P. 1
Klizni Lezaji, Spojke, Zupcanici (332 - 525)

Klizni Lezaji, Spojke, Zupcanici (332 - 525)

|Views: 1,188|Likes:
Published by Kraponis Tylness

More info:

Published by: Kraponis Tylness on Jul 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/16/2013

pdf

text

original

5.223 Klizni lezaji 5.223.

1 Zadaci, p r irn je n a i p o dj e l a k l iz n ih Iez ai a

Pre~a smjer." dielovania s~.la klizne Iezaie dijelimo na radijalne, kad sila djeluje okomito na os rukavca, 1 na aksiialne, kad sila djeluje u srnjeru osi rukavca,

~)tAA,
~
(j) cdnodiielni Idaj i: a) stoicci Idaj za podmaaivarue mazalicama Stauffer, s icdnodijelnorn ldiajnom cahur~m, b) "rirubni icdnodiiclni le,aj za pcdmazivanje rnazalicama Stauffer s lczainim cahurama

za podmazivanie (i), na lezaje podrnazivane cirkulacijski, na leiaic podmazivane uroniavaniem i na Iezaie podmazivanc pritiskom ulja (podmazivanie pritiskom). Prema materijalu lezajnih blazinica klizni l eza]] mogu biti: s blazinicama od bijele kovine, od bronce, od crvenog metals, lakih metala, sintrovanih metala, od materiiala na bazi umjctne smole itd. 5.223.2 Tren ie te o ri ia p o d ma z iv a n i a
(j) Lehj podrnaxivan cvrstim prstcnom

J

®

Dvodiiclni

stoicci

lezaj s dvodijelnom

blazinicom

5.223.21 Trenje Svaki pokusa] da se cvrsto tijclo koic leii, na prirnjer, na horizontalnoi podlozi pomakne po podlozi izazvat ce otpor, koji treba svladati. Otpor, sila trenja, kola se suprotstavlia kretaniu dicluie suprotno smjeru kretanja. Velicina sile trenia proporcionalna je velicini norrnalne sile FN kojom tiielo tlaci na podlogu po kojoj se krece. Odnos izmedu sile trcnia Fn i normalne sile FN je koeficijent tren]a :

Prema konstrukcl;i kl izne Ieiaj e diielimo na iednodijclne (stojece CDa, prirubne CD b) i na dvodijelne @, visece @ i ugradive @. Prema vrsti rnaziva lezaii se rnogu podrnazivati mascu ili uljem,

@ Viseci

leiaj

(j) Ugradivi krutki Ida; s dirnenziiama kotr liajuccg !czajo

® Stoi cci Ida; s

otvorom

za dovod masti

® 332

Ldaj

podmazivan slobodnim prstcnom

Prema nacinu podmazivanja dijel imo Ih na lezaie s prostirn otvorom za dovodenje masti @, na lezaie podrnazivane slobodnim prstcnom ® i na lezaie s cvrstirn prstenom

Velicina koeficijenra trcnja p. moze se izravno mjeriti, [edna od jednostavnih metoda ie iz fizike poznata kosa ravnina. Ako [e tijelo u odnosu prerna podlozi u stanju mirovanja, a sila kojom se tijelo ieli pokrenuti nije dovoljno velika, nije moglo doci do utroska energiie, a niti se mogla razviti top lina, pa govorimo 0 trenju mirovanja. Trenie koje se suprotstavljalo kretanju tijela u trenutku samog pocetka kretanja nazivamo startno trenje. Sila koja jc potrebna da se jednom zapoceto kretanie odrzi manja je od sile koja je bila potrebna da se tijelo u odnosu prema podlozi pokrene. Trcnje koje sc suprotstavl]a kretaniu zovemo trenjem kretanja. SUa trenja koja se suprotstavljala vee zapocetorn kretanju rnozc se smaniiti ako izmedu tijela podloge postoji sloj maziva. Ako tiielo klize po podlozi bez maziva @c, govorimo 0 suhom trenju. Tijelo i podloga dodiruiu se same vrhovima neravnina od hrapavosti, sto dovodi do vrlo vlsokih pritisaka na nalcznirn povrsinarna vrhova i do mogucnosti djelomicnog svarivanja. Usliied toga otkidaiu se djelici materijala, Pri suhorn trenju metalne se povrsine medusobno dodiruju. Ako pritisak u sloiu maziva izmedu naleznih povrsina @ naraste do te miere da dovede do potpunog razdvajanja naleznih povrsina, tako da su te povrsine medusobno odvoiene slojem maziva @a, gOYO0) rimo 0 tckucern treniu. Sada otpor trenia ne za1O~3mm visi .od stania naleznih povrsina pa ni ad vrste O,-~I:.o0--L_;2fJ"'.15~~] materiiala naleznih povr'" sina, Trenje sada zavisi jedino od otpora sto ga medusobnom kretanju suprotstavlja mazivo (otpor smi® Prostor klizanja izmedu hrapavih naldnih povrsina: a) presiek proka slojeva maziva), Tai stora klizanja za slucaj tekuccg trcnia: II = prornjcnlj iva visina prostora klizania. Nc postoie micsta sa II = 0: ilmjcrcno = micron. zracnost), otpor nije zavisan same b) proatcr klizanla u momentu kad dolaz! do dod in. vrhova izbocina cd vrste maziva vee i od (h ~~ promjcnljiva visina prostora klizanja, mjesto gdic [e h = 0: izmietemperature, od brzine rena zracnost h",jcrcno = 0; C), isti profili hrapavosti u drugom mcdusobnorn polozaiu, Postoj i gad iranje jedne povrsinc u drugu i vclik 01krctania i od spccificnog par medusobnom pornican]u. pritiska. 333

Ako pritisak u sloju maziva niie dovoljan da nalezne povrsine toliko razdvoji da se izmedu njih moze stvoriti sloj maziva, doci ce do nalijeganja ispupcenih diielova hrapavosti naleznih povrsina, kako to pokazuie ®b. Na tim ispupcenim povrsinama hrapavosti nastaje metalni dodir, a to znaci i suho trenic, Ti ispupceni dijelovi hrapavosti izlozeni su zbog malih povrsina dodira visokim specificnim pritiscima. Ti visoki pritisci uzrok su deformacije ispupcenja. Iduceg momenta, medusobnim pomicanjem naleznih povrsina, doci ce do nalijegania na nekim drugim rnjestima ispupcenja, a ona prcthodno deformirana miesta bit ce zalivena mazivom. Znaci da u tom slucaiu imamo istodobno tekucc i suho trenie, To stanic nazivamo polusuhim trenjem. Ono moze nastupiti i kad inace vladaju uvjeti tekuceg trenia, ako, na primier, zbog deformacija rukavca dode do visokih pritisaka na bridovima blazinica @. Koeficijenti trenja za pojedine vrste trcnia iznosc: suho trcnje = 0,12 ~ 0,35 ... prema vrsti materiiala lezalne blazinice, polusuho trenje = 0,01 ~0,1 i vise, tekuce trenie = = 0,001 ~0,008 prema debljini uljnog sloja i viskoznosti maziva, Tablica 1. dale znacajke poiedinih vrsta tre® Utjecai dcforrniranog vratila na dugackc nja klizanja. IcZaie Karakteristike
Vrsta trcnia klizan]a Podmazivanje i njcgov uticcai Povrsine su bez maziva
.. ._~

_n
Vlskozirel 10000 8000 6300 5000 ~OOO 3J5Q 2500 2000 1600 1250 1 QOQ 400 630 nr,rmaf.nill
fminero/nih)

o/min
ovisnosfJ" c temp'ra/uri

ulja

U

'cij) Polo,.j rukavca U odnosu prcrna olaxinici kod n > 0 i ked 11 = 0

pojedinih vrsta t'renja klizanja
Koic osobine maziva dolaze do izra~flja 'Trenje [e popraccno

Tablica

1.

i
1.. -----

Vnicdnosti kocficiicnta trenja 1',

'

Suho
~_ ~,_

trcnie
..

Habanjcm na!e;<nih povrsinn,l zagrijavaniem izaribavaniern
.. .. 1.. , ·

Polusuho

, trcnjc

Podmazivanjc dovoljno

niie

Adhe"ija maziva nalcznih povrsina

i

Habanjcm

nalcznih

povrsinu

0,01-0,1 .......... ..
,

SOO ~OO

----"
Tek,,~e trcnje Mazi\ra ima dovoljno

..... _--

_--,.~
0.
t,~.

i
1

V iskoznost

Nema nabanin nalcznih povrsina, trcnie [e ncanatno

0,001-0,008

Tok krivulje trenja l1.u zavisnosti od obodne brzine (v m/s), odnosno od broja okreta [min - '] i pritiska u mazivu p [kp/crn 2] izmjerio je Stribeck @a. Mjerenja pokazuju da sve krivulje polaze priblizno iz iste tocke na ordinati. To znaci da ie trenie mirovania (v = @) neovisno 0 velicini specificnog pritiska p [kpjcm "]. Na ®b predocena je viskoznost maziva u ovisnosti ad temperature. Povecaniem obodne brzine (v), odnosno broja okreta (n) koeficijent trenia fl. naglo pada, To se moze rastumsciti na prirnjeru rukavca i blazinice (jJ), Ulje se zbog prionljivosti uvlaci u procijep, izmedu rukavca i blazinice, ostvaren zracnoscu izrnedu promjera blazinice (D) i promjera rukavca (d) @. Metalni dodir, koji ie postoiao kad je broj okreta (n), odnosno obodna brzina (v) bila [ednaka nuli (ij)b postepeno se gubi Qpa. Najnize vriiednosti koeficijenta trenia fl., neovisno 0 velicini specificnog pritiska, medusobno su jednake @. Posta su doscgnutc nainize vrijednosti, krivulja koeficijenta trenia pocinje opet rasti. Te najnize vrijednosti nastaju u rnomentu kad je izmedu naleznih povrsina dobiven najtanji sloj maziva, ti. kad je prestao metalni dodir naleznih povrsina Qpb. Najnize vrijcdnosti koeficijenata trenja fl. bit ce u odnosu prerna broju okreta to prije dosegnutc, sto ic specifican pritisak nizi, Daljnjim povecanjem obodne brzine vise ce ulja biti uvuceno u procijep. Sloj ulja ce se na naiuzem miestu povecati QDa pa ce i .otpor trcnja u sloiu rnaziva biti veci, a koeficijent trenja fl. pocet ce rasti. Porast koeficijenta trenja f1. bit (;c to manji sto je veci specificki pritisak. 334

.,

<0'

~ "~ .~

.~

315 250 200 160 125 JOO 80 63 50 40 31,50

25

1

20 16 12,50 10

8
6(10

5 ,;
3,15 2.50

2
1.60 1.25

1

0

10

20

30

40 f

50

___

t.mp.,oturo

f'C}

,ji) a) kr;,'ulja koeficijcnta tren)a ii, pd istoj viskoz~ost i ma7.iva:~ d~na :' z!lvisnos\j od pOHsinskog pritlska P ,obodnc brzlne v b) kr1Vul)a V1skoznosti mazivil dana u zllvisnosti od temperature

Da bi se sto lakse doslo do tekuccg trenja, treba osobitu pazn]u obratiti kvalitetama povrsinske obrade naleznih povrsina. Da bi se dobio minimalni uljni slo] izmedu nalcznih povrsina, treba naipriie uljem napuniti sve neravnine izazvane hrapavoscu @. Gruba obrada nece, prema tome, zadcvolisvati osim za odredene svrhe. Za stroze zahtjevc rnoraiu rukavci biti kalieni, bruseni i polirani, a blazinice Ieza]a, nakon eventualne obrade rokareniern, uglacavane, valicima iii provlaceniem tepa, sto dovodi do zguscavanja, ocvl"ilcavanja povrsine, Ukupna debljina uljnog sloja je u tom slucaju H = R, + R~ + hm,n' Osjetno poboljsanje naleznih povrsina postize se na taj nacin da se ulju doda tzv. olkoloidalni grafit<·, koji mora bid kemijski cist. 335

Tanki sloievi grafita ispune sve neravnine naleznih povrsina izazvane obradom, Time se na kliznim povrsinama dobiva sjajna grafitna povrjiina, pa se srnaniuie habanie i potrosnja maziva,
Q~ Uljcm

Pri kretaniu krizne glave po vodilici ® treba ostvarlti sto povoljnije uvjetc trenja. Da bi sc dobio klinasti procijep, mora prednji i zadnji krai nalezne povrsine krizne glave biti zakocen. Taj nagib je vrlo malcn, gotovo neprimietan, a iznosi 1 : 500 kod manjih brzina kretania i kod vecih pritisaka, i I : 200 kod vecih brzina i
lspunjcne ncrsvninc izazvane naleznih povrsina hrapavoscu

