unutannja dinamicka dodatna opterecenja. u profilu zuba)..ma su pojedini autori pokusal i obodna si~a moz~ biti proracunata pOl~10C~ ~\tora il]i se dinamicka sila izracunava obuhvatiti funkcionalnu zavisnost ut]cca). u ~~ a time i velicina progiba zuba.) . ! \ '--131 : 1:6" =1 l_k_O_d__l'_k-:ih~U~d:-ar:-a::--~= ked srdnjc jakih udarn -~---" kod [akih udara 447 . __ ~ .3 Op t e r e ce nj e z u p ca n ik a Da bismo mogl i dimenzionirati zube. ----~ Vcrtiknlne vratila --~--. velieina Za vrijeme . zbog elasticnih deforrnaciia pri optereceniu zubi dolazi do kolebanja kutnih brzina. z ~ za vriiednost dinamicke obodne sile Fod.. . Priie toga smo silu Pn2 prenijcli u os vratila i dobiIi spreg sila koje vratilo opterecuju na uviianie i silu + Fn2.lla s~ zu a no. F21! ~o Fn2 sill ('P .. Ako pak za faktor udara 't' ne postoie neke iskustvene vrijcdnosti.' 1"1\2 Cos (<. nienu nazivnu velicinu FOI [kp] moze1110 izracunati iz nazivnog okretnog momenta MOl [kpcrn] iii iz nazivne snage PI [kW] Upotrcbom pogonskog faktora dobiva sc vrijednost okretnog momenta Alol = Alol on f.. pa i cetvorostruku vriicdnost nazivnog okretnog momenta.. Mjerenja izvrsena na prenosima vozila pokazala su da pri ukljuccnju spoike mogu nastupiti okretni rnomenti.. Na pogonskom . if Vrijednosti pogonsl{og faktol'a fd Tablica 21. zavisno od pogonskih uvieta i tocnosti izradc. Prema tome. Faktor udara tp Tablica ~faktor udsra 22.. a na zubu pogonski zupcanik (kao reakcija) suprotno smjeru kretania. treba nicgovu velicinu ocijeniti .-" \li) Shema optcrcccn]a F.. [kp] 01 Moln az = 97400 PI ''''' (kpcm] nl Osim nazivne sile dielu]u. izrnedu kojih je ukliucen prenos._-----' .an)adst d~bi ko'. tezina zupcanika Gz i tezina spojke G. 10 ~ trajni pogo" I v. I do 3 h dnevno I do dncvno hi 8··. smjesten je zupcanik 1. Nazivni okrem I mornenti mogu biti udarima. opterecenja. Dinamic~~ obodl~a sila ]C to n.. U takvim slucaievima treba pri proracunu uzcti u obzir I a uoi .. 5. do 3 h dncvno s ravnonucrrnm okrctnim memento (npr.III I S stro] oromicnliivim okretnim mOlllen.' 0(0) i 0. visnosti od trenutnog polozaja zuba... (tezina vratila je zanernarena). Tim pogonskim pomocu iskustv~nog pogo~skog faktora za~snoigg~n)'enog stroja na prcnos.

Ako je stupanj prekrivanja e > 1. nosivost bokova (opasnost cia usl ijcd kontaktnih pritisaka ne dode do pojave rupi2 cavosti povrsinc. dobro podmazanih !1.ine ulja u ~~~istu. ta nosivost dolazi u obzir kod kaljcnih zupcanika i zupcanika od sivog liva . J.. nosivost u oduosu prema habaniu (opa4 snost prevclikog troscnja).~ C'I)z = 0. z~ naiveci u tocki B. P2 = odvedena snaga. Ukupna sila koja se prcnosi sa zuba nit zub diicli se duz dijcla puta zahvata Dii "c /W na oba para zubi koii su istodobno u zahvatu. [kW] L1 5..~a~l zupca~lk ima :nanju povrsinu. ~a gubi~ke usl. Pod granicom nosenia zupcanika razumijevamo sposobnost preuzimania optereccnja a da pri tome ne dode do ostccenia. To se postize glatkim povrilinama bokova i dob~lm podm~ZlVan)Cm. ~uduC! da .~ uk "= '1).za brusene zube 2 % .~.4 Odredivanje stvarne s n a g e k oju prenose zup ca ni ci Ukupni gubici iznose : PO"k . sto se kod zupcanika i zahtijeva. z~ moraju sada sami na duzini puta j'3D preuzeti ciclokupno opterccenje Fn. on ce biti topliji ad veceg. brtvarna i buckanjem maziva. Smjer dielovanja !Jilc Pn doveden je u simetl'a\u zuba (tocka F). KoefiCIJent tren)a !1. Punjenic Oko kucism uljem Ukupna iskoristivost 1/4 vis inc 97.97) "'" 0.96) pl! zubi gubici snage u kotrljajucim lezajima: "" 1/2 % . odnosno na icdan par zubi. Prekoracimo li mogucu opteretivost. Radi [cdnostavnosti.995) gubici snage u kliznim lezajirna (za nekoliko lezaja) 3 "" 3 % za normalne lezaje ('~L = 0.312.95-0. One opterecuju zub {~ Tok naprczanj:. Osim toga .99) 2 'I)uk = '1). pri zahvatu para zubi S obzirom na odstupania oblika i koraka zubi te S obzirom na deformacije zubi pod optcrccenjem nastupaiu odnosi koji se razl ikuju od tcoretskih. = 0. U razdoblju zahvata dva para zubi optcrcccnie je staticki l1codredcno.liti niza~. buckanjcm maziva i trenjem brtvi ' P = PI .)'V . Proracun zuba na savojnu cvrstocu (nosivost korijcna zuba). ZI iz zahvata [cdnog iii dva para "ubi lC. montazi u hladnom stanju odredenu bocnu zracnost.li zahvatu su dva para zubi (z l> z. .5 . onda se optercccnie zubi za vrijcme zahvata dijel i na dva. '~L 'r"" = ukupna iskoristivost nastala gubicima u zubima u lezajima. pitting). ''lop Trel~jem ra~vijena tOl?lina raspodjelju!e ~e na oba zupcanika razmierno prerna mogucnosn hladenja.6 Gra n ica opteretivosti z u p can ik a Granica opterctivosti dana je granicom noscnia. z~ nalazi sc u pocetku zahwata. kako to pokazu]c @.uba 448 29 I'RAKTICAR III 449 . Svaki par nosi u tom razdobl]u samo polovinu sile ~~) Rnspodicla optcrcccnja pri xuhvm u l~~il f' U rocki h izlazc zubi Zl.99) 4 . 1\1 i gubitak snage u Iezajirna. Prakticno. dolazi u obzir ked :mpcanika koji nisu kaljeni . krak savijanja je za zube Z2. Razlikujcmo : 1 nosivost korijena zuba (opasnost ad loma).): I % .99) 0.312. treba birati sto veci broi zubi. ' 'I)L .~§.= PI = PI = dovedena = r. "~ 0.PLL = Pl • 'I)L1 'I).u kotrljaiucim Iezaiima s najboljim uvictima podruazivanja (-1)7.za tocno rezane zube 4 % ~ za neobradene zube = .04~O. 'I'ankirn crtama oznaccn je na rQ'!J poloza] kad zubi Zl. gubici snage u zubima (P."' • • J " P2 -I- POuk =!2_ ~lJ-lIk [kW] Pu snaga.ma~1pfl.mora koefi~l)e~t tren)a p. U toj tocki kao hvatistu rastavljcna je sila fin U clvije komponentc. Prcrna '.10.5 Gu bici 1- snage i koefi ci j c n t i sko ri s ti vos ti (.ijed buckanja. Z2. jer bi odrcdivanje tocke 13 zahtijevalo prilicno mnogo vrcrncna.5.1 % za specijalne lezaie za visoka opterecenja ('l)L = 0.\ u kOI"Hcnu -zuba kild sila djciuje na vnn.98) 0. + P + e. nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavanja (opasnost zaribavania ili cak 3 zavarivania bokova zubi usl ijed prejakog zagrijnvanja).~z C'~.p = 0.. Zbog toga ~?ra)~ zupcanici l. Kad su u zahvaru samo dva zuba (jcdan par).skom bridu 'l.. krece se kod cilindricnih. To zuaci da postoie iazdoblja zahvata dvaju para zubi i razdoblja zahvata same jednog para zubi. uzimamo kao polozai na kome sila djeluie na brid zuba uu vanjskom obodu (A). Zagrijavanje i habanjc ogranicavuju nosivost brzohodnih i visoko optereccnih (zakaljcnih) zupcanika. kvalitetno obrademh zupcamka. P« = gubitak snage u zubima.gubici uslijed buckanja ulja i trenia u brtvama: "" 1 % ~ 5 % u zavisnosti od konstruktivnog oblikovania brtvenja punjenja kucista uljem (. Pal' zubi Z2. 7. Mjerenja na jcdnom norrnalnom plcnosu s razlicitirn vismama mvoa ulja dala su ove rezultate : Utjeca] kollelne ulja u kuciStu na gubitkc snage Tablica 23. z] izlaze iz zahvata (tocka E). i Z2.5% 5. Da bi Isko~~stLvost z~pcal1lka bila sro visa. najccScc u njcgovu kori[cnu.p [kW} Ut!ecaj kOlic.312. rnozc doci do lorna zuba.

7 1.7 2.{}12.7 1. [kp/mm 2] jc stvarna vrijednost specificnog siriuc zuba: 13.6 I.4 .6 1.81i ~:~ I ~:: !I g ~:: }I Ii ~ II ::~ U i:~ ::~ II 2.1 2.6 "I 1. deformacijorn greskama u izradbi (grezubi pod optcrcccniern: c r.6 1.7 1.:.7 1.7 1.1 2.------------------------1 100 '.112.611. f.d2 = Z.6 I~Ll! I.7 1. Optereccnia P.7 1.6 I! 1.4 [. tlacna i smicna naprczanja.25 1. r: II~ - 3 2.0 1.2 2.9 Ii 11.2 1.3 i 2.5 ! 1.2 2.6 2.7 1.5 1.3 2.7 1.71' 1.2 2.4 .6 1. 13. faktor udara dan u ta blici 22.0 2.s i i.tv [kp/mm a.0 1.8 1.9 I I' i.8 1.7 1.5 I. fb je faktor toka opterccenja (v.2 2.6 1.9 1.6 1.8 oprcrcccnia 24 I:: I ro 1.2 2.6 1.~.8 1. odnosno izmjenicllo-promjenljive dinamickc cvrstoce (aUN "'" 0. 1.9 2.1 2 2 2 2 2 2 1.8 1.1 2 2.1 1. 1.6 ! j 1.7 1.8 1.4 i 9 _.611.6 I.7 ~:~ i.5 1.6 2.0 11.4 2. q2 13".cc [kp/mm 2] J -Iod.9 J.2 2.5 I 1. rczultati na zupcanicima jc doslo do lorna pokazali su da je poeerak lorna nastujao na vlacnoj strani.6 1.8 1. I 2.8 II' I iI 22'. 1.0 i 1.4 II 2. 1.5 I I' 2.7 2. su faktori oblika zubi dani u tablici 24.8 1.un [kp/mrn "] .0 I 1.7 I ::~ 1. v (m/s) je obodna brzina na kinernatskom krugu.0 .7 I 11.9 1.7 1.6 I [.9 1.5 1. i:i ! iii I i:1 i iii I 2.8 1.7 1.5 i l 2.5 1.7 1.G 1.7 J7 .2 2.7 1.4 2..0 2.6 1.1 2.7 1. na z [kpcm] ~ nazivni okretni moment _.Ii.5 1.1 ts 2.3 I 2.i I iii iI.4 ~ I ! 1.1 2.s 1.8 1.:.4 1.1 ! 2.8 II ::~ 1.5 1.7 1. greska profila). 2.9 .8 1.7 1.9 \I i.6 I 1.5 i i : 1.'.1 2.6..5 1.1 2.1 1.1 2..8 I I !' ~.6 1.36 1..4 I 1.5 1.2 2.9 1.4 1.6 1.7 1.2 2. B.6 1. +.6 1.8 1. 'b~t 6 F.6 1.9 1..9 2.6 1.un [kp/mm"] 1.5 [. [kpjmm '] I i I! 2.7 O'[)J) i lomnc cvrstocc aL matcrijala.0 1.0 1. 1.1 2.2 i 2.-----------------------.5 I' I 1.7 1.0 i:i i i:i I i.~ 1.8 1.4 I I I 16 1:5 1.4 1. 1.8 .8 J.2 1<) 2.02" .7 2.41' i 2.2 2...7 1.4 1.9 19 9 1.1 2 2. 3 .5! (h I Sigurnost u odnosu prema lornnoj cvrstoci: z.6 I 1.1 2..4 2.5 1.8 ::~ 1.6 1.4 So .2 2.0 q .2 2.4 ].9 b.8 18 1. Opasan presjek ie korijen zuba.9 2S 1.61 1.8 1.1 :. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Faktor oblika q za ciltndr lene nul zupcanike s ravnim zubima IY-o = 20° 24.7 1.6 1.9 1.8 1.9 1.1 ! I 2.6 1.8 1.6 1.7 i 1.5 1. ~~ Wi' .6 1.6 2.611.! ' 2..4 2.9 1 <) 1:8 I 2 1.6! 1.6 1.1 i.6 ii.4 i ' I6 1:5 1.1 'n 2 D.9 2.5 2..9 I.3 2.1 2.4 II 1. a)Z je u tocki kod kojih tocka G'. Tablica + (a .2 2.4 2.2 2.8 I! I' 1.7 1.1 i .7 1.5 1.1 l 1. De bi se izbjegli prisilni lomovi i lamovi usliicd umornosti {lornovi uslijcd dinarnickog optercccnja).8 i.4 1. Ako bi cventualui lornovi zubi mogli izazvati teze posljedicc.na savijanje (P.6 II 1.2 2. 2M"'n"" '] ""' ~O.. tablicu 28).411.0 1.3 .6 1. B".8 1.5 1.8 2. [reba birati vece vriiednosti sigurnosti.4 1.9 1.7 2. s dovolino visokom sigurnoscu.6 i 1. (IJ.0 2.10 1.5 ~:61 U I 2.5 i 2 2 II 1 '.8 . i 1'.21 2.G 1.6 II 1. 2.0 1.6 .6: 1. Sigurnost u odnosu prema dinamickoj (So) i lomno] cvrstoci (5\) treba kontrolirati posebno u odnosu prerna rcduciranim naprezanjima icdnog i drugog zupcanika: arcd' arod 2 '''.6 1.4 Z-: .8' 1.7 1.9 1.8 1.4 1.6! 1.7 ~I) 1 1.9 2.8 1.7 2.-"'~!_cc.d a.8 1.o I 1.1 II ~.6 1.I df-:i.R 1. na pritisak (Fr) i na smik (P.6 1.7 1.0 I 2. 1.7 1.9 1.7 1.0 ! = ([> . 1.1 2.0 I 2.5 1.5 1. Prerna hipotvzi deforrnacijskog rnda dobivamo da su reducirana napreznnia: at.3 2.9~0 i 2. s" 2.9 1.6 1.8 I ~.. malog zupcanika malog zupcanika kIa. q.6 1.2! 2.6 1. Sigurnost U odnosn prerna dinarnickoi cvrstoCi: IS 2. SO 100 150 i 1.I 2.6 1.5.1 i 2.).7 ' 1.7 1.9 1..m) ie dopustcua greska zahvata (v.6 1..7 I i i 1.6 1.2 /. tablicu 27).)2' M.32 1. 2._-.7 1.ao~~ .1 2.2 i 2. oc O'L ar-cd __ 1.9 3 2. " nazivna vrijednost " specificnog opterecenja .5 [.6 1.8 1..6 1.4 1. ..2 2.2 2.-.8 1.8 ! I i.8 .1 451 1. r... Premda G (tlacna strana) rezultantno naprczanje naivecc.1 2.6 Ii 1.7 1.7 1.2-2 O'rcd I 1. premier kincmatskog (dodirnog) kruga dJ [mm] '"~ sirina zuba blmm] izazvano i3.6 i 1.01 2. I II gl 2. iz jednadzbi : '] q.7 1. 7.6 i 1.8 1.5 1.28 1.5 1..1 2.2.0 2..9 IS~' I 1.5 1.'.5 1.4 1.5 1.4 i 1.9 1.7 1.6 .7 1.7 I' 1.7 1.6 1.a unutarn]c ozublienjc 1:.9 1}9 ! 2.S! 2.7 1.7 1.9 1.0 ' i i ! \ I I i U :\::~I ::~ I i:~ 1.8 1.39 450 . 1. 13 [kpjmm g svedenog na I [mm] 25 ~.6 1. )/(a.5 [.8.2 2.6 1!l0 1.1 2.4: 2. I.7 I'.8 1.7 1.4 1.1 2.7 1.7 1. I 2..8 I 1.0 2.7 1.7 1.6 2.5 I i I 1..7 i 1.9ri"I.7.0 1.4 I 1.7 1.9 I i 1.7 ! 1.9 1.B 1.6 1._ spccificno dinamicko opterccenic ska koraka.8 1.7 ::~ 1.9 1.9' 1.8 1. B + B.4 .4 2.4 [.. F.0 2.6 c (kp/itm) je krutost (v.1. 2.9 1.~ Z.8 II ~'81I 2.8 I 1..8! 1. ~~ izazivaju savoina.8 1. Kod rneduzupcaniku koji su istodobno u zahvatu sa dva zupcanika optereccnje je izmjcnicno-prcmicnliivo.9 1.7 1.6 2.9 1. II ~).2 2. l/1.2 2.8 1.5 I I .1 22 1.0 2.S I 1.7 1.6 1.9 1.6 1. tablicu 26)..3 2.n II "" 14 I~ 16 17 :3 1.8 1. ispod istosmierno-promienliive diuamicke cvrstocc.2 .5 1.1 2.4 0.4 i I 1. moraiu reducirana naprezanja lczat}.7 1.6 1.7 1.1 2.5 1.9 19 1. Savoino opterecenie djcluje istosmjerno-promjcnljivo.4 I i 1.6 I' I.0 2.1 Reducirana naprezanja izracunavamo arod! .7 2. 1.

3 I I' 1.1 2.9 1.6 1.7 1.2 2. . I») poconi xa mierne apMate ifi slitnl po~""i koji zahtjevnju kod malih obod"'I' IIrzino vcoma toeal} prenos.7 1.6 4 10 1. 25.5 1.8 1.~ 1.-.4 [.kom nnri/branja porrcbcn I" pos. do (dodirnih krugova): 25 12 10 11 11 11 12 16 12 14 25 db I I cos Cf. i.'.2 I 400 l~ i! 19 ~.8 1.6 1.S 1.1 1.5 1. .j I ~: l 2. I I .3 1.5 1.1 2.6 1.6 1.9 1. ~-- -- -~ --_ .7 1. treba pri proracunu zubi na savoinu cvrstocu po iednadzbarna crr e d I = Z 1 q 1 B.4 I 1.8 1.3 1.7 1.4 1.3 2.1 1.6 1.'J 3 'I'olcranciiska polia cilindricnih zupca.5 ! I 2.mza cllindrfcne zupcanlke DIN (3962) Tablica 27. Kvalitcta 6 [2 10 8 9 9 10 11 12 12 14 18 14 [6 16 18 18 20 20 22 28 22 25 32 25 28 II 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 90 100 125 .6 1.4 1..7 1.5 2...5 1.6 1.7 1.6 1.7 1.1 2..3 1. a negativnim pomakom (-x) u korijenu oslabljeni.ban dogoyor .6 1.5 1..4 1.7 ::: I.. -9 10 200 12 13 :1 I! i i 16 17 18 2..5 1.4 1..1 . Faktori Dopustene greske zahvata f.4 [.5 5 6 6 6 6 7 9 7 B 10 8 9 11 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 pogonskih kinemastkih cos o: .5 I i 1.4 1.5 15 1.6 10 7 10 14 20 28 40 63 [00 160 Smjernicc za izbor kvnlltctc izrudc oxubljcnia u zavisnosti ad abadnc brzinc dane su na oiW· i tnblici 29.6 1.9 1.8 1.0 2.7 1.I 2. pogoni koji rode prj kvaliteti 5-6 do 70 mlsek.7 1..6 4 0.4 1.02 I za promjer d uzimati vtijcdnosti d. u lJ.5 1.6 4 0.1 2.0 1.5 [ .~ . 1..5 [.6 4 1.4 1.2 ~.2 2...S II 1.2 1. 400 800 !.7 1.5 [. Isto tako treba u jednadzbama: f" I~ 0.6 1.---~~ 7 ·1· I I --4 ~ 50 .9 1.6 ! I I I 2. \.3 2.'..6 1.7 1.8 1.~..6 1.6 4 ~.~---7 7 20 16 18 22 [8 20 oblika q za cilmdrtcne V~zupcanike S ravnim zubima Cf. Z I qz 13"" faktor q uzimati iz tablice 25.5 1.6 1.~.7 1.6 1. 1...4 1.7 1. .8 1. .4 1.5 4 5 5 5.5 1. z.6 1.6 4 0.9 1. 28.5 I I I I' i !:! I 1.." i c r c uz .6 1.5 5 5 -_ .5 7 5. ~~O-\·~I-~~·~"·! -~ lIe"'" tf ~-~-~ -u.8 1.8 [..5 1.3 2.6 4 10 1.6 1.8 1.-------'-'-'-~- '+'-Vr~~~ d.6 .5 I ~-.5 5.4 1. kod kojin so zahtjeva osobito miran hod.7 1.2 .1[.-r I I 0 - 10 l I 0.6 [.S I. 100 200 4 4..6 [.8 1.9 I.6 1. bi Krutost c [kp!tJ.6 1.4 2.2 2..t-c.~ 3 3. cificnog optcrccenin B [kp/mm') i Pa~tortOkfboPte~.6 4 10 1.2 1.5 1.5 1.8 1.4 [. Pril.2 2.'~-1~g 1.7 1.4 1.7 1.5 1.4 1.5 4 4. 5 0.6 1..o = 20" Tablica z.5 [..5 ! oj) Iilrbin$ki I slltn..5 1.7 1.4 1.~. I'folxvoaaca.5 1.7 I l:~ ::: I I 1.6 1.5 1.8 1.. Faktor toka opterecen]a fb Tablica I Po mm sirinc zuba pri (..8 1.4 1...1 I I> 0.7 1.6 1.0 2.5 4.Zbog toga sto su pozitivnim pomakom profila (+x) zubi u korijenu ojacani.2 2.zmcdu petro.5 6 8 . ~-::6···~~'6·'1--"i-~ _.6 1.5 1.5 1.4 2..8 1.5 1.5 I. [mm] 50 100 3.7 1.6 1.6 1.(D = 20 Q sparivani 1.aca . 0..5 2...05 -~. '-~i--~~ '-if.m) Tablica 26.~ I 2.6 1.3 .5 ! I.5 1.6 1.1 co lik/cclik mnter ijah Nuzivnn vrijcdnost spc .6 1. 1.4 ~..0 2..5 1.02 .0 1.9 1.4 1.8 u 1.5 ~ i I I' i 1.1t: a) kvaliteta kao Iunkcija obradc. b) kvalitetn kao funkcijn obodne brzine 60 mls~k . d I'ogon.4 1. . 40 40 63 71 100 1]0 I I 20 21 22 t I 1.0 2. krugova cJc_ 12 63 71 71 80 100 25 50 0.5 li-lllcCj su: ~: 30 50 !I ~:~ : lOa I~ ! ' 1.6 0.o cos Cf.~-.7 1.[ 2..2 I 1..