__dJc .....

'.

~~~~~~~~~~;@~~

nizih pritisaka.

r
\

5.223.22 Teorija podmazivanja tehuceg trenia

~ teorija

Zamislimo ravnu plocu i njoj paralelnu ravninu @'. Ravnina se u odnosu prerna ploei, koja stoji, krcce brzinom v (mls). Tekuce mazivo iispunjuje, kako to pokuzuje @', prostor izmedu ploce i ravnine. Svojim kretanjern brzinorn v [m.s] ravnina povlaci za sobom i cesticc maziva. Brzina tih cestica v [mjs] smanjuic sc od ravnine prema ploci (ploca stoji), Pretpostavliamo da krajevi krajnjih cestica maziva cvrsto prianjaju uz ravninu i uz plocu, Na plocu nece diclovati nikakav pritisak koji bi je mogao nositi na mazivu. U tom slucaju ne mozerno
optcrctiti plocu (F = 0).

Uslijed postojanja klinastog prociiepa pritisak na ivici oznacenoj s a bit ce, slicno nagnutoj ploci sa @, jednak null. Odatle dalje prema rocki b pritisak stalno taste ako se smanjuje
procijepa. Logicno, prostor izrncdu krizne glave i vodilice mora biti ispunjcn uljem. I bridovi krizne glave moraiu biti blago presjck

8
@ Raspodieln pritisaka u uljnom sloju na radii ici krizne glavc

@ Raspodicla pritisaka brzina u ulju kad sc don)a plo~a pomicc paralclno s
gornjom

@ Raspodjela pritisaka i brzina u uliu kad sc donja plata pomicc okomito na don]u

U drugom slucaiu, (i~, plocu priblizavamo okornito na ravninu brzinom v [m/s]. Mazivo iz prostora izrnedu ploce i ravnine bit ce zbog toga istiskivano. Sto je rnazivo viskozniie, i otpor protiv istiskivania rnaziva bit ce to veci, Otpor prot iv istiskivanja maziva odreduie vclicinu nosivosti uljnog sloia. Na taj nacin moze uljni sloj ncko vriiemc uositi optcrecenje ploce. Raspodjcla pritiska na plocu prikazana ie na (81. Ako plocu prema donjoj ravnini naklonirno za stanoviti kut (y) (@ tako da sc stvori klinasti prociiep, dobit ccmo novu pojavu. Ravnina se i u tom slucaiu, u odnosu prerna ploci koia stoji, krece brzinom v [mjs], Mazivo ulazi kroz siri otvor, stvoren naginianiem ploce, i tlaci na nju, Kut nagiba ploce (y) mijeniat ce se tako dugo dok se izrnedu sile F, koja opterecuje plocu, i pririska koji stvara mazivo na plocu, ne postigne ravnoteza.

Da bi plota s @ plivala po povrsini maziva, tj. da bi od ravnine bila odvojena slojem maziva, odnosno da bi se ostvarilo tekuce trenje, moraju postojati ovi uvjeti: prostor izmedu ploce i ravnine mora biti potpuno ispunjen viskoznim mazivom; 2 sloj maziva izmedu ploce i ravnine mora se suzavati, mora biti stvoren klinasti procijep; 3 ~ brzina kretanja ravnine u odnosu prema ploCi n10ra biti dovoljno velika da bi pritisak na ploCu, izazvan kretanjem, mogao drzati plocu u ravnote:H.
p

Ta pojava, koju nazivamo hidrodinamicko plivanje, osnova je cjc10kupne teodje kliznih lczaja. 336

@ Raspodjda pritisaka ; b,zina u ulill kad gornja plo~n stoji koso u odnosu premo donjoj, koj n se krece

zaobljeni. Maksimalnu visinu doseci ce pritisak neposredno prije ivice b (gdje zavrsava nagib), Nakon toga pritisak pacla na siauovitu vrijednost, koju zadrzava do ivice c. Izmedu a i c postoji natpritisak. Kako se izmedu c i d procijep povecava, pritisak u sloiu maziva ce pasti, nastat ce vakuum, da bi se opct popeo na nulu, U oblasti vakuuma moze doci do pojave sisanja zraka. Ako je udovoljeno i ostalim uvjetima (dovoljno maziva, dovoljna brzina kretanja krizne glave), imat cemo prije opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Pri kretanju krizne glavc u obratnom smjeru slika ce se ponoviti S tom razlikom da ce sada maksimalni pritisak biti izrnedu c i d. Na @ pokazano je da procijep nije napravljen po ciieloi sirini krizne glave, Brane sa strane imaiu svrhu da sprijcce bocno isticanje maziva jer bi uslijed toga slabio pri@ Klinasti prociicp ne sczc tisak. po cijclo] sidni kriznc glavc, da Ako je brzina kretanja mala, nece sc postiei hidrodinabi se spriiccilo bocno ;stic.nic micko plivanje, trenje nece biti tekuce, a kretat ce sc u ulia oblasti polusuhog trenja. Pojava vakuuma, 0 koio] [e bilo govora, dovodi do pienjenja ulja, [er se snizeniern pritiska usisava zrak, Pienjenie ulja je neugodna poiava. b) 0) To sto smo napriied iznijeli pokazuje na brz;nG rukol'cQ mala brzfna rukavca j.'! nu(a kakav naNn se ostvaruju uvjcti tekuceg tre" I nja, pri pravocrtnom. kretanju. Ako se radi I o rukavcu i blazinici letaja, pojaya hidrodinamickog pliyanja ostvarit ce se ako budu ispunjena td naprijed spomenuta uvjeta. Ulje mora potpuno ispunjavati prostor izmedu rukavca i blazinice leiaja. Taj prostor treba da se suzava u smjeru kretanja. I, konacno, mora postojati dovoljno velika brzina kretanja. Suzenje prostora, stvaranje klinastog procijepa (uljnog klina) postize se stvaranjem zracnosti izmedu rukavaca i blazinice !czaja. Blazinica Idaja mora biti veceg pro" mjera od rukavca. Za vriieme mirovanja lezi rukavac na blazinici @a, cime nastaje @ Medusobni polo •• j; ruknvca pri rnlicitom broju klinasti procijep (zapravo procijep mjeseohetn: a) brzina [ukave' = 0, b) brzin. rukave. je mala, c) brzina rukavea je velika, d) br.ina ruceva oblika). Procijep se stalno suzuje, dok kavea je 00 ne dosegne vrijednost jednaku nuli, na
PRAKTICAR 111

22

337

Velike obodne brzine rukavaca irnaju za posljedicu jako zagrijavanje ulja.:i:aja. ako drugi nacini hladenja nisu dovoljni. . @ Razlicitc mcgucnosti za stvaran]c klinastog procilcpa: a) zr..m. rukavac Ieii u blazinici ekscentricno. doci i do vakuma ® (usisna moe do 0. a djelomicno i povecava trenje. ': .f}//. Kod vratila one se mogu spriieciti sa dva iii vise klinastih procijepa.ja rc~ (3 .a ram)? ekscenrricnost postat ce manja.5) [J. f) kifljna blnzinica s dodi (Om U cct~l"i tockc i ulinim dzepovj mil srcdiste rukavca gore i u stranu u srnjeru kretanja rukavca. u S~l~ smj~r~vima..25 at). opterecenom dijelu. Daljnji zahtjev je pamldnost naleznih i kliznih povrsina segmenta. Na (j_jp prikazan jc i raspored pritisaka pomice se prcma za razlicite odnose bid = I... dan. uzduznirn utorom II 11 tlacnoi zon i i be. Pri toj brzini bi os rukavca u od. Na @ )e tock!cama oznacen prostor n kojem se nalazi ulje. Dobar rad tih !czaja postize se kad mjera a (od kraja segmenta do sredista potpore iznosi 2.4-ti dio ukupne duzine segmenta (1). Lezaii s vecim broiem klinastih procijepa manic 8U osjetljivi na udarna opterccenja. a to je vrlo [cdnostavno sredstvo za postizanje klinovitog procijepa. Pri svakoj drugoj brzini. Maksimalna je~nost pritiska (ezi u smieru kretania u blizini najuieg mjcsta @. Te izvcdbe bolje stabiliziraiu vratila. granicu izmedu tekuccg i polusuhog trenja. vri- Iz ® se vidi da ce pritisak biti to veci b d sto je odnos veci.:"\~ .nlni priti. Tu [e kao apscisa uzcta kruzna iviea blaziniee lezaia. Debl iina sloia iznosila bi polovinu zracnosti Iezaja. bila potpunoma centricna. . manjoj od beskonacne. on ce se zbog porasta pritiska u sloiu ulja podici i pomaknun u s~ranu ®~. @ prikazuje progresno obllkovane kanale za razvodenje maziva. e) lczaina blazinica s trodiielnim limunskim oblikorn i ulinim kanalima.3 !l.m. d) Iczaina blaxinica ima oblik koii ornogucava dodir 11 Iri tockc (posto ic pnstcliica okruglo tokarcna tlaci se izvana). Dijagram prornjene hidrauhckih pritisaka na svakorn mjesru lezaia dan je na @. Naivecu debliinu ulJnog sloja postigli bismo pri beskonacno velikoj brzini vrtnje rukavca @d. Da bi se temperatura ovoga snizila." b•. Hidrostatski Idaji razlikuju se od dosad opisivanih lczaja time fito se potreban pritisak u mazi@I Poloiaji kanala za razvodenje maziva ovisno 0 na~inu djelovanja optereccnja vn. .~~ @ Hidraulick: pritisak p kod poprccnog lczaia 11 znvisnosti od sirine lczaia b.odvodenju topline.iV3 338 Za granicno trenie. nagibnih scgmenata. Uije iz gornjeg dijela lezaja ne utjece neposl'edno na proees hidrodinamickog plivanja. imamo opet vee prne opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Na @a prikazan je dijagram promiene pritisaka u poprecnom. Da bi sc ostval'ilo tekuce trenje.ak za oko 1/8 @ Raspored pritisaka u njc h < 0. bit ce to uze 5tO je klizna brzina mania. medutim. prema podacima koji su @ DcfOl'rnacijom r ukavca podobiveni pokusima. koji treba da dovede do od- • IE- 339 . njcga +). a trenje izmedu rukavca i blazinice je potpuno tekuce trenje @c. kako [e prikazano na @. Rukavac »pliva. ali su i gubici trenjem nesto veci. Na@ pokazani su primjeri razlicitih moguenosti za smjestaj utora za razvodenje maziva. Iza tog najuzeg mJest~ mozc. Ako je obodna brzina rukavca :ako velika da l?ntl~~k ul!a stvore~ u pr. Tablke 2.m. 0) b) a) <I}.1~ " . ~ko se . U gornjem dijelu !czaja nalazi se mnogo veea kolieina ulja nego u donjem. stabilan. zbog povecanja presjeka.nosu prema osi blazinice. Pri brzini nula i debljina uljnog sloia na najuzem miestu pada 11anulu. sloi maziva bio bi icdnako debe. Sto je veca brzina klizanja rukavca u odnosu prema blazinici lchja to cc se s vecorn sigurnoscu ostvariti hidrodinarnicko pliv~nje. Ka~ se rukavac pocne o~~'etati. odnosno za najniiu tocku u Stribekovoj krivulii Ii S 0. Ono same pomaze pri hladcnju le. a koia preuzima na sebe ulogu sredstva za hladenje. koji mogu biti simetricno iIi asimetricno rasporedeni @' Povecanim brojem klinastih procijepa povecava se kolicina ulja za hladen]e koja prolazi kroz l ezaj. povecati kolicinu ulja koja prolazi kroz lezai. iznositi 11 . i 4. Izradi II se na donjern dijelu blazinice lezaja utor @ na tom' mjestu ce usl ijed povecanja presjeku pasti pritisak @a. pa eak i male smctnje mogu izazvati vibraciie. prj visokim brojevima okrcta vratilo nastoii da zauzme centrican polozaj U odnosu prerna blazinici. mora minimalna debljina uljnog stoja h.'. Najuze miesto izmedu rukavca i blazinice (ho). Centrican polozai rukavaca nije..< ~' ~/ . Klinasti procijepi mogu se ostvariti i pornocu tzv. jer se spajaju mjesta raz• I !lcitog tlaka. rn icc sc kod kratkih lei.. nalijcganic je u dviie locke.. nece biti paralelnosti osi a ni dinamickog pUvanJa @. Da bi se ostvarilo hidrodinamicko plivanje rukavca.. ~irjnc iz srcdista sloju ma7. Klinasri procijepi za postizanie hidrodinamickog plivanja mogu sc ostvann 1 na druge nacine @. Kolicina ulja u procesu moze se povecati ako se povcca zracnost.• '8.!lljest~ gdje rukavac sje~i na blazinici. 3. a na @b u uzduznorn presjeku Iezaja. ~. c) lczainn blazinica ima oblik zaokrcnutog limuna.oeijepu bude dovoljno visok da uzdigne rukavac. potrebno je. b) ledajna blazinica ima oblik Iirnuna.'~'~ S porastom brzine @ Klinasti prociicpi ostvareni segmcnata pomocu nagibnih (~ = w.inc blazinicc.~\:: C . :8 ."ratilo deform ira. Razlika promjera blazinice (D) i rukavca (d) ie zracnost. ~~. na uljnom sloju. /. potrebno je da i osi rukavca i Ieiaja bud_u paraielne. Na@ prikazan jc pravilan na6n oblikovanja kanala za razvodenje maziva.1 lJ.Za polusuho trezull. daju dimcnzije i oblike kanala za dovodenje i razvodenje maziva.cno~cu kod okruglc lei.

(i-gomi._--_ ..~~~ ~~_"·~"" maziva ako se ono dovodi Tablica ~~-~-~- 0) 2.~ 10 1~' ._ ..Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenje kroz vratilo __________ •• __ ~ •• _~ L~. ~_.--~ 180 -280 280. stvara u posebnim pumpama.5 3 1-----12 e d CI 5 6 8 8 6 8 10 10 8 20 ~~--~ 16 15 ~25T.1.. S time 1.. radiiusorn R zakdvljcnja vajanja naleznih povrsina rukavca i blazinice.. .O-_.-r-----"-_ •• _ 70 .] vezi snizuju se kod hidrostatskih lezaja i gubici. rOd D do h 45.~-.70 _. ~ . pri hidrostatickom podrnazivanju nc poiavljuju se. __ .. Dovodenjem vecih kolicina maziva pomocu pumpc postizc se bolje odvodenje topline.6 7 ~.. ••• @ Dovodni (I) i akumulacijski kanal za mazivo (2) s pro~il'cnjcm II srcdini (3) i s postcpcnim prc!3zom u povrsinu klizanja (4). II-donia blazinica. --(EHEHm1 ~'1<1d vljnog ({(ma ~~~Pogrcsno rilz. Stanja polusuhog trenja. . koia kod normalnog lczais nastupaju pri stavljanju u pogon i zaustavljanju stroja._ .-- 12.. Brzina klizanja rukavca i blazinice nema sada vise znacenja -za sigurnost rada lezaia.--16 ~---1---"-25 20 20 25 I 20 10 13 rs 15 341 . " .~50 1----.mjc~teni obl ikovani kanaii aa razvoden]c maziva Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenJe maziva kod dije1jenih blazinica Tablica 4. nastali treniern na pocetku i na kraju rada.-3 15 .110 2 110 • 1~0 '__'-- 450 -710 4 710' rooo 5 '___.

Oslona prstenasta ploca osigurana je zatikom da se ne bi okretala. Ulie se.Potrebne su pumpe visih pririsaka. Da bi se osigurala okomitost na uzduznu os vratila ploce mogu imati oblik kugle @a (tzv. Protiece Ii ulje brze. 342 . treba da su uljni dzepovi simetricno rasporedeni @. kako je to prikazano ns@. Dovod maziva l1ajcesce ide od pumpe preko prigusnica koje sluze za uravnotezavanje pojedinih zona hrdrostatskog leiaja. ad tog miesta tete one uzduz prostora stvorenog izmedu povrsine vratila i blazinice i. pre'jel<A" 8 @ Simetrican rasporcd hidrostatskih ulinih dzcpova Jezaja @ Hidrostatski lciaj sa tri dovodna mjesta za ulie Uzduzn! aksijalni leiaji za niska opterccenja oslaniaiu se najceSCe na prstenaste oslone ploce. Pritisak ulja mora biti oko cetiri puta visi od srednjeg specificnog pritisaka Pm 2- ® Uzduxni leiaji s prstenorn oslonom povrsinom =~ (kpjmm").j s nagibnim scgmentirna ~~ Shernatski prikaz hidrostatskog aksijalnog lei:. Da bi se opterecenje rukavca moglo lito povolinije preuzeti. Miesto uljnih dzepova mogu biti i uljni kanali. @ Uzduzni Idaj s klinastim procijepima u ldajnim blazinicarna Rat'yen.ja 343 . Hidrostaticki lezaj ima normalno veci broj dovodnih mjesta za mazivo. traje duze vrijcme. Dobro riesenie daju tri dovodna miesta. uredaje za proizvodniu i dovod tlacnog ulja. kako to pokazuje @. Nedostaci hidrostatskih lezaja jesu: 1 . dovodi pod pritiskom u uljne dzepove. Ako su kod aksiialnih lezaia veca opterecenja iii ako se traZi tocno aksijalno vodenie. S obzirorn na niske koeficijente trenia zaustavljanje stroia. onda se takvi leia. samoudesivi leiaji). Osione ploce mogu biti opskrbljene i izmjenljivim uloscima ®b.i oblikuju kao lezaji s vise kliznih povrsina @ i @ ili kao hidrostatski @.@ Uzduzni lei. podiie vratilo. Hidrostatsko podmazivanje traii. Na @ shernatski je prikazan hidrostarski aksijalni leza]. ako ne postoji posebna kocnica. Povrsine vratila I blazinice ne dodiruju se ni pri niskim broievima okreta. radi ravnornjernijeg rasporeda pritiska i ravnornjernijeg habania udubljena @a. Prednosti hldrostatskog podrnazivanja lezaja iesu mali gubici pri pocetku rada i zaustavljanju lezaja i to sto nema habanja. Izvedbe mogu biti s klinastim procijepima smiestenim u lezajnirn blazinicama @ iii s nagibnirn segmentima @. Sredina kliznih povrsina je. ako je pritisak ulja dovoljno vis ok. veci je pad pritiska izmedu @ Uljni dzcpovi hidrostatskih lczaja mjesta ulaska i mjesta izlaska. smiestene na zoni najveceg opterecenia blazinice. Visina na koju ce ono biti podignuto U odnosu prerna blazinici ne zavisi samo od pritiska ulja nego i od brzinc kojom ulie protiece kroz stvoreni razrnak. Na kliznoj povrsini oslona ploha ima radiialne kanale. b. medutim.Na @ shematski ie prikazan radijalni hidrostateki klizni lezaj. Pumpa tlaci mazivo (ulje) u dzep (utor) blazinice.

emulZlvnost (emulzlJska cvrstoca). Ne smije pokazivati afinitet prema eehk1. Kadmijevi leiajni materijali su slirine kadmija s bakrom. 0.'. 8 . nisu otporne prema koroziji i habaju se viSe od olovno-kalajnih bijclih kovina. umjetno plcrnenito i poluplem. a provrt se bru~i. Kamenie prirodno. Primjenjuju se kao zamjena za druge. na tekuea (maziva ulja). Cinkove leitajne slitine sadriavaju osim cinka Cu i AI. a habanje se poveeava sa sadriajem bakra.223. automobilskih. p~·ope1e. Kalajna ima dobra mehanicka i antifrikciiska svoistva i dobro se l ije.1 do 3 mJs). a pri nedostatku maziva zaribava se. a koeficiient tl'~nJa za~lsl. plamiste. Zracnost izrnedu rukavca i blazinice 2. brodskl.41 Kemijske osobine maziva To su: neutralizacijski broj (kisclinski broj). lezajni materijali moraju zadovoliavati i onda kad nastupe posebni uvjeti. Struktura mora biti perlitna s fino rasporedenim grafitom. Glavno im je svojstvo antifrikcionost i nisko taliste. Upotrebljavaju se za ldaj. Te olovno-kalajne bijele kovine mogu biti pretezno s olovom ili pretcino S kalajem. Za srednja oprcrecenia dolazi u obzir specijalna mied sa 56~ 61 % Cu. neke od masa imaiu dobra antifrikcijska svoistva.~. dan je pregled leiajnih materijala s karakteristikama pojedinil~ leZ~jn~h materijala i primjenom.. Koeficijent linearnog sirenja je velik te u radu temperatura ne smije prekoraCiti 80°C. stiniSte. moraju rukavci bili povrsinski otvrdnuti (eementirani ili povrsinski :wkaljeni). Dobro vode toplinu. ier cink para rukavac.01. niskim habanjem .a tvrd~ea ~ehka 1 kamena moraju biti uskladene. otpor trenja opada s vceim sadriajem kalaja. ~broj osapunjenja). 7 . lidnoston (p do 250 kp/cm2. OSle~lJlva je na ulja I. 4 . snygouna ~~va. 5. Siliciiska bronca je jeftinija. a osobito su otpome u morskoj vodi. elektricne strojeve i kao zamiena za blazinice od Iiievane bronce. Ne postoji sveopci materijal koji bi zadovoljio sve uvjete. Dolazc u obzir ahat. u primorskoj atmosferi i u organskim kiselinama. safir 1 dijarnant. 5 . presani i sintrovani od praha u kokilarna oblika cahurc. Guma se vulkanizira u cahure debliine 7 do 20 mm. Porozni materijali. azbest~a III tekstilna vlakna). aluminijskc. Smtrovani mateelIal dolazi kao porozni. vezivnom . Mn. Imaju lose osobine klizania. Zracnost ~ 1.bestno brasn. l?u~pe. Fe. Sn.r~in~. Li. od vrste osnovnog matcrijala. Otporne su na habanje.sto bolja vodljivost topline. Cd i Sn. Staklo i keramtka upotrebljavaju se iznimno (dielovanie kiselina). Upotrebljavaju se za jako optereeena lciista. 345 . Aluminijske bronce dobra su zamjena za skupe kalajne bronce. Antifrikciiska svojstva su im izvanredna pa se primjenjuju za velika opterccenja (avionski motori). koeficijent trenja je visok. srebrorn i niihovim spojevirna. granat. Bronce mogu biti kalajne.Obl~no se !naz~va dl)c~c.. npr. Olovne bronce mogu primiti veee specificne pritiske pri velikim brzinama.5 dfl 000. sklonost koksovanju maziva. n~~lon:. Zracnost 1m je oko 1. Irnaiu VISU ~ra~lcu umorno~tL od kalajne bronce. Slabi su vodici topline. Zracnost .?:. toeka samozapaljivosti.o i~med. sadriaj pepela. viskoznost. za alatne stroieve.7 dfl 000.dovoljna sigurnost u radu i u slucaiu nedostatka maziva. Si i Pb. Vrlo su tvrde. a u tablici 6. Rukavci treba da su kaljcni i bruscni. (?snov11l materijal tek~tll. Plasclcne mase prema nacinu izrade. irnaju 20-35 % pora. Na materijale blazinica posravljaju se ovi zahtjevi: 1 .5 ~/s'. ima dobra mehanieka i antifrikeijska svojstva.visoka otpornost protiv habania. na plasticna (mazive masti). gdje se ne smije za podmazivanje primijeniti ulje il i zbog kemijskih utjecaja.4 Sredstva za podmazivanje Maziva su tvari eiji je zadatak da na minimum snize trenje i ~~banje kliz~ih p?v. 11 . s visokim dopustenim specificnim pritiscima. Kornpaktne slitine imaju vrlo dobre fizikalne osobinc. St'ebt'o se nanosi na metalne eahure u tankim sloievima. Duralumin se primjenjuje kod cestovnih vozila. . traktorsklh motora kao nadomiestak za kalajne bronce.dobra mehauieka svoistva. 1. U obzir dolaze tekstolit.5 do 2.e avienskih. dane su vrijednosti dopustenih opterecenJa khzmh ldaja za razlicite primjene.223. ostalo Ni. a primiese su Pb.42 Fizicke osobille maziva To su gustoea. 3 .111aterij~lui vrsti osnovnog m~te~ijal~ mogu biti Iijevane (bomogene). a rukavci moraiu biti kaljeni. 6 -. Koeficijent trenia rnokre gume je sarno 0. 5. Primjenjuju se za automobile.5 111/S). = 350 kpJcmz. Bijele kovine zcmljoalkalne (s primjesama Na. a otporna je na koroziju. Lijevano zeljezo se kao lezajni materijal tesko uradu]e. kompaktni. papir. za srednja opterecenja (do 8 kpJcm2) i za male obodne brzine (oko 2 mJs). 5. ispad dovoda maziva u Idaj. Dobro se ]jju pod pritiskom. Upotr~bliava se za lezaie uroniene u tekucine (vodne turbine. aZ. no tvrdoea opada s porastom temperature. 9 -. tenkovskih.sto mania razl ika koeficijenta toplinskog istezanja izmedu vratila i blazinice s njenom oblogom. Osim toga. Pri velikim brzinama i visokom opterecenju upotrebliavaju se trimetalne cahure s tankim slojcm olovno-kalajnc bijele kovine u porama.. olovne. tocka kapanja. kod malih brzina (v do 0.5. penetradja (konzistentnost). sadriaj vode.7 dJl 000.. saRunifikacijs~i broj. Buduci da je tvrda. kompaktne bimetalne i trirnctalne slitine.~to visa tocka talienia. Magnezijeve 344 Idajne slitine dolaze u obzir za niska optereeenja (do 4 kpJcm 2).slojaste.dobra prionliivost maziva. pa zahtijevaju kvalitetno mazanje. Grath i ugljen upotrebljavaju se za visoke pogonske ~~mperat~re. dobro se Jije i zavaruje. katr~nski broj. a toplinska vodljivost jO) je mala. lignofol. Mjed nije prikladna. Osobito su pogodne gdje [e nemoguce redovito podmazivanje. do Pm 5 kp/cm Z i v 0. Tvrdi metali dolaze u obzir kod siliaatib lezaia i velikih brojeva okreta. Otporna je I protiv morske vode 1 prljavstine. Pritiscl mogu biti prilicno vel iki. Prema dodatku imaiu i irne. Imaju dobra antifrikcijska svojstva i najmanji koeficijent pri suhom trenju. kod satova i instrumenata. Ne mogu se opte~·etlt~pntlscII?a kao olovn~ bronca ali znatno manic habaju rukavac jer su mekse. siliciieve. U tablici 5.~. plastlficlrano drvo. tocka gorenja. One se pri uroniavaniu u zagrijano ulje ispune mazivom. AI.visoka dinamicka cvrstoca. za traktore. Pogodne su za udarna opterccenja i za visokc temperature.223. Zahtjevi koii se postavljaju na lezajne materiiale vrlo su razl iciti . ta~~1 hst~Vl drva) i1i spojene (osnovni materilal.dobra sposobnost prigusivania. otpornost protiv starenja. v = 1 m/s).visokc ~lchan~c~e osobine. Ca. (do 350°C).sto mania specificna tezina. Podnose visoke temperature i ne zaribavaiu se.3 Lez a in i m at c r i ia l i To su materiiali 3 niskim koefieijentom trenia (to je vazno prl pocetku kretanja). ali im je habanje veee nego kod drugih bronca. otpornije su protiv korozije od drugih bronca. imaju veliku dilataciju.223. Primjenjuje se pri niskim specificnim pritiscima (do 10 kpjcm ') is rnalim brzinama (0. i do Po.enito upotr~bljav~ se. kao i pri oscilatornom kretanju rukavca. 2 .sto niii modul elasticnosti. Ba) losi su vodid top line.u kliznih p~vrsma stvaratl m~lvl. na cvrsta (grath) 1 na plmovlta maZlva (zrak).n) do temperature 50°C. rubin. skuplje slitine.5 dJl 000. 10 . To se postiie na taj nacin sto ce mazi. Imaju opcenito malu spccificnu tezn1U. ben~m. ~loJ: Daljni zadatak maziva ie odvodenje ropl1l1e I zastlta od korOZ1Jc.

... 1. dobr~ se p()na~aju pri podmazivaniu.1"" \ b i icla kovina. IS 15 8 60 60 .8 0. osietliivo na rubne pritiske 130 250 --6500 18 000 ---. -- -_ 5200 [ [00 ..2 Presani materiiali Dobro se ponasaju P!i i~. neosjetliive su na udare dobro se ponasaju pri ispadu mazanja. primjena Tablica Modul clasticnost i ![kPfmm~]1 5 Dopustena opterecenia kliznih leiaja (prema Niemannu) Tablica 6..--.I~ 6 I I..--'-.8-1.. vodnc stroicve n < 1500.8 . uradivanja.•./Ccli:·""-\'II--~--0... K::. "" < 8 min 11 > 1 500..r:~:Matcrlial: 2 8 5 15 6 20.1.1.--6900 7500 400 ... bijela kov jn.5 \ 10/('.4 346 . < 8 min n < 1 500.. cea 1000 -- .8-1.--_ .--~ --5 700 1 800 25 20 120 90 35 I I 2.n'V= 10 pm'v...15 I SL/~elik SL/cclik biiela kovinajcelik I' biicla kovinafec! ik \ umicrna smolo/('..~0545 .elik kOl'in' 5/~elik kovina 10/cdik kovina 1O/~elik 1-2 1. Dolaze u obz ir zs leza)e koii se rijetko podrnazuju -_.. --~ 50 Liicvano tdjezo i~~Osjetliivi su !..nad 8 min :~~ ::~:~~c~:i:::eo::Odavan~a __ I 1 \ \ bijcla biic l a bl iela bilda kovina kovinn kovinu kovin" 10/('. ----~.5 - I bijcla kovina.. I ~~.-~ I 3 [00 6300 300 Za transrnisiie l[~.~~-·. --800 ~---.....25 I broncn/('. ncoaictliiv jc pri eventualnom Iomu..1..---Zn stapne strojeve parne. 6500 _ --1600 3100 Ceo 1200 --200 Za dizalicc dizalicc sa zupcaslom lctvorn kola..urnj.5 3. --750 Olovne broncc --. OM"~I' "H....--.._-.. --------I~· ..0745 livena bronca/('..a visoke obodne orzine.-----Za drobilice.-. l I I .. dobro se ~u~aduJe.. Materijal Primjcna Tvrdoca HE [kp/cm'] pmmax Klizni Idaji I· I I Biiela kovina Osjetljiva na udare..0545 Sintrovani metali 20 60 I_'" :~~·I 250 - -_.. mlinovc ~---. ' _"'!~_~-:Jl~2:':. yr. biielakovina .:::.--... pumpc kriina glava i svorniak stapa le..-~ -_ . uhod.-. osietliivi SU na visokc ten1.~~~:'.0745 SL22/('.olovna .-----..".--.8 0..0545 umictna smola/('.8 .. .. ~-----------. " " > 8 min n> I 500. --~ 80 [30 -~350 traini pogon pogon s prek~~im~~:lermitil"a)Uei) i{ { Legure cinko na visoke temperature. SL/('.:~E'~fr~"'Mf'.~-._. dobra ---30 . ----_ . Za alatnc stroicvc . Osictliive rudarskih voaila i za vcntilatore dolaze u obair za lezaje ~- ..8 0.---... -120 p...-~.5 15 6' 2 0.. pogonskc polugc..':3-.- bije:... ~ purne turbine ostali turbostroievi --:0 -\ -0 -: -\ .~ I 3 2 10 Ii Kalajne bronco Dobra se ponasaju opterccenic lczaia pri ispadu mazania. Upotrebljava se kod puhala i ventilatora ---. broncajc.. malo sc habaju ' 40 180 ceo 8000 ---." kal icn ] kaljCni I- I 1.• -.8-1. Velika otpornost no habanjc.smOIa/(.8 ------Lijcvsnc bronco ------ --[00 120 •. bubnicvi )) " Olovne ICgUTC Otporniie su no udare ad bijelih kovinu.8-1.~ Aluminiiske legure "" --Dobra mehanieka svoistva. Grafit i uglicn ~ Dobro se ponasa I'd ispadu rnazania.0545 urnictna masa/~dik kaljen 0....----~. dobra sc ponasn pri_!spad~ podrnaztvania.". Trazc veliku zracnost 300 ~I~..0545 umietna smola/('. Upotrcba za inko --19 60 40 llO 1000 ... neosjetliivl su na bridne pritiske 1.. 2 -_ 19 --- --35 100 Umietni rnater ijali O~j~tljiv~ su na visoke temperature. 20-50 bijela kovinas crveni bronco.. I'ri intcrmirirniucem pogonu naivisi ( "fH".. --200 Za clektricnc motorc ....5 0.ln~r~.0545 IOJ('.~~.~~ 50 speciialna urnictna bronc"-/c-e-li-k-k-a!-j-CI-'---I-··~~~~:masa/celik kaljcn 0.."..-----.8~·1. imaiu malu otpornost protiv tro~en)~. Mnks imnlnc vr ijcdnost i I I \ I r blazinicajrukavac I/d 6 30 I.8 0..._. l~\ 3. 13 700 2000 ..peratU!e a neosietliivi na eventualne kemijske utiecaie...0~45 0.5 _.. Vrijednoati su dane za traian pogon...-.. ....25 1.-.'ll·Cn~c:lbt-u~r:b~tl.. dolazi U obzir za nalijcvanie za niskoopterecenc Iezaie .---~~-~..iu.25 0. stapnc kornprcsore...2·-2 -- ---.. 1 --450 Legurc Osictliivc na k~r?z./~clik olovna broncajcelik olovna broncnjdclik maS... imaju dobrc osobine s e ponasaiu pri ispadu mazanja .2 1-2 1···2 ---.0545 crveni mctal/('. olovna bronca/c.E!__ 12110 7 10 5 14 \ - biicla biicla biicla SL/('. otporan na kcrnijske uticcai c i na kiseiinc. karaktertstlke.-.. metal. " "i.0545 umictna masa/('.-.. 8 8 10 15 _..·~.p~du rnazanja.---~-----. a irnaju vccu otpornost prerna habanju [8 36 " " 400 150 60 -.8-1.::"". ~-------kadrnija _.----~--..---_. na evcntualno lose podrnazivanie lczaja . ceone rucicc...0545 i 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 umjctna .Lezajni materlialt.8··...8 0. glavni lczilj ~ --. koturacc..0545 80/('.5 -1.

_-\_ _--_ 10' ..adenjc. kaljcn kov. olovna broncajc.75 Kmemattcka viskoznost je apsolutna -I) viskoznost dijeljcna gustocom: '~g = Za d izl-motorc cctvorotaktne.. suprotsravlja kretaniu brzinorn I mis.--150 10 3 biicla bi jela bijela bijela bijela kov...81 ..J::ls. 100 °C 0 dredui s: z b og.tr~nsforma5ors~a ulia._. kalienic.n' ._0.. klizne Idaje podmszivanicm sa zracnim -._-~- L:::.(nastavak) Kljzn.. Apso1utna viskoznost. ka ljcn kovina/celik kovina/cc lik kovinajcel ik SL/C!elik 0. Sapum (spojevi :0 349 ..1 _ _ i ' __ I '".5 3.. svornjake klipa brzohodne : 1. za parne strojeve. Idaji Makdmalne vr i icdnost i [kpfcm'J Za le.. --~~~~~-- ..- 3. ulia za parne turbine. trenja i viskoznost posraiu manji.._------------_ Z. _. odnosno jedinice prerna tablici 7.7 ~ 0.6 -1.7 pm } sporoavionske motorc 2}3 pm hodnc . lezaje oinica 100(pogonskc poluge) -···150 v (izgovaraj ni) = gustoea = y --.81 ----IO-'_ 10- I. a u tehnickom sustavu mjera ima dimenziju kps/m".ulja. Viskoznost.55~0. vodi. . odnosno preradeni destilati).81 ·10 .. iznosi 700/50 = 14 Englerovih stupnjcva ili. Viskoznost Sva ulja postaju zagriiavaniem vise tekuca... kaljcn -_ _. ulia za hladenje. a razljkuju se i prema posebnirn osobinama.85 I cP 1~~_'.---0. olovna bronca/c. _----------_ . a otpor Viskoznost se izrazava u raznim mjernim jedinicama rnolekule neke tekucine medusohie zavisna od temperature (v.. koljcnasto vratilo vaniski lei. ------- ------J 50 90 240 -_._-_.7 350 broncarcclik _ 5. a u manioi mjeri kame~og ugljena. koljcnasto vrat ilo glavni lciaj..~m" !'-'-.na d:s~~late (ulja dobivena de~tl]acijom iz zemnog ulja).. (prenosnike). 348 Prema viskoznosti diicle se na vretenska (rijetka). 9.81 '10' 9. I I I 1.4 Mineralna ulja su proizvodi zemnog ulja. (tablica 7). 50 °. ulja za osovmc.. ulja za redukt~re. gdje ie istjecanie 200 ern" traj~lo 700 s~kund.···1--------_····._- bijcla kovinajcelik olovna broncarcelik olovna bronca/ccl ik kaljen olovna broncajcefik kaljen _. 14Eo/50°C. Prema nacinu pl'oizvodn}...-------bijela kov. Idaje pogonske 125-polugc oinicn --250 dvotaktne... lezaje oin ica sporohodne.-----_ . Usporedba jcdinica dinamicke vlskoznosti izrazene u razlicitim sistemima Tab1ica 7.. ulja za obradu kovina (za rezanje I h]..~:_I__ I_ ~:~ I__~ I-~- ~._-------_ 0.. a udaljen je od prvog sloja I metal'.l.j (xamasnjak) vratilo razvodnikn vodil ice kr iznc glave vodilice kriznc glavc 75 45 25 15 4 Pmax: Tab I i c a 6.~... a IstJe~anje 200 em 3 vode 50 sekundi. u odnosu prema drugom takvorn sloju koii miruie.O~:_~.jc na koljcnasta vratila 55-.5 3 ------ . __ . Jedinica apsolutne viskoznosti je: 1 poise (izgovaraj poaz)._._.6 -0..9 0. Idaje kcliennstih vratila sporohodne. ~apustanJe).6 0.---~- ~:: 0. olovna broncajc._--" --~------.5 -0..5 -0. mr~og ugljena. Mineralne masti su plasticne tvari dobivene najce~ce. Stoti dio naziva se ccntistok Za vel ike cncrgetskc motorc (stabilne i brodskc) S porohodne. dinamlcka viskoznost jest otpor kojirn se sloj tekucine povrsine 1 rn 2. kao sto su sposobnost podmazivanja.. " .02 '10- 1' 10 .6 . od s~p~n~ i mineralnih . ~lsk~z~ost po Engleru izmjerena kod 50°C.6 -~~ 10 120 80 ~-------- ..:... 0."j oinice. bronc" /ccHk -- _ Za lokomot ive oi nice i krizJ)C glavc vodilice krizne glave Za automobilske i avionske rnotorc sporohodnc. Oznacuje se s .. zilavost je oznaka za otpor koji pruzaiu nom pornicaniu susiednih slojeva tekucine. ponasanje na hladnoci.. za tekstilnc strojeve. ---------~ -----.a upotrebi diiele se na m?torn a ulia. postoianost u . I . -. ms I Materij. toplini.5 '-0.------- 9.--- I 9.81 '10 ----.9 1.~ ·10-' 10 _--.--~-~~--~ kps _________ .--. i na rafinate (kerniiski I fiZ1Cklprocisceru.__.8 .l: v [m/s] blnainica/rukavec lid p (poaz) pip (cen~iPonz) I ! N..---. 0 0 150 30 90 50 celik kaljen/cel ik kaljcn SL/cclik crveni l iv. 10 ------_ . ~: i .. bronca/celik kalicn crveni U\') broncajcelik . -I-~~~----··--~-----crvcn i metal/celik biicla kovina. ~~ jedinica kincmaticke viskoznosti je 1 stok (St) = J em2/s.--._-_ . djclovanju topline itd.-~~ ---_.e ~i1ele se . znaci da ~~ dodatkom saI?una pobolisala kvaliteta maziva pa ono postaje otporrnje prerna prrtiscima._---_ . ~ 9... strojna ulja (srednie gusra) i na ulja za eilindre (veoma gusta). Dodavanjem sapuna (slobodnih od vode) mineral nom ulju povisit ce se ne sarno viskozitet nego ce i krivulja viskoziteta biti p.. ilkriljca.8 0.. Viskoznost ulja pri temperaturi 20 . lOb). kiaje na koljenasta vratila 50--90 dvotaktne. pogonskc poluge oj nice sporohodna koljenas to vratila brzohodne 1. Prem. djelovaniu metala.130 cet. skraceno.0.~ I ._.223.43 Vrsle maztua ------_ 1.?dnosu prema kisiku. Id. -1--- I 10' 10'-- T-~I -l~~2 I 1 .65 . vazelinska ulja. I . 981 em/s em? kps 2 --kp/Cii"i-·-.5 /)m sporchodne Za zg!obnc spojevc Viskoznost po Engleru [e odnos vrernena isticanja 200 ern? ulia zagriianog na temperaturu I11j' erenia (20° 50° 100°C) prerna vrernenu isticcania 200 em 3 vcde zagrijane na 20°C.45 -0. toga 'sto su re uje neka ulja vrlo gusta i niihovo bi istiecan]e pri 20° iii 50 predugo traialo. --~.7 O...o19zenija.'orotaktnc.

no DIN N4 N9 Pri "C Optcretivost p [kpjmm''] I i Brz ina klizanja v lm/sl \.. -.-..-. glodalicama itd. mast za jamska kolica i kolomast. Osnovu tih ulja cine organski spoievi silicija. polimerizirana pornocu elektricnc ranje iii elektroioniziranje izvodi se pri obicnoi temperaturi... napose uz metalne povrSine. Ncdostatak im je da se tope u vodi. Stvaraju se masne kiseline. kosrano ulje i vunena mast (mast iz vune).. kako ih jos nazivamo. Prerna vrsti mineralnog ulja imaju dobru sposobnost rnazanja i otpornost na pritiske. a uljnim dijelom zasticuje od rde (posto voda postupno ishlapi).02-0.-----. ----. Kao biljna maziva dolaze u obzir maslinovo. Upotrebljavaju se osobito ondje gdje nastaju polutekuca trenja.-- I 50 Ulja zu pcdrnaxivanic Oznaka po DIN (oIl) [) 4 2. u proizvodnji gume i umjetnih materiia. za stvaranie tzv. onda se mora upotrijebiti odgovarajuca kOl1centracija ulia za busenje i vode. temperatura. · ---I---~ Vi skoznost 1(0<1 ·C Silikonska ulja pripadaiu skupini sintetickih ulja.. Zbog toga su i manje prikladni za podmazivanie strojeva od stabilnih mineral nih ulja. . vodika i kisika. Masri na bazi kalcijeva sapuna imaju rocku kapan]a 80° -90°C. kod vrucih lezala. Ta se ulia dodaju mineralnima da bi se ovima poboljsala kvaliteta. Upotrebljavaju se za podmazivanje leiaja izloienih visokim lcmperarurama i visokim opterecenjima i svagdje gdje postaji opasnost polusuhog ili suhog t1'enja. aluminiiski. Kao iivotinjska maziva dolaze u obzir riblje ulje. napose nisko stiniste (do -60°C) i dobru otpornost protiv starenja. Proizvode se na bazi etilcna i iz drugih tvari.masnih kiselina i hidroksida metal a) koii se dodaju mineralnim uliima iesu tzv.02-0. Uglavnom se upotrebljavaju pri visokim tcmperaturama. dobrim temperaturnim osobinama i visokom otpornoscu prema koksiranju.. U te masti ubraiamo tovotnu (Staufferovu) mast. a dobro je da je malo ulkalicna (ako sadrzava Iuzinu). Masna mineralna ulja su mjesavina mineral nih i masnih ulia (repicino. Grafitna maziva dobivena su upotrebom samog grafita iii mjeSavine ovoga s ma'livim uljima. Ovamo spada njihova odlicna prionljivost i sposobnost za stvaranie uljnog filma. Pogonska temperatura I [0C] do 30 30.--. struie. rnasnih mineralnih ulja.---...-.2~IO 0..--. Temperatura uljn ko]c Izlaai iz process podmazivania nc smi]e prelaziri SO°C (pcdmaz ivunic uroniavanjern). odlikuju sc dobrom viskoznoscu. a u manjoj mjeri sVl'ha im je i mazivost.1 ulja maziva za podmaxivanje Tablica 8. Ulja za podmazivanie (destilati) nc udovoliavaiu zahtjevima ac ulja upotrcbljavaju sarno onda kad sc nc traZi postojanost tura ne prelazi SQI. Prednost tih drugih ulia jest mogucnost niihove upotrebe za posebne svrhe. Tome jos treba dodati vodu. Takva ulia nazivamo i kompaundiranim uljima.5 50 i 4. Ucesce sapuna u ulju krece se izmedu 5 i 50 %.>C (za podmaz. a pl'ip1'emljena mlijecna emul'lija ne smije nakon 24-satnog sta)an)a stval'atl na 350 Normalna ul]a nc udovoljavaiu nikakvim poscbnim zahtjuvlma u pagledu postojanosti.5 do 50 I 1 9 12 15 19 30 4S 50 >0. Emulzijska ulja (ulja za busenje) imaju zadatak da dobro odvode topliau. mekane. nadalje kao ulja za parne cilindre i na mjestima povisenih pritisaka (puznim prenosirna). Voltolizirana ulja su masna ulia.1~ 2 .. I mineralno ulie moze bit! razlicitog viskoziteta. Raznim kornbinaciiama masnih kiselina i hidroksida metala mogu se dobiti sapuni razlicitih svoistava. Ako se osim hladenja traii i dobra mazivost.SO 6. koii sc postavliaju na norrnalna ulia.02 O.1 0. · .8 --.-. za podmazivanjc su mineralna ulja pogodniia od silikonskih.. Visoki pritisci. sto znaCi da u mineralnom ulju sadriani koloidni grafit osmie lcbdjeti u tekueini a da se ne taloiL Djelovanje gl'afita u mazivom ulju sastoji se u tome 351 . Upotrebljavaju se kao sredstva 'la hladenjc pri obradi metala na busilicama.). 2.5 N 25 3. postoianost pri visim temperaturama (do 180°C). Mjesavina ne smije biti kisela (zbog rdania). Mast na bazi narrijeva sapuna primjenjuje se za kotrljaiuce leza]e i za vruce lciaje koii ne dolaze u dodir s vodom. Prema nabroienim osobinarna mogu se sinteticka ulja usporediti s najboljim parafinskim uljima.1 20 (dcstilati) D92 12 50 ···--. Sastoje se od masnih kiselina i glicerina. kao i para. Voltolizi- Pregled Normalnn Oznaka Viskoznost "E 2.5 0.. Sfntetlcka maziva ulja jesu ulja proizvedena razlicitim postupcima. Ta protiv starcnia i kad pogonska tempera- povrsini uljni talog. kao sto su prenosi top line. Medutim.----~-- 2. natriiev.5 ~'~"~·~··---1·--·-----·--·--"-'-'.5 ~0.-..2-. Masna (organska) ulja. Iz tako razliCitih svojstava sapuna proizlaze i razticita svoistva mineral nih masti. Postoje i takva ulja za busenje koia se sastoje od mineralnog ulja i emulgatora (5 -10 %).. cinkov. . tesko se daiu prernasiti. koja se cesto pojavliuje u radu strojeva. masnih ulia.. olovni. visoku tocku kapanja (120o-200°C). ricinusovo i repicino ulje. Pr i poiacanim zahtjcvima (podmaz ivanie cirkulaciiom) valia upotriicbiti posebna uli a.ivanje mazalicama). a nisu topljive u vodi. Prije se upotrebljavao pahulja· ~tj.1 -0.. Zbog toga im je glavna namjena kod strojeva koji mogu doci u dodir s vodom ili s vodenom parorn.-------. Mogu biti razne konzistencije (polutekuce.25 0.02-·0.1 0. vee fino razdijcljena disperzija.--N 144 N 225 N 340 I N 36 N 49 20 i 3.1 0. To je tvar koja nije rastopina. prema stareniu l postojanost i pr-i niskim tcmpcraturama..5-10 1 . Ta uljna emulzija svoiim vodenim dijelom rashladujc alat i predmet obrade. slanina. dobre viskoznc osobine. .5 i -------··1·--. prenosi hladnoce. Proi:>:vodnja im je skupa.~ N 16 I 2..84°C). Etilenska ulja imaju odlicne osobine.8 io -15 5 ·--10 0.. dobra postojanost prerna kemijskim utjecaiima i dobra toplinska vodljivost. odnosno mastima. Osim kao mazivo ulje silikonsko ulje sluzi i za proizvodniu silikonskih rnasti. a danas se primjenjuje uglavnom koloidni grafit. ..··---i-~--~l N 68 N 92 N 114 ----.--·. tvrde). odnosno iivotinjska i biljna maziva jesu organski spojevi ugliika. ricinusovo i kostano ulje). litiiev sapun itd. Ioj. metalni sapuni (kalciiev. . Neke csobine tih organskih ulja i masti iii. _-·----1-----1 50 . Danas se masna ulja upotrebljavaju uglavnom kao dodaci mineralnih ulja.-. Dobro uije za busenje. Osnova je primjene grafitnih maziva kod vruCih leZaia u tome sto je grafit 40 puta bolji vodic topline od mineralnog ulja. koje najedaju dijelove strojeva. sadrzavaiu oko 2 % vode.-. maslinovo. Njegova maziva sposobnost oeltuje se time sto se Iako priljubljuje.. priredeno od jednog dijela ulja za busenje i devet dijelova vode. ima ~a~ kreda b~jelu boju. Glavne znacajke sil ikonskih ulia jesu nisko stiniste (do . razorno djeluju na bilina ulia i na zivotinjske masti. kalajev.... --------.

"" "~-== _ ~::-..0 n = 200-700 . Gotova smjesa mineralnog ulia i grafita sadrzava 0...0 ~5 140 CP CP ---..n podmazivan]a ! ·n I cSt plarni§te.~ ~ » < 3000 0 1. ..NT CP CP VT T --~-·--------I·------·-·-···-··~-~···------·~--~-·-----' ._O__)_37~ __ . osobito na metalne povrsine. MoS 2 se moze usporediti s kriskom kruha.5 6..._-_2_5~-. Prirnjeniuic se ondje gdje se ne smije podrnazivati uljem i pri niskim i visokim temperaturama (~180 do +550°C) iii.__ 12 91 62 49 37 . Opci [e kriterij za izbor maziva: Sto je visi specificki pritisak i sto je mania brzina. I> 100'C kapljistc > 230'C baza anorganska n = 50-200 8. Upotrebljiv je za rad u uvjetima visokih pritisaka i vakuuma niskih (~70°C) i visokih (+400°C) temperatura.EEL ~ CP CP CP Naein podrnaxivanja Uvieti pogona: temperatura t rOC] brei okreta n [rnin="] premier rukavca d[mm] Karaktcristika maziva ~koZit~~~~--~T~~~- _ _ ~ NT S VL ---I~--"~ I kod 50"C "E cSt krutistc "C rnax .. na 1eiaje._. l).-.".. Tab Ii ca 9. -3-4--2-5-5 ~ .-..::.!_9~.. Poiedine iamel e daju se medusobno pomieati. ~--.tet' kod SO"C maziva huti§te "C max.~:-l~~:~--.~t:o ~..VL . Kruh predstavlja atome molibdena. Osim prirodnog postoji i sintcticki MaS i.U.. n ~ 1500-3000 n t -5 _--_ _-_.8 !9 -5 180 . izbor mazlva T'ab li ca 9.k. plamiste Co min (domace oznakc po JUS) -n-<-7-0.:..__ ~__ :~. . d· n > 200 000 170"C..2 % koloidnog grafita. a isto tako i ucinak podrnazivania..VT KLIZNI LEZAJI PQDMAZIVANJE Uljcm rue no n < 50 . . to visa mora biti viskoznost. koia je s obje strane narnazana maslacem. daju pregled rnaziva.• :: ~ .---~··-·~:-7-0-0---3-00-0--_.170 140 180 CP ~ S ---_-~--CP CP - VL I···-~---_·--··.---~.--1~4_0_-. 62 --_-. -... Mazivo koje se prcporucujc (nastavak) Uvieti pogona : temperatura t ['C] bro] okrcta n [min -1 J premier rukavca d[mmJ Karkteristika viskoz.r.20 do 12S"C norrnalno optercccnje \..__ . 60·C KOTRLJAJUCI "Uljem LE2AJI .-..6 4... ----~--~ Tlacno i < 60'C kaplj iste > 85"C s apun na bazl Ca kapljiste > 85'C sapun na bazi Ca kapljistc > ISO·C snpun na bazi CaNn _.. Izbor maziva je u najvecoj mieri stvar iskustva.l'_'.. ~. ~- '-k-al-)l-ii~-te-->-1-80-'-C--~------sapun na bnzi l itija CP -. Stvoreni tanki slo grafita cvrsto se liiepi uz metal.~. I----·-----I-~~----····-··------~-·------normalno optcrcccnic n = 700·-1 500 . ~--. a maslac atome sumpora.-.510 se njcgove nebrojene cestice (velicine od oko III 000 mm) smiestaiu u sve neravnost (hrapavosti) kliznih povrsina.---- .6 __n_·_~_7_OO~~· .-I __-_2_5-. Koloidni grafit dolazi u trgovinu u koncentriranom stanju.----l CP -S . izbor maziva (za klizne i kotrliaiuce lezaje) te izbor rnasti za podmazivanje Lebji klizni kotrljajuci. 9. I -----------I~-----------MaUu d· n < 200 000 t = .. 8.-1 l_90_-.1-----._4_0_"C_~_~I-_5-. ~.=:~.._-=:':_I~ -_5_1~18_0~ 7. Obratno je kod vecih brzina: viskoznost mora biti niska.-.-.. -------udarno optcreccnie In> 3 000 -~-------~ --------~ .0 30 -7 -·2S EEL -c KH - S I 23 FRAKTICAR III .·O. Pri visim temperaturama treba da je viskoznost ruaziva ios dovoljno visoka (krivulia funkcionalne zavisnosti viskoziteta od temperature treba da irna 5tO blazi uspon)..5 5... KS KS NS - 3 2 4 ». sloieve postoiane prema tlaku i prema ternperaturama.:::. Nae. i to kao Cisti MoS2 i kao 20 postotna uljna susperzija. koje se time izravnaju j postaju glatke.~~ .2 .. ~·s ._2:_~ __ 1.------i iIi mazalicorn ___ . __ :""""""" __ ~L~.. t_"". .._:e..--..4_. kao uljna pasta.. Klizavi rneki MoS2 stvara dobrirn prianjanjem. Dobro [e da se pri promieni radnih uvieta stroja iIi uredaia 0 izboru maziva konzultiraiu microdavne sluibe._.05 do 0. Pri iako visokim specificnirn pritiscima (p ~ 300 kpjcm") moraju maziva imati svoistvo povecane viskoznosti iii povecane prionljivosri ako pritisak raste. . n = 700-3 000 n > 3000 1_..-"s-t-~-PLis/3 U!jem cirkulacijski ili prstcnom » 0 'C -5 ····5 210 200 200 . _5 \" 2~O - cirkulacijsko ul]e super tesko cirkulaciisko ulie .. 12 91 -5 210 L 100 .bozo sapun N~Li kapliistc > 352 353 . i 10.---~----..--1 _K_l-_I_-_1_'__ __ t 1 = 0-60·C 5. Tablice 8.----------kapliiste > 180'C supun na bazi litiia -. Molibdendisulfid MoS2 [e lamelne strukture slicne grafitu. alieno kao igrace kane.-.~. -.0 7..l itijska mast Lis/3 ·~lit-ijSka-m-.-j-m~~ __ 200 -5 .__ 2.-. Naicesce se upotrebljava u obliku praha.-. ako se radi 0 kernijskom utjecaiu.~ . "C min Mazivo koic se preporucuje (dornace oznake) po JUS Ma§cu Mazalicama t -----~----. 1 ~ CP -.__ ~_~. Pri tome su osobine klizania dobre.

.1 1. __ . -. 5 X' 1\ _. kao i od vrste maziva. a time i rashladno dielovanje.080. Na @ prikazana je zavisnost optererivosrt lezaja od odnosa tp = bid (relativna sirina lezaja). Kao relativnu zracnost (lji) oznacavamo odnos zracnosti (Z) svedenu na jedinicu promjera rukavca: Z D-d ~ = -. Sil'ina lezajnc blazinicc b proizlazi iz cinicnice da bi rubni pritisci izazvani defor..c~ s. ~ 'c 6 -' = d--:--t.j s prstcnom oslonom ~~ Poprecni lciaj grcbenasu j -~~:--~'----------I~ij.00 c1e2aja o 01. do velikog habanja i do visokog zagriiavanja... ·7 L\ 1\ _\ -r-t-r- Specifieni pl'itisak racuna se kao srednji pritisak Pm iz opterecenja svedenog na jedinicu proiekciie povrsine rukavca.. Ta blica Temperatura Niska ispod Sapunska Ol'ijentacijske vrtiednosrr za sredn]t dopusteni speclficn! pl'itisak dop p F komponenta j I minimalna Ulina komponcnta 30E/50'C viskozno.0 0.Izbol' vrste masti za podmazivanje leza. iznad 80'C Vlaznost Suho . ad vrste podmazivanja i od hladenia.... _ I ( Vece vriiednosu zania iii odabrati birat i za niz" brztne podrnaz ivanie .aj a t: ..] 3 10 30 7 2 I 11.-:» r CD..d [mm]. i specifienim pnitfscirna vlasnostt p rosrora 10.: . do Povgena '~~-----I~---""'-"----'--'~~-'---·ViS_~.. Normaln.a prema temperaturt.--. .t 4'E/50'C + SoC + 30'C + 50'C i litii. Kao apsolutnu zracnost oznacavarnn razliku izrncdu promjcra blazinice D i promjera rukavca d.:.. dop P F fkpjmm 2J ~3 ~ 2 f--I-!.~~~. P dop 2J (1 = broj grebena) _ NiS_~'-Srcdn] i .04··.eljew do notI·. materiiala rukavca i blazinice lezaja. smanjenjem hrapavosti kliznih povrsina.... dop p.-. Bijela kovina Bronec Sintrovani Plasticne metali mase treba dobra Visoka 50-80'C ~I.----Radni pritisci Ulina komponcnta . Povecanjern t pada nosivost l ezaia p3 da bi se postigla ista nosivost treba 355 354 .._. vecorn viskoznoscu maziva.4-1.r-- - dop P je zavisan od uviera pogona trazenog vijeka trajanja leiaja.. S obzirorn na to mogu se za dop P dati samo orijentacijskc vrijednosti (tablica 11). Zracnost .. Dopusreni specificni pritisak.. p= 8..-z1-PD-2) u S dop p [kpjmrn 2J ® Poprecn i lobi Reiativna zracnost lji zavisi od srednjeg specificnog pritiska p".r. litii.~~i~:~h. tj.050.05 -0. 11 kplmm2 5. odnosno blazinice Iezaja @: Pm ._Ulic ..ii--~-"--'----------'---'---.3 kli@ Poprccni l.-c·-------·--··---··-- I ulic viskoanosti minimalne 4'E/50'C Promjez nukavca d odreduje se prema opterecenju i dopustenom savojnorn naprezanju iii se dirnenziie rukavca uzimaju konstruktivno i kontroliraju naprezanja.-~ d d = _. kalei!.. kaleij._.1.s~ 4'E/500~ __ ~ viskoznost 40E/50'C - Materijal blazinicn I Tablica max brzina klizania [m/. Z = D . boljirn hladenjem. izvedbc..Du') i . naldi I viskoznost ~. .~~~1 40E/500~_~ vis~~':_n_~. moze se povecati povecanjem kvalitete naleznih povrsina. _-.5 Livcno .litii:_kaleij . Optimum opteretivosti Iezaja imarno kod tp = bid = 0.:j~.._. I"--De sp«if/~na 1. Povecanjern oJ! raste protocna kolicina maziva..__ ~__ .-.. Uske blazinice imaju pri istoi kolicini maziva brzi protok (brze hladcnje) i veci pad pritiska po duzini lezaja @. Iitii.223. natri] Za blazinice lezaia grebenastih rukavaca @ [kp/mm 4F P = -..._I.= .-. kalcij prostora NaivlS. bld---':_ 12 @ Nosivost kliznih !c""ja Rclativna zr'acnost lji. smanjenjem rubnih pritisaka izazvanih deformacijorn rukavca.-.. Kod aksijalnih lezaja prema @ je specificni pritisak p.~"oznos~i..5 Pro ra cu n kliznih l ez.~I_~~·ln. __ I~inim:~ ! rninimalna Sapunska komponentn 0.5 3. natrii Iiti].~~~~~~n" 4'E/20'C ~k~------" ---··-----·I--:~. kalcii.. knlcii.__ .- ~ . (D/ ._.~!.. i od brzine klizania v [mls J.. povrsinom lilii.. dop pi [kp/mm'] do 0. maciiom vrarila ® doveli kod sirokih blazinica do velikih gubiraka energije.