".m 2p".---- zup~anici t. j ../E' E".ufna 1r'<lZilo I maforn{ . 12-60 cista fina obrada naifiniie obradeno ili bruscnje - Na tablici 30. U ostalim slucaievima YE izracunavamo iz icdnadzbe: i p~liQprit'r~dr. srcdnji racunski radiius zakrivlicnia bokova izracunavamo iz iednadzbe : finomehaniku ~a11>1'1 pruIMl 1f'.W. Na pojavu pittinga osim kontaktnih pritisaka utjcce i brzina klizanja i kvalitera nalcznih povrsina (tvrdoca i kvaliteta povrsinske obrade) te rnazivo. razl icite module fj'l i E2 iz jednadibe: 2E. nazivarno dinamickom cvrstocom valianja kD' Tu cvrstocu izracunavarno 5 6 I ' 1 2 13 ]4 : L _____ I7 I8 I9 110 I 11 T 121 ! iz jednadzbc : kD = YE y. dana je u tablici 35. Stalno promjenljivo opterecenic bekova dovodi do stalnih promjenljivih deformacija povrsinskih slojeva bokova zubi..loJ.ubilld.!in-~i(a l hi) [kp/mm"] -. utiskivaniem maziva u nastalc prskotine koje se sire prerna povrsini.. rnogu trajno preuzimati. + E2 ako materiiali imaju ~lrc-j(t"1 IMv3UJ/O zrJ Jlompunjr I apat(ltl ! I". .~."q I I ! ! p".. Kontaktni pritisak na tako (elasticnom deforrnacijom) stvorcno] naleznoj povrsini i@ nije jednako rasporcdcn po cijeloj povrsini._.zilo { t. bmlj. b bfO.-. bez ostecenja zubi. m~tal'i JQ '*1d~r~ ! unutari1jtm &ogorjnfJnJ..~~p-=~~Bm·--.faktor koji treba da uzme u obzir materijal zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.z [kpjrnrn "] " E..1f'Ij"':'f1f.fJfrfJjtri n Z'P:·b F II [kpjrnm 2J kao pririsak valjanja i ako taj pritisak valjania Herrzova pritiska..i i p(&t1':/ lfrairrr._---_ ..rhriJn. Za velicinu maksil1.-. Naiveci je u sredini.8 -~-.. . 0.= 0.---.~--.tl'DJrvi 8 [9 1.bll.srednji racunski modul clasticnosti Izracunavamo.:uM'<~ug pritiska niegova @ Kontaktni pritisak nn bokovimn zubi jcdnadzba glasi: 2 0.l___ IJ 2 pm cos Ill .J I ! )"'."0.5° E/50°C. Velicinu kontaktnih pritisaka izracuuavamo pornocu Hertzovih jednadzbi.8-4 4-12 <0. Prekoracenjem smicnih prornjenljivih naprezan]a iznad granice smicne dinamicke cvrstoce./10 iJ'u. kvalltet : l' I 2 I 3 I ~ za: opcu strojogradnju 5 6 II 7 :. = 1.-- r- O't'fQ-hda t.Dinamicka cvrstoca valianja materijala zupcanika..5 S 8.f(l9rqdll/~ ptJrni ! F« [kpJ lim [kp/1111112] ! '.5 + 21000 2E-· 455 454 .Smjernice za toenost izrade (kvalitetu) ozubljenia Tablica {mls] 'V 29. vozlia .. otkidanjern povrsinskih cestlca usliicd medusobnog valjanja bokova dovodi se do stvaranja rupica na povrsini bokova koie prerna engleskom nazivarno »pitting«. ako su bokovi zubi podrnazivani ulicm viskoznostl 13. podmazivani uljem.7 -1--4-.DbfJd InduJtrQQ . I Nacini izrade lijevani iii grubo obradeni grubo obradeni i s icdnim skinutc strugotine s lojem fino - I Kvaliteta izrade prerna DIN 3963 10-12 ----_ .pglJati ~~rr I plu(JIJ'Ii sir"jnl J 9u:. dobivamo: = 0:0 11" y- r--L __ mj~t'nl apara" I ~JD1"n kvalitef: ~J~1l zup(Qnlk I . I.l/~ [kp/mm '] zupr!aniciza r--L. Ako je taj zupcanik od celika yp.----6.. fdl-lo/lr4' I rrOMpl}(MJ ! I I P'''''' / u"r/lJjl '/P. Na miestu dodira bokova zubi pod optereccniem doci ce do elasticnih deformacija. -. Prema teoriji kontaktnih pritisaka naivcce tlacno naprezanje nalazi se u srcdistu dodirne povrsine.35 Fn' Em p [kp/mm"] O~ .j~nl((Jri .I!<. B. Opasna tocka naprczania nalazi se ispod povrsine gdje se uz tlacna javljaju i najvcca tangcnciialna (smicna) naprenja."yi ~ 1 [kpjmm-'] 1 faktor pritiska valjanja dan je u tablici 31._.~-~---~~~~-.9 .lmm] .Af Itrcjrr/ ~ norrnalna sila na zubu @} . Pritisak valjanja koje bokovi zubi. dana je podjela kvalitete obrade 3963). r prrdzni ~tr~jni OPOfOt/ Oznacirno li odnos (Ii) uvedcmo u [cdnadzbu r---a/atM sfrojev~ 1____ alai-I)I .-.!!..0 I [11 1'2 I ! Proracnn nosivosti (opteretivosti) bokova zubi.'.. y" -. Kvaliteta potrebne obrade prema obzirorn na podrucja upotrebe (DIN :podrucjhna upotrebe zupeanika (DIN 3963) Tablica 30.

26 3.4[ 3. 4.79 3.53 3.97 3.60 3 55 3.13 3.31 3. 1 3.25 4.16 3.01 3.05\5.35 3.11 3. 11~ a zatim POlTIOCU h~ viiek trajania ocitavati iz ~D prema L .76 3.---[san] '~N n L .71 3.61 5.39 5.L 1 h = Bst• Y ~c': __ [kpjrnrn 2] vrijedi za oba zupcanika.66 3.80 3.18 3.75 3.28 3.13 3.13 3. Kod brzohodnih 'l.63 4.42 4.08 3..16 3.97 3. uz upotrebu ulja za visoke pritiskc smanjujc se opasnost od zaribavania. a time i do zaribavania.13 4.80 3.58 3. = .22 3.17 4.20 4.95 3.14 4. mora najprije biti istisnuto rnazivo s naleinih povrsina iii.14 3.30 3.23 3.75 3.39 3. dane su u Yv tablici 32.40 3. Ocekivani vijek trajanja zupcanika iznosit ce tada: (L' n) .5 °E/50 °C za odredenu znacaiku vijeka traiania L .22 4. jednadiba vremenske cvrstocc vaIjanja glasi: ~r--r~xrrr~~~~--.76 4.17 3.40 3.86 3.47 I 3.79 3.19 3. zupcanike Faktor pt'itiska valjanja y za nul-cllindrtene zupcanike s ravnim zubima ao = 20" Ta bliea 31.33 3.50 3.42 3. Kuo sigurnosr protiv zaribavanja kod prcnosa s kaljenim bokovima vrijedi: 3. Traina cvrstoca valjanja h o irnat ce prema nacinu sparivanja materijala razlicite vrijednosti. 10000 ~I ozubljenje).93 3._ prenosni omier (znak - odnosi se na unutarnie 456 .20 13. h~ B.5[ 4.. Spal'ivanic malog zupcanika od metala.66 3.95 3.96 3.57 3.86 3.33 3.17 3.upcanika. za razlicite materijale u tablici 36.15 4.75 3.40 3.14 3.22 3. Da bi moglo doci do te pojave.50 4.20 3. Zupcanike od umjetnih materijala proraeunavamo prema jednadibi: e b [mrn] = sirina zupcanika.57 3.77 3. 11 [min -11 brei okreta pogonskog zupcanika.58 4.67 3.70 3.12 3.62 3.57 3.88 3.81 3.40 4.69 4.42 4. moze uslijcd kolicine top line.15 3.58 3.1] iz ~D.97 4.6(.81 4.67 3.66 3.51 4.02 3.15 5.[3 3.60 4.09 3.nOsti maziva dan ie u tablici 39. drugirn rlieclrna.33 3.30 4.30 3.12 3.70 3.40 3.10 4.41 3.47 4.36 3.93 4.58 3.91 3.70. Upotrehom materijala otpomog pri visim temperaturame. t: gonskim kincmatskim promjerom d L i kutorn dodirnice 1)(.45 3..vremenska cvrstoca valjanja pri podmazivanju uljem viskoznosti 13.77 3.t.83 3.12 4.60 4. U t0111slucaiu trcba sigurnost bokova racunati za svaki zupcanik posebno.42 3.18 4.99 3.20 3.47 3.55 3.55 3.65 3.4.20 4.49 3.38 3. = -b~- Po • to ~ dop c [kpjmm "] ~.34 3.37 3.62 3.23 3.51 3.46 3.51 3.73 3.39 4.54 3. min . pokazalo se u praksi kao dobro sredstvo za tihi rad zupcanika (dobre prigusne sposobnosti).14 3.14 4.22 4.26 3.52 3.29 4. f2 • Pri proracunu pritiska valjanja ii-I h = Bs.29 3.31 4.52 3.16 3.12 3.42 3.48 3. a velikog od urnietnog materijala.84 3.49 3. (()sforom iii klorom) moze se postici bolja prionljivost (ulja za visoke pritiske).27 3.64 3.70 3. mora doci do prekida uljnog filma.95 4.56 3.47 3. Pri podmazivanju rnascu Y» ~~ L Ako se radi 0 prenosu koii se projektira samo za odredeni vi" [ek trajania Lh u satima.62 3.93 3. _ faktor koji uzima u obzir viskoznost maziva.25 1 Pritisak valjanja po jcdnadibi i .27 3. y --. Vrijednosti za y.69 3. Ako nam [e za neki odl'edeni zupcanik poznata cvrstoca valjania h.95 3.32 4. n. izracunati stavljanjem = h iz jednadibc hN = Yl! y.27 4. Do tog pak prekida rnoze doci visokim specificnim pritiscima iii cent rifugalnirn silama pri vel ikim obodnim hrzinama.33 3. 4.47 4.44 3.44 3.44 3.14 3.65 3..18 3.33 3.87 3. kojim se uzlma Elkp/mm 2] _ modul elasticnosti materijala zupcanika koji je u zahvatu s racunatim. Sigurnost bokova: S" ® Vrcmcnskc cvrslocC valianin rnzli~itih matcninla aa = AD k ~ 1.40 3. i pritiska doei do zavarivania ookova. visoko opterecenih.37 3.70 3.15 3.50 3.16 3.05 3.38 3.[1 3. kojima su oznacenipojedini rnaterijali. Proraeuu nosivosti u odnosu prema rnogucnosri zaribavanja.93 3.25 \ 3.43 4.72 3.36 3.87 3.BO 3.66 3.25 3.71 3.78 3.24 \ 3.63 3.29 4.48 3.54 3.1014.35 4.Faktor y.68 3.20 4.63 3. Vrijednosti su dane u tablici 34.--r~~'-~~~~ kp/rtlM'l u obzir viskoznost ulja Tablica 32.37 4.62 3. n [h .59 3.27 3. = . faktor sigurnosti Za prenose u trajnom pogonu mora pritisak valjanja h za odredeni ustati ispod vrijednosti trajnc cvrstoce valjanja. mozemo vrernensku cvrstocu valjanja II~. Izbor nacina podmnzivanja i ViSK07.73 4.56 3. treba vrijednosti faktora valjania Y oCitavati iz tablicc 33.57 3.50 3.40 13. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 2[ 22 23 24 25 30 SO 100 250 5.29 3.26 \' 3.42 3.46 3. Posebnom obradorn ulja (sumporom .69 3. 457 .54 4.06 3. Pozirivnlm pomakom profila pada pritisak valjan]a k pa zupcanici mogu biti manii.67 4.75 3.13 3.73 3.16 3.13 3.45 .62 3.96 3. n [h : min - L I bro] promicna iz ®.43 3.54 3.46 3.63 3.48 3.12 3.10 3.71 3.48 3.95 4.81 3.26 3.03 3.14 5.91 3.99 3.29 4.16 3.20 3.01 4. Brojevi na pojedinim krivuljama odnose se na brojeve dane u tablici 35.37 3. Vijek trajanja je to duii sto je bolja kvaliteta povrsinske obrade bokova metalnog zupcanika.15 to [mm] = korak <lopc [kpjmm"] dano je u zavisnosti od obodne brzinc.63 3.85 3.89 3. razviiene trcniem.04 3.19 3.23 3.64 3.16 3.57 3.14 3.65 3.-l = Bst• 2 pm COS ao V-zupclInika s po- dl fO k~ [kpjmrrr'] .15 s.[4 3)4 + 1 n .46 3.~i_.B5 3.

~ __ a .48 0._-----_. ----_--... Lak i metal i .. 7. ._---_... 1 HB Male".1330 C.------~ -_. 8. ~~~~·_ I Postupak I jezgra I 170 210 150 175 125 150 180 208 bok I ho --_.---'.26 CL.:. ... ... 15. ! co"'" t-IN . 2...-. oro --...~ --.43 .~ II ..._...---- Cel.~-.1530 C...~.0745 -~'·'T' ____ -140 185 210 260 260 340 400 --0. lIS .25 0...a. '_-'- N " Tvrdoca po Brinellu (HB) [kpj'mrn''] i dlnarnicka cvrstoca valjanja .1 I .0645 C.17 0. ~._--------- "f ~ ~3 5~3 ~_ ~~~~~ qq ~ ~ -I-------~-----------·-----·-·-··--·"" i S Rcdni broi 1.----------'----10500 00 ~. _--_..0545 C.--- ---0.34 0.-------- ------------_.- .0545 CL... .------~ co ee c 9. 14. • ------- ! \ _______ ~r ___ .--~-- C.16 0.-.. [I.-. N ---11------------------_·_-------_·_---_· "'._-_. -------------.._-_.. r .25 0.Moduli elaetienostl E [kp/mm1] za materijale zupcanika Tablica 34.r.. 4._. 3._------ 'a oW .~.NilB (DIN) 00 459 .1730 C.0645 • __ ..7 ..._---------------_.-----------..-----Bronca 8500 7000 Kovkasti liv SOD J .1 1.~~[kp/mm2] vazllijih matel'ijala za izradu zupcanfka Tablica 35. Mnteriial E 21000 ....._--.. ell .4130 pohnl jsan C. -~---~-- -----1 <) N o II --------.. _-----.c: . ..-..32 0.70 0....' __ T ____ .. .3230 C. 13. ._----------_.:¥ --------novotokst polyacctal ------1 700 300 Umictni K matcrijal ~ 'u 'd o ~ .. 0.--.4732 35C.i: o .. [0.70 1.21 0..j.---_.. G..... -.28 SLIB SL.. C. ____ ~~.183 0. Q 0 " [2.. ~ S.0445 C.

. .) dk.-..?'.---~.13 0. 28. prornjeru v'··" ..2. ··'···"···-6·i5C~L-_.1 q....m) ..04 0. 23.~~ ~ -~-.' ~~.4320 (...----~~--~ spcclficno optercccuie ----------~ l~ ~ O. '" .. . = do..11 0. x.--. Bslv [kpjmrn"] q .~..L__ promicru . ar~~l Or(lll~ tablica 24..1 1. Zl -l- Zjl in\'oc~jnvO:t) 2 tan «0 <.~".14 0..20 4.~ ('.(nastavak) Tablica Redni broj 35..m ~. premier I Novotckst 0.~ ! FfJ~ T~.07 0.....1 UI.11 0.l<1 ~-'" d«..f56 (DIN) c.l.. HB velik zupcanik . I do] "_''.. -I.. B...--.27 3. · __ ~··~·_'·"··"· n ·'~--_-___ --·· __ ···'_~~~___ -"-•• ---~~----.) .!~~ nl --.3230 35CrNiiS (.-.. tablicu 20.__ .-----~-~.~--~-. _'_I:..10 0..05 0.04 0... I-lll mali zup~anik.._-_ .. ~~.5420 (.J. -l-'~-""-"-----'-~-'"''''----'''-'-'-''''''''-'--'''''''''''''''I m b'~ 0/ v.:.11 0.-.S 4. b 12 15 [~. • __ •• . (I .. ('..---.025 Poliamid 2 ncl-parovi (f.75 Nazivni okrctni moment malog zupcanikn Okrctni moment proracun Izbor matcrijala prornicr vrijcdnosti i modul 24.413l C.~ 2 (a + til . ------~-~ 25. h~ Geometrijskc mjere cilindri.17 0..26 0..~.1.~.11 0.50 4..16 0.07 0.16 0...5421 '_R.] za korigi rune zupcan ike 461 ..x. K valitetn Razmak ozubijcniu OS! tablicc •••• 29.\ [~~._~.07 0.2 d()) pri krutom obostranom tllczi~tcnjl1 5.50 4.~-"--------~-.~. nosivost koriicnn zuba 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II ..~ -~~------ (DIN) 460 470 500 ___ sirinu _z_nbi ~_.1 ...2 3. 20.cnih zupcanika s ravnirn zubima TabIica 37...] za nultc.----_ kalieno u ciianovoj kupki - --.75 d". . Z'J]}I Iuktor fd prcma tnblici 21. 'l'[cmen.._ Diobcni Dopustcnc Obodna Z.... 25. tablicu 22. ...~---- Obodnn ---- brzinn na diobcnorn ~~~-.l..2".._.27 0.i§tcn)\. 1.~~ .~-~.1bana savoinu i rcducirano naprczanjc ___________ cvrstocu "''' 7.08 0.06 0. 0. 19. Ih. 30."k-nljcl:::...5 I Prorncun optercrivost i zupr::nnika nil savijanjc.:.~_. .15 0..'=" 36. -I.0 3.. bm. 21.. i 30.8 3. + 2 f1lJ d".4131 plameno kuljeno ili indukcijski kalieno 220 230 240 270 275 275 mjerodavan --._:~c) ••• ~-- sila nil diobcnom I d" . do..4 4.- '" '_.!J 11imlll •.i_o_~_ ----cos (1 2 Za zatvorcnc prijcnosnikc trcba osn! ruzmak birati prcma tablici 10. --.50 i "".10 0.. v...-~-.~ faktor "darn.rro (DIN) ('.7 3.16 0. q. Pogouski kut dodirnice dop c [kp/mm2) za matertiale na bazi umjetnih smola i sliclle m atcrij ale Tablica " [mrs] Suma pomakn profile > .. sa skraccnjcm glavo dk1 = 2 (a -l. 27.06 ko'" I Vulkanfibcr I 0..08 0.--. I Materijal I Postupak ! HE jczgra 17O 190 270 360 200 400 310 400 I bok 590 637 650 6S0 600 615 650 650 I Oznnka 3.~.. ~ B + Bdlll [kptmm''] v.. 29. "' Prenosni omjcr n. '.l = 2 0.---. --Nazivno '" '" 0 IJ". I:'_~i>/~~vrijCdiz.0 4.-~--~ ~n lllll-parovc ((0 =-=' (/(11 L. V> ~~ .-..--.08 0.....~A:':~.--. 18.18 0.07 0..10 I Sirova 0.09 0.4321 13Ni6 (DIN) (.96 4.~·-··--d~·:·c.1220 ('.lX = t. 7..25 0.03 0. prj konzoluom ul('.._"_·'_'"~'~ __ ""_. Z-l q.dQI 0..~-~...~-... b .faktori oblikn zuba ~I· __ ··o...- .20 0. .~--.~ Vcparovi dkl .10 0.1120 ('.08 0. <5 Stvarna vriicdncst spccificnog optcreccnia svedcnog na ] mm duz-ine zuba . ---_.1 ?.2m Vvnul parovi rI.1 :..12 0.. zubi malog zupcanika Odnos sirinc zubi nil vrntilu za mtu prcma tablici 18.75 4. (1 + x. 26.-------~--..06 0.14 0. __.:..05 0.. 22.-. . -..~----.---- . ~~ .xl_m) . /Jcdnad>'bc ~-~.~ do~ -l. ------ •••• ~L~~~ --595 615 637 560 615 587 595 550 590 ---~3.~ Z:J_ ---------~-.00 4.~ .. 17.~---. c"' do.--..06 0. ccrncntirani kaljcn UfO.. --.+ V> I~ Proracun 7.'l.3230 53MnSi4 (DIN) C. ~·~ __ •__ ~~ ••• "-•• -...04 0...24 0..50 3. d~e ::. --.22 0... ~ L~.----.h-' [kp/Jnnl~] . 32. 31.___..-~--..-.1531 C.. .---~.04 0.13 0. iJsw ".5420 G.. ~ . " 16...

__ . proracun zupcanikn na savoinu cvrstocu (nosivost korijena zuba) Y faktor prh iska kotrljnnju. tublicu 31. tablica 26.312.~tlj. Sigurnost cvrstoci u odnosu prcma lomnoi Proracun nosivosti (opterctivosti) i·1... zupcanici se obicno kuiu od okruglog materijala ili.dit1._~. vijenac zupcanik moze se privariti na vrati lo.______ _Yalj. pri podmazivaniu mascu Y. tablicn 32.(nastavak) Oznakn Jednndzbc Tab Ii c a 37._ . : lh_OQo. Yv '''''faktor koji uzima U obxir viskoxnost maziva. .:L. i 33. Ta varijanta irna prednost pred tokarenjem iz punog rnatcrijala..!:>.!~. 1 1 bokova " ._ d"_...7 Oblikovanje z up can ika Kod rnalih dimenzija pogonskih zupcanika.._" .prenosni ornicr 1.!'!~_ :: _~ Sb "" ruodul clasricnoati zupcanika koji jc u zahvatu s racunatlm Y.- 5.lri~llih zupcanika toI(Mcnjcm ia punog mnterijala @ Oblikovanie cilindricnih zupdanika takarcniem iz punog materljala i buscnjcm {~ Liievani i kovani zupt.. ----w- _____ . Veci zupcanici pricvrscuiu sc na vrarilo pomocu pera iIi preko klinastih utora @ i @. . (ILm) grcska zahvata. sto jc ckonomicni]e. Zbog zareznog dielovanja mora (@ razmak tiemenih krugova do utora mora iznositi 2: 4 III.!j:.ty [kp/mm'] Dinamicka cvr. 1.__ Spccificno dinamicko optercccnic I I- + . ti~1 Ztlp~i1nik s vrnt ilom od icdnog tHida f~:'· Vijcnac zavarcn na vratilo c [kp/!Lml krutost mba svcdena na urn ~idnc zuba.~ y" s. Ako se radi 0 manjoj seriii._.. [kp/mr~l. tab lica 27.~~~Lc~~~':r~!a~~ _ .to~a valjania h~ [kp/mm'l Y" ~ faktcr koii uaima u obzir matcrijal xupcnnika koj i ic u znhvatu s racunntim . f._..t. .~ Bsty Y --:" . Zupcaoik pl"j~\'rsc-cn na vrat ilo P0ll10CU peru ~\[!'Zup~3nik pdcvr~~cn na vrat ilo prckc kl lnast ih utora Prit isak valianjn v.. [kpJmm'l Y u d._.1I ~dik YE .~. I '" 0..25 bokova 1<0 nije za jcdan i drug i zupcnnik jcdnaka pa sigurnosi treba kontrolirati Z3 svaki zupcanlk posebno. Kako to pokazuje 0~.. Sigurnost bokov . od odgovarajuccg poluproizvoda._"_" U ostallm sludajcvlma I. tablica 28.nici . v. 21000 Y E "" 0. cesto je diobeni premier u odnosu prema promjeru vratila rclativno rnalcn pa zupcanik s vratilorn treba izraditi od jcdnog dijela @ i @a. B. .02 -.. [kp/mm'J - iJt. Za vecc seri]e kovanie se izvodi u ukovniirna. _ . 462 M Obiikovan]c cilin.5 + J~D.~ 1 B [kp/mm'l 'iI!_ 2. mblicu 34. Siguruost protiv xaribavanjn Jr~ [rnrn] ~ visina tiemcna glave micrcna od kincmatickog kruga i . fb faktor toka optcrccenia.

.JJ 2.5···2111 ~"" modul I I Ii ~b I I I ". [mm] za dijeljcne zupcanike.025 do! . uzimaju sc u obzir samo ona rebra koja svojom visinom leze u smicru kretania. spoj ostane u meduzublju qp. Pri visokiIn brojevima okreta. na haban]e i na temperaturu u vclikoi mjeri utjecati na vijek trajanja. U takvim su slucaievirna vijenci najceSce kovani prsteni. Sto je vcca sila trenja na bokovima zuba. Taj viiek traianja iznosi tek oko jedne polovinc vijeka rraianja zupcanika sa sredniim broiem okreta. C"' 24 ' F'<J_.S d S.O. Obodna sila djeluie stalno na kinematskom krugu i 11e rnogu ie jednako preuzeti svi paoci. Na @a. a ploca se izraduie od lima.4 za b = (30 do 40) 5. glavina i vijenac dobivaju oslone povrsine @b.5 [kp/rnm '] za sivi liv a 8 [kpjmm "] za Iiievani celik v. (3 .a} b) na savijanie a druga na tlak. b) kovani 0-.3. Glavina ie od debelostiiene ciievi iii ie puna. To olaksava izradbu i poieftiniuie jc. Ako su brojevi okreta niski..125 ]1 do Polo'l. Zato prctpostavljamo da same 1/4 svih paoka preuzima savoino opterecenic obodne sile. 0"'" 0. 8.. rukovaJ~je i rnontaza kao dijcljeni zupcanici. Da bi se povecala krutost. vcliki liicvani zupcnnici zupcanici. Na@ prikazan jc zavareni zupcanik oiacan rebrima.6 ~8m i til ".7s I O. Moze se uzeti da ce trcnje biti polusuho.s~h~ 0-."2 1. R! 0.jkpjmm"] S. Iijevanfh zupcanika Tablica rebara "" 0.~ modul ~1JI ". pa se obrada izvodi samo na krajevima ~1} b.. pa i da bi se olaksalo zavarivanie. b) s rcbrill13 za ojacnnjc Provrti duzih glavina liju se tako da su u sredini udubljene. Orijentacijski se uzima: Sg"" (0.aj zavara nn vijcl}-:tu t> @ Znvarcni cilindricni zupcanik I Orijentacijske vrijcdnosti za dtmcnztonlean]c 38. 1$ 1 R. k. prema tome: ~T!= Lijevani aupcanlci: a) den. to cc vcce biti i habanjc. Savoino naprezanie rebra iznosilo bi. kod kojeg ie viienac dobiven valjanjem ili savijanjcm plosnatog celika. Pri srednjim brojevima okrcta moze se djclovanjem klinastog procijepa stvoriti uljni film. Trenie zavisi od kvaIitcte povrsinske obrade bokova i od podmazanosti bokova. dopusteno savojno naprezanie "" 4. @l i tablicu 38.1451/J~- za jcdnodijclne zupcanikc.5111 [mrn] [mm) 3" . Dimenzije vijcnca racunaju se prema jednadzbarna: 3. "" 0. Usliied toga ce i vijek trajanja bokova biti kraci. = I '" 411' modul I I"' .uj)canik izra- faktor zavisan od sirinc zuba k. b prikazan je zavareni zupcanik veccg prorniera.:. - (~6-I 18) Qi. .:.. [ __ kJ?~] mm? ~j) Zg broi glavnih doprr. U pojcdinacnoj proizvodnji ili ako se zcle dobiti sto man]e tczine. h. toplo navuccni na glavine i vijenci od lijevanog zelieza. I k.5) JJl.7 S.8 . Takav spoj vijenca dobivenog saviianiem izvodi se x-zavarom. Tlacno optereccnie od radijalne sile pri proracunu zanemarujemo.8 za b "~ 10 JII 111 @ Zupcanik sa stcznc navuccnim vijenccm "" 1. Povrsina dijcljcn]a prolazi obicno kroz dva rebra 1 kroz dva meduzublja. L G d.i Zavarcni zupeanik : a) bez rcbara za oja~anjc-. I I I L I I s ~0. posto je 7. Polovine se mcdusobno vezu vijcima u glavini i u vijencu. "'" 0.: dop z· z. I '" 8~·IOIII ". Dobrim i obilatim podmazivaniem mogu se uvjeti habania izavanog trcnjern veoma poboljsati. h~ I I r i /1::. Da bi so preostala naprezarua lijevane glavinc mogla izravnau. S.2 d _+.3 d -i[0 mrn za ~cli~J)i l ijcv I I I Zupcanici promjcra iznad 2 000 mrn rade se da bi se ol_aks~litransport. i brzine klizania bit cc niskc.2 d g I i I s '" 0.. Sredstva Z3 podmazivanje mogu uticcajcm na raspodjelu pritisaka na bokovima zubi. djdo:\0 PRAKTlCAR III 464 465 .8 U tj e caj i p o d m az i vanj a._)'_:. h ab a nj a i zagrij a vanj a Vijek trajanja zupcanika i dopustena opterctivost bokova veoma su zavisni od vrstc maziva i stanja podmazivania. 8 (mm).= k. zupcanici se izraduju II zavat eno] izvedbi.0. Pri tome treba paziri da se na pojedinim presjecima ne nagomilavaiu zavari. Oiacauje a omogucuie pi:i t~plom navla~enju aksijalno nal~jeganje i centriranie q:j}. Materijal velikih zupcanika visokoucinskih prenosa obicno je visokovrijcdan lcgirani celik. Zavare na glavini i na vijencu treba kontrolirati na smik od uvoinog opterecenia.'" modul i I'" I I 5~ 111 1. (~~ -I 10) -+ 2.4d + IOmm za SiVI liicv -I. Pri proracunu momenta otpora paoka. na trcnie. koji treba smjcstiti tako da. rade se izmcdu svaka dva ramona radijalni urezi.I) III. Meki bokovi zuba brze ce se istrositi habaniem nego tvrdi.

-__ --.--. Q"I)' [ljh.. zagriiavanie i buku izbjegavati previsok nivo ulja (v..----------'.vost C> 1.~-~:: ~:~~~. .~::----------l······-~::~:::-----I. za podmazivanic zuba. odrcdivanie stvarne snage koiu preuose zupcanici 5. ulje moze biti odbaceno s bokova. -. Pri podmazivanju uronjavanjem treba S obzirom na moguce gubitke snagc.-. Punjenjcm prijcnosnika ulicm R< PG" •• (3 __ 6) [I) .8 _-_~~ .. kao kolicina ulja potrebna za ubrizgavanje. Pri hladeniu vodom mora povrsina A. Rasprsenc kapi ulia dovoljne su...---. __ . treba povecati povrsinu zraccnia rebrima na kucistu iii treba predvidjeti nacin cirkulacijskog podmazivanja. odvoden]e toplinc. Potrebna kolicina ulja za hladenie.. ..-.. ~..~-. c [kcaljkg 0c] spccificna tezina ulja "" 0.. Zato ie potrcbno da sc za svaki prenos prcdvidi odgovaraiuce podmazivanic (tablica 39)..~E~ -..00 Ikp/mm'l '-:cl'. QulJo ~" a ti ad optcrcrivosti c"~ v lm/sl c < 0.-. "" 3 "C.1.312.. Pri podmazivaniu rnascu uporrebljava se.40 .4 vodom.-. Uljern preuzeta kolicina toplinc odvodi se preko rczervoara za ulje.) [kcaljh l. temperatura ulia podici ce se za: NaNn podmaztvania sredstva za podmazivanje Tablica 39...-.-. tako da bi se otprilike nakon sese sad rada mogla postici toplinska ravnotcza: razvijena kolicina topline = odvedena kolicina topl ine.~-_ 12' E 50 20" E 50 ._. pri podmazivaniu Priblizno Be uzima da ie potrebna kolicina ulia za cirkulacijsko hladcnie i podrnazivanje prcnosa za koji jos nije potreban nikakav specijalni urcdai za hladenic: uroniavanjcm brxinc u zavisno . . -'·-~I _i. u vccini slucaieva.--. tako da i u takvim slucajevirna moze nastupiti polusuho trenie s povisenim temperaturama i mogucnoscu zaribavania.. _ .. Sva razvijcna kolicina top line u prenosu mora se odvoditi. 1 Pri prirodnorn Temperatura hladenju ulja: zraccnjem : Razviianic toplinc. bilo prirodnirn hladcnjem (zracenicm i cdvodcnjcrn topline). Za velike obodnc brzine najbolji rezultati postizu se podmazivanjcm pomocu tankog rnlaza ulia upravlienog mcdu bokove. ---~---.75 Q .<~:-::~~---!--. ! 1------ .4 [kp/mm') optcrctivost nisku -/~i' PGuk .9 specificna toplina "" 0._-.--::: .. Trenjern razviiena kolicina top line iznosi: PGuk [kWl ukupni gubici (v. kod kosih zubi 466 467 ... Takvi zupcanici ograniceni su u pogledu prenosa snagc granicom dopustenog zagriiavanja...~---------. tablicu 23). Za otvorcnc pogone dolazi u obzir specijalna zilava mast iii zi]ayo mineralno ulje. pri kojem kollcina ulja koja se dovodi zupcanicima ne aluzi same za podrnazlvanic vee i za odvodcnie dijela razvijene topline... a za brzine > 20 m/s uljem viskoznosti 4 do 6°E/50.-- rE~ ! ~" /•• Odvodenie topline r'ashladnom cijevi za hladenje iznositi: A.•..__ ------- --- > 12 podmnz ivanjc brizganicm viskoznosri zuba maziv a u °E/50-clC.C Zraceniem priielazom odvedena kolicina topline: Qo~ v "" (Y. ... bilo umjetnim hladenjern. Ako je razvijena kolicina topline veca od one koja se rnozc odvesti.-. Za v > 20 m/s dobri rezultati postizu se ako sc rnlaz upravi i na postrane povrsine zupcanika. II -~~~~crCI....-~~-S" E 50 ! C optcrctivost srcdnia = 0. 10 [I/min) [kp/mm'] i ad obodnc v lm/_].00 lkp/mm').5 I/min za svaki em sirine zuba. v lm/.. --. 0) koeficijcnt priiclaza toplinc "" 17 . Preuzima li ulje razliku izmedu razvijcne i zracenjem odvedenc kolicine topline..----- -.. _T_~~_..-- 12" E 50 . - t>rOo.... a QOd\"Od ~~ 0. za zatvorene prenose.4) C"IJ" CC) temperatura ulja u kucistu priienosnika (max w 60 ·C) IX [kcul/m2• s . ..- .vanjern centrifugalnih sila. spccijalna meka mast s tockorn toplienia iznad 100°C. u ~ Izbor potrcbnc ul]c ~.. .. Za obodnc brzine v 12 do 20 [mjs] dolazi u obzir cirkulacijsko tlacno podmazivanjc uliem vlskozuosti 6 do 7°E/50.~-a kucista..20 za prenosc koii sto]e na slobodnom prostoru (slobodno kreranje zraka) "" oko 12 za pre nose 11 prostoru gdje je slobodna cirkulacija zraka onemogucena (kod potpuno mirnog zraka) R< 40 pri iakoj Ofi'kulaciji zraka A [m"] povrsina zrace. l/min) potrcbna kolicina ulja za hladcnje y [kgjdm '] ___.~- Ovdje [e uzcro D.__ . __ \l 0. z v Qedvod = odvedena kolicina top line zraceniem i priielazom Q"uo "" 0.] Podmazivanic Dovolino ic snrno nanoscnic mas li < 0. .juCi . odnosno prcko uljnih vodova na okolni zrak il i se radi poscban urcda] za hladenje ulia.. I korak t = Ie 'kod ravnih zubi..8-4 4-12 Ked vccih obodnih orzina podmazivunje uroniavanicrn niskim obodnim brzinarun nnnoscnic masti niskoviskoznom uliu.. prj Potrebnu kolicina ulja na sat: QII1J':1 [1/SUl] ~~ I uronjnvnn]e ~. A (t u'J. 2·-6 6-12 Odgovar._-..

Kutovi su mjcrcni nil diobcnim prcmicrimn nultih zupcanika v zubc ie.Potrebna kolicina vode za hladenie na sat: Vhl "'" d2 1414 [m 3/h] (v"~ 0.r:lo. Zato govorimo 0 dcsnom i 0 lijcvom kuru put okomitim na uzduznu liniju bo~a zuba (nOl:mala~1presjek).~"i srcdisnilca profila ucrtnnog osnovnog = canika (alata) OZUZUJ)H naglba @: Liniia bok~ zuJ. Izmcdu normalnog i bocnog koraka postoii odnos: tn. .I 'l. uvecan za stupan) ' prekrivania €$q dodirnog 1. L. [0C] temperatura vode. Taj zupcanik dobiven tako prcsjekom okomitim na uzduznu os boka zuba nazivamo ckvivalel1tnim ili fiktivnirn zupcanikom. vee bi taj zah.l~r!sjc! okomit n~ uzduznu liniju boka zuba zapravo ie elipsa s kracom poluosi = j'o. tso 1Un l' b tan ~o b sin ~o ® Vrijcdn(}sti .1II~~ [rnm] cos ~o Stupan] prekrivania bokova dlil1dricnih zupcanika s kosim zubima odgovara stupniu prekrivania profila dlindricnih zupcauika s . Taj nagib nazivamo kutom nagiba bokova zubi i OZl1a~uJel?? ~a ~o.. odnosa - b( 111" e•• .= ----~ . c~. uzduznu liniiu bokova (nonnalan) dale zapravO cllll1dncne zupcanike s raVI11111 zubima. Na @ prikazan ie cilindricni zupcanik s kosim zubima s presjccima. l"l)a rOC] temperatura ulja u prijenosniku. MJcsto opisanog prnnjera s pomakuurim plccicama u praksi cilindricne zupcanike s kosim zubima dobivamo tako da zubima. 5.- =E + €~. dakle: ~~ Cilindricni zupcanici s kos im zubima s normalnim blicnjem.e(~u~?bno pricvr~tili.-. .brzine rrotok~ v ~= 0. Ukupni srupani prckrivan]a dlindricnih zupcanika s kosim zubima je.m. pa te tako pom:~.ima e ~. moraju oba [mati 1St! kut nagiba. -. Kad bi ~upcal1lk. bism~ spari li dva dl!ndricna zupcanika s kosim zubima. dok je duza poluos elipse = l'o/cos ~o.!J! Zupcanik sa stcpenastirn zubima Diobeni do promier : = z in.o'Sti (1tJo Za nckorigirane ® Kut nagiba Wo) i kut USpOIlO (yo) na sprcgnutirn zupcnnicima S kosim zubima._- koeficijent prijenosa toplinc ulje-voda u [kcaljrn 2hOC] "'" 400 za cijevi (spirale) od bakra i .k e su -. zubi na vrhu male poluosi imaju istu kinematiku kao i cilindricni zupcanici s ravnim zubima. cos (h [mm] ~. u odnosu prcma osi vr~nJc.. bokovi zubi obavijali bi se oko kinernarickog cilindra u o~hku zavoJl1lcc. i nor- malni korak t no ~" 7tmn Q~..knut~pl~ekc •. ali suprotnog smjera. ~10 dovoljno sirok.. 469 .5 m/s) Ci._.= e + . = tn' cos ~o [mm] Iz toga slijcdi da izmcdu dula 111" i ceonog module kosinusni odnos : 1I1n i!I. Radijus zakrivljenja clipse na rnapoluosi iznosi: Na dlindricnim zupcanicil11a s kosim zubima razlikujemo boeni korak ... iedanpur okomitim na os vrtnje (ceoni presjek). 1\'1. t. Bez obzira na to sto je u presieku okomitom na uzdulnu os boka zuba tijclo zupcanika elipsa.5 mis."~t s~da bJO postupan. ~rcsjek ok~mit na._C~ 1[111.bob u~azlh u za!1V~ts gonienim zupcanikom.313 Cilindricni zupcanici s kosim zubima Ka~ bismo ci~~ndricni zUl?eanik s ravnim zubima razrczali u tanke plocice i svaku tako dobivcnu plocicu pomakli u odnosu prema prcthodnoi za odredeni kut Q:}).pod kuto~ uspo~a Yo = 90 ._-_. daderno odredeni nagib. Dn.li cilindricnog zupcanika s kosim zubima niie pravac. = E + --~ ..:a ESq izracunatc ~ bim« J. prcma tome: Z. ravrnrn zu b. normalnog movlada takoder = m.o luka bocne Iinije JO - = fh_ Iso @.. a drugi 468 Na @ dan jc nomogram zuba ~o 1 iz koieg se e~q moze ocitati b sin ~o ) 1I1n rr prerna vrijcdnosti kuta nagiba . Prema tome cilindriCni zupcanici s kosim zubima daiu se izradivati normalnim alatima time da se ~vi postavc u kosi poloza] pod ~utom ~g/.:wisJi.. dobili bismo zupcanik kod kojcg zubi vise ne bi po clJ~lol duzini hl1lJc. ~~.

...cc· ·_"""· __ premier Zl T'a b l i c a 40.. Glavne micro nultih cilindricnih zupcanika s kosim zubima jesu stvarne mjcre racunate s norrnalnim rnodulom 111" koji jc mjerodavan za izradu i proraeun : ] hv« ':::. --..) dh . prorujer osi 1------Tiemcni Podnoi!ni promjcr Razmak ~... TOCan odnos jednadzbom : : I OSt COS fl..• :_-_. 2 ilk...I r~1 k'i ~ r". 2 (hk._ osi ... _ _. = d" . zracnoati) zuba .. Oznaka Dioben i premier Tjemcni Podnozni Razrnak premier 'T'icmcni premier Podnozni Razmak premier osi . =~ ·········I_···""··""_···"·"~c.x. II m IIIIIII III fT IIIIIII I I II Ako.! . ".. z= Zn cos? cos r~o Nazivna micrn debljinc 11 normalnorn prcsjeku (bcz zracnost i) ! ~ Zn . !lin) I Mali zupcanik z. 10 z" 1 NO:: 70 COS'3'~. = d" + 2 mn (1 " . : rill. ._. dOl + 2 mn (1 ozubljcnjc d:i~. z. -l.....~! .cos . dk~ ~"-.':~~ • cos fl.m_n d.. Ve liki zupcanik /.2mn = IJIn ( -.-je-l"-ild~b-l-j·i~~·-~~~b·~·i~--'-" u normalnorn zracncsti) prcsjcku (bez _________ L_~. ozublienie 100 90 z" cos ' r30.:'-: 60 50 40 30 25 20 15 .. unutarnic Diobcni premier prOlnjcr . -I. e.) <it. ' inn ~~ z! !.. zuba 2 c'~-. cos fl..(i.:i~!) 2 Z. 2 (ho.(1\Q 470 471 .·00 SO0 25 0 20 0 150 ~~i e~~ V. 2 Sn. • _--!!_I_~_~-/.. = z.. IIIn) ·N-a-:d-vn-.-n-. Stvaran broj zubi z mora biti ciieli broj. mozerno dobiti priblizno tocnu vezu izmedu stvarnog i fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi koia je za prakticne svrhe dovoljno tocna: Z "'" (nastavak) Oz naka l vraH z npcanik Unutarnjc Diobcni Tjcmcni ~ Podnozrii Razrnak premier prornicr c.h. d« = IJI" Zn.2 IIIn (1 . diobeni promjer fiktivnog (ckvivalentnog) zupcanika oznacimo kao umnozak normalnog modula 1IIn i fiktivnog broja zubi z. dok fiktivan broj zubi ne mora biti ciieli broj. + x.cosZ /Jo 3 10 8 8 /0 15 20 25 JO . Oznaka Diobeni premier Vrijcdnosti Zn izrncunatc iz r~o i stvarnog bruin zubi Z Osnovne dimenzije nultih cilinddCllih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljenje Tablica 40.V : ! I . __ cos fl..2 ) <ik..~ d" .."fl~"T' mn ZI i. .... . bio bi izrazen ~b z I dr.cos 1)11 _. Stvaran broj zubi manji je od fiktivnog.. .2 ) d...._~~ .2mn :..~~ ".. '" d" . "' d" z. . . ... x.2 :Xl Inn tan (. I + x)) do... Odnos lzmcdu Cconog I normalnog kula dodirnice Nazivna micra dcbliinc u normal nom prcsicku (be.0 50 + 50 70 QO 90100 150 Z ----Joo- QJ Na@ dane su vriicdnosti fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi Z" u zavisnosti od z i (30. I Vdiki zupcanik z...0: tjcmcna visina ul~lla Osnovne dimenzije V-nultfh cilindricnih zupcauih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljcnje T'ab l ic a 41. ._~~. "'n~..-~mn ( ~~~ d . Ol -l.