brzinc v [m/s] i umierene vrijcdnosti spccificnih pritisnka <jI = 0.. ._ 0.--._ _ .8 tokarcnie 1..2 0._c . 000620 Naifiniic 0.. s obzirorn na kruto kuciste lezaja.. brzine V [m/s] I visokc vrijcdnosti spccificnih pritisakn <jI = 0. Lezaini materijali s visim kocficiientom toplinskog istezanja traze veci 0/ jcr im se. vrstama Tablica [jJ.6-12.025. Za visoke obodnc brzinc v [m/s) i visokc spccificnc pritiskc . Za visoke obodne ...000 24 I :Niskc - I 0. 0.3 0. pa nastaje deforrnaciia prema unutra. niskc obodne pm [kp/cm'] Z.~. --~-. Tablica 14.2%. a time i gubitke izazvane trenjem.5 0..000 92 -_ . Prerna iskustvu 11 ~ 0. kod razlicitih dosjeda. Na ~~ dana [e relativna zracnost <jJ u zavisnosti od Pm i v.3 Poliranje razvrtavanic mehanlcko clektrolitno I cH7/g6 I I " ID/f7 H7/c8 \ H7/dB i .W ..d Dd Relativna debljina uljnog sloja zavisi od (0/).} prema obodno] brzini pritisku Tablica 14. a u tahlici 12. niskc obodne pm [kp/cm ') brzinc " [m/s] i srcdnic .000 74 0.002 20 0.c.9 Najfinijc Fino glodanje g lodanje 1.001 78 -~.50 Najfinije Fino Honovanie Lepovanje Superfinis ..S-2. brzinc v [m/s] i umicrcnc .~).__"...00148 0. dane su uobicaicne vrijednosti za relativne zracnosti ... I Hrapavost [. kutne brzine (w .).8 -0.8 0.cc~__ .I H7/c8 I H7/b8 H7/.000 53 I 0.. od relativne zracnosti rukavca (. Deforrnaciia rukavca jc.1 burgijorn -100 -6.17 Z.00282 Prcko 80 -.2-· 6. pri vecim brzinama klizanja biti veliko.6 razvrtuvanic - Premier vratila d [mm) !_~. cbodnc brzinc = --. . Povrslnske hrapavosti hod vratila je nemiran.001-0. Pm <jJ2 C1 C1 faktor 357 356 . da bi se postigla ista nosivost lczista. otezava dilatacija prcma van.. specificnc pritiske Pili [kp/cm'] pm [kp/cm') pr itisaka ~~~~ <jl = 2-3%..41.00224 0.m] Postupci Busenie Fino abrade Sintrovani Plast icnc mase koje se mogu postlct razlicitim obrade 15.00382 pritiska N ormalni lczajj Visoke obodnc brzinc (Pm = :b)' 11.8 0. <jl= I..3-25 1.:---.0017 0'..3 . Osim toga.)! smanjuje trenie. I <jl 0. 2h 211 relativne zracnosri: h. vriicdnosti specificnih <jl= 1-21" 0/ 12.025 -1.- c ~osjed iii pr~~~/vratilo ~ ~ __ Fino ~.0045 Debljina uljnog sloja 11mora za tekuce trcnje iznositi bar onoliko koliko iznosi srcdnia hrapavost (tablica 15) kliznih povrsina.. Isto tako.2 -~-. a pri niskim brzinama klizanja-maleno..0. omogucuie izbor relativne zracnosti <P [%1 prerna obodnoj brzini v [m/s].000 7 I i 0. U tablici 13._---0.00[ 0.012-0. 0.0.120 ______ Prcko --- ~.1 0.6 0.p...r relativne sirine lezista (bId).. ---- '.5 0.000551 I 0.0._ . _ blunja nj e blanjanie Nuifiniie 6.. .0. morad.000 91 ~~---------I-~-"---I ----I --~-~~ 0.00394 -- Relativna debljina uljnog sloja h. __ _. sa]]1o prema van. Postupci Fino tokarcnie Naifini]c obrndc . Vece i.. 0.001 65 0..5%.00 1 16 0. Poliran]e Prcko 30·..II R- r '1} = _.. Bronec @' Relauvna zracnost V dana U zavisnost i od pm [kp/cm'] i V [m/s) kovir:a i crven i metal matcrijal i blaxinica Izbor relativne zracnost! <jJ [%.6-12.00204 0.---- ._-.0005-0..3 -0.. _. ---.cc 0.001 3] . Zn srcdnie obodnc pm [kp/cm'] Z.002 12 0.povecati viskoznost maziva.001 50 0._. Vrijednosti za relativnc zracnosti Tablica Materiial Bije!.. Ako ie Ii vece od te vrijednosti.00031 0.00045 I I ! ! 0.6- I Hrapavost 6.6%. medutim. •• . . . mora se uzeti u obzir i zakosenie rukavca u odnosu prema blazinici.~ . srednjeg specificnog Preko 180····250 \ 0.8 0.4 bruscn]e bruscn]e Prcko 50-SO -.001 06 0. = q. = _ = ..~. a to smanjuje zracnost (osobito kod plasticnih masa).00359 .~ .~ ]20•• . [(_tm] Srednie vrijednosti relattvne zracnosti tV kod raz!icitih dosjeda Tablica 13.!_~.·-·~"·-·"I--. no isto tako vece 7 dovodi lakse do vibraciia i do nemirnog okretanja vratila.002 75 0.8- 0..1. --. = ~._. Z q. Obratno se relativna zracnost bira u odnosu prerna specificnim pritiscima. dane su vrijednosti srcdnjih relativnih zracnosti q.025-0.002 ?.6 3. ".- ISO t .00456 __. viskoznosti maziva je dvostruka deb1jina sloia svedena na jedinicu 2h h _ = -.7 -1.~-° 000 41 0.

5 0.257 0.477 2.3 o. tjI~ So [kps/crn 2] se iz dinarnicke viskoznosti: (0) Kinematicka viskoznost u cSt (centi Stoke) izraeunava v cSt = _2l_ p [rn 21s) p 'I') = [g/cm3J gustoes maziva = specificna = dinarnicka viskoznost reP] tezina dijeljena sa zemaljskim ubrzaniem ulazna temperatura ulia = 35° .001 t (t je temperatura na kojo] se c [kcaljkg 0C] mjeri specificna toplina) faktor zagrijavanja koji se prema relativnoi debljini sloja (lIr) i relao lu [0C] - «.320 1 1.540 0.5S°C) izlazna temperatura ulia (tl = 90° -HO°C) (kg/em 2 0c] .724 1. Ct. [J. svcdenog no jcdinicu rclativne zracnosti 0. • (0) '1' = .3 0.25 0.0. )' tm .¢ Potrebna dinamieka viskoznost mazlva '1] [kpsjcm "] moze se izracunati ako se iz tablice 16.2 0. sveden na iedinicu rclativne zracnosti [LIt.6 0.779 1.996 2.236 2.3 Za h. y "'" 16.167 1.75 0. kod zraka u ' pokretu (vozna sredstva) petorostruke vrijednosti.5 = t'E'j-=...268 0. = 1 .5 0.05 do 0. ~.120 If 0 rOC] I t 0. ~--:-~ Pm • = 1 -h.0 0. (tm .029 1..892 1.822 1.143 0.hr @ Funkcionalna zavisnost faktora zagri] avania 0 od relativne debljine uljnog sloia hr za razlicite relativne !jrine Ieza.496 0.177 0.7 za jako opterecene 0. Pri podmazivanju mascu [L = 0.233 0.192 3. a eLIT Sommel'feldov bro] So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta relativne sirine lezaja bld Sommerfeldov broj za rRzlicite rclativne hrine bid s = I .190 0. = 20-25°C) koeficijent trcnia.253 3.518 0.062 7. od re ladcbljinc ulinog sloja II. 7).42 + 0.4 0.759 2. 0. h.731 0..117 4.95 lezaje s za norrnalno opterecene lezaie o: ~~ ZM~nost Re1ativna debljina uljnog sloia h.415 0..h.' a2 0. (0) . . [kpjcm ' s .167 I - 1.463 0.kapacitet hladenia ulia = 42700 c .2 ~hr t ivne 9ro~~~~~--~----r-~ 0.040 1.5 0~~U---_L--_L--~--~ 0.I.720 8.439 1.254 1. tz 0.585 4.44 za teske lezaje s velikOI11 povrsinom hladeuja..3 0.(0) od e (relativnog ekscentriciteta) za razlicite relativne sirine lezaia bjd.782 1. Sornmerfeldova broja So reciprocne vrijednosti = Pm tV 1)(0) Izmedu dinamicke viskoznosti priblizan odnos: i viskoznosti po Engleru (relativna viskoznost) postoji za razlicite relativne sirine lezista bld zove se karakteristika lezaja. b (tm .3 lezaj radi nemirno.e e . Sommerfeldov broj (So) je bezdimenzionalna jednadzba...[48 1.115 0. mozemo u funkcionalnoi zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja IIr i relativne sirine Iezaja bld ocirati iz dijagrama na @.208 5.. odgovaraiuca vrijednost So.' 0. Temperatura ulja na ulazu (to) i na izlazu (tl) pri htadenju cirkulacijom: tl F . 7) @ Funkcionalna zavisnost koeficiicnta trenja fl.599 2.679 1. "" 0.16 kod mirnog zraka i za lake lczaje .5 specificna toplina ulja "" 0. = -R e ~r Temperatura uljnog sloja pri hladenju zracenjem (Iezaji podmazivani prstenom ili mascu) zavisit ce od snage trenia pretvorene u toplinu F .391 0.351 0.04 ~.I.7 0.a bid ocita.771 3.tJ P . tl [0C] r~ tivnoj sirini lezaja bid moze ocitati iz dijagrama © 0 = d· b~ .339 I 1. Relativni ekscentricitet c @.891 10. > 0. Tablica 16.75 I 2.221 9.9 I bid = 0.219 3.225 0.80°C) " " okoinog zraka.3[ 1 0.0 tu - = 0.365 0.1.118 I 1.. ' (0) .I..8 0.150 0.5 . ~ 0.068 0. za ze1jenu re1ativnu debliinu uljnog sloja i za izabranu relativnu sirinu lezaja bld.1 0.727 1. i relativne sirine lezaja bld dane su u tablici 16.: 0. 0C] kapacitet zracenia IeZaja relativno vrijeme rada lezaia "" 0. h. u kojoj je dana funkcionalna zavisnost vrijednosti Sommerfeldova broja So 0. [.0329 0.134 1 0.601 9.-.r (0) 358 359 ..109 0.881 4.1 0. za razl icite relativne sirinc le'aja bid = f. Vrijednosti Somrnerfeldova broja So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta € = 1 .7-0. Taj kocficijent trenja.lz = ~-IT--~'a [0C] tm (C) (0C) [.618 0.526 0.226 0. srednia temperatura uljnog slo]a. od tzv. a odatle: .h.Funkcionalna zavisnost relativne debljine ulinog sloia h.0697 0. [L .5 0. I' i kolicine odvedene topline eL" • d .

Idaja n'n Tablica 17. 16) 2" . 5. 10 . = . vridinaZadano jednost Somrnerfeldova broja: Pill tjJz = So.Kolicina topline koja se odvodi cirkulaciiorn. 360 leza] s tlacnim uljem @ rnoze se takav leza] upotrijebiti za !>. za brz proracun kliznih . 'n . . . proracun temperature uljnog sloia pri hladenju zraceniem.. Q veda ~ 40 Q' [kcaljmin] Tok proracuna kliznih lezaja 4 = ~-:-d ' . ••• [mis].. prerna proracunanom iii prihvacenorn prornieru rukavca d. povoljniji za 0.zra unato Ii = ..17 [mml.. D ..Izbor relativne zracnosti 0/ (tablica 12. Tablica 17. .5 1 2adano Obrazac d= n b .~1!:~ = 3200 tl '" [l/minl . 9 . P 'S [kcm'-] SOr~ax = SOmlo.F= [min v [kp] = .000 5-0. d.. eSt/50'C [mm] tV 2 Izracunato mtn = Dnlln d ~ dmax = Askijalni lczaj s ravnim oslonim povrsinama @ moze.:.6. .Proracun srednie zracnosti Z = tjJ . odnos h/1' treba da tjJ bude veliko. tablica 15) 30°C a tl ~ 80°C. [mm] dmax '" [mm] dmlll . '}. prihvacanje Izracunato Pm = Da ulje ne bi brzo starilo.~~ r ~ 361 . prihvacanje izracunatc .' = P"'So/z. v = d'n'n -"(.223. .. h.1 V 10' ..6 Pro r.. 5 . ±.320(3 (tu - . izracunato Podaci iz dijagrarna So" [2..n tl) [mm] prcma F Q .. do 14) odgovaraiuceg dosjeda (tablica 13). .. [mm] h. . Do h. . ['C) tu - .• d TJ = 'pm = _!!_ .01 i 14) em prerna vrsti obrade.Izbor debljine uljnog sloja h . (prerua (prcma 1 . 4 . 00 0 a odatle viskoznost u °E... ~~ So' '" [~] em' t V = 1. U izvedbi kao hidrostatski vise pritiske... buduci da nerna klinastog procijepa izmcdu kliznih povrsina. iz @) . sto 'f l' znaCi da uz odredeni ie odnos bId. .protocna kolicina ulja ako je vodom odvedena kolicina top line je: tu ~ ..' [mm] [mml = '" [kp] b = . 10' . ... odnosno temperature tu i t.Ako se podmazuje uljem. = Z'" . Za lezaje hladene <l! = ". .13.. 0.d . = So = ~..J.Iz zadanog broja okreta i promjera rukavca izracunati brzinu klizania 3 . [mm] Dmrn . proizvcsti vrlo niske pritiskc rnaziva (polusuho trenie) i primienjuje se u takvoj izvedbi samo do Pm = 3 do 8 [kpjcm '] a v'" = 5 do 10 [mjs]..4 do 1 [kp/mm'l . .'Q~ 0.17 Z i proracun relativne debliine ulinog sloja 0 2h h.5 = Kontrolni o 'pm bld ocitava se iz tablice 16. Prema dosjedu konacan izbor tjJ.Iz opterecenia.4-1) i proracun sirine b. co = 30. 7 . daju tok za brzi i kontrolni proracun lezaja. [mm] d = '" ± '" = . = }l .Prema e izracunatorn pornocu 11" prihvacencm '1)00 0 '" 11=--= pm . uzima se da stvarna protocna kolicina ulja bude Kolicina topline koja se odvodi clrkulacljom ulja iznosi: (i-:-r....acu n aksijalnih lez aj a ····----------I~---------------------------------------------I Dmox .1 .. odakle se izracunava potrebna micka viskoznost maziva 'I) I D'" U'ljc proraeun lezaja Tablica 18.= . '" = .Izbor relativne 8irine lezaja b/d(0.. izrac b .k. ". i 18.~ <l! d ' . ako se hladenie izvodi cirkulaciiom. 3 2. . cSt I'd temperaturi 5 Proradun Q' = (/'. bid i hr i s iz tablicc bid i h.Kolicina potrebnog ulja.. .~= ..' ' . 2 . .." mm (II (tablice = 0._~~_ b Ii = 3200 [l/min] .' b'd [kp/mm'] 1. 6 . [1/sJ F V 8 .. 6 Q" 2 1. promjera rukavca i 8irine Iezaja izracunati srednji specificni pritisak Pm te izabrati lezaini materiial prema Pm i v. malo... 10= Q ulje ~ 18 Q' [kcaljrnin] Q' [l/minl . W . Ills] ~'d2'b. ulja [l/min] < 0.o Kolielua potrebnog ce biti malo ako je h...

(r4 v - 1._Q. Noseca blazinica je u tom slucaiu najcesce od celika. [mm] II = ~i-" hmln = . P'" 5dimenzi]c segmenta: = --~----1\"' F [kpjcm '] dm' b ._--- 3- stupani ispunienosti nalezne povrsine segmentima: Z•I f = ------ dOl .difuzijskim postupkorn 363 . 112 (1 + q2) [k I 2] n. 2- koefieijent trenja: I-L = 1/-~ d -. ® --------_. tablica ~ __ ~ Ta b li ca 18. preporucuie srednje zracnosti sintrovanih leiaja. dm • Q = 32013 (tl . Blazinice od dva rnaterijala izraduju se i da bi se ustedielo na skupom antifrikcijskom materijalu (kliznorn materijalu). za obojene i lake rnetale.. F .::. klizni se materijal mose s nosecom blazinicom povezati ovim nacinima: 1 F = ~1?rh2(1 'I{ • W • dm .. Nacini spajanja nosece blazinice s kliznim materijalorn zavise od tehnologiic izrade blazinice. 1O~4 dm 362 hladnim valjanjem toplim valjanjem naliievanjem kliznog materijala na traku uronjavanjem nosece cahure u klizni materiial . [mml _ . a oblici E i F za ugljen. jednodiiclnc cahure mogu se upotrijebiti same kad je moguca montaza rukavca s cela.e] Hidrostatski 1- aksiialni lczaj proracunava pritisak se tako da se uzme U obzir: 6- broj segmenata: z = n· dm q·b • potreban ulja (pritisak pumpe): b.__ . primjeniuju se za celik. [2 [kp] 2 3 z je broj segmenata "" 4 do 16.(nastavak) (b.tu) [Ijmin]... ~ -'16. < V O. za sintrovane materijale i za plasticne rnase.5..:2 = (r~ - l'j) [WJ Wp Q ._1_ In [mS/s] l'v{I'u Oblikovan]e kliznih radijalnih lezaja 1O~2 2 z.is: t'u [mm] 8- potrebni protok maziva: Q _ b.. za lijevano zeIjezo. .6 do 1..6-0. In' .. TC = 0. . <Ji • d ?' hmo. f [·C) [. •• [l/min] ". tablica I 6 . Ako se noseca blazinica izraduie od celicne trake ili je lijevana. obliei D za sintrovane materijale i ugljen.5 . W .4) u In 1" . --..9 4- srednji specificni pritisak: 4 Izracunato Q' ~ __ !__ d' -b It n . q = lib = 0. ... (prema S 0. + q~ z ' b .·-- I S0. da]e preporuke za izbor dosjeda sintrovanih lezaja a tablica 21. (h • n ..< 3200 " I---~ tu _ II 0 Pill ?' (I. ~ .04< h.d • b .i I 16.84"b' -q- ------~----=------------Omnx = . {O. ... dOl ' n ~~..30)~..7226' 5 6potrebna dobava pumpe: 7t h3.In n 1"v/l"u 1'~ - f I'U [kp/crn "] 7- viskoznost maziva: "l") - 2- najpovoljnija debljina uljnog sloja: h/: = 30 3potrebna kolicina ulia: ~n)2 (7t)2 ('-C1P 6"1) _ 143 Pm .[I/minl .. (prcmo bld i II.. (prema bid i ii.p 4snaga trenja: WR = 1. I-L = . Ako materiial nema dovolina mchanicka svojstva cahure se rade od dva matcrijala nosece cahure koia na sebe preuzima opterecenia i klizne cahure (antifrikcijski materijal).. B.. Dimenzije su dane u tablici 19. C prikazane na @. h = debliina uljnog sloja . .' h 1 + ql ql~ 6._-_ 00lln "" .. C1p [W] poraet temperature uljnog sloia: t= Q'c'P WR +_ Q'c'p Wp [0C] proracnn za na- Proracun segmentnlh gibne segmenter 1opteretivost lezaja: aksijalnih leiaja @' Hldrodlnamtck! Lezaine jednodijelne cahure oblika A.0.5.p = ~F . prerna ______ 1z djiagrarna b. q ps em m . Tablica 20.:fP. Iednodiielne cahure od iednog materijala mogu se raditi samo ako materijal ima dovoljna mehanicka svoistva da bi preuzeo opterecenia od rukavca." (I" - Q'max Q'mlll tl)lIlax II)". @ ii..

.~~"' """. - I I I --."1~~..__----._.----Do 6 9 [I .--.. niske sumnosti.jnc ¢nhure s oja~nnjem i bcz njega pri s rednjcm broiu okrcta za ldi~tenja na ko]a so postavJjaju srednji . oun. ----------.4'- 54 67 117 142' 175 _·-----1 --' _ red 2 red 1 1 p_re_d_o_b_ra~e~o":~.. II ® Tablica 19 Preporucliive srednie zracnosti u [J.. kod provrta d I I--d-6-0----I---------. Ono se ne smile pritezanjem viiaka 365 364 . debljina stijenc Ii . . E i F - iI7ldio.---'.. -. Le".jnih bluzinica .. visokim znhticvima H6/g5 ~umnost. H6 do H7 [12 ITS H7 112 ITS 112 ITS Na @ prikazan ie shematski postupak nalijevanja kliznog matei ijala na traku.j no cnhure s ojae._--"----------------------broju Lczaine en"ure s ojacanjcrn i be" nicga pri vrlo niskom Lczaine e"hut'e u obliku na Sumnos-t.--. c :(. i f2 ....~ __ . Dijeljcni lezaji dolaze u obzir kad se rukavac ne moze aksijalno montirati. A C za ceh~. Dosjcd I I_c ~_. C i E ----A. D za sintrovane mctale i za ugli en.{~?/. _-----.rn za sintl'ovane Idaje Tablica Nazivni lezajnih cahul'a DIN 1850 - 21. Dll za [0 H7 1/2ITIO ------·1------1 s6 preSaila H7 x uvuccno 8 toplo ula". Ldajnc ~allUre u obllku kalotc pri visokom broju okrcta .---ugradnje H7 d._.c [6 21 18 ..I F ~=_ _y. pri srcdnjcm broju okrcta okrcta be" posebnih zahticvimn S -1---. Tanje klizne blazinice vrlo 5U cvrstc.ahtie". 15 16 25 14 20 22 35 ----1----30 25 2B 34 17 ---- 24 37 4[ ..~~~~_I-----E---Vanjski premier d. . t f.. 'pro....--------------------~-----.~..---------I Prcporuccno 1804 toleranciisko red l .. Obllci A..-- -~ F··~ s obzirom na sumnost . u poglcdu sumnost..--:-------._-I--'-.--~ -. Da bi 5C sprijecilo zarezno djelovanie..-.~ .. cahura 1-----Dopusteno srcdnje odstupanje izmedu d lid.------.------------------do 58 nun ted 1 0 E__ mm ~-······---I~····"··-·~--··~-----I--~-._ ___!. nisu te tanje klizne blazinice usidrene.----1---I-----I-----I------ 16 26 H61g5 6 8 10 12 14 16 3 4 Duzina I 50 56 63 70 80 90 40 45 I-----'---'--!___!.__ E __ A.. Taj se dosjcd ccsto primjcnjuie. broiu okreta za leZiHenj. t<w. na kola se ne post3vljaju vis-old ~ahtjevi S obzirom na ~umnost~ ali sc z-ahtijcva lagano uhodilvllnic. oboiene meta!e.-----------I i visokim .t-u-ko-ji'------r6 d. -0 ~ r Oblik E i F zu ugljcn © Tablica 20. Lezajnc cahure s ojacanjcm i bez niega pri visokom broiu okrcta za ldgtenja postavljaju visoki zahtievi na sumnost ali se zahtiicve lagano uhodavanje.. B..-sintrovani materijali plasticne rnase ugljen H71g6 H7/f6 H7lf7 H7/eS [[ ~ 13 __ . Da bl preuzelo opterecenia ad rukavca.~'6()'I~'.:-----.1 A .. ali malo elasticne.-. _--. Tiielo lezaia sastoii se ad donjeg diicla i poklopca. . B. I prcko 3 do 6 7 ~ __ Ii 1 (J rcko 6 do 10 8 ••• I __ premier prcko 10 do 18 10 c •••• Z I [mrn] prcko 18 do 30 [I prcko 30 do 50 14 23 30 45 --- prcko do SO 50 B61h5 ____________ • -. -~-·----I·---------~ nakon I pred ugradniu G7 ------._·----.IVl liv .--~- -------- 35 ------------1------gotovo ugradivo _____ A.~ -.-- H7 r6 ..----. B i C ~-.··--'---_!_celik liievano :leljezo Matcriial a boieni metali 18 20 22 25 28 32 36 100 110 120 [40 160 180 200 -·-'__-~I--·-_!. ! I' polie za: I----~--~ --.. . smtrovane metale i plasticne masc. D C ----~..[ijevanjem kliznog materijala I 44 ~-----. mora tiielo leiaja biti jako i kruto i taka oblikovano da sro lakse odvodi topl inu (velike povrsine).irom no o -8e Dimenztie ~ __ II-------I--~--- _ ._. Preporuke za Izbor dosjeda sintrovanih leiaja <?blici Je". Na ® prikazan je dvodijelni Ida... a na ® p-iprema povrsi ne nosece blazinice za postupak hladnog prskanja..-4 .njem i bcz njega pri srcdniem oroiu okreta za ldi~tenj........-'-r za kliznc lez")e ".. "-~~~ ·~----I----..---~------~------~--------I H7/f6 H7{f7 H71eS H71s6 Lezainc canure s ojacanjem i bez nicgn pri srednicm Prirnieniuje s e u gradnji manjih stroieva. za podrnazivanie mascu.-.Na @ prikazan je postupak centrifugalnog lijevanja.. i miran kalotc na koja so ne zahticva s obzirom obz..--------------H7/d10 H61h5 hod. B i .-. ··_·---1 D..~~~~-.--.. Na ® prikazane su blazinice izradene od dva materijala (noseca blazinica i klizna blazinica) s uobicaienim dimenziiama. pri lakom habanju red 2 E 6 do F 7 5dogovoriti DIO do 50 mm CII prfko 50 mm u kokilc ~ centrif\lgiranjem postupkom hladnog prskania kliznog materiiala.~~.. Lei. Leza] se sastoii ad tijela lezaja (kucista) i blazinice.~-----~-..S:.

Naginjanjem segmenata omogucuic se stvaranje klinastog procijepa. @ Krutki klizni Ie""ji s jcdnim prstcna i sa dva 5. Masti dolaze U obzir sarno pri vrlo niskim obodnim brzinarna iii pri sarno povremenom radu leiaja. Radi medusobnog fiksiranja dobiva donji dio lezaja i poklopac odgovaraiuce povrsine za centrira~je ®_. sto je prcduvjet za stvaranjc hidraulickog pritiska.ai sa dva slobodna prstcna za podmazivauic e) ~·1~ . d) tanak sloi za vratilo bez ojacania e) tanak sloi za vratilo s ojacanjem ' z?a~nij~ deformirati. kratki lezaji QY imaiu ugradbene miere kotrljajucih leiista.hlarJeltje @ Shernatski prikaz postupka nalijevanja kliznog matcrijala za traku @ Suvremcni k~aj u znvnfCnO) konstrukcij i podruaaivan pomocu slobodnog pratcna @ INA zglobni lchi klizni lezaj) (kratki (ijl Ccntrifugalno liievanic @ Priprcma povrsinc za nosccc blazinice prr postupku hladncg prskanja I1fJ Konusni lczaj s mogucncsdu nastavljania ~"ij SUVI"Cluen lc:l. Podmazuje Sl': uljern.7 Oblikovanje aksiialnih lezaja Aksijalni ldaji rade se za veca opterecenja u obliku segmenata. nastali deformacijorn rukavca.. Ovi mogu bid pokrctliivi. moze okretati i nastavliati prcrna progibu rukavca @. Zadatak je pokretljivih segmenata ne same stvaranje hidraulickog pritiska nego i ravnomjerna raspodjcla optcrecenia. b) debeli slo] za vratilo s oiacanicm. c) dcbeli sloi za vratilo 0 ojacanicm veceg prom) era.. pod nagibom 1 : 200 do 1 : 500. Rclativna sirina bid = 0.ela lezaia vecinorn su od sivog liva.223.. a mogu biti i zavarena @. Glavna vretena alatnih strojeva od kojih se trazi tocno centricno okretanie izvode se cesto kao konusni klizni leiaji ®. kucista (tijela) dobivaju povrsine u obliku kugle u kojima se blazinica. Na Q~ prikazane su razne izvcdbe pokretljivih segmenata i punih prstena sa zakoseniima. Gornja ploca je pri manic opterecenim lezajima 367 366 .5. Na @ prikazan je suvrerneni dvodiielni lezaj podmazivan sa dva slobodna prstena. riede 1 od celicnog liva iii od lakog metala. ~ ~ &Iik U! "" ~ Oblaganje blazinlce : a) debcli slo] za vratilo bez ope. Segmenti 1110gu dobiti obloge od bijele kovine ili od plast icnih rnasa. Najcesce se zavaruju ako se radi 0 vccim dimenziiama i 0 pojedinacnoi izradi. Tij. Tzv.3 .n!" (glatko vratilo). takoder izradena u obliku kugle. Za mania optereccnja potrebni kiinasti prociiepi mogu se dobiti IZ punog prstena zakdenjem pojedinih sektora na prstenu.0. Ta vrata l ezaia razvila se u toku rata. Da bi se izbiegli rubni pritisci.

Samu mazalicu punimo rucnom presom. 5. za male brzine klizanja (gdje se inace ne moze osigurati tekuce trcnje). Osim toga se kolicina ulja kod mazalica 8 iglom moze regulirati. To 1110gU biti Staufferove mazalice @a. 3 _ kontinualnim nacinorn podmazivania. Na ~~ prikazan je uzduini lehj sa segmentima. 5. a za visoke specificne pririske (prese. a ova pritiskom tiaci mast na mjesta koia treba podmazati.8 Dovod m az iva povrcmcnirn nacinorn podrnazivanja (rucno. 1. ta se mazalica primjenjuie ked strojeva koji su u stalnom pogonu. Ta se mazalica upotrebljava do obodnih brzina v < 5 mfs.Podmazivanje pomocu mazalica.82 Podmaziuanje uljetn mozemo izvrsiti: 1 od lijevanog zeljeza. prcsa za ulje .223. gradevinski stroievi). cementare. c) cvrsti scgmenti s kinastim procijcpirna @. Mazivo se unosi rucno kanrlcom u otvore smjestene na najvisim mjestirna stroia iIi uredaia. b) nagibni segment. Buduci da ulje stalno kapljc. tlacnim urcdaiern za podmazivanje) Da se nosivost i sigurnost kliznih lezaia ne bi smanjila. Kod mazalice s iglom kolicina se regulira njen~m debljinon:. a za sredn)c 24 I'RAKTICAR III 369 . prasan.223. Prerna vrsti upotrijebljenog maziva mozerno podmazivati rnascu Hi uljern. a za v < 3 m/s. ako [e potrebna brzina protoka rnaziva velika (cirkulacijski s hidrostatickim pritiskom iii cirkulaciiski s tlacnim uljem). Podrnazivanie mascu dolazi u obzir za jednostavna i za niska opterccenja lezaia. odakle se puznim transporterom ubacuje u stapnu pumpu. mazalicama. Pogon dobiva uredaj izravno ad stroia koji se podmazuie. Ot vori su zasticeni razliCitim zatvarucima ®a. 0) nacinom podmazivanja kontinualnim nacinom podmazivanja (autornatskc mazalice. drobilice. To se moze izvestina razne nacine. liftovi. na kuglama. koji sprecava ulazak necistoca.223. a ulie se manic razIijeva. ···tf 0) @ Segrncntni uzduzni lczaii : a) nagibni scgmenti na svornjacirna.su veoma vel iki. Rueno podmazivanje ®. Sigurnost podmazivanja pomocu njih zavisi od savjesnosti posluge i mazalica prikazanih na @ b. Te mazalicc imaju stap na koji dieluje opruga. wli~ b) rucna ~·-t~ @ Ru~no podmazi vanje s mo'':u Podrnazivanje pornocu mazalica s fitiljem ® i s iglorn ® povoliniie je od rucnog jer dovodi mazivo kap po kap kontinualno u Iezai. odnosno uredajima za podmazivanje mascu. Povremcrrim nacmom podrnazivanja dovodi se u leiaj sralno svjeie ulje. Podmazuie se uronjavanjem iii cirkulacijom._:. najcesee radijalno smjestcnim cijevima. skare) i visoke pogonske temperature (do 130-140oq. a gubici . Uljc se dodaje povremeno pa ne moze doci do tekuceg trenia. 368 b) E]3~ @ Rucno podmnzivanje ulicm : 0) zoHitni vcntili.ciglane. Dolazi u obzir za nisko opterecene ldaie s rnalim obodnim brzinama (11 . Preporucuje se pri upotrebi manic kvalitctnih ulja. Kod te mazahce moguce Je nc san10 tocnije regulirati kolieine maziva nego se za vrijeme dok stroj stoji kapanje mo~e )1osve obustaviti. Losa je strana tih mazalica promjenljiv pritisak opruge. od znacenia i cijene stroinog urcdaia. Nadalje se mast upotrebliava za lezaie ko]i rade povremcno (dizalice.. Scgmcntni uzduzni ldiaj xa vclika optcrcccnia Podmazivanjc uredajima ornogucuie kontinualno dodavanje masti. Kolicina ulja regulira se debliinom Iitilja. prose za mast) centralne mazalice. Pritisak je potreban da bi se svladali otpori . potrebno je dopunjavati mazivo u Iezaiima.:. Otvori za dovod masti imaju mazalice s ventllom U obliku kuglice. Taj nacin dovodenja maziva dolazi u obzir za male obodne brzine i za niske pritiske i kod strojeva koji povremeno rade. Mazalica s iglom prema @ prilieno se mnogo upotrebliava. rucni rnehanizmi). Mast se utiskuje presama. Uredai ima zatvoren prostor za mast. Pri podmazivaniu mascu mast ispunjava prostor zracnosti Ieza]a i supljinc kucista. Nesta bolje je mazanje pomocu presa <11wb jer omogucava eisei rad. uljna kupelj. od broja mjesta koja treba podrnazivati. Podmazivanie mascu izvodimo rucno. Dolazi u obzir za ~~ Mazalice Stauffer i mazalica s oprugorn lezaje koii su stalno u pogonu u prostoru koji je vlazan. Povisenjern pogonske temperature oslobada se iz konzlstenrne masti ulje i podmazuje naleine povrsine.81 2 Podmaziuanje povremenim maicu rnozemo izvrsiti: (Staufferove mazalice. a to zavisi od kolicine maziva i od vrste ' maziva. 5. ondie gdje se ne moze dopustiti eventual no kapanje ulja (prehrambena i tekstilna industrija i kod prasnjivih pogona (mlinovi. centralno mazanje pornocu uredaja za podrnazivanie). a pri vecim optereceniima od celika. Mazalica s fitiliem je najstarija. kod kojih se postize kontinuitet podmazivanja.- -_. kontinualnim nacinorn podrnazivanja.5 m/s) i za lezaie koji rade povremeno. nccist. Podmazivanic jc protoeno. s otvorima za strcan]e u smjeru kretanja lczista. poljoprivredni strojevi. rasprskavanje rnaziva). ako je potrehna brzina protoka maziva mala 2 (podmazivanje slobodnim i cvrstim prstenom.

gdje je cijeli leza] potopljen u ulie. ® Podmczivanjc pomccu masahca s fit iljem ~~ Podmazivanie pomocu mazalica s iglom Podmazivanje rasprskavanjem maziva prjmieniuie se pri podmazivanju u zatvorenirn prenosirna. i kod [ako opterecenih Iezaja. Nabrojit cemo neka podmazivanja koia spadaju ovamo. koie ulje pod pritiskorn dopremaju u posebne male zracne re@ Podmazivanje pomocu rnazalica s iglorn .P.aj dolazi dovoljna kolicina ulja potrebna da osigura tekuce trenje i hladenie lezaja. Ako zupcanici imaju obodnu brzinu vccu od 4 m/s j ako su zupcanici djelo-: micno potop ljeni u uljnu kupelj. Posuda s uliern smiestena je na okviru stroia iii ncgdje na stijeni u stroiarnici.. Kolicina kapliica rcgulira se za svako rnjesro koje se podmazuje na centralnoi rnazalici. Tablica 22. a odatle sc pumporn vraca ponovo u posudu. a sluzi ne sarno za podrnazivanie lezaia nego i zupcanika.~a taj nacin dovedeno ulje podmazuje i hladi leza]. koie ponesu zubi. gdje se takoder moze dovod maziva i potpuno obustaviti. Zato taj nacin podmazivanja dolazi u obzir za Iezaie s visokirn obodnim brzinama i sa spccificnim pritiscima. Kolicina rnaziva koju prsten nosi sa sobom zavisi od dimenzija prstena. odakle se ulje razvodi do svake mazalicc. Podmazivanje htdrostaticklm pritiskom ~~. vrijednosti pritisaka i obodnih brzina za pojedine nacine 370 371 . onda je i vrlo sigurno. to ce se ulie. Za nize iii vise brojeve okreta od navedenih upotrebljavaju se cvrsti prsteni «1ryb. za srednja opterecenja i za brojeve okreta n = 50-3000 o/min. Kupka se jos posebno hladi. koia treba podmazati. traktora. Ono je stalno u kretaniu izrnedu kliznih povrsina i rezervoara i treba da ga bude toliko da eventualni gubici. ______. Podmazivanie slobodnim prstenom dolazi u obzir za rukavce > 20 mm. On je najefikasniji i prirnieniuje se za najteze pogonske uvjete. @ Podmazivanic pornocu uline kupke Podmazlvanie t1ac~ nim ueedailma na rucni iii na mehanicki pogon zapravo je podmazivanje pornocu pumpi. Ono iz lezaia otiece zbirnim kanalima slobodnirn padom u filtar. odakle se ulje pritiskorn stlacenog zraka iz rezervoara posebnim vodovima za svako miesto koje se podmazuje ubacuje na klizne povrsine. od obodne brzine i od viskoznosti ulia. aviona. Nedostatak ie tog nacina podmazivanja sto je skup. medutim je skup i dolazi u obzir sarno ako se ostali nacini podmazivanja ne rnogu prirnijeniti. rasprskati. Tim se nacinom podrnazivania moze postici tekuce trenje. Pri kontinualnom naeinu podmazivania s velikorn protocnom kolicinom ulja potrebno je da u lez. _~".vana 1 skuplia se u zatvorenorn okviru stroia. daje orijentacijske podmazivani a. Ulje tece u lezaie pornocu hidrostatickog pritiska. Ulie istiece iz svih micsta koia su bila podmazl. Pri kontinualnom nacinu podmazivanja ulje ostaje duze vriieme u procesu podmazivania i mnogo puta se vraca na klizne povrsine. odakle je cijevima spojena s pojedinim miestima. slobodnim iIi cvrsrim @ veoma je iednostavno. Ta] nacin podmazlvania primjemuje se kod autornobila.ventizervoare smjestene na 10m razdieljivacu. Podmazivanje pomocu uljne kupke primjeniuie se cesto kod vertikalnih vratila @. usisni kof @ Podmazivanje pomocu hidrostatskog pritiska @ Cirkulacijsko tlacno podmazivanic C?irkul~cijsk? tlacno podmazlvanje ~~.visoka opterecenia. Kap ljice tako rasprskanog ulja ispuniavaju cijelu unurrasnjost prenosa. a ako je ispravno dimenzionirano. b) pornocu cvrstog prstena Podmazivanje prstenom. ne bi doveli u pitanje rad lezaia. od strojo ylit @ Podmazivanje pomocu prstcna: a) pomocu slobodnog. koja je zapravo posuda smicstena na naivisem mjestu. odakle se preko sita dovodi u posudu. Iz 11IC se pumpom pusta kroz filtar i hladnjak pa se ponovo vraca na miesta koja treba podl1\~za~L. Dolazi u obzir za horizontalna vratila ako nisu izlozena udarima. u kojemu se oslobada mehanickih necistoca. Rasprskane uline kapljice klize po stijenama kuciSta i dovode se do otvora na blazinicama lezaia. Nedostaci mazalica na kapanje mogu se donekle ukloniti pomocu centralne mazalice. nastali istjecanjern ulja iz blazinica.

--. Sredstva za brtvenje kliznih lezaia dijelimo: 1 na brtvene prstene kod kojih dolazi do brusnog djelovanja izrnedu prstena i vratila 2 .5 4 s mascu ulja prstcnorn - 130-200 ... Pri brtvenju bez brusnog djclovania koristimo se centrifugalnom silorn.5-1~.4 95 I~ _.2 25 30 -~ 1 55 1 -~--~ 0. <jd brtvom za prusnjlve Tablica e @ Brtvcnie pomocu prstcna ad pusta @ Kombinirano labirintno brtvcnic prstcnorn od pusta . Dobrima su se pokazale i brtve bez brusnog djclovanja prikazane na tablicama 23. Prsten moze biti iedan il i vise njih @' Bolji ucinak postize se ako se brtvenje prstcnorn od pusta kornbinira s labirintnim brtvenjem ~w· fj~ Brtvcnje:prstcnima od sintetichc gume @ Lcznjj podmazivani uljern s odboinirn prstcnima i zlijcbovima Dlmenzl]e kombiniranog brtvenja utorima i labirintnom i vlazne pogone ~~.20.6 m/s.2 1 65 _----- I-- 100 1 I"~ 373 40 0. kod kojih su prostori ispunjeni mascu.-~1 60 0.2 1 50 e . Upotrebliavaiu se za prasne i vlazne. Upottebljavaju se pri podmazivanju ulicm iii mekirn mastima. "-T-._---! .. .2 r------75 70 .__ 0.9 Brtvenje kliznih leZaja Zadatak je brtvi da sprijece izlazak maziva iz lezaja i ulazak necistoca u njih.2I brzina [m/s) \ Specificni pritlsak [kp/cm') ~. Brtveni prsteni moraju uvijek biti tako orijentirani da manzeta bude okrenuta prema mcdiju koji treba brtviti. odnosno za suhe i ciste prostore pri brzinama v = 5 .~( r~~ ~T. l~~~~•__ 23 . Nacin Staufferovc "Tiacno Kapanje Slobodnirn Cirkulacijskl Tlaenlm Tlacnim ulicm uljem hladena dovodenia ruazalice "-~~- 0) bJ mazlva \ Obodna rukavca 0. brtvcnic .5 1.~. .5 0.~~I 10 15 20 _!!.1. 30·_· 10 153 - 40·- 5 --SO.3 1. i 24. koje se izraduiu najcesce na samorn vratilu @' Odbaceno ulje sabire se u komori.~ . __ ~..( -----.to 3 -10 --200.5 ~ ~_" 0.---~---4 --500 1 -10 5.40 5 -15 -_-~.I_ !3__.223."i Brtveni prsteni od sinteticke gume !®a do d traze kvalitetnu obradu vratila (brusenu).~. iz koie istjece otpadnim otvororn do sabirnih posuda.. Kod lezaia podmazivanih uliem upotrebljavaiu se odbojni kanali ill izbocine. 372 " _. UIje i rneke masti lako dopiru do brtvene povrsine koju podrnazuju. Tai naein brtvenia upotrebljava se kod obodnih brzina v = 7-10 m/s._!"~_ ~_" ___ ~1-!a~t.Orijentacijske vrfjednosti dopustenlh specificnih pritisaka i obodnih brzina pri pojedinim nacinfma podrnazlvanja Tablica 22. koja odbacuje ulje te onemogucuje njcgovo istiecanje..na brtve bez brusnog djelovanja. 1.2 .~ 0. Brtveni prsteni od pusta dolaze u obzir za brtvenje lezaia podmazivanih mascu.

kao npr. Krivulje A.23 SPO]KE Spo/ke su ~t:ojni dije!ovi koji sluze z~ prenos okretnog momenta s pogonskog na gonjeni stro!. . kao sto su kod blaninllca.. Za prijenos malih snaga rade se spojke i od umjetnih materiiala.ehcLllom n~rav~lO~JernostL koie proizvode pogonski i gonieni strojevi.. be Ho su kod vccih ventilator. c. ~._. s unutrasnilm izgacanjcm E _ Pagan s naJve6im udarlma (promjcna smjera).. transporta 1 IZ proizvodnih razloga. I. kratkospoinib clcktro-rnotora C _ Pogon s udarirna kno npr. i centt-ifugaln ih pumpi. kod mlinova na k ugle i . 70~85 90~95 __ . kao npr.s~lh VI~)l'aCIJa .5 -~-0.1. 374 375 . Da bi svojom tezinorn sto manje opterecivale vratilo na savijanje moraju biti smjestene 8tO blize lezaiima. blanialica I valjackih stanova.. -~.ki I 2 2 b I I r I 2 2 b.~-~.. lijevani celik i celik. za Z~~tl~U u~eda)~. a njihova vlastita tezina mora biti sto manja.pogon 8 vellkirn udarbna.' B.25 _-_. srednie velieine tkalacklh strotcva.. b. a velika kod stapnih pumpi. s unutrasnj im izgara niem s brojcm cilindara vccim od 6. maniih stroicva za obradu drva i tekstilnih stro- d~ c- 1. Od gonienih st~oJeva do k?lebanJ~ okretnog momenta ne dolazi kod generatora.27 1.:. 20·-45 zi 5. Prj oblikovanju treba predvidjeti rnogucnost za smjestaj dopunskog tereta radi balansiranja. ked motor.. iednosmierne za upustanje A ~ Pogon potpuno bez udara..lja~ki stanovi i mlinovi na kug le b ~ Vrlo jak! udari iIi ubrzania velikih masa ked teske prcse .. spojka se pokriva zastitnim !imom.5 2. s opruznirn zupcaste tame (kandt as te) (frikcii ske) urad 4..:. dok motori s unutrasniim izgaraniem daj~ okretni mome~t koii..2 50~65 . kalanderi . man]i v~~ti-pumpc. Osim okretnog momenta nekim se spojkama iznimno mogu prenositi i savojni momenti. rotacijska (0 Dijagram pogonskog faktora (f' dan u zavisnosti od nacina rada pogonskog i gon] enos stroja 2. Spojke se moraju dati sto lakse medusobno rastaviti. rnaniih klipnin purnpi . rotaciiskc peci cJaki udarl iii ubrzanja masa. Radi sigurnosti ne smiju imati na sebi nikakvih dijelova koii strse. Spojke se dijele prema ovoi tablici: krutc U dijagramu CD dane su vrijednosti pogonskog faktora <p..' Pri vecim brojevima okreta spojke moraju biti po ciieloi povrsini obradene te staticki j dinamicki izbalansirane..h se naJceSce od~eduJe ~la t:me~)u iskustva proizvodaca spojki.5 2. 3. dok je: a. Ako se to nc rnoze izbieci.-tp n [kpcm] 5..3 Pri proracunavanju spojki vazno je ~stanoviti velicinu maksimalnog ?kretno~. f odreden naCJI1rada gonjenih strojeva. potpuno ravnomieran okretni moment. NalHn r-ada gorni"g strojn a ~ Najjaci udarl (promicne smiera) kao sto su: v. npr.5 2.. kod trociliudricnin i cctverocilindrlcoih motor. . VeliCina Mo m ax najceSce se odreduje . s unutrasniirn [zgaraniem D .~-0. kod v. D p~'ik~zuiu nacin rada pogonskog stroia.Dlrnenzlie utora za brtvenie suhih i cistih pogona pomocu utora napunjenih mascu (moze se upotrebljavati do obodne brzine v . d. vise-manjc koleba .spo)emh vratila. gon)c.231 Velicina maksimalnog okretnog momenta spo.4 0. mlinova za poUoprivrcdnc proizvodc Lakl udari. e. Materija! spoiki najceSce je Iijevano zeljezo... Elektro-moton 1 parne turbine imaju gotovo.u kod ventilatora 1 centrifugal nih pumpi. kutno pokretl] ive zglobne S Elasticne Iskliucne i ukljudnc-iskliucnc prigusriirn elernentirna elcmcntirna NaCin rada pogunskog stroja -.3 -. . klipnc pumpe s Iakim zamn~njacimn. dilataciiske poprecno pokrctliive ---------_ ieva _ Potpuno bez udara.. latori i centrifugalne puhala... kao npr. ako se radi 0 kornpliciranim dijelovima. ked jednocl lindricnih motor. Specijalne --. ---~ 2. Velicina maksimalnog okretnog momenta: MOm"" = Motp = P(KS) 71620. Promicr . M~nJa k~1e~an!a n~s!aJ. vodnih turbina. Mogu se upotrijebiti i radi olaksania montaze.ljaekih stancva zn gumu i za plasticne mase.-. strora PrJ eventual nom preoptercccniu.Pon:ocu tzv. Neelasticnc . 5-6 m/s' Tablica 24. klipnih pumpi Srcdnjc velikl udari kod manjih blanialica..!Il0menta. I z 0.tnava.no?. sigurnosne --~. kao npr. kod c lektro-motora s kliznim prstcnima i ked parnih turbina B _ Pogon sa srcdnic velikim udarirna.. P9g?nsk0fl"Ja~tola 'P' '(IlJednost ~e ovome u nekirn [ednostavniiim siucajevlma lzract. zavisno od broja cilindara. stroieva za izvlaccnie rudnickih vcntilatorn. Faktor 'P odreden Jc. tcre tnin dizalica. kao i za prigusivarue torZIJ..~~~ 1 1. C._..

opterecedosjednih vijaka. Dimenzije spojke uzimaju se prema empirickim vrijednostima.1 Kr ut e ap oj k e Kod tih spojki nisu moguca medusobna aksijalna ni radijalna pornicanja vratila. a prenose okretni moment naicesce trenjcm iii vijcima. Da bi dosiedne povrsine bile koaksijalne. ce~Jtrirana pomoc!l centrirnih povrs!. = 4. Al (rnrn") presiek iezgre viika (~. Losa je strana tih spoiki sto je pri montazi potrebno vratila aksijalno pomicati za velicinu v. a pri prenosu okrctnog momenta pornocu b) dosjcdni viici.dopusteno vlacno naprezanje vijka. h-~.5.. Sastoie se o~ ~va kola . odnosno okomite na uzduznu 08 vratila.5-~) ® EJ EJ l~ LJ d Kolutne spojke.slucaj .._2 M~<::.<:~nosno VljC~~a s ~olllcm~ svornjakom. da bi se povccalo trenie.®a i ([lb.l2renosa okre~11lh. Pri pog_on~ s udarima polovine se mcdusobno vezu dosjednim ~~j~iJ11a. odnosno vruceg navlacenja. Izmedu polovina korita mora i nakon pritezanja ostati zracnosti »ac. A (mrn") presjek stabla vijka. na vlak. 6 do 8 vijaka. u odnosu prema prornieru vratila. Osim toga lezaii moraju biti dvodiielni. glavc i matice vijaka su izmjenicno postavljenc jedna protiv druge @' Vijci moraju biti toliko duboko upusteni da nc prelaze rotacijsku konturu spojke. odnosno toplim navlacenjem prirubnice na vratilo @:le. Skoljkaste spojke grade se za okretne mornente A1". s manum kolebanjima polovine spojki spoiene su pomocu maticnih prolaznih vljal~~~. privarivaniem prirubnice (i)b. Dm .. Dimenziie spojki uzimaiu se prerna ernpirickim all~rnatillQ !l) odnosima.na iii pomocu posebnih dvodijelnih ulozaka. perc (okretni momenti sa udarirna) na srnik 1 na speerfierii pritisak u provrtu. j U slucaju ako se okretni moment prcnosi vijcima opterecenim viiaka izracunavamo : MOn1tl).25) clop 0" [kpjrnm 2] .~~ ~ !L A I • Dm dop 0" Skoljkasta spojka @. viiaka s konicni~ ~astavkoI? nia dodaje se poprccno IO~ .-Erl\t::. z:a 1. . Za jako udnrna.koeficiient trenja (0. Diieljena izvedba spoike ornogucuie montazu bez pomicanja vratila. Za slucaj prenosa okretnog momenta treniem naleinih povrsina broj potrebnih vijaka izracunavamo: Mom".~apresana ili toplo navucena na krajeve vratila. prirubnih spojki. Spojke 8 privarenorn i toplo navucenom prirubnicom upotrebljavaiu za mania opterecenia . a pero sluii samo kao osiguran]e. n = R .::~f==r. praskom larborunduma. Te spojke razvile su se i7.-y_c~0ti:J""I.p velika udarna opterccenja spojka se opskrbljuie jos i poprecnim klinorn. Spojke koie se toplo navlace posipaju se pri navlaceniu._. Spojke s nakovanom prirubnicorn upotrebljavaju se za prenose velikih okretnih momenata (d 6.232. da se geometriiski podudaraju. pa je potrcbno da vratila budu koaksiialna.. spojka se opskrbljuje dvodijelnim uloskorn CD· $kolj kastn spojka @ Prirubna b) zavarcna. Vijci se pri prenosu okretnog momenta ® Prirubna spojka za promicnliive okretne treniem (konstantan okretni moment) racunaiu momcnte : a) viici s konicnim svornjakom. U tom slucaiu se prenos okrctnog momenta ne moze osigurati treniem nalcznih povrsina. Medu krute spojke spadaju: Za promjenljive okretne momentc.. radi pritezanja . Okretni moment prenosi se trcnjem (obl ikom). navuccna ~ ~ ~- Prirubne spojke. Te spojke imaju najcesce zadatak da vratila povezuju po duzini. 5. upotrebljava se izvedba prikazana na .5 do 1 300 kpm.232 Neelasticne spojke Te spojke su znacaine po tome sto se prijenos okrctnog momenta s pogonskog na gonieno vratilo odvija bez prigusivanja i potpuno neelasticno. = fL • 11' A Dm/2' dop o [kpmm] j ® Promjenc okretnog na na pogonskom momenta dane \I funkciii vremei on gonienorn dijelu vrntila n 2 ~. Sve promjcne okretnog momenta na pogonskoj strani prenose se istodobno i u [ednakoj velicini na gonjenu stranu CD. Nekad se zbog sigurnosti spojka oblaze limenom oblogom. 376 @ Kclutna spojka rIIJ' (j) Kolutna spoika s dvodiielnirn u loskorn lak~u montazu i demontazu omogucava . Ta se spojka sastoii od dviju polovina koje se medusobno veiu pomocu 4.momenat~. Ako spojku treba povrerneno ras~a~lt11h a~o ~lje moguce racunati s porru caniem vratila pri montazi. broj potrebnih rucno naprezanie vijka. Da bi se skrarila duzina spoike. odnosno udarc.. Za . dok je privarena i toplo navucena mnogo jeftinija.2-0. Nakovana prirubnica je vrlo skupa. spoika: c) stCZIlO a) nakovana. konacna obrada prirubnica izvodi se tek poslije navarivanja.T'dop" dop r [kp/mm '] dopusteno na smik.srednii prornjer trenja = CD + D )/2.: (3. 30 mm do d ~ 620 mm). nego ce spoini elerncnti biti optereceni na smik . Prirubne spoike CD izraduju se nakivanjem (sabijaniem) prirubnice q)a.

Na.6 0.--~--..1132 D 12"44' ~-117 36 . Al ~ - ~om. Petreban presjek vijka A" odnosno A odreduje se iz uvjeta naprezanja viika na vlak iIi na smik.6 0.9 I H !I Hirthova spojka.9 0.. Time je omoguceno da se komplicirani strojni dijelovi mogu iednostavnije proizvesti i montirati.6 0.na druge polovine. Dimenzije spojke dane su u tablici 1. _CL 9 5 dop (J [kp/mm'] erN. Ti unutarnji konusi uvuceni su u vaniski plast.3 0. Polovine spojke medusobno 8U spojene pomocu vijaka. Centriranje omogucava i izradu kolienastih vratila skIopljenih od dije1ov~.9 0.9 0.0283 D 3"14' _N_a_c_in.9 0.n : R· dop r Broj viiaka u zavisnosti l'romjcr vratila 25-85 4 vijaka: od . dopustena naprezanja spojke @ Tablica D [rom] z r [mm] \ Dimenzije L ~o. taj nacin zubl. ---_ .9 .9 -._o_p_t_cr_c_ce_n_ja ~ __ c.. zupcanika itd.--~ -.6 0.3 0. 50 86 128 449 50 64 96 245 72 ----._--96 0. Tri vijka za pritezanje. Al dopa' Rill [kpjmm] .6 0.~entriraju spoiene strojne diielove.- \ 12 I I S (mm] 0.6 0.4 0. Poprecan presjek ceonog zuba jc istostrani trokut s kutorn izmcdu bokova od 60°.6 0.6 0. koii opet s unutarnie strane ima dvostruke konusne povrsine.4 0. = i!.da su i zubi jedne poloviue spojke u zahvatu ~a zubll. vratila je bolje. n : op a' R m [rnm+] Za slucaj prenosa okretnog momenta smicnim naprezanjem A :?c _!1~o_~ __ [rnm "] . 0..JI"omjera vratila bin se ovako : 90·~ 125 6 130-170 8 180-240 10 25012 300 Broj vijaka (fDKolienasto vratilo dobiveno Hirthovc spojke upotrcborn @ Oblici zuba kod Hirthove spojke Sellersova spojka ®.3 0. da se gonjeno vratilo rastavi. pa i oblik spoike je siguran protiv povreda..9 0. Sastoji se od dva prorczana unutarnja konusa navucena na kraieve vratila.0378 D 4"19' --_.. Iz @. . 1~ @_vidi se .---0.9 0.4 0.3 0.6 0. Buduci da je ozublienie relativno plitko moze se lagano izraditi na ceonim dijelovima supliih vratila.4 0.4 0. Hirthova spojka ---2O 22 32 20 32 48 ---24 0.6 0... Ceone strane obiiu polovina spojke su radiialno ozubljene. I CrMo cdik [2 7 ® 378 Poglcd na ccono ozublicn]c Hirthove spoike polovinc ® Vezn triiu zupcanika ostvarenn spojke i vijka pornocu Hirthovc J cdnos trano s prornienom smjera 1 379 . Sellersove spoike ujedinjuju prednosti kolutnih i skolikastih spojki.-224 48 0.4 0...3 0.3 0.9 0.6 0.0566 D 6"27' --~._.--_. 11 .9 0. Iz uvjeta za priienos okretnog momenta trenjem naleznih povrsina: Mo".9 0. a na @ i QD rnogucnosti prirnjene. s kvadratnim presjekom svorniaka uvlace unutarnie proreza ne konusne cahure u konuse vanjskog plastao Tim se stvara pritisak na kraievima vratila. Ova spoika omogucava direktno spaianie strojnih diielcva medusobno i s vratilima. 0.---0.6 0.075 D 8"35' ---25 43 64 -~ .Dimenziie kolutne spojke o drcdene su prema iskustvenim odnosima danim na @.x i!._. Na ® prikazan je pogled na ceono ozubljenje polovine spojke.2260 D 12"44' 219 0. . posto]i rnogucnost ® Scllersova spoika od 10 11 16 I do 109 ~__________..