.Xlmn) (ik.--------------C = c._-'---------------2Xl "')~"c'I~~~ inn.n i premier dt ....~--..Osnovne dimenzije V-plus (i V-minus) cilindricnih zupcariih zubima za vanjsko ozubljenje parova s kosim Tablica z.) "'n . = d" .-.-"cunske vrijednostl) Razmak osi ...-~- Nazivna micra debliine u normalnom presicku (bez zmcnosti) Nnxiv narnicra dchlj inc zuba micrcna u bocnom (cconom) prcsjeku (bez zracncst i) 2 x.-.0) 0:(0) .mn ._----_. .. mn ·cos··ti~. mn) Cconi (bocni) kut dodirnicc (zahvatne liniic) Pogonski (zahvatne kut dod irnice lini]c) (dodird~::. ~ COS fl.- zracnost (postoieca) ZUbR ------. = d" .cenja gl. ~~:. 0::8 -~--~.2 "'n (l . -i.~ ..~ .-. 1:< 0 . 8 sklonjcna je za kut dodirnice IX.. -~ 7.._ .ms .. (~ -l. -.sa skracenicm glave dk. = d" Zupcanik Tablica z..':~~.. . obodna sila: . Ceonl (bocni) nice (xahvatnc kut dodirlinije) tan eno tan GSa = .._Tjerneni promieri dk.--.~..--. dr..--..~. l'odno7. + x..-.--~~---.~- .-.::.. [kp) f. = 2 (a + '''n .. "" I 1 dOl dlq 1021' Zupcanik z. .. d" ..----_·_·_·_----Podnozni premier dl>.'"ms (~ + 2 x ... tan ((no) .tO' Ta se sib razlazc na dviie komponente.--.. .... ---~.= cos"i3: -'2-'..~'"-~-_..------_------- . tIIn) 43.) --'COSr~~" "'no [kp) F... -...2 "2 tan anlJ-) Naxivna micrn debliinc zuba u ceonom (bocnom) pres jcku (bez zracnosti) = ms (~.-- -----_ ..."±~t!!!~ .-~~--__' Nuzivna micra debljine mjcrena u normalnom sjeku (bez ". a _--_.2(a . P'--..-. = :an '....= . = 2 (a + mn .-- ~-..'" "'n) I dr._' Tjcmcni promicri I ."l~~_.4~ COS 0:50 .. '''--"2---.....-- ._--_ .. = d.. = dOl 2 (ilk. Pogonski kur dodirnice (zahvatnc Iini]c) Premier kincmatskog nag) kruga (.) --~~----~-----------~----I lmln = a (X2 . -.sa skraccnicm 2 ~ bez skratenj.---~----!_-------..2 (ilk...D Silc na cilindricnim xupcanicirua S kosim zubima 472 473 .--~ = a d( -"-i--". Osnovne dimenzt]e clllndrtcnih V-plus (i V-minus) zupcanih parova s kosim zubima za unutarnie ozubljenle Tab1ica 43..-----------~- __ . Vrijednosti pojedinih komponcnata sil a iznose : . Oznaka Sila sa zuba na zub FN okomita je na uzduznu liniiu boka zuba. ---Pcstoicca dodir- Ruzmak os i za nu1te parovc a a. --- .----------.x "'n) ..... tIIn) . Pogcnski kut dodirnicc (zahvatnc liniic) ked zadnnog ruzmaka oSI Rnzlika faktorn profila pomuka .-::dol ~~ cos tan ". 2Mo do _D_i_o_b_cn_i_p_ro_m_ic_........ :~~ 1'0 tan ..----.1 SHe na zu b im a cilindricnih ca n ika s k o s l m z u b ima @ _ z up- Zt + 2 z~ Z. 42.xJ Inn Qo ~ d'r. Skracen]e glavc glave glave =_~o_\.. ------~ zracnos t zuba pre- --. pomaka profila zupcaue parove cos~. dOl dk.d" 1 .) 2 ...x."..----.cos"~. (~ SII" = )}In (-~- 2 x...X:i:mn) d. COS 0:3 :-. .2 >lin (1 + x.. iF. dk.----.be.----'--_ . = !!!.. + 2 "'n (I + "..--'-------~ S~II~ ~. = dOl + 2 "'n (1 + x... ~!.. _----...f!.-...--.-. __ radijalna sila: .) dk..a ---------1·---·-----_ ..--.. -~-..--~~ SSIlJ __ .. 2 ~c_o_s_fl __ • 5... raalaze sc dalje na obodnu komponentu Fa i na aksijalnu komponentu F". tan «. Oznaka D lobeni premier Zupcanik + 2 (I'k.~.... tan . Skraccnic glavc km" = «. ----... ·-------------·----ao := q_~_~..~ d" . V-minus trcba izrnijcniti prcdznakc pomaka profil a. COS O:SIl mli Z1 ~ ZI cos 0:$1) d~ - dl Premier kinematskog nog) huga Razmak Tjcmcna osi tjemcna ---_.~ --.dr. -- ~. "" Fo tan e.~~ COS [!... 2(a . -2". Si1a F.. x..~ = den -I..s-o:-..x...acnosti) w.+ SnOI tono:no) ".} -I. ·--------1 Razmak _______ Suma Pogonski kut dodirnice pri pretpisanorn mzrnaku csi osi nultih parova ~ __ .-- _.. ~. "'..) (nastavak) Oznaka Zupcanik z.dk.ve --~~-.!:hk.mn -l.. + -------_.. -.- .--. aksijalna sila: = do"/...cx. F.313. Zupdanik z. skr.x.. _--..- dh .

mirniji hod od cilindricnih zupcanika s ravnim zubima. 0 1.18 2. Sila Po ima na pogonskom vratilu smjer obraran smjcru okrctania.56 1.44 1. izrnicmcno pornaknut i.53 1.35 2. c) kutni (strclusti) bez Kod strelastih zubi moze se sa iCi do 45°.99.37 2. Radijalna sila P.1 dib . odnosno vlaku. 7.62 1..46 1. koja iznosc oko 75 % vriicdnosti koje vrijede za cilindricne zupcanike s ravnim zubima.70 1. n o s iv o s t u o d n o s u prema r i b a v a n ja Poracun S obzirom na savojnu caJ1ikc s ravnim zubima. "' . !~f.45 1.82 2.32 1.#:f' Trenie se kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima povccava za faktor I/eos Taj utjecai na povecan]e trenja umanjuje se putem drugih povolinih faktora taka da se iskoristlvost cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze uzirnati jednako kao kod cilindricnih zupcanika s ravnim zubima. Pritisak valjanja : II '0..' m o g u cn o s ti na savo] II U CV1'z a7.60 1.28 1. savija vratilo (moment savijanja je ]7".T-:.41 1.26 1.80 1.25 1.69 1. ci 45.: 1 n1ilkB".53 I I I 1.'. v..8 °ted 3 c r en t Sigurnosti trcba kontrol irati za rcducirana naprezania i (I". 0.njega).53 2.~~r·-·~". i q2 trebu birati prema fiktivnom (za nul parove ked x = 0) iz tablice 44.313.·.kp/rnm [ 1+ 1+ c f.43 1.46 1. h.64 1. .2 "..48 1.82 J ..04 1.75 B... valcntnom) broju zubi S obzirom spccificno na mirniji dinarnicko Faktore Z"l i Z"2 oblika zuba q.53 2. Proracun nosivosti bokova zubi. 5.. Bstv [kp/mm2] q2 I~h[kp/mmzl cilindricnih zupcanika ravnim zubima) = Estv [kp/mm"] (ckvimanic (YE. Y -~ ..<!_L:.:-I~.51 1. prerna iskustvu. (30 =" 8° do 20°.17 1. Faktori oblika q za nulte V~cilindricne zupcanike s kosim zubima T'u b l ic a 44. 0..42 1.53 I I I I I i I ! ! 2. y". Silu [10 optcrecuje vratilo na uviianje i na saviianie.T~·~~.25 s kosim dana zubima dan je u tabli- B".. d) zubi 1I obliku izlomlicnc liniic.2 Pro r a cu n ci l in d ri cn ih z u p can ika s kosi m zubima s t o cu. a na gonjenorn vratilu isti kao i smjer kretanja.nh odnosno Zu~ 1.·I )(=0 1 . no cilindricni zupcanici s kosim zubima imaju. c) lucni xub: Inace se kod norrnalnih zupcanika s kosim zubima najcc5ce ne ide s < 8°.Da aksijalna sila. [kpjrnrn "] "] B 0.Up- i± 1 . valjania evrstocu valiania: III) =~ YE Yv koii bokovi mogu trajno preuzcti oznaca- = q. a osim toga izlaiie vrarilo tlaku (uz eventualno izvijanje).93 1. 1. .88 1.49 1..89 1. R.07 1.): s.69 1. ~.40 1.o 10 12 14 16 20 24 I ° r:.74 1.. koju rnoraju preuzeti lciiaji.82 1.13 1.46 IA7 1.. rad cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze se uzirnati opterccenie u odnosu prema ravnim zubirna (0.". 2 [kp/mm '] 5.edl <J. se na isti nacin kao i za cil indricne Za uljem podmazanc vamo kao dinamicku bokove priti~ak.77 1.82 1. '0" '{'B .53 I 1. cvrstocu <J. ne bi bila prevelika. zupcanici sa zubi (strclasti) s izlazorn za noz.f~·. nastoji se da se kut (30 odz-iii sto manjim.37 2..50 1.. Nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavania je jcdnadzborn sigumosti: JOOOO :1.33 1. [kp/mm"] I izraduie Zl Z.99 1.. k a va I" jama y za CI'!I'lldl'I'x11C I. .59 1. f.72 1.64 1. Osim toga.64 1.72 1. tako da se ovdje moze racunati s manjim dodatnlm opterecenjimu.:1 x 0. Faktor fd mora ipak biti fd > 1. b) dvostruki nnzalomljenim i zupcanici s lucnim zubirna @.:.75 B"".3_~~.61 1.53 28 32 40 60 100 co I I . n o s i v o s t b o k o v n z ubi.66 1.48 2. ti su zupcsnici manic osjctljivi na cventualne greske ozubJjenja..38 1. = stvarni broi zubi. ~l VT~~~ (aol): ":::1.42 1..21 1.23 2.. B".d2 r'Q' Sigurnost u odnosu prerna prckidnoi evrst{)ci (aL): SL ~~ .99 1. .21 1.36 1... Radi ponistavanja aksijalnc silc upotrebljavaju se cilindricni zupcanici sa strelastim zubima (s @ Oblici zupcanika s kosim zubimn kod koiih dolaai do ponistavanja aksiialnc silc: a) dvostruki izlazorn za noli i bC7..20 2..313. saviia vratila nastojcci da ih mcdusobno razmakne.53 1.75 r~o r..55 2. Dinamicku dodatna opterccenja odrcduju sc kod cil indricnih zupcanika s kosim zubima isto kao i za cilindricne zupcanike s ravnirn zubima. proracun Slgurnosr bokova: nosivosti bokova z . Aksijalna sila F.71 1.24 2. iz lnza xa no~.75 1.77 1. d1 zupcanike Fakror prius.. I'u).II.38 2.. Rcducirana naprezanja .39 1.'.3 Gra n icni b roj z u bi c il ind r ic n ib z u pca ni k a Z s kosi m z ub i m a Sigurnost U odnosu prerna dinamickoj cvrstoci an:d .58 1.95 1. Unutarnie ozubljcnjc 3. Za dobro izradcnc zupcanike s kosim zubima iskoristivost maze biti : '1].·c + 0.

2 III: a" ~~ ao + B ao [rnm] .004 1. Reducirani ekvivalelltni ekvivalcntnog broja 14 -.087 1._0.167 1..131 1.340 I I (.._~1.u' 14 .-~(i :1= 1) . Razmak osi zupcanika s tjerncnom zracnoscu c = 0.--.310 1. 1. • kod 45..043 1.-. cilindricnih 7. . 1 •• -.nc 0. .115 1.:---.75 pri jcdnostranom (konzolnom) ulciiStcnju.86 ~~.58 21" 13" 1. [10 zn c=..063 1.--r~:"~'-~:~-~--~ • 'C'~_~~' __ ..055 2... as ___ • Ct... ·····Ti--·---" -l..46 22" 14" IS" .21 16' 17" .148 1.. 2 I!ln cos" [:'0 za (1.Faktor pritiska valiania y za kose zube za ao = 20° (y 150 je faktor valjan]a Zn' = 150.'~provrt manicg ztlPcanika.! .~~~~-~ ~·--~:~~-~l·~+-~~~I-~:~·-'~~. 1>0 flo 24' 250 26" 27' 28" 29" 30' 31" 7.5 Dimem:ioniranjc Kuo orijcnt8cijskc --.907 1..~ 20°) pnerna kutu nag'iba ~o Tablica 46.~ ~--~~-.00 s ravnim zubima.~ikao i kod cilinclricnih zupcanika..__~~ .~ 1.000 1. odnosno "d'?'" :S \.28 23" 0.~._P.. ~" 1.~~ ••• .137 2.~---~ 1. .256 \ 1. Pogonski kut dodirnice (zahvatnc Iinije) dobiven pomakom profila: cos a.4 Ra z m ak pro fila (k o rekci i a) cilind ric nih zup eanika s ko s im z u b im a Vee smo priic napomenuli da jcdnadiba i ekvivalenmog broja zubi glasi : za toean proraclln odnosa izmedu Nacela pomaka profila iznescna za cilindricnc zupcanike s ravnim zubima vrijede i za cllindricnc zupcanike s kosim zubima. Z + 2 X 1IIn ()"' I" 2"' ."1 ~r_l __ ~ ..000 1.532 I \ \ I Razmak osi dvaju V-plus parova u zahvatu bez zracnosti : a ~= ao 4 X.0 = ..__ . a.-..00 .. _ Xl "" ··-·.' '...320 2... ~0. ·-·-W~~· --. 1.226 2.••• .37 1.482 1. Premier dodirnih krugova (pogonskih kinematskib krugova) \ii): zubi y .0 ' ea zubi z~ ocitati iz tabl ice 46..--..231 1.313.015 1.053 1.88 ---_. 200 l)10gU se za z c= I rccluciranc (virtuc1ne) vrijednosti Z (1. ..313.-. ~{ 0.--·ff---.666 1..568 1.074 I \ l.----. + __+ X2 ~c . je zupcanik pricvrscen na vratilo) (za sluca] ako su zUl)Canik i vratilo od jcduog dijc1a) .841 1>0 40" 41" 42" 43" 44" 450 \ :tn' 2. .. . i z. i = 1. vra tltn vrijednosti diobcnih prornicra manjih zupcanika uzimaiu sc: (d p r ovr tn .282 1..523 1 II ! I 7' BIB" "" 476 Jii':i~-'iT13 "" l/i-----~iB~ i 1...979 I i I I I I 477 .616 1. 10" .upcanika s kosim z ub ima -~ ...-c.443 I I 1.".011 1..406 1.··~·W---.... uz uvjet da se prlrnienjuju na ekvivalcntne (fiktivnc) zupcanike. .n \ \ \ d.15 18' d 01 d OJ'-'=:' Rj 2 0 d IHO\'rt:\ .. a I Nul-parovi V-parovi kosih kosib zubi y "' Y 150 Faktor Q.89 . .' . _.96 ..~ .09 ~.721 J.002 1.007 1..r L. Faktor pornaka x koiim treba cia sc lzbjegne podrezivanje korijena i zasiljenost zuba ocitava sc na osnovi ekvivalcntnog (fiktivnog) broja zubi (z"... --._..92 ..-~--." ..~_2~ ('OS3 ~o bro] zubl z~ (reduciran na z . X..:.-:.:: G. o~ In. O'. iz tablicc 33..84 -_ ••• _-- ~--~ 0.79 • __ - 1.~. _··· . _~_ BIB" [mrn] 4 11" 12" 13' 14" 15' I \ 1.04 \ 1. [ednadzba vrijcdi za sluca] ako ._~_~ 0.0 32" 33' 34" 35' 36" 37" 38" 39" \ :In' \ 1.2 pri obostranom lc1istcnju..021 \ zn l I \ 1.77 110 I .__ ..-. \ I 12'" 1.035 1.. a.-1.I' 4" 5' 6-~ 9° 10' S" 16" 17" 18' 19° 2O" 21' 22" I 1.027 1. \ I flo 20" [mm] \ 1.-'- Broj zubi malog zupcanika: Z I mt n prcma tabl ici 18. .100 23" \ I I 1.81 --- Za izbor sirine zuba isti su Iaktori sirine O[ ZUU':Fy ~'...187 1. 1 5 d .372 1.~-1.422 2. a.) iz 0.208 1..1 za (/.s = 20°) Tablica G.779 1.·. stvarnog 5. --~ 0. y 150 5.

------------ ------_ .~" 2 (a + Inn ~ x...: 2 (.2mn d. ...~ BSl.-..75 Bdln Iaktor udara '" dan jc u mblici 22. (Vriicdi .In..--. ---.~. PIIn) .. _"~~1" ..\1" '. DinamicKn cvrsioca valjania [kp/mm'] faktor ko] i U7..-~ ."..'". "_""" r~ ~ 45. z. Jcdnadzbo i .. M. 0. ~.~.. "_~'r'c_~~"~ _ -·-·-- ·~__. ' [kplmm'l __________ Nazivni okrctni moment zupcanika [kpcrn] .__ ~...-...25 ~ kD nije bokova ""·_·~'W_T___ 23 }cdan i Z<L drllgi zupcnnik kontrolirati . Na 'l.02.~-=:::.. __ . ZI L~~ COS 13.__. . ·--II·-~-r~ik:t. q. 479 478 . fb HB mali zupcanlk ~ l-IB.--. 7. u odnosu prcma dinamickoi sila na diobenorn promjeru r·0 = '-(1... 13dl" '" 0.."·· __ -------.~ faktor ~.._!_Q_<!. '" -.)- [kp/mm'l broju xubi ··-"--------~~-----~----I Broj xubi malog Sirin.. '" Z!I' COS' q~ i q-z treba prcrna 'ckvi\.akntnom (Iiktivnom) r~.2 0..'''!._l!_ COS (I. ._.5 -l21000 za (fiktivni) C_. 0.i.x...o1nom) uldi..------- --....._. Uln) dOl elkl = dill + 2mn: Na @ prikazano je nastajanie evolvcntnog boka cilindricnog zupcanika s ravnirn zubima."'""_ . -..__ .2111n (l -I. profila a cos a:s 0 fnktora pomaka promjcr---~ z~ .. -~ - "'f. zn' = [leos' (lb cos 13... Proracun opteretivosti Q'[. K vaHtet. mazivnnju mascu Y v >:._« __ __ znribuvun]u trcba '" zn svaki sluca] Sigurnost za propisan i protiv liS" ". "- naka..~ ll. •• ~_~_" birati iz tablicc 24. br~·-zubi·-----. i:~ I 11..~ ".Geometrijske miere cifindr'icnih zupcanlka s kosim zubima Tablica 47.~-29~i3a~·-._ r_~.-----. do..__ .~di:. pr-i poddan" je II B. tercccnic p ~ (kp/LJ.:3 = = Sigurnost cvrstoci Sigurnost cvrstoci .!_.~.) dkl .c ~~ __·_-----_·· . fb fuktor taka optcrcccniu dan je u tublici 28. ~. l__ . valjaniern ravninc dodira oko zaiednickog centra po temeljnom konusu."" " ~_~~_~ __"'_"~ " """_"_~~_~_... __ valjanja ~~ __ -_..•_.8 -. ~~---~---." H.1 d.--COS' ~'2ii· maziva . l .___..'-' ._.". x. jc r. (j-~!~". m dol -l. Proradun nu snvoinu cvrstocu Rcducirano naprczau]e •• _ •• _~ __ " ic stvnmi bro] zubiV. vcliki zupcanik -I. [urn] grcskn zahvata dana ic u tablici 27..'__.w ._ ~ . __. . ~:!:--~.~. "~y:" ~ r_~"_·"'· 1. J._LL.. B"y Tablica 48_ C' z._L... [..:.~~:~J~ .3 2..---...__ 2M" U odnosu premn lomnoi Mill u kpcru ~..' 'l. ncznkaljcnc zubc.. ) k' 0 [kp/mm'] dinamicka cvrstoea valiunin S~b Stgurnust bokovu tablici jed- 35.2 pri krutom obostranom ulcii!tcniu dO' :.. = d.75 pri jcdnostrenom (koll7. Inktor koji uaimn U obzir vlskoznost . prcrna Zlmin tablici 46.2~ '> 1 '. -[kp) .-' .0.... ~_"_.-'='~~..a + mn x.\~ prikazano je nastajanie evolventnog boka konicnog zupcanika s ravnim zubima.:H4Konicni zupcanici s ravnim zubima 1 nulti parovi 2 V-nulti parovi 3 -" V-parovi sa akraccnicrn glavc d't.' Y10 Y.'.. Esty [kpjmm"}. )....kp/mm'l [ 1 b <)! prerna tublici y .'-~ Z'" '" 7. (b"'" k...~..Lmn U obzir muterijul protuzupcnuikn. dcn = df:J~ ~l JUs .-----. c ..1. b .. B. (k)/mm'l za nul: 0._~ __ . -c~ Diobcni premier [mm) _ .)..~-'-" prema tablici ~8. __ l " "_.:. -r fu - faktor -]-11_~~~~ V"V " d~ c.. cclik YE =.' osi ..w ~- Spccificno dinamicko c. ._ . U ostalim slucajevima: 0.-. ~i . ----------Obodna ----------.llo-proDljcnljivog optcrcccnin : (jDN '" 0._" ••.__ ._---_ . Ilk ""~ vis-ina tjcruena xubn miercna od kinematskog krugu 1------· Zbroj Tjomc"i osm razmak Pogonski kut dodirnice Cos [(s '._ . optercccnia Stvarna vriicdnost spccificncg B"y [kplmm'l = '" E -l.----~. ~ ••• o ·"_""_"·"~ ------_..~.1 d. Obodn._..'-. i 25. V ".-~-----.0 ~{~~_n: n. Izbor Ceoni matcri] ala modul [mm] Okretni moment proraeun [kpcm] mjerodavan ~ --.-- Razrnak osi za nultc (racunska vriicdnost) Razrnak parove I' +d a.!!!.-._. pa s igurnost pcscbno._.--.~_?:~_=-_~~v O:~2 2 tan orec !l....."". i Zn. " [m/s] obodna brxinn diobcnih hugov" U slucniu lzmjcnie.) ...'D kruga ---- [m/sl . 9 7 400 .dOl d!{. Ekvivalentni brzinR diobenog ozubljenia nl) '-. (a/min) broj okrcta fd prcma tablici 21.. Proracun nostvosri bokova pritisuk valianjn Dopustene vriicdnosti 1 modul [mm) za ~iriml zuba - bmaks fUn mtu = ~ 1JIn ~= .z~ me.1 '"."" zn kosc zube tnblica "".IS-[kplmm'] . Oznaka Prcnosni omicr zupcanika 7. ". __". .__ ._".-:-:----~----~------zuba svcdena na icdinicu _ malog • za promicra ?. -! 2"'n (1 ._ 20. od~osno Zn. " az '" .'" __..:.. __ .~ := d(lE -l. ""__ red r_~~_. zupcanika r>r<d. q... valjanjem ravnine dodira pO cilindru prornjera temclinog kruga. _______ " zrmln Zn.:. Tocke nastale evolvente nalaze se na povrsini kugle (sferna evolvcnra).7 r>Dl 5'[...-.~..---------p"--j. [kplmill'] ..• pritiska ".~------.tenju Spccificno opterecenjc /3". ---------~----------. za xupcanik S pomukom profila (V) t b..... /.irinu zubu dana II !dblici 20_ r._.i---·~' d.---~~~--..--. Yv .---naz (k\' -------' XI) nazrvna snag" n."__ ~ ..m] krut(_J§t~rzub-a svcdcna nu um :.. .

Kutovi diobenih konusa 00.. _Z_1 2.. dana je na @' Granicni brei zubi konicnih zupcanika: Zg~ "fF 1111 III 500 ~OO rmnu T konstruktivnog konusa I@.~. . b) ked stozastih zupcanik.@: z.-. Korak konicnih zupcanika nanosi sc na tzv. i 22 i kutova ilo. s pribliznorn tocnoS(:u je zamjeniujemo povrsi- Zavisnost 2. diobeni konus pa diobeni promier tog konusa iznosi ..0 3011 I7Rl < c.@ Nastaianic prostornog cvolvcntnog kod konicnih xupcanika boka Zc2' c'. Ti dopunski zupcanici konstruktivnih konusa cilindricni su s ravuim zubirna... I'd proracunu stupnja sprczania.radijusi kinematiCkih krugova dopunskih zupcanika: oJ b) odnos bro]a zubi dopunskih zupcanika i stvarnog broia zubi konicnih zupcanika: @ Nastaianjc evolvcntnog boka : n) kod cilindricnih ".a I 3011 l- i ~ 200 150 ~-~ ~.~ l~~ /' I~\. + . = 14).002 pri danom kutu 0" pod kojim se sijeku osi vrtnic zupcanika i danom broju zubi z .IV" "2 ~ 1\~... manji jc od granicnog broia zubi cil indricnih znpcanika (isto kao i kod cilindrlcnih zupcanika s kosim zubima). -.------.. granicnog broja zubi.'~7 1I~ 700 80 IZ I/. felM 1111 : EQL_ COS6'Of{02~ 1 srednji diobcni promjcr: lim 002 = . pornaka profila. cos 8 A 20 ~o r:f:"cos"a~ sin sin 0" 151/· I. koii mozemo razviti u ravninu. 90° --~ . tzv.cos 0" 8 '7 : IUIII ~O 50 60 708090100 srcdnji moduL: do-bsinoo '~l'Zahvat 480 dopunskih ZHPcanika konstrukcijskih konusa 8 10 15 20 25 30 Z .it broia @ Proracun z [mm] broia zubi dopunskih zubi i KulOVB dlobcnih :J I I'RAKTICAR III 481 .p~anik. Pri razvijanju dopunskog konusa u ravninu zarnisljamo da su zubi nanoscni po obodu kao 11a cilindricnom zupcaniku s ravnim zubima.. i Z2 iznose : za 0" tan [.od stvarnih hrojeva zubi z .\ -1.~r_~__ V~ / sin 0" Z.. i zamisljeni zahvat dopunskih cilindricnih zupcanika konstruktivnih konusa.~. 10 ~. Buduci da ie cos 0 < 1 granicui broj zubi konicnih zupcanik». i 00. cvrstoce konicnih zupcanika svodimo svc na te dopunske cilindricne zupcanike konstruktivnih konusa. . = granicni broi zubi cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima (z. [7 50 1... zupcanika i~ stvnrnog konusu SQl 1 OIJ'. dopunskog iii = Zg cos 00 f!:} Zarnicnn kuglc konuwm Na ~p prikazana su u zahvatu dva konicna zupcanika Z liz.s§'~~ ii~ Konicni i opAovarajtlci dopunski zup~anicl Zi Buduci da povrsinu nom konusa kugle nc mo- zemo razviti u ravninu. a.

. . 14.11'1. V-plus iV-minus.. ako s l(. 2 ..) danih u __ sin (18~_:::: i_ .314.-1. min Kad jcdan od kutova diobcnih konusa postigne vrijcdnost 30 -" 90~. utablici 20) Najveca sirina zuba: &111=1:>: "'i- y lIJm b /.. Z j cos (180 -. 1" . 'ii 17 Kutovi diobenih konusn I za 8A ~ 90° Konicni zupcanici mogu biti kao i cilindrtcni .~.~ (y v.':nnikom sin-§~ to .~ 1 1" __ cos (180·· ~. Takav zupcanik @ prihvaca sc kao polazni oblik za proucavanie i za izradu konicnih zupcanika.3 GeoJllctrijsKe rnj e rc k o n icn ih z u p ca n ik a s ravnim z u b im a ')jil' 49. cos-8~. nulti. Za 3" - = i > 90° Ian ~o I sin ([80 ._ _ l-.0380-.Konicni zupl:::mik 5 ravnim zubima ~iii.. V-pius iV-minus konicnih zupcanika mogu biti nulti. 'T' ...'.: 10 11In" odnosno Ii.. Faktor pomaka profila za manii zupcanik: 14 _.Za V-nul prenosc uvjet je : Za 8" = 90" 1..).): III"..x 111 nastaie V-plus par..:" e .'...2 0 rij e n ta c ij sk e v rij e d n o s t i z a d imenzionira nj e Najmanji broi zubi dopunskog zupcanika ne smile bid manii od vrijednosti mblici 18: !l. zupcanik postaic "tanjurast". Tablica 5. rnln 'C. Osnovni zupcauik ima ravnc bokove.ilA) SpariYanjem V-plus zupcanika s nnltim. Za nul-parove [c uvjet da je : zupcanicL Parovi •• _ •• ~~ __ •• r~ __ ~~ __ •• ·~_~··~---- 0" zn &" > 90' 483 482 . S Ul". sa V-plus ili V-minus zupcanikor» uz uvict da jc + xm > ...~_23__ cos 002 > 14 tan 802 . :. Sidna zuba ne treba cia prcdc [cdnu rrccinu radijusa taniurasrog zupcanika: Radiius osnovnog zupcauika: -f:.. S odgovarn}llCin'l tanjurustim zup. da bismo sprijecili podrezivanje korijena zubi.314. izvdit cemo korekciju. Broi zubi tog zupcanika.) U zavisnosti od uvjcta pogoua uzimaju se za minimalne vrijcdnosti srcdnjcg modula (!JI". oznacimo radijus osnovnog zupcanika: 2 +.1 Pomak p r of'i l a ko n ic n i h zupcanika Ozunkn Zelimo Ii da broj zubi zupcanika budc manii od granicnog. pomak profila.. (. Zj ~ z . ~-~~. Tada se taj ranjurast zupcanik i' naziva osnovni konicni zupcanik.. " Konicni 7.--~---~- - •.upCnnik. V-nulti.i).....

...~...-..~_~~~~~_~ kut zubn ~~~ •• ~. _ Okornito na uzduznu liniju boka zuba djcluje sila F n @ i @..-.~ 21/1 + C M..7_?_~~...--.~ _ r~c_. . Vratilo jc navcdcnim silarna optercceno na ova] nacin: obodna sila Fo izlaze vratilo savijaniu i torziii...~ modul zracnos zuba ~ ~ €I Silc na konicnom zupcaniku s ravnim zubima l ---_ _----_._ . ~c~~~ _ ~~:~:~'~:h:.-.-----~~.-----. __ 2 ~sin Il~ Cos Y. = 1/1 (2 -i..0' dk.~.0 cos SOl SOl [kp] [kp] 485 F'2 484 = Fo tan ao cos .-..--~---------~ .-..----.~--. .~~.--._~~~... ~."._~_···_'_"_(~~~:~. CoS BI.~ hh J~_._--_.: b .--. ----. . Tu radijalnu kornponentu dopunskih zupcanika F._-_.. na obodnu F 0 i na radijalnu dopunskih zupcanika F. .. Osim toga sto je okomita na uzduznu liniju boka zuba. ona je naklonjena za kut ao. . Podnozna vis ina l ~ nul-pnrovi ~_~_·~\_'--_n~u~!._~ ..~ d02 -i.~~---------'Tjcrncni Podnozni Tjcrucnl ~~H~H premier . i na aksijalnu komponcntu F•...~ . Tjemcni ~_ar_o_~.•••... --.....~~_- -"11 dk) ---~.nik i..~c "~·_···· kut konusa ~' ••••• ~. «.•~ Sirina zubu __ : <:>.0 sin SOl S02 [kp] [kp] F.-. Silu F n razlazemo na dviie kornponente.--~--. eventunino izvijanju. d" .__ .·~·~~-:·-__. _ 2 b 'in Ilk! COS Xk. vrijcdnost iz tablicc 20.~-··--··--= m -i. IIr...· z~ .~ Srednf Ticmcna Vis-inn _ .l~ -.. radijalna sila savijanju. ._: 1/1(I - X.314.~." •.~-. razlazcmo u radiialnu komponentu F.-~ Projekciia Projekciia duiinc zuba visinc zuba a~ =. = dOl + 2Jn:~ cos 001 ! dk~ .--. ~_ ••~__ . w Tab li c a 49.--------.. z..MOl dOlo I [kp] 97 400 -nl Aksiialne silc: _ [kpcm] kut zuba ~~".-.. -----~ .---.. @ Komponenre sila na konicnom zupcaniku s ravnim zubima -c·~~·8~~ 7.lo:: I i i . _ ..::! Vis ina unurarnjcg konusa F..i ~~ Fo tan ao sin --~-~~------------i---" Unutarn] i ticmcni promjcr d.)..0 - - --- 2... cos PI 1).~" _ •• • T>_~ • __ •• __ • __ ~.1 Cos x~( a. .. -~----~~~.----~-.__ h.._-~_~~. ~-=~=-=~l~~-~'~~~·~. _--.~ Tjcmcnn vis ina xuba nul pnrovi 2 V-nul parovi ~k_. ~-.4 Sile s ravnim na zubu i s il e k oj e o p ter e cui u vratllo zu b im a @ kod kc ni cni h z u p cani ka Mali zupcanik zlm z Vc1iki zup~. = ----------I----------··-~· b CO.• __ • __ ••• __ ..c Obodna sila: + FOl=Fo2 Fo = F. a aksijalna sila savijaniu i tlaku.! cos )(k~ F'l Rndijalne silc: = Fo tan 1)..:. .~--~ -. ~ .k) ..2hk:. i . = h.~_l>k.••.(nastavak) Oznaka Diobcni Radijus promjcr tanjurastog zupcanika dill . __ .. 5.... .----------•• -•••••• --~-----•• ---. = Fo tan 1). ---~ --------_ d:n02 _----- Cos~8~~· Broj zubi dopunskog zupcanikn c~~·a~~.

_. izmienicno-promicnljivog aDN "" 0.---. ql Buv O"rc:d:a: = ZCl q'll BSlY q. cos Ii...5 dvrallla. 22.::.-".10.. '".1 R.lv Y ie :1Ie 1 [kp/mm'] Diobeni premier zupcanika Y = faktor pritiska kotrlianja dan [e u tablicama 31.. cos 8\11 tan 001 = i + -~-------------zupcanika: ic = ~.--------m = .. = 90° 23Za OA < 90' Za Oil.._~_" ----._---_. = F...bc pararnctrj primjcdbc II roj zubi dopunskog Obodna brxinn [mls] na srcdnjcm diobenom promicru K vnlitcta abrade -..'!'.az .....~ faktor toka optcrcccnja..Iaktori oblika zuba dani su 11 rablicama 24. do! = --~--- - -.-.-. fb (umrn) . i q.llmin . j 25.--SillllI'JlOst u odnosu ~~·\·n~loci ~~imnnost 1~"rMI()~i 1.-----. -..parovi mjere .314._-. = FrJ = F.. r B} Glavnc Diobcni Duzina Sir. f. cos Ii [kplmm'] O.3 --. «0 = ~ Mol dmOl [kp] tan 0" = 0" sinoA cos OA aks iialna ..-......__ _ b ~!3..5 So = ~ G 1.5 Pro r a cu n d i m e n z ij a ko n ic n i h z u p c a n i k a s ra v n i m z u b im a Tablica (nastavak) 50' VeIi~inC Jednadibe zupcan ika dm" . nrimiedbc Tab 1ic a 50.. Srednii Srednii premier konusa zuba diobcni prornjer madill dopunskih tnm dOl "'" Zl1n Z:8: nJ t!-I 00·0'·- dllll v' r [kp/mm'] dm. = __!!E. tablica 27. = me I 'rorncun noaivosti bokova uritisnk kotrljanja = B.-----~-----.e OA = 5. (urnm) = grcskc zahvata. -------------------1 I + ~ f. a treba iit birati prema Z" j Z'" broievima zuba dopunskih zupcanika i --------------1--------------------_·----Materiial Nazivni okretni zupcaniku M. ~~ _~ "C odnosu dopunskih z.[kplmm'] )/ lOOO -Iv· dnl. tablica 28.---. nosivosti (mm) n._. b ~ 1/3 Rill 08 m ' + c f. -------------". tnblica 27. ••• I I~-----------I~---------------------·dm I - Za nezakaljcne zupcanike velikog + 15 [kpfmm"].-------.2-2 crrc-eJ za sluca] optcreccnia (kp/Jl.g tan p.._--_.l d~1l .. ~ 111m = q~ z z b ~ 10 n1mJ Izabirc se prema raspolczivu prostoru iii prema potrcbnom provrtu koji mali zupcanik prema dimenxijama vratila mora Imati. Ako [e zupcanik s vratilom iz [cdnog dijcla d" "" ._. fb odnosno -.d. [kp/mmlJ mot 13 "-= - 2 M... tvrdoca HE malog ~ 1-IB SI varna vriicdnost optcrccenja ~pecmcno spccificnog }3'lv = '1'13 -I. 487 486 .. Vcliclne A} Osnovni Prenosni B roi zubi Omjer omjer malog zupcanika J¢(h1adi'..obodna radijalna F.3.!!. Rn 2. faktora I« dane su u tnblici je po Brmcllu 21. Ft:: optcrccenie za nul-parovc B =-~ 0Td"2-~ I 21..... [-Ip-] rnm'' 'I' ~ faktor udara dan je u tablici srednji premier I----~--------Modul Sidoa zuba osnovnog zupcanika ---------.a. prema tablicama 29.---.5 •• ----- 1 Srcdni i radiius Rm = dm" ..----------------~------I C) Proracun broja zubi osi vrto. .------------->t F~H = Fo tnn a. prema prcma trajnoi lomnoj ..--. = MOl n.. /d Vrliednoati pogonskog prijenosnom . ~~1 S pcciflcno dinnrnicko ~ nul-parovi optcrcccnje 'c.---~--·--···-···--~I----------------------~-.. rcduci- O'rcd] = ZC:l .a aka ic zupcanik pcrorn iii drugim naeinorn vczan s vratilom.----i l'roracun s ila: I .---..a. __ .n.~-. i 30. > 90° moment na malorn + 0" -----. i 33.•• - b .-~~~----j----------_-----------k = -- dmn Z.. ------. & I 1 1--------------1------------_·---_·_----_·_···· odnosno b ~ 8 mill._..-~------- Vi+i' --4V". ~ = Fo tan (xo sin act I-----------I------~------'----~-··-----·- I'rorucun savoine runo naprezanic ~Vl'StOCC:.Bdl.-. "~ . prema oroiu zubi dopunskog zupcanika Z" i prijcnosnom odnosu • ZC:l lc=- z..--. Kut koji zntvaraju Kut diobenog konusa 1 za 0.02 -I -IC 11 din ~ 0.s 2d11rol'rl.~ sin 8Ql i~~.mm) = krutost zuba svedcna na mm ~irinc zuba._ . _"."_.. 1.0 2 sin 5" d ...7 aDI noSHO ~ odnosu .02 .. fb B dill "" 0.----. dml R.

~ <po - kutni korak. cos 00 cos" ~".> k 125 .. zuba: kosi..5.. Ked konicnih zupcanika s epicikloidnim (eloidnim) zubima bokovi zubi imaiu oblike cpicikloide i hipocikloide (Orlikon) @. Kod konicnih zupcanika s kosirn zubima liniia boka zuba dodiruje krug radijusa p @. Uzduzna liniia boka zuba svedena na osnovne zupcanike moze dati ove oblike .nastavak Tablica Vcl icine 50.. evolventni (paloidni) epcikloidni (eloidni)@do@. Odnos izrnedu stvarnog broia zubi j broja zubi dopunskog zupcanika jest. imaju u odnosu prema konicnirn zupcanicima s ravnim zubima yeti stupani prekrivanja a time i mirniji rad. Kod konicnih zupcanika sa spiralnirn zubima Arhimedova spirala irna svoj pocetak u sredistu osnov nag zupcanika.:. . Konicni zupcanici s lucnim zubima (Gleason) imaiu sredista radijusa zakrivljenia na krugu radiiusa p ~~. spiralni.~.. lucni../3. I v» J cdnadxbe i prfmjedbe ko = vn y.. [ 5. Oni se mogu usporediti s cilindricnim zupcanicima s kosim zubima. _ ~ . Granicnl bro] zubi Z. kut lucnog koraka ceoni modul .j" @ Svodenie konicnih zupcanika cilindricne s kosim S kosim zubima zubima na ~"'In C) - rninimalni zuba kut nagiba bob 489 .5 Z @ Konicni zupcanici s cloidnirn zubirna (desnohodni) Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima imaiu mnogo povolini]e pogonske osobine od konicnih zupcanika s ravnim zubima. 'Ii . Sb =~. Sigurnost bokova ko niic za [edan i za drugi zupcanik icdnaka pa sigurnost bokova trcba kontrolirati zn svaki zupcanik poscbno..O. ko' [kp/mm'] vn = fsktor koii uzima U obzir materijal Dinamicka evrstoca valianja YE = I. Pmo Sirina zuba b ~ 10 Inn".~H Konieni xupcanici s luenim @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima (Iicvohodni) vent a nastaie kotrljazubima (lievohodni) 488 Stupanj prekrivanja ukupni Euk 8.k = z.315 Konicni zupcantcl s kosim i sa zakrivljenim zubima cos8o~cOs-~:: > > 2. Buduci da se uviiek veci broj zubi nalazl u zahvatu.odul dill. Kod konicnih zupcanika s evolventnim (paloidnim) zubirna (Klingenberg) evol. Za proracun stupnia prekrivanja ® i @ mjerodavno ie ozubljenje u normal nom presieku (okornitom na uzduznu liniju bob zuba).5 1. Modul Inn U normalnom presjeku na celu konusa treba da odgovara izboru srandardnih modula prema tablici 3.= do/z @ Razviicni plan kosih i zakrivljcnih zupcanlka konlcnih Normalni m. iedan mora imati zube @ Konicni zupeanici sa spiralnim @ Kcnicni zupcanici s kosim s desnim. Zamisliamo da je ovdje konicni zupcanik s kosim zubirna i zakrivljenim zubirna zamijenjen cilindricnim zupcanikom s kosirn zubima kod kojeg ie kut nagiba bokova ~"... lucni korak ... ___ r. Z 1nnm = ~~ cos (. a drugi s lizubima (dcsnohodni) zubima (desnohodni) jevim kutom nagiba.. Zen ~~ = faktor koji uzirna u obzir vlskoznost rnaziva dan ie u tablici 32. til. +[ [0 000 ~1"klll Buv . Pri podrnazivan]u museu Yv = 1. ko' [kp/mm'] dinamicka cvrstoca valjan]a dana je u tablici 35.R. Od dva zupcanika s kosirn i sa zakrivljenim zubirna u zahvatu. U ostalirn slucaievlrna ys = 0. _ ~ ____ ~ zaribavanja Sigurnost protlv Sz=~- 1.5 protuzupcanika z" ccHk 21000 + -21r' njem pravca po krugu radijusa p @. Zahvat ie postupan po duzini boka zuba.

rczult~nte. = .2111" cos 001 [mm) dk2 . F.c) cos So [ [mm] 2 tm."-.c) cos 002 [mm] tjemeni kut zuba: podnozni kut zuba: tiemeni kut konusa: 5.Diobeni kutovi iznose za dani kut koii zatvaraiu osi vrtnje zaSA = 90° ~A i dane brojeve zuba ZI i Z1: 0) -r« dodajuci i faktore za eventualna udarna opterecenja i dinamicka dodatna opterecenia: .~. Gubici snage u zubirna mogu se za kvalitetno izradene zup.Imo ilOI 0:0 _.~ d02 -I.a - za a> A 90° tan a OI = Z2 _ cos (180° ~ Zl aA) tan 00 2 = ~ Z2 ..R u radijalnu i u aksiialnu komponentu dob~vamo aksijalnu silu F.. 111..astavlj?n~cl1_l..". F .. ad smicra okrctania i smjcra nagiba bokova.21/1. dok u obratnom slucaiu djeluje u smjeru konusa @la: 491 490 . Ilo cos + - tan ~m.~ Silc no konicnom zup~nnik\l' kosim zubimn: 0) znvisnost smjera aksijnlnc silo Fal radiialne silc F.2...) Sill ") 002 { kp }.. razlaze se. _ . cos 302 [mrn] . su.. 1 ~ad[Jalnu sl. iF nn. tan So 2 . = . Zn smjer bokova zubi i za smjer okretanja zupcanika dan na {I~b iznose sile: Rj [0) -. djeluje suprotno od vrha konusa.mikeuzeti sa ~ 2 %. -I..2 = d02 d. d~)u rezulta~~tu R. [rnm] d02 - b sin 002 [nun] (. = 1·' ( tan '.315.R.. onda F..Sila F".1 Geometrij ske mj ere dOl nuItih ~~>1 p r ij en o s n ika diobeni promjer: srcdnii prornier : tjemeni promjer : podnozni premier: drnOI = Z2 111.ool [mm) d". [mm] = du .2 '0 P'l = 0:0 -~COS l_. kO!2 dieluie u snueru uzduzne Iinije boka konusa.1 "'" Fo ( tan sin 1 0:0 --r.na kon:ponen~e Fo (obodnu) 1 F.2 djeluie u smieru krctanJ~) r2zla~e s~ na komponente F".! ': Obodnu silu Fo treba izracunati tz maksimalno potrebne snage koju treba prcnuen Fa (COS tan cos . + Ck k[ Dinamicka dodatna opterccenia uzimaju se sa 75 % fd vriicdnosti danih u tablici 21. [ = dOl -I. cos [.315... Pri tome pretposta~liamo da sila kola se prenosi sa zuba na zub dielu]e u ~redisnj~j tc:cki yovrSin: zuba..~-- Xf m" 3 k [ =0 ~ 01 + )( R.IlA) 5.2 Site na zubu tan tan m. b) odnosi slln na konicnim zupeanicima • koslm zubima drt dr2 = dOL = d02 Xk 2 (m" -I. _- sin 3n 1 Na @a i b prikazane su sile koje djeluju na zubu.bfJdr)(> sit« FDt i FO:J okomile ~u no rovninu crlon. -I. 1 r.cos SA Z2 (.cos (180 .1"0l. cos Ilol ) [kp] tan r.. _z... tan (3mo . ~-_- sin SA. J3.- SO[ [kp) ~1l10 r: Kad je rezultat proracuna aksijalnih sila pozitivan.Iu. Sila F" (dol~UnS~Og zupcanika cilindricnog s ravnirn zubima) koia djeluje OkOl-:lltO na ?ok zuba (F" [ ima smjer suprotan smieru kretania. Pri tome mora biti fd > 1.b sin.