na' !'i"-_ .£ dop p b [kp/11l1TI 2] savoino naprczanie S udarirna ___ u @ Slika optcrccenia i naprezanja spoiki zu ba Hirthovih S udarima i toraijskim titrai ima I 1. dilatacijska . Krute spoike ne omogucuju izravnanie uzduznih dilataciia vratila.a" @I a ". izvcdba prikazana [c na (i).4 do. a drugu polovinu vanjskim. Zupcaste dilatacijske spojke @c ima]u jednu polovinu spoike o. Kod dvodl)e!!11h .vesti bilo do savijanja V1'atilaili do prenaprezanja lezaja. Ako se ona napuni uljen:. Duzina potrebnog duzinskog' pornicania i:ll '"" (i i:ll .la . Ako se zubi kale. no zbog lakse obrade uvijek se bira ncparau bro). SpO)0) ka omogucava osim uzduznog pornicania vratila i mala radijalna pornicania. Za prcnos manjih okretnih momenata. Kontrola na torziju : ~" = ~': = Dilatacijske zupcaste i kandzaste spojke •.pojka 381 . a ujedno izlazc zube savojnorn naprezanju @' Pritisak i savijanje daju rezulrantno naprezanje : sobno duzinsko pornicanie polovina spojki. Hirthovo ozublienie izraduje se glodanjcrn na speciialnim glodalicama 8 posebno tocnim diobenim uredajima.ednosti za dop r. 1v~o_gucnost llatac!)e d ostvaruje se klizaniem boka zuba po boku ~uba. flz Okrctni Miran moment I Uglj..a znrikorn 11· z· Mo d)3 ·'-CD ~ as" .6 do 3. b) trodijclna kand.spoJIG. ..:j:'.85 1.I. se kod te spojke na oko 75 % broja ZU~l.. "" Al O"IHIt @' Dimcnziic spojke na bazi en:pirickih odnosa dane su na slikama. MontaZa spojki vrlo je jednostavna. Buduci da za vezivanjc diielova uz vratilo ne treba upotrijebiti klin iii perc. -\. a k~d kandzaste nekad samo na jednu kandzu. Manic su vriiednosti za a i F. Druga a = a.£ dop a [kp/mm 2 ] [kp] ap".£ dop . a r:'10ze. o~ slv~f ~l. Proracun Hirthove spojke izraduje se kontrolorn naprezanja na savijanje i na specificni pritisak na bokovima zubi.215'-. Kand~ast~ spojkc izvo~e se ~i1o ~ao dvodiielne @a.. koie s malom zracnoscu . Svaka pol.Ovi imaju bile unutarnji sestcrostrnn ili im je glava narcckana.pojka. @.)_1_ z = zbroj zubi Uzduzna sila FI nastoji razdvojiti polovinc spojke. dopusteno 1..alI:na<::e01:o o p tri kandze.pojka. kod uzduznih vratila. sprijccilo.st..5-1.."dia. na)cesc~ m... Dilatacijskespojke o..76' 19-~ G. " [kp/uuu+] . (sila koju proizvodi vijak) dovodi do nalijeganja bokova zubi @' Okretni moment Ai 0 djclujc na zube obodnorn silom F 0.20 do 40(1.pojke: a) dvodijdna k.. ugraduje se dilatacijska spoika s jednim zubom 11< Dosicd zuba u odgovarajucem IcZaju je H II/ell.ov)lla spoike lzradene. malih purnpi. Cesto su dielovanjem pogonskih temperatura...2 Dilatacijske spojke (uzduzno pokretljive spojke) [kp/rnm '] savoino naprezanic [kp/mm 2 ]. . Oznacimo Ii srednji polumicr s R"" iznosi: specificni pritisak -7t-D-3.. osobito. mora uzduzna sila biti: Mo F..".' Da bi se to.60 R".ricmm ozubl). te dilatacije znatne pa mogu do. C'ilind. Spojka sc kontrolira na savijanie i na spccificui pritisak naleznih povrsina.8 Fo = 1.85 dop p dopusteni specificni pritisak 0.:. .h biti i per.0 dol' cr. Zato se pri vccim okretnim momentima uzirna zupcasta spojka. [kpjmm"] = naprezanjc izazvano prethodnom silom prilikom prirezania vijka. [kp/mm2] Tablica 2."[. vode i centriraju vratilo aksijalno i radiialno. Uzduzna sila F. Osi~ toga. koja povecava specificni pritisak na bokove. K~ndza ). treba ih i brusiti.~?_-d-]4 16 D .30 p = __ .232. Vri. habanjc i huka.mogucuju medu380 ® Kandzas te i zupcastc dilatacij. Za kandzastu spojku dane su uz sliku i iskustvcne vrijednosti za dlmenaioniranic. 0. a vece prj pogonu s udarima. CrNi iIi CrMo ceilk 4. 1. pri pogonu bez udara.kc .icnil cchk 3. smaniuie se trenje..o~a kra)~ vr~tlla centriraiu se II glavini jedne polovine SpO)~C ~ga.35 2.. ® J cdnostavna spojka d ilataciiska .kan?ZI. otpadaju utiecaii zareznog djelovania utora pa su Hirthove spojke sposobne da prirnaju udarna i prornienljiva optcrecenja.5~2. c) ZllpC. o: [Irq koeficijent toplinskog istezania za eelik C( = 11. Takva spojka dopusta i rnogucnost da se iz sklopa izdvoje same oni diielovi koii se eventualno brze istrose @.X [kp] 0 Prerna uzduznoj sili FI racunamo vijak: F. bilo kao rrodiiclnc (r~b.S 5.lasta . kakvi se poiavliuiu ked raznih pornocnih uredaja.~laze )c~na u drugu.l1)em. Jednostavne dtlatacljeke spoike Q~.?skrbljem~ ~n~tarnjim. Obodna sila l:aspod)e!)ll).35 1. Kod trcdijclnih spojki centnranje se izvodi P01110CU posebnog prstcna za centnranje @b. jcdnostavnn dilatacijska spojka sa zubom . Prednosti su Hirthove spojke mogucnost izrade na kompliciranim strojnim dijelovirna sastavljanjem pojedinih clemenata.

a h. Bez veceg habanja i mirno radit ce spojka sarno u slucaju ako se ciiela nalazi u uljnoj kupelji ili ako su klizne povrsinc izdasno podmazivane. i u gradnii vozila. Kutnopokretljive spojke zglobne. bronce. Kako to pokazuje ®. Za serijski nacin proizvodnie prva i druga izvedba su pogodnije od trcce.1J = 382 . Te spojke imaju mogucnost samo kutnog pornicanja uz ncelastican prenos okretnog momenta Q(p. Spojke se izraduju u tri izvedbe.' = !=sliliSCos. Druga izvedba je obratna: pogonski i gonjeni dio spojkc irna utore.= 0. odrcduie se iz odnosa : ([)2 P= dopp - (10. Vece dimenzije spojki moraju biti opskrbljene urcdajima za podmazivanje naleznih povrSin~ da bi se srnanjili otpori proti dilatacije. Zglobne spojke nasle su svoju primjenu u opcem strojarstvu. time se omogucuje i stanovita kutna pokretljivost spoike (do 3°).. 5..75 -1. a krizni dio peru. Ako se bokovi pera bornbiraju. smjestiti sto blize lezaju. Pri prvoi pogonski i gonjeni dio spojke ima pera. Pri manjim dimenziiama spojki uteri i klinovi izraduju se izravno na vratilu. kao krajnje vriiednosti._ . Spojkom se omogucuiu radijalna izravnania do 5 % prornjera vratila. Treba 1i da dimenziie spojkc budu 3tO manic. @ Oldhamova spojka Sastoji se od tri dijela: pogonskog. . !:ito ie veci kut nagiba 3.__ c 1 Cesto ie pri m~ntaii v.: ~ d op p [k I '] p em ~. kaljene i brusene. Dosjed pera u utoru prj kaljenim i brusenim povrsinama je H81f8.0 kp/rnm'' za kaljeru cclik po kaljenorn celiku. sklonjenog pod kutorn 3 prema pogonskom vratilu 1.-@J'--.. npr. u tzv. a 0. Treca izvedba ima na pogonskom dijelu klin. Vratila te vrste nazivaju se teleskopnima @. parnih stroieva. pri proizvodnji i montazi lakse I moze ostvariti paralelnost osi.90njHli djo va se i krizna spojka) omoguI cuie odredena medusobna pomicania osi. poljoprivrednih. koji su najcesce [ednaki.Kandzaste spojke traze vrlo tocnu izradu i montazu i to ie jedan od njihovih nedostaraka. j_. Takva vratila treba povezati spojkama koie omogucuju radijalna.5 a odnos ekscentricnosti e f) e prema vaniskom promjeru 75' = do 0. teskorn strojarstvu.:aktir~a visina pera teze koakslialnost. Ako su osi vratila medusobno radijalno pomaknute.4. i to i za male i za vel ike okretne momente. min n = cos 3 n cos 3 [min " 1] max n = nlros 3 [min . kutna 1 uzduzna izravnavania. Spojke treba. da bi se snizilo savojno optereccn]c.r[o t. a krizni dio od cclika. pero tokom svakog okreta putuje po utoru tamo-amo. liva il i umjetnih masa. Velicina te neravnomjcrnosti zavisna je od velicine kuta nagiba 3. kardanske iii krizllo zglobne spojke. Nekad se primjeniuju i ondjc gdie bi odrzavanie koaksijalnosti bilo vrlo skupo. onda nalezne povrsine moraju biti cementirane. Kutna brzina gonienog meduvratila 2. a kriznog dijcla tek 55 HRc. gonjenog. a moze djelovati i kao dilataciiska spoika. koaksijalnost vr~tlla pogonskih str. Nezgodna je strana zglobnih spojki neravnomiernost hoda gonjenog ~J Zglobnn spojka s telcskopskim vratilom provrta prema najvecem vanjskom prornjeru .?sl1l~a. ko]a omogucava dijclova vratlla. potpunu koaksijalnost vratila. Za velike i udarne okretne momente je ta spoika zbog kliznog pomicanja pera po utoru pri svakorn okretu pod relativno visokim specificnirn pritiscima manic pogodna.3 Popr ecn o pokretlj i ve ne e las ti cne spoj ke gradnji dizalica.esko postic~. a na gonjenorn utor. brodova.0 kpJmm' za kaljeni celik po bronci iii lijevanorn ieljczu. Tvrdoca kaljenja naleznih povrsina pogonskog i gonjenog dijela spojke obicno je 58 do 60 HRc. veta jc i neravnomicrnost hoda gonjcnog vratila u toku jcdnog okreta. Cesto se primjenjuje kod alatnih strojeva.5-3.~Jcva 1 vratlla. a krizni dio utore.!!. I '-. pnJen. i srednjeg kriznog dijela.3 do 0. 1. spojka omogucuje da se pri istoj duzini 1 moze mijcnjati visina h.6 do 14. Takav primjer upotrcbe javlia se kod vozila i kod alatnih strojeva. Krizni dio ima jedan klin i jedan utor..r-. IX u iednadzbi oznacava kut okrctania vratila. r-.8) M Ii. Manje spojke mogu se samo povremeno podmazivati.~. Za najceSce upotrebliavane dimenzije Oldhamovih spojki krece se odnos prornjera < I~. D? 0 ::.: IX cos 3 dopusteni specificni pritisak . Vclicina specificnog pritiska jest: ° meduvratila (2) prj konstantnoi kutnoj brzini pogonskog vratila (I). koji svojim ceonim ojacanjima u obliku pera ulazi u odgovarajuce otvore (utore) dijelova. Pogonska i gonjena polovina spojke najcekc su od celika. Upotre<:> bljava se u slucaievima kad se Of . u ---- cu2min cu. Oldhamova spojka @ (nazi" dio kritn-imMudl" pago{)Ski . Danas se upotrebliavaju u gradnii alatnih. Prenos ic ncclustienn @ Kombinacija skom upotrcbom kl inastog vratila zglobnc spojkc s dilatacij- Cesto sc zglobne spoike kombiniraju s dilataciiskorn upotreborn klinastog vratila.e q~ Shematski pi-ikaz zglobnc mcdusobno kutrio pomicanic okrctncg momenta spoikc.232. valjackih stanova. Za odnosi kutnih brzina su ovi : =0i IX = 90°.

izmedu kojih se ucvrscuje valovita membrana. koia je na cetiri mjesta @ Kuglasta zglobna spoika plosnato zaravnana.teni su u karnenu a ovai je opet ulozen u uzduzne utore vodcce polovine spojkc. Vls~dl)elna membranska spojka upotrebliava se za prenos velikih snaga. @ Zavisnost kuta prcticania i zaoataian]a zakretan ia <j! Ct ad kula nagilm 0' i kula @ Shernntski prikaz. pncvrs~ene prstenirna i vijcima na pogonski i gonjeni diospoike. a ~iSedije1na na ®. Mogu biti u kovanim i u lijcvanim izvedbama a do opte!ee~nJa od 20 do 6 000 kprn grade se serijski. koja dopusta uzduzni i kutni pomak. Unutrasniost spoike puni se uljem da bi se smanjila buka i habanie. pokrctljive i dil. Ravnomjernost kutne brzine gonjenog vratila r» 3 = 00 1 (00 1 je kutna brzina pogonskog vratila) postizemo sa dviie zglobne spojke.'nu pokretljivost @. Ona spaia na taj nacin prstcn i stezalike s kuglom. Inace se te spojke grade za opterecenja 1 do 110 000 kpm. uz neelastican prenos okretnog momenta. Te sc spojke up~trebljavaju za pogone s promjenljivim smjerom okretanja kakvi se pojavliuiu u valjaonickim pogonima. U nju $U mcdusobno okomito izbusena dva provrta. Rukavci poIovine spojke ulezii. inerci[alne sile. vratita.Zavisnost kuta preticania tp [tp = az .K<:~ one prve iskoriscuje se e1asticnost tanke metalne mernbrane ~d c~. Kratkotraino se spojke 1110gu preopteretiti i do 50%. 5. Dopusta uzduzm pornak. javljati zbog ubrzania i usporavanja vratila.~ zubi moguca [e pokretljivost spojke. U tu skupinu spoiki spadaiu mcmbransize spoike (jednostavne i visedijelnc) i spojke s lucnim zubima. Spoika b lll(}Zebiti jednostruka i dvostruka @a (obje glavine imaju zube).1] od kuta nagiba i kuta zakretania IX dana je na @. DvoStluka zubna SPO)kll s lucnirn zubima omogucuie. ali one se mogu samo kutno nastavljati. GJ b) @ Zglobna spojkn s kamcnom @ Jcdnostavna mcmbranska spoika @ V Iscdiiclna mcmbranska spoika Ii} 384 Dvostruka zglobna spojka Zubna spojka s Iucnim zubima @a sastoii se od dviju ~lavina s l~cnim vanjsk~m zuhima. Zglobna spojka s kamenom prikazana na @ omogucuie veliki kut a i duiinsko izravnanie. II kutni do 4 5°. Neravnomjernost CC u takvu slucaiu postoiati samo na srednjern meduvratilu. pri visokom broju okreta. a vilice srednjeg vratila moraju biti u jednoj ravnini@. Dvostruke zglobnc spoike ne trebaju meduvratila. i radijalni pomak do 12 mm. . . Pri tome moraju i osi vratila 1 i 3 zatvarati 8 osi srednjeg vratila 2 jednake kutove Il. ~ ObZlro~ na lUC111blik o ¢i. Tu se kao zglobni clement upotrebljava kugla (I).4 Ku t n o i u z d uz no p ckr etl j iv e s p o ik e (kutno pokretljive i dilatacijske) Te spojke omogucuiu kutnu i uzdu. zavisno od rnase tog a Pri promjenljivo nastavliivim pogonima alata upotrebljavaju se kuglaste zglobne spoike @. vee prema velicini spoike. :2 5 PRAKT!CAR 111 385 . Kamen ie u utorima uzduzno i kutno pokretan. a ima i moguenost kutnog pomicania. Spojka se moze nagibati do kuta od 40". Ove 8U uiedno zaticrrna (3) osigurane u prstenu (5).tacijskc spojkc @ Krizna zglobna spoika Mcmbranska jednostavna spojka prikazana je na @. koji zanvacaiu u unutarnje zube vanjske cahure spojke. gdje ce se.l!ka za opruge.1). Krizna spojka @ sastoji se od dviju jednakih polovina kriznog zgloba ulezistena u iglicaste lezaje. mora moment inercije rnase biti sto manii pa sc zato srednje vratilo izraduje supljc. . Sastoii se od dviju glavina. Da bi urjecai neravnorniernosti bio 5to rnanji. izravnava rnan]e radiialne nerocnosti. pre~o ko[ih se prevlaci cahura (4). a u njih . ulaze cepovi stezaljki (2).232..

c) mogucnost kutnog pomicanja. Ne traze tocnu koaksiialnost vezanih vratila. Prednosti elasticnih spoiki jesu: c) 1 .Omogucuiu udara na taj nacin sto kineticku energiju udara.m<ml"'}~ udora a}(umubcijom ukupno Shematski pt-ika funkcionalnc zavisnosti (:ilk rctnog momenta od vrcmcna no. 5. Materijal tih elasticnih elemenata moze biti guma. Kolebanja okretnog momenta i udari na gonieno] strani smanjuju se.. Losa im je strana skupa izrada lucnih zubi. tj. Ta se karak. jedne polovine spojke prema drugoj polovini. d) elasticnim elcmentima. pa i vremenski pornicu (kasne) u odnosu prema pogonskoj strani ®. gonjenu stranu spojkc. Na @b prikazan je teoretski sluca] gdje je cjelokupna energiia udara.mcnj«lp <!dora {lkumutaCi~m roa udar<J ""'r~IJ' smQnj~. n dcsni gonjellu strunu Na @ prikazan je slucaj kolebanja okretnog momenta oko neke srednie vrijednosti na pogonskoi strani vratila.233 Elasticne spojke Kod elasticnih spojki vezu se dijelovi spojke na pogonskom i ria gonjenom dijelu vratila pomocu jednog iii vise elasticnih elemenata. prigusena. 387 386 . kako to pokazuje @c. Elaaticne spoike rade zapravo i s akumulaciiom i s prigusivanjern.nb\. d. mogucnost zakretania pretvaraiuci se u deformaciiski rad. [ednakost udarne i akurnulirane energije izrazena ie na @ jednakim povrsinama (unakrsna srafura na pogonskoj i na gonjcnoi strani). b) mo[a udara akumulira u gucnost akaijalnog pormcama. Udar S na pogonskoj r.c.i udari za pogone kod kojih nastaiu kolebanja okretnih mornenata za pogone kod koiih se ocekuju torzijske vibraciie. a dopustaiu i dovoljno veliki aksijalni 4 pomak i medusobno zakretanje obiju polovina spojke jedne prema drugoi ®b. Sposobnost smanjenja udara prigu§avanjem dana je kolicinom energije pretvorenc unutarniim. Mogu se upotrijebiti u najteiim pogonskim uvjetima (promjena smjera okreta). aksiialni i kutni pomak te laku rnontazu i demontaiu. pa i vanjskim trenjem elemenata u toplinsku 'energiiu. pomocu elasticnih elemenata djelomiCno prigusuju. snizenie 2.~m pr{guS. a pri rastereceniu po drugoi krivulji. @ Shematski prikaz mogucnosti mcdusobnog pomicanja vratila a djelomicno se energipomoeu elnsticnc spojke : a) mogucnost radijalncg pomicanja.b) Elasticnc spoike dolaze u obzir: • @ Moguenosti medusobnog pnmicanja pomicanje i kutno vratila zubnc spoikc s lucnirn zubima (Tackeova radijalno pornicanie.!!_d2.-r~~~ P If . Mo = f (<p). Udar nil.teristika dobiva miereniem kura 1':aokretanja za razne vrijednosti okrctnog momenta Mo. b) nnein djelovanja spcjke spolka): a) kutno 2 3- za pogone kod kojih se [avljaju jak. pa ce se i sniziti. gonienoi strani desit ce se sa zakasnieniern (t2 > t(). 3 do koiih dolazi uslijed neravnomjernosti okretnih momenata. Omogucuiu radiialni. Ui edna dclazi i do v rcmcnskog pomicania udara od vrcmcna l1 na t~ udara 5manjen~ @ Smanjcn]c udara upotrebom elasticnih spojki. pracen jos i udarima. (I ~ u roplinsku ffl/YgijJ 1 2 3 ~r~giJd:a~~a . Karakteristika elasticnih spojki je funkcionalna zavisnost okretnog momenta i kuta zakretanja. Moze se dogoditi da izmjerene vrijednosti kuta zakretanja odredene vrijednosti okretnog momenta padnu pri opterecenju i rasterecuiu na istu krivuliu. plasticne mase. Na @a prikazan je teoretski slucai gdjc ie ciiela energiia udara prikazana na pogonsko] strani spojke unakrsnom srafurom. prikazana na pogonskoj strani dijagrama unakrsnom srafurom. celik za opruge.Postoii mogucnost medusobnog radijalnog i kutnog pomaka vratila @a. oj p . prctvorena ie u toplinsku energiiu. odnosno da dobivene vrijednosti pri optereceniu idu po jcdnoj. Neki tipovi spojki primjenjuju se da bi se sprijecila rezonancija torziiskih vibracija. akumulirana pomocu elasticnih elemenata i postepeno prenescna nil. Udal' na gonienoi strani spojke moze se smanjiti bilo akumulacijom ili prigusivaniem cnergije udara.1 rnni srnaniuie se ugrndniom elasticnih ulo:/. pogonsko] i gimjcnoj strani vratiln. pretvaraiuci je u toplinsku energiju.ivanjtm rod Ut'bro prefV()f'M Prednosti su spojki prilicno umierene dimenzije i velika trajnost. Lilcvi dijagrami prikazuju pogonsku .

Zavisnost Mo = f('P) maze biti Iineama @ Mo = c'<p [kpcm] c = . a aksijalni pomak do 2 mm. Kada se prekoraci max M 0. Prva je prikazana na @a i daje ravnu karakteristiku. Ravna karaktcristika elasticnc spojke ) I'fl ~ /(lft wp )it~ {ifi Spojka s cclicnim .. pocinju se polovine spojki medusobno zaokretati. Vrijeme smanjivania amplitude udara je dugo.i~ Zakrivljena knraktcristika spoike koi a rad i s priguscnicm 0) Kod spojki cija je karakteristika pri optereceniu i rasterecenju razlicita @ i @. savijenih II obliku stremcna. gubi se prctvaranjem u toplinsku energiju. Dio te energiie. uzima se kao srednja vrijednost. Na @b prikazana jc spojka kod koje kurakteristika nema svoi pocetak u tocki 0 koordinatnog sistema @c. izrnedu cijih zubi su ubacene prednapregnute zavojne torzijske tlacne oprugc. sa zakrivlicnorn i prigusc»] em karaktcriatikom @ Rad spoikc s ravnorn karastcristikom bez prigusenja @ Rod spojke istodobno produzcnie vrernena izmedu poiedinih titraja. Zice od celika za opruge cine kod te spojke elasticne clemente. 388 ® Voith-Maurcrova spojka . dan sradranom povrsinorn.>:"og celikR ~ zak~tonia €I- (il Zakt-ivljena karakteristika elasticne spojke @ Ravna karaktcristika spoike koja radi s priguscnicm I. relativnorn prigusnoscu : Bennova spojka @ sastoii sc od dva ozublicna kola.". Spojke omogucu[u zakretanie do 2. zavoii oprugc sjednu jedan na drugi pa spoika radi kao neelasticna. kutni pornak do J . Odgovarajucim oblikovaniem otvora za uJcziStenje iict moze se postici i zakrivljena karaktcristika.. Iz navedcnog proizlaze i smjernice za oblikovanje elasticnih spojki. Spojke s prigusivanjem imaiu <jJ > 0 < 1.233..l Maze bid izrazena i krivuljom @' Pri zakrivlienoi karakteristici @ krutost stalno raste tako da pri vecem kutu <p spojka radi tvrde. radijalni pomak 0. a one s akumulacijom qJ """O. 5. Prigusna sposobnost spojke izrazena je tzv. Naicesce se traii strma karakteristika s prigusivanjern koja postepeno iIi naglo raste. Voith-Mauecrova spojka ® prcdvidena je za okretnc momentc ad 15 do 12000 kpm. spoika s cilindricnim zavoinim ioraiiskim oprugama Mot ~-. pri svakorn udaru ili titraju ovdje se stalno smanjuje amplituda titraia i zato se takve spojke upotrebljavaju kao prigusivaci torzijskih vibracija. Aj_ .0 [k~:. Na ® i @ vertikalnorn srafurom prikazane povrsine oznacuiu kolicine akumulirane energije koia se s pogonske strane gotovo bez gubitka prenosi na gonjenu stranu.1 Uspjelije ko n s trukcii e e l as ti cni h s p o ik i s o p ru z ni m e lc m e n t ima Spojka s celicnim iicama od celika za opruge @. Kod spojke sa zakrivljenoru karakreristikom @ i prigusivaniem vriieme smanjivanja amplitude titraja vrlo je kratko. UpotrebIjavaju se za udarna opterecenja i za vclika kolebanja okretnih rnomenata. niie dovedena kolicina energije iednaka odvedenoj. Opruge imaiu prednapon pa pri niskirn okretnim momcntima ncce doci do zakrctania <p. uz @ Bcnnova spoika.~/4Y~~~ ~ Karaktcristikn spoikc dana funkcionalnom zavisnosti Alo = f ('1'). a vremenski razmak pojedinih titraia [e konstantan. Broiem ilea i izbororn radijusa na koiem su one uldisrcne mogu sc postici razne mogucnosti u pogledu vclicine okretnog momenta koji se maze prcnositi.6 do 1. S obzirom na stalan gubitak iednog dijela energi]e. Potrebna velicina spojke odreduje se prema vclicini okretnog momenta (Mo) j pogonskog faktora (qJ)maxMo = qJMo. koie dovode do dodatnih radijalnih i aksijalnih opterecenja Iezaia. Na @ prikazana je spoika s ravnom karakteristikorn bez prigusenia.5°. Polovine spojke povezanc su medusobno s vccim brojern diielova od okruglog celika za opruge. b) ! .iearn.1.5°. Tek kad okretni moment doscgne vriiednost MOl. 'Nedostatak elasticnih spojki iesu povratne sile elasticnih clemenata. Izvode se u dvije konstruktivne izvedbe.6 mrn. Krajevi tih dijclova ulozeni su II provrte. Buduci da relativna prigusnost elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstantna. od op.

a spojka radi Odavde izracunavamo S na temelju danog ili usvoienog i:r. zavisno od velicinc spojke. @ Spoika 8 oprugama lahUrR CMAN-Renkova U obHku spojka) ~91 . koie spojki daju progresivnu karakteristiku. F = 2 . radijalni 0.racul1avamo visinu opruge 11: h dop 0 Na osnovi poz natog 3 = 3 FI S dop o. Vaniski prornjer zubi uzima se cmpiricki D ~~(4~4. Time se skraeuie krak slobodnog dijela opruge.5 do 2 mm. Karaktcristika joj je progresivna. [mrn] Ymax' Bibby-spojka @a sastoii se od dviiu prirubnica s ozubljenjern. broj zubi) Debljina zuba f racuna se iz dopustenog savojnog naprezan]a. kutni pomak 10. uzevsi da sila F 0 djeluje na vanjskom obodu zuba. Upotrebliava se za okretne momente od 5 do 5 000 kpm. a radijalnog pomaka 0.45 do 50 @ Btoby-spoika Sl'ojka s oprugama u obliku cahura (spolka MAN~Renk) @' S obzirom na to da S11 opruge u nhliku cahura i da izmedu njih nastaje trenie. navuccne [edna na drugu. ima zadatak da ogranici opterecen]c opruga i <. Mogucnost kutnog pomaka krece se do 1.5°.3°. koji se dielovanjem okretnog momenta stezu.5) d. Iz danog Mo rnogucc je na bazi poznarog D izracunati obodnu silu uu spojki: a] l~ -'f @ Karakkristika Bibby-spojkc sa skicom progiba opruge aa prorucun Spojka s aksijalnim oprugama u obliku traka (Wiilfel-Elcardova spojka) @ sastavliena je od dviju polovina u obliku prirubnica i od vise paketa fleksivnih opruga.. tam se pri stezaniu [edna 0 drugu pretvarajuci dio rada u toplinu. [3 . Mogud kut zakretanja spojke iznosi do 2"..2°.5 do 3 mm. Na @ prikazana je karaktcristika Bibby-spojke Mo= f(<p). Upoucbljava se u gradnji dizl-rnotora i prenosa. ~- 3Ymo. zavisno od velicine spojke. aksiialnog pornaka 4 do 20 nun. dobit cemc: @ Spoika s aksijalnim oprugnma CWi.. Ta se spoika upotrebljava za okretne rnomente od 2 do 10 000 kpm. Obje njene polovine djeluju na pakcte opruga. Paketi traka ulozeni su izmedu zakrivljenlh naleznih povrsina. izvucemo vrijcdnost za FI 1 uvrstimo je u gornju [ednadzbu. Spoika se koristi za okretne momente do 40000 kpm. Srednji tho s nOS0111.. [ace opterecena opruga nalijeze postepeno sve vise na bok profila zuba. Karakteri~tikQ opruge [e zakrivlicna s prigusenjem @. u cijc su utore ulozene zrnijasto savijene oprugc. zakretanja 1.. Mogucnost prigusivania ie mala. Prigusenje udara jc vrlo malo. Polovine spojki medusobno su povezane pornocu paketa fieksivnih opruznih traka smjestenih aksijalno na obodu spojke.22 do 0.Spojka S J:adijalnim opr'ugarna u obliku traka @ prenosi okretni moment pomocu fleksivnih opruznih traka ulozenih u kriz izrnedu zakrivljenih naleznih povrsina. Cahure opmga. moze $e racunati i s malim prigusenjem.!. Okretni momenti koji se tom spoikom prenose krecu sc od 1. mijenja se i hvatiste ohodnc sile @b. Ako iz [ednadzbe za Ym. [mm] [kpjrnm "] . kutni pomak je do 2. na koje pri vecim opterecenjima opruge sve vise nalijezu (time se skracuie krak savijanja opruge).5 do 2000 kpm. Buduci da se trake pri savijanju medusobno i taru. radijalni pomak 1 do 2 mrn. aksijalni pornak 3 do 9 mrn. a aksiialni pomak 5 do 15 mm.111 sprijeci okretan]e paketa opruga. ta upojka ima visoko prigusno djelovanje. [kp) o D· Z (z . I progib opruge uzima se prema iskustvu: YIn"' = (0.ilfel-Elcnrd) U obliku trake 1) = _-- dop E 0. Te zakrivljene nalezne plohe. © Spoika U s radijalnim oprugama obliku trake tvrde. Ostale miere su iskustvene @le. koii je ubacen u otvor paketa oprugil. vee prema vclicini spojke. Mogucl1ost zakretania krece se do 2°.25) b. tim se oprerecenie povecava.(\ proracun opruge uzimamo = _!_ h 12 83 [mm] da je F 1 1 -2" = '6 h 1)2 dop c. a racuna se @lb prlbl izno iz pretpostavke da pri maksimalnom progibu opruga lezi na 1/3 boka zuba : I 1. daju spojki progresivnu karakteristiku.

0) Spojka Periflex ® ima elastican opruzm clement u obliku gumenog obruca s tekstilnim uh)scima ill s uloscima od celicnog pletiva. ~~t :lntkteri::. Time nastaje rrenie. Obodi obruca lcze na prirubnici unutarnje polovine spojke jcdan blizu .2 Ela st l cne sp oj ke s p r i g uii n i m elementima Kolutna spojka s gumenim cepovima @. vulkan-spolka @ irna elastican opruzni element. S obzirom na relativno vel ike ® Pcrifkx-spojb vezann \17. upotrebljava se za male i za srednic snage.e. Gumenc cepovc treba smjestiti sto dalic od osi vrtnje da bi se smanjio spccifican pritisak na gumene cepove [dop p = 0. za 5° prct"lira se oko 25% dovedenc klncricke cnergije udara u toplinsku energiiu.06 kpjmm"].lj Elnsti~ni dementi poscbnih obl ika ugradeni sa stnnovitim prcdnaponom @ El1pex-spojka @ Dcrnagova spoika. ali je gotovo bez mogucnosti za kutni i radijalni pomak.10 8 mm). S})ojka Eupex s prizmaticnim koznim iii gumenim uloscima (l)l ima karakterisriku. @ Kolutna ccpovima spojka s gumenirn @ Ra"li~ite mogucnost i dcformncija clasticnih clcmennta 393 392 . Elasticnim elcmentirna daiu se razliciti konstruktivni obliei. Pri djelovanju okretnog momenta spiralna opruga sc uvija (mota). Iz karakterlatikc proizIII'!.i da spojka ima iako priglIsno djelovanje. kocioni tocak nll)l:\ucnosti radijalnog. Namjesto gumenog obruca ima navulkanizirane gumene konuse.233. Mcguenost zakretania leti kod te spojke izmedu 5 i 10°. Sastoii se od dva koluta u obliku prirubnica i niza gurnenih ulozaka. aksijalnog i kutnog pomlcan]a. Spoika Perltlcks ima progresivnu karakteristiku. Na primier.aJl pornocu prstena i viiaka. koja se sastoji od dvi[u krivulja. ()bm':: je uz jednu i uz drugu polovinu spoike dr~.lika Eupcx-spojkc K 5. tzv.~. u pravcu osi ®b. takoder u obliku gumenog obruca. a nckad se upotrebljava i uz neku drugu spoiku. Spojka s navutkanizil'anim dljelom ® aliena je spojki Periflex. kumc pomake (do 4°) i aksiialne pornake (. !11i dvodijelnog./\)d. ta spojka ne trazi tocnost pri monlali. Upotrebljava se do 300000 kpcm. Vrlo je jcdnostavna pa se zbog toga i zbog bdumnog rada veoma cesto upotrebljava za niske i za srednie vrijcdnosti okretnih momcnata. Cahura se utiskuie u odgovarajuci provrt. Spoika s oprugarna smotanirn U obliku spirale @ Karaktccist ika MAN-Renkovc spoike Spojka Demag @. niie ')!Ijc!ljiva na vece radijalne pomakc (do 4 mm). Losa ioi ic strana sto gumeni obruc dielovanjern okretnog momenta izaziva aksiialne !dle koje optere6uju lezaic. kako to pokazujc q. a umontiran s prcdnaprezanjern omogucuic vclike deformacije i iako prigusivanje. pri medusobnom pornicaniu polovine spojkc.04 do 0. a kroz unutarniu '. zakretanie kutno ®c. sarno da bi se izbiegla tocnost monlu1. zakretanie po obodu i.:ahuru prolazi vijak koiim se pricvrscuje elasticni element.I. silenblok). Na ~l» prikazane su mogucnosti deformaciic elasticnih elemenata.:}. a ima i odgovarajuce prigusno djdovanje. Na ® prikazaua je izvedba s ugradenim elasticnirn clernentima (navulkanizirana guma izmedu dviju cahura. sto spojki daie i karakteristiku s prigusnim dielovanjcrn.lrugog tako da ne dolazi do visokih aksijalnih sila pri djelovaniu obodnog momenta. Sastoii se od dviju polovina i trakastih opruga smotanih u spiralu. [cdan od njih prikazan je na Gy.

_ vrijorM 1lI I @ Dijagrami ukljutiv. Da bi se dobila potrebna sila za ukljucivanje i za iskljucivanie iskljucnih i ukljucno-iskljucnih spojki. Na @ prikazan je di· dijagram ukljuCivanja spojke. kao ciIindriene i kao konicne.ucno-iskljucne spojke Iskliucne i ukljucno-iskljucne spojke omogucuiu ukliucivanie ili iskljucivanje pogonskog i gonjenog vratila u toku rnirovanja.2 Ukljucno-iskljucne Tame spojkc omogu{uju spaianie i razdvajunie vratila u toku okretanja u punom op•creceniu. Zubi spojke kontroliraju se s obzirom na savijanje i na speci!1cki pritisak naleznih povrsina pomocu obodne sile. odnosno u toku pogona. Diiele se na zubne i na tarne frikciiskc spoike.ta (zup~as!o) spoika c) d) @ Oblici zubi spoiki: a) trapczni zubi. Zubna spojka ukliucuje se za vrijeme mirovanja iii pri malim razlikama u broju okreta pogonskog i gonjenog vratila.Taj prenos sile s rucice na okretni dio spoike izvodi se pomocu kliznih kamena iii kliznih prstena koji zahvacaju u utor ili u ojacanjedijela spoike t@. Na @ prikazani su trapezni (za oba smiera okretarija). . ti. Spoika treba da je tako ugradena da je ta] prsten kod okretne spoike rasterecen. nema ni akumuladjskog. Pogonsko vratilo ima TIl okreta. odnosno za Iskopcavanje. elektrohidtaulicni i elektromagnetski. Za rucno ukljuCivanje i iskliucivanie spojke mora se sila s rucice potrebna za ukljucivanie i iskljucivanie prenijeti na okretni aksiialno ® Urcdaji za ukllucivanie pomicni dio spojke s utorom ili oiacaniem . .ucna zupcana spoika @. Ukljucena spojka daje s vratilom krutu vezu pa. pravokutni sa zakoscnim celom i zubi koii se u svakom polozaju daju utisnuti jcdan u drugi. Habanjo tarnih povrsina i zagriiavanie izazvano trcnjem spada u slabe strane tarnih spojki. a niti prigusnog djelovanja. "1- I I I " .234. Pri eventualnom preoptereceniu nastajc medusobno klizanje h) __t'vllca tarnih povrsina.234. __.!1 ~ if l~ t'~ _ <t .nja 395 .. dok je druga polovina cvrsto uklinjcna na niemu. dvodijelni.Spajanje nije tako sigurno. medusobno spojeh vijcirna. i to kao jed nolamelne ili kao viselamelne. Ceoni zubi mogu biti i drugih oblika. od broja ukliueivania i iskljucivanja u jcdinici vremena itd. odnosno na obodu spoike. Osim kao IIkljucno-iskljucne one sc upotrebljavaju i kao spojke za prornjenu smjera kretania i kao sigurnosne spojke. Klizni prsten je najcesce od sivog Iiva. ~ E I ~I I Ji. 394 Iskl. Tame spoike rnogu biti provedene kao eeone. Tarnim spoikarna postize se postepeno i kontinualno ukljucivanje gonjenog vratila prj bilo kojoj razlici u broiu okreta 'pogonskog i gonjenog vratila. I U spojki . Izbor sistema tih uredaia zavisi ad zahtieva koji se postavljaju na spoike.234 Iskljucne i ukl. d) zubi koii omogu~uju ukljudivan]c u svakom polozoju e spojke . koja djeluie na srednjern radiiusu nalezne povrsine. Kod te spoike je jedna polovina pomicna po vratilu.. Oni mogu biti mehanicki pneumatski hidraulicni. pa i dobro podmazivanie kliznih ploha. mora biti osigurano dobro uleiiStenje kliznih prstena. mora postojati pose ban uredaj za ukopcavanie. c) zubi s nagibom (sa zakoscnim celom). b) pilasti zubi. NajCesce se upotrebljavaju ceone tame spojkc. Buduci da pomicanje spojke u svrhu ukljucenja i iskliucenia traze prilicno velike aksiialne sile. pilasti (za jedan srnjer okretanja). prema tome. Zupcane spojke s cccnlm zubima najcesce su od sivog liva. Ukljuceniem spoike (tocka I) pret arn ® Iskljucna kandzo. Kod onih prvih okretni se moment prenosi zubima smjestenim na celu. od velicine SIlage koja se spojkorn prenosl. 5.1 Isk lj u cne sp o ik e o Vnlkan spojka s dvodiiclnim gumenim obrucem @ Spoika s navulkaniziranim gumenim diiclom 5. 5. a gonjeno vratilo stoii (n z = 0).

Da bi se obodna sila Po mogla sa sigurnoscu prenij:ti. a pri promienljivom M. 9. a to ornogucava da se klizne ploce odvoje od ploce s tarnirn oblogama. Rm IX - sin «) [kp] Specifican pritisak na tarnim povrsinama __P u__ spoikc: :. OblCn. odnosno ako obodnu silu izrazimo momcntom. Ako lamelc treba da se krccu na suho.[kprnm] t. = GD' 4g -t.396 ~~} 'I'arna spojka s konusnlnt tarnim povrainama Tarna spojka s konusnim tarnim povrs~nama 4J. Rucice (c) rlacc svoiim kracirn krakovima na aksijalno pokretne klizne ploce (e).. Na glavini spoike (a) sicdi ukljucni psrsten (b). onda su i unutarnje lamele glatke i dobivaju oblogu od umjetne mase iii sintrovanih materijala.. Ako je M.3 i 0. bilo da su cirkulacijski podmazivane). mora kut naglba. raste n2 po krivulji. U gonjenom diielu nalaze se jos i uteri u kojima su ulezistcne rucice s kracim i duzim kracima." 'IT Vrijednosti dopustenog Mo CIL cos Ji. Pri tome ce u vremenu t. Porn icanjern ukljucnog prstena udcsno oslobada se rucica. Pri specificnom pritisku od 2. Posro su pogonska i gonjena strana postiglc jednak brei okrcta n zajednicki se povecavaiu na 112 = 11. bi se ~?stigl~ ~to. Tada kraci krajevi rucica pririskuju Iarnele iii ih otpustaju. mora bid Po .I. iznimno 15°. Pr= -. ubrzanja potrebnog da gonjena strana poveca brol okreta od nula na n. 30 t. bez klizanja (tocka II). konusa b. a broi okrera n2 porasti od nule na n (tocka II). Time se odvajaiu pogonska i gonjena strana vratila. e = I -. konstantan. Vanjski prsten (f) (on cini drugi dio spojkc) nosi aksijalno pokretuu plocu (g). uz klizanje naleznih povrsina. u gornju jednadzbu uvrstim? vrijed. "~ I . + Mil [kpmm] unutarnjim lamelama mogucnost opruznog djelovanja tako da se paket lamela pri iskliucen]u spoike mcdusobno odvoji 1 smanu trenje u praznom hodu spoike na najmanju mjeru. -----. koji svojim uzduznim kretanjem dje1uje na rucice smjestene u utorima (c). [kpfmm].}a. df2. = R~ ~ R2 za Iskliucenle spojke .? je IX -. w GD' =_ 4g rr'n ---" 30 t.= I -~ =. Lamele su kalienc i podmazivane uljern (bi10 da su uronjcne u ulie. Sinusni oblik daje . [kpmmJ Tarna spojka s diskom (Onlinghausova) @ ima dvije klizne povrsinc.1tL.:.V. Ortlinghausova) granicama izrnedu 40 i 80. povezanih urnjetnom smolom. = GD2n -375 l.~ P .4. mase goruenog diicl a . Produkt specificnog pritiska i obodne brzine p . rnan~ sila za ukljucivanje spojke P". 397 . Vanjske lamele su glatke i uzduzno su pokretne u utorima pogonskog dijela spojke. Obloge su pri radu na suho izradene presanjcrn azbestnih iii pamucnih vlakana.8 do 10°. u obliku sinosoide i uzduzno su pokretne u utorima gonjcnog dijela spojke. raste 11. koji svojim utorima na vanjskom obodu nosi vanjske lamclc. ako je moment trenia A1 R veci od sume momenata statickih otpora gonjcne strane vratila M" co. brei okreta n I nesto pasti (n).nost z~ ~?rm~lnu silu PN. ~ Tarna sinus-Iamclna spoikn (Ortlinghausove) u) n'n Lr t: Ai. Na duze krajeve rucice moze se dielovati preko uzduzno pokrctnih prstena. Razlika Me "" lvI R ..kIJi djeluje kao moment ubrzanja masa gonjene straue vratila. Lamela ima vcci broi . gdie je Rm IL R".5 do 5 [kp/cm 2} iznosi vrijednost koeficiienta trenia izmcdu 0. [s] vrijeme ukliucivania lvI. dobivarno silu ukljucivanja: P. I)C t. 97310 P2 n.sto . Iedna klizna ploca (e) vezana je cvrsto s glavinom.:: CRT .FN' Ako.. linearno. koji nosi unutarnje lamele. i od gonjenog diicla s utorima na unutarnjern obodu. Tarna lamelna spoika (Ortlinghaus) «t~ sastoji se od pogonskog dijela cvrsto spojenog s vratilom. koja je oblozena tarnim oblogama (h). moment trenja Af R = F.RD - dopp [kp/mm'] specificnog prltiska i koeficiienata trenja dane su u tablici 3. Sila potrebna = Mo sin « [kp]. Velicina potrebne sile za ukljucivanie spojke dobiva se iz uvjeta ravnotczc sila ~~b: P" = FN ([.55 i.-.nosi spojka. I GD2[k = '-4g' pmm· s 21'je moment tromosti ..~ pa. Ukupni moment koii se prenosi frikcijskom spojkom bit ce: MR = M. cos IX + sin IX) c. iii su od Ciste umjetne smole.man) I •. v [p je u kp/cm ' a v mls] jest mjera za opteretivost spojke i krece se prema vrsti oblogc u dopustcnim ® Tarna 'polka s diskorn . one unutarnie su valovite.

Otvaranjem uljnog ventila spaja se prostor cilindra s tlaenim vodom uljne pumpc. mora biti mjera a = 1 mrn. sm « @ Potreban razmak tarnih povrsinn D~ bi se nalezne konusne povrsine odvojile.. (Rt _ PR RD = speeificna snaga trenja CI... Za ukliucivanic i iskliucivanie dovoda zraka sluze tzv. ' 5. Prcostalo ulje u cilindru dobiva. tlaci na vanisku tarnu plocu c.:) em. magnetski ventil i.. Losa strana su im eventualni gubici zbog loseg brtvenia.i----~I__. aksijalno pomicna.:anja upotrebljavaju se umjesto spoiki s plocastim tarnim povrsinama zup. I jedne i druge mog\! biti s iednom. sin do" = 0.sa 399 . dolnzi do nezeljenog ukopcavania spojke. Losa su im strana gubici uslijed 398 t1~Lamclna tnrna spojka s pneumatskim uk~}ucivnnjl. Pneumatska sl?ojka omogucu]e dobro ukljucivanie gonjenog diiela. Veci broi svornjaka d vezanih sa staporn tlaci na larnele. ulja ili magnetizma. Stlaceni zrak struji kroz provrte u vratilu otvorom a u prostor cilindra b. Za specijalne svrhe upotrebljavaju se JOS elektrornagnctske spojke sa zelj~zn<?m prasinom i in~ukcijs~e spoike. kojima se moze izvrsiti i do 3 600 ukliucivanja u toku iednog sata.15 p[kp/mm'] 0_.14 do 0. prolaze kroz lamele.-2- 0.!m Na @ prikazana je tarna elektromagnetska spoika s kliznim kolutima sa dvije tame pOVl'Sinc.s -y:_ "'" 1.' pu ~ (PV)dOJ> . Kad je djelovanjem pritiska na stap svladana sila oprugc.Dopusten! speclflen! pritisak i koeflcljent trenja Tablica tarnih povrsina 3 Materijal I~I I 0.234. Dijele se na elektroruagnctske tame spojke s kliznim kolutirna i na elektromagnetskc tame spojke bez kliznih koluta.Odlikuje se [ednostavnoscu konstrukclje. povrsme konusne spojke oblazu se umjetnirn iii sintrovanim materijalom k~ji se na nalezne povrsine lijepi ili zakiva. ali s nesto drukciiim nacinom djelovanja.. Na @ prikazana je lamelna tarna spoika s kliznim kolutima.. = 8 do 10". tj. Pri ukljucenju struie djeluje dcktro"magnct na kotvu c i privlaci je. a opruge vracaju stap u prvotni polozai.I!ju tarnu plocu d. iz cega proizlazi potreba horizontalnog pomaka 0. Prednost irn je mogucnost regulacije okretnog momenta promienorn pritiska ulja. sto u odnosu prerna velicinispojke moze traiati do 1 sekunde. h=_a_ sin CI. Svorniacl a. Tarne hidraulickc spojke ~~. a ta srednja ploca. koje su izradene od magnetskog cclika. Tanke' la. Pri ukliucenju spojke ne postize se odmah konacan pritisak zraka. pritlsak kojim tlaci stap.005-O. Tarne elektromagnetske spojke.-. To je razlog sto se te spojke upotrebljavaju za ogranicen o Lnmctna tarna spoika s hidraulickim uklju¢h'anjem broj okreta. ucvrsceni u kotvi t u tarnoj ploci b.OI Kontrola n~ zagrijavanie p~OV?~ise na temelju specificne snage trcnja.~ne spojke s cconirn zubima. 'P = 1>. a stap c pritiskuj e lamele.. pritiskuiu ovu na sred. Zatvaranjcm ulj" nog ventila prazni se pro" stor cilindra preko povratnog voda. koje rade na suho i tame . Nakon iskljucenja struje opruga vraca kotvu u prvotni polozaj.. P za CI.O_2_-_0_.3 Tame spojke mehaniCki koj c se n e uk l iucuju Te "spojke s?. Opruge e vraeaju stap u pocetni polozai.~ako.O_5 __ _L_I_'jC_v_an_o_zC_I_je_zo_p_O_I_ij_CV_a_n_om_z_'c_li_CZ_U_I __ O'_I Lijcvano eventualnog loseg brtvenia i usliied korodivnog dielovania vlaznog zraka. hidraulicke i elekt~om~gnet~ke spojke. Iskljucenie spoike postize se prekidom dovoda stlacenog zraka i odzracenjem vodova. snage izazvane radom trenja svedene na [edinicu nalezne povrsine: P sp = sin 1. Danas se pneumatske spojke ccsee upotrebljavaju. koie mogu prenosm vece okretne momente od tarnih spojki istih velicina. Paket lamela lezi kod te spojke izmedu magncta a i kotve b tako da magnetske silnicc. Za ukljuelv~nJe za ~nJeme mlfo.E. Tarna pneumatska spojka @l. pa imamc: pneumatske. moraju biti tanke da se ne bi ® rcmetio tok J magnetskih sila.1. kako je to prikazano na sliei. zeliezo po ~eliku I-L-ij-CV-a-n-O-Z-C-lj-eZ-o-p-O-k-Ol. Tamo tlael na stap c pornicuci ga ulijevo.18 je a (pv) = 10 do 30 u prosjeku 20 (~e_. sa dvije il i svise tarnih povrjlina. Slic~? kao kod tarnih spojki s cconim tarnim povrsinama. Lamelna dviie tarnu spoikn tame povrsine s kliznim kolutirna clcktromagnetske . konstruirane da ornogucuju dalpnsko ukliucivanje pomocu zraka. usliied ccntrifugalne silc. One. CI.

Dielovanjern magneto. za sluca] da ic kratkospojni elektro-motor spojen s gonjenim strojem krutom spojkorn (ipa. koja ima visok koeficijent trenja. kli:wi Tarna elektromagnetska spojka lamelna bez prs/en kliz. zbog sigurnosti.da je moguc dovod struie bez kliznih prstena. u cijim su utorima ulozen. Dok struja tece. Lamele su dovoljno debele tako da su u stanju da preuzrnu i odvode potrebne kolicine topline. onda bi ga trebalo dimenspoika zionirati na snagu potrebnu pri upustaniu. Ta var~jant~ (a) ornogucuje da se preko elektromagnetske spoike izravno povezu zupcanik. Spojka moze raditi na suho ili u ulju. = f (. a) ZIl jedno zavisna od napona. Kod spojke s kliznim prstenima napon b) nc smi]e. Zbog pojava remanencij~ . Obje polovine spoike imaju ceone zube. Elektromagnetske spojke koriste se za rad istosmjeruom struiom. Prikljucni naponi vecih spojki s jednom iIi sa dvije tame povrsine iznose najccsce 60. kao sto su centrifugalne Mo .u kotrljajucih lezaja ulezisten na vratilo. a za larnelne 24 V. vezan krutom spojkom). stapne pumpe 3 Mo=k-k«l .dizalice. I.~"k«l2 pumpe. Gonieni strojevi mogu pri stavljanju u pogon imati razlicitc karakteristike. ukliniene na vratilo ~W~: U izvcdbi na @ a ulozene su unutarnie lamcle akslj~l. preci 60 V. elcktromagnctska kod koje vratila. magnet a privlaci kotvu c s magnerskc silc prolaze kroz lamcle prstenorn d i time se izvodi pritisak na lamele.strojevi za obradu drveta. Time bi pogonski stro] pri pogonskom optcreccniu bio neiskoristen.na tarnim povrsinama trosi se pri radu na prazno prilicno velika snaga.nih pr~tena prik~zana je na @P. kod kojih treba ubrzati same manje muse. 4 ? @ Dijagrarn upujitan]a urad krntkospojnog motor. no te lamele ornogucuju ustedu p rost ora. Omogucuju da pogonski stroievi.235. koii je pomo~.}n)' prj rjdavanju uvjeta za stavljanje u pogon treba navedene karakteristike 26 PRAKTICAR III 400 401 . Na (iD prikazan je utrosak struic i porast broja okreta u zavisnosti od vremena . strojevi za gnieccnie 2 Mo = konst . Postoie cctiri osnovne skupine radnih strojeva eiji su okrctni momenti pri stavljanju u pogon dani ovirn [ednadzbama: stroievi s vclikim rotirajucim masama. \'ratlLo) b) z.a dva vratila Elektromagnetska zupcasta spojka @. Izrncdu magneta i kotve ostvaruie se zracnost I.ie dovode u polozaj koji odgovara praznom hodu.mel. Glavina pogonskog vratila irna na sebi kotrljajuce lezaie na kojirna ie centrlran elektro-magnet. U ukljucenom polozaiu kotva se ne okrece. a prazni hod je ogranicen iii je to prazni hod nizih brojeva okreta. rernenica ili sl. na kotvu spojka se ukliucuie. Potrosak strujc je relativno nizak i krece se prcma velicini spojke izmedu 10 do 200 W. Magnetske silnice ne prolaze kroz lamele i nema pojava rcmancncije 0) izmedu lamela. pa se takve spojke upotrebljavaju za rnanje snage. Ko~va. Unutarnje Iarncle oblo~ene su obostrano oblogama od smtrovane bronce.: vaniske lamele.220 V.n~. vczanog krutorn spoikorn (gore) i spoikom za upustan]c u rad (dolje) @ Karakteristike upustanja strojeva Na @ prikazane su karakteristike rada gonjenih strojeva u funkcionalnoj zavisnosti Mo "M. od stanja mirovanja (ako bi bio ® Ekklromagnctska zupcasta npr.235 Specijaine 5. 110. koia se I_la :azne nacine prctvaraniem dobiva IZ mreze. a kotva se okrece zaiedno s glavinorn b. U jednoi polovini spojke smjesteu je magnet. Unutarnje Iamele (f) ulozcne su a~slJalno pokretno u zube glavine g. Varijal!ta b prikazuie povezivanje dvaiu kolutima. c je aksiialno pornicna i viicima povezana s vanjskim prstenorn d. s @ Larnelna tarna spoika s kliznim vrat~lom. ti. eiji se pogonski moment mijcnja u zavisnosti od broja okreta (kratkospojni elektro-motori. Upotrebljavaiu se najecSee kod alatnih stroicva. Ako bi takav pogonski stro] bio gonjenim strojem opterecen vee ad samog pocerka. Prekidom toka struic tlace opruge i odvajaju kotvu c od magneta a te. Okretni moment koji se prenosi spojkorn moze se regulirati promjenom napona jer je privlacna sila na kotvu 0· Lamclna lama 'pojka bez kliznih kolutll. 5.1 S pojke spojke z a up u s tanj e urad Spojke za upustanje urad iesu spoike s automatskim ukliucivanjern na nacelu centrifugalne sile. pokr~t!10 u ~~pcanik g. vcntilatori Mo = kco kalanderi. liftovi. a njenu drugu polovinu cini kotva. motori s unutarniim izgaraniern) dodu na priblizno pun broj okreta prijc nego sto ih optereti gonjeni stroj. Elektromagneti ovdie rmruju tako .e odvode male kolicine : opline. odnosno sa spojkom za upustanie urad (iDb.

n. b) u pogonu. @ Celjusna eentrifugalna spoika 5. i) ~lasticn. c) kuciste.ka @ Nacin djc!ovanja l'ulvis-spojke: a) mirovanic.235. Pogonski dio spoike Cini kolo s lopatama. Centrifugalna sila tlaci kuglice pri okretanju lopatica uz vanjski obod sve dok se ne stvori dovolino velika sila trenja i na taj nacin poveze pogonska i gonjena strana. stvara se trenje ad mase kuglica koje 8U djelovanjem centrifugalne sile t1acene uz unutarnji obod i pritiscu na nj odredenom silorn.. U poiedine kornore izmedu lopatice smjesta se jednaka koltcina celicnih kuglica prorniera 5 do 10 mm. koja zatvaraiu pogonski dio.eljusna centrifugalna SPOjM ka za upustanje ®.gonjenih strojeva. broi ok ret. te kalibriranih kuglica pomijeilanih s grafitom radi manieg trosenja.1. pogonskog vratila. Gonjeni dio na unutarnjem obodu niie gladak.ka @' Slicna je prije opisano] Metalluk-spojcl. a ta regulaciia ne mora biti pomocu opruga. I ovdie. Do dodira tarnih povd'ina pogonskog i gonjenog dijela spoike docl ce tek onda kada djelovanjem centrifugalne sile bude svladan otpor opruge. rada kratkospoineg elektro-motora Metalluk-spojka @. (. 2 3 upustanjem spojke s reguliranim upustanjem pomocu opruga spojke za upustanje sa zakasnielirn djelovanjern. Pogonski dio a nosi na svorniacima b celjusti koie su okretne oko tih svorniaka i ko]e privlace opruge d uz glavinu.13 Spojke za upustatlje sa zakasnjelim djelovanjem Spojke za upustanjc sa zakasnjelim djclovanjem jesu spojke kod kojih se upustanie urad moze regulirati.235.11 Spojke s nel'egulirallim upu5talljem @ Knrakteristika pogonskog 25 Ove spoike veiu pogonski i gonjeni stroj automatski. zajednieki uzimati u obzir. Aka u pogonu dode do preopterecenja. uz karakteristike pogonskih srroleva i karakteristika spoiki. Dok se jos nlie stvorila dovoljno velika oentrifugalna sila.12 Spojke s reguliranim upustalljem Spojke s reguliranim upustanjem pomoeu opruga jesu sve one spojke kod kojih se zakasnielo stavljanje u pogon goniene strane stroja.231. gonjcnog vratila Funkcionalna zavisnost okretnog momenta od broia okreta kod rurbohidraulicke d) otvor za nan. Rad te spoike temelji se takoder na nacelu centrifugalne sile. gonjenog dijela sastavljenog od vanjskog oboda i cela. a okretna su na glavini pogonskog dijela. Spojka je napunjena uljem da bi se smanjilo habanie. mas a kuglica nije u staniu da stvori dovoljno veliku silu trenia pa nastaie klizanje.njo @ Metalluk-spo. Sastoji se od tri glavna dijela: pogonskog dvokrilnog kola uklinjenog na vratilo. Prenoseni okretni moment moze se mijenjati promjenom koliCine kuglica. f) vratilc radnog strop. c) brtva. kao i kod prethodne spojke. Cela zatvaraiu lopatice. Kad okreti dosegnu odredenu visinu. vee ima niz plitkih utora. koje b) b) pogon <) preopt. Oba rotora pumpe i turbine zatvorena su kucistem c. (0) 5. g) brlval h) vratilo motora. svladat ce centrifugalna sila silu opruga i ccljusti ce svoiim oblogama (e) tlaciti na vaniski prsten f genienog dijela spojke. Spoike za upustanje urad mozemo podijeliti u tri skupine. lopatice guraju ispred sebe kuglice.t. u odnosu prerna pogonskoj strani. Q Ci'r n) 'l:urb~hidraulicna 111<'vnn)C ulia. Tako nastaju sile trenja i dolazi do prenosa okretnog momenta. b) rotor turbine. Napunjena je kalibriranim kuglicama promjera 1 mm. postize djelovanjem opruga. spojka. @b) spoika s Periflex-spojkom: a) rotor pumpe. Turbohidrau1icna spojka @ a sastoji se ad pumpe a kao primarnog kola i turbine b kao sckundarnog kola. Na <Z"W prikazana je karakteristika kratkotmjnog pogonskog motora. Ekonomicne su samo pri vecem broju okreta (vlse od 700 min-i). zavisnorn od broja okreta. Spojka se izvodi kao rernenica Hi kao spojka vratila. Motor se za to vrijeme ubrzava bez opterecenia gonjene strane. bro] okreta spojke 403 402 . c) pri prcoptere~enju Pulvis-spo. ali tek posto se postigne odredeni broi okreta.. To su: spojke s nereguliranim 5. a gonjeni dio moze biti remenica. Pogonski broi okreta mora zato biti veci od 11 = 500 min . NajceSca vrsta te skupine spojki je celiusna centrifugalna spoika za upustanic.

Pri prcoptcrccenju aksijalna sila kuglice svladava otpor opruge i na taj naein nastaje medusobno zakretanje pogonskog i gonjenog dijcla spojke. ali ni izdaleka ne na vrliednost L. 5. zavojne oprugc d. bude odrezan. kad prekoraci dopustenc granice. Pri tome kuglice preskacu rupu i buCe. ulozenih u zakaljene cahurc b i c. Kad uslijed opterccenja na gonjenoj strani u odnosu prerna pogonskoj strani padne broi okrera. Nisu. @. Za vcce okreme momente primjenjujc Karakteristika spojke prikazana je na qpb. Na ® prikazana turbohidraulicna spojka je turbospoika Voith . Iz dijagrama ~e vidi da [e u momentu ukljueivania Iu veliko. Losa je strana tih spojki gubitak vrerncna pri zamjcni puknutih svorniaka. te sto nije dovoljno tocno poznata evrstoca na odrez tako da treba racunati s vecirn odstupanjima. On se moze regulirati promjenorn koIicine ulja. Ta osobina spoike iskoristcna je kod motornih vozila za spaianie motora s uredaiima za pogon. Ona pocinje raditi rek pri preoptereccnju. medutim. da bi nakon kraccg vremena pao na vrijednost In. potrosak struje I. d) aa motor spoien s gonjenim stroicrn spoiji. Ukliuceniemspoike potrosak se pomalo penje. u vrlo jcdnostavnoi izvedbi. za motor spojen s gonjenim strojem preko krute spojke @b. Dok motor radi. dopustena i takva opterecenja koja bi izazivala naprezanja jos u granicama elasticiteta ako su nastala naprezanja tako velika da se time ugrozava norrnalan rad stroia. Ovo moze biti izazvano bilo prevelikim progiborn. dviju kuglica c.naprazno.235. prerna tome. c) za motor spoicn s gonienim stroiern spoikom za neregulirano upu~tanje. Upotreba tih spojki dolazi u obzir i kod kratkospojnih elektro-motora. Sigurnosne spoikc su. lako zamiieniti novima. Nekad se ta spojka ugraduie izravno u stator elektro-motora. sinkroniziran. 404 @ Sigumosna spojk. Na @id prikazan je rad spojke za upustanje sa zakasnjelim d~elovanjcm. Za vrijeme tada stroja s norrnalnim okretnirn momentom sigurnosna spojka ponasa se kao neclastlcna kruta spoika.. motor b) kruta spojko je povezano s rotorom pumpe i napunieno uljem. s kuglicarna 405 .a motor spojen s gonjenim strojem spojkom za neregulirano upustanje @e i za motor spojen s gonjenim srrojem spojkom za upustanje sa zakasnjelim djclovanjcm @d. a Ip je struja koja se trosi kod neopterecenog stroja. bilo 10m. spoiena s Pcriflex-spojkom. Takav potrosak struje je i kod samog kratkospoinog motora. Na @ prikazani su dijagrami struje i brojeva okreta u zavisnosti od vrcmena: za sam kratkospojni motor @a. bilo prevelikim uvijanjem. gonjene polovine b. posto jc zaustavljeno okretanic. usl ijed cega dolazi do medusobnog zaokretania pogonske i gonjene strane spoike. Radi boljeg centrirania kuciste ie s rotorom centrifugalne pumpe ulozeno u kotrljajuce Iezaie.2 Sigurnosne spojke U radu nekih strojeva moze povremeno doci do takvih preopterccenja koja u pojedinim strojnim diiclovima mogu izazvati bilo trajne dcformacije.Odg?vara radu samog stroja bez opterecenja. kola cini pogonski dio spojke i turbine. ali vrlo kratko vrijeme.. Ako je broi okrcta pumpe. Presjek svorniaka a tako je dimenzioniran da okretni moment.a no. 7. uredaJ: koji sluze za zastitu stroja od preopterccenja. zakretan]e prestaje. rjcdc lijevanih svorniaka a. Pri praznorn hodu motora poiaQ~ Diiagraml struje i brojeva okreta doni u zavisnosti od vrerncna: a) vljuje se nedovolino vclik zn sam kratkospoini motor. b) za molar spoicn S gonjenirn stroiem okretni moment i vozilo stokrutom spoikom. Dielovaniem centrifugalne sile uljc daje Iopaticarna turbine okretni moment. Puknuti svorniaci mogu se. Tck kad se broj okreta kom sa zakasnjclim dielovaniern poveca.a) 5 am kralkospojn. SigUl:'!lO~na spolka s prekidnim svor-njacrma @ je jednostavna spojka kod koje se okretni moment prcnosi pornocu (najc<:sce) celicnih. stvorLt ce se usliicd djclovanja centrifugalnc sile u prestoru lopatica pumpe i turbine prsten od ulja. Da bi se sprijcclle napriied navcdcne pojave. na zupcane i na tame. koja odgovara porrosnii pri norrnalnom radu motors. prikazana ie spoika na @' Sastoji se od pogonskc polovine a. Neke spoike za upustanjc u fad djeluju i kao sigurnosne. je stmja koja odgovara motoru pri nonnalnol11 optere(-enju. Sigul'nosne spojke s kugllcom @. d) 5p~jko so @ Slgumosna spojka S- prckidnim svcrnjncima Kao spojke za upustanie urad mogu se upotrijebiti i elektromagnetske spojke sa ze[jcznom prasinom i indukcijske spojke. I. Na skkama oznacuje i" struju u momentu ukljuCivanja. u uredaie se ukliucuiu automatske sigurnosne spojke koje nisu sposobne da preuzmu povecani okretni moment. Osim automatskih sigurnosnih spojki upotrebljavaju se takoder i sigurnosne spoike s prekldnim svornjacima. poveca se i okrctni moment pa se vozilo krece. sto velicina momenta sigurnosti nc moze mijenjati. Automatske sigurnosne spoike dijel e se na kuglicnc.~mab:u vrijednost. Cim povecani moment padne ~.Sinclair. Njen tok pokazuie da s padom pogonskog broja okrcta III pada i prenoseni okretni moment tako jako da se moze "r govoriti 0 razdvajanju spojke. ulje struji djelovaniem centrifugalne sile iz prestora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. Za prenos niskih okrctnih rnomenata.

Na 'llll> prikazana je sigurnosna Iamelna spojka. Gonjeni dio b smjesten ie aksijalno pomicno na klinastom vratilu c i tiskan je u zahvat pomocu opruge d.0 kp/mm 2).b·Dm ® Sigurnosna spojka s kuglicama rnomcnata za prcnos vccih okrctnih @ Sigurnosna lamclna spojku ~ dopp b) (dop p = 2. u cijim otvorima je ulozeno nekoliko opruga b.8 Po. kod kojih se ukljucenjc spoike. tj. a na krajevirna ovih smjestene su kuglice c. izvodi za vriieme mirovanja. u cijim celima su izradena udubljenja u koja ulaze kuglice. koji se maze regulirati. @' Te su sigurnosne spojke zapravo tame 'spoike. Ovdje je pogonski element puzno kolo a. "'>! 0. Zubi se kontroliraiu samo na specificni pri tisak naleznih povrsina 'll:~b p = ~~3~M. Sigurnosne tarne spojke @. Na pogonskom i na gonjenorn dijelu izradeno je ceono ozubljenje s kutorn na bokovima zubi ~ = 90°. u remenicu za plosnati i u rernenicu za klinasti remen.3 J e d nos m] erne spoj ke J cdnosmjerne spoike (slobodno okretne spol~e) ornogucuju spajanje pogonske i gonjen~ strane pri okrctanju u jednom smjeru. Sastoji se ad pogonske polovine a. koja se po 406 407 . koja moze biti izvedena kao samosralni strojni dio iii je izradena u drugom strojnom dijelu.se konstruktivno rjesenje prikazano na @. okretna spojka djeluj~ slobodno u srmeru . Iz slike proizlazi da je: F. Najce1ice se zbog svojih malih dimenzija upotrebljava u gradnii alatnih strojeva.kret~~Ja. Pretice Ii gonjena strana spoike p~gonsku. a protivno smieru kretania kao slobodno okretni element.u prik~zanom n80 @. Prema tome. a na @ je lamelna sigurnosna spoika ugradena u zupcanik. kali na 52 do 56 HRc i brusi. stvaranie pritiska na tame povrsine._ p) 2 Prema iskustvu sa spojkarna koje su u pogonu p. 5. Sigurnosne zubna spojka @a. Na gonjenorn vratilu je pomocu pera smiesten dvodijelni gonjeni dio spoike.e s~ . Kad nastavlieni okretni moment. kao kocnica. a za srednje vrijednosti okretnih momenata. bude prekoracen. Trazi tocnu izradu i to joj je ujedno nedostatak. Aksijalne slobodno okretne spojke grad. za okretne mornente izmedu 5 i 300 kpm.5 do 3. Paket lamela 'llll> i @i Izlozen je aksijalnorn pritisku opruga. Zubna sigurnosna spojka moze se upotrijebiti za oba smiera okretanja. = = Po tan (~ 2Motan Dill - p) = @ Zubna sigumosnn spoika @ U gradcne s igurnosne lamelne spojkc (1.235. npr. Te se spojke diiele na radijalne i aksiialne. Pogonski i gonjeni dio spojke obicno se izraduie od materijala za cernentiran]e. u zupcaniku.gotova i~kljuciv~ na pacel. Pogonski dio je ovdie vijak s plosnatim 111trapeznrm navoiem 1 matica. nastaie medu Iamelama klizanie. spoj sc automat ski prekida.~ z·hn.

OBERSMIT

Eugen, dipl, inzenjer

stroiarstva
/.

fX9lmskl> ·vrolifo

PRENOS SNAGE
5.31 ZOPCANI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . 410 Osnovni pojmovi - Cil indricni zupcanici s ravnirn zubirna _... Cilindricni zupcanici s kosim zubima - Konicni zupcanici s ravnim zubima - Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima - Konicni zupcanici s pornaknutim osima za mimosmicrna vratila _... Ci lindricni zupcanici sa zavoinim zubima - Puzni prenosi - Planetarni prcnosi 5,32 REMENSKI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . , . .. 525 Remenski pre nos s plosnatirn remenjem - Rcmcnski prcnos s klinastirn remenjem 5.33 TARN I PRENOS , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553 Tarenice sa stalnim prenosnim ornjerom - Tarenice s promjenljivim prenosnim omjerorn - Hidraulicni iii mrbop1'enosi

@ Aksiialna

icdnosmicma

SPOjk3: a) matica sa ravnom, povrsinom

b) matica

s konusnom

nnlcznom

strrnom nu;:ojll vijka maze aksijalno pomicati. Ona ima na celu ravnu ~~a iIi konusnu tarnu povrs.~nu ~~b. Druga ~ tarna _povrsina nalazi se na gonjenom dijelu spojkc. Pri 0k.retanju vijka u je~nom smJ~ru matica sc pomice prema gonjcnom dijclu, Okrcce Ii se vljak. u d~ugom s';\jeru, m~uea se udaliuie, a gonjeni dio maze se slobodno okretati. Aksiialne jednosmjcrne SPOjke primjcnjuju se za prenose niskih okretnih rnomenata. Radijalne jcdnosrnjerne spoike. U tehnickoj praksi je upotreba radijalnih jednosmjernih spoiki eesca od aksijalnih. Upotrebljavaju se u dviie osnovne izvedbe, Prva je prikazana na @ i iednostavniia je za izradu, dok je druga prikazana na @. Radijalne iednosmiernc spojke sluze za prenos sredniih i niskih okretnih rnomenata. Na @ prikazana je jednosmjerna radijalna spoika valjcima, Pogonski dio je zviezdast, a u gonjenom dijelu su utori za valjkc, S cela su valjci na jednoj strani osigurani prstcnom, Da bi zahvati svih valjcica bili istodobni, pri nekim konstrukcijarna valjei se tlace oprugama.

Ij~ Radiialna jcdnosmjerna spoika

@ Radiialna ka u manic

icdnosrnjcrna spojupotrebliavanoi izvcdbi

@ Radijalna

iednosmicrna

spoiku

s valicirna

408

5.3 PRENOS 5.31 ZUPCANI

SNAGE PRENOS

5.311 Osnovni pojmovi 5.311.01 0 p ce definicij e Zupcanici su strojni elernenti koji mcdusobnim uzastopnim zahvatom zubi prenose okretno kretanje i okretni moment s [ednog vratila na drugo. Za razliku od drugih strojnih elemenata (remenski, lancani, uzetni prenosi), zupeanici izvode taj prencs bez posrcdnih elemenata (remcn, Ianac, uze). Najmanje dva zupcanika u zahvatu (par zupcanika), povezani medusobno zajednickim postoljem CD iii strernenom, tvore zupcani prenos. Prenos kod kojih je jedan zupcanik drzan, a stremen se okrece, nazivamo planetnim prenosirna @. Pri svakom zupcanom paru razlikulcmo pogonski i gonjeni zupcanlk. Mali zupcanik dobiva indcks ,,1{',a veliki indeks 1)2(•• Ako zupcanik izvodi same dio kruznog . kretanja, izradu]e se kao zupcani segment. U granicnom slucaju (pri beskonacno vclikom radiiusu) zupcanik postaie zupcana letva kojom se mogu prenositi pravocrtna kretania, Podjela i oznaka razlicitih vrsta zupcanika provodi se prerna rnedusobnom poIoiaju osi vratila zupcanika u zahvatu, prcma osnovnom geometriiskom obliku tiiela zupcanika, prerna geornctriiskom obliku uzduzne Iiniie boka zuba, prema profilu boka zuba.

()- Konicni

7.-upcanici zubima

S

ravnirn

(j) Konicni

zupcanici sa zakrivlienim zubilna

~) CiHndricni Z\lp~~nki sa zavoinim zubima

(j) Zupcani

prcnos s cilindricnirn zupcan icima

CD J cdnostavni

planetarni i s unutarniim

prcnos s vani skim ozublicnjeru @I ruzni prenosi (cilinddcni pui)

®

ruzni

prcnosi

(globoidni

pu>'.)

5.311.02 Podj e la z up cani ka Prema medusobnorn polozaiu osi vratila zupcanika u zahvatu i prerna niihovu osnovnom geometrijskom obliku tijela zupcanike dijelimo : 1na cilindricne s osima koje su medusobno paralclne 2 3 na konicne s osima koie se mcdusobno sijeku ® i (1) na cilindricne sa zavojnim zubima S osima koje su medusobno mimosmjernc ® na puzne pre nose s osima koie su rnimosmjerne ® i @ 4 na hipoidne zupcanike s osima koie su mimosmjerne 5 <Ivi@. Prema geometrijskom obliku uzduzne l~~ije bokova zuba~ a kod puinih prijenosa prema geometrijskom obliku puza, zupeanici se dijele: na cilindricne zupeanike s ravnim zubima G) i @ i na @ Hipoidni zupcanici cilindricne zupcanike sa zavojnim zubirna ® sa zakrivljcnim zubirna na konicne zupcanike s ravnim .zubima ® i na konicne 2 zupcanike sa zakrivljcnim zubirna (1) , . na puine prenose cilindricne ® i na puzne prenose giobOldne ® .' 3 hipoidne zupcanike s ravnim zubima (j]) i sa zakrivljenim (spiralnim) zubima

®, <D

® 410

Cilindricni zupcanici 9 ravnim zubima

®

Cilindricni

ozublieniem

zupcallici

S unutarnjim

@ Cilindricni zupcanici s kosim zubirna

4

Gl:~.
411

Prema obliku uzduzne l inije bokova zuba cilindricni

zupeanici mogu biti:

s ravnim zubirna @ s ravnim medusobno pomaknutim zubima @I s kosim zubima (desna iii lijeva zavojnica) @ i ® sa strelastim zubirna (s izlazorn za noz i bez njega) @ i @ sa strelastim medusobno pomaknutim zubima ® s dvostrukim strelastim zubima @ s lucnirn zubima @.

Iii!

Konicni

zupcunici z ubima

s lucnim

@ Zupcan ici S ravnim zubima

~} Zupcanici s ravnim, Izmicnicno pcmaknutim zubima

@ Zupcanici s kosirn zubima, dcsni

@. Zupcanici s kosim zubima, liievi

RCe]9( EI
'1@ Konicni @ Zupcanici sa strclastim, mcdusobnc pomnknutim zubima @ Zupcanici s dvcstrukim st rel astim (h .... lomlicnim) zuhima zupcanici sa strclastim zubima

f~ Kcnicni

zupcanici

S3

xaktivljenim

zubima

u obliku cpicikloidc

@ Zup~"nici sa strelastim zubimn bez izmzn
ZR

no:;'

Iastim zubima S izlnzorn xa noz-

(g, Zupcanici sa strc-

5.311.03 Po d r u cj a p r i m j c n c p o j e d in ih vrs

ta

z u p c a n ik a

lItlE( (I
+@ Zupcanici s lucnim zubima

Izbor pojedinih nabrojenih vrsta zupcanika zavisan je od medusobnog polozaia vratila, od odnosa broia okreta pogonskog i gonienog vratila, prenosnog ornjera >)1(', od prirnjene prenosa, od brzine i od nacina optercccnja. Ako se omjer broia okreta pogonskog i gonjenog vratila i =
111 krece do 10 : I, to prednz stavlja naigorniu ekonomsku granicu za iz~or je~nostepenih ~ilin~riCnih prenosa s v:anjskim zubima (iednostcpcni prenos oznacuje ovd!e. ~renos ~ )ed~ll~ parom zupcanika), Vcci prenosni omjer mora biti visestepen (sa dva III ~lse pan zup~~lk?) ~.)~dnostepen1 prenos mogao bi bid i veci od 10 : 1, ali ie vEiestepem prenos naicescc [eftiniji 1 kompaktniji. Uzima sc:

Prema uzduznoj liniii bokova zuba konicni zupcanici mogu biti : 2 3 4 5 6 7 s ravnim zubima @ s kosim zubirna, desna i Iijcva zavojnica. Na ~W je desna zavoinica sa spiralnirn zubima, desna i lijeva zavojnica. Na ® je desna zavojnica s evolventnim zubima, desna i l ijeva zavojnica, Na @ je lijeva zavoinica s lucnim zubima, desna i liieva zavojnica. Na @ je lijeva zavoinica sa strelastim zubima @ s epicikloidno zakrivljenim zubima @.

za cilindricne zupdanike imox "'" 10 : 1 za konicne zupcanike imax "'" 5 : 1 I ovdje su teoretski rnoguci i veci prcnosni omicri uz uvjet da ti yeti prenosni omicri budu u granicarna mogucnosti izrade zubi. Puini prenos i,n., "'" 50 : 1 i viSe imln "'" 5 : 1 (moze i i = I). Primjeniuju se ondje gdje se traze veliki prenosni omieri i prenosi koji rade bez buke is prigusnim djelovanjem. Cilindricni zupcanici sa zavojnim zublma im•x R; 5 : 1 Dolaze U obzir sarno za niska opterccenja. Moguci su i vecl prenosni omjeri. Prenos u takvim slucaicvirna odgovara vee puznom prenosu, jer mali zupcanik ima rnalen broj zubi i vise lici puzu.

I

~I,

"

;

I.

I

, ..

_ ..

/,

. @ Konicni zupcanici so spiralnim zubima, dcsni @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima, lijevi

@ Konicni s ravnim

zupcanici zubirna

@ Konicni zupcanici s kosim zubima, desni

@ Vi~estcpcni

prenos

412

413

_. = do z [mm] Poloza] vratila Prcnos imJx Tip ravnim zupcanika zuhima Diobeni premier dan je umnoskorn modula alata i broja zubi: do = 111' Z [mm] ill s kosim Paralelan do 10 --. .O-n-'I-s ._--. ---··---------zubima viscstepcni s ravnirn iii sa znkrivlienim Buduci da se modul za dani zupeanik ne mijenja. ~----. mls -I--------~I---------I mls 1 I I 8 (...: ...---konicni s kosim.._ . Izbor tipa zupcanika prema prenosnom omjeru kvalitetu obrade Obodna brzina vma.. bok zub~. _--_.~~~~~._.----·~-.'ja se ~i dio?eni premier (b~z obzira na to da li se zupcanik koiirn god postupkom konglra).zupca.--. '.x do 5 mls (izuzetno nesto vise) iznad 5 mls do 15 mls S stroieva 5. sarno konicni za i 5-20 Unakrsni pod pravim kutom do SO i vise i visestepeni --.311._.. 15 25 100) udamo tdko i udarno 2 i g.2 5 I J5 norm.-.. . f) profili zuba 414 415 .-----1--I ..--. zubirna prcnos . noga ~uba. iIi grubo obradeni 0.bvo rub<> noga i U.-----I._ iznad 10 . "m.!_ 7t obodno] brzini za normalnu Tablica 1. PH proraeunu je pogodnije racunati s modulom nego s korakom. profiirum ulutom I Najtocnija I izrada I mls 2.---O-b-". prIJelQznl die boka zuba. o?no~om'tz~ mjerenje drugih velicina....5 i (5 i ---------+---. a run ~oze bitt. Ido 5 I.. c) !st? za ._Unakrsni --·-----------1-------------------1 konicni sa zakrivlicnim zubima preko 4..onolik.0 mls do 8 mls ----~I--------~I do 20 mls cilindricni sa zakrivlicnim mala optcrecenia kombinirani cilindricni do 20 ca!« puxni prenos prcnoa. Korak t dan je umnoskorn modula a1ata I broia 'It. !lIava aube.------ kombinirani cilindricni Izbor linijc bokova zupcanika prema obodno] brzini i nadinu opterecenia Tablica Dopustena Oznaka obodna brzjna 2. -d-o-4-. puzni j do 6 (max 10) zubims prenos..-~~ ------. Kod zupcanika s kosim zubima ona ie u ravniru 0 om! 0) na os vrtnje (ceona ravnina). /' Modul m dan [e: m = .----_ . i -_.5 ... @ Owake DS cilindritnom zup~niku s ravnim zubima: b) tjernena.--------.04 Osnovne o z n ak e sup can ik s ® Diobeni premier do je putanja na kojoj se pri izradi zupcanika s~vara...·······. ne mij._--.n~e ~ unutlU'njinl aubima.o boloo Jinijo a) opec =ue.!m)cr samo re idealna racunska velicina.teons povr~l~s. 5 : I ~ Kod tih zupcanika treba uzeti U obzir posebne propise koje daju proizvodaci za izradu zupcanika.' -----I 2.c-n-ic-i-S-d-V-O--· rnl~ strelastim zubima ---.. -----~25 100 tesko Cilindricni zupcanici sa strclastim zubima Cilindricni strukim ~-:'-. i·. podnozn~.-d-c-n-i '--1 Norrnalna II Cilindridni zupacnici s ravnim zuhima Cilindricni zupcanici s kosim zubima .broj koraka zubi kolik je broj zubi.. p!ObeE11 p:...-.-n-i--..-I-L-j-jC-v-.-.' zavisna zupcanika kvalitcta obrade od kvalitete izradc Vesta cptcreccnia --. ona ne moze biti ni izmjerena. korisni.. e.8 1 Fina obrada ~....ef. d) aktivni.Konicni zupc~nici sa zakrivlJenim zubima i. Ina i------ -~-..--1--d-O--2-0--m-l-s -..

Smier joj. = n. mjcrena na diobeno] kruznici So i eo daju u surni korak. - (0) I (»2 = dOl. Kinematski krugovi (pogonski krugovi odvaljiva. = ~~ n.75) 5 (5. u zemljama colovskog sustava racuna se s reciprocnorn vrijednosti rnodula metrickog sustava zld~. Spregnuti bokovi zuba su oni bokovi koji dolaze u medusobni dodir u toku rada zupcanika.75) 6 (6.3 (0.25 3. Yeti.. a predstavlja najmanji razmak izrnedu podnoinog i kinematskog kruga.25) 4. Bok zuba sastoji se od boka glave 1 od boka podnozia (noge) zuba.~~ 1'02' 1"01 65 70 75 [mrn] su radijusi diobenih krugova Vrijcdnosti u zagradama predvidenc su samo iznimne slucalevc i (reba ih ixbicgavati. gdje se racuna s modulorn.55) 0.25 2.5 1. mjerena na diobcnoi kruznici.5 (0. Visina podnoija zuba (korijena zuba) fIriznosi hr = 1. koji se pri prenosu kretanja valjaiu jedan po drugom bez klizania.35) 0. nulte prcnose sa standardnim profilom). Koristan dio boka zuba je dio bob zuba koji se moze koristiti kao aktivni dio boka zuba @d.75) 7 (7.9 1 l.4 (0. je dio povrsine z~ba izmedu tiemene i podnoine povrsine ®b... K?rak._ (JUS M. Relativno kretanje spregnutih profila iseovetno je s kretanjem odgovarajucih spregnutih bokova. izrazen u colima. a predstavlia najmanji razmak izmcdu kinematskog (pogonskog) i tjcmenog kruga..nJa) zup~amk~ ~ zahvatu mogu l?iti jed~1aki. n 2 dOl do i = mz.5 3. 416 417 .) i normalan korak (to = 7C IIIn).5) 9 (9.25) 6. ~ol'ak t. Taj odnos naziva se diametral pitch i oznacuie se DP = .. Pod prenosnim omjerom razumiievamo ornjer broia okreta iii kutnih brzina pogonskog vratila prema gonjcnom vratilu: 1 .3 nika @Ie.. ...5 (4. (do je dana u colima). Standardni modul 1110 Aktivni dio boka zuba je dio boka zuba na korne se izvodi dodirivanje sa spregnutim bokom @lid. U svakoi tocki liniie dodira spregnuti bokovi irnaiu zajednicku okomicu. Kod zupcanika s kosim zubirna razlikujemo ceoni (t~ = 7C Ill. a odreden ie analogno odredivanju desnog i liievcg navoja. maze biti l ijcvi ili desni. TI ~rugov~ rmaju Jednake obodne brzine.5) 10 II 12 Debljina zubt.5) 8 (8.6 (0. III Z 1 I = dOL -~······60----· '---·"60·--··". CP .3 In). prcrna tome: a do 1 c'" Z2 1'02 .U zcmljama rnetrickog sistema moduli su standardizirani. aka ni]e ravna. • L • n do 2• rr . potpuno je iednak pojmu koraka u metrickom sustavu samo stO je lucna mjera dana u colima. Aktivni dio boka zupcanika ie ovojnica niza uzastopnih polczaja aktivnog diiela boka zuba spregnutog zupcanika pri njegovu relativnorn krctanju. Za razliku ad metric" kog sustava. 7.z.015) Tablica 3. .8 0. Bok zub~. to = So + e(t. Pri. Profit zuba ie presjek zuba koii Be dobiva: za cilindricne zupcanike presijecaniem bile kOjOLU ravninom okornitom na osi zupca.= ~. za Tjemena i podnozna visina zuba. Za normalne sucaieve So = .Cl. Lezi na spojmCI ccntara zupcanika. Lirrije dodira profila zuba [csu crtc po koiima se dodiruiu aktivni dijelovi spregnutih bokova zuba @a.015 (tablica 3). U dodirnoj tocki su brzine kincmatskih V valjaka jeduake pa ie. Maze biti ravna iii zakrivljena l inija na kinematskoi povrsini.(odnosi sc na tzv.75 2 2..1 i 1. 0.5 (5. ~o~ka odvaljivanj. Bocna Hnija zuba je presjecna crta boka i kinematske (pogonske) povrsine ®b i @lie. 13 14 l5 16 l8 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 50 55 60 konicne zupcanike presijecanjcm bilo kojom kuglom sa sredistcm u prcsjecnoj tocki OS!@f. Normalna visina glavc (odnosi se na nulte prenose sa standardnim profilom) iznosi normalno Ilk = 111. Kod nas SU sta~dardni moduli dani u JUS M. Kinematski valici (pogonski valici) su kinematske povrsine zupcastih parova.5 2.75 4 (4. @)c. Napadna linija boka zuba je zajednieka okomica na spregnute bokove zuba u bilo koioi tocki dodira akrivnih dijelova boka zuba @a. DP utvrduic koliko zubi otpada ~1a 1" diobenog prorniera.C1.25 1.. Toeke dodh-a profila zuba su tocke u kojima se dodiruiu aktivni diielovi spregnutih profila zuba @b..45) 0." = 71.=:'· 111 je lucna udaljenost dvaju bokova zubi. a rnjere su dane u millrnetrima.£io. Prenosni omicr.elazni dio boka zuba je dio boka zuba koji spaja korisni dio boka zuba s podneinom povrsinorn. sirina meduzublta @la Lucna dcbljina zubi So je duzina luka izmedu bokova zubi.65) 0. Lucna sirina meduzublia Co je duzina luka izmedu susjcdnih bokova (lijcvog i desnog boka) dvaiu zuba..2 III (krece se izmedu 1.zduzna linija bok~ zuba je kod cilindricnih zupcanika presieciste desnog. odnosno liicvog bob zuba s kinematskim (pogonskim) valikom @Ja. I n. Kine~atski k~ugovi~'pogonski krugovi odvaljivanja (kinernatski valjci) jcsu zamisljcni kr~govI z~r:can!ka. = konst .7 0.75 3 3.5 (6. odnosno manii od diobcnih krugova. Os valjania (kinematska as) ie zajednicka crta plasta obiju kine" matskih (pogonskih) cilindara.. = ~~= a~-: = .. ')J PRAKTICAR III l!. do.25) 5. Raz likujerno lijcvi i desni bok zuba.a jest toek~ d?dira kinernatskih (pogonskih) krugova.circular pitch.

Svaka toeka na generatrisi (izvodnici) koja ic kod evolvente pravac.B2 = b.ljoi K1I9 ~) D ruga konstrukciia evolvcn tc @ Evolvcnta 418 419 . Buduci da 811 temeljni krugovi proporcionalni kinematskim krugovima. dijelimo na jednake dijelove CB .ortocikloida. Osni razmak a. Od tocke C nanose se na gcneratrisu i na osnovni (tcrncljni) /1. koii sijeku gcneratrisu u tockama D 1. Kada kotrljanjcm duzina CIT. I bok zupcanib 1 q:Yb nastaje slicnim proccsom valjanja T dodirnice po temclinom krugu. i kinematski krugovi su pri tom okretanju presl i istu lucnu mieru h.. opisujc. Ako je generatrisa beskonacno velika (pravac). Na @ prikazana je jedna od konstrukciia evolvcnte. 4 . spoi po vrhovima opisanih lukova dat ce evolventu. 3 . a pri valjanju prema dolje do osnovnog kruga. dok sc tocka nine poklopi s N" poklopit cc se r I s dodirnicom. Gcneratrisu i temeljni (osuovni) hug C:.r. Tim valjanjcrn dodirnice po tcmeljnom krugu nastaje bok zuba 2. prema tome.zahvatnu Iiniju) i zatvara s tangentom povucenom kroz kinematicku tocku C (tocku valianja) kut dodirnice 0:0' Dodirnica je pravac. 5. CA-~ = B2C2 dobivamo na koncentricnim krugovirna tocke evolvenrc C 1.B~poklopit ce se s dodimicom. Valja li se hug po pravcu iii po jednom krugu koji stoji.pericikloida. a rocks Alee otici u D. venta.. Dodirnica tangira tcmcline krugave u tockama N 1 i N 2 @a i b....311.C lukove.c.pa prikazan je dio luka valjanja -.uba Napadna koioi tocki Dodirnica zubaca u Dodirnica zubaca u linija profila zuba je zaiednicka okomica na spregnutc profile zuba u bilo dodira aktivnih dijelova profila zuba I1Yb. Generatrisa je pri evolventnom zupcaniu pravac. tocka C ce pri valjanju prerna gore opisivati evolventu do tjemcnog. B~A~=~ c _. s radijusorn Ale.. Na q. .15-. profila zubaca je crta koju opisujc tocka dodira para spregnutih profila odnosu prerna koordinatnom sistemu vezanom za osi zupcastog para ~~Db. radijus valiania evolvente oko tocke Bz.a) r b) @ Evolvcntno zupean]e: a) n •.. Evolventa. Na @ prikazana je druga konstrukdja evolvente. pa i maternaticki se daju lakse obradivati nego proizvoljni profili.--. Krug koji se valja zove se generatrisa. evolventu.. 5 __ evol. Ovdie je r I o~.nicim. D2• Prenoscniem duzina = = B lC~. duzina je radiius evolvente. Povucerno Ii iz tocke B 1 t<m. a radijus zakrivljenja r 2 = .ij.. P2 = a + b. je ujedno okomica na bok profila u tocki A2• Zamislimo da se zupcanik 2 okrece ulijevo u smieru strclice @a sve dok se tocka B] ne poklopi sa N2• U tom slucaiu putovat cc i tocka A2 do tocke D..r.epicikloida. a ujedno je i okornica na bokove zuba u svako] tocki dodira. U tocki D mora.r. Ciklicni oblici bokova zuba omogucuju jednostavnu izradu zupcanika i alata za ozublienje. Ako sada opet zamislimo <in se zupcanik 1 okrece naokolo udesno. C •. Razlikuicmo pet vrsta ciklicnih krivulja.-. Na ® prikazani su zupcanici koji se dodiruju s diobenim krugovirna u tocki C. U tocki A" koja ie icdna od toeaka na boku zuba. Diobeni krugovi su u tom slucaiu jcdnaki kinemat@ Odnosi pri valjanju na 7. b) prof'ila z.05 Ci k l icn e k riv u l] e Od svih krivulja upotrebljivih za ozubljenje prakticno znacenie imaiu samo ciklicnc krivulje. dode u poloza] A2B'~ produiit ce se duzina valjanja CN2 = a za velicinu luka fr. b. doci do dodira tocke A2 s odgovarajucorn tockorn boka zupcanika 1.. valiaiuci se po ternelinom (osnovnom) krugu.. krug jednake putanje CA~ = CB. s evolventnim zubima skim (pogonskim) krugovima. 1> BIB 2 = AlA -~. vezanom za osi zupcanog para.[. ali ona predstavlja ujedno dodirnicu (medusobno spoicne tocke dodira . Pustimo Ii da se dodirnica valja po temeljnom krugu zupcanika 2.jj~ = b. A lA-~ = fiJi" a iz sredista osnovnog kruga koncentricni krugovi.. 2 . sve tocke pri valjanju opisuiu evolvcntu. sve tocke valjnog kruga opisuju cikloidu. iz B 2 S radijusom iz B 3 S radiiusom A. Time je dokazano da ce tocke Ali A 2 doci u dodir u tocki D.hipocikloida.staianie boka zupcanika 2.::."p~. b) nastaianie boka zupcanika 1 @ Dodirnicc: a) bokova zubn. ~ 2 itd. a krug po kojem se valja temeljni ili osnovni krug. bokova zubaca @a je povrsina koju opisuie crta dodira spregnutih bokova odnosu prema koordinatnom sisternu. . Na taj nacin je Dc = b. 1 = CA --. To su: 1 .

zupcanici s unurarnltm ozubljenjem Ozubljene letve 8U zupcanici s beskonacno velikim diobcnim promjerom.= . debljina zuba " sirini meduzulilja = 111.Cl. b) u slucaiu potrebc. Zupcastl profil @a je standardni profil evolventnih cil indricnih i konicnih zupcanika (JUS M.:= Uvrstimo 1'. su ekvi- Ozubljenje letve. Dodirnica (zahvatna crta) tangira terneljne krugove u tockama N liN 2. + z.N. Pri ozublieniu u tocki ne dolazi do valjanja boka zuba po boku zuba.= __ . a do. nog kruga ozubljene letve Pogonski kut dodirnice (zahvatne crte): "b 2 -. To znaci da mora doci do promjene osnog razmaka.. 5. U 81ucaju potrcbe korekciju profila zuba trcba provoditi sarno na glavi zuba ®b. kod kojih osni razmak a nijc [ednak sumi radijusa diobenih krugova... U li iz zadnje jednadzbe r2 a~ prethodnu. 421 420 . db. = ' .. Povecanje radijusa kincmatskog diobenog i osnovmoze ici i dalje tako da ude u negativno podrucje pa od vnnjskog ozubljcnja preko ozubljene letvc dobivamo zupcanik s unutarnjim ozublienjern @.. i+ 1 c:~_ 1'2 . = f-~~li = i d.. rr/2. Na @ prikazani su zupcanici u zahvatu. kod istog zupeanog para postoiati vise razlicitih promjera kinematskih krugova. a db 1 i db... ako ie promjcr generatrise pri cikloidnom ozublieniu jednak promjeru osnovnog. dardni kut dodirnice (zahvatne Iinije). iruju 1 rugovi 2' 2' icma K rugovi'k O)! se d 0 di "k' )e8U inemats ki kruaovi a = 1'. Ovdje govorimo 0 pogonskim dodirnim (kineruatskim) krugovima.. r2 cos Cr: = cos Cr: = dbl 2a + db2 = ----i.C slicni 8U.. tako da pr stoii odnos: Bok pogonskog distantnc cikloide zupcanika @. dobivamo tzv. + 1'. koja je prcsjeciste zajednicke tangente temeljnih krugova i spojnice sredista 0. = d . Tjerneni dio gonjenog zupcanika u dodiru je za vrijcme zahvata s [ednom tockorn na kinematiekom (osnovnom) krugu pogonskog zupcanika i obratno.1' 0.1-0. ~za cos @ Bvolventno unutarnie ozublicnic ct.upcanikn: a) standarni profil. Iz navedenog proizlazi da prenosni omjcr i zavisi i od omjera promjera temeljnih kruI fa = en" 0. ...jednak je sumi radijusa diobenih krugova ao = 1'01 + + 1'o~. Prerna (<'f Slandnrdnl prolil evolvcntnih 7. k o r a k z ahv at a. standardni profil evolventnih zupcanika..1 = rb . samo na glavi zuba prema slid korekciju profile provodit] @: . Ako je 2p = db. r. (i + I) .. d. koji odgovara polovini kuta nagiba boka zuba.~~ +d 02 cos o: a = z . Velicina tjemene zracnosti iznosi (0.. l'b2 d1 = a r. dobivamo a ~ 1'. = 1'. ti. temeljnih krugova. .3 Cll mnll~1Im. + 1'. Zupcanici se dodiruju u tockl C. Stan0) Iz toga proizlazi : @ Zupcan.C I O.... . 0' Zupcanici s valjcima. s valjcima ~) do i do.. 1'.c.06 Korak n a diobenom. Ovdje miesto tocke dolazi nesto kao prosirena tocka u obliku valika.016).' Trokuti O. I z.n gova.:. . odnosno beskonacno velikim promjerom terneljnog kruga.~ i. 1'b 1 -r 1'. Tangenta t zatvara s dodirnicorn kut dodirnice Cr:o. Pogonski kincmatski krugovi ® . Razrnak obiiu tjernenih linija daje ukupnu visinu zuba b« = 2mn• U od)10SU prema srcdnjoi liniji je debliina zuba jednaka polovini koraka t. d. ozublienie u tocki.) dana je rockom C.~-----t'b 2 . odnosno diobenog kruga. prema tome.---.J. j'l 1".. su prorruen diobenih. 1'.3) IrIn a radijus zakrivlien]a po dan je u ~~a. z.. i d. + do V e l'X' kinematsklh krugova (d.. Zupcanici s valjcirna cine [ednu vrstu ozubljenia u tocki... = A3A4 .-. a= Analogno = I ~j =~ i ..0" Prema velicini osnog razrnaka moze.-. = i'~\ d.N.3J 1._ = db.. izuosi 0:0 = 20°. z r a cn o s t izmedu zubi Korak terneljnog kruga je dio luka izmedu toCaka istih bokova na temeljnom krugu ®: t" = A1Az --- = AzA3 ". k o r ak n a temeljnom krugu. Radijusi temcljnih krugova oznaceni 8U S j'bl i 1'b. Evolventno ozubljenic je neosjctljivo na promienu osnog razmaka.

. moraju i mcduzuolia teoretski biti jednaka debljini zuba (co = so)..i cos (1. _.1 do 1. kova preslo na dodirivanie lijevih bokova iIi obratno. ..[rnm] Iucna debliina zuba na diobenom krugu = ru/2 [rom] lucna sirina rneduzublja na diobcnom krugu = £0/2 [mm] Sirina zuba [mrn].(lke zupcanog para u zahva(ll pomicu uzduz aktivnog diida dodirnicc @. bro] zubi z temclinorn <1.. korak zahvata jednak je koraku temeljnog kruga: ® Osnovne mjere na cilindricnim Tjernena Zl'flCnost (c) ie najmanji razmak izmedu tjemenc crte [ednog i podno. a ujedno jc iednaka duzini trajanja zahvata osnovnog profila AoEo..~no3t Buduei da je db tb = .). (m + c) Znak minus vrijedi pri unutarnjern ozubljcnju visina zuba 2.. koji odgovara kiUZnoj zracnosti @ jp =.sc nalaze na sredisnjici (n kinernatskom 1. a time se i sire. -. • cos = to COS <1. 2 tan to = ~--_ opseg diobenog.. kao i tocke AoE!» 1.. Du}. Pod pretpostavkom da su svi bokovi tocne evolvente dobivene valjaniern dodirnice po istorn terneljnom krugu. korak no zuhvata..... In tjemeni premier dx = do ± 2m = tn (z ± 2). profilnn U.. radijalnn (j. Kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima bocna zracnost: Korak zahvata je rnedusobni razmak tocaka zahvata dvaju susiednih bokova na dodirnici.. = 7. Pri tome dodirna to(-ka C dijel i duzinu L na II. korak ki-ugu.(1») /T. kruga o~ di. odnosno 2· Totkc Al i A2) odnosno EI Ez lcole se nalazc na kinematskim hugovima.r:c + 6E. JT j = _. -. dica odstupanja debljine zuba spregnutih zupCanika 422 koii odgovara luku za koji se moze da bi se od dodirivanja desnih boKruzna zracnost nastaie kao posliei odstupanja osnog razmaka.~ .do' n.1 do 2.Kao sto krugu: se dobiva korak na diobenorn Profilna Zl'aC1l0st Ci. Ona se nailakse mjeri na kinematskom krugu zupcaste letve. zr.) [e uaikraci razrnak dvaiu polozais evolventnog profila. kojn je sjecistc dodirnice i ticmcnog kruga zupcanika 2 ©.O? Stupanj p rck ri v a n ia (sprezanja) ® Zracnoot izmcdu zubi : krusna (j).3) m] korak na diobenom promjeru = mn. koja odgovara duzini trajanja zahvata podnoznog zuba : duiina trajania zahvata L = Il + 12 . i na t 2. prelaze ldllcmatski krugovi putanju._ .0 1I Prema @ je : do tik if diobeni premier z .2 ttl [mm] ~= ((1. tj.. + It h« h[ to So Zahvat dvaju zuba pocet ce tocki A.+. = do cos ao - dobivamo docosao Z In' n.-".. sjeciste dodirnice i tjcmenog kruga zupcaniku 1a prestat cc u tocki E. Prerna tome je suma lukova II 1C + Ci'i. 'UII.: --~.:(ne erte spregnutog zupcanika c = h. !:ito se zubi zagrijavaju.- dobiva krugu: se analogue i korak na temeljnom 11: t~ = opseg terneljnog . Z 0:0 = n. prekrivaiu se u tocki C.0' Radijalna zracnosc CiT) je duzin3 za koiu treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razrnaka da bi se dobilo sprezanie bez kruzne zracnosti: . ako ie drugi nepomican. ~---. pa mora i izrnedu bokova zubi koji nisu u zahvatu postojati zracnost ~~. .' 111 cos__ 11' = -_..3) m] tiernena visina zuba = m [mm] podnozna visina zuba = 1. kruga _ bro] zubi z e~ •••-. h"..0 ® Korak na diobenom krugu.2 m [mm] = ((2.ill:t trajania zahvata L je duzina putanje za koju se bok profila zuba pornice za vrijeme ~!lhvl\ta. Za vrijeme dok se dodirne I.. dolazi i do clasticnih deformacija zubi...) i bocna (jB) s ravnim zubima zuptanicima t= Ib = to cos <1. Zbog toga sto izmcdu zubi mora postojati sloi maziva. Znak minus vriicdi pri unutarnjem ozubljenju) podnozni premier d. lcrvi). Kruzna zracnost (j) je duiina kinematskog kruga zaokrenuti jedan zupcanik..__ aD_. = 423 . Kod cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima bocna zracnost jednaka je profilnoj zracnosti.~. .-~.. koja odgovara duiini trajanja zahvata tjemenog diiela.... = do ± 2 In c) = zm ± 2..0 Bccna zracnosr (jll) je okornit razmak dvaju polozaja spregnutih zubi koji odgovara kruznoj zracnosti.x'" A:CA ~ Odnosi u toku zahvata zubi eo b krugu) osnovnog zupcanog profila (zupca7•• hvata a Kad BU debljine zubi dvaiu zupcanika u sprezi (u zahvaru) jednake..

:~~ (opcenito) Opca [ednadzba za stupanj sprezan]a (prekrivania) bima glasi: _ Ak _ IId~~--=-dIt-I-'" _ ~_ .25. __ .. dopusta malopodrezivanje..08 Granicni b ro i zubi Toeke A i E na @ oznacuiu toeke pocetka i kraia zahvata..o T __ ' .' OlNI . to bi znacilo da bi dodir zubi uslijedio na onom dijelu boka zuba koji nerna evolvcntni profil.N N~E = 2 = a sin Vr~2=-~'~... ko]a i U ovom slu1 Caju mora tangirati temeljne krugove. a ni na cvrstocu zuba.l:1 . prekrivanja. Q( V..Ona oznacuie tocku dodira novih kincl1latskih krugova.= aktivni dio dodirniee korak zahvata AE /0 COS Ct. vee u novoi tocki e r..--- .~~ cil indricnih zupcanika s ravnirn zua sin 0: Vdl.o = 17 za ao = 20°.- Evolventni zupcanici nisu osjetljivi na atanovite netocnosti (promjene) osnog razmaka. __ ~·' 2a siu « _ 2 tb Za prakticnu upotrebu Canika je to mirniji ." hvuta 425 . Novi kut dodirnice..09 Utjecaj promjene os n o g r az mak a k o d evo1ventnih zupcanika j:. To su tocke pocetka evolvente jer ova nastaie valianiem generatrise po tcmeljnom krugu.. vrh bi pod. toliko da to praktiCno ne utjcce na stupan.etv. ~.. Taj bro] zubi nazivamo granicnim. @ D uaina 7.-.1 po mogucnosti ".. moralo bi bid: .).311. Uz isti modul povecava se povecaniern broja zubi diobeni promier (do ~~ mz).N~ N IA = 5. nece vise presjeci spojnicu srediSta 0 IO~...311.OlG OlGl taka da je stvamo Oz G = O~ Gt' sto je trebalo i dokazati. U praksi se.------~-~~. Isto t\lko' se poveeanjem kuta dodirnice smanjuje mogucnost 424 Kako je Ole mora i f9 Ut. Aim bi tocke AE pale izvan tocaka N INz. Iz toga proizlazi da za odredeni kut dodirnice i za odredcni prenosni omjer mora postojati odredcni minima1an broj zubi pri kojem nece doci do podrezivanja. = 14 za (1. Dodirnica. $to ie veci E. pravilnost sprege zupcanika niie se nicim promijenila. time da se srediste zupcanika O~ odmakne od sredista 0 @a.. Premda razmicanjem zupCanika diobcni krugovi vise nisu identical s kincmatsklm krugovima.in "'" 1.N.--=d~. z. To se podrezivanje rnoze izbieci povceanjem broja zubi zupcanika.__ . to znaci da se nijc pwmijenio uvjet da je: tb E __ tb ~ lld~1 -"d~1 Enol" ~ + Vdaz. ne mijenjaju se velicine temeljnih krugova.... 1.r. a iznosi za zupcanike radene pomocu ozubliene letve i postupkom odvaljivanja: 2 ZgQ = sin 2 Cf. Ako nova tocka dodira kinematskih krugova C1 siiece spojnicu sredista 010.:::-. aNI.. Zgo = 30 za ao = 15°.A . 2 @ Odrcdivanie stupnia prekrivania..zupto/)'ik r Prerna @ i ([} duzina jc dodirnog luka [ednaka duzini trajauja zahvata AoEo ~~ II ____= + 12 ~~ "A7? aktivni dio dodirniee eos Ct. c_. Na ® prikazan je takav sluca] zahvata ozublicne letve (alata) s cilindricnim zupeanikom s vaniskim zubima (locka E pala je izvan toeke N .e (alata).' u istom omjeru u kojem [e rocka C presijecala prethodnu spojnicu sredista 0.--"--_c'--'-"-"'''--cc._____ Stupanj nja) prekeivania (stupanj sprezaL 10 podrczivanja. . kako to pokazuie @. no oni vise nisu i diobcni krugovl. sprczanja stupnja . bod zup- Prerna tome.02. odnosno Nz su toeke u koiima dodirnica dodiru]e terneljne krugove. Prerna @ AE = N2H + Fi.N.d~ -..nju pri cvolventnom '. Ako bismo za takav slucai konstruirali relativnu putanju vrha glave ozubljene l. Time se tocka 01 pomice prema gore (u odnosu prema skid) a tocka N 1 blize E (dalje od C). a povecala se tjemcna i bocna zracnost.rezivao korijen zuba zupcanika. u tocki e dodira diobenih krugova @a.cca. medutil1l.o z•• Zl.nic podrczivaoia zup~. b.0 = 20°. = 25 za 0(0 = 150 (\~ N .staj. pogonski kut dodirnioe sada je 0:. Promjenom osnog razrnaka ao na a. promiene osnog razmaka: a) normalni a" b) povecani osni razmak a osni razmak O~'C= G. U tom slucaju prakticno dopusteni granicni broj zubi izuosi: z.Itx0nik.J 5.

Time sc na zupcaniku u pogledu bokova zubi nije moglo nista izmijeniti jer je temeljni krug ostao nepromijenjen pa je i evolvcnta boka zuba ostala Isra.upcanici 17 I I Brei Bcz podrezivanja 30 = 30 zuba Is 2. dobivamo ~: nul-zupeanike do = d. to dublje bilo je i podrezivanjc korijeua zuba. zubi bi postal! s.z. Zmln = 8 za 0: = 15° x= -i7". ovisno 0 broju zubi. a negativan kad se all_\tprirnice :. To je pri evolvcntnom ozubljcnju bczuvjetno mogucc i time niie uopce doveden u pitanje ispravan fad tako razmaknutih zupcanika. Dc~no: zupcanik V·plus • p""itwmm pomakom profile xm + 426 427 . ~peanik~ iii. nazvana pOJnak profila. ~.211.zup~ruk alatu (ozubljenoj letvi).5. koji mnoien modulom.8 5 obzirorn na uviete podrezivania korijena i poiave Siljatih zuba mogu se zupcanici.17 . .~. Srednja crta osnovllog proilla (5S) dodiruje diobene krugove: ® Zupbni}. Zakrivljcnie bokova ostalo ic isto jer se temcljni krug niie mijenjao. I faktor pomaka profila x. a tjcmeni dio zuba duii i zbog toga siljatiji.a profila . ® Nastaianie kcrigiraneg evolventnog ozubljcnj« (V ozublicnie) = 1I1Z. vee pravac. Korijen zuba bit ce zbog veceg meduzublja ozubljene Ietvc deblji i kraci. svrstati u ove cetiri skupine (tablica 4): Nazivi zupeanika vezani uz korigiranost Bro] zubi za " = 20· S malim prakticno dopustcnim podrczjvaniem iii nekorigiranost Tablica 4.2m.= 14 . treba samo cia ozublienu letvu (alat) dovolino odmaknerno od diobenog promiera zupcanika. = 14).311. = = = In Uslijed toga nastaiu pri izradi zubi . odnosno pomicerno 1i srediste zupcanika od alata. do .?JHa .10 Pomak profila . Vrijednost x (faktor pO!11aka profila) iZmCllnU\'al1lOiz jnilladibe: . '.. od alata. Faktor pornaka profila x ie pozitivan kad se alat odrnice od. . Na ® prikazano ie kako se ozubljena letva iz svog starog ]lolol.xm (j. Bcz obzira na r(21)1icanie osi zupcanika i diobcnih krugova zahvat ostaie kinematski ispravan. oznacuic velicinu POIl. Mlmmal3? br?). sto je tocka vrha zupcaste letve hila udaljenija od diobenog kruga zupcanika.pa 1 faktor pomaka profila x Je u tom slucaju ncgativan. To opet znaci : ako zelimo da ne dode do podrezivanja ili ako zelimo da S(! ono smanji. _-.on"l pr. mz - 271 •• tiemena visina alate Nulti zupcanici Stl takvi kod kojill je broj zubi jednak granicnom iIi je veel od granienog (z. Na tom mjestu su dimcnzije zuba drukci]e nego na mjestu nove srcdisnjice. podrczivania zup~~ni('i zupcanici zupcanici 7.. Na @ potrebna je velicina pomicanja alsta (da hi tjcmena crta «lata prolazila kroz tocku N h sto odgovara granicnom slueaju. koii lezi vise prerna glavi Ietve.~ Naziv i B. oznacavame to primicarue zn ak om ..--z[ X = --"-'-'-.= ." do = d. dr 11. Z. To pomi~ar~jc irna . kad sc tocke N i 11 poklapaju) oznaccna kao produkt X'1n = C (p01I1llk proma). IIlZ. koja prj zuhvaru ozubliene letve 0. koji imaju isti korak [Iii drukcije. obratno. z•• = 17 a 2:1 stvarni broj zuba. Pomakorn profila mijenia se razmak osi.e gdje je Zs = 14. fir =.t .~. pomaknutog alata premda je korak zuba ostao isri. .ll<3.7 za C( ~= 20°.567 25 .~ xm u tom je slucaiu pozitivan..7 0.-.:u1.. ZUI:~nnik V-minus s ncgativnim pomak.. Kincmatska crta ozubljene letve nije sada vise srcdisniica ozubljcne lerve.:u~camku III . tocka pocetka evolvente).412 x = """'30 = 0.. ccmo II zupcanik datu.ko rekc ij a U prethodnom poglavlju konstatirali SlTIO i dokazali cia evolvcntni zupcanicl nisu osjctIiivi na prornjenu osnog razmaka i da se povccaniem osnog razmaka povccava kut dodirnice.gral~IC:U'Kad bi _taktor ~?ml7anJa (x) prekoracio stanoviru vclicinu.. 14~zl z. cime se opravdava ta icdnostavna metoda korekcije zupcanika. .l u ko~ijenu zuba). • pozitjvoim i s negativnim pomicanjem alata. o~rl_\tno. (z -I- 2). do -I.. ~ . Pomicanje ozubljcne letve (alata) od diobenog promjera ima isto znacenie kao i razmicanie dvaju zupcanika u zahvatu na nov veci razmak osi.3 (J.. sl:ediste o.'. [5· ~a~im prakticno dopustenirn podrezivanjem z Zg ok I 2 3 4 ~" Normalni Granicni Korigirani Minimalni I \ z> Zgo Zke z> 14 Zs = 14 Zk z> Zgo Zko > 25 = < 17 17 = 25 < 14 =< < 30 8 < 25 = zmln =7 I Zrtdn 7 Zmln = zmtn B Odmicerno Ii alat od sredista 01 iii. zuba pI! ~?Jem n_:ce doci do poiave siljatih zuba iznosi kod zupcanika S3standardmm vismama zubi: Zrolll .sy?1U .1govara njenorn pomicaniu.. oz~acav~II_loto od~canje kao -1-.'canik od alata (ozubljcne lctve).. povoljnijc dimcnzije. p~d'<>""n.aja (prikaznnog tockastom crtom) toliko pomakla prema van (od srcdiSta zupcanika) cia njcna tjcrnena crra sada prolazi kroz tocku N I (tocka u kojoj dodirnica dodirujc tcmeljni hug.llJau. Primieemo l i alat sredistu 0" odnosno pnmi. Lijevo. Vee prema tome pomicerno l'i alat pri izradi zupcanika prema srcdistu zupcanika iii ga orlrnicemo od njega. Vidjcli srno takoder da je do podrezanosti korijena zuba zupcanika u zuhvatu sa zupcasrom lctvom (alatom) dolazilo kad su tocke pocctka i kraja zahvata (A i E @!) lezale izvan tocaka NlN2• Drugim riiecima.