.. dana jc u tablici 27.5.. crr ed 1. Olll ql B~lV j .. f b (urn) faktor taka optcrecenja.'b _1 Mo.25 bokova Sigurnost bokova ho nije za icdan i za drug.75 Bdln [kp/mm'J B" [kp/mm'J '" = faktor udara prema tablici 22. valjania YB = 05 ' + ~OO 2E Yv = faktor koji uzima u obz.!__ 1 ------- cos 8. 1. 1m' [kp/mm') . I ovdje mogu zupcanici biti kovani ili lijevani. Da bi se smaniilo habanje i da bi rad bio sto tisi. Sigurnost protiv zaribavanie S. fe (v.3 d.. 0. C)" ~~~:~f.Bmul! Zeal i prerna Stvarna vriiednost opterecenja Spcciftcno specificnog odnosu i. c) ncgativno pornicanie visoka optercccnja.k osi a treba da bude sto _.. . kao sto su ceoni korak (t. Sb = "0 k j<:n . koji nastaju od obicnih konicnih zupcanika sa zakrivlienirn zubima na tai nacin sto se osi razrnicu ®l a i c.16-1. Orcd Proracun nosivosri bokova: . Tim razmicanjem mijenjaju se na manjcm zupcaniku neke velicine.' .. ko = YE Y. su faktori prema : Zenl h' oblika zuba dani u tablicama = -. U ostalim slucaievima: Dinamicka enstoe. Klingenberg itd. 0 broju zubi.m sirine zuba dana [e u tablici . Osim oznai"enih mjera treba na crtezu obvezatno dati jos i podarke 0 vauiskom moduIu.2 dO' _. diobeni promjer dOl.2 do2. Na <log prikazan ic kovani konicni zupcanik s ravnim zubima s potrcbnim kotama za izradu rudionickog crteza. a na <rol)e su dane gcornctrijskc QO~ Kevan i konicni zupcanici glavnc micro 492 493 . ---cos 801 cos" f3mol priicnosnom = z.h' 24. na v.'b 2M.) na kojima se izraduju i konicni zupcanici sa zakrivljenim zubima. dan ic u tabliei 28.125 do. - ..5 52.:n.:.1 Oblikovanje z u p ca n ika k o n ic n ih 13.d'Za putnicke i za laksc teretne "f" au. bilo suprotno smicru nagiba zuba (negativno)' @c..23 dO' 0. fb [kp/mm'J dmOl - 1 za V.m) greska znhvata. [kp/mm'J Na !@ibprkazan je obican konican zupcanik sa zakrivljenim zubima.0 . = 6 (Z)mlo = 4).316 Konicnl zupcanici s pomaknuthn idni prenos) osima za mfrnosmjerna vratrla (hipo- Proracun savojne tvrstoce: reducirano naprezanie q. Za cclik Y E = 1. zupean. bilo u smieru nagiba zuba (pozitivno) @a... c~ Specificno dinamicko .33 d. don ie u tablicarna 31. = l. '. 2. blici 32... B= 0.5 2. Zbog ionako mirnog rnda zupcanika so zaktivlienim zubima mo~c se B"ln uzeti same sa 75%.01 ·.en = ~_C.."Tooo-' + _--dIll!)1 'i) • + ~.21. Hipoidne prcnose treba dobro ~fJ Zupcanici s pomaknutim osima za mimosmjcrna vratila : podmazivati (spccijalno hipoidno a) pozitivno pornicanjc.m) +-s.1 dm. Pri podtnazivanju mascu Y. Najmanji broj zuba z . Na <lopa prikazan je konicni zupcanik kovan iz jednog diiela s vratilorn.! B.. Izradulu se na istim stroievima (Gleason. ko' [kp/mm'J dinarnicka cvrstoca valiania dana u tablici 35.3 Pr o r a cu n nosivosti O'rc.. COS 80:1 cos.. ----a ~ 0.ir viskoznost rnaziva dan je uta._~-~- ·-----I··-.22 I c (kp/v. na Qopb kovano tijelo zupcanika. v· c f.k iednako pa sigurnost treba kontrolirati za svaki zupcanik posebno..315.parove Bdln "" 0.)...:: z. B cos cos ql . i 25. biraiu se 5.26. + V _!_~~_Q_ dllll krutost zub a s"eden. prerna :U16.0 0.__! y = len faktor pritiska [kp/mm'J kotrliania.tomobilc am" ~ 0.) i ceoni modul (III. i 33. CO. hipoidni zupcanici.pritisak valjanja k = B"v y ien.02 ~ I ~V-. YE = faktor koi i uzirna u obzir rnateriial protuzupcanika.tv = '" + 0.za nul-parove opterecenie Bdlll «! 0. diobeni kut SOl' Hipoidni zupcanici upotrebliavaiu se na automobilima (prenos na zadnje vratilo).1~ Tabliea = cos 51.:l. 1 ~-j~.. Osi tog zupcanog para sijeku se. fb [kp/mm'J e 1.±.. Na @Ja prikazani su tzv.8-3 2 I 0.5 Sigurnost u odnosu dinamickoi cvrstaCi Sigurnost cvrstoci prerna So = ~~. . = 13m.. U tom slucaju mogu prirniti po zakrivljenim zubima). optcrccenic - za nul-parovc za V-parove B = 0) dw. Razmak osl a prema puijcnosuorn omjeru Tabliea > 2.. = ieo + 1 10000 .---~·-_ . z. 1 ZCfl2 crred! :. 0. a za teska motorna vozila am".26 do. na tekstilnim strojevima i na alatnim strojevirna. I u odnosu prcma lomnoi SL = ~..51-2. i q.m Bstv - Svi podaci dani u poglavlju 0 oblikovaniu cilindricnih zupcanika uglavnom vriiede i za konicne zupcanike. i ~1 I 1. b) bez pornicanja (obicni zupcanik ulje).. o kuru dodirnice.

.. dirnenziic lijcvanih tiicla zupcanika na ([o~. ..Dodir bokova zubi octvija se samo na duzini E l Bi puta zahvata 0np u ravnini okornitoj na uzduznu liniju bokova Qo:l)c.-- __ a.. +~~--.-- . kod cilindricnih zupcanika sa zavojnim zubima postoii osim klizania okomito na bok zuba i klizanie uzduz linije boka zuba.Kinematski krugovi takoder sc dodiruiu same u icdnoi tocki QOf»b. Bira sc tako dn budc Ovo radi lakscg proracunu clicli bra) . Zupcanici takvih prenosa irnaju (kao i cilindricni zupcanici s kosim zubima) u presieku okomitom na uzduznu os boka zub~ isti korak.~ ]ednadiba Bira sc tako d.. L------Ukupna d\l~~na zupcanlkn l~--~~-"~"-'-'-'---' Projekcija sn-ine Razrnak ad vrha konusa oslonc povrsinc do glnvine c. I. b) dodir u lo(ki kincmntskih valiaka. b) kovana tijela zupcanika. [ podloske za reguliranic ~ zrncnosti b cos B ! Bira sc tako da budc oro] cijel i .._. Dimcnzije tijela kovanih zupcanika dane su u tablici 53. Kut nagiba (~oJ manjeg (pogonskog) zupcanika treba da [e "eel od ~Ol' kuta nagiba veceg (gonicnog) zupcanika 00J > ~02' Dodir bokova zubi je u tocki Qo]).. koia predstavlja presiek MM osnovnog profila. I... Na ([{}P. c.._-- _. Lijcvani zupcanik dan je na Qo~._._ .---. Cilindricni II .~ .~.":1.-.. a i isti kut dodirnice 0:".._~'. t]. e.Ipl:"nici sa zavoinim zubima : a) zuhi ixrczani na kincmatskom valjku (cilindru) i skloplicni ravninu.-~-. vidi He da se zupcanik 1 okrcce obodnom brzinom v u a zupcanik 2 obodnom brzinom V2· U srnjeru zajednickc dodirnice rnoraju korn10~ Odnosi brzina i klizanja na cilindticn im zupcanicimn sa zavoinim zubima ponente obodnih brzina oiti medusobno 495 494 .c) 5..._.317 Cilindricni zupcaulcl sa zavojnim zubima Prenosi s cilindricnim zupcaniclma sa zavojnim zubima iesu prijenosi s mtmosmiernim osima vratila.---~--~-_. c) prcsjck okomir na liniiu bokovu Q"~ Lijevani konicni xupcauik rnjcrarna s glavnim Geometl'ijske mjere kovanih tijela knrricnog zupcanika <love Ta b l ica 53.. { / \ (IO~~. odnosno isti modul 111.~_~.:omit (1(1 lil'lij'u bokOVQ oJ Qoj) Kovani konicni zupcnnici: n) od icdnog dijcla s vrntilom. Primjcdbn Naziv Debljina strani Dcbllina strani Du~ina vijcnca vijcnca na vaniskoi nn unutarnjoi Oznaka e. Osi vratila sijeku se pod kutom koii je [ednak zbroiu pojedinaenih kutova nagiba bokova : a. micro kovanih zupcanika c) gcometcijskv miere kovanih zupcanika. . budc B ira sc tako da c. ([o~.__ ._. Dok kod cilindricnih zupcanika s ravnirn i kosim zubima postoil osim valjania zuba po zubu i klizan]c u smieru zajcdnicke tungente na bok zuba.. oba su iii ljcvohodni iii desnohodni.. a= <J bJ (~OJ + ~Ol prf'sjek QJ. NajCeSce ic 1) ~~ 90°. Isto tako imaiu kutovi nagiba bokova oba zupcanika najcdcc isti smier.. bude cijel i bro] ciicl i broj ----..Za proracun dimenzi]a vrijede isti geomeniiski odnosi kao i za cilindrlcne zupcanikc s kosirn zubima.

. U normalno] ravnini u tocki dodira djeluje sila F.... II . 30' 0.p') tan \30 1 = tan p' "<! 0.79 70' 0.\2 PRAKT!CAR III 497 496 .. U smieru uzduzne linije boka zuba djelu]c sila trenja Fn po. [kp] v~ t' d v. = do. tan(1\.. os i zubi ------~-------. ~ --''60'''' :n /]s "nn.. -.3 Iskoristi vast Iskoristivost ozublienia zavisi ad kaeficijcnta trenia !-'--' i ad kuta nagiba boka Po.----.4 Pr o r acu n nosivosti Buduci da je dodir zubi u tocki.~.-cos = d02 60 [m/s] Rndijalne s ile Fr~ = F [kp] cos ({l" .102 P.-------Fo. ..jednake Vn"~ VI COS \301 = V2 COS \302' U smieru uzduzne linije boka komponente brzina su Vk 1 = V. Obodna stla . l"Ol 1"'02' 2. _ .--. Nju mozemo razloziti na kornponente F.) [k ] •• ot cos (B.75 -~z r» 0. _--------------_... ----.-. i Vk2 imaju suprotan smjcr: 5.------.. Ceon! Diobcni modu1 promjur I = n1 = n. .p') P" ~ Fr.~_'±_!". ~~~-~~--~--''''------~--'' . _--_.. --... Zato se cilindricnim zupeanicima sa zavoinim zubima :.-------------d~..p') ~k~~J~~----_---~[kpJ (j01 Sile no zubu cos V2 = V.promjer .. r~ Oznaka K ut os i vrtn]e zu a = 90° -~z ~= zn 11 = 90" Prcnosni ornjcr za 3 = 90° i 1-': jc u tabl ici 56.-. <10~okomito na bok zuba... = d•• + 2 >nn . usl ijed trenja izazvanog uzduznhn klizanjcm bokova gubi se dio dovedene snage: 1 ... -_----_ Razmak Sirin. - _ .-=------_..~ 90" = '/{z postize se kad [e Po 1 Brzina klizania Vk -C. d" V... Pri proracunu sila zancmarene su silc trenia okomite na uzduznu liniju boka zuba.. 2:6~' = = z. V. habanie zubi jc veliko.82 \30 ~-------'----'" Tjcmeni prornjcr _ . Ono [e jos vece s obzirom na uzduznu komponentu klizau]a. i Po.78 40" 0.. _ c') p F..~. . lan(B" o ~T~~~~. . f. --~---- __ {l. 5.p'. Oxrraka Zupcanik 1 (pogonski) F Zup~3nik 2 (gonjcni) = V.. d'10bem.. '-~pO) [kpJ F".317. = 20" 60' 0. kola sa F.. .-._-_ . _1t M. p' = reducirani kut trcnia tanp' = ~Icos "no = rcducirani koeficiicnt trenia V:· Pri dobrom podmazivaniu tan pi ~ 0)1 d.. si 11 \30' i Vk2 = V 2 sin \30 2 • V~.:\17.._!.. Zl ---------~. a uzeto je u obzir trenje u smieru uzduzne linije boka zuba..nls~ = cos Botd":l: cos r301 dOl i = _1._-------- Akaijalne s ilc _- 1'..Iskoristivost u zavisnosti ad nagiba bokova Po dana --. = _ F . = 97 400 -'~ [kp/cm] n...cos ([l.:::.. SUa Po razlaze se na obodnu Foo i na radijalnu komponentu F.nlk 1 (pogonski) Zupcsnik 2 (gonjcni) Primicdba )_317.2....1 Geometrijske mi er e c il ind r icn ih z u p ca n i k a sa z av o j n i rn zubima Tablica 54. a F" = 2 M~ [kp] d. F.317.·_-- sin = cos a02 a V2 ---- sin [m/s] cos aD. 1. Maksimalno 3 + pi '-2' pa zato mora biiu. cos \301 \30' \302 nl 60 [mjs] rr • n2 ----.. .1 a pri kutu nagiba bokova 0 Tablica 56.2 Si l e n a cilindricnim zupcanicima sa zavojnim I z u b im a Tablica Primicdba 55.__ --_. 5.-~----.p: tan 0 1 P2 1"02 Vl 1 ~ tan p' tan \302 1 + IL' tan POJ -~z = = POI v...i11 ~all (Po..1 .:: .... > r>.~~~~.SS.8! 50' 0.£_r_ tan dOl Iskoristivost za IL' = =-cos Boo lJ"ln tan p'.69 zu Ii = 90" SarnokoCivost nastupa kod \302 > 90° . .. -. = premier kincmatskog kruga zupcanika n.. = 'j + tanp'tan POI 15. Zup~. ." daie rezultantu R. Slicno kao kod pokretnih vijaka. r>.

K-pui. ~e. a podmazivame se izvodi tlacnim uliem. p~enosl veeu o1'teI'ct!vost. .!2. ?sim toga. u.i globoidno puino kolo (globoidi su rotaciiska tijela nastala roriranjem kruinog luKttj.. 7. kod uredaja za upravlianie brodom. Snaga koiu je puinom prenosu uspjelo prcniieti iznosila je"" 1000 kW. Kod alatnih stroieva dolaze u obzir za pogon blanialica. ali moze biti i drugi.<!. na O~?g11CU)~puzm. sparcn • globoidnim konicnim zllpcanikom) pur. da bi se smaniilo habanje. zahvat~ (2 .. za pogone centrifuga i pumpi. Dosad postignuti okretni moment na puznom kolu iznosio je "'" 70 000 kpm. moraiu bokovi zuba biti glatki i dobro podmazani. motornih dizalica. gloi)oidnim kolom). [111m) qT PI [kWl i Ilk [mm] kincmatski premier pogonskog zU1'canika faktor temperature (v. ~~.. Da hi se smanjilo habanie I gubici trenjern.Ogbprikazuie cilindricno puzno kolo i globoidni puz. U usporedbi pak s cilindri(. .vratila medl!sobno z~tv~raj1! naj~e~ee je 90°. Kut kO)I. buke: ?vent~all1l titran puzmm se prenosom prigusuju. razlikujemo ovc oblikc zuba puia: A-pui. Puzni prcnos radi b. Prcnosni omicr puinog prcnosa '" l~ ~. o15odna sila 80000 kp.Na ([oj} prikazane su niihove moguce vrste. globodni puz (v.cni . sp"..~ FO}_... uz koii omjcr se mogu prenositi vcce snage s dobrom iskoristivosti. Uz odrcdene uvjetc mogu se tim prenosima ostvariti V1SO~~ Iskoristivosti (do . globoidno kolo). Omogucuju isto ta~? da ~e snaga s jednog pogonskog vratila odvodi na veci broj gonjenih vratila. Dopustena obodna sila: FOl. kao i za pogone stolova stroieva za ozublienic. U usporedbi s ceonim i konicnim zupcal1lClma om su za 1St! prenosni omjer manji i laksi.' spnrcn s cilindricnim kolom.[kp]. 1'= 1 do 15.:!. b) globoi<lni pu:. liftova. postoii omier: i aksijalni korak ~'. prenosni omjeri i = 1 do 100 i vise. ([o~d prikazuie puzni prcnos pri kojem je konican put u zahvatu s globoidnim puznim kolom.~ Zt nz kruga Normalni korak tn .318 Puzni prenosi Puzni prenosi omogucuju prenos snage na mimosmiema vratila. Dosad jc puznim pl'cnosima postignuta rcdukciia broja okreta s puza koii sc okretao sa 40000 /min.3c IHZl do 1 tan Yo !!. tablicu 58). a za veee prenosne omjere i jcftiniji 498 Prema nacinu izrade puza kao standardni moduli 111: cos Yo "~ i aksijaln i Visina uspona P je ak.llim zupcanicima sa zavojnim zubima imaju vccu nosivost i bolju iskoristivost.-"ih prcnosn: a) cilindricni pU'-Ili prcnos (eilindr. c~. 1 S <:>bzlro111 to da JC dodir medu zubima u liniji.jII~ Razlicitc kombinacije mogucil. ZUbl Is~o~obno. H-puz.t:en~sesa~o m~nje snage. a premier puinog kola bio je "" 2 lTI.dopc[kP/mm b tno dop c 2 ] Dopustene vrijcdnosti faktora opterecenja faktora temperature qT Tablica 57. vertikalnih husilica. Qo~c prikazuje puini prcnos pri kojern i pui i PUZllO kolo ima globoidni oblik.sijalni razrnak dvaju istih bokova zavojnice: Za yiscvoj ne puzevc P . pur" a. 2/Z 1 > 1 visina tjernena glave mjerena od kinematskog na savijanie nijc potreban. Puinim pl'en?snna 'p~stiz~.do 4). I. pri redukciji broja okreta. Takvi prcnosi posebno su hladeni. <I) spiroidni prcnos (konicni pur. 'Takav pre nos naziva sc spiroidni. Puini prenosi primjenjuju se kod rransportera.<l] . apn n:lUltl~h~aCl)l. Budu~i da je kod pu_inih prenosa uvijek ved broj.=cbC". za pogonc rotacijskih bubnjeva. zubi su kaljeni.iva"ja pll.. Prjmjedbe Spnrivanje materiiala \ Dopujitcnn zina kl izania Vk br-l [m/s) dop C (kp/mm'l i Kod kaljcnog i bruscncg proluzupcanika u sprcxi sa zupcanikom od s ivog Hva ili bronco dop c )C za 25 % vcce \-~ 2 5 konicnim zupcanicima s pomaknutim osima irnaju ti prenosi vecu duzinu staze dodira i mirniji rad. rekstilnih srroleva...~ = 98 %) .. Stalno je u porastu primjena visokoucinskih puznih prenosa s lcaljcnim i brusenim puzevima i s posebnim oblicima bokova.U usporedbi p. N-1'ui..1 111 111" 5.. tnblicu 57) ulazna snaga = F 01 VIII 02 prenosni ornjer 'c. ([oryaprikazuje cilindriclli Plli. E-pui.ez.. Danas sc ti prenosi sve cesce prilnjenjuju za prenosne omjcre I : 5. 0 Prerna geolTIctrijskom obliku bokova puza. Kalieui celik na knljeni colik" 8 Vaznc ic obilno podrnazivanie Sigurnost protiv habania (sigurnost protiv zaribavanja) Gubitak snage . Imaiu veliku iskoristivost i male ugradbene mjere. kut t:~ uspona na diobenom promjeru moduli mogu biti normalni 111. Izrncdu ta dva koraka Proracun cos '(0 . <l. c) g:loboidni puxni prenos (globoidni . <fop. zavisno od nacina izrade..

------. om·-I ka Slika Karaktcr istike. Za izradu globoidnog puza i puznog kola potrcbni su posebn i alati. sc l~radu.--~~_---------prrjjfk N~N kroz sr~dUJ~ mt:'&Jlubf. prcsicku profil ie evolventa. PU]. Kincmatska os tih puieva Ie. dobiva sc glodanicrn Hi lu-uscnjcrn glodalom ili brusnorn plocorn. U normalnom N . Ostrica noza post3vl}~na ie u ravninu normalnog presieka N . d) E-puz. ima profil kruznog' luk a. Rudijusi diobcnih promjcra promjcnliivi su pa se mijenja i kut uspona. u zavisnosti od kuta uspona. c) K-ptlz.. tnje. Kut dodirnice (zahvatnc liniie). Izrnedu kuta dodirnice u prcsjeku N -N nom prosjeku (u ravnini osi vrtnje) postoji cdnos : tan 0: ac aksijal- = ~~ . okornito na s rcdisnj icu meduzublja p~ofil )0 !spupc?n. uvieti rezania glodala puinog kola postaju svc teii. daje oriientacijske vrijcdnosti kuta dodirnice 0:"..!. N-N prcsjek.-.. n izrada [c tda od obicnih pu'nih priicnosnika.~ prcsicku. nacin U aksiialnom presjeku zubi imaju trapezni prof I :' presicku okornitorn na kut usponn zavoinice prolll )e. c) H-pui.e ~no tokars.. Globeidni puz T'ijclo globoidnog pu..e profit je konkavan. u .ravnl. u poprecnom presjcku okornitom na os vrtme Arhimcdova spirnla. a time dovode do mnlih gubitaka i dobrc iskonstivosti . r H"pu.Oblici zuba cilindricnih Slika puznih prenosa Karaktcristikc.kom stroju trapcznim nozcm.. 00).a f) U norrnslnom presjeku N -.a prilagodcno ic t ijelu kola. stupkom odvalnog glcdanja iii nozcm.. na ticrncnu puaa. (nastavak) Tab I lea izradc 58.---..lll.. - = 501 .. Yo do 15' 20· iznad 15' do 25' iznad 25' do 35' 25' iznad 35' --«fill 221/2' . N zubi imaiu Irapczm profil.sIck )0 pribliznn Athimcdovn spiral a.. Rcznnic zubi PUZil mozc sc izvrsiri po .. k"rs~om . boidni puz b) N"puz. U ceono". Dobra nalijeganic konkavnih bokova puia i konvcksnih bokova pu. Zbog izradnih uvjcta biraju se pri vecim kutovima uspona i veci kutovi dodirnicc (0: Tablica 59. koja u prcsicku okomitom na sredisnjicu mcduzublia..nog kola daj 11 mcgucnost stvaranja dovolino visokih hidraulicnih pritisaka. ..~. JSpupccn_. glodalo trnpcznstog oblika iii brusna ploca trapezastog profi In daj u malo is pupccne bokove a u aksiialnom prcsjeku udubljcne bckove pulia: S obzirom na icdnostavnu izradu alata kao j S obairom na iednostavno Lglo~anjc PU~il til s~ vrsta puzcva zbog ckonomicnosti siroko prirnicniuic..~~30· .. Puz sc izradu]c na to. Profil zuba plli. Globoidni priicncsnici visoko su optcrctivi i imaiu dobru iskotist ivest. f) glo- U normnl~on1 prcsjcku N . --_·_----_····_--------_1 ijll~ Oblici zubi cilindricnih i globoidnih puzeva: a) A-pu~. Orijentacijske vrijcdnosti kuta dodirnicc u zavisnosti od kuta uspona Tablica 59. E-puz odgovara cilindricnoru zupcaniku s kosim zubima s evolventnirn profilom bokova i s mnlirn brojem zubi. strom trapcznirn nO~CJl'L O~trjc~ nosa polozcna 1C u rnvnini os j . 951 vrtnJ.N okomito no srcdisniicu mcduzublja.. ---~-. - tan 0: eos Yo 00 Kako raste Yo (kut uspona).. ceo~l pre. nacin Tablica izradc 58.. a 11 nk sijnlnom prcsjcku zakrivlicn slicno hiperboli.N) okomito na srcdisnjicu mcduzublja.