Srcdnia crta osnovnog profila SS nece prolaziti kroz tocku C.). Pri izboru faktora pomaka profila u takvirn slueajevima mofc se odluciti s razlicitih staialista. nul-par. bio bi podrezan i veci zupcanik.. de = mz . Dva + 22 ao 111 X1/I -=coCO" eli .4 :r: 2x) Znak + odnosi se na manji zupcanik.~~. a ni promjcri diobenih krugova (dOl> do.. ~- lliJ Vel icina potrcbnog i profile granicnog slue. Pomakom profila mozc se utjccati : 2 3 4 5 1 h'il. To se moze dokazati granicni slucai @. ---- CR = III 111 X1ll. Takve parove dobivamo spadvanjem V-plus zupcanika s V-minus zupcanikom ked kojih su vrijednosti pomaka profila +xlm = -X2111.--·------mal.:fk:J~~:!~~~r~~~r~~ ~~. = .2 (hkm + xm) N ICN..o. Prema tome je 21 + Z2 = 2zw Ako dopusin ((0 stamo minimalno podrezivanje. V-nul parovi. = 1'01 ako se + 2m + .. = ----.2xm 2m (1 . ~ !II Oznaka I-. V-nul parovi dolaze u obzir i onda kad je Z1 > z •.... .2 :r- 2x) dr"" 111 (z . ' . Zub ee biti deblji na rnanjern. a smaniiti na vecem zupcaniku: d.' Z2 Zz > Zp ZI -l- z'. _. de = do .2xm. Svaki zupcanik ima karakteristikii' ~~ltog ~~~ca~it~mtj Z2 ~ z~. zup 1lI a man)! su za 2 X1II od tjerneno g ~.xm) .~~- i 2 Unurarn ]c oxubljonjc .. < z.·..'cl~._ + X11I NICN.~-----I pogonskr zup~anik z Vanisko cxublicnic g onieni 1tm Vee srno priie vidjeli da je ~-= Z.i_:.~" = -. 28 ZI.:~m~~~~\..o~r:~i~f p~~~~e~ik~_::!£e:tiv~~·~ij:d~~~/~~n~:O~~~~I~I~.xm) dt = mz . src nja Osnovne dimenzije nul-parova cilindrfenih . Prornjeri tjernenih i podnoznih krugova povecat ce se na manjcm.:~~~~~e :~~.. ~t:~vrSiti u nizu kornbinacija.~"sin ao 50 Oznaka Diobcni promjcr . Sparivanjem zupcanika kod kojeg je z ::?: z sa cani dobivamo tzv..~\ti~= podnoznog promjera nultog zupcanika. 2mx.. Osnovni zupeani profil (alat) odmice se od sredista manjeg.. ZI + ~2 Kad bi Z1 V-minus zupcanici do = mz. dk. = do + 2m + + 2m (1 + x). = do do = 1/IZ. Osni razmak se ne miienia.- NIC = ---.Pomak profila ie na oba zupcanika jednak. za jednaku vellcinu xm. sin Sd.x).-~-. ali suprotnog prcdznaka... a primicc sredistu veccg zupcanika.. --sin ao __ .-parovi..V-plus zupeanlc! do = 11IZ. = ao sin ao = . sin ao +) 1'02 sin (Xu = V-minus zupcanicl su zupcanici ked koiih i > = sin aQ (t'OI = 111 2 ( + 1'02) z. df = do .treba da bude po mogucnosti sto veci) na uvjete klizanja (treba da budu sto povoljniji) na cvrstocu korijena zuba (treba po mogucnosti da bude iednaka na pogonskom i gonienorn zupcaniku) 429 428 .:~upe~~.2hkrn . onda je ZI + Z2 = 2z s.25 m) na debljinu zuba u korijcnu (trebalo bi da na pogonskom i gonjenom zupcaniku dcbljine budu jednake na stupan] sprezanja (prekrivanja . XI = -X2' Uvjet za mogucnost postizanja V-nul parova [e : ZI ~~I~f~r~~!i~ V~Pl:"~~':~~:6n. ::?~:o~j~:etn.~~~~'f~~~~:. pomaka zubima Tablica zupl:onik z. NIC + eN. dk.< 14.(0 nl - XIII IJI + XJIl + ~-... . u prvom redu s onih koia se odnose na kinernatiku zahvara i na nosivost zuba.2. crta osnovnog profila dodiruie diobene krugove. zupcamka ravnim v 0 CN 2 _. ~ ~ 22.. dk = do do = mz.a tjemena- ViS)Da alata na debljinu zuba na tjernenu (Sk erl n = 0. a tanji na vccern zupcaniku. > 14.NlC' = SIn ao .2 (ltk> . _sin (...~~ smao ' Nul. XI + X2 = 0.2 (Ilk.~~:~rf~:1 V-plus zupcanici 3U takvi zupcanici k d k iih . dk = do promatra + 22 < 2:>:... .. Tim pomicanjem ncce se pomaknuti polozai sredisnje tocke C.~~i~ (z ..

2hf -I.-. Vee prema tome koji ie od nabrojenih faktora uzet u obzir dobit cerno razhcito povoljne faktore pomaka profila x..2 (II[ + x . ".- V-minus parovl 1 V-minus sa V-minus z~p~anikom 2 .f!1 .. gdje se razmak osi niie mijenjao kod svih V-parova.. -----_. Ti se parovi dobivaju 1- sparivaniem: 2- 3- V-plus s V-plus zupcanikom z.) = = !II (7....2 x. . Zz > z.'( I -d ) razmak OSI ne snuje .6- na cvrstocu bokova (pritisak valianja treba da bude sto nizi). Z2 > z. _---Nazivna micra dcbljine xubi na diobcnom promj<:ru (bcz odmjerc 7.-..) k '" = a..u sluca]u po samo 0 promjeni razmaka osi.- Oznakn Diobcni premier l'ogonski Z\lp~nnik z ._.stig~~ razmak 08i na pl~s (l?. oxubl icnic gonjcrn zupeunik Z2 4- Osnovne dimenzije V-nul parova cilindricnih 6.. dog1 = + 2 (ilk..x.) x.) m -a 2 (h~a Cr:G d r. z 1 < z. C+ x. U tom slucaiu se samo kod manjeg zupcanika izvodi pornak profile.. = d" Osni raamak micra zuba na diobenom (bez odmi ere aa xracnost) vis ina alata Nazivna promieru . 12.:--I----------(f.) .~ se rnnogo razlikovati 0 d ao._. m) . < z..Z~' ~".. I • " nicnog.2 '" (l ..x.xm).x..sa s!<raccnicm giavc 2 . (l -. -------_.) --2 tan «".XzIII).V-minus s nultim zupcamkom ik uz uvjet da je -xm> + )Wl.) ~_I-~~---_-__-_~.. . trebat ce izvrsiti i korekciju visine glave h •. .~ -__ dk..---~ pcgonski z~ m 2- Unutarnje ozublienjc zupcanik z parova (i V-minus parova ) cilindricnih s ravnim zubirna Gonicn..--_..) = = '" (7. Oba zupcanika irnaiu broj zubi manji od granicnogl Pornak profila i iednog i drugog [e pozitivan. Tjcmcni prornjer ~~. + 2 + 2 x.L ••• __ I~:" pogonski III zupcanik d.. z. lik . ~" d. in . z . + Z" Sf!! ~~ cos Sill .lll proizvolian.. .) dr. Ako je suma zbroja zubi (ZI + z~) malena. _bilo V-plus. = 2 (a -1. "._.. To ce zavisiti od broia zubi.._.. ((.. + Z2 .-. kao i...-~>-. zupcanika Tablica xup~anik z.?..d .sc~.--------.. . = (z. radi se U sva tri gornja slucaja..x. + 2 _ 2x.---------_._-_. -1.. ali se pomaci razikuju po predznaku i po velicini (+ XIII > ._. dobivamo: • promjenu ijcmene I po d nozn e visine zuba __ prornienu razrnaka osi Osnovne dimenzije V -p us 1 Oznaka D iobeni Tiemeni Podnozni prom] er premier promi er ~--~------. m) 1-----------_·_·_---. = d.::.~ moze bm zel)-cni razmak OSI kOJI se lazbkUJe od ao .2 . ------. ike s brojem zubi manum od gra... pt-ijcncs nike . _--_.. z.2".--.m > . x. _ .fun'!<o) Razmak osi kut dodirnicc ~". 7. dakle ne sarno ZUp..-". V-plus s nultim zupcanikorn ZI < z.) .~-I:.x. til tan 0:0 ] hJt. - ~---..m = .' Z2 > Z. zupcanika s ravnim zubima Tablica Oznaka IVanjsko z. dr. r pri tom pornaku profila rnijenja se osni razmak. tiemena )I + x.. = do.) dx.----. ._---_.2 (I'ko + x ..--Kut dodimicc Sum" foktor. k . zn propisan 'Tjernena zracnost po~:'~-r---- razmak os] cos 0: = m Zl + =s:: 'ZjI cos Ct. Raz 1 uiemo " ~k sa Z > z i zo > zo. + x.. T V Ius s V-minus uz uvjct da se korigira V-plus s Vvminus iii V-p~m s nultl~ lie -~ tom slucaju pomice da bi se p~. + x. odnosno V-minus Svim pomacima profila (korckcijama) kojima ostvaru)cmo I parove.d •• d" + 2".._.)' _. .~ dOl .ovec~va..~- -~ .. 'Tjerncni premier 1 . -1.'" .--. ~" d" -.. < z. + x.2 (ilk' . 2 X.. 2eljeni ili proplsllm stanc at 111 k f 1 T u podrucje podrezanost! omena odnosno a. da ne bismo ?:b. x. L--------Razmak os i za nultc ([.dOl d~.._.. ~ __ dk._. profil si a Ovdje broj zubi zupeamk. -----~~~ dr = d" .~ dOl ..x. zLm -----_--~_----.. Zz < z.. __ .-----_. ali ne mora biti jednak..--..:.x. a veci ostaje normal an (bez pornaka) za razliku od V-nul para (V-plus sa V-minus. m) ._ di. + 2 III (l -1= m (x.. + z._--_ . + 2m (l . inv o: = 2 __:_z. 2 z._--- d. _ .bez skt...+ 2 Xs tn tan 0::..)' _._--_.. = 2 (a -1.. vee I no rrnalne zupcaru _ e .. m SO"Q = '2 - I. -. = d" + 2m (I = !II (a. . + Zz .(1 + x. = d" -1.0 a = ail ·COs« = m -2- COSIXo Zl ~~.±~~ tan + inv 1 ---------~-..og porna a pro 1 a us I iii u podrucie pO)3Ve sll)aka.~. razrnak osi se mijenja.) ~" dk..(x. . ._------_. +2 + 2x.~ zracnost) ~------- 2 + 2xj til tan (to = 1-.. = Podnozni premier --.. .-. 2 (ilk.. V-plus sa Vvminus zupcanikom z.a ._ .cenia glavc Skraccnic glavc <ikl~' s.-". = . inv « 430 ._______. DiO_be_n_i_p_r_orn_io_r_ . til) = "--" d" .----------.XzlII) Ovdje se moze izvrsiti pomak profila lUI oba zupcanika. 3 _ V-minus sa V-plus zupcam om d 4 _ navedenom kod V-plus parova.._-._ ._-.--~----.._ ... 431 ..X.2x.. + Zz < 2 z. do l'ogonski V-plus parovl..

icr izvan r:nvul)e zasiljenosti). smanjenje 11.-.~_..-:: d-o..-.-. Za izradu zupcanika mjerodavan je..--.la x. Mali zupcanik dobiva pri tome pozitivni pomak.~--cos a.---~..--...~~---. pom~a +?' za IX.....--. Taj smanjeni broj zuba uzrokuje smanjenje diobenih promiera i smanjenje osnog razrnaka._ •• ••• ~~~_. a veliki zupeanik dva zuba manje nego sto je racunom predvideno.- Kut dodirnicc (zahvatnc propisan razmak os i) .s. smanienie hc promjera (d.--.~ 7. m) dOl + 2m(l -I.2". 2 (llk'~~_"~) Pogonski kut zahvatnc liniic (pogonski kut dodirnice) --'.x._~~_ dr. Da bi ~e ostvarila tjemena zracnost c. povecanie hr u radu zupcanika tzv. Da bi se nastala zracnost uklonila (da bi se dobila teoretska sprega bez zraenosti. Faktorc pornaka profila x treba u iednadzbu uvrstavati s od~ovarajucim predznakom -I.-.. odnosno ~ x.~----~ . ap = a.oS! ap nasta]e.. profila •• ----.B) [mm] 1 i ••••• -- i dkl =. -I.) - d. Iz dijagrama ® mogu se ocitati minimalne vrijcdnosti fa~tora....-.- •• ---- •••~••• ~--~ T~_~" ••~_~~_~ __ ~ ••• ~~ __ ~ .. U doniem dijelu krivulje dane su vrijednosti -x koie sprecavaju podrezauost korijena. medutirn... ~ . ~.---~~~~~~--.- c'2 -c. odredena zracnost.~. veci od 1/2 m.2 (17 . + B Ba..B va.u Odl~OSU prema mogucnosti prekornjerne zasilienosti zuba (ne smue se. .___".. pomakom profila dovode opet na prvotni razrnak osi..-.da jc rijec 0 unutarnjem ozubljenju.--••• -~~~-----.---~-------~- __ .ispred Z2 oznacava da se radi 0 vanjskom. Kad spregnemo dva V-plus zupcanika s razmakom .LL_~_.t . Postoje i drugi nacini za korekciiu zupcanika pomak profila..Xl m) d.~-~-. 433 .~-~.x~ [mm] V 3wpal"ovi (ing. - a 0" do. = ~OD potrebni da bi se spriiecilo podrczivan]e korijena zuba.. Razl ika faktora pornicanja 1Za V"minus parovc miicn]a se prcdznak faktora pomicania profil.bcz s kracen [a gla vc Skracenje -' •• ~~--~ zupcan ik z:! Proraeun razmaka osi parova kod kojfh je pomakom profila doSlo do prorniene razmaka osi Pornak profila zupcanika modula In = 1 ~zaziva poma~ profila za velicinu +x. -1..Osnovne dimenzije V~plus (I Vvrninus! parova) cilindriCllih sa unutarnjIm ozubljenjem Pogonsk i zupcanik z... '" d" -.----.. d. i d._~ r d. 23 = 20°...sa skracenicm glove 2 .. :_ dOl - 2~~k-"-=. i dr)._.•• m ~ x.---. Nazlvna micra debliinc zuba na diobcnom prorujcru (bcz ndmjere za zmcnost) Posroieca -- v-ptus rupoonici tjernena zracnost ~.iii -. • . Na temelju tog radnog kuta («) odreduju se sile sa zuba na zub. medutim.. = ao -I+ XlB/B.--'.~--.~~~-~-. c ~.. 2 cos o. ··-·----~---~·~·------·-~~ dc.~~om~. ~ dc.~--~~~. (1 -I.x. __ •• ".I?~a profi. linijc za ~~-~<~' ••• --..._· •... radni (pogonski) kut dodirnice (~).. ka~o to pokazuje ®.'r.(1 . pri negativnom pomaku profila srnanienie d.tjeme?C zracnosti c @.~. Kod V-minus parova bit ce i B negativno. ----~-. dk. a da se na manjem osjetno ne povecava.-. treba smannti prom)c. Stvarna prornjena razmaka osi iznosi Baa.-..2 (a ~ m -l.-- ••• --~--. Znak -I.~. Hiesiga). -.:1 cos o:~ Razmak osi (l :.)(2_ zz glavc •••••• --•• . __ •• ••••• _ •• __ L ~"~'T~T"~ • !_~dnoz.-.) 2:-: -I- ZI ± . Gonicni zupcanika Oznaka Dioben i prom] or Tierncni premier 1 ... Oba se zupCanika.-. Veliki zupcanik dobiva takoder pozitivni pornak. il . Razmak osi dvaiu Vvplus zupcanika u zahvatu teoretski bez zracnosti: a Pri tome je IXo = a.---. smanjenje S. -.~~~ __ L ~r.cos eXo = z~ ... a" .. Uslijed smanjenja razmaka osi od IXp na ~. --'" i . Teoretska vriiednost smanienia promjera tiemenih krugova da bi se ostvano zahvat bez bocne zracnosti a 5 tjemenom zracnoscu c: PRAKTlCAR ll.-------. ~ ----'-2""-.11--··········. povecanie h.. kut dodirnice._. Krivulie zasiljenosti ogranicavaju izbor vriiednosti fa~~ora p?..-.. . @ Granicna crta za prakticno dopusteno podrczivanic zuba i za oblast poi ave zasiljcnoati zuba kcriicna dodirnc (kinematickc) maka osi) pri pozitivnorn pomaku profila povecanje tjemenog i podnoznog povecanje debljine zuba (S)...~ dr.~ __ . moraiu se zupcanici ponovo primaknuti.. Promjenu razmaka osi za razmak OSI ao = I napvamo faktor?m ~omaka razmaka osi B. pri broju zubi mamem od granicnog.---~-.manjuj~ se ._._ --~~-. ". ® neprornijenjene diobene promjere krugove koji nisu Identicni s diobenim (zbog promjene raz- Promicna osnos na razrnaka Gp od (1.. Pri tom nacinu pornaka profila dobiva mali zupcanik jedan. = = a.~..---..~ . r.c tjemenih krugova.. Tim mjerama smaniuie se prerna rezultatirna ispitivania naprezanje na savijanje na vecem zupcaniku za oko 30 %. koii pripada osnovnom profilu (1X0). Novi razrnak 051 nosi oznaku ap ®.. a znak ...

zbroi zu biI Zl + z~ 1 X = --17-. + X2)m . 0.-.~"-.--~~---0. !~.0236 0. at cos 0:0 Faktori pomaka razmaka osi CI. BJ ---~ 24 = 17 17 5 6 4 3 0. E. pn .000 8 0.235 = 0.177 .0322 0. 0706 . danoi sumi.1763 Postoieca tjernena zracnost: c=a--- + df2 ----=a- du + drl 2 ----16 = _!_l_ 17 ~ ~17 =~ 17 o 0.7. a bez bocne zracnosti i skraceniem visine glave By a.0196 0. ° 0..~ _!_ 17 = _2__ 17 - I k ~--.0044 ~~ Nastaianje bocne zra~nosti pri spreai dvaiu V-plus zupcanika ------0.035 0.1177 ° = 17 14 435 . Bocna zracnost moze se izraziti kao kruzna zracnost mjerena na obodu dodirnog kruga (montazna kruzna zracnost) ill na obodu diobenog kruga (izradna kruzna zracnost).471 --_.0145 0. 0.~. Vrijcdnosti za proracun ' .~---.0043 0. Tjemeni prornjeri zupcauika ked kojih je izvrseno skracenje visine glave za vriiednost hm = ap .047 0.588 ~ 0647 .1763 m (v. _.1076 0.Zl pornaka razrn ak a OSI.072 0.102 0.~~..353 = 0.0927 Izracunati osni razmak a je bez boone zracnosti.-.0135 0. 059 o.a iznose: du d~l _-0.0082 0.412 0.---~. 434 --IS 14 0. odnosno kao radijalna zracnost (j r) iii profil na zracnost (jp)._27 28 o.530 = 0..0183 0. 0765 . i k je dana u tabl icama 8.03204 0. (IX = 20° i IX = 15°). Vrijednosti pomaka razmaka osi s bocnom zracnoscu bez skracenia visine glave iznose Bas.' .039 3 17 7 -~~ 21 . -~ 17 9 ---2O 19 18 17 0._--0.. tablicu 8).0482 0.-.-- ap - a = (B .0225 0.088 ° ---_ ...0438 0.0090 0.+z·1 . i 9.1507 0. 0.--d ane 6U u taanoj roja blicama 8. B. = 20° Tablica 8. . osi za velicinu radijalne Pri tome ie: .014 I 0. + (x .0634 0.2 m nije opcenito potrebno smanjenje tjemene visine glave (srnanienie tjemenih krugova) jer je jos i za z! + Z2 = 14 vrijednost pomaka razrnaka osi.--~~.0572 23 = 17 --22 0. Z2 (B - 9.a = a.0558 0.0292 0.0757 0.0255 ~-. m) - 0. ):l+ xa 1 B 1 B. To ie jos uvijek dovolino blizu tjernene zracnosti od c = 0.824 = = 2 (a 2 (a d~! +m +m 2 17 17 10 ° X2 m) - d02 dOl x.-.----. 14 .~ ~.Bv) ao = 11111 [mm] .0035 0.0819 0..Osni razrnak s profilnom zracnoscu jp: a' = a + -j+-2 S111 " I. 118 0.294 Pri ozubljcnju sa IX = 20° i c =.072 3 0.0412 = 17 . ---25 26 k .0652 0. odnosno skracenje visine glave hm = 0.0556 0. = a.[282 0. Pri tome je potrebna zracnost postignuta povecanjernrazmaka zracnosti j r' Time se mijenia pogonski kut dodirnice od " na COS" (1:.2 m.0087 0. Zelienu bocnu zracnost mozemo postici pri izradi zupcanika odredcnim priblizavaniem alata (ozubliene letve) k srcdism zupcanika dodavanjern odgovarajuCih odmjera nazivnoj deb1jini zuba ill pri rnontazi odredenirn pcvecaniern razmaka osi U odnosu prema uracunatorn razmaku osi a.089 o ----~ 0..

. 0.1 07 IS 30 43 57 71' 28 27 26 93 0. krnju red 3.'.2 Ad sin A.033 1.10 38 I ! i \ Odmjerc dcbljine zuba i razmaka osi obuhvaccne su standal'dima (DIN 3963 i 3964. Dodavanjem odredcnih odrniera debljini zuoa. Za zatvorene prenose treba razmak osi birati prema tablici 10.05 15 52 90 I \ i (A'~l i.". Pri .l mjera surne diobenih radiiusa (ro 1 + r02)' Kod V-parove. mijenja se i premier podnoinog kruga. Cime se povecava tjemena zracnost.2Aadsino: + A'd2) cos CI. zatim red 2 pa tek no. :::.o\-.031 do JUS M. Tablica zubima modum >II 10. osi u [mrn] Raom. .: 1 x..15 55 I I I i I I 96 0. a isto tako i smanjenjem debliine zuba..z) cos a.~~I~:~\~I:.04 08 45 81 0.-(m\3~. 'I'oteranciia debljine zuba jc razlika izmedu gornje i donie odmjerene debliine zuba .A. = l'azmaka 15 0 osi Tablica ! k Razmaci 9.367 0.500 0. Ako sa A'oJ i A"2 oznacimo gorn]e odmiere debljine zuba zupcanika 1 i 2. Odmiere razmaka osi A.433 0. + A.100 0. I ill m.3-1~ -80 90 100 Red I \ I 85 0.267 0..\~~\.Faktori pomaka CI.~'rn ~ -. max"'" (A.00 15 28 43 58 75 91 0.2 '" Promjenom tjemenih krugova i kuta dodirnice u odnosu prerna nultim parovima mijenja se i stupan] prekrivanja e.09 67 82 0.?. j rn 0.14 17 0. Osim toga.700 0. 24 30 36 35 34 33 32 31 30 29 \ i I \ 36 43 50 58 67 76 85 0.z .01 08 27 47 66 87 0..06 16 67 0.933 0. d2 + 2 A~sin 1 .:\t~\ Aka to konstrukciia doptl~ta) treba u prvom rcdu pr imijcniti red 1. d 1 (I.~ 02 05 08 11 15 0.200 0.03 16 40 68 *\~I~.10 00 82 0. unutar koiih treba da se pribliiavanjcm alata ostvari smanienie debliine zuba.:~: --I\l2s~-\:::\~-\\200'--~:~'--\315\--' 3 50 56 I icdinicc prcnosa Razmac! .-.900 0.C].\~.000 1.12 90 0. (J.05 24 66 0..133 0. T x. simetricnim rasporcdo!11 odmjera U odnosu prcma nul-Iiniji potiie se [ednako oznacavan]e razmaka osi pri primicni prenosa s vaniskim i s unutarnjim ozubljenjem.333 0.067 0.233 0.036).02 04 25 46 68 90 0. 8tO omogucava postizanje zeljene bocne zracnosti.667 0. i A." .467 0..733 0.-.61 i A.CI.567 0.0 01 19 -.dZ donie odmiere debliine zuba zupcanika 1 i 2.04 22 50 0. jesu dopustene razlike izmedu nazivne i stvarne rnjere dcbliinc zuba mjercne na diobcnom prornieru.833 0.100 1. jcsu dopustene razlike izmedu stvarnog i nazivnog razmaka osi * Sk"accnje glavc pot reb no je tad ie c = 0. 437 . cinimo to sa svrhom da debljinu zuba u odnosu prcma nazlvnoi mieri ucinimo rnaniom. dok ga povecanjc kuta dodirnice snizuie.c.09 20 0.300 0. Standardne Red vrijednosti za zatvorcne est a • cil indricnim osi u [mml i zavojnim I.07 23 84 0.06 32 77 0.600 0.••sin 0: 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 0.d gornju i donju odmieru osnog razmaka..dJ m l n "'" +- A.133 1.08 48 0.07 27 0.2 03* 2O3756* 75' 95' 0.03 I i l'azmaka.867 0.08 78 34 97 I \ 0. a sa A ..033 0. Odmiere razmaka osi imaju plus. 0.767 0.633 0. JUS M. .-~oi~SC. A'~J -\. moze se potrebna bocna zracnost ostrariti pove6anjcm osnog 436 Tolerancija l'azmaka osi je razilka izrnedu gornje i donje odrniere razrnaka osi. kod kojih razmak os] obicno niie zaokruzena mjera.00 .. B 13< 1 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 0.400 0.067 1. Zelimo Ii potrebnu bocnu zracnost ostvariti odgovarajucim pribliia\'anjem alata k sredistu zupcanika.167 0. . Odrnjere debljine zuba A. ·0.pozitivnom pomaku izaziva povecanjc tjcmenih krugova poboljsan]c stupnia prekrivanja. iznosit ce _ profil na zracnost: j" ! . sa A. Tolerancija miere pl'cko veceg broja zuba je razlika gornie i donie odmiere miere preko veceg broja zubi.800 0. 75 0. 0 cemu ie vee bilo govora.533 0..01 01 17 33 49 68 Sf.::-\--1\80 ~._ 14 27 41 55 71 \ ! ~ 50-~. 0.967 1. Odmiera miera preko veceg broja zuba A" jednaka je odmjeri debljine zuba mnozenoj kosinusom kuta dodirnice. .3 17* 40' 64* '89* 86' - kl'uina zracnost: jntln .2 A .02 10 32 59 86 14 43 .167 - ~~ 0.5 ZI ":" Z-.11 84 0. odnosno minus (±) predznake da se kod prenosa s vecirn broiem vratila ne bi dobila vclika odstupania od nazivnc miere.".. U tom slucaiu razmak 08i nulcparova i V-nul-parova ostaje nepromijenjen i sacuvan kao zaokruien.

rnaterijali na temelju umjetnih smola (ferocel.al za zupcanike lijevano zeljczo i Ihevani celik s ncobrade~im zubima. z!la~ost ~tpor~n n~ udarna o_Pte~e~enJa. k~o sto ~~l npr.Debljinu 2 3 4 zuba mozcmo mjeriti na razlicite naeine: kao tetivu na diobenom krugu kao rnjeru preko veceg broja zubi pri tocnim rnjerenjima preko kuglica i valjaka ulozenih u meduzublje kao razrnak izmedu osi zupcanika koji zelimo mjeriti i kontrolnog zupcanika. bilo lijevanjem.Sl1ljegu. od odlucne su vaznosti za upotrebliivost pojedinih vrsta materijala. mora omoguciti odgovaraiucu kvalitetu (finocu) povrsine . jer je Manii zupcanik ooicno se izraduie od kvalitetnijcg je time jace optere{. . Kora ad lijcvanja orporna je na habanie pa s~ !IJe:an~ zup. I : lIB kp1mm'i "l I aDl kp/mm' i I aO!)] ell I i kp/nllll'i i Primicdba Kao skupna greska ozubljenja uzima sc suma svih utjecaja pojedinacnog i zaiednickcg djelovanja gresaka na poloza] i oblik bokova zuba. mehanickorn i termickom obradom maze izraditi zupcanik .l5. koji je S obzll'o!1l . kao sto su viiek trajanja.1 uspiesno upotr.can. Na brzohodne zupcanike postavljaju se vcci zahticvi.na SVOju. broj okreta. presano dIVO.26 Pri izboru materiiala za zupcanike mora ekonornicnost biti na prvom micstu. poljoprivredni i gradevl11skl strojevi ltd. kovkasti (temper) liv. 438 1. mora izdrzati uvjete opterecenia.18 SL.a dale s~ pre?nost kovkastorn livu. Skupna greska moze se mjeriti odvaljivanjern zupcanika. snaga. koji treba kontrolirati kontrolnim zupcanikorn na posebnirn kontrolnim uredajima. mjerena na posebnom mjernorn uredaju. Podaci za metalne materiiale zupcanika . lijevani celik. Tezina i raspolozivi prostor igraiu pri tome takoder odredcnu ulogu. rucne dizalice.cn. a pogonski uvjeti.:.- . Sivi liv Sfcrni l iv 5L. I f~~~~~--' fcr itican 0 Slijcdecc tablice daju blizc podatke upotrebi pojedinih matcrijala. Za svaku vrstu greske prcdvidcno je po standardima 12 kvalitcta. 5. vla'lnim pogonimu. Do 1 mls najvise 2 mls obodne brzine dolazi u obzir kao matcrii.311. K<:~ poljoprivredmh strojc. se sliiedeci zahtjevi : Na rnaterijal za zupcanike postavljaju 2 3 mora biti takav da se od njega bilo kovanjcm. Matcriial koraka I IT!)" Oznaka Stame \ kP/mm'! s 1-. novotekst itd).11 Materijali supcanika Matcrijali 2 3 za izradu zupcanika mogu se podijel iti u ove tri skupinc : Colici za ccmentaciiu metali (liievano zeliezo.blja\ aju U prusnjavim. edce u zahvatu pa 2 3 4 5 6 7 8 9 10 greske evol vente (greske profila) greske tcmeljnog kruga greske koraka na diobenom krugu kao pojedinacna greska kao skupna greska greska dobivena razlikarna u velicinarna pojedinih uzastopnih greska u koraku zahvata (koraka na temelinom krugu) greske debljine zuba greska radijalnog bacanja greska uzduzne Iinije boka zubi greska miere preko veceg broja zubi grcska razrnaka osi. Kao velicine na kojima se utvrduju vrijeduosti stvarnih odstupanja od nazivnih mjera pri mjerenju pojedinacnih gresaka uzimaju se: I 3 veca otpornost na habanje rad bez buke visoka dinamicka savoina cvrstoca. rnatcrijal a. celik. j to: 2 Kontrola zupcanika mole se izvrsiti mjerenjem pojedinacnih gresaka iii skupne greske (na posebnom konrrolnom uredaju). Tablica 1 J 1. bakelit. kao i P{~gOI~lma lzI0:-~n11l1 kisi 1 .

~3--.-~ 0... _- -- -- ~-.5421 0. ' 75-90 -..~~. -- 0.U~)~·.. max 0. - -. ..i-.~--\:~~~~~..80 L~'_ .3230 C. JUS Sivi liv za zupcanike Lomna cvrstocn 'Fvrdoca [kp/mm'] ] 80·" 240 190.4732 _____________ C..20 1. C43 _ "l ~'~~_'I~~_!_O~~~ __ . inlw _-_ [akc optcrcccni .'.15 V Cr V 1.~~ I 1 .80 0..PObcli"~-._ .~~~C~~~~.~s. liv ~!_'_Nl_n~:--s_·. \_~:~~': _ __\ 100-·130 .-~.105 ..38 0.~~I~t~~~1:ccn~ __ jake optercccni ZUPCfillICl veci xupcanicl optcrcccni ~~ __ .~ika}}i\'inpr. ~·· Vrsta I_~r ' ! ~~ __ JUS 0' C cvrstocn [kp/mm'] 0.~:'::~~... . .34: 0.. osobito \'01 tcJik iki zupcanici Tablica 14.7 1~..2 110-130 75 pobolisan --_ __ . ~~.:".i.4130 _11~~:_I__!2_\I~.9 C .~~~~~S.. _- I i-----.35 -- _-90-105 ~-~.6 __"J 1t~.. .- "~If~::..~---- 65·.33 0.l531 -~~TM.\ priicno~nikc clckuicnih uumvaia ___ .35 Cr ].50 0. HJ3 Celici za povrsinski Kernijsk i sastnv JUS kaljene zupcanike Lornna cvrstcca [kp/mm'] [kp/mm'l 22-26 25-28 32 -_.' xni lJ'~ -O'4~L'" \'0 I 1 \1 .. 26 SL..--. __ (:.~:_I __ 0.~_.-'1". .. koji sn slozeni jedan na drugi.ciicni 65·-75 Iizact]c ]60 ----- 0... .:~.__ ~.._--..44 0. _~ ! !..-.90 1..------- visoku i.._ ~~_..~gI I I g:1~ ss 1 I ~ • I I I -----------.....6! [akc o.250 190-250 nisko srcdnie optcrcceni optcrcecni Tablica Upotrcba 17..25 I Cr Ni ... 60 0.5--=. 0. -...0645 _I ':~ 1 i j 0..... \"-.. __ c __ ct..._ zarcn u svrhu .. '-' '" ""cl....:'~~~cc~i .-0._-_. n"_T __ -- _- _-----. 22 Stauic SL.--- I I vcliki ._ g'~~:c.15 0. _!:Ao _O'.~~.---.:J. 0..30 iaron ~ sv~hu norm.4830 MnSi 0.i at- na habanjc (.. J_u_.10 1.. 441 440 .1731 C.~~-. ~----- no habanjc zupcanicl _---_.~ isto Materijali na temelju umjetnih smola sastoie se od sloieva tekstilnog tkiva.122l Celici 'za ccmentirane zupcanike T ablica 15 Upotrcb.10 1.4.ap\crcccni pornl "' habonlC otporni ------- 'l. I _~ 0.\· 63' 62 max 0.16 -~~i5~~ __ \ .-.4320 ... -.2 .9 1.-.liz.._._-. Osnova vecine takvih matcrijala [esu sinreticke srnole i visokovrijcdne specijalnc tkanine..50 kaljen . norma... 1.cljc vrsinski kalicn isto i po- lup~nnki zupcanici bez udara box udnra jnc~ optCl"eccni zupcC1nici (I/o \ -.7 _.. : :~-~::.5 aka 0.Konstruktivni Celik ugljicni celici Lomnn legirani ugljicni celici Tablica 12.\ .. > i" . poholisan : zupcanici otporni 80 -.40 0.35 . C...0 l....:T~~~i~M~ % ~~ % ~ '~~ %l g.._"'P~"niCi promjcnljiva optl'l'cccnjn povrsinsk i :. -- __8~~~~~ ._.1 0.9 1.15 0. z:... jednolikost osobina materiiala postize se izmjenicnim mijcnjllnjem smiera osnove tkania. __ ~ .I__ ..2 0._Jl_iC------~----------u_p-o-t..:--- SL. JUS Stanic Uponcba C. namocenog u umjetnu srnolu. pobolisan i povrkinski kal] en -_ ..L..\~ __6. iI· kulicn .1 . -\ ].O I pob~~jS.:.i 0.80 ~--- ~~ •• ___ .56.35' _ . -.. . -- ---_ 90-105 ..ost ---_.. · ..~~'lie:__.. Od tkanine se uz ostalo traze i odredena mehanicka svojstva... -.Upeanik optC'CCCIll Celicni liv za zupcanikc Legirani celici za [ako opterecene zupcanike.. -- Ic \~- 12 . \ 1\ .-.. ! .~~~~·.. ••._·-~I~[~-~_~_~~_~_~_~J~~------S-t-.40 C.- i k 1" a rcn 1 ! ! "rio iako 7. Pritiskcm i toplinoD1 dobivaju se ploce ili rondcle punog iii profiliranog oblika. U toku procesa presania otvrdnc smola u takvoi mjeri da postaje otpoma na temperature.--------- JUS ~~~o C..-. Konstruktivni uglj icni srednje optcrcccni zupcan ici (III> 5) srcdnjc C..~~~_.9 I '" lOa! i ~--. .~nOl"ln"- \ isto poboljsan znrcn u svrhu normalizacije optcrcccn --.'3" \. optcrcccni !.~. celici za poboljsanje Tablica Stanjc Upotrcba \KcmiiSki snstuv [%J \ Lomna Ta o l i c a 16..41 1.--C..~o_.S_.4131 g:~~_----0. \' jaec .--.C_b_.~~I g. Osim toga dolazi i do orpomosti na kcmijske utjeca]c.~ . :!.osss (..18 i 0.~.50 0.39 .. 1 .o'o 7?_1 ~..2 max 0.35 0. 0.Ba\.i zupcanic1 uz .40 ..20 1..

Sidna zupcanika od umjetnog materiiala treba da je 7.. Koel umjetnih matcriiala opcenito trcba obrariti pazniu elobrom podmazivanju.I n = 20 ... Veliki prcnosni omjeri izvedeni u jednom stupnju dali bi velikc dimenzije gonjenom zllpcaniku pa se zato ne iele u jcdncm stupnju s prenosnim omjerom i ~ 7.otpada potrcba kasnijc obrade glavinc. b dOl .75 Tablica 20.312.1 Zbroj zuhi I~.I.. . Vrijeelnosti za minimalan broj zubo malog zupcanika dane u tabHei 18.: [mm] 443 .3 nckoliko mm mania od metalnog zupcanika. Prenosnc omjere po mogucnosci ne valja birati kao cijeli broj da ne bi nakon svakog okreta uvijck isti zubi pogonskog zupcanika dolazil i u zahvat s istirn zubima gonjenog zupcanika.-----.mj . tako da se i pri optcrcceniu moze racunati s para c noscu v .~- dOL :5 0. naime. 5..~ ."[. nji modul.a. Time se: ~~ Krivnlje haban]azup~anika od razli1 .5 promjcra vratila za zupeanik koii se navlaci na vratilo uzima se orijentacijski do> •• ~ .. Izbol' prenosnog omjera. Samo 11 poscbnim slucajevima bira se im •• "'" 10.. za koju smo vee prije rekli ela iznosi e". Kao posebne prednosti materijala na temelju umjetne smole treba istaknuti: 2 3 4 5 6 malu specificnu tczinu (oko 1._. . ele UI 'nteresu mirnog hoda treba Imat! sto makvalitctoll1 lezistcnja i tocnostl IZla ...0· ·10 m/s) -Z~..tcnju. iii pri niskim optcrcccnlirua . U upotrcbi je tzv..t'~nid s niakim obod~im redone svrhc) (fJ . U pocetku treba zube tanka namazati sloicm grafirne paste. Tablica 19. = 20° 18. Cistoca povrsine postize Be ostrim alatom i velikorn brzinom rezanja.:m<:du proi~vodaCa i kupca :1~IC fo~ebt~ 2~~O~0~~1~01:~~r G 250 (vrijed.x . Donja gIalllea.5.a. . nastojati da e > 1.'11: . _.'.. Zupcanike od umjetnih materiiala treba sprezati s metalnima (time se smanjuje habanje). a sve se onda podvrgava prcsanju pri visokoj tcmpcraturi.. npr.vr~n a.. 7. Pokazalo se da se vee za relativno mali broj zupcanika isplati da se presaju gotovi otpresci.-. i to 11a taj nacin sto se citih presanih tvari glavina oel lakog mctala ili oel cclika upresa u vijenac oel umietne smole."nln .-TTC ~ + 1.. Sirina zubi pri jeduostrauom ulezl:.-. Mcdutim. ski za diobcni promjer: ~~ . 111 r.I n ~~ = 14·-17 za drugi stupanj.4 kp/dm 3) visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL) otpornost na morsku vodu i ulje visoku sposobnost prigusivanja otpornost na temperature do 120°C neosietljivost na udarna opterecenia.i poston opasn_ost omf"l ?.zu '1 Ako ie rak ulezistenic dovoljno lelna. • > 1. kod brzohodnih prenosa treba.I v ~-. SIl'1l1C zuba b.r-. Za prenose kod kojih se zubi u toku rada ukljucuju i iskljuClljU im" "'" 4..::. a i za planetarne prenose S cilindricnim konicnim. a za Z 1 ".pri slaganju tekstilnog tkiva. ". ._ .. utore za klin.75 dOl> b odnosno . Tablica Zupcarllci s vclikjm obodnim (v "': 10~ 20 mjs. Najmanji broi zubi malog zupcanlka Vrsta pogo"..~_: I. radi mirnoce hoda. kod turbiuskin pri jcdnostranom z a iz b o r d im e nz i j a z.c·__ ~_ . To bi. Treba nastoiati da vcci zupcanik bude Del umjetnih materijala da bi se na ta] nacin iskoristila prigusna sposobnost materijala.__ . vrijcdnostl . Za zupcanik i vratilo od jcdnog dijela uzima se orucntacudOL ". Zlml.. Utor treba ela lcii ispod zuba. daje prijcd[og prcnosnih omjera za zatvorcnc jedinice prenosa. Pri udarnim optcrecenjima bolii su konicni rukavci. ZlmLn n] G . za preod nazivnih iz tablice 19. zubi nose sumo na krajevirna. \ 1. Modul. Ne postoji razlika u obradivosti materiiala umietnih smola u odnosu prcma metalu. .) !'ratila uzima se: kruto.. Broj zubi treba birati tako da stupanj prekrivanja e ne padne ispod minimalne vrijednosti. ide sc d~ b ~ 2 dOl' _ a uleiisten)u. samo su orijcntacijske vrijednosti za nekorigiranc zupcanike. x: . Pricvrsccnie na vratilo moze hili izvrseno i bez metal nih cahura. doaovor "'I vrijcdnosti izvcdcne Ako i.usteduie materiial . !ignofol »2«. daje orijentaciiskc _. prl obostranom b ulczisteniu: b «: I 2 d 0' odnosno 1 =". .. ® pokazuje ponasanje raznih umjernih matcriiala u odnosu prema habaniu. ~_ _ ~ 24 _Z_~_:o_i_~~~lb~i_I~"~'i~~~~. I opasnost od kosog polozaja zubi je veca.~dl1ilh obodnih brziua (v = 3.1 Upute 5 I.__ Zlmln 12 10 brzinama (ugl avnom zu POd-I 0. smna . dane u zavisnosti od rnodula: hmo• ~. 2 . Prcma gore on jc ogranicen minimalnim brojel11 zub! Z.. in .312 Cifindr-icn! zupcarricl 5. time .I optcreccniima (prenosi ~__ motora) .. 3. Za prenose visoke toenosti uzima se z 1 ".0 mrs) --. dovoelilo do nejcdnolikog trosenja zubi.. Za izboi smne zu a. kOIllCnUTI llindricnim zupcarucun c Izbor diobenog promjera._. Grath se utisne u pore bokova zuba pa sc time uglacava bok zuba. a ne ispod mcduzublja. min"'" 2 promiera vratila.up can ika Izbor broja zubi.2 ravnlrn zubima U posebnim slucaicvima.. =...~ _.l" "'" 1. zbroj zubi za ct. od:tupatl ~. kao i celicni. <lnjskom ozubljC:n)\..' : . Izmedu slojeva nanosi se sinteticka smola.opasnos t progiba .)'''''1 ozubljcnju I Z: . b ~ 0.~. . Zl min = 33 za visokouCinske prenose (turbinski prcnosi)..25 za prvi 8tupanj. modula dana je visinom savoinih naprezanja u k?rijenu zuba.In"" 1.::.5) brzinnrna i pri velikirn .~~~~~----------------------------------~---- "".::.:. lerodavna J'e kvalitcta uldistcnja. Od umjetnih rnateriiala mogu se izradivati sve vrste zuba i zupcanika. Lignofol je pogodan za uelarna opterecenja.z~ 2.~ 10 z. "ZllPCanic.:._. Priie stavljanja u pogon treba zube tanka podmazati grafitorn..~--. Presano drvo.--.25. ' mieri osigurana paralelnost ... zupc~mik.1.. Zupcanici od umjetnih rnateriiala mogu imati. 442 prenosa. Sto je u vcco] Slrma zuba. .~ 10 __ . 'Ako vratila 11'1811 para'1 ba moze bi to vcca. koji se sastoji od bukova furnira koji ic naslagan jedan na drugi.

. 2· 97400 P 1'0 = -~---..:.. M..] Faktor sirine zuba Izvedba ozubllenie VIsta lellistcnja <jJ Tablica 20. .. to rnanji moze biti modul u odnosu prema sirini zuba. 25 Rezano iii bruscnc ..~_ 15 . koia dielu]e u smjeru dodirnice ® iznosi: Fo [kp1 cos (). 0N 0 mali zupC'al1ik [cdnostrano ujcZi~ten ------------------- . -. . trcba (cia 5.-m-~-_ -.J __ . !:! ~ . 0- ~ 8 '" Nil ~O' . Ako uvjeti lezistenja nisu pevoljni..kruto vratilo 30-45 iii dobri kliznl ldoji " Ako se ozublienie izvadi bcz pomaka profila..~ =6~~'1-60= '1910 Flo ~I )1 do . I ...-nl-·n-.. I' ~cr ! 1 -o :~ > " [kp) 444 445 . dobro Idistcnje kotrljajllci u kucistu prcnosa i . !l:': 0 . Sto su bol]i uvjcri leiistenja. do Zanemarimo li ionako male sile trenja na bokovima zuba. onda ne srnijc ici ispod granicnog broja zubi..~_.. prljavstine.-li-Cl-.. [111m) Ivlodule treba birati prerna izboru stalldardnih modula po JUS.-u-k-C-" j. treba izbjegavati male korake. n1nHlx = _- dOL z. N r.. _-_--..: F.o--_....97400 P [kpcm] 15 ·-·----~--·--I-I '" . bi se povecao volumcn habanja) da budu sto veci.. N' S\ .-' .. '" '" <-i '" ~ . Naimanii modul dan u zavisnosti od sirine zuba: 1120111' = T '+' b [mm] Moduli zupcanika izlozeni utjecaiu prasme... CLOlS.-v-S-jj-.312. 1) [mrs] --T='-.:: A~~_'~I_~ N N 2Mo do I Mo =. mctalne srrugotine. sila okomita na bok zuba. LIZ ----~ ~.{ ~ ~ '" ~--~_-CiSlO livcno ldi~tcnje na ccli~n-o-j-k-o-n-s-l. [kp] ~ n .o Radijalno djeluie sila F. = F« tan 0:0 I V\ N 0- 0N MM -: ~"" I! Nil ~O' 0- '" 'U 0. tablica 3.-p-"-O-Ii-j.:: __. Ii ~O' 0Nil ~O' '" 0- '" ! I c " 'U " o Silc na cllindricnom zupcaniku zubima s ravnim I I I -o 0. " ~ <'IN._.2 Proracun si la n a z u b u ® Obodnu silu na zubu Fo mozcmo izracunati bilo iz snage koja se prenosi zupcanim parorn P u KS i broja okrcta u minutama iii iz obadne brzinc: I 02 P -v~ [kp] v [kp] .lieno ---------------I na krutom postolju.

. I do 3 h dnevno I do dncvno hi 8··. .. koiern djelu). II.0 .. smjesten je zupcanik 1. dobivsi potrebno ubrzanje.s(ft-!lnl3 o G. u ~~ a time i velicina progiba zuba.. __ ~ ..III I S stro] oromicnliivim okretnim mOlllen. Zbog gresaka pri izradi zupcanika (gresaka u koraku. do 3 h dncvno s ravnonucrrnm okrctnim memento (npr. Tim pogonskim pomocu iskustv~nog pogo~skog faktora za~snoigg~n)'enog stroja na prcnos. 10 h l dnevno ------\ --. udara: do lorna zuba. na vratilo II. 5. 10 ~ trajni pogo" I v. Pogonski :~-~--~'---:---. opterecenja. cijc vrijednosti dosizu dvostruku.. Njegov ce okrctni moment pri upustanju urad rnorati biti veci od onog koji ce biti potreban kad sve mase.) .'" razloga mora. Priie toga smo silu Pn2 prenijcli u os vratila i dobiIi spreg sila koje vratilo opterecuju na uviianie i silu + Fn2. koju smo rastavili prije u dvije komponente F2v i FZh• Kut tp je kut koji zatvara spojnica centara I. 0 @ prikazuie vratilo II. To. U takvim slucaievima treba pri proracunu uzcti u obzir I a uoi .'(0) . Unutannja dinamicka dodatna opterecenja.3 Op t e r e ce nj e z u p ca n ik a Da bismo mogl i dimenzionirati zube. se P?vecau nazlvI?-a obodna ~tla" b~dne brzine i od velicine gresaka l~!z" Vclicina te dinamicke obodne s~lc 7:avlsna je . Dinamicka radi zuba..-" \li) Shema optcrcccn]a F. . postignu pogonski broj okreta.vratilu 1.. [kpcm] za proracun : Obodna sila: FOI = ~Qd-~·~J..l1l1: a d uvjeta pogona..zahva~a ~ub~ ml)en)~ se._-----' ... [kp] 01 Moln az = 97400 PI ''''' (kpcm] nl Osim nazivne sile dielu]u. vratilo iznose @ To&a 2 Gcnicni stroj Tocka S ---"'--.' 1"1\2 Cos (<.. dodatna opterecenja mogu bitl izrazena kao dodatne vaniske i dodatne unuram]c sile. F21! ~o Fn2 sill ('P .an)adst d~bi ko'. potrebno nam ie kao prvo da znamo kolika ie sila koia optcrecuie zub...' 0(0) i 0. Dinamic~~ obodl~a sila ]C to n. pa i cetvorostruku vriicdnost nazivnog okretnog momenta.ma su pojedini autori pokusal i obodna si~a moz~ biti proracunata pOl~10C~ ~\tora il]i se dinamicka sila izracunava obuhvatiti funkcionalnu zavisnost ut]cca). Mjerenja izvrsena na prenosima vozila pokazala su da pri ukljuccnju spoike mogu nastupiti okretni rnomenti. PraviIo ie da sile na zubu gonjenog zupcanika dieluju u smjeru kretanja. dalinia tzv. Faktor udara tp Tablica ~faktor udsra 22.2.lla s~ zu a no..pogons og pogonskih faktora dane su u tablici 21.. z ~ za vriiednost dinamicke obodne sile Fod. u profilu zuba). if Vrijednosti pogonsl{og faktol'a fd Tablica 21. 446 ' 1110.-:--1 trajm pogon I'~~ motor s unutarnjim izg... na kojem se nalazi gonieni zupcanik 2 i spojka S.. Iz I~avedenih kraka no. tezina zupcanika Gz i tezina spojke G. Sa zupeanika 1 (pogonskog) prenosi se na (gonieni) zupcanik 2 sila Pn2. a na zubu pogonski zupcanik (kao reakcija) suprotno smjeru kretania. visnosti od trenutnog polozaja zuba. a o: je kut dodirnice.n"allJCm.~_'~ .tom Sile koie opterecuju Sile Horizontalne F2V G2(J~tinolup(oniko) II. djeluje sila p. s. treba nicgovu velicinu ocijeniti .. kolebanjima optereccnja i s1.::e od d N'astupaju I'I u toku pogona kratkotraina udarna . 5pojk. Prema tome. To zavisi od karakteristika rada pogonskog i gonjenog stro]a. (tezina vratila je zanernarena). Vidje1i smo da obodnu siIu. nienu nazivnu velicinu FOI [kp] moze1110 izracunati iz nazivnog okretnog momenta MOl [kpcrn] iii iz nazivne snage PI [kW] Upotrcbom pogonskog faktora dobiva sc vrijednost okretnog momenta Alol = Alol on f. ~ 'c msnic opterecenje zuba. Pogon rnoze dolaziti od elektro-motora. zbog elasticnih deforrnaciia pri optereceniu zubi dolazi do kolebanja kutnih brzina.--. s horizontal om..od.fakt . Ako pak za faktor udara 't' ne postoie neke iskustvene vrijcdnosti. daleko prekoraceni._. a time i do potrebe za ubrzavaniern i usporavanjem masa. Vrijcdnost i fakrorom fd uzeu su u obzir utJCC~)l.V ". elcktro-motor i turbine) i do 8 .) ' (dpr.. -~~-~: .. ----~ Vcrtiknlne vratila --~--. zavisno od pogonskih uvieta i tocnosti izradc. Na pogonskom . izrnedu kojih je ukliucen prenos. dodatna opterccenia.312. ! \ '--131 : 1:6" =1 l_k_O_d__l'_k-:ih~U~d:-ar:-a::--~= ked srdnjc jakih udarn -~---" kod [akih udara 447 .. . Vaniska dodatna dlnamlcka opterecenja. . Rastavimo li silu P"2 na horizontalnu i na vertikalnu komponentu F" i F2Jt> dobit cemo sile koje u horizontalnim i vertikalnim ravninarna opterecuiu vratilo. velieina Za vrijeme . Nazivni okrem I mornenti mogu biti udarima.

kvalitetno obrademh zupcamka.97) "'" 0.za tocno rezane zube 4 % ~ za neobradene zube = .5. dobro podmazanih !1. Ako je stupanj prekrivanja e > 1.ine ulja u ~~~istu. najccScc u njcgovu kori[cnu. Osim toga .. .~§. Pal' zubi Z2.312. brtvarna i buckanjem maziva.5 .li zahvatu su dva para zubi (z l> z.ijed buckanja.p = 0. Zbog toga ~?ra)~ zupcanici l. P2 = odvedena snaga..98) 0.6 Gra n ica opteretivosti z u p can ik a Granica opterctivosti dana je granicom noscnia. pitting). One opterecuju zub {~ Tok naprczanj:.u kotrljaiucim Iezaiima s najboljim uvictima podruazivanja (-1)7.PLL = Pl • 'I)L1 'I). z~ moraju sada sami na duzini puta j'3D preuzeti ciclokupno opterccenje Fn. Z2. Mjerenja na jcdnom norrnalnom plcnosu s razlicitirn vismama mvoa ulja dala su ove rezultate : Utjeca] kollelne ulja u kuciStu na gubitkc snage Tablica 23. treba birati sto veci broi zubi. uzimamo kao polozai na kome sila djeluie na brid zuba uu vanjskom obodu (A). Prakticno. ZI iz zahvata [cdnog iii dva para "ubi lC. krece se kod cilindricnih.~z C'~.995) gubici snage u kliznim lezajirna (za nekoliko lezaja) 3 "" 3 % za normalne lezaje ('~L = 0. Svaki par nosi u tom razdobl]u samo polovinu sile ~~) Rnspodicla optcrcccnja pri xuhvm u l~~il f' U rocki h izlazc zubi Zl. ta nosivost dolazi u obzir kod kaljcnih zupcanika i zupcanika od sivog liva . Prekoracimo li mogucu opteretivost. J. 1\1 i gubitak snage u Iezajirna. rnozc doci do lorna zuba. 7. sto se kod zupcanika i zahtijeva. buckanjcm maziva i trenjem brtvi ' P = PI .): I % . Punjenic Oko kucism uljem Ukupna iskoristivost 1/4 vis inc 97. Smjer dielovanja !Jilc Pn doveden je u simetl'a\u zuba (tocka F). Radi [cdnostavnosti. Prcrna '. P« = gubitak snage u zubima. To se postize glatkim povrilinama bokova i dob~lm podm~ZlVan)Cm. nosivost bokova (opasnost cia usl ijcd kontaktnih pritisaka ne dode do pojave rupi2 cavosti povrsinc. kako to pokazu]c @. = 0.liti niza~.~ C'I)z = 0.ma~1pfl. on ce biti topliji ad veceg. U toj tocki kao hvatistu rastavljcna je sila fin U clvije komponentc.1 % za specijalne lezaie za visoka opterecenja ('l)L = 0. dolazi u obzir ked :mpcanika koji nisu kaljeni . gubici snage u zubima (P. krak savijanja je za zube Z2. z~ nalazi sc u pocetku zahwata. U razdoblju zahvata dva para zubi optcrcccnie je staticki l1codredcno.p [kW} Ut!ecaj kOlic.95-0. "~ 0. i Z2. pri zahvatu para zubi S obzirom na odstupania oblika i koraka zubi te S obzirom na deformacije zubi pod optcrccenjem nastupaiu odnosi koji se razl ikuju od tcoretskih.= PI = PI = dovedena = r.\ u kOI"Hcnu -zuba kild sila djciuje na vnn. '~L 'r"" = ukupna iskoristivost nastala gubicima u zubima u lezajima.mora koefi~l)e~t tren)a p. ~a gubi~ke usl.~a~l zupca~lk ima :nanju povrsinu.~."' • • J " P2 -I- POuk =!2_ ~lJ-lIk [kW] Pu snaga.04~O. 'I'ankirn crtama oznaccn je na rQ'!J poloza] kad zubi Zl. Kad su u zahvaru samo dva zuba (jcdan par).uba 448 29 I'RAKTICAR III 449 . To zuaci da postoie iazdoblja zahvata dvaju para zubi i razdoblja zahvata same jednog para zubi.312.99) 2 'I)uk = '1). z] izlaze iz zahvata (tocka E). z~ naiveci u tocki B.96) pl! zubi gubici snage u kotrljajucim lezajima: "" 1/2 % . KoefiCIJent tren)a !1. ''lop Trel~jem ra~vijena tOl?lina raspodjelju!e ~e na oba zupcanika razmierno prerna mogucnosn hladenja.5 Gu bici 1- snage i koefi ci j c n t i sko ri s ti vos ti (.99) 0.4 Odredivanje stvarne s n a g e k oju prenose zup ca ni ci Ukupni gubici iznose : PO"k . nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavanja (opasnost zaribavania ili cak 3 zavarivania bokova zubi usl ijed prejakog zagrijnvanja). nosivost u oduosu prema habaniu (opa4 snost prevclikog troscnja).99) 4 . [kW] L1 5.gubici uslijed buckanja ulja i trenia u brtvama: "" 1 % ~ 5 % u zavisnosti od konstruktivnog oblikovania brtvenja punjenja kucista uljem (.za brusene zube 2 % .skom bridu 'l. + P + e.. Da bi Isko~~stLvost z~pcal1lka bila sro visa. montazi u hladnom stanju odredenu bocnu zracnost. Razlikujcmo : 1 nosivost korijena zuba (opasnost ad loma). jer bi odrcdivanje tocke 13 zahtijevalo prilicno mnogo vrcrncna. onda se optercccnie zubi za vrijcme zahvata dijel i na dva. ~uduC! da ..)'V .10. Zagrijavanje i habanjc ogranicavuju nosivost brzohodnih i visoko optereccnih (zakaljcnih) zupcanika. Ukupna sila koja se prcnosi sa zuba nit zub diicli se duz dijcla puta zahvata Dii "c /W na oba para zubi koii su istodobno u zahvatu. Proracun zuba na savojnu cvrstocu (nosivost korijcna zuba). Pod granicom nosenia zupcanika razumijevamo sposobnost preuzimania optereccnja a da pri tome ne dode do ostccenia.~ uk "= '1).5% 5. odnosno na icdan par zubi. ' 'I)L .312.

S! 2.1 l 1.9 1. SO 100 150 i 1.6 1.7 1.5 [.7 1.7 1.7 1.7 1.1 2.411.2 1<) 2.7 1. l/1.9 1.1 Reducirana naprezanja izracunavamo arod! .9 1.2 2.2 2.8 1.1 2 2 2 2 2 2 1.7 2.4 Z-: . [reba birati vece vriiednosti sigurnosti.0 I 2.9 IS~' I 1. .9 1. [kp/mm 2] jc stvarna vrijednost specificnog siriuc zuba: 13.1 'n 2 D.6 i 1.5 I i I 1.7.5 1.7 ! 1.0 1. B + B. 1.2 2.m) ie dopustcua greska zahvata (v.1 1.4 1.'.4 II 1.6 II 1.8 1.0 2.9 19 1.4 2.8 1. 1.6 1.6 1.6 1!l0 1.3 2. oc O'L ar-cd __ 1..8 II ::~ 1.tv [kp/mm a.cc [kp/mm 2] J -Iod.6 1.7 1.1 i.6 1.6: 1.2 .d2 = Z.8 1. a)Z je u tocki kod kojih tocka G'.un [kp/mrn "] .5 I.4 1.6 c (kp/itm) je krutost (v.8 2.8 1.2 2. tablicu 26).1 2 2.7 1.4 2.8 ! I i.5 i l 2.8 1.5 1.. tablicu 27).1 2..6 2.7 1. +.611.! ' 2..6 ! j 1. 1.9' 1.1 2. 1.7 1.5 [.1 ! I 2.61 1.6.6 1.0 ! = ([> .I df-:i.8 1.8 1. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Faktor oblika q za ciltndr lene nul zupcanike s ravnim zubima IY-o = 20° 24.7 1.2! 2.0 q .6 1.4 II 2.4 1. su faktori oblika zubi dani u tablici 24. 1.-"'~!_cc.2 2.7 I i i 1.5! (h I Sigurnost u odnosu prema lornnoj cvrstoci: z.s i i. F. tablicu 28).9 1 <) 1:8 I 2 1. 1.8 1.6 I [.9 1.7 1.36 1. Prerna hipotvzi deforrnacijskog rnda dobivamo da su reducirana napreznnia: at.6 1.4 [.7 1. Opasan presjek ie korijen zuba.8 .6 I 1.9 3 2.. 1.3 .4 I i 1.1 22 1. q.5 1. 1..1 2.6 1.7 ~I) 1 1.8 1.9 \I i. ~~ izazivaju savoina.5 I I .7 2.:.6 1.8' 1.1 II ~.9 1.8 I! I' 1.9 2S 1.7 ::~ 1.'.7 1. i 1'.41' i 2.9 1. iz jednadzbi : '] q.2 2.1 2.3 2.0 1.6 1. tlacna i smicna naprczanja.1 2.0 1.5 I I' 2.3 i 2.7 O'[)J) i lomnc cvrstocc aL matcrijala.9ri"I.7 1. I 2.39 450 .8 1.8 ::~ 1.8 1.0 1.7 1.9 2.4 .4 2.G 1.un [kp/mm"] 1.2 2.6 1.2 2.)2' M.i I iii iI.4 1.-----------------------.9 1.1 2.5 1.2 2.0 i 1.8 1.8 1.9 1}9 ! 2.6 2.7 1.4 i I 1.6 1..6! 1.9 1.7 1.6 I. De bi se izbjegli prisilni lomovi i lamovi usliicd umornosti {lornovi uslijcd dinarnickog optercccnja). 2M"'n"" '] ""' ~O.5 1.2 2.5..5 1.ao~~ .8 1.5 1.-. 13 [kpjmm g svedenog na I [mm] 25 ~.8 .4 1.7 2..8 18 1.6 1.n II "" 14 I~ 16 17 :3 1.7 1.8 1.8 i.7 1. na z [kpcm] ~ nazivni okretni moment _.Ii.5 I 1.6 1.0 2.7 1.6 I' I.0 2.6 1.d a.0 1.1 451 1.71' 1.9 1.0 2.8 1.6 1. Optereccnia P.7 1.7 I'.na savijanje (P.{}12. Tablica + (a .6 1. B".2 2. f.6 ii..9 1.6 1.0 I 1.8 .2 /.6 1.7 1.611.2 2.1 2.5 1. malog zupcanika malog zupcanika kIa.).5 1.4 [.1 2.2 2. Sigurnost u odnosu prema dinamickoj (So) i lomno] cvrstoci (5\) treba kontrolirati posebno u odnosu prerna rcduciranim naprezanjima icdnog i drugog zupcanika: arcd' arod 2 '''.~ Z.4 1.4 1.3 2.6 1.7 1.7 ' 1.21 2..6 1.5 1.B 1.8 1. Kod rneduzupcaniku koji su istodobno u zahvatu sa dva zupcanika optereccnje je izmjcnicno-prcmicnliivo. r: II~ - 3 2.8 1.~ 1.9 2.9 I..5 [.6 1. 1.s 1.5 I' I 1.4 1.8 II' I iI 22'.9 b.6 1.6! 1.7 1.R 1.0 I 2.4 2.4 ~ I ! 1.. faktor udara dan u ta blici 22.7 i 1.7 1.6 1.9 1. moraiu reducirana naprezanja lczat}..01 2.4 I 1.8. 'b~t 6 F. Sigurnost U odnosn prerna dinarnickoi cvrstoCi: IS 2.------------------------1 100 '.7 1.9 1.7 2.1 2.2 2.9 19 9 1.5 ~:61 U I 2.7 1.7 1.2.7 i 1.8 1.2 i 2.2 2.6 1.0 .6 I! 1.2 2. premier kincmatskog (dodirnog) kruga dJ [mm] '"~ sirina zuba blmm] izazvano i3..02" . II ~).4 I I I 16 1:5 1.4 2.4 i 1.7 1.7 2.2 2.81i ~:~ I ~:: !I g ~:: }I Ii ~ II ::~ U i:~ ::~ II 2.6 1.6 1. i:i ! iii I i:1 i iii I 2.6 1.7 I 11.5 i i : 1.1.28 1.9 1.9 I I' i.G 1.7 J7 .2 2.9 1.5 1.7 1.6 1.7 1.7 1.112.0 i:i i i:i I i.3 2. v (m/s) je obodna brzina na kinernatskom krugu..1 1.7 1.8 II ~'81I 2.1 ts 2.9 Ii 11.9 .1 i 2.8 1.2 2.8 I ~.5 i 2 2 II 1 '. 1.2 1. [kpjmm '] I i I! 2.2-2 O'rcd I 1. Ako bi cventualui lornovi zubi mogli izazvati teze posljedicc.6 I.8 1.4 ._ spccificno dinamicko opterccenic ska koraka.6 1.3 I 2._-. 2.6 1.6 2.9 1. s" 2.8 I 1. 2. odnosno izmjenicllo-promjenljive dinamickc cvrstoce (aUN "'" 0.6 I 1.7 I' 1.4 0.2 2. deformacijorn greskama u izradbi (grezubi pod optcrcccniern: c r.5 1.7 1.1 2. I II gl 2.8 1.6 1.6 .9 1. q2 13".5 1.S I 1.7 ~:~ i. 3 .I 2.6 2.4 1.6 II 1..7 1. rczultati na zupcanicima jc doslo do lorna pokazali su da je poeerak lorna nastujao na vlacnoj strani.8 1.6 "I 1.8 1.9 1.7 1.8 I I !' ~. s dovolino visokom sigurnoscu.1 ! 2.1 2.5 1.8 I 1. 2.8 1.4 i 9 _.0 11.5 1.o I 1.7 1.0 2. Savoino opterecenie djcluje istosmjerno-promjcnljivo.6 1.6 I~Ll! I...1 :. 2.7 1.9 I i 1.7 1..~.5 1.7 I ::~ 1. r.1 2. Premda G (tlacna strana) rezultantno naprczanje naivecc..9 1.0 2. I.0 2.5 1.8 oprcrcccnia 24 I:: I ro 1.0 ' i i ! \ I I i U :\::~I ::~ I i:~ 1..1 i . 7. fb je faktor toka opterccenja (v.6 1. na pritisak (Fr) i na smik (P.611.8 1.8 J.7 1.10 1.1 2 2. )/(a.4 1.32 1.2 i 2.9 J.9 2.4 i ' I6 1:5 1. ~~ Wi' .:.7 1.5 1.5 1. " nazivna vrijednost " specificnog opterecenja .6 2.8! 1.8 1. ispod istosmierno-promienliive diuamicke cvrstocc.6 1.7 1.6 i 1..5 1..5 2.8 1.9 1. greska profila).6 .7 2..1 2.4 So .5 1.6 Ii 1.4 ].4 2.25 1.1 2.6 1.4: 2.7 1.6 1.a unutarn]c ozublienjc 1:.0 1.4 . I 2. B.0 1.4 I 1.7 1.9 2.1 2.1 2.7 1.7 1. (IJ.1 2.6 i 1.0 2. 13.7 1.9~0 i 2.5 ! 1.