= tjemena Broj zubi kola visina alata Bro] 1.~ .<-~ 5. < IS· > 15· '{'jcmcna viainn zuba Pomakorn profile takoder se. " l_)iubcni promjcr puia Iliobcni • -_../d.-..lni korak .... -··- .-~-.--.-. .«c __ ~..~~)pna ~~ ~!):::Illcna zracnost ([olf Pullno kola s pozitivnim profila pomicanicm Tjemcni .._--= z~. mli re til cos Y e .---~r _.-... --.318.-~. ..-----promjcr ------~-~- ~----.' sin z -- kola 0:.. Kratica z..1 ---_. -----~.x .---~ V""iski promicr kola .-~-.~ _... I----'- Pndn..2 h: til .. im "..4 Dimcnzioniranje puznih pl'cnosa (Oznake dane na dow) Tablica Primjcdba 60.d.. .5 Gubici Suaga 118 s n a g e p uz n ih pl'enosa puzu ako se pogon izvodi preko puza: Pri projektiranju 'di~ Puzni preuos s cllindricnim puzcm (:-:1 ~."' .......:\18." _________ Modul u ravnini ...318..-.. 5. -··---'- ..._____.]~O~~~:_-~~'"--__.do I puza i kola --.ozni promjer ---:f ..... -~"_' ._. -~. \ d . __ _____. ..:ltvamju kut ad 90" ~-= . Razmak 05i: a"" Z2 111 1.S i koln ----~..--- . tn .· .~. ".~._..-----..__ .~_~ dk..'. na osnovi broia zubi puia. --- __?_~~_~~----... ---_. moze postici odredeni razrnak osi (pove6:m iii smanien). -i.-.l:J.._. -..-------.2..~ korak na t.2 ~~_. -.-.---...5. 502 .------'~~- osi vrtnic puza puznog kola .~---------------~~.t.-..-.~--~.._. _~ __L.-~...-....__ _ ..._-_.2~ ...-. __ b dt..-. _l. 2 hI dh = d" ... --_________. ._. -_..~· 1'/d..'_~ __ .---~_--ljevollodni ili dcsnohodni Uspon Kut uspona no diobcnom krugu .--.---------- --~------------------. "~ d" -I. II 1'.._. --~--~.2 Gra n ic n i bro] zub a Ilk. --. _._ .---.~~··~_~-- -.' rI" -I.--. .. ._ .ubi pu. a Z2 .) til ::..__ '" dk. 2h.-.---~ tg y o "~ "' z.__ . - ~ ._--_.~~-~..318.b --'" L + 2 til + l. 2) licvohodni kut koji zntvaraju os i vrtnie 90") puznih prcnosa moze se ukupna iskoristivost Ol'ijentacijski uzeti prema 503 iablici 61.3 Kor ek ci j a puinih p rcn o sa Qotf .2 hk promjer pll:l. jI __ ~-...-~.. 0.._-_ _...~~~ •• - •• c-- '" N) til" n_...-~ o . III 2 ..-. .~--'-------.. d" •• --~----__ _________'_' __ ' •• T .. - TIUI aka as i vrtnie 'l..-~. ~ _2......~I.'.._. = dot -.----'.. I J ••.~_ (Z2 -I- 2x) m +. O~2 t1J _.-osi vrtnje (" ravnini ~- Pit..__ ~_!I -C _l!!.... _------------- ~'L_-.. Razmuk Korisna os i sjrilla zubi Sh'inn kola ------_. Obratno nastaje smanjenic osnog razmaka.!..' 'T~~. --. ._--_._. Razmak osi povecava S~ odmicaniem alata za vrijcdnost + xtn od sredista kola. __ ·' t. 111 profila: -I. nt y.-~ Brztna klizanja bokova puza Normalni Komk ubodu .... kao i kod cilindricnih zupcanika.- -.". -I..y.. Pri tome se alat za izradu (glodalo pu:<:nogkola) ne miicnja.-.~).--. U mod"l N Norm../'" . Puzni prenosi mogu se na isti nacin kao i cilindricui zupcanici korigirati pornakom profits.._.__ ~ .~--.._ .. - Tjemeni prornjer kola s pomakom dk02 ~" I'renosni omier .~-.2 ilk dk.... Vrijednost pomaka pl'ofila: X • 1!/ ..-.) uzinR puza '" 2 (I Vz..'~...----'~-~-~. 1m -.. .

-.4 .1. t.\318.habanJc ie takod~r znatn~ tako da snaga koia se prenosom moze prenijeti mora biti ograuicena..75 (0. 60 70 prcnosa 504 505 .78 -0. Zu norrnalne prenose savojna cvrstoca leii obicno mnogo _viSe od graniee z~grijavanja i granice habanja." pri projektiranju prenosa 61. '"' 8 vals. I I 1 I I I 2 I 3 I 4 - radijalnorn silom: Fn = FOl 0.~ [kp] F'2 Po. a isto tako i za puzno kolo.I-- .kllzan)a '1._ faktor broja zubi dan ie r.. /0 II 20 V4' 50 broja 'i19 Silo na zubima pu "nog prcnosa nje. Ako je kola pogonski dio: . puzno vrarilo i lezaji oprereceni su obodnom silom : FOI sile FN i IJ. kvalitctne izradbe pri velikim brzinama klizanja i tekucern trcnju..2 (t t> V k" v- t. Puz. P02 ~t ~ (6 1.n• = (L' nastaje: (L. Q!~ Faktor zubi (fz) pu. [kp] . tj. a broncano kolo norrnalne kvalitete izradbe. na radijalnu i na aksiialnu komponenru. (L = 0.9 0.[kp} ~ dOl dop c [kp/mm"] . (L = 0. na QrD .65 1luk ~ 0. .l prena.8 47 0.80 (0. Za sarnokocive prenose izlozcne Jakim potresima 'I)"k "" 0.01 za kalieni celicni put (lepani) i za puzno kolo ad fosforne bronce. proraeun se izvodi na temelju dopustcnog kocficiienta opterecenia zuba.80) I I Puzno kolo.FN daju 2Mol = .75-0.3 1.n)e ~akvlh sporohodnih prenosa.85) 0.~ 1.Orijentacijske vrijednosti za '1).02-0._.. "" 0.korisna sirina zubi b ~. = 0.6 5 0. Prema uvjctima pogona i vrsti prenosa gramca opteretrvosti prenosa odredcna ic: dopustenim zagrijavanjern cvrstocom habanja savoinom cvrstocom.FN djcluje tangcncijalno na srednjem prornjeru zavoinice pod kutom uspona Yo rezultautu koja se moze rastaviti na obodnu.dopusteni koeficijent opterecenja dan ie u tablici 62. Iskoristivost ozubljenja Aka ie put pogonski dio: radiialnom: . 5.025 za kaljeni i za bruseni puz celicni.88) I 0.nih --'.0..90) tan ((no cos p' -sin (Yo + p') [kpJ I I (0. p. ~ aksijalnom silom: Tablica ?. ako je ulesistenie u kotrliaiucim lezajima pri Yo ~ 6" ako [e one u kliznim lezajima (1.5 Ct. Razlog je tome p~lusuho trc.45. dobivenog mjerenjima: o v tan p' = (L/eos Samokoclvost pri tan P . ko~ udar~llh p?gOl~a i pri upotrebi krhkih materiiala kola.82 (0.318.1 za put ad lijevanog zeljeza.aksiialnom: tan(yo+p) .--.5°. pri y o .korak u ravnini osi vrtI" [mm] I.1.d61 . h [nun] = 1 .dol' c [kpjmm"] f z " b . Sporohadn.sl su u tom pogledu nepovoljniji od brzohodnih.6 Sile na z ub u Qlg Prctpostavimo Ii da sc sile prenose sa zuba na zub samo preko tocke C. dobivamo ove silc: okomito na bok zuba pod kutom 0: no djeluje norrnalna sila FN dodirnice = ---~ ~._. ncobradcno. vratilo puznog kola i ldaji optcreceni su ovim silama: .0 .~ I- la 0._ obodnom: P02 FOI "'" --"---. Vriiednosti u zagradi vrijcde za tacna izvedene prenose (visokoucinski prenosi s tekucim trenjcm bokova). -~ naiveca obodna sila na "'02 [kp] kolu (udari se moraju uzeti u obzir) . U radu se razviia prilicno visoka kolicina top line.65-·· 0.55-0.7 Pro r acu n n o s ivo s t i p uz n i h p rc n o s a Normalni puzni prcnosi izvedeni u prosjccno dobro] kvalitett im~j~ relativno nisku iskoristivost. Kontrola savojne cvrstoce dosla bi u obzir ~am?.:. . sila trcnja I'. Za norrnalne prenosc pn ~O)lma )e brzina .

bokov i brusen i Fosforna bronca liicvana u piicsku 0.25 0. brusenim i lepanim bokovima cclicnih puzeva. Izvcdba Matcriial puznog kol a Tla~IlO podmazivan]c ~cm!iog pui. s kucistem hladcnim pomocu rebara iii s hladeniem ulia cirkulacijom. [kp/mm'] kod Vk [mist Ccntrifugirnna Spccijalnc Aluminijskc fosforna bronco lcgure knlicno.3 0.30 20 [2 (j)~ Vcxivanic viicncn s tiielorn kola: a) prcsanje.2 .12 0. a dcbljina vijenca tiiela "'" 3 m (iI~.49 O. bokovi bruseni 0. 0.-...4 ---_ ..35 temperatura :0:: 60 ·C_ \J18.47 0. Ostule dimcnzije dane su u tablici 38.55 0. ~\1. Visokoucinski puzni prenosi s rlacnim podmazivanjern... mogu se mnogo jace opteretiti.31 Ccntrifugirunl liv fosforni poboljsano. O:no '(b [") kut uspona na temcljnorn krugu cos Yb =c cos '(0 cos 506 507 .3[ 0.mcdjal puz..'J 30-40 20 -.-:=-l-1-~--.1>0 Vrijednosti za dop c vrijede za prenos u trainom pogonu s tcrnperaturom ulja ~ 70°C.35 0. a za evolventni Em ~ kola izvodi se prema podacima koji su dani za cil indricne zupl:nnikc. Na QIJl9 pdkazano je puzno kola od sivog liva.45 0...26 0.) i prcma koeficijentu optercccnia kOZ110St Lcgurc aluminija kaljeno.diobeni Oblikovanj c pu z n ih prenosa pritiske valjanja dop II.3-1..-12-20 8-··12 20·.IlH kola ad lakih metala iii od lcgura cinka obicno su sira od broncanih. Oni se proracunavaiu na cvrstocu habanja (pritisak valjanja): 20 () ·-10 8 6 [2 > 10 :LlJ H.. faktor stupnia sprezania ".. Sivi Iiv ookovi orusen i 0._.45 0.2 64.. dop c Ikp/mm'J --M -.3 0. bokcvi rczani o. iii veze viicima Q1Wb.w-rO:. < 2.75 aiuminijska i cinkovc --~~-----lcgure ' -------- I Ako ic pogonska kal icno..85 1. pobclisano.. na Qljjlb Iijcvano od legure lakog metala. i'ror<1CULl tijela puinih premier kola C C(:w n faktor kula dodirnice .65 0.29 0.as I 0..28 0. i'tI'I.4. s tom razlikorn da se miesto obodne sile Fo u proracun uvodi Foz (obodna "ila kola).45 0. _ .5 0._---- o.30 12 c •• Viskoznost [OE/50°C) kod c [kp/m". 1'\11.7 ~~ . s visoko opteretivim materijalima puznih kola.no/cos i'.5) T'a b l ica 62.."o C~ 2 tun rt.23 dop I.45 .15 . potrcbna visf. Dcbljina vijenca puznog kola s posebnim vijenccm uzima se 4 m. --" 2 za kut boka zuba u ravnini osi vrtnje tanlY. puz..l 0.8 Po d maz ivan ic c· P02 _." "'I_o~_1 0.s 0.nog. bokovi bruscni pri v~ [ms] I I 0. I za 8". vrijednosti treba mnoziti sa 1. Viicnac se na I lido s glavinom presa Qjji)a. na Qljjlc kovano puzno kola.. b to' bl Prcma brzinama klizanja (V. -- Potrebna viskoznost maziva za puzne priJenose Tablica kaljcno.--I -·-8--I-~-··-4-r--8---kalienc . [mlsl <2 I 1--·-~..65 0. 0.65 0. Na Ql~ prikazano je Iivcno puzno kola.32 0. dane su u tablici 63.-.2 I 0. rezani bokovi 0.35 0.9 Vrijednosti za dopustene d02 [mm] --. bruseno lepano 0.35 0. i.65 _. b) pomocu viinka 5[e7.110 kolo ima obicno poseban vijenac i posebno tijclo kola s glavinorn.. 0.s I 0.5 ~. s dobrim ulczistenicm.65 0.. ··oc Ih zina klizanja ".Vrijeduosti za dop c za normalne puzne prenose TP = 100% = trajni pogon (pr! intermitirajucem pogonu." za spiralni puz = cos Yo sin '(...350.13 I I _ .29 0.kola ---r--..4 ··_·1··· 0..j-e-u-r-on-j-av-u-n-je-ll-'~I •• c Vrijednosti dopustenih pritisaka valjanja k« za prenose hladene cirkulacijom ulja i u tl'ajnom pogonu (TP = 100%) Tablica 63. O.~ cos u"o sin 0:.-". s kaljenirn.1 maziva bira se prema tablici 64_ 0) Lcgure cinkn 0.8 .

oleva pm::a dOl"" 2m(5. rucici).3 + z1/10) kod naklinjenog puza Ql~. d do nastO)atl. ako su puz i vratilo od jcdnog dijcla Q(fl: dOl"" dOl"" do 2. Srcdisnji zupcanik nije posebno ulczisten. a vijenac (c) s unutarnjiru ozubljcnjcm se okrece. Pri planetarnim prcnosirna pojedini niihovi dijelovi prenosa (satcliti) izvode istodobno dva rotaciiska krcrania.) kod puza i vratila od jcdnog B roj v. a omoguceno jc da se i pri velikern prcnosnorn omieru postigue koaksijalnost pogonskog i gornjcnog V1"(\· tila.4 + 2 ]1 z . 14 Y' I Tablica Pri prijenosnorn omjcru i = 30 i = 15-29 i ~~ 10. Orijentacijske vrijednosti za izbor broja vojeva ptlZa tl zavisnosti od prcnosnog omjer" dane su u tabli· ci 65. a vodcn je zahvatom sa satcl itima. i kao diferencijali.9 Opcenito pod diferencijalom razumijevamo prcnos pri kojcm. dok je na ([Ii> (prcnos sa suprotnim srnjerom vrtnje pogonskog i gonjenog vratila) nosac zupcanika (d) ncpomican. kao rezultat dvaju istodobnih rotacijskih krctanja S razlicitim brzinama vrtnjc. Kod obicnih zupcastih prenosa svi zupcanici izvode samo rotacijska kretania oko svojib osi.. canik. 509 . b) lijevana puina kola od lcgure lakog metala.. kod transportnih urcdaia pogonskcg i gonjcnog vrapogonskog i g()llicnog Vl"3" i kod motornih vozila. c) kovana Puz moze s vratilom biti od [ednog dijcla ()). z. Iskoristivost planetarnih prenosa moze biti vrlo povoljna.p. mozemo zanemariri savijsnie i premier vratila puza racunati : dop 1'. Nekad se planerarni prenosi primjenjuju )lllCUjUdva stupnja slobode. Planetarni pretila. 8. osim planctarnih zupcanika (satelita). Pri definitivnom utvrdivanju diobcnog promjera do 1 treba . Na Qt!} [e ozubljcni vijenac s unutarnjim ozubljcnjcm (c) nepomican. b-planctarni zupcanos pri kojcm jc pogonsko i gonjcno vranik. Prednost je planetarnih prenosa i u tome sto je unutrasnjost prenosa potpuno iskoristcna. a nosac zupcanika (d) se okrece. uzeto ie: 120 [kp/cm '] U suvrcmenoi konstrukciii prcnosa sve vise nastoii da se 111jC8to bicnih preo nosa upotrijebe planctarni. a ulozcne su u kucistu prcnosa il i u postolju.lovodi na tzv. To omog\leava da se preko centralnog zupcanika prcnosu dovcdu vrlo visoki brojevi okreta (i do 30000 l/min) tc da sc u prcnosu rcduciraju na potreban broj okreta (dolazi u obzir kod plinskih turbina).(19prikazuie planetarni pre( sc okrcce (a-ccntralni zupniem (n-ccntralni . To ima za posljcdicu manic opterecenie zupcanika i mogucnost upotrebe maniih modula. odnosno rnoze biti naklinjen na vratilo (j)9'. imaiu rnogucnost prenosa vclikih snaga na malom prostoru. S okretnim nosaccm (d) koii sc nc okrece i zupnosi za pogon brzohodnih strojcva za zup~anika (d) i nepokrctcnnirn viicncem (c) S uuun [rn zupcanim viicnccru prcnosni omjer I : 12 primjcnjuju se s rami im ozublicnjcm ko] i (e) s unutarniim ozubljcuSpjCh0111. Ldaji svih okrctnih diiclova prenosa. 10. 'I'akve vrste prenosa. u icduorn s vratilorn dijclu Qii> Obllkovanie puZa posebno nil vrati lc nakl inicnog Diobeni prornjer puza uzima se orijcntacijski."1 ~~ 6. = 1 =2 =3 =4 iIi 20. s nosaccm zupcanika tila. grana na tolik broj mjesta koliko ima satelita (planetarnih zupcanika) po obodu ccntralnog zupcanika. okrecu se (rotiraju) na voelilici (nosacu.l~ Planctarni prcnos sa prenosi uspjcsno primjenjuiu kod alat(j"j~ Plnnctarn i prcnos s suprotnirn smicrorn vrtnie [cdnakim smicrom vrtn]c nih strojeva.5. Vratilo puza optereceno je na uvijanjc i na savijanje. Planetarnim prenosirna mogu se postici i vrlo vcliki prcnosni omjeri (npr. tj. 8'2 (jJ} Puzna kola liicvanu ad sivog liva: a) l ijevanu od aivog Iiva. Ove mogu biti vrati la iii osovine.. c-nosac zupcanika) nik. i = 10000). b-planetarni zup~a' nik.:up~a. mcdutim. Dana. 508 6-. kao mehanizmi koji omo· (jj) Oblikovan]e puz. Isto tako se planetarnim multiplikatorima mogu gonicnirn stroicvima dati visoki brojevi okreta. c-nosne zupcanik:l) tilo koaksijalno i pri kojem pogonsko i gonjeno vratilo imaju isti smjcr vrtnjc. Prcdnost [e planctarnih prcnosa p1'cma obicnim prenosima i u tome sto se snaga koja se .319 Planetarni prenosi Zupcani prenosi mogu biti obicni @ i planctarni ((1~'. d a se 0 d rZI stan d ar d'monos -1. pa i kod alatnih strojeva da bi pOl'ratni (neradni) hodovi mogli imati veee bl'zinc. vrijcdi same ako jc bro] satclita veci od dva). dolazi do treceg krctanja. centralni zupcanik. koja takoder rotira. koje k proporcionalno razlici brzina prvih dvaju kretanja. ali je iskoristivost u takvim slucajevima niska. Izbor rna Ako je poznat modul dijela Qt~ 1 "" i broj zubi puza uzirna se : vojeva puza prevelfcini prenosnog omjera 2m (l. nisu radi[ulno optcrcccni ier na njih uvijek djelujc par sila (to. Primjenjuje se kod raznih dizalica da bi se omogucilo postizanje veeeg broja brzina dizanja.. Pretpostavimo Ii nisko dopustcno uvoino naprezanjc. a Ql~ koaksiialni planetarni prenos sa suprotnim smjerom vrtnje pogonskog i gonjcnog vratila. sc ti (j.14 i = 65.5 d"r 3 d'nr III (d" '" d vratiIa) (dl z vr ~~ d provrta puza) 7.

1'.7. zamislimo opel da smo cijeli sustav okrenuli za jedan okret natrag. mogucnost: eentralni zupcanik 1 sloji. onda je obodna brzina Iunkcija radiiusa v 1" n pravca. Zupcanik z 2 se. a centralnl zupcanik I supl'otni smjer krctanja. Ql~ jcdnosiavnl planctarni prestos s vanjskirn oxubljcnjcm (1 ..3 ". 3 okrctat cc sc.. s planetarnim 7. u mjcrilu pnralclno S v I' Kroz tocku A povlacimo okomicu. Kako je z~ cvrst i ne okrece so.". drzati da se ne okrcce. moguenost: nosac zllpcanika stoji. (\. Zupcanik 1 se takoder okrccc oko osi 1. zupcanik ZI posrednistvom zupcanika 7. Takav 6e pl'cnos bitl rcduktor broja okreta ako pogon dolazi od 1. J i 2. cemmini 7.3 uCinio ukupno. V4 jednake. Ako nam je broi To je jednadzba . S planetarnog prenosa prikazanog na ([IB'. rezultat je dvaiu utieca]a.n. prikazanim na Q2W. Krctanje zupcanika z. 2·_ planctami xupcanik. a centralni zupcanik sc okrece. Nepomicni zupcanik 1. Du bismo dobili vclicine brojcva okreta n 1'. pre n os a ozu- Na Ql~ prikazan a na Qll!! s unutarnjim bljenjem. 3 . U nioi su obodne brzinc zupcanika 1. odvaliaiuci se po zupcaniku 1. a tan (1. Takav jednostavni planetarni prenos sasto]i se od dva zupcanika. tesko odvoditi kretanjc J snags. ). Tako dobivarno zrakc nrzlna 3 i 4. v =" f(1'). Ako nosac zupcanika N stoji. '\ mogucnost: glavni 7. Sa 4 iz c dobivamo brei okreta n*.i radijusa 1'. odnosno u nicmu kruzi zupcauik 2.11pcanik 2 stoji. Ako je zupcanik Z 1 cvrst. Prema tome je 1. a Z3 se okrc(. uCiniti okret: q. tan (Y. ~" . 511 .3.nosac zupcanika) 'f1~·jcdnostavr» planetnrni prcnos sa unutarn] im ozubljcnjcm (12-9 Planctarni prcnos S ncpomicnim zupl:anim vijenccm. dobivamo obican prenos." (lg 1"). i Z2. Kut koji rnedusobno zatvara]u jest a I' Kako su u tocki G I brzine v! '" V2. po zupcaniku z.). .3."11\ zupcanika N." 112)' U tocki Cz opet su brzinc V3 =. polazcci od D uuazad.contralni zupcanik.= 0.i zupcanik 1 i nosac zupcanika N okreCll sc u istom 8111jC1'1. spojnica v [ oC V2 i radijus 1'2 dat ce zraku brzine 2. 2.2} Dijagrarn brzina xu po)cdina~n i zupcanik ko] i irna n okreta nn rninutu j'ill'ulela sa zrakom brzine 2 iz c dnje broj okreta n2• Vee smo prije konstatirali da je 113.hachovom mctodom.upcanika N imaju Isti. glavni zupcanik 2 i nosa6 zup6anika N imaju isti. glavni zup6anik 2 i 110sac zup6anika N imaju isti smjer krctanja. 510 I.. 1l1Og\lCnost: centralni zupcanik 1.1 Kinematska z av is n o s t jednostavnih je jednostavni planetarni prenos p l a n e t arn ih s vanjskim. Naneserno l i u dodirnoj tocki zupcanika velicinu obodnc brzine v na radiiusu )'. Vraeanjem z [ za jedan okret natrag okrenut ee se 1. glavni zupcanik 2 i nosac zupi:':anika N okrecu se u istom smjcru. -plaMtami ztJP~(Jf}ik Na Q2j) dan je normalan prenos s cilindrknim zllbin"la lIll lI2' 1. okrcta poznat. a prakticno su granice prcllosnog o1l1jera izmedu 1..3 za daIjnih z . Zupcanik 2 i 3 imaju isti broi okrcta pa su i kutovi ('J.2 okrerao zupcanik z . jos i odvaliuie i time se zupcanik z 1 okrece jos brze.319. zahvata u 3 i 1 (z.upCanik [ i glavni zllpCllnik 2 okreL'U 5e u suprotnom smjeru (norl11alni pl'cnos).. Takav tl'Oosni prenos pri kojem su osi pogonskog i gonjenog vratiia koaksijalne odlikujc sc malim potrcbnill1 prostorom te ima cak sest !ilzilih moguenosti krctanja: 1\. pri vracaniu Z3. Illoguenosl.1 i 1. imatno i odnos z 3/Z J > 1 pa je i prcnosl1i omjcr i > 2. . Kad bi satcl it Z2 bio vodcn samo oko zupcanika z .I. koje se okrcce. Vracanjcrn 7. Planerami prenosi rnogu biti sastavlieni od cilindricnih i od konicnih zupcanika. l' l' l' . i nosac zupcanika N nacinili j~dan okret. onda je n 1 . n (m/min).. Prel10sni omjer leii teoretski i1. Spojnica izracuuatc brzine v J =" 1'1 11.c.medu 1 i 2. Pri tome su i zupcauik z . Zraka brzine 3 je ionako paralclna s odgovarajucorn zrakorn iz dijagrama broja okrcra.upcaniko)11 (satelitom) 3 i s nosa'. __ • ~" n. mogucnost: centl'alni zupcanik 1 i nosac 7.l za 'ldz.2 c'" tg (/..5. koii moze biti s vanjskirn iIi s umitarnjim ozubljenjcm. Da bi doslo do broja okreta zupcanika z I. Kako je praktic110 z 3 > z 1.3 okrcta u istom smjeru. U tocki e.3' Z4' Tocka CJ na ([2j) jc dodirna tocka zupcanika z . l1an08i1110 n . planctarnim zupcnnikom okrctnim na nosacu xupcrmika u zahvatu sa zupcan in'! vijcncern i :l. Osnova ie te graficke metodc u jednadzbi brzinc: v ~.l.. . a multiplikator ako pogon dolazi od nosaea zupC::l1lika.~ 1"). prcdstavlja brei okreta n I' Tako S1110 postupil i i na Q 2j).upc"::rmikom Zt Na Q2\\! prikazan [e planerarni prcnos pri kojem jc znpcanik s unutarniim ozubljcniem 3 (z. . Kut koji medusobno zatvaraju jest (Y. i od nosaca zupcanika N. Da bis1110 doW do broja okrcta 7.. koii se mozc okrctati oko osi 1. Zato praktican znacai medu prcnosima tog tipa imaju samo tl'oosni planetul'ni "I'enosi sa dva glavna zupcanika. Prakticne J11oguenosti prenosnog omjcra krccu se izmedu i c= 2.5 do 10. nazivamo ccntralnirn a zupcanike koii kruze satelitima (planetarnim zupcanicima). Zupcanik I je nepomiean.' n. a glavni zupcanik 2 suprotan smjer krctanja. A buduci da ie nosac zupcanika N vee ucinio svoj jedan okrct. moramo ga za neopravdano uciuieni jedsn okret vratiti nazad. kako to pokazuie <!2~ tangcns kuta koji medusobno zatvaraiu viI'. daie zraku brzine 1. mozc sc s lczajnog mjesta II. mcdutirn..) nepomican. moramo ga sada. ccntmln. 1 i Z2 jednake 'U I "" V 2. Omjcl'c kretania )11oiemo dohlti i graficki Kut7. a kroz B paralelu sa zrakom btzine I tc dobivamo tocku c. "" --..I. okreta. a oko njcga.. zarnislimo da smo zupcanik Z3 okrcnuli za jedan pun okrct. 1 i 2. Na tni nacin ce zupcanik z . a sarel it 2 (Z2) smiestcn na nosacu zupcauika koji Be okrece oko osi I. onda bi satclit 27. koii su mcdusobno u zahvatu.f1.