2 2. krugova cJc_ 12 63 71 71 80 100 25 50 0. 5 0. 1.I 2. 1.6 [. cificnog optcrccenin B [kp/mm') i Pa~tortOkfboPte~.6 1.m) Tablica 26. .7 1.8 1.7 1. 28.3 2.4 1. a negativnim pomakom (-x) u korijenu oslabljeni..5 6 8 .4 1.1 .0 2.5 1.7 1.6 10 7 10 14 20 28 40 63 [00 160 Smjernicc za izbor kvnlltctc izrudc oxubljcnia u zavisnosti ad abadnc brzinc dane su na oiW· i tnblici 29.6 [.5 1. bi Krutost c [kp!tJ.1 I I> 0.5 1.8 1.4 1.4 1.6 1.6 1. '-~i--~~ '-if.5 1.5 5 5 -_ .-r I I 0 - 10 l I 0.1 2.1 1.~.02 I za promjer d uzimati vtijcdnosti d.6 1.6 4 0.7 1.7 1..1 2. do (dodirnih krugova): 25 12 10 11 11 11 12 16 12 14 25 db I I cos Cf.7 1.2 2. -9 10 200 12 13 :1 I! i i 16 17 18 2.7 1.5 1.02 .t-c. Pril. u lJ.'.j I ~: l 2.0 2.4 1.zmcdu petro.7 1.4 [.5 1. 1.. b) kvalitetn kao funkcijn obodne brzine 60 mls~k ..5 I i 1...7 1.~ .'.4 1.ban dogoyor . Z I qz 13"" faktor q uzimati iz tablice 25.2 1...4 I 1.9 1.7 I l:~ ::: I I 1.5 7 5.2 2.8 u 1.mza cllindrfcne zupcanlke DIN (3962) Tablica 27.. 400 800 !.Zbog toga sto su pozitivnim pomakom profila (+x) zubi u korijenu ojacani.5 li-lllcCj su: ~: 30 50 !I ~:~ : lOa I~ ! ' 1. kod kojin so zahtjeva osobito miran hod. .6 .5 5 6 6 6 6 7 9 7 B 10 8 9 11 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 pogonskih kinemastkih cos o: .5 1. 25.8 1.6 4 1.6 1.2 I 1..5 I I I I' i !:! I 1.6 4 ~.4 [.6 1.4 1. pogoni koji rode prj kvaliteti 5-6 do 70 mlsek. I'folxvoaaca.....6 1.5 4 4.6 0.5 1.9 1.0 2.6 4 0.4 1.5 1..6 1.9 1. ~-- -- -~ --_ .4 1.7 1.6 1. 40 40 63 71 100 1]0 I I 20 21 22 t I 1..7 1.~ 1.6 1..o cos Cf.4 1.5 I...7 1.6 1.6 1. ~~O-\·~I-~~·~"·! -~ lIe"'" tf ~-~-~ -u. \.5 1.aca .9 1.1 co lik/cclik mnter ijah Nuzivnn vrijcdnost spc .5 1.6 1..5 [.05 -~.~---7 7 20 16 18 22 [8 20 oblika q za cilmdrtcne V~zupcanike S ravnim zubima Cf.6 1.'~-1~g 1.5 1.1 2. z. i.8 1.S 1.5 1. Kvalitcta 6 [2 10 8 9 9 10 11 12 12 14 18 14 [6 16 18 18 20 20 22 28 22 25 32 25 28 II 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 90 100 125 .5 1.8 1. [mm] 50 100 3.. .2 1.5 4.6 1.5 [ .6 1.6 1.7 1...~ 3 3.9 I. I») poconi xa mierne apMate ifi slitnl po~""i koji zahtjevnju kod malih obod"'I' IIrzino vcoma toeal} prenos.0 1.6 1.0 2.6 4 0.5 1.-.5 2.[ 2.5 ! I.7 1.. d I'ogon.4 [.2 2. treba pri proracunu zubi na savoinu cvrstocu po iednadzbarna crr e d I = Z 1 q 1 B.~.6 4 10 1.5 1.4 1.1 2.6 1.5 ! I 2.8 1.kom nnri/branja porrcbcn I" pos..8 1.4 1..6 1.6 1. .6 1.~.(D = 20 Q sparivani 1.1t: a) kvaliteta kao Iunkcija obradc.4 1.7 1.2 2.9 1.8 1.3 I I' 1.5 ! oj) Iilrbin$ki I slltn.8 [.6 4 10 1.8 1.6 1.o = 20" Tablica z.5 15 1.6 1. ~-::6···~~'6·'1--"i-~ _.4 2.6 4 10 1.6 1. Faktori Dopustene greske zahvata f. 100 200 4 4.6 1.6 1..8 1.~ I 2.5 4 5 5 5.9 1. .4 1..3 2. Faktor toka opterecen]a fb Tablica I Po mm sirinc zuba pri (.3 .'J 3 'I'olcranciiska polia cilindricnih zupca.1 1.2 I 400 l~ i! 19 ~.5 ~ i I I' i 1..2 .5 2.4 1..8 1.5 5.7 1.---~~ 7 ·1· I I --4 ~ 50 .3 1.3 2.5 [.5 1.1[.5 1.3 1.6 ! I I I 2." i c r c uz .4 2.5 1.5 1.7 1.8 1..7 ::: I.7 1.S II 1.7 1.6 1.7 1.8 1. I I ...5 1. Isto tako treba u jednadzbama: f" I~ 0.~-.-------'-'-'-~- '+'-Vr~~~ d.S I.0 1.6 1..2 ~. 0.5 I ~-.3 1..4 ~.4 1.5 [.

+ E2 ako materiiali imaju ~lrc-j(t"1 IMv3UJ/O zrJ Jlompunjr I apat(ltl ! I".I!<. Na miestu dodira bokova zubi pod optereccniem doci ce do elasticnih deformacija. Prema teoriji kontaktnih pritisaka naivcce tlacno naprezanje nalazi se u srcdistu dodirne povrsine.9 .l___ IJ 2 pm cos Ill . Kontaktni pritisak na tako (elasticnom deforrnacijom) stvorcno] naleznoj povrsini i@ nije jednako rasporcdcn po cijeloj povrsini. Ako je taj zupcanik od celika yp.-.~--. b bfO.----6. 0. I. nazivarno dinamickom cvrstocom valianja kD' Tu cvrstocu izracunavarno 5 6 I ' 1 2 13 ]4 : L _____ I7 I8 I9 110 I 11 T 121 ! iz jednadzbc : kD = YE y.f(l9rqdll/~ ptJrni ! F« [kpJ lim [kp/1111112] ! '.5 + 21000 2E-· 455 454 . dana je podjela kvalitete obrade 3963). dobivamo: = 0:0 11" y- r--L __ mj~t'nl apara" I ~JD1"n kvalitef: ~J~1l zup(Qnlk I .tl'DJrvi 8 [9 1. utiskivaniem maziva u nastalc prskotine koje se sire prerna povrsini.5° E/50°C. .rhriJn.. otkidanjern povrsinskih cestlca usliicd medusobnog valjanja bokova dovodi se do stvaranja rupica na povrsini bokova koie prerna engleskom nazivarno »pitting«. Pritisak valjanja koje bokovi zubi.. dana je u tablici 35.j~nl((Jri . fdl-lo/lr4' I rrOMpl}(MJ ! I I P'''''' / u"r/lJjl '/P. Stalno promjenljivo opterecenic bekova dovodi do stalnih promjenljivih deformacija povrsinskih slojeva bokova zubi..-.---.1f'Ij"':'f1f. Za velicinu maksil1. Opasna tocka naprczania nalazi se ispod povrsine gdje se uz tlacna javljaju i najvcca tangcnciialna (smicna) naprenja. Velicinu kontaktnih pritisaka izracuuavamo pornocu Hertzovih jednadzbi.-- r- O't'fQ-hda t.Af Itrcjrr/ ~ norrnalna sila na zubu @} .W.35 Fn' Em p [kp/mm"] O~ ."._.8 -~-..l/~ [kp/mm '] zupr!aniciza r--L.!in-~i(a l hi) [kp/mm"] -..m 2p".~~p-=~~Bm·--.8-4 4-12 <0./10 iJ'u. srcdnji racunski radiius zakrivlicnia bokova izracunavamo iz iednadzbe : finomehaniku ~a11>1'1 pruIMl 1f'.z [kpjrnrn "] " E.i i p(&t1':/ lfrairrr.ufna 1r'<lZilo I maforn{ . y" -.~.._---_ . bez ostecenja zubi.7 -1--4-.-. m~tal'i JQ '*1d~r~ ! unutari1jtm &ogorjnfJnJ. bmlj.DbfJd InduJtrQQ . j . r prrdzni ~tr~jni OPOfOt/ Oznacirno li odnos (Ii) uvedcmo u [cdnadzbu r---a/atM sfrojev~ 1____ alai-I)I . U ostalim slucaievima YE izracunavamo iz icdnadzbe: i p~liQprit'r~dr.srednji racunski modul clasticnosti Izracunavamo.5 S 8..fJfrfJjtri n Z'P:·b F II [kpjrnm 2J kao pririsak valjanja i ako taj pritisak valjania Herrzova pritiska.~-~---~~~~-.:uM'<~ug pritiska niegova @ Kontaktni pritisak nn bokovimn zubi jcdnadzba glasi: 2 0..J I ! )"'. -._."q I I ! ! p".faktor koji treba da uzme u obzir materijal zupcanika koji je u zahvatu s racunatim. .zilo { t. vozlia . Naiveci je u sredini.!!.0 I [11 1'2 I ! Proracnn nosivosti (opteretivosti) bokova zubi.bll..."0."yi ~ 1 [kpjmm-'] 1 faktor pritiska valjanja dan je u tablici 31.. 12-60 cista fina obrada naifiniie obradeno ili bruscnje - Na tablici 30.loJ. rnogu trajno preuzimati. kvalltet : l' I 2 I 3 I ~ za: opcu strojogradnju 5 6 II 7 :. I Nacini izrade lijevani iii grubo obradeni grubo obradeni i s icdnim skinutc strugotine s lojem fino - I Kvaliteta izrade prerna DIN 3963 10-12 ----_ . ako su bokovi zubi podrnazivani ulicm viskoznostl 13.= 0. Na pojavu pittinga osim kontaktnih pritisaka utjcce i brzina klizanja i kvalitera nalcznih povrsina (tvrdoca i kvaliteta povrsinske obrade) te rnazivo. = 1. Kvaliteta potrebne obrade prema obzirorn na podrucja upotrebe (DIN :podrucjhna upotrebe zupeanika (DIN 3963) Tablica 30. Prekoracenjem smicnih prornjenljivih naprezan]a iznad granice smicne dinamicke cvrstoce./E' E". podmazivani uljem.---- zup~anici t.'.Smjernice za toenost izrade (kvalitetu) ozubljenia Tablica {mls] 'V 29..pglJati ~~rr I plu(JIJ'Ii sir"jnl J 9u:.Dinamicka cvrstoca valianja materijala zupcanika.lmm] . razl icite module fj'l i E2 iz jednadibe: 2E..ubilld.. B.

14 3.5 °E/50 °C za odredenu znacaiku vijeka traiania L . mora najprije biti istisnuto rnazivo s naleinih povrsina iii.57 3.05 3.73 3.58 3.47 3. Ocekivani vijek trajanja zupcanika iznosit ce tada: (L' n) .16 3.50 4.70 3.29 3.Faktor y. i pritiska doei do zavarivania ookova.23 3.81 4.67 3.76 3. faktor sigurnosti Za prenose u trajnom pogonu mora pritisak valjanja h za odredeni ustati ispod vrijednosti trajnc cvrstoce valjanja.13 4.22 4.39 4.63 3.23 3.63 4. = .25 1 Pritisak valjanja po jcdnadibi i .29 4.46 3.40 13.29 4.65 3.26 3.48 3.28 3.24 \ 3.12 3.5[ 4.49 3.87 3.39 3. Vrijednosti su dane u tablici 34.06 3.33 3.13 3.76 4.13 3.14 4.25 \ 3.42 3. Zupcanike od umjetnih materijala proraeunavamo prema jednadibi: e b [mrn] = sirina zupcanika.25 4.12 3.52 3.97 3.71 3.62 3.-l = Bst• 2 pm COS ao V-zupclInika s po- dl fO k~ [kpjmrrr'] .---[san] '~N n L .57 3.30 4.02 3.65 3.14 5.71 3.22 4.11 3.93 3.33 3.48 3.18 3.47 4.62 3.08 3.05\5.6(.58 3.62 3. Do tog pak prekida rnoze doci visokim specificnim pritiscima iii cent rifugalnirn silama pri vel ikim obodnim hrzinama.40 3. 4.37 3.71 3.67 4.66 3.75 3.20 13.1] iz ~D. 10000 ~I ozubljenje).62 3.64 3. a velikog od urnietnog materijala. U t0111slucaiu trcba sigurnost bokova racunati za svaki zupcanik posebno.17 3. mora doci do prekida uljnog filma.[3 3. moze uslijcd kolicine top line.16 3.43 4. y --. Pri podmazivanju rnascu Y» ~~ L Ako se radi 0 prenosu koii se projektira samo za odredeni vi" [ek trajania Lh u satima.t.26 \' 3.57 3.55 3.72 3.~i_.14 3..38 3.04 3.65 3.93 4. Spal'ivanic malog zupcanika od metala.33 3. n [h .34 3. Brojevi na pojedinim krivuljama odnose se na brojeve dane u tablici 35.16 3.75 3.53 3.50 3.upcanika.18 4.43 3.20 3.45 .47 I 3. Kod brzohodnih 'l.42 4.51 3. kojim se uzlma Elkp/mm 2] _ modul elasticnosti materijala zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.18 3. Upotrehom materijala otpomog pri visim temperaturame.14 3.09 3.46 3.26 3. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 2[ 22 23 24 25 30 SO 100 250 5.96 3.38 3.47 3. 457 .70 3.79 3. (()sforom iii klorom) moze se postici bolja prionljivost (ulja za visoke pritiske).89 3.42 3.52 3.20 3. Proraeuu nosivosti u odnosu prema rnogucnosri zaribavanja.15 3.59 3.66 3.84 3.46 3.15 to [mm] = korak <lopc [kpjmm"] dano je u zavisnosti od obodne brzinc.47 4.80 3.16 3.37 3.20 4.66 3.73 3.40 3.63 3.95 3.75 3. 11~ a zatim POlTIOCU h~ viiek trajania ocitavati iz ~D prema L .20 4.19 3.BO 3.86 3. Vijek trajanja je to duii sto je bolja kvaliteta povrsinske obrade bokova metalnog zupcanika. dane su u Yv tablici 32.91 3.[1 3.17 3.20 3. pokazalo se u praksi kao dobro sredstvo za tihi rad zupcanika (dobre prigusne sposobnosti).80 3.17 4. 4.66 3.67 3.54 3.14 3. Posebnom obradorn ulja (sumporom .26 3.27 3.12 3.33 3.39 5.41 3. f2 • Pri proracunu pritiska valjanja ii-I h = Bs.51 3.57 3.68 3.81 3.62 3.[4 3)4 + 1 n .23 3. uz upotrebu ulja za visoke pritiskc smanjujc se opasnost od zaribavania.49 3.60 3 55 3.01 4.55 3.69 3.nOsti maziva dan ie u tablici 39.70 3.95 4.56 3. Pozirivnlm pomakom profila pada pritisak valjan]a k pa zupcanici mogu biti manii.25 3. Kuo sigurnosr protiv zaribavanja kod prcnosa s kaljenim bokovima vrijedi: 3. 1 3.58 3.48 3.83 3. zupcanike Faktor pt'itiska valjanja y za nul-cllindrtene zupcanike s ravnim zubima ao = 20" Ta bliea 31.22 3. n.32 4.64 3.B5 3.70 3.86 3. h~ B.19 3.16 3.. t: gonskim kincmatskim promjerom d L i kutorn dodirnice 1)(.69 3.42 4.63 3. Vrijednosti za y.vremenska cvrstoca valjanja pri podmazivanju uljem viskoznosti 13.--r~~'-~~~~ kp/rtlM'l u obzir viskoznost ulja Tablica 32.36 3.45 3.93 3.40 3.10 4.16 3.91 3.56 3.40 4.37 4. drugirn rlieclrna.13 3.44 3. jednadiba vremenske cvrstocc vaIjanja glasi: ~r--r~xrrr~~~~--.96 3.95 3.57 3.77 3.30 3.30 3.97 4.63 3.60 4.20 4.12 4.14 4.81 3.61 5.27 4. _ faktor koji uzima u obzir viskoznost maziva.16 3.51 4.4.77 3.01 3.33 3.29 3.37 3. treba vrijednosti faktora valjania Y oCitavati iz tablicc 33.35 3.85 3. za razlicite materijale u tablici 36.1014.44 3.42 3.29 4.54 3. razviiene trcniem.78 3.54 3. a time i do zaribavania.12 3. visoko opterecenih.50 3. Da bi moglo doci do te pojave.27 3.13 3. min .15 s.50 3.87 3.88 3.70.93 3. kojima su oznacenipojedini rnaterijali. = . 11 [min -11 brei okreta pogonskog zupcanika.13 3.10 3.40 3. Sigurnost bokova: S" ® Vrcmcnskc cvrslocC valianin rnzli~itih matcninla aa = AD k ~ 1.40 3.48 3.97 3.95 3.27 3.36 3.54 4.99 3.60 4.15 4.31 4.35 4. Traina cvrstoca valjanja h o irnat ce prema nacinu sparivanja materijala razlicite vrijednosti..4[ 3.14 3.73 4.42 3.15 3.44 3.03 3._ prenosni omier (znak - odnosi se na unutarnie 456 .95 4.75 3.22 3. n [h : min - L I bro] promicna iz ®. = -b~- Po • to ~ dop c [kpjmm "] ~.69 4. Ako nam [e za neki odl'edeni zupcanik poznata cvrstoca valjania h.99 3..79 3. Izbor nacina podmnzivanja i ViSK07. mozemo vrernensku cvrstocu valjanja II~. izracunati stavljanjem = h iz jednadibc hN = Yl! y.15 5.31 3.58 4.L 1 h = Bst• Y ~c': __ [kpjrnrn 2] vrijedi za oba zupcanika.46 3.

~ S.- . ._--------- "f ~ ~3 5~3 ~_ ~~~~~ qq ~ ~ -I-------~-----------·-----·-·-··--·"" i S Rcdni broi 1. 13. 3... 14.. -. ...48 0.4130 pohnl jsan C. ._-_.-------- ------------_. -~---~-- -----1 <) N o II --------.:¥ --------novotokst polyacctal ------1 700 300 Umictni K matcrijal ~ 'u 'd o ~ . oro --.. ~~~~·_ I Postupak I jezgra I 170 210 150 175 125 150 180 208 bok I ho --_._.0545 C. r ..0545 CL.--. _--_.16 0.-....26 CL.34 0..c: .-. 8..0645 • __ .-----------. 7. Lak i metal i . ell ....-----Bronca 8500 7000 Kovkasti liv SOD J .25 0.17 0..j._---_..------~ -_...~ II .a. 0._-----_.----------'----10500 00 ~.-...0745 -~'·'T' ____ -140 185 210 260 260 340 400 --0.~._..1 I .43 . ~. Mnteriial E 21000 .------~ co ee c 9.1 1. .0445 C.1530 C.:. 1 HB Male".0645 C..25 0._----------_. lIS ..NilB (DIN) 00 459 .183 0..i: o . [0.r...1330 C. . G.._---------------_.Moduli elaetienostl E [kp/mm1] za materijale zupcanika Tablica 34.~ __ a . 2. -------------...' __ T ____ ..70 1......~~[kp/mm2] vazllijih matel'ijala za izradu zupcanfka Tablica 35. 4._------ 'a oW . '_-'- N " Tvrdoca po Brinellu (HB) [kpj'mrn''] i dlnarnicka cvrstoca valjanja .._--.. _-----..7 ...--~-- C...70 0.1730 C.. ____ ~~.... [I.. • ------- ! \ _______ ~r ___ ._-_.. C.32 0... 15.---_. ----_--. . Q 0 " [2.~-.4732 35C.~.21 0.~ --..--- ---0. .---- Cel. N ---11------------------_·_-------_·_---_· "'.28 SLIB SL.3230 C.---'. ! co"'" t-IN ...-.

:.1 1. K valitetn Razmak ozubijcniu OS! tablicc •••• 29.. b .5420 (..-.06 0..07 0.--.. .18 0.l = 2 0..09 0.-. /Jcdnad>'bc ~-~.~.1 q.!~~ nl --..413l C....' ~~. x...----_ kalieno u ciianovoj kupki - --.) ... . _'_I:. -l-'~-""-"-----'-~-'"''''----'''-'-'-''''''''-'--'''''''''''''''I m b'~ 0/ v. 26.7 3. "' Prenosni omjcr n.. ··'···"···-6·i5C~L-_.~ .04 0. 32.03 0.--.25 0.22 0.00 4.~.2 3. 'l'[cmen... sa skraccnjcm glavo dk1 = 2 (a -l.~-.] za nultc.4 4.-----~-~. " 16...2 d()) pri krutom obostranom tllczi~tcnjl1 5.-.faktori oblikn zuba ~I· __ ··o.~-~....--.~----.... <5 Stvarna vriicdncst spccificnog optcreccnia svedcnog na ] mm duz-ine zuba .~-"--------~-.- '" '_. 29.26 0.14 0.14 0.04 0.. i 30.08 0. ~ B + Bdlll [kptmm''] v.. 28.1.75 Nazivni okrctni moment malog zupcanikn Okrctni moment proracun Izbor matcrijala prornicr vrijcdnosti i modul 24.~---.06 ko'" I Vulkanfibcr I 0.. 22.~_.m) . . Zl -l- Zjl in\'oc~jnvO:t) 2 tan «0 <..l.+ V> I~ Proracun 7.4321 13Ni6 (DIN) (.2m Vvnul parovi rI... I Materijal I Postupak ! HE jczgra 17O 190 270 360 200 400 310 400 I bok 590 637 650 6S0 600 615 650 650 I Oznnka 3._-_ .07 0. tablicu 20.04 0. ~ . 17.- .16 0._ Diobcni Dopustcnc Obodna Z.8 3.. I:'_~i>/~~vrijCdiz..!J 11imlll •.x.--...~".__ ......08 0. 20. -I. 23. + 2 f1lJ d".08 0.50 3.50 4.~ do~ -l.--.---. premier I Novotckst 0._.~ faktor "darn.~--~-. -._~.) dk..5420 G.~·-··--d~·:·c..96 4...---.~. 31.. h~ Geometrijskc mjere cilindri.~~ .11 0. Pogouski kut dodirnice dop c [kp/mm2) za matertiale na bazi umjetnih smola i sliclle m atcrij ale Tablica " [mrs] Suma pomakn profile > ..025 Poliamid 2 ncl-parovi (f.. d~e ::.5 I Prorncun optercrivost i zupr::nnika nil savijanjc.'l.....(nastavak) Tablica Redni broj 35.10 0. prj konzoluom ul('.04 0.2". ~~ . b 12 15 [~.13 0. Bslv [kpjmrn"] q . '.?'. ------~-~ 25. 19... (1 + x.xl_m) .i§tcn)\.~ 2 (a + til .~A:':~. prornjeru v'··" ..i_o_~_ ----cos (1 2 Za zatvorcnc prijcnosnikc trcba osn! ruzmak birati prcma tablici 10.. tablicu 22.--.16 0. • __ •• .1 ..~ Vcparovi dkl .06 0. 30.10 I Sirova 0.1220 ('.:. . iJsw ".05 0...----~~--~ spcclficno optercccuie ----------~ l~ ~ O. Z'J]}I Iuktor fd prcma tnblici 21.0 4. V> ~~ .1 :.-~--.1531 C. ------ •••• ~L~~~ --595 615 637 560 615 587 595 550 590 ---~3.-.. 1.\ [~~..---~.3230 35CrNiiS (. (I ..lX = t.07 0.h-' [kp/Jnnl~] .1 UI.~ Z:J_ ---------~-.. . = do.50 4.~. B.. ar~~l Or(lll~ tablica 24.~~ ~ -~-.12 0.05 0.75 4...] za korigi rune zupcan ike 461 . · __ ~··~·_'·"··"· n ·'~--_-___ --·· __ ···'_~~~___ -"-•• ---~~----._"_·'_'"~'~ __ ""_.. HB velik zupcanik . q. --.. 18... nosivost koriicnn zuba 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II .11 0....L__ promicru ..10 0.cnih zupcanika s ravnirn zubima TabIica 37.-~-.50 i ""...1120 ('. I do] "_''.27 3.. zubi malog zupcanika Odnos sirinc zubi nil vrntilu za mtu prcma tablici 18.. 25. Z-l q. 7... I-lll mali zup~anik.. ~·~ __ •__ ~~ ••• "-•• -.07 0._:~c) ••• ~-- sila nil diobcnom I d" .S 4. --.. 27. 21.~ -~~------ (DIN) 460 470 500 ___ sirinu _z_nbi ~_.~--.4320 (. ~~. ~ L~..---~.08 0.l. --. '" . bm.:. --Nazivno '" '" 0 IJ".11 0.'=" 36..20 0.15 0.5421 '_R.dQI 0. -I.~-~.... v.~.rro (DIN) ('...11 0..f56 (DIN) c..~ ! FfJ~ T~..1bana savoinu i rcducirano naprczanjc ___________ cvrstocu "''' 7. . .----..~ ('. 0.3230 53MnSi4 (DIN) C.---- ..-------~--. Ih.13 0. c"' do.06 0.m ~..10 0."k-nljcl:::....75 d"..16 0.1 ?. ---_.-.27 0.4131 plameno kuljeno ili indukcijski kalieno 220 230 240 270 275 275 mjerodavan --.0 3. ccrncntirani kaljcn UfO. __..20 4.J. . ('..17 0.l<1 ~-'" d«..~---- Obodnn ---- brzinn na diobcnorn ~~~-.-~--~ ~n lllll-parovc ((0 =-=' (/(11 L.-.. do.24 0.___..2..

Sigurnost cvrstoci u odnosu prcma lomnoi Proracun nosivosti (opterctivosti) i·1. tablica 28._ . : lh_OQo. v._. Sigurnost bokov . [kp/mr~l. [kp/mm'J - iJt. Kako to pokazuje 0~. Za vecc seri]e kovanie se izvodi u ukovniirna. . . Ta varijanta irna prednost pred tokarenjem iz punog rnatcrijala. fb faktor toka optcrccenia.ty [kp/mm'] Dinamicka cvr. i 33.- 5.._~. tublicu 31.~~~Lc~~~':r~!a~~ _ . ._ d"_. .1I ~dik YE ..~ 1 B [kp/mm'l 'iI!_ 2.. mblicu 34.nici ..prenosni ornicr 1. tab lica 27.______ _Yalj..02 -..lri~llih zupcanika toI(Mcnjcm ia punog mnterijala @ Oblikovanie cilindricnih zupdanika takarcniem iz punog materljala i buscnjcm {~ Liievani i kovani zupt. pri podmazivaniu mascu Y. tablica 26.!:>. 1.. vijenac zupcanik moze se privariti na vrati lo.:L. Yv '''''faktor koji uzima U obxir viskoxnost maziva.. [kpJmm'l Y u d. ----w- _____ . _ .312. tablicn 32. Ako se radi 0 manjoj seriii.~tlj. 1 1 bokova " . cesto je diobeni premier u odnosu prema promjeru vratila rclativno rnalcn pa zupcanik s vratilorn treba izraditi od jcdnog dijela @ i @a. Veci zupcanici pricvrscuiu sc na vrarilo pomocu pera iIi preko klinastih utora @ i @.to~a valjania h~ [kp/mm'l Y" ~ faktcr koii uaima u obzir matcrijal xupcnnika koj i ic u znhvatu s racunntim .25 bokova 1<0 nije za jcdan i drug i zupcnnik jcdnaka pa sigurnosi treba kontrolirati Z3 svaki zupcanlk posebno.__ . zupcanici se obicno kuiu od okruglog materijala ili.(nastavak) Oznakn Jednndzbc Tab Ii c a 37.!'!~_ :: _~ Sb "" ruodul clasricnoati zupcanika koji jc u zahvatu s racunatlm Y.t. B. 462 M Obiikovan]c cilin._... 21000 Y E "" 0. f.!~. Zbog zareznog dielovanja mora (@ razmak tiemenih krugova do utora mora iznositi 2: 4 III.~ Bsty Y --:" . proracun zupcanikn na savoinu cvrstocu (nosivost korijena zuba) Y faktor prh iska kotrljnnju. ti~1 Ztlp~i1nik s vrnt ilom od icdnog tHida f~:'· Vijcnac zavarcn na vratilo c [kp/!Lml krutost mba svcdena na urn ~idnc zuba.7 Oblikovanje z up can ika Kod rnalih dimenzija pogonskih zupcanika.__ Spccificno dinamicko optercccnic I I- + ._" ._"_" U ostallm sludajcvlma I. sto jc ckonomicni]e. I '" 0. (ILm) grcska zahvata..~.~ y" s.dit1._.. Siguruost protiv xaribavanjn Jr~ [rnrn] ~ visina tiemcna glave micrcna od kincmatickog kruga i . Zupcaoik pl"j~\'rsc-cn na vrat ilo P0ll10CU peru ~\[!'Zup~3nik pdcvr~~cn na vrat ilo prckc kl lnast ih utora Prit isak valianjn v.. od odgovarajuccg poluproizvoda.!j:.5 + J~D.

- (~6-I 18) Qi. b prikazan je zavareni zupcanik veccg prorniera. Zato prctpostavljamo da same 1/4 svih paoka preuzima savoino opterecenic obodne sile.3.S d S. Pri tome treba paziri da se na pojedinim presjecima ne nagomilavaiu zavari. Dobrim i obilatim podmazivaniem mogu se uvjeti habania izavanog trcnjern veoma poboljsati.8 U tj e caj i p o d m az i vanj a.~ modul ~1JI ".uj)canik izra- faktor zavisan od sirinc zuba k. Materijal velikih zupcanika visokoucinskih prenosa obicno je visokovrijcdan lcgirani celik. .4d + IOmm za SiVI liicv -I. Takav spoj vijenca dobivenog saviianiem izvodi se x-zavarom.'" modul i I'" I I 5~ 111 1..5 [kp/rnm '] za sivi liv a 8 [kpjmm "] za Iiievani celik v..3 d -i[0 mrn za ~cli~J)i l ijcv I I I Zupcanici promjcra iznad 2 000 mrn rade se da bi se ol_aks~litransport. h~ I I r i /1::. k.. b) s rcbrill13 za ojacnnjc Provrti duzih glavina liju se tako da su u sredini udubljene. pa i da bi se olaksalo zavarivanie.8 za b "~ 10 JII 111 @ Zupcanik sa stcznc navuccnim vijenccm "" 1..1451/J~- za jcdnodijclne zupcanikc. djdo:\0 PRAKTlCAR III 464 465 .125 ]1 do Polo'l. I I I L I I s ~0. 0"'" 0.025 do! .4 za b = (30 do 40) 5. Polovine se mcdusobno vezu vijcima u glavini i u vijencu. na trcnie.a} b) na savijanie a druga na tlak. 8.5) JJl. prema tome: ~T!= Lijevani aupcanlci: a) den. vcliki liicvani zupcnnici zupcanici. h. (3 .:. to cc vcce biti i habanjc. i brzine klizania bit cc niskc. zupcanici se izraduju II zavat eno] izvedbi. Moze se uzeti da ce trcnje biti polusuho. U takvim su slucaievirna vijenci najceSce kovani prsteni. glavina i vijenac dobivaju oslone povrsine @b. I k.:. "" 0.. uzimaju sc u obzir samo ona rebra koja svojom visinom leze u smicru kretania. toplo navuccni na glavine i vijenci od lijevanog zelieza. Zavare na glavini i na vijencu treba kontrolirati na smik od uvoinog opterecenia. koji treba smjcstiti tako da.6 ~8m i til ". Savoino naprezanie rebra iznosilo bi.7 S. Povrsina dijcljcn]a prolazi obicno kroz dva rebra 1 kroz dva meduzublja. = I '" 411' modul I I"' .8 . [mm] za dijeljcne zupcanike. Pri srednjim brojevima okrcta moze se djclovanjem klinastog procijepa stvoriti uljni film. kod kojeg ie viienac dobiven valjanjem ili savijanjcm plosnatog celika. [ __ kJ?~] mm? ~j) Zg broi glavnih doprr. b) kovani 0-. R! 0. To olaksava izradbu i poieftiniuie jc. Meki bokovi zuba brze ce se istrositi habaniem nego tvrdi. Na @a. Ako su brojevi okreta niski.O. Taj viiek traianja iznosi tek oko jedne polovinc vijeka rraianja zupcanika sa sredniim broiem okreta. Tlacno optereccnie od radijalne sile pri proracunu zanemarujemo. Na@ prikazan jc zavareni zupcanik oiacan rebrima. a ploca se izraduie od lima._)'_:. C"' 24 ' F'<J_. S. rukovaJ~je i rnontaza kao dijcljeni zupcanici.. "'" 0.I) III.5111 [mrn] [mm) 3" . rade se izmcdu svaka dva ramona radijalni urezi. Da bi se povecala krutost.2 d _+. Obodna sila djeluie stalno na kinematskom krugu i 11e rnogu ie jednako preuzeti svi paoci. @l i tablicu 38. Usliied toga ce i vijek trajanja bokova biti kraci. Trenie zavisi od kvaIitcte povrsinske obrade bokova i od podmazanosti bokova. Pri proracunu momenta otpora paoka. spoj ostane u meduzublju qp.0. L G d.7s I O. Iijevanfh zupcanika Tablica rebara "" 0. Da bi so preostala naprezarua lijevane glavinc mogla izravnau. (~~ -I 10) -+ 2. 1$ 1 R. Sto je vcca sila trenja na bokovima zuba.5···2111 ~"" modul I I Ii ~b I I I ".jkpjmm"] S. I '" 8~·IOIII ". dopusteno savojno naprezanie "" 4.JJ 2.aj zavara nn vijcl}-:tu t> @ Znvarcni cilindricni zupcanik I Orijentacijske vrijcdnosti za dtmcnztonlean]c 38. Orijentacijski se uzima: Sg"" (0. Dimenzije vijcnca racunaju se prema jednadzbarna: 3. Sredstva Z3 podmazivanje mogu uticcajcm na raspodjelu pritisaka na bokovima zubi. Oiacauje a omogucuie pi:i t~plom navla~enju aksijalno nal~jeganje i centriranie q:j}.i Zavarcni zupeanik : a) bez rcbara za oja~anjc-.= k. pa se obrada izvodi samo na krajevima ~1} b. na haban]e i na temperaturu u vclikoi mjeri utjecati na vijek trajanja. U pojcdinacnoj proizvodnji ili ako se zcle dobiti sto man]e tczine."2 1. Glavina ie od debelostiiene ciievi iii ie puna. h ab a nj a i zagrij a vanj a Vijek trajanja zupcanika i dopustena opterctivost bokova veoma su zavisni od vrstc maziva i stanja podmazivania. Pri visokiIn brojevima okreta. 8 (mm).: dop z· z. posto je 7.s~h~ 0-.2 d g I i I s '" 0.

~- Ovdje [e uzcro D.---.-. temperatura ulia podici ce se za: NaNn podmaztvania sredstva za podmazivanje Tablica 39.vanjern centrifugalnih sila.~-. -.. .. Zato ie potrcbno da sc za svaki prenos prcdvidi odgovaraiuce podmazivanic (tablica 39). Trenjern razviiena kolicina top line iznosi: PGuk [kWl ukupni gubici (v. tako da i u takvim slucajevirna moze nastupiti polusuho trenie s povisenim temperaturama i mogucnoscu zaribavania.<~:-::~~---!--.. treba povecati povrsinu zraccnia rebrima na kucistu iii treba predvidjeti nacin cirkulacijskog podmazivanja.. odnosno prcko uljnih vodova na okolni zrak il i se radi poscban urcda] za hladenje ulia.-.•.40 ..~-~:: ~:~~~. ulje moze biti odbaceno s bokova. 2·-6 6-12 Odgovar.. Pri hladeniu vodom mora povrsina A. __ \l 0.. odvoden]e toplinc.. z v Qedvod = odvedena kolicina top line zraceniem i priielazom Q"uo "" 0. spccijalna meka mast s tockorn toplienia iznad 100°C. -'·-~I _i.-- 12" E 50 . Pri podmazivaniu rnascu uporrebljava se. . bilo prirodnirn hladcnjem (zracenicm i cdvodcnjcrn topline). ---~---...00 lkp/mm').. l/min) potrcbna kolicina ulja za hladcnje y [kgjdm '] ___. 1 Pri prirodnorn Temperatura hladenju ulja: zraccnjem : Razviianic toplinc... tablicu 23). zagriiavanie i buku izbjegavati previsok nivo ulja (v. Uljern preuzeta kolicina toplinc odvodi se preko rczervoara za ulje._-.----- -. c [kcaljkg 0c] spccificna tezina ulja "" 0.--. . -__ --. pri kojem kollcina ulja koja se dovodi zupcanicima ne aluzi same za podrnazlvanic vee i za odvodcnie dijela razvijene topline... prj Potrebnu kolicina ulja na sat: QII1J':1 [1/SUl] ~~ I uronjnvnn]e ~..8-4 4-12 Ked vccih obodnih orzina podmazivunje uroniavanicrn niskim obodnim brzinarun nnnoscnic masti niskoviskoznom uliu.----------'.75 Q . Za otvorcnc pogone dolazi u obzir specijalna zilava mast iii zi]ayo mineralno ulje.~::----------l······-~::~:::-----I. tako da bi se otprilike nakon sese sad rada mogla postici toplinska ravnotcza: razvijena kolicina topline = odvedena kolicina topl ine. --.5 I/min za svaki em sirine zuba.1. Sva razvijcna kolicina top line u prenosu mora se odvoditi.. _ .00 Ikp/mm'l '-:cl'. u vccini slucaieva. . QulJo ~" a ti ad optcrcrivosti c"~ v lm/sl c < 0.. II -~~~~crCI. ! 1------ . Preuzima li ulje razliku izmedu razvijcne i zracenjem odvedenc kolicine topline. A (t u'J. Potrebna kolicina ulja za hladenie.. I korak t = Ie 'kod ravnih zubi. u ~ Izbor potrcbnc ul]c ~. Takvi zupcanici ograniceni su u pogledu prenosa snagc granicom dopustenog zagriiavanja..) [kcaljh l._. Za v > 20 m/s dobri rezultati postizu se ako sc rnlaz upravi i na postrane povrsine zupcanika.. kod kosih zubi 466 467 .~---------.312.-- rE~ ! ~" /•• Odvodenie topline r'ashladnom cijevi za hladenje iznositi: A. Q"I)' [ljh.4) C"IJ" CC) temperatura ulja u kucistu priienosnika (max w 60 ·C) IX [kcul/m2• s .8 _-_~~ .. 10 [I/min) [kp/mm'] i ad obodnc v lm/_].__ ------- --- > 12 podmnz ivanjc brizganicm viskoznosri zuba maziv a u °E/50-clC..__ .~E~ -. 0) koeficijcnt priiclaza toplinc "" 17 ... Pri podmazivanju uronjavanjem treba S obzirom na moguce gubitke snagc.. Punjenjcm prijcnosnika ulicm R< PG" •• (3 __ 6) [I) .. "" 3 "C.--._-.. pri podmazivaniu Priblizno Be uzima da ie potrebna kolicina ulia za cirkulacijsko hladcnie i podrnazivanje prcnosa za koji jos nije potreban nikakav specijalni urcdai za hladenic: uroniavanjcm brxinc u zavisno . - t>rOo. a za brzine > 20 m/s uljem viskoznosti 4 do 6°E/50.4 vodom..] Podmazivanic Dovolino ic snrno nanoscnic mas li < 0.... Za obodnc brzine v 12 do 20 [mjs] dolazi u obzir cirkulacijsko tlacno podmazivanjc uliem vlskozuosti 6 do 7°E/50. Rasprsenc kapi ulia dovoljne su.20 za prenosc koii sto]e na slobodnom prostoru (slobodno kreranje zraka) "" oko 12 za pre nose 11 prostoru gdje je slobodna cirkulacija zraka onemogucena (kod potpuno mirnog zraka) R< 40 pri iakoj Ofi'kulaciji zraka A [m"] povrsina zrace. __ ..~-a kucista. ..-.. v lm/.-. _T_~~_.~-_ 12' E 50 20" E 50 . za podmazivanic zuba. a QOd\"Od ~~ 0.vost C> 1. bilo umjetnim hladenjern....C Zraceniem priielazom odvedena kolicina topline: Qo~ v "" (Y.. .. ~..-~~-S" E 50 ! C optcrctivost srcdnia = 0.4 [kp/mm') optcrctivost nisku -/~i' PGuk .9 specificna toplina "" 0. Ako je razvijena kolicina topline veca od one koja se rnozc odvesti.-. .--::: ...-.juCi . kao kolicina ulja potrebna za ubrizgavanje. Za velike obodnc brzine najbolji rezultati postizu se podmazivanjcm pomocu tankog rnlaza ulia upravlienog mcdu bokove. za zatvorene prenose.- .-... odrcdivanie stvarne snage koiu preuose zupcanici 5.

Bez obzira na to sto je u presieku okomitom na uzdulnu os boka zuba tijclo zupcanika elipsa. = E + --~ .._- koeficijent prijenosa toplinc ulje-voda u [kcaljrn 2hOC] "'" 400 za cijevi (spirale) od bakra i . Prema tome cilindriCni zupcanici s kosim zubima daiu se izradivati normalnim alatima time da se ~vi postavc u kosi poloza] pod ~utom ~g/. dakle: ~~ Cilindricni zupcanici s kos im zubima s normalnim blicnjem.= e + .m. normalnog movlada takoder = m.l~r!sjc! okomit n~ uzduznu liniju boka zuba zapravo ie elipsa s kracom poluosi = j'o. ~rcsjek ok~mit na._-_. pa te tako pom:~. Dn.ima e ~. bism~ spari li dva dl!ndricna zupcanika s kosim zubima. a drugi 468 Na @ dan jc nomogram zuba ~o 1 iz koieg se e~q moze ocitati b sin ~o ) 1I1n rr prerna vrijcdnosti kuta nagiba . ali suprotnog smjera..o luka bocne Iinije JO - = fh_ Iso @.. Na @ prikazan ie cilindricni zupcanik s kosim zubima s presjccima.o'Sti (1tJo Za nckorigirane ® Kut nagiba Wo) i kut USpOIlO (yo) na sprcgnutirn zupcnnicima S kosim zubima. 1\'1.. Taj nagib nazivamo kutom nagiba bokova zubi i OZl1a~uJel?? ~a ~o. u odnosu prcma osi vr~nJc..._C~ 1[111. dobili bismo zupcanik kod kojcg zubi vise ne bi po clJ~lol duzini hl1lJc. moraju oba [mati 1St! kut nagiba. cos (h [mm] ~. tso 1Un l' b tan ~o b sin ~o ® Vrijcdn(}sti . Zato govorimo 0 dcsnom i 0 lijcvom kuru put okomitim na uzduznu liniju bo~a zuba (nOl:mala~1presjek). Taj zupcanik dobiven tako prcsjekom okomitim na uzduznu os boka zuba nazivamo ckvivalel1tnim ili fiktivnirn zupcanikom. ~~.313 Cilindricni zupcanici s kosim zubima Ka~ bismo ci~~ndricni zUl?eanik s ravnim zubima razrczali u tanke plocice i svaku tako dobivcnu plocicu pomakli u odnosu prema prcthodnoi za odredeni kut Q:}).bob u~azlh u za!1V~ts gonienim zupcanikom. dok je duza poluos elipse = l'o/cos ~o.5 mis. 5. c~. i nor- malni korak t no ~" 7tmn Q~.. uvecan za stupan) ' prekrivania €$q dodirnog 1. Kutovi su mjcrcni nil diobcnim prcmicrimn nultih zupcanika v zubc ie. Radijus zakrivljenja clipse na rnapoluosi iznosi: Na dlindricnim zupcanicil11a s kosim zubima razlikujemo boeni korak . ravrnrn zu b. odnosa - b( 111" e•• .~"i srcdisnilca profila ucrtnnog osnovnog = canika (alata) OZUZUJ)H naglba @: Liniia bok~ zuJ.!J! Zupcanik sa stcpenastirn zubima Diobeni do promier : = z in.- =E + €~.5 m/s) Ci. l"l)a rOC] temperatura ulja u prijenosniku. Izmcdu normalnog i bocnog koraka postoii odnos: tn. daderno odredeni nagib. -.. Kad bi ~upcal1lk. zubi na vrhu male poluosi imaju istu kinematiku kao i cilindricni zupcanici s ravnim zubima.pod kuto~ uspo~a Yo = 90 .e(~u~?bno pricvr~tili. . = tn' cos ~o [mm] Iz toga slijcdi da izmcdu dula 111" i ceonog module kosinusni odnos : 1I1n i!I.brzine rrotok~ v ~= 0.:a ESq izracunatc ~ bim« J. vee bi taj zah. prcma tome: Z.Potrebna kolicina vode za hladenie na sat: Vhl "'" d2 1414 [m 3/h] (v"~ 0. uzduznu liniiu bokova (nonnalan) dale zapravO cllll1dncne zupcanike s raVI11111 zubima. t.1II~~ [rnm] cos ~o Stupan] prekrivania bokova dlil1dricnih zupcanika s kosim zubima odgovara stupniu prekrivania profila dlindricnih zupcauika s . L. Ukupni srupani prckrivan]a dlindricnih zupcanika s kosim zubima je. .knut~pl~ekc •.= ----~ .I 'l. iedanpur okomitim na os vrtnje (ceoni presjek).li cilindricnog zupcanika s kosim zubima niie pravac.:wisJi."~t s~da bJO postupan. bokovi zubi obavijali bi se oko kinernarickog cilindra u o~hku zavoJl1lcc.r:lo. ~10 dovoljno sirok.-. MJcsto opisanog prnnjera s pomakuurim plccicama u praksi cilindricne zupcanike s kosim zubima dobivamo tako da zubima.k e su -. [0C] temperatura vode. 469 ._..

prorujer osi 1------Tiemcni Podnoi!ni promjcr Razmak ~.x. Oznaka Dioben i premier Tjemcni Podnozni Razrnak premier 'T'icmcni premier Podnozni Razmak premier osi .2 ) <ik. -l. .. "....V : ! I . • _--!!_I_~_~-/...-je-l"-ild~b-l-j·i~~·-~~~b·~·i~--'-" u normalnorn zracncsti) prcsjcku (bez _________ L_~. I Vdiki zupcanik z..0 50 + 50 70 QO 90100 150 Z ----Joo- QJ Na@ dane su vriicdnosti fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi Z" u zavisnosti od z i (30.(1\Q 470 471 . dk~ ~"-... . : rill. Stvaran broj zubi manji je od fiktivnog..-n-.cosZ /Jo 3 10 8 8 /0 15 20 25 JO .h..... .• :_-_. + x. --. mozerno dobiti priblizno tocnu vezu izmedu stvarnog i fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi koia je za prakticne svrhe dovoljno tocna: Z "'" (nastavak) Oz naka l vraH z npcanik Unutarnjc Diobcni Tjcmcni ~ Podnozrii Razrnak premier prornicr c. __ cos fl. Glavne micro nultih cilindricnih zupcanika s kosim zubima jesu stvarne mjcre racunate s norrnalnim rnodulom 111" koji jc mjerodavan za izradu i proraeun : ] hv« ':::.2 :Xl Inn tan (.. 10 z" 1 NO:: 70 COS'3'~... Odnos lzmcdu Cconog I normalnog kula dodirnice Nazivna micra dcbliinc u normal nom prcsicku (be.(i. I + x)) do. '" d" .. IIIn) ·N-a-:d-vn-. bio bi izrazen ~b z I dr. z= Zn cos? cos r~o Nazivna micrn debljinc 11 normalnorn prcsjeku (bcz zracnost i) ! ~ Zn . diobeni promjer fiktivnog (ckvivalentnog) zupcanika oznacimo kao umnozak normalnog modula 1IIn i fiktivnog broja zubi z. = d" . e..) <it..) dh ... -I.. 2 ilk. Ol -l. =~ ·········I_···""··""_···"·"~c.·00 SO0 25 0 20 0 150 ~~i e~~ V. dok fiktivan broj zubi ne mora biti ciieli broj. . . d« = IJI" Zn.cos 1)11 _.~! .cos .m_n d. z._~~.2 IIIn (1 . _ _. zracnoati) zuba .':~~ • cos fl.. zuba 2 c'~-. ' inn ~~ z! !.. "' d" z.:'-: 60 50 40 30 25 20 15 . . x. . Stvaran broj zubi z mora biti ciieli broj._._~~ . II m IIIIIII III fT IIIIIII I I II Ako.. .-~mn ( ~~~ d . Ve liki zupcanik /.. 2 (ho...I r~1 k'i ~ r".2 ) d. cos fl.! . unutarnic Diobcni premier prOlnjcr .... ozublienie 100 90 z" cos ' r30._ osi . = d" + 2 mn (1 " .cc· ·_"""· __ premier Zl T'a b l i c a 40.. . Oznaka Diobeni premier Vrijcdnosti Zn izrncunatc iz r~o i stvarnog bruin zubi Z Osnovne dimenzije nultih cilinddCllih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljenje Tablica 40.2mn = IJIn ( -.:i~!) 2 Z.. TOCan odnos jednadzbom : : I OSt COS fl.2mn :.. 2 (hk... !lin) I Mali zupcanik z...0: tjcmcna visina ul~lla Osnovne dimenzije V-nultfh cilindricnih zupcauih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljcnje T'ab l ic a 41... dOl + 2 mn (1 ozubljcnjc d:i~. 2 Sn. "'n~."fl~"T' mn ZI i. = z..~ d" .~~ ".

..) (nastavak) Oznaka Zupcanik z.- . = dOl 2 (ilk. Ceonl (bocni) nice (xahvatnc kut dodirlinije) tan eno tan GSa = .) 2 .-.. + -------_..-- -----_ .- dh .. _----.'"ms (~ + 2 x . obodna sila: . ----.. ·--------1 Razmak _______ Suma Pogonski kut dodirnice pri pretpisanorn mzrnaku csi osi nultih parova ~ __ ... x.xJ Inn Qo ~ d'r. Vrijednosti pojedinih komponcnata sil a iznose : .. -...!:hk. ~!. a _--_.x..-~- Nazivna micra debliine u normalnom presicku (bez zmcnosti) Nnxiv narnicra dchlj inc zuba micrcna u bocnom (cconom) prcsjeku (bez zracncst i) 2 x.~ = den -I. skr.. 8 sklonjcna je za kut dodirnice IX.mn -l._-'---------------2Xl "')~"c'I~~~ inn.-...". 1:< 0 ... = 2 (a + '''n .~. Osnovne dimenzt]e clllndrtcnih V-plus (i V-minus) zupcanih parova s kosim zubima za unutarnie ozubljenle Tab1ica 43.--. __ radijalna sila: . V-minus trcba izrnijcniti prcdznakc pomaka profil a.--~~---.----. 2 ~c_o_s_fl __ • 5.':~~."l~~_. -i. aksijalna sila: = do"/. tan «.} -I.2 >lin (1 + x..--._----_.----. ~. ------~ zracnos t zuba pre- --...-.-::dol ~~ cos tan ".f!.= .. "" Fo tan e... (~ SII" = )}In (-~- 2 x. -- ~... tIIn) ....dk.. = d" . '''--"2---. -.------_------- .cenja gl. = 2 (a + mn . = :an '.--..Xlmn) (ik...2 (ilk. ---Pcstoicca dodir- Ruzmak os i za nu1te parovc a a.. Skraccnic glavc km" = «.~'"-~-_.) "'n .~--...~ .--.4~ COS 0:50 . :~~ 1'0 tan .= cos"i3: -'2-'.-~~--__' Nuzivna micra debljine mjcrena u normalnom sjeku (bez "..D Silc na cilindricnim xupcanicirua S kosim zubima 472 473 .dr.acnosti) w.-- ~-..- zracnost (postoieca) ZUbR ------.x "'n) ..~ .mn .--~ = a d( -"-i--".2 "'n (l ...X:i:mn) d..~ d" .~... Oznaka Sila sa zuba na zub FN okomita je na uzduznu liniiu boka zuba. [kp) f. ~~:.. = !!!. 0::8 -~--~. = d.. ._ . Pogcnski kut dodirnicc (zahvatnc liniic) ked zadnnog ruzmaka oSI Rnzlika faktorn profila pomuka .-.----------..cos"~. dr.... -. = dOl + 2 "'n (1 + x.Osnovne dimenzije V-plus (i V-minus) cilindricnih zupcariih zubima za vanjsko ozubljenje parova s kosim Tablica z..s-o:-... l'odno7.313.tO' Ta se sib razlazc na dviie komponente...---~----!_-------....-.ve --~~-.--..a ---------1·---·-----_ .--'-------~ S~II~ ~. raalaze sc dalje na obodnu komponentu Fa i na aksijalnu komponentu F".ms .. 42... ·-------------·----ao := q_~_~.) --~~----~-----------~----I lmln = a (X2 .n i premier dt . . 2Mo do _D_i_o_b_cn_i_p_ro_m_ic_..d" 1 . COS 0:3 :-..~.. tIIn) 43.) dk. 2(a .0) 0:(0) . (~ -l. dOl dk.2 "2 tan anlJ-) Naxivna micrn debliinc zuba u ceonom (bocnom) pres jcku (bez zracnosti) = ms (~.-"cunske vrijednostl) Razmak osi ... -. iF.. .. Pogonski kur dodirnice (zahvatnc Iini]c) Premier kincmatskog nag) kruga (.. P'--..--.'" "'n) I dr..-.-...~ --. Skracen]e glavc glave glave =_~o_\...----_·_·_·_----Podnozni premier dl>...x..-- . Oznaka D lobeni premier Zupcanik + 2 (I'k.. -~ 7. .. --- .2(a . _--. tan ((no) . mn) Cconi (bocni) kut dodirnicc (zahvatne liniic) Pogonski (zahvatne kut dod irnice lini]c) (dodird~::...cx.. d" .. + 2 "'n (I + ".----'--_ . "" I 1 dOl dlq 1021' Zupcanik z..::._' Tjcmcni promicri I . = d" . COS O:SIl mli Z1 ~ ZI cos 0:$1) d~ - dl Premier kinematskog nog) huga Razmak Tjcmcna osi tjemcna ---_. + x.+ SnOI tono:no) "..--. pomaka profila zupcaue parove cos~._--_ .. "'..x.-- _. -2".--------------C = c.~~ COS [!."±~t!!!~ ...sa skracenicm glave dk..1 SHe na zu b im a cilindricnih ca n ika s k o s l m z u b ima @ _ z up- Zt + 2 z~ Z. Si1a F..be... dk......sa skraccnicm 2 ~ bez skratenj....) --'COSr~~" "'no [kp) F.~- . ---~.--~~ SSIlJ __ . = d" Zupcanik Tablica z. tan . Zupdanik z..----._Tjerneni promieri dk...-... F. -~-.-----------~- __ .... ~ COS fl.. mn ·cos··ti~.

80 1. nastoji se da se kut (30 odz-iii sto manjim...53 2. Osim toga. ti su zupcsnici manic osjctljivi na cventualne greske ozubJjenja. 5. . [kp/mm"] I izraduie Zl Z. tako da se ovdje moze racunati s manjim dodatnlm opterecenjimu.44 1.·I )(=0 1 . valcntnom) broju zubi S obzirom spccificno na mirniji dinarnicko Faktore Z"l i Z"2 oblika zuba q.77 1.99 1.·.43 1.#:f' Trenie se kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima povccava za faktor I/eos Taj utjecai na povecan]e trenja umanjuje se putem drugih povolinih faktora taka da se iskoristlvost cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze uzirnati jednako kao kod cilindricnih zupcanika s ravnim zubima. cvrstocu <J. Bstv [kp/mm2] q2 I~h[kp/mmzl cilindricnih zupcanika ravnim zubima) = Estv [kp/mm"] (ckvimanic (YE. = stvarni broi zubi.53 28 32 40 60 100 co I I .2 ".64 1.21 1. valjania evrstocu valiania: III) =~ YE Yv koii bokovi mogu trajno preuzcti oznaca- = q. .<!_L:.60 1.48 1.04 1. ci 45.56 1. Silu [10 optcrecuje vratilo na uviianje i na saviianie. .. Aksijalna sila F.82 1. '0" '{'B .99 1. se na isti nacin kao i za cil indricne Za uljem podmazanc vamo kao dinamicku bokove priti~ak.48 2..32 1. Unutarnie ozubljcnjc 3.95 1.. 7. !~f.49 1. 1.41 1. R.25 s kosim dana zubima dan je u tabli- B".59 1. [kpjrnrn "] "] B 0. ~.46 1. c) kutni (strclusti) bez Kod strelastih zubi moze se sa iCi do 45°.37 2.): s.82 J .T-:.93 1..Da aksijalna sila.72 1.58 1. "' . odnosno vlaku. koja iznosc oko 75 % vriicdnosti koje vrijede za cilindricne zupcanike s ravnim zubima. f. Sila Po ima na pogonskom vratilu smjer obraran smjcru okrctania..17 1.75 B"". I'u).75 1..' m o g u cn o s ti na savo] II U CV1'z a7.f~·.42 1.·c + 0. rad cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze se uzirnati opterccenie u odnosu prema ravnim zubirna (0. i q2 trebu birati prema fiktivnom (za nul parove ked x = 0) iz tablice 44..75 B.72 1.kp/rnm [ 1+ 1+ c f..: 1 n1ilkB".. Dinamicku dodatna opterccenja odrcduju sc kod cil indricnih zupcanika s kosim zubima isto kao i za cilindricne zupcanike s ravnirn zubima.37 2.53 2.53 I 1.82 1.55 2.89 1..64 1.8 °ted 3 c r en t Sigurnosti trcba kontrol irati za rcducirana naprezania i (I".35 2.'. 0.njega). n o s i v o s t b o k o v n z ubi. d1 zupcanike Fakror prius.T~·~~.99.46 IA7 1.1 dib ..28 1. koju rnoraju preuzeti lciiaji..64 1. b) dvostruki nnzalomljenim i zupcanici s lucnim zubirna @..nh odnosno Zu~ 1.38 1.51 1. Proracun nosivosti bokova zubi.13 1. n o s iv o s t u o d n o s u prema r i b a v a n ja Poracun S obzirom na savojnu caJ1ikc s ravnim zubima.II.74 1. Faktor fd mora ipak biti fd > 1..:.46 1.88 1.69 1. d) zubi 1I obliku izlomlicnc liniic.2 Pro r a cu n ci l in d ri cn ih z u p can ika s kosi m zubima s t o cu. prerna iskustvu. v..36 1.75 r~o r.3_~~.313.42 1.26 1..77 1.:1 x 0.82 2.39 1. mirniji hod od cilindricnih zupcanika s ravnim zubima.38 2.66 1. Radi ponistavanja aksijalnc silc upotrebljavaju se cilindricni zupcanici sa strelastim zubima (s @ Oblici zupcanika s kosim zubimn kod koiih dolaai do ponistavanja aksiialnc silc: a) dvostruki izlazorn za noli i bC7. (30 =" 8° do 20°..53 I I I I I i I ! ! 2.71 1. a na gonjenorn vratilu isti kao i smjer kretanja.~~r·-·~". no cilindricni zupcanici s kosim zubima imaju. Faktori oblika q za nulte V~cilindricne zupcanike s kosim zubima T'u b l ic a 44.62 1.. savija vratilo (moment savijanja je ]7".25 1.20 2. Pritisak valjanja : II '0. B".d2 r'Q' Sigurnost u odnosu prerna prckidnoi evrst{)ci (aL): SL ~~ . Rcducirana naprezanja .53 I I I 1. Radijalna sila P..3 Gra n icni b roj z u bi c il ind r ic n ib z u pca ni k a Z s kosi m z ub i m a Sigurnost U odnosu prerna dinamickoj cvrstoci an:d .23 2.:-I~. zupcanici sa zubi (strclasti) s izlazorn za noz...70 1..53 1. 0 1. saviia vratila nastojcci da ih mcdusobno razmakne.".313. iz lnza xa no~.33 1.50 1.edl <J. izrnicmcno pornaknut i.45 1. 0. k a va I" jama y za CI'!I'lldl'I'x11C I. Nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavania je jcdnadzborn sigumosti: JOOOO :1.'..07 1. Za dobro izradcnc zupcanike s kosim zubima iskoristivost maze biti : '1].. ne bi bila prevelika. y". h. proracun Slgurnosr bokova: nosivosti bokova z .18 2.o 10 12 14 16 20 24 I ° r:.53 1.69 1.61 1. Y -~ . ~l VT~~~ (aol): ":::1.21 1. 2 [kp/mm '] 5. .Up- i± 1 .40 1.. c) lucni xub: Inace se kod norrnalnih zupcanika s kosim zubima najcc5ce ne ide s < 8°. a osim toga izlaiie vrarilo tlaku (uz eventualno izvijanje).24 2.

--..~ . i z.:: G. Reducirani ekvivalelltni ekvivalcntnog broja 14 -.79 • __ - 1.226 2.. 2 I!ln cos" [:'0 za (1. .~ 1.055 2.upcanika s kosim z ub ima -~ .84 -_ ••• _-- ~--~ 0.532 I \ \ I Razmak osi dvaju V-plus parova u zahvatu bez zracnosti : a ~= ao 4 X..Faktor pritiska valiania y za kose zube za ao = 20° (y 150 je faktor valjan]a Zn' = 150.721 J..979 I i I I I I 477 .~_2~ ('OS3 ~o bro] zubl z~ (reduciran na z . je zupcanik pricvrscen na vratilo) (za sluca] ako su zUl)Canik i vratilo od jcduog dijc1a) .:.. cilindricnih 7.. as ___ • Ct.09 ~.28 23" 0.187 1.--.-~(i :1= 1) ..002 1... • kod 45..r L.15 18' d 01 d OJ'-'=:' Rj 2 0 d IHO\'rt:\ ..~~ ••• ...523 1 II ! I 7' BIB" "" 476 Jii':i~-'iT13 "" l/i-----~iB~ i 1.' .. 1>0 flo 24' 250 26" 27' 28" 29" 30' 31" 7.007 1. _~_ BIB" [mrn] 4 11" 12" 13' 14" 15' I \ 1.00 s ravnim zubima.. .-.86 ~~. _...~---~ 1.131 1. ....4 Ra z m ak pro fila (k o rekci i a) cilind ric nih zup eanika s ko s im z u b im a Vee smo priic napomenuli da jcdnadiba i ekvivalenmog broja zubi glasi : za toean proraclln odnosa izmedu Nacela pomaka profila iznescna za cilindricnc zupcanike s ravnim zubima vrijede i za cllindricnc zupcanike s kosim zubima.~.75 pri jcdnostranom (konzolnom) ulciiStcnju. ·-·-W~~· --.000 1.-c.) iz 0.443 I I 1.. 1.----."1 ~r_l __ ~ .. ~{ 0. a.320 2..~~~~-~ ~·--~:~~-~l·~+-~~~I-~:~·-'~~.000 1.074 I \ l.035 1. --..053 1.--r~:"~'-~:~-~--~ • 'C'~_~~' __ .004 1.~. . a I Nul-parovi V-parovi kosih kosib zubi y "' Y 150 Faktor Q.:---. Razmak osi zupcanika s tjerncnom zracnoscu c = 0.n \ \ \ d.··~·W---.. + __+ X2 ~c . \ I 12'" 1.100 23" \ I I 1.~ikao i kod cilinclricnih zupcanika.-.__ . . --~ 0..282 1.372 1.04 \ 1.482 1. uz uvjet da se prlrnienjuju na ekvivalcntne (fiktivnc) zupcanike.616 1.~-1. 200 l)10gU se za z c= I rccluciranc (virtuc1ne) vrijednosti Z (1.2 III: a" ~~ ao + B ao [rnm] .011 1. Pogonski kut dodirnice (zahvatnc Iinije) dobiven pomakom profila: cos a.. .666 1.137 2..841 1>0 40" 41" 42" 43" 44" 450 \ :tn' 2.779 1. \ I flo 20" [mm] \ 1. vra tltn vrijednosti diobcnih prornicra manjih zupcanika uzimaiu sc: (d p r ovr tn .-:.313.00 .". a.-.5 Dimem:ioniranjc Kuo orijcnt8cijskc --._P. 1 •• -. i = 1..21 16' 17" .' '.92 . y 150 5.89 .422 2. X. stvarnog 5._~_~ 0.. .77 110 I .. iz tablicc 33.37 1.148 1.907 1.81 --- Za izbor sirine zuba isti su Iaktori sirine O[ ZUU':Fy ~'. 10" .115 1....46 22" 14" IS" .256 \ 1..-'- Broj zubi malog zupcanika: Z I mt n prcma tabl ici 18.-1. O'. Premier dodirnih krugova (pogonskih kinematskib krugova) \ii): zubi y ..58 21" 13" 1.021 \ zn l I \ 1. Faktor pornaka x koiim treba cia sc lzbjegne podrezivanje korijena i zasiljenost zuba ocitava sc na osnovi ekvivalcntnog (fiktivnog) broja zubi (z".340 I I (.313...310 1..·..208 1.~ ~--~~-.96 .nc 0.568 1. [10 zn c=...043 1.0 ' ea zubi z~ ocitati iz tabl ice 46. Z + 2 X 1IIn ()"' I" 2"' ._.! ._~1.__~~ . ·····Ti--·---" -l. _··· .I' 4" 5' 6-~ 9° 10' S" 16" 17" 18' 19° 2O" 21' 22" I 1.1 za (/. odnosno "d'?'" :S \.-.406 1.--·ff---.88 ---_.. .. ~" 1.••• .063 1.027 1.0 32" 33' 34" 35' 36" 37" 38" 39" \ :In' \ 1. a. _ Xl "" ··-·.~ 20°) pnerna kutu nag'iba ~o Tablica 46. ~0.167 1._0.__ ..'~provrt manicg ztlPcanika.." .0 = ....-~--..2 pri obostranom lc1istcnju. . 1 5 d .231 1.015 1..s = 20°) Tablica G.u' 14 .087 1. 1.. [ednadzba vrijcdi za sluca] ako . o~ In.

2111n (l -I. m dol -l... DinamicKn cvrsioca valjania [kp/mm'] faktor ko] i U7. ~_"_.. Yv . b . (a/min) broj okrcta fd prcma tablici 21.------- --.. __".._.~di:. q.". ----------Obodna ----------.'". Tocke nastale evolvente nalaze se na povrsini kugle (sferna evolvcnra).• pritiska ". ~i .~._L...-:-:----~----~------zuba svcdena na icdinicu _ malog • za promicra ?..2 0. q.-----.i---·~' d...8 -. 13dl" '" 0._ r_~.--COS' ~'2ii· maziva ..'-~ Z'" '" 7..5 -l21000 za (fiktivni) C_.. __ valjanja ~~ __ -_.. i 25..) ._l!_ COS (I. u odnosu prcma dinamickoi sila na diobenorn promjeru r·0 = '-(1. Esty [kpjmm"}...."__ ~ ..' Y10 Y.---~~~--." H. Proracun opteretivosti Q'[.. ". __ . l__ .. -.--. ---.. ·--II·-~-r~ik:t.-... (b"'" k."" zn kosc zube tnblica "".2 pri krutom obostranom ulcii!tcniu dO' :.IS-[kplmm'] .w ~- Spccificno dinamicko c.w ....__ ..'''!.--. ..dOl d!{.."".-.. zupcanika r>r<d. ._. __.\1" '. tercccnic p ~ (kp/LJ..'__. U ostalim slucajevima: 0..1 d. .02.'.._".~~:~J~ .0 ~{~~_n: n. c . B.... (Vriicdi . za xupcanik S pomukom profila (V) t b. V ". ~:!:--~. jc r. Proradun nu snvoinu cvrstocu Rcducirano naprczau]e •• _ •• _~ __ " ic stvnmi bro] zubiV. Inktor koji uaimn U obzir vlskoznost .. x..:. fb HB mali zupcanlk ~ l-IB.._ ..'D kruga ---- [m/sl .__.-- Razrnak osi za nultc (racunska vriicdnost) Razrnak parove I' +d a..:.m] krut(_J§t~rzub-a svcdcna nu um :..kp/mm'l [ 1 b <)! prerna tublici y .i. ~ ••• o ·"_""_"·"~ ------_. PIIn) . mazivnnju mascu Y v >:. 0. pa s igurnost pcscbno.".:._. 479 478 ..~."" " ~_~~_~ __"'_"~ " """_"_~~_~_.-.~ ". prcrna Zlmin tablici 46...x.1..Geometrijske miere cifindr'icnih zupcanlka s kosim zubima Tablica 47.~ ll. i:~ I 11.' osi . ~. "- naka.."'""_ ... valjaniern ravninc dodira oko zaiednickog centra po temeljnom konusu.. "_""" r~ ~ 45.~ := d(lE -l.__ .._. __ .. Ekvivalentni brzinR diobenog ozubljenia nl) '-. [. B"y Tablica 48_ C' z.:H4Konicni zupcanici s ravnim zubima 1 nulti parovi 2 V-nulti parovi 3 -" V-parovi sa akraccnicrn glavc d't.-..akntnom (Iiktivnom) r~._ ~ .. zn' = [leos' (lb cos 13. l .-~-----._" ••. _______ " zrmln Zn.0.----~. do._ 20.a + mn x. ) k' 0 [kp/mm'] dinamicka cvrstoea valiunin S~b Stgurnust bokovu tablici jed- 35.~ faktor ~.. -c~ Diobcni premier [mm) _ .... pr-i poddan" je II B.__ 2M" U odnosu premn lomnoi Mill u kpcru ~.-~ ...~. '" -.__ .1 '".\~ prikazano je nastajanie evolventnog boka konicnog zupcanika s ravnim zubima. -[kp) . .)._« __ __ znribuvun]u trcba '" zn svaki sluca] Sigurnost za propisan i protiv liS" ". •• ~_~_" birati iz tablicc 24.irinu zubu dana II !dblici 20_ r.__ ~._!_Q_<!. optercccnia Stvarna vriicdnost spccificncg B"y [kplmm'l = '" E -l.. ~~---~---.__ .' 'l. ---------~----------. ""__ red r_~~_.c ~~ __·_-----_·· .'-' .~._LL. 0.:._.!_.1 d..Lmn U obzir muterijul protuzupcnuikn.._.~-29~i3a~·-.--. " az '" . . -r fu - faktor -]-11_~~~~ V"V " d~ c. [urn] grcskn zahvata dana ic u tablici 27. ). 9 7 400 .: 2 (.In. i Zn. K vaHtet.---.~.llo-proDljcnljivog optcrcccnin : (jDN '" 0.~.--..~" 2 (a + Inn ~ x. dcn = df:J~ ~l JUs .2~ '> 1 '. (j-~!~". " [m/s] obodna brxinn diobcnih hugov" U slucniu lzmjcnie.-----. Jcdnadzbo i .75 pri jcdnostrenom (koll7. J.2mn d.25 ~ kD nije bokova ""·_·~'W_T___ 23 }cdan i Z<L drllgi zupcnnik kontrolirati . Na 'l.) dkl ..------------ ------_ . /.tenju Spccificno opterecenjc /3".---------p"--j.'" __.3 2.."·· __ -------.~_?:~_=-_~~v O:~2 2 tan orec !l.. '" Z!I' COS' q~ i q-z treba prcrna 'ckvi\. Izbor Ceoni matcri] ala modul [mm] Okretni moment proraeun [kpcm] mjerodavan ~ --. br~·-zubi·-----... = d.•_...._---_ . "_~'r'c_~~"~ _ -·-·-- ·~__. vcliki zupcanik -I... ... Uln) dOl elkl = dill + 2mn: Na @ prikazano je nastajanie evolvcntnog boka cilindricnog zupcanika s ravnirn zubima. -~ - "'f.. -! 2"'n (1 .~-'-" prema tablici ~8._. ZI L~~ COS 13. Obodn.~------. ~.~-=:::...---naz (k\' -------' XI) nazrvna snag" n.. __ l " "_.. ' [kplmm'l __________ Nazivni okrctni moment zupcanika [kpcrn] .:3 = = Sigurnost cvrstoci Sigurnost cvrstoci .-'='~~. fb fuktor taka optcrcccniu dan je u tublici 28.-. od~osno Zn.)- [kp/mm'l broju xubi ··-"--------~~-----~----I Broj xubi malog Sirin.-' . (k)/mm'l za nul: 0. z.~ BSl. Ilk ""~ vis-ina tjcruena xubn miercna od kinematskog krugu 1------· Zbroj Tjomc"i osm razmak Pogonski kut dodirnice Cos [(s '.o1nom) uldi. Oznaka Prcnosni omicr zupcanika 7.. ncznkaljcnc zubc. 7.'-.. cclik YE =.. ..75 Bdln Iaktor udara '" dan jc u mblici 22.... M.7 r>Dl 5'[._~ __ .!!!. [kplmill'] .___. profila a cos a:s 0 fnktora pomaka promjcr---~ z~ ..z~ me. _"~~1" . Proracun nostvosri bokova pritisuk valianjn Dopustene vriicdnosti 1 modul [mm) za ~iriml zuba - bmaks fUn mtu = ~ 1JIn ~= . "~y:" ~ r_~"_·"'· 1..~._ .. valjanjem ravnine dodira pO cilindru prornjera temclinog kruga.

..@ Nastaianic prostornog cvolvcntnog kod konicnih xupcanika boka Zc2' c'. zupcanika i~ stvnrnog konusu SQl 1 OIJ'.\ -1.------.. Buduci da ie cos 0 < 1 granicui broj zubi konicnih zupcanik».IV" "2 ~ 1\~. Kutovi diobenih konusa 00. [7 50 1. 10 ~. _Z_1 2. i 22 i kutova ilo. i Z2 iznose : za 0" tan [. s pribliznorn tocnoS(:u je zamjeniujemo povrsi- Zavisnost 2. pornaka profila.. . manji jc od granicnog broia zubi cil indricnih znpcanika (isto kao i kod cilindrlcnih zupcanika s kosim zubima). a. koii mozemo razviti u ravninu.p~anik. cos 8 A 20 ~o r:f:"cos"a~ sin sin 0" 151/· I. dana je na @' Granicni brei zubi konicnih zupcanika: Zg~ "fF 1111 III 500 ~OO rmnu T konstruktivnog konusa I@... felM 1111 : EQL_ COS6'Of{02~ 1 srednji diobcni promjcr: lim 002 = .002 pri danom kutu 0" pod kojim se sijeku osi vrtnic zupcanika i danom broju zubi z . i zamisljeni zahvat dopunskih cilindricnih zupcanika konstruktivnih konusa. Ti dopunski zupcanici konstruktivnih konusa cilindricni su s ravuim zubirna.a I 3011 l- i ~ 200 150 ~-~ ~.od stvarnih hrojeva zubi z . b) ked stozastih zupcanik.~.cos 0" 8 '7 : IUIII ~O 50 60 708090100 srcdnji moduL: do-bsinoo '~l'Zahvat 480 dopunskih ZHPcanika konstrukcijskih konusa 8 10 15 20 25 30 Z .. tzv. i 00.s§'~~ ii~ Konicni i opAovarajtlci dopunski zup~anicl Zi Buduci da povrsinu nom konusa kugle nc mo- zemo razviti u ravninu.~. Pri razvijanju dopunskog konusa u ravninu zarnisljamo da su zubi nanoscni po obodu kao 11a cilindricnom zupcaniku s ravnim zubima.it broia @ Proracun z [mm] broia zubi dopunskih zubi i KulOVB dlobcnih :J I I'RAKTICAR III 481 .'~7 1I~ 700 80 IZ I/.. I'd proracunu stupnja sprczania. + . cvrstoce konicnih zupcanika svodimo svc na te dopunske cilindricne zupcanike konstruktivnih konusa. -. dopunskog iii = Zg cos 00 f!:} Zarnicnn kuglc konuwm Na ~p prikazana su u zahvatu dva konicna zupcanika Z liz.@: z. 90° --~ .. diobeni konus pa diobeni promier tog konusa iznosi ..0 3011 I7Rl < c.~ l~~ /' I~\. Korak konicnih zupcanika nanosi sc na tzv. .~r_~__ V~ / sin 0" Z. = 14).radijusi kinematiCkih krugova dopunskih zupcanika: oJ b) odnos bro]a zubi dopunskih zupcanika i stvarnog broia zubi konicnih zupcanika: @ Nastaianjc evolvcntnog boka : n) kod cilindricnih ".. granicnog broja zubi. = granicni broi zubi cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima (z.-..

: 10 11In" odnosno Ii. V-pius iV-minus konicnih zupcanika mogu biti nulti. :.. " Konicni 7.~_23__ cos 002 > 14 tan 802 . 1" . sa V-plus ili V-minus zupcanikor» uz uvict da jc + xm > .. rnln 'C.':nnikom sin-§~ to ..) danih u __ sin (18~_:::: i_ ._ _ l-. Osnovni zupcauik ima ravnc bokove.upCnnik. Z j cos (180 -.'. min Kad jcdan od kutova diobcnih konusa postigne vrijcdnost 30 -" 90~.. V-nulti. V-plus iV-minus. utablici 20) Najveca sirina zuba: &111=1:>: "'i- y lIJm b /. 'ii 17 Kutovi diobenih konusn I za 8A ~ 90° Konicni zupcanici mogu biti kao i cilindrtcni . S Ul"... nulti.~ (y v. da bismo sprijecili podrezivanje korijena zubi.. cos-8~..i).~.) U zavisnosti od uvjcta pogoua uzimaju se za minimalne vrijcdnosti srcdnjcg modula (!JI". Takav zupcanik @ prihvaca sc kao polazni oblik za proucavanie i za izradu konicnih zupcanika..ilA) SpariYanjem V-plus zupcanika s nnltim. S odgovarn}llCin'l tanjurustim zup.3 GeoJllctrijsKe rnj e rc k o n icn ih z u p ca n ik a s ravnim z u b im a ')jil' 49.:" e . pomak profila.Konicni zupl:::mik 5 ravnim zubima ~iii. Tada se taj ranjurast zupcanik i' naziva osnovni konicni zupcanik.0380-... Zj ~ z .. Tablica 5.. Broi zubi tog zupcanika. ~-~~. . Sidna zuba ne treba cia prcdc [cdnu rrccinu radijusa taniurasrog zupcanika: Radiius osnovnog zupcauika: -f:.314. Faktor pomaka profila za manii zupcanik: 14 _. ako s l(.'... 2 .1 Pomak p r of'i l a ko n ic n i h zupcanika Ozunkn Zelimo Ii da broj zubi zupcanika budc manii od granicnog. izvdit cemo korekciju. 14. oznacimo radijus osnovnog zupcanika: 2 +.2 0 rij e n ta c ij sk e v rij e d n o s t i z a d imenzionira nj e Najmanji broi zubi dopunskog zupcanika ne smile bid manii od vrijednosti mblici 18: !l. 'T' . Za nul-parove [c uvjet da je : zupcanicL Parovi •• _ •• ~~ __ •• r~ __ ~~ __ •• ·~_~··~---- 0" zn &" > 90' 483 482 .--~---~- - •. Za 3" - = i > 90° Ian ~o I sin ([80 ..x 111 nastaie V-plus par.. zupcanik postaic "tanjurast". (.): III".)..Za V-nul prenosc uvjet je : Za 8" = 90" 1..314..-1..~ 1 1" __ cos (180·· ~.11'1..

----....--... ---~ --------_ d:n02 _----- Cos~8~~· Broj zubi dopunskog zupcanikn c~~·a~~.0' dk.----..~.·~·~~-:·-__._: 1/1(I - X._-~_~~._~ . __ .-----~~.MOl dOlo I [kp] 97 400 -nl Aksiialne silc: _ [kpcm] kut zuba ~~". a aksijalna sila savijaniu i tlaku..).--~--.::! Vis ina unurarnjcg konusa F.. IIr.. ..lo:: I i i ...~--~ -.~_l>k.nik i..~~.. -----~ . ..:..--~---------~ . . «..••.. . = dOl + 2Jn:~ cos 001 ! dk~ .~c "~·_···· kut konusa ~' ••••• ~. = 1/1 (2 -i..~" _ •• • T>_~ • __ •• __ • __ ~.~ hh J~_. . = h... ~_ ••~__ . CoS BI. Silu F n razlazemo na dviie kornponente...__ h... Osim toga sto je okomita na uzduznu liniju boka zuba. @ Komponenre sila na konicnom zupcaniku s ravnim zubima -c·~~·8~~ 7.-. ~.0 cos SOl SOl [kp] [kp] 485 F'2 484 = Fo tan ao cos ..•••.i ~~ Fo tan ao sin --~-~~------------i---" Unutarn] i ticmcni promjcr d.-~ Projekciia Projekciia duiinc zuba visinc zuba a~ =._-_.•~ Sirina zubu __ : <:>.~ modul zracnos zuba ~ ~ €I Silc na konicnom zupcaniku s ravnim zubima l ---_ _----_..~-··--··--= m -i. _ 2 b 'in Ilk! COS Xk...0 sin SOl S02 [kp] [kp] F. . eventunino izvijanju. __ 2 ~sin Il~ Cos Y.~ _ r~c_.----------•• -•••••• --~-----•• ---.4 Sile s ravnim na zubu i s il e k oj e o p ter e cui u vratllo zu b im a @ kod kc ni cni h z u p cani ka Mali zupcanik zlm z Vc1iki zup~.· z~ . radijalna sila savijanju.-.~ Srednf Ticmcna Vis-inn _ ._--_. i ." •. 5..! cos )(k~ F'l Rndijalne silc: = Fo tan 1). _ ._~~~.. w Tab li c a 49.---.__ . razlazcmo u radiialnu komponentu F.~. ~ ."..314. _ Okornito na uzduznu liniju boka zuba djcluje sila F n @ i @.~ 21/1 + C M. Podnozna vis ina l ~ nul-pnrovi ~_~_·~\_'--_n~u~!. cos PI 1). ~c~~~ _ ~~:~:~'~:h:.• __ • __ ••• __ .-. Tu radijalnu kornponentu dopunskih zupcanika F... ~-.l~ -.-.7_?_~~. = ----------I----------··-~· b CO.~~---------'Tjcrncni Podnozni Tjcrucnl ~~H~H premier . = Fo tan 1).c Obodna sila: + FOl=Fo2 Fo = F.~-.~ Tjcmcnn vis ina xuba nul pnrovi 2 V-nul parovi ~k_. d" ..1 Cos x~( a.. -~----~~~. ._~_···_'_"_(~~~:~. i na aksijalnu komponcntu F•..-----.(nastavak) Oznaka Diobcni Radijus promjcr tanjurastog zupcanika dill ..--..~--.-. _--.. .~.~~_- -"11 dk) ---~..._ . ~-=~=-=~l~~-~'~~~·~. Vratilo jc navcdcnim silarna optercceno na ova] nacin: obodna sila Fo izlaze vratilo savijaniu i torziii..2hk:. z..--------. vrijcdnost iz tablicc 20. Tjemcni ~_ar_o_~..--.: b .----~-.--.. --.-.0 - - --- 2. ona je naklonjena za kut ao...~_~~~~~_~ kut zubn ~~~ •• ~.~ . .-.k) .~ d02 -i. na obodnu F 0 i na radijalnu dopunskih zupcanika F...

..--SillllI'JlOst u odnosu ~~·\·n~loci ~~imnnost 1~"rMI()~i 1. '". cos Ii [kplmm'] O.3 --..---. = 90° 23Za OA < 90' Za Oil. ~ 111m = q~ z z b ~ 10 n1mJ Izabirc se prema raspolczivu prostoru iii prema potrcbnom provrtu koji mali zupcanik prema dimenxijama vratila mora Imati..---. b ~ 1/3 Rill 08 m ' + c f..-------..a aka ic zupcanik pcrorn iii drugim naeinorn vczan s vratilom.. tablica 27. a treba iit birati prema Z" j Z'" broievima zuba dopunskih zupcanika i --------------1--------------------_·----Materiial Nazivni okretni zupcaniku M..•• - b .--.Bdl.3. dml R. ql Buv O"rc:d:a: = ZCl q'll BSlY q. = FrJ = F. r B} Glavnc Diobcni Duzina Sir.-.5 So = ~ G 1......a.a._. cos 8\11 tan 001 = i + -~-------------zupcanika: ic = ~.----. i 33. prema prcma trajnoi lomnoj ._-. ~~ _~ "C odnosu dopunskih z. izmienicno-promicnljivog aDN "" 0. tvrdoca HE malog ~ 1-IB SI varna vriicdnost optcrccenja ~pecmcno spccificnog }3'lv = '1'13 -I.::. fb (umrn) .s 2d11rol'rl...5 Pro r a cu n d i m e n z ij a ko n ic n i h z u p c a n i k a s ra v n i m z u b im a Tablica (nastavak) 50' VeIi~inC Jednadibe zupcan ika dm" .. = MOl n.lv Y ie :1Ie 1 [kp/mm'] Diobeni premier zupcanika Y = faktor pritiska kotrlianja dan [e u tablicama 31. do! = --~--- - -.---.. = me I 'rorncun noaivosti bokova uritisnk kotrljanja = B. faktora I« dane su u tnblici je po Brmcllu 21. ------..314..._---_._. = __!!E.parovi mjere .bc pararnctrj primjcdbc II roj zubi dopunskog Obodna brxinn [mls] na srcdnjcm diobenom promicru K vnlitcta abrade -.-----..7 aDI noSHO ~ odnosu .-----~-----.~-. 487 486 ..1 R.02 . 22. (urnm) = grcskc zahvata. _". fb B dill "" 0. [-Ip-] rnm'' 'I' ~ faktor udara dan je u tablici srednji premier I----~--------Modul Sidoa zuba osnovnog zupcanika ---------..-.2-2 crrc-eJ za sluca] optcreccnia (kp/Jl.~ sin 8Ql i~~. -.--.~ faktor toka optcrcccnja.g tan p. tablica 28..[kplmm'] )/ lOOO -Iv· dnl..---.az .mm) = krutost zuba svedcna na mm ~irinc zuba. ~ = Fo tan (xo sin act I-----------I------~------'----~-··-----·- I'rorucun savoine runo naprezanic ~Vl'StOCC:.. Ako [e zupcanik s vratilom iz [cdnog dijcla d" "" .n... j 25. prema tablicama 29.__ _ b ~!3.. Rn 2."_. «0 = ~ Mol dmOl [kp] tan 0" = 0" sinoA cos OA aks iialna ._ ._.-. i q.------------->t F~H = Fo tnn a. tnblica 27.----i l'roracun s ila: I ...-".. __ .. i 30..-~~~----j----------_-----------k = -- dmn Z.. f. "~ . Ft:: optcrccenie za nul-parovc B =-~ 0Td"2-~ I 21..Iaktori oblika zuba dani su 11 rablicama 24.d. [kp/mmlJ mot 13 "-= - 2 M.!!. nrimiedbc Tab 1ic a 50._~_" ----..10.0 2 sin 5" d ..5 •• ----- 1 Srcdni i radiius Rm = dm" ....e OA = 5. -------------------1 I + ~ f.---~--·--···-···--~I----------------------~-. > 90° moment na malorn + 0" -----. = F.--------m = . -------------".----------------~------I C) Proracun broja zubi osi vrto.l d~1l .. & I 1 1--------------1------------_·---_·_----_·_···· odnosno b ~ 8 mill.. ~~1 S pcciflcno dinnrnicko ~ nul-parovi optcrcccnje 'c. Srednii Srednii premier konusa zuba diobcni prornjer madill dopunskih tnm dOl "'" Zl1n Z:8: nJ t!-I 00·0'·- dllll v' r [kp/mm'] dm. rcduci- O'rcd] = ZC:l . .-~------- Vi+i' --4V".llmin .. 1. prema oroiu zubi dopunskog zupcanika Z" i prijcnosnom odnosu • ZC:l lc=- z..5 dvrallla._._--_. Kut koji zntvaraju Kut diobenog konusa 1 za 0.. fb odnosno -. nosivosti (mm) n. /d Vrliednoati pogonskog prijenosnom . Vcliclne A} Osnovni Prenosni B roi zubi Omjer omjer malog zupcanika J¢(h1adi'. cos Ii. ••• I I~-----------I~---------------------·dm I - Za nezakaljcne zupcanike velikog + 15 [kpfmm"].-.02 -I -IC 11 din ~ 0.obodna radijalna F.'!'.

. Konicni zupcanici s lucnim zubima (Gleason) imaiu sredista radijusa zakrivljenia na krugu radiiusa p ~~. 'Ii . Kod konicnih zupcanika s kosirn zubima liniia boka zuba dodiruje krug radijusa p @. _ ~ . Oni se mogu usporediti s cilindricnim zupcanicima s kosim zubima.~. Granicnl bro] zubi Z. kut lucnog koraka ceoni modul . Zahvat ie postupan po duzini boka zuba.. lucni.j" @ Svodenie konicnih zupcanika cilindricne s kosim S kosim zubima zubima na ~"'In C) - rninimalni zuba kut nagiba bob 489 .5./3. ___ r. +[ [0 000 ~1"klll Buv ..k = z.. [ 5.315 Konicni zupcantcl s kosim i sa zakrivljenim zubima cos8o~cOs-~:: > > 2. spiralni. . Buduci da se uviiek veci broj zubi nalazl u zahvatu. iedan mora imati zube @ Konicni zupeanici sa spiralnim @ Kcnicni zupcanici s kosim s desnim.O.5 1. zuba: kosi. til.. U ostalirn slucaievlrna ys = 0. I v» J cdnadxbe i prfmjedbe ko = vn y.R.5 Z @ Konicni zupcanici s cloidnirn zubirna (desnohodni) Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima imaiu mnogo povolini]e pogonske osobine od konicnih zupcanika s ravnim zubima. Ked konicnih zupcanika s epicikloidnim (eloidnim) zubima bokovi zubi imaiu oblike cpicikloide i hipocikloide (Orlikon) @. lucni korak . Zen ~~ = faktor koji uzirna u obzir vlskoznost rnaziva dan ie u tablici 32. Modul Inn U normalnom presjeku na celu konusa treba da odgovara izboru srandardnih modula prema tablici 3. ko' [kp/mm'] dinamicka cvrstoca valjan]a dana je u tablici 35.= do/z @ Razviicni plan kosih i zakrivljcnih zupcanlka konlcnih Normalni m. a drugi s lizubima (dcsnohodni) zubima (desnohodni) jevim kutom nagiba.> k 125 .~H Konieni xupcanici s luenim @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima (Iicvohodni) vent a nastaie kotrljazubima (lievohodni) 488 Stupanj prekrivanja ukupni Euk 8. Zamisliamo da je ovdje konicni zupcanik s kosim zubirna i zakrivljenim zubirna zamijenjen cilindricnim zupcanikom s kosirn zubima kod kojeg ie kut nagiba bokova ~".. Pri podrnazivan]u museu Yv = 1.. Z 1nnm = ~~ cos (. Odnos izrnedu stvarnog broia zubi j broja zubi dopunskog zupcanika jest. imaju u odnosu prema konicnirn zupcanicima s ravnim zubima yeti stupani prekrivanja a time i mirniji rad.odul dill. ~ <po - kutni korak. Uzduzna liniia boka zuba svedena na osnovne zupcanike moze dati ove oblike .... evolventni (paloidni) epcikloidni (eloidni)@do@.5 protuzupcanika z" ccHk 21000 + -21r' njem pravca po krugu radijusa p @. Pmo Sirina zuba b ~ 10 Inn". ko' [kp/mm'] vn = fsktor koii uzima U obzir materijal Dinamicka evrstoca valianja YE = I.. Kod konicnih zupcanika sa spiralnirn zubima Arhimedova spirala irna svoj pocetak u sredistu osnov nag zupcanika.. Sigurnost bokova ko niic za [edan i za drugi zupcanik icdnaka pa sigurnost bokova trcba kontrolirati zn svaki zupcanik poscbno. Za proracun stupnia prekrivanja ® i @ mjerodavno ie ozubljenje u normal nom presieku (okornitom na uzduznu liniju bob zuba).nastavak Tablica Vcl icine 50. Sb =~. _ ~ ____ ~ zaribavanja Sigurnost protlv Sz=~- 1. Kod konicnih zupcanika s evolventnim (paloidnim) zubirna (Klingenberg) evol. Od dva zupcanika s kosirn i sa zakrivljenim zubirna u zahvatu. cos 00 cos" ~".:..

= . Gubici snage u zubirna mogu se za kvalitetno izradene zup. + Ck k[ Dinamicka dodatna opterccenia uzimaju se sa 75 % fd vriicdnosti danih u tablici 21.) Sill ") 002 { kp }. ad smicra okrctania i smjcra nagiba bokova. _ .. Pri tome mora biti fd > 1. cos Ilol ) [kp] tan r. cos [.2 = d02 d. 1 r. 1 ~ad[Jalnu sl..Iu.a - za a> A 90° tan a OI = Z2 _ cos (180° ~ Zl aA) tan 00 2 = ~ Z2 . su. [mm] = du . dok u obratnom slucaiu djeluje u smjeru konusa @la: 491 490 .. F.2 '0 P'l = 0:0 -~COS l_. kO!2 dieluie u snueru uzduzne Iinije boka konusa. Pri tome pretposta~liamo da sila kola se prenosi sa zuba na zub dielu]e u ~redisnj~j tc:cki yovrSin: zuba.astavlj?n~cl1_l. [rnm] d02 - b sin 002 [nun] (.ool [mm) d".IlA) 5.~-- Xf m" 3 k [ =0 ~ 01 + )( R. rczult~nte.~."-. = .".. ~-_- sin SA.! ': Obodnu silu Fo treba izracunati tz maksimalno potrebne snage koju treba prcnuen Fa (COS tan cos .Diobeni kutovi iznose za dani kut koii zatvaraiu osi vrtnje zaSA = 90° ~A i dane brojeve zuba ZI i Z1: 0) -r« dodajuci i faktore za eventualna udarna opterecenja i dinamicka dodatna opterecenia: . = 1·' ( tan '.Imo ilOI 0:0 _.~ Silc no konicnom zup~nnik\l' kosim zubimn: 0) znvisnost smjera aksijnlnc silo Fal radiialne silc F... -I.2 Site na zubu tan tan m.2111" cos 001 [mm) dk2 . -I. tan So 2 .1 Geometrij ske mj ere dOl nuItih ~~>1 p r ij en o s n ika diobeni promjer: srcdnii prornier : tjemeni promjer : podnozni premier: drnOI = Z2 111.Sila F".. djeluje suprotno od vrha konusa. Zn smjer bokova zubi i za smjer okretanja zupcanika dan na {I~b iznose sile: Rj [0) -. Ilo cos + - tan ~m.c) cos So [ [mm] 2 tm.. F .21/1.. tan (3mo . [ = dOl -I.c) cos 002 [mm] tjemeni kut zuba: podnozni kut zuba: tiemeni kut konusa: 5.315...2. _- sin 3n 1 Na @a i b prikazane su sile koje djeluju na zubu..2 djeluie u smieru krctanJ~) r2zla~e s~ na komponente F". iF nn.~ d02 -I... b) odnosi slln na konicnim zupeanicima • koslm zubima drt dr2 = dOL = d02 Xk 2 (m" -I. d~)u rezulta~~tu R..mikeuzeti sa ~ 2 %.bfJdr)(> sit« FDt i FO:J okomile ~u no rovninu crlon. onda F.R u radijalnu i u aksiialnu komponentu dob~vamo aksijalnu silu F. 111.. cos 302 [mrn] .b sin.na kon:ponen~e Fo (obodnu) 1 F.cos SA Z2 (. _z. J3..1 "'" Fo ( tan sin 1 0:0 --r.R. razlaze se.315.cos (180 . Sila F" (dol~UnS~Og zupcanika cilindricnog s ravnirn zubima) koia djeluje OkOl-:lltO na ?ok zuba (F" [ ima smjer suprotan smieru kretania.- SO[ [kp) ~1l10 r: Kad je rezultat proracuna aksijalnih sila pozitivan.1"0l..

. ko' [kp/mm'J dinarnicka cvrstoca valiania dana u tablici 35.d'Za putnicke i za laksc teretne "f" au. I ovdje mogu zupcanici biti kovani ili lijevani. U ostalim slucaievima: Dinamicka enstoe. I u odnosu prcma lomnoi SL = ~. Olll ql B~lV j . z. ---cos 801 cos" f3mol priicnosnom = z.m sirine zuba dana [e u tablici .125 do. [kp/mm'J Na !@ibprkazan je obican konican zupcanik sa zakrivljenim zubima. Osim oznai"enih mjera treba na crtezu obvezatno dati jos i podarke 0 vauiskom moduIu.---~·-_ . don ie u tablicarna 31. f b (urn) faktor taka optcrecenja.:n. B cos cos ql . na tekstilnim strojevima i na alatnim strojevirna.01 ·.315. '.02 ~ I ~V-.! B.3 Pr o r a cu n nosivosti O'rc..21.parove Bdln "" 0. 0 broju zubi. 2. 0. valjania YB = 05 ' + ~OO 2E Yv = faktor koji uzima u obz.1 dm..m) greska znhvata.za nul-parove opterecenie Bdlll «! 0.) i ceoni modul (III. b) bez pornicanja (obicni zupcanik ulje).pritisak valjanja k = B"v y ien. 1 ~-j~. prerna :U16.ir viskoznost rnaziva dan je uta.. - . Na <log prikazan ic kovani konicni zupcanik s ravnim zubima s potrcbnim kotama za izradu rudionickog crteza.m Bstv - Svi podaci dani u poglavlju 0 oblikovaniu cilindricnih zupcanika uglavnom vriiede i za konicne zupcanike.0 . COS 80:1 cos. v· c f.. optcrccenic - za nul-parovc za V-parove B = 0) dw. i 25. = 13m. i q. ."Tooo-' + _--dIll!)1 'i) • + ~.._~-~- ·-----I··-. a za teska motorna vozila am". 0. biraiu se 5. Na <lopa prikazan je konicni zupcanik kovan iz jednog diiela s vratilorn.!__ 1 ------- cos 8.. Izradulu se na istim stroievima (Gleason..'b 2M.) na kojima se izraduju i konicni zupcanici sa zakrivljenim zubima.tv = '" + 0. Na @Ja prikazani su tzv.. Tim razmicanjem mijenjaju se na manjcm zupcaniku neke velicine.. . c) ncgativno pornicanie visoka optercccnja. B= 0.5. Sigurnost protiv zaribavanie S.. = ieo + 1 10000 . diobeni kut SOl' Hipoidni zupcanici upotrebliavaiu se na automobilima (prenos na zadnje vratilo).:: z..1~ Tabliea = cos 51.. na v... hipoidni zupcanici... = 6 (Z)mlo = 4). o kuru dodirnice... su faktori prema : Zenl h' oblika zuba dani u tablicama = -..51-2.33 d. Zbog ionako mirnog rnda zupcanika so zaktivlienim zubima mo~c se B"ln uzeti same sa 75%. kao sto su ceoni korak (t. C)" ~~~:~f. a na <rol)e su dane gcornctrijskc QO~ Kevan i konicni zupcanici glavnc micro 492 493 .0 0.5 2.Bmul! Zeal i prerna Stvarna vriiednost opterecenja Spcciftcno specificnog odnosu i.tomobilc am" ~ 0.2 do2. diobeni promjer dOl. YE = faktor koi i uzirna u obzir rnateriial protuzupcanika. koji nastaju od obicnih konicnih zupcanika sa zakrivlienirn zubima na tai nacin sto se osi razrnicu ®l a i c..5 Sigurnost u odnosu dinamickoi cvrstaCi Sigurnost cvrstoci prerna So = ~~. Za cclik Y E = 1. blici 32.2 dO' _. fb [kp/mm'J e 1. fe (v. Najmanji broj zuba z . crr ed 1.). Orcd Proracun nosivosri bokova: . bilo u smieru nagiba zuba (pozitivno) @a.:l.k iednako pa sigurnost treba kontrolirati za svaki zupcanik posebno.. fb [kp/mm'J dmOl - 1 za V. bilo suprotno smicru nagiba zuba (negativno)' @c. U tom slucaju mogu prirniti po zakrivljenim zubima). 1. i ~1 I 1.75 Bdln [kp/mm'J B" [kp/mm'J '" = faktor udara prema tablici 22.5 52... ----a ~ 0.23 dO' 0. ko = YE Y. CO.3 d.' . 1m' [kp/mm') .26 do.k osi a treba da bude sto _. Sb = "0 k j<:n .'b _1 Mo. zupean.h' 24.±. Da bi se smaniilo habanje i da bi rad bio sto tisi. na Qopb kovano tijelo zupcanika. Osi tog zupcanog para sijeku se.en = ~_C..22 I c (kp/v. = l. Klingenberg itd.316 Konicnl zupcanici s pomaknuthn idni prenos) osima za mfrnosmjerna vratrla (hipo- Proracun savojne tvrstoce: reducirano naprezanie q.1 Oblikovanje z u p ca n ika k o n ic n ih 13.m) +-s.25 bokova Sigurnost bokova ho nije za icdan i za drug. Hipoidne prcnose treba dobro ~fJ Zupcanici s pomaknutim osima za mimosmjcrna vratila : podmazivati (spccijalno hipoidno a) pozitivno pornicanjc. c~ Specificno dinamicko . 1 ZCfl2 crred! :. + V _!_~~_Q_ dllll krutost zub a s"eden. Razmak osl a prema puijcnosuorn omjeru Tabliea > 2..26.:.16-1. dan ic u tabliei 28.8-3 2 I 0. dana jc u tablici 27. i 33. Pri podtnazivanju mascu Y.__! y = len faktor pritiska [kp/mm'J kotrliania.

Osi vratila sijeku se pod kutom koii je [ednak zbroiu pojedinaenih kutova nagiba bokova : a.. e.._ ... odnosno isti modul 111.. .-._. I. ([o~. I.~ ]ednadiba Bira sc tako d. b) dodir u lo(ki kincmntskih valiaka._~'. bude cijel i bro] ciicl i broj ----...-- . Primjcdbn Naziv Debljina strani Dcbllina strani Du~ina vijcnca vijcnca na vaniskoi nn unutarnjoi Oznaka e.. c. vidi He da se zupcanik 1 okrcce obodnom brzinom v u a zupcanik 2 obodnom brzinom V2· U srnjeru zajednickc dodirnice rnoraju korn10~ Odnosi brzina i klizanja na cilindticn im zupcanicimn sa zavoinim zubima ponente obodnih brzina oiti medusobno 495 494 . Na ([{}P. dirnenziic lijcvanih tiicla zupcanika na ([o~.---~--~-_.Kinematski krugovi takoder sc dodiruiu same u icdnoi tocki QOf»b. +~~--. t].. b) kovana tijela zupcanika..._. . Bira sc tako dn budc Ovo radi lakscg proracunu clicli bra) .. Cilindricni II .c) 5.~. oba su iii ljcvohodni iii desnohodni.__ ... kod cilindricnih zupcanika sa zavojnim zubima postoii osim klizania okomito na bok zuba i klizanie uzduz linije boka zuba.. Isto tako imaiu kutovi nagiba bokova oba zupcanika najcdcc isti smier...Dodir bokova zubi octvija se samo na duzini E l Bi puta zahvata 0np u ravnini okornitoj na uzduznu liniju bokova Qo:l)c.Ipl:"nici sa zavoinim zubima : a) zuhi ixrczani na kincmatskom valjku (cilindru) i skloplicni ravninu.Za proracun dimenzi]a vrijede isti geomeniiski odnosi kao i za cilindrlcne zupcanikc s kosirn zubima. micro kovanih zupcanika c) gcometcijskv miere kovanih zupcanika. budc B ira sc tako da c. Zupcanici takvih prenosa irnaju (kao i cilindricni zupcanici s kosim zubima) u presieku okomitom na uzduznu os boka zub~ isti korak.._-- _.-- __ a. a i isti kut dodirnice 0:". koia predstavlja presiek MM osnovnog profila. Dok kod cilindricnih zupcanika s ravnirn i kosim zubima postoil osim valjania zuba po zubu i klizan]c u smieru zajcdnicke tungente na bok zuba. Kut nagiba (~oJ manjeg (pogonskog) zupcanika treba da [e "eel od ~Ol' kuta nagiba veceg (gonicnog) zupcanika 00J > ~02' Dodir bokova zubi je u tocki Qo]).---. L------Ukupna d\l~~na zupcanlkn l~--~~-"~"-'-'-'---' Projekcija sn-ine Razrnak ad vrha konusa oslonc povrsinc do glnvine c._.:omit (1(1 lil'lij'u bokOVQ oJ Qoj) Kovani konicni zupcnnici: n) od icdnog dijcla s vrntilom.317 Cilindricni zupcaulcl sa zavojnim zubima Prenosi s cilindricnim zupcaniclma sa zavojnim zubima iesu prijenosi s mtmosmiernim osima vratila.":1. { / \ (IO~~. c) prcsjck okomir na liniiu bokovu Q"~ Lijevani konicni xupcauik rnjcrarna s glavnim Geometl'ijske mjere kovanih tijela knrricnog zupcanika <love Ta b l ica 53. Dimcnzije tijela kovanih zupcanika dane su u tablici 53.-~-.~ ._.~_~. a= <J bJ (~OJ + ~Ol prf'sjek QJ. [ podloske za reguliranic ~ zrncnosti b cos B ! Bira sc tako da budc oro] cijel i . Lijcvani zupcanik dan je na Qo~. NajCeSce ic 1) ~~ 90°..

U normalno] ravnini u tocki dodira djeluje sila F. a uzeto je u obzir trenje u smieru uzduzne linije boka zuba.75 -~z r» 0. = d•• + 2 >nn ... - _ .~. = _ F ..----. kola sa F. <10~okomito na bok zuba. = premier kincmatskog kruga zupcanika n.~ 90" = '/{z postize se kad [e Po 1 Brzina klizania Vk -C.. d" V.·_-- sin = cos a02 a V2 ---- sin [m/s] cos aD. '-~pO) [kpJ F". U smieru uzduzne linije boka zuba djelu]c sila trenja Fn po..p'. _ ..4 Pr o r acu n nosivosti Buduci da je dodir zubi u tocki..2 Si l e n a cilindricnim zupcanicima sa zavojnim I z u b im a Tablica Primicdba 55. -_----_ Razmak Sirin. .:\17. SUa Po razlaze se na obodnu Foo i na radijalnu komponentu F. V...i11 ~all (Po. r~ Oznaka K ut os i vrtn]e zu a = 90° -~z ~= zn 11 = 90" Prcnosni ornjcr za 3 = 90° i 1-': jc u tabl ici 56..jednake Vn"~ VI COS \301 = V2 COS \302' U smieru uzduzne linije boka komponente brzina su Vk 1 = V.promjer . .-=------_. 30' 0. i Vk2 imaju suprotan smjcr: 5. --~---- __ {l.-~----. lan(B" o ~T~~~~. d'10bem.:: .-------Fo." daie rezultantu R.317. 5... > r>. 5.--.. i Po.SS. -.. ..._!. 2:6~' = = z. .. Ceon! Diobcni modu1 promjur I = n1 = n.1 . _1t M.317.78 40" 0..p') tan \30 1 = tan p' "<! 0. .Iskoristivost u zavisnosti ad nagiba bokova Po dana --. F.. _--_. = 97 400 -'~ [kp/cm] n.\2 PRAKT!CAR III 497 496 . = do.... Zup~. [kp] v~ t' d v.) [k ] •• ot cos (B.8! 50' 0.2..------...-. . II .1 Geometrijske mi er e c il ind r icn ih z u p ca n i k a sa z av o j n i rn zubima Tablica 54. _--------------_..79 70' 0.1 a pri kutu nagiba bokova 0 Tablica 56.. l"Ol 1"'02' 2. tan(1\..... f.. --... habanie zubi jc veliko.. r>... Pri proracunu sila zancmarene su silc trenia okomite na uzduznu liniju boka zuba.nls~ = cos Botd":l: cos r301 dOl i = _1.. Zl ---------~.-cos = d02 60 [m/s] Rndijalne s ile Fr~ = F [kp] cos ({l" ..-------------d~.cos ([l. si 11 \30' i Vk2 = V 2 sin \30 2 • V~.~~~~.~. Zato se cilindricnim zupeanicima sa zavoinim zubima :.. ----.. = 'j + tanp'tan POI 15. ~ --''60'''' :n /]s "nn.p') ~k~~J~~----_---~[kpJ (j01 Sile no zubu cos V2 = V.__ --_. usl ijed trenja izazvanog uzduznhn klizanjcm bokova gubi se dio dovedene snage: 1 .._-_ .. = 20" 60' 0.p') P" ~ Fr. Obodna stla . _ c') p F.nlk 1 (pogonski) Zupcsnik 2 (gonjcni) Primicdba )_317..:::._-------- Akaijalne s ilc _- 1'.102 P.-. os i zubi ------~-------. Slicno kao kod pokretnih vijaka. 1. .82 \30 ~-------'----'" Tjcmeni prornjcr _ . Oxrraka Zupcanik 1 (pogonski) F Zup~3nik 2 (gonjcni) = V.69 zu Ii = 90" SarnokoCivost nastupa kod \302 > 90° . Nju mozemo razloziti na kornponente F.p: tan 0 1 P2 1"02 Vl 1 ~ tan p' tan \302 1 + IL' tan POJ -~z = = POI v. cos \301 \30' \302 nl 60 [mjs] rr • n2 ----.. a F" = 2 M~ [kp] d. Ono [e jos vece s obzirom na uzduznu komponentu klizau]a. Maksimalno 3 + pi '-2' pa zato mora biiu. -....~_'±_!". ~~~-~~--~--''''------~--'' .£_r_ tan dOl Iskoristivost za IL' = =-cos Boo lJ"ln tan p'. p' = reducirani kut trcnia tanp' = ~Icos "no = rcducirani koeficiicnt trenia V:· Pri dobrom podmazivaniu tan pi ~ 0)1 d.-. ..3 Iskoristi vast Iskoristivost ozublienia zavisi ad kaeficijcnta trenia !-'--' i ad kuta nagiba boka Po.

Dosad jc puznim pl'cnosima postignuta rcdukciia broja okreta s puza koii sc okretao sa 40000 /min. postoii omier: i aksijalni korak ~'. N-1'ui..llim zupcanicima sa zavojnim zubima imaju vccu nosivost i bolju iskoristivost.318 Puzni prenosi Puzni prenosi omogucuju prenos snage na mimosmiema vratila. c~. gloi)oidnim kolom).iva"ja pll. 1 S <:>bzlro111 to da JC dodir medu zubima u liniji.ez. ~e.:!. pur" a. 2/Z 1 > 1 visina tjernena glave mjerena od kinematskog na savijanie nijc potreban. . ([oryaprikazuje cilindriclli Plli.3c IHZl do 1 tan Yo !!. Kut kO)I. p~enosl veeu o1'teI'ct!vost. da bi se smaniilo habanje. zahvat~ (2 . K-pui.. Omogucuju isto ta~? da ~e snaga s jednog pogonskog vratila odvodi na veci broj gonjenih vratila. a podmazivame se izvodi tlacnim uliem. uz koii omjcr se mogu prenositi vcce snage s dobrom iskoristivosti. liftova..[kp]. Dosad postignuti okretni moment na puznom kolu iznosio je "'" 70 000 kpm.~ = 98 %) . prenosni omjeri i = 1 do 100 i vise. [111m) qT PI [kWl i Ilk [mm] kincmatski premier pogonskog zU1'canika faktor temperature (v. o15odna sila 80000 kp. Da hi se smanjilo habanie I gubici trenjern. 'Takav pre nos naziva sc spiroidni. Puinim pl'en?snna 'p~stiz~.vratila medl!sobno z~tv~raj1! naj~e~ee je 90°. a premier puinog kola bio je "" 2 lTI. Izrncdu ta dva koraka Proracun cos '(0 . b) globoi<lni pu:.sijalni razrnak dvaju istih bokova zavojnice: Za yiscvoj ne puzevc P .. za pogone centrifuga i pumpi. c) g:loboidni puxni prenos (globoidni .. ?sim toga. sparcn • globoidnim konicnim zllpcanikom) pur. Prjmjedbe Spnrivanje materiiala \ Dopujitcnn zina kl izania Vk br-l [m/s) dop C (kp/mm'l i Kod kaljcnog i bruscncg proluzupcanika u sprcxi sa zupcanikom od s ivog Hva ili bronco dop c )C za 25 % vcce \-~ 2 5 konicnim zupcanicima s pomaknutim osima irnaju ti prenosi vecu duzinu staze dodira i mirniji rad. tnblicu 57) ulazna snaga = F 01 VIII 02 prenosni ornjer 'c.. Snaga koiu je puinom prenosu uspjelo prcniieti iznosila je"" 1000 kW.Na ([oj} prikazane su niihove moguce vrste.. 0 Prerna geolTIctrijskom obliku bokova puza. Qo~c prikazuje puini prcnos pri kojern i pui i PUZllO kolo ima globoidni oblik.1 111 111" 5. Danas sc ti prenosi sve cesce prilnjenjuju za prenosne omjcre I : 5.-"ih prcnosn: a) cilindricni pU'-Ili prcnos (eilindr.!2.t:en~sesa~o m~nje snage. tablicu 58). vertikalnih husilica. U usporedbi s ceonim i konicnim zupcal1lClma om su za 1St! prenosni omjer manji i laksi. globodni puz (v.U usporedbi p. <fop. E-pui. Budu~i da je kod pu_inih prenosa uvijek ved broj.<l] . globoidno kolo). za pogonc rotacijskih bubnjeva.dopc[kP/mm b tno dop c 2 ] Dopustene vrijcdnosti faktora opterecenja faktora temperature qT Tablica 57. I. Prcnosni omicr puinog prcnosa '" l~ ~. .. na O~?g11CU)~puzm.jII~ Razlicitc kombinacije mogucil. 7.. <I) spiroidni prcnos (konicni pur. ali moze biti i drugi.<!. zavisno od nacina izrade. ~~. motornih dizalica. Kod alatnih stroieva dolaze u obzir za pogon blanialica. Takvi prcnosi posebno su hladeni.~ Zt nz kruga Normalni korak tn . Stalno je u porastu primjena visokoucinskih puznih prenosa s lcaljcnim i brusenim puzevima i s posebnim oblicima bokova.Ogbprikazuie cilindricno puzno kolo i globoidni puz.cni . pri redukciji broja okreta. kao i za pogone stolova stroieva za ozublienic.. Uz odrcdene uvjetc mogu se tim prenosima ostvariti V1SO~~ Iskoristivosti (do . H-puz. <l. a za veee prenosne omjere i jcftiniji 498 Prema nacinu izrade puza kao standardni moduli 111: cos Yo "~ i aksijaln i Visina uspona P je ak.~ FO}_.do 4). Imaiu veliku iskoristivost i male ugradbene mjere. u. kod uredaja za upravlianie brodom... moraiu bokovi zuba biti glatki i dobro podmazani. apn n:lUltl~h~aCl)l..' spnrcn s cilindricnim kolom. ([o~d prikazuie puzni prcnos pri kojem je konican put u zahvatu s globoidnim puznim kolom. Dopustena obodna sila: FOl. U usporedbi pak s cilindri(. Kalieui celik na knljeni colik" 8 Vaznc ic obilno podrnazivanie Sigurnost protiv habania (sigurnost protiv zaribavanja) Gubitak snage . sp". zubi su kaljeni.i globoidno puino kolo (globoidi su rotaciiska tijela nastala roriranjem kruinog luKttj. buke: ?vent~all1l titran puzmm se prenosom prigusuju. 1'= 1 do 15. Puini prenosi primjenjuju se kod rransportera. kut t:~ uspona na diobenom promjeru moduli mogu biti normalni 111. Puzni prcnos radi b. ZUbl Is~o~obno. razlikujemo ovc oblikc zuba puia: A-pui. rekstilnih srroleva.=cbC"..

stupkom odvalnog glcdanja iii nozcm.lll. d) E-puz. Orijentacijske vrijcdnosti kuta dodirnicc u zavisnosti od kuta uspona Tablica 59. na ticrncnu puaa.~...nog kola daj 11 mcgucnost stvaranja dovolino visokih hidraulicnih pritisaka. 951 vrtnJ.---.e ~no tokars. E-puz odgovara cilindricnoru zupcaniku s kosim zubima s evolventnirn profilom bokova i s mnlirn brojem zubi. nacin U aksiialnom presjeku zubi imaju trapezni prof I :' presicku okornitorn na kut usponn zavoinice prolll )e.kom stroju trapcznim nozcm. Globoidni priicncsnici visoko su optcrctivi i imaiu dobru iskotist ivest.. dobiva sc glodanicrn Hi lu-uscnjcrn glodalom ili brusnorn plocorn.. tnje. ---~-. om·-I ka Slika Karaktcr istike. c) H-pui. u poprecnom presjcku okornitom na os vrtme Arhimcdova spirnla. okornito na s rcdisnj icu meduzublja p~ofil )0 !spupc?n.. - = 501 . Za izradu globoidnog puza i puznog kola potrcbni su posebn i alati. koja u prcsicku okomitom na sredisnjicu mcduzublia.. Zbog izradnih uvjcta biraju se pri vecim kutovima uspona i veci kutovi dodirnicc (0: Tablica 59.~ prcsicku. a time dovode do mnlih gubitaka i dobrc iskonstivosti .ravnl.. Rudijusi diobcnih promjcra promjcnliivi su pa se mijenja i kut uspona.a f) U norrnslnom presjeku N -. sc l~radu. Dobra nalijeganic konkavnih bokova puia i konvcksnih bokova pu. U normalnom N .. JSpupccn_. Kincmatska os tih puieva Ie. Kut dodirnice (zahvatnc liniie). a 11 nk sijnlnom prcsjcku zakrivlicn slicno hiperboli. ima profil kruznog' luk a. uvieti rezania glodala puinog kola postaju svc teii.. Puz sc izradu]c na to. u zavisnosti od kuta uspona.-..N) okomito na srcdisnjicu mcduzublja. k"rs~om . Izrnedu kuta dodirnice u prcsjeku N -N nom prosjeku (u ravnini osi vrtnje) postoji cdnos : tan 0: ac aksijal- = ~~ . Yo do 15' 20· iznad 15' do 25' iznad 25' do 35' 25' iznad 35' --«fill 221/2' .N okomito no srcdisniicu mcduzublja.Oblici zuba cilindricnih Slika puznih prenosa Karaktcristikc. Profil zuba plli.!. N-N prcsjek.sIck )0 pribliznn Athimcdovn spiral a... U ceono".. (nastavak) Tab I lea izradc 58. daje oriientacijske vrijcdnosti kuta dodirnice 0:". ------...--~~_---------prrjjfk N~N kroz sr~dUJ~ mt:'&Jlubf. --_·_----_····_--------_1 ijll~ Oblici zubi cilindricnih i globoidnih puzeva: a) A-pu~. strom trapcznirn nO~CJl'L O~trjc~ nosa polozcna 1C u rnvnini os j .. . PU]. Globeidni puz T'ijclo globoidnog pu. glodalo trnpcznstog oblika iii brusna ploca trapezastog profi In daj u malo is pupccne bokove a u aksiialnom prcsjeku udubljcne bckove pulia: S obzirom na icdnostavnu izradu alata kao j S obairom na iednostavno Lglo~anjc PU~il til s~ vrsta puzcva zbog ckonomicnosti siroko prirnicniuic. n izrada [c tda od obicnih pu'nih priicnosnika. 00). prcsicku profil ie evolventa. ceo~l pre. N zubi imaiu Irapczm profil. boidni puz b) N"puz. - tan 0: eos Yo 00 Kako raste Yo (kut uspona). u . c) K-ptlz.. Ostrica noza post3vl}~na ie u ravninu normalnog presieka N .a prilagodcno ic t ijelu kola.. Rcznnic zubi PUZil mozc sc izvrsiri po .~~30· .e profit je konkavan. f) glo- U normnl~on1 prcsjcku N .. r H"pu. nacin Tablica izradc 58.

Kratica z.. --. 2 hI dh = d" ....------'~~- osi vrtnic puza puznog kola .~... ".-~..~_ (Z2 -I- 2x) m +.__ ~_!I -C _l!!. 111 profila: -I.----'. . -_.2.. 2h..~).._.l:J._.-.~~)pna ~~ ~!):::Illcna zracnost ([olf Pullno kola s pozitivnim profila pomicanicm Tjemcni . na osnovi broia zubi puia. -i.2 ilk dk.lni korak .. ._. -~.-. mli re til cos Y e .."' . d" •• --~----__ _________'_' __ ' •• T .... _~ __L.--. O~2 t1J _.d._-_._--= z~..-. nt y..._-_ _. ...~. ---_..2 Gra n ic n i bro] zub a Ilk.-.-.x ...'.._..' sin z -- kola 0:.. II 1'..1 ---_.. .~--~.---~r _.-..-~ o .~~··~_~-- -.!..-.ozni promjer ---:f . -.' rI" -I./d.---. Razmak 05i: a"" Z2 111 1.b --'" L + 2 til + l. - ~ . --_________. -··- .--._./'" .2 ~~_.. _------------- ~'L_-._._ .-._.:\18.S i koln ----~.__ ~ .-----promjcr ------~-~- ~----.....-~..2 hk promjer pll:l.~---------------~~...---~ V""iski promicr kola ..-.~~-~.~I. ..-..318.~ korak na t._ ...- -.]~O~~~:_-~~'"--__.318.. -.<-~ 5.. -··---'- ...~~~ •• - •• c-- '" N) til" n_..... --- __?_~~_~~----.2~ . . 1m -.. I----'- Pndn.-~-.~--'-------."...-~..--.__ '" dk. -----~. .'_~ __ .-----.... Razmak osi povecava S~ odmicaniem alata za vrijcdnost + xtn od sredista kola. 2) licvohodni kut koji zntvaraju os i vrtnie 90") puznih prcnosa moze se ukupna iskoristivost Ol'ijentacijski uzeti prema 503 iablici 61.----'~-~-~.__ .---~_--ljevollodni ili dcsnohodni Uspon Kut uspona no diobcnom krugu .-.. "~ d" -I... moze postici odredeni razrnak osi (pove6:m iii smanien). I J ••. im "..-------. ..' 'T~~.." _________ Modul u ravnini . III 2 .) uzinR puza '" 2 (I Vz. _l..__ _ .---~ tg y o "~ "' z..3 Kor ek ci j a puinih p rcn o sa Qotf . 0.-~ Brztna klizanja bokova puza Normalni Komk ubodu . < IS· > 15· '{'jcmcna viainn zuba Pomakorn profile takoder se...:ltvamju kut ad 90" ~-= ..do I puza i kola --.t... 502 ._.2 h: til ..«c __ ~._--_.....) til ::.~_~ dk..-~. = dot -..~· 1'/d..-~-.. tn .~-. --.-... " l_)iubcni promjcr puia Iliobcni • -_. Puzni prenosi mogu se na isti nacin kao i cilindricui zupcanici korigirati pornakom profits. - Tjemeni prornjer kola s pomakom dk02 ~" I'renosni omier ..5 Gubici Suaga 118 s n a g e p uz n ih pl'enosa puzu ako se pogon izvodi preko puza: Pri projektiranju 'di~ Puzni preuos s cllindricnim puzcm (:-:1 ~. a Z2 . ~ _2. --~--~.._. _.. - TIUI aka as i vrtnie 'l.'~._--_.. Pri tome se alat za izradu (glodalo pu:<:nogkola) ne miicnja. Razmuk Korisna os i sjrilla zubi Sh'inn kola ------_..~ ..y.~--.-... -I.__ ._____.. __ _____. jI __ ~-.. 5..-..---------- --~------------------._ .---.ubi pu. --. Obratno nastaje smanjenic osnog razmaka. __ ·' t.. \ d .--.4 Dimcnzioniranje puznih pl'cnosa (Oznake dane na dow) Tablica Primjcdba 60.-osi vrtnje (" ravnini ~- Pit. kao i kod cilindricnih zupcanika..5.... -~"_' .~ _. .. Vrijednost pomaka pl'ofila: X • 1!/ .'.--- .. . __ b dt. = tjemena Broj zubi kola visina alata Bro] 1. U mod"l N Norm...318......· .-.

_.90) tan ((no cos p' -sin (Yo + p') [kpJ I I (0.02-0.2 (t t> V k" v- t.korisna sirina zubi b ~.~ [kp] F'2 Po. (L = 0.[kp} ~ dOl dop c [kp/mm"] . t.-.8 47 0.~ 1.7 Pro r acu n n o s ivo s t i p uz n i h p rc n o s a Normalni puzni prcnosi izvedeni u prosjccno dobro] kvalitett im~j~ relativno nisku iskoristivost.Orijentacijske vrijednosti za '1).~ I- la 0.. na radijalnu i na aksiialnu komponenru." pri projektiranju prenosa 61. Zu norrnalne prenose savojna cvrstoca leii obicno mnogo _viSe od graniee z~grijavanja i granice habanja.I-- .FN djcluje tangcncijalno na srednjem prornjeru zavoinice pod kutom uspona Yo rezultautu koja se moze rastaviti na obodnu. -~ naiveca obodna sila na "'02 [kp] kolu (udari se moraju uzeti u obzir) . Za norrnalne prenosc pn ~O)lma )e brzina .9 0. '"' 8 vals. P02 ~t ~ (6 1. kvalitctne izradbe pri velikim brzinama klizanja i tekucern trcnju. /0 II 20 V4' 50 broja 'i19 Silo na zubima pu "nog prcnosa nje.025 za kaljeni i za bruseni puz celicni.85) 0.n• = (L' nastaje: (L.80) I I Puzno kolo. Puz. p.65-·· 0. ko~ udar~llh p?gOl~a i pri upotrebi krhkih materiiala kola. Kontrola savojne cvrstoce dosla bi u obzir ~am?.0.78 -0. I I 1 I I I 2 I 3 I 4 - radijalnorn silom: Fn = FOl 0.55-0.65 1luk ~ 0.82 (0.n)e ~akvlh sporohodnih prenosa.kllzan)a '1.dol' c [kpjmm"] f z " b . "" 0.sl su u tom pogledu nepovoljniji od brzohodnih.0 .--. a broncano kolo norrnalne kvalitete izradbe.318.5°. h [nun] = 1 ._ obodnom: P02 FOI "'" --"---. sila trcnja I'.. [kp] .1 za put ad lijevanog zeljeza. puzno vrarilo i lezaji oprereceni su obodnom silom : FOI sile FN i IJ. 5. pri y o .. Iskoristivost ozubljenja Aka ie put pogonski dio: radiialnom: .nih --'.. (L = 0.01 za kalieni celicni put (lepani) i za puzno kolo ad fosforne bronce. Za sarnokocive prenose izlozcne Jakim potresima 'I)"k "" 0. tj. vratilo puznog kola i ldaji optcreceni su ovim silama: . proraeun se izvodi na temelju dopustcnog kocficiienta opterecenia zuba.dopusteni koeficijent opterecenja dan ie u tablici 62. Prema uvjctima pogona i vrsti prenosa gramca opteretrvosti prenosa odredcna ic: dopustenim zagrijavanjern cvrstocom habanja savoinom cvrstocom.6 Sile na z ub u Qlg Prctpostavimo Ii da sc sile prenose sa zuba na zub samo preko tocke C. = 0.4 . na QrD . ncobradcno. dobivamo ove silc: okomito na bok zuba pod kutom 0: no djeluje norrnalna sila FN dodirnice = ---~ ~. . Vriiednosti u zagradi vrijcde za tacna izvedene prenose (visokoucinski prenosi s tekucim trenjcm bokova).habanJc ie takod~r znatn~ tako da snaga koia se prenosom moze prenijeti mora biti ograuicena. ako je ulesistenie u kotrliaiucim lezajima pri Yo ~ 6" ako [e one u kliznim lezajima (1. ~ aksijalnom silom: Tablica ?.korak u ravnini osi vrtI" [mm] I. Ako je kola pogonski dio: .3 1.aksiialnom: tan(yo+p) . Q!~ Faktor zubi (fz) pu.80 (0.88) I 0. dobivenog mjerenjima: o v tan p' = (L/eos Samokoclvost pri tan P .5 Ct.1..:. Sporohadn._ faktor broja zubi dan ie r. 60 70 prcnosa 504 505 ._.\318. Razlog je tome p~lusuho trc.l prena. U radu se razviia prilicno visoka kolicina top line.6 5 0. a isto tako i za puzno kolo.d61 .45.1.75 (0. .75-0.FN daju 2Mol = .

[mlsl <2 I 1--·-~.. rezani bokovi 0. pobclisano. Izvcdba Matcriial puznog kol a Tla~IlO podmazivan]c ~cm!iog pui.8 Po d maz ivan ic c· P02 _. dop c