i z.kim wpcanikom z. od kojih . pustit cemo da S~ vratilo 1 (zupcanik z 1) i vratilo 2 (zupcanik zz) izrnienicno okrecu. Da bisrno dobili broj okreta nosaea zupcanika. a vratilo 3 pri tome stoii . a nosac zupcanika N prcdstavlia gonjeno vratilo. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj brei okreta: Kad vratilo 3 nacini jedan okret. To nam omogucava planetarni prcnos prikazan na Q2i}. obicno sc pri troosnim planetarnim prcnosima ugraduju po tri satelita (planetarna zupcanika).4. ZaiednicKa osovina zupcanika uleii~tena ie na no" sacu gonjenog vrutila Kad vratilo 1 nacini [cdan okret. ad kojih ie jedan (zD u zahvatu sa z" a drugi (Z2) u zahvatu sa Z3 Q2}l. U praksi cesto imarno slucaj da dva razl icita pogona (s razlicitim brzinama) treba da rade na istom vratilu. uleZi~lcno je on nosacu gonjenog vrstila ([~~ Troosni planctarni prenos sa dva zupcanika ucvrUena na zajednickoi osovini.. Zajednicko vratilo zupcnnika z. ako bi se rezultati stupnjevanih brzina jednog i drugog pogona mogli dobiti ria gonjenom vratilu.t 42Ji ([2-~ Troosni povratni pianctarni priicnos i njcgovih scst mogucnost brz ina i broja okrcta i krctnnia s odgovarajucim dijagramirna Troosni planetaml prenos sa tIi planctama eupesntka medusobno pamaknuta pod 120· Na Q2~ dani su uz svaku od nabrojcnih sest mogucnosti dijagrami brzina i dijagrarni broia okreta. 0 ([I!."mogucno5f 6. to bi bila rnogucnost da na gonjenorn vratilu imamo zaista sirok registar stupnj~vanih brzina.) s unutarniim ozublienicm. a drugi s drugim pogonskirn zupcanlkom..Odgovarajucim povezivanjcm omogucuiu se promjene prenosnih omjera. Dalinje mogucnosti prenosa postizemo ako na nosac satelita smjcstirno dva rncdusobna cvrsto povczana zupcanika Z2 i z~. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj broj okreta: okreta :3:3 512 PRAKTICAR!l1 513 .0 icdan u zahvatu s pogonskirn zupcnnim viiencem Cr.) utvr§cena na zajednickoj osovini.rriogu<no. ad kojih ie jedan u zahvatu s [ednim. a vratilo 1 stoji. Da bi se postiglo ravnomjerno opterecenie Iezaja. pri koiem se vratilo 1 i vratilo 2 istodobno okrecu. medusobno pomaknuta pod 120 (j_2}i.j Troosni planctarni prenos sa dva zup~anik" ('. a drugi s pogan. i z. Ako je pri tome svaki pogon jos i stupnjevan.mog"<nOlI :.

kako znamo. kako se to iz slike vidi.=1'1+12 1'2=21'. - !s_ = 1'1 n2 2(n.1'1) 112 = 21'. = 1'1 + 1'2 FI(TI111 n2) = 2F11"N' Tlnl + r2n~ = 21'. + FN . 111 (12) ~.Kad se istodobno okrecu i vratilo 1 i vratilo 3.JI9. proizlazi iz produkta obodne sile i relativne obodne brzine: Pz=FI(r1nl-rLnN) Isto tako mozemo izracunati odnos !j_: TI l'lnl + 1'2112 = 21'. Obicno se uzima 1) = 1'1' Uz pretpostavku da je l' 3 = 1'1 proizlazi: 1'~ 5. 515 514 .Na prenosu. To [e ucinieno zato da bi se mase izravnale. F31 F3I f3 - F3Z '1'3 = 0 ((@ Troosni prcnos i sHe na aubima = F3Z = Fo + F 32 = 2F 1 = = Fl FN U stanju ravnoteze moraiu i momenti oko tocke c biti u ravnotczi: +Fv : rl . . P3l> PN sile [kp].n2 Odvedena snaga: p.ednostavnih planetarnih prenosa sto vecu mogucnost prcnosa snage na jedinicu volumena prenosa.n. .319. ali [e u odnosu prema '/. l'N = 0 = + FI Tz = Za prvu od prije nabrojenih sest mogucnosti kretania proizlazi : +F 1 1'z = 2 Pi : 1'N + F 1rz .n.-1'1 1"ln. = T1 + T3 = 2 r L: -l-+~i~\--. Dovedena snaga: Pdav = F I rl n .: + Z2 ZI Uz prije prlhvacenu pretpostavku T I = T 3. TNnN = 2 F LnN I'N Snaga koia se prenosi zahvatom zupcanika 3 sa zupcanikom 1 i zupcanikom 2. 1'1 + (21'.T( + n. (r1 + 1'2) Dovedena snaga = odvedena snaga (ako zanemarimo ' gubitke u samom prenosu) (n . ravnoteza sila proizlazi: -P31-F32+FN=0 -1-F31 . a P3L. a preko nosaca zupcanika se kretanje i snaga odvode.I1z) 11. rN FN . Buduci da je visoko opterecen i buduci da cesto ima i visok broi okreta. izlazi T.). canika s nutarnjim . (12) . nabude sto manji.F. n2 +1'2 = 2 Fl' TN . M I' M~. a PI' Pz. od velicine zupozubljenjem (1'2). ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ova.r2 1'1 = n.n. medutim. moramo dobivene prenosne omiere mnoziti minutnim brojevima okreta vratila: 5.V. Ako se vratila okrecu raznim brojevima okreta. Dimenzije zupcanika. .n.4 Planetarni prenosi s ko ni cn im zupcanicima (n . nalaze se dva potpuno jednaka zupeanika Zz.upcaniku 2 pogonski zupcanik.dv = FN .319. snaga zahvata (P. nN oznacuiu broieve okreta pojedinih vratila. zavise od velicinc Velicina planetarnog prenosa zavisna je. brei okreta: 1 . (n. 21'.2 Dimenzije Da bismo postigli stojimo da prenos prenosnog orniera. t7. dobit cemo i razlicit broi okreta nosaca zupeanika. = n. nN nN Q® Diiagram za odrcdivani e dimenaiia prenosa 21'. 11. MN okretne mon mente vratila. Da bismo dobili broj okreta nosaca zupeanika pri razlicitim brojevima okreta vratila 1 i 2. PN snage izrazene u kW.3 Odnosi s il a Na <l::i!l I. n2. III - n. = 2T. Na <l:2~ [e zupeanik 1 pogonski. Satelit ] je u tom slueaju gonjeni zup~anik.-n2) Plunetarni prenosi s konicnim zupcsnicima <l:2~nalaze primjenu za prenos snage kod uutornobila <l:2~. Fl Fir Ravnoteza snage: Fl' t'l 111 Tl 1 1'2 = l'~ 1'1 + 21'3' 31'1.~+--~1 z. Smjer djelovanja sila proizlazi iz cinienice da na gonjenom zupcaniku obodna sila djeluie u smjeru kretania.~_-z~-~ = --z-l-z-z-+~i-3-Zr +~~ Z2 Z3 1 ZI z~ z~ Z3 Z3 + ZI =1 Zz Takav se rezultat mora svakako dobiti ako se oba vratila okrecu jednako brzo.) = 1'2 1'. a na pogonskom (kao reakciia) u suprotnom smjeru kretania. + F2 1"2 n. 1'2 (n. <l:®. radijus satelita (planetarnog zupcanika) ne smije biti suvise malen.

bez obzira na to okrecerno Ii ZI il i Z3' Okrecemo Ii istodobno z . Ako ie kutna brzina obiiu zupcanika jednaka. I Iezaji gonjenog vratila ulozeni su u cahure. Da bi se sprijecilo istjecanje uija iz kucista.g Dljagrarni brzina planet. Gonjeni zupcanici su liievani. brtvenjc na ulaznom i na izlaznom vratilu izvrseno je pomocu standardnih brtvenih prstena. Zupcanici su kovani.5 Iskoristivost Oznacimo Ii sa P do v dovedenu snagu. ali sarno s polovinom brzine. . Na Q3l\> prikazan je dvostepeni prenos u kombinaciji konicnih i cilindrienih zupcanika. Planetarn i prenos s konicnim 7. isrodobno. Na Q3~ prikazana je moderna konstrukcija dvostepenog prenosa. a sa PQd. . Pogonsko vratilo ulezisteno je u konicnim lezajima ulozenim u cahuru. Okrecemo li A i z 1 istodobno u istom srnieru. okretat ce se A kutnom brzinom koja odgovara razl ici kutnih brzina zupcanika z 1 i z 3' i to u onom srnjeru u koiern se okrece zupcanik s vecim brojern okreta Q3~C. Okrecemo li A brzinom v ada pri tome ne zadrzavamo ni iedan od zupcanika z 1 i Z2. I ovd]e su letaji pogonskog konicnog 517 516 . ali u obratnorn smieru. A stoji. i Z3 u dijagrarnima predstavlieni kao zupcanc letve. odvedenu snagu. gonjeni su Iijevani. okretat ce se z 1 s dvostrukim broiem okreta. Po [edan Iezaj svakog vratila oblikovan ie kao siobodan. ali u protivnom smjcru. okrenut ce se A = -2- 2+4 = 3 puta. Osim toga. ovi mogu postici razne broieve okreta Q3l}b. Medusobni poloza] kucista fiksiran [e pomocu zatika. a :13 ulaznom i na izlaznorn diielu vratila maticama. okrece se i A u istom smjeru kutnom brzinom koja odgovara aritmctickom prosjeku kutnih brzina zupcanika z . okretat ce se posrednistvom zupcanika Z2 osovina nosaca u istom smieru kao i z 1. Na Q3~ prikazan je dvostepeni prenos s vratilima koja su smjestena jedno pokraj drugoga.. i Z3 U istorn smjeru a ds pri tome nista nc zadrzavamo.mill zubima prenosa s konicnim Na Q39:a do c prikazani su dijagrami odgovarajucih brzina.upl:anicima (i:. pa drzeci da se ne okrece okrecerno A. 5. Mali zupcanik je kovan u jednom dijelu s vratilom. primjeri (j'I~. Nastavlianje pogonskog zupcanika izvodi se pornocu distanciiskih limova ulozenih izmcdu cahure i kucista. potrebno [e omoguciti nastavlianie zracnosti u leiajima. Pogonski zupcanici su kovani i naklinjeni @j) Jednostepeni prenos s cilindricnim zupcanicim3 na vratilu. z. Takvi prsteni primjenliivi su za obodne brzine v ~ 10 m/s.. - P cdv = P cev (PdQ' -pcdv 1) gon_le-nlJ 'ira/ito 5. okrenuo dva puta a Z3 cetirl puta. Iz tehnoloskih razloga vaniski prornjeri kotrliaiucih lezaia na istom vratilu medusobno su jednaki. brzinom zupcanik 2 Z3 gdje je v. obodna brzina zupcanika z i. okrecu se zupcanici ZI i Z3 istim kutnim brzinama. a drugi kao cvrst. a z . umanieno za broi okreta z.319. a zupcanik Z 1 se okrecc. Ulazno i izlazno vratilo imaiu ugradene odbojne prstene za ulje.6 Konstruktivne oblikovanja izvedbe pr en o sa cilindricnih puznih p r e n o sa . Pri tome su zupcanici z . iskoristivcst iznosi: prenosa Na Q3D prikazan je jednostepeni prenos s cilindrienirn zupcanicima s ravnim zubima. = P do. Lezaji primaju radijalna i aksijalna opterecenia. i Z3' Ako senpr. Na Qa1l prikazan je prenos s konicnim zupcanicima. Na <1aga prikazan [e opisani sluca] kad Z3 stoii. se okrece.Ako na prenosu Q2W zupeanik z 3 stoii. broj okreta Z3 iznosi u tom slucaiu dvostruko od broja okreta A. Okrecemo Ii ZJ i Z3 U sup rot nom smjeru. okrece se Z3 u srnieru A s dvostrukim brojem od A. Zadrzavamo Ii A. Pogonsko vratilo montira se zajedno s cahurom. Kuciste je dvodiielno. umanieno za broj okreta ZI' Okrecerno li A i z . I ovdjc lezistenje pogonskog konicnog zupcanika treba da omoguci niegovo tocno nastavlianie u odnosu prema gonjenom stozastom zupcaniku.odnosno razne brzine. Pogonski zupcanici su kovani.Postupimo li sada obratno. a vcliki zupcanik je Iijevan.319. buduci da je pogonski konicni zupcanik ulezisten u konicne ldaje. Iz dijagrama se vidi da se osovina nosaca A okrece samo ~_1_. Snaga utrosena na svladavanje trenja Pp. Aksiialno ucvrscen]e unutarniih prstena kotrljajucih lezaia Izvrseno [e na slobodnim kraievima vratila uskocnicima. Vratila su ulezistena u kuglicne lezaie.

~~~ Dvostepcni

prenos

s cilindricnim

zupcanicima,

Ldali poicdlnih

vratila

SU

medu

sobom [cdnaki

([,,~ Dvostepcni

prcno s s cilindricnim

zupcanicima

i vratilima

koja su smicstena

jedno pokra]

drugogn

zupcanika pogonskog prirubnice ucvdcenje
51B

ulozeni u cahuru kojom se pogonsko vratilo ugraduje u kuciste, Nastavljanje konicnog zupeanika postize se distancijskim limovima, koji se ulazu izmcdu eahure i kucista. Gonieni zupcanici ulozeni su u kuglicne lezaie, Aksiialno alobodnih lezaja izvcdcno je uskocnicima, a cvrstih !cZaja pornocu matica.

4~

J ednostepeni

prenos

s konicn irn zupcanicima

519

1s~ Dvostcpeni

prenos

kombiniran

konicnirn

i cilindricnim

zupeanicima

Na ({3~ prikazan je prenos kombiniran konicnim i cilindricnim zupcanicima. Pogonski zupcanici izradeni su kovanjem od iednog dijela s vratilima. Gonieni zupcanici su stezno spojeni s vratilirna, Vratilo gonjenog cilindricnog zupcanika ulezisteno je u dvoredne bacvaste leiaje. Vranjski prsteni tih lezaia ulozeni su u ekscentricne cahure. Okretaniem tih cahura moze se nastavliati razmak osi izmedu pogonskog i gonjenog cilindricnog zupcanika. Kuciste ima rebra zahladenie. S gonjcnog cllindricnog zupcanika snaga se odvodi klinastim vratilorn, koie ulazi u utore suplieg gonjenog vratila.

<l® Na <i&1J ialno u diielno. kovano ravnina sobom 520

Dvostepen

i prenos

kombiniran

konicnim

i ci1indricnim

zupcaniclma ~$~ Puzni prenos lijevanog jednodijclno8' kuci~ta

i s puzem

smiestenim

ispod

puznog

kola

prikazan [e puzni prenos, Puz ie smjesten iznad puznog kola. Ulezisten je radikuglicne lezaie, a aksijalno u dvostruki aksijalni leza]. Kuciste je zavareno dvoPaino kolo uleZiSteno je u radijalne lezaie, od kojih [e jedno lezajno rnjesto oblikao slobodno, a drugo kao cvrsto. Prilikom montaze treba osigurati da srednja puznog kola prolazi kroz os vrtnie puza, kao i to da os puza i os kola budu medu okornite,

Na Qa~ prikazan je puzni prenos puzern smiestenim ispod puinog kola. LeziStenje puza i ovdie je provedeno pomocu radijalnih kuglicnih lezaia. Aksiialno opterecenje uhvaceno ic pomocu dvostrukog aksijalnog lezaia, Okretljivost lezaja osigurana ie kuglastim podloscima, Aksijalni leiaj nastavlia se pomocu matice. Lezistenie kola provedeno je pornocu 521

kuglicnih radijalnih lezaia, Kuciste [e Iijevano jednodijelno, Montaza kola izvodi se sa strane, Kolo ie dvodijelno. Vijenac ie vijcima spojen s glavinom, Na (j)j}i prikazan je globoidni puini prenos. Pui je ulezisten u radijalne kuglicne lezaic, koii preuzimaju radijalna optcrecenia i dvostruki aksijalni lezaj, koji preuzirna aksiialna opterecenja u oba smjera. Aksijalni leza] srnjesten je u posebnu cahul'll, koja se vijcirna pricvrscuje za tijelo. Nastavlianjc se izvodi pornocu distanciiskih Iimova ulozenih izmcdu cahure i tijela, kao i izmedu cahure i poklopca Cahurc. Kolo je ulezisteno u konicne leiaje. Zracnost lezaja nastavlia se poklopcima i distanciiskim Iimovima. Puino kolo ima poseban vijenac stezno navucen na glavinu. Kuciste [e dvodijelno lijevano s rebrima za hladenie.

@~ Puini prcnos globoidni

Kon8truktivne izvedbe planetarnih prenosa. Na 14]) prikazan je Krupov planetarni prenos pri kojem je zupcani vijenac s kosirn zubirna, koji stoii (c), putem zupcane spojke (e), koja [e nastavliiva, tako elasticno povezan s kucistem da se zupcani vijenac djelova.njem sile na zubu rnoze prema potrebi nastaviti, Tn satelita b 1, b2, bJ, imaju takoder mogucnost da se djelovanjem sila na zubu prilagode zupcaniku (on niie posebno ulezisten): Prikazani prenos ima prenosni omier 1470 ojrnin 11 600 o/rnin

=

i, a snaga [e 2200 KS.

14]) prikazuje planetarni prenos s rucicom (N) izvedenorn u obliku eksccntricnog vratila, ana Ci~ planetarni prenos s plivaiucim centralnim zupcanikom, 1~ prikazu]e planetarni prenos samo s plivajucim zupcastirn vijencem. Na 11~ prikazan je planerarnl pre nos s konicnim zupcanicima,

522

523

<!~ Planetarni prenos s konicnim zupcanicima Sila trenia mora biti veta od obodne aile F«. mozemo prenijeti snagu s [edne remenice na drugu. na CD oznacen s ct. od osobina samog rernena. Iz jcdl13dibe FR = F« (ella: . Buduci da [e rernen vrlo elastican. na Fl. i da je to veca sto ie veca sila F2• Da remen ne bi pukao. Ona nastoji da rernen odigne ad rerncnice. remenice.. Prema Eytelweinovim i Eulertovim radovima zavisnost izmcdu sile vlacnog i slobodnog ogranka izrazava se jednadibom: F. Na CD prikazana je rernenica koia se ne mozc okretati.5. vidimo da se sila ® stte na remenu koii se krece 525 . Za vrijeme kretanja remena po pogonskoj remenici smanjuje se opterecenie remena od F. Smaniimo Ii kut kojim remenica obavija remen. cltct (elle< - Ikp] 1) [kp] ill Silc na rernenu kOf' obaviia ncpokretnu remenicu FR e = F2 = baza prirodnog logaritma = 2. remenski prenosi rade rnnogo mirniie i gipki]e od Iancanih i zupeanih prenosa..718.iTa mcgucnost prenosa snage proizlazi od otpora protiv klizania. a smaniuie se i opterecenje. smanjit ce se i potrebna sila F 1 za dizan]e tereta F 2' Pri ct. Sila trenja FR. a na vuceno] strani slobadni pas remena. kako znsmo. koia se okrece.1) vidimo da sila trenja zavisi od sile F. a = kut obavijanja rernena u lucnoj mjeri. koii se stvara izrncdu nalcznin povrsina remena i remenice. = IH~ Planetarni prenos s plivaiucim zupcastirn vljencem r. No ta slla. mora naprezanie izazvano silorn F 2 ostati u odredenim dopustenirn granicama. brzine remena itd. mogla prenijeti . Remenskim prenosima prenosi se snaga i krctanie na vratila koia su rnedu sobom udaljena. = 0 bit ce F 1 = F 2' To znaci da sila trenja FR zavisi od velicine kuta obavijanja. Preko nie prebecen je plosnati remen.321 Remenski prenosi s plosnatim remenjem Navucemo li remen na dva glatka kola. Na ® prikazan je tok promjene sila F 1 iF •. moramo na lijevom kraju rernena vuci silom F 1 > F 2 jer moramo svladati jo~ i trenje naleznih povr~ina remena i remenica: Dio remena na vucno] strani nazivarno vlacni pas. zavisi i od koeficijent9 trenja I). od kvalitete naleinih povrsina. Na njegov desni krai obiesen je teret F 2' Da bismo ga podigli. i z~tegnemo 1i ga do stanovite miere. a to ce zavisiti od stupnja zateguurosti remena. Uslijed okretanja masa remena izloiena je dje10vanju centrifugalne sile.32 REMBNSKI PRENOSI 5. od velicine kuta kojim rernen obavija remenice. Za vrijeme okretanja doci ce do veceg iii manieg proklizavanja rernena po remcnici. kad remenice kola stoji odgovara zapravo velicini obodne sile P« koia bi se remenicom. Promatramo li gonienu remenicu. Time se smaniuie sila trenia.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful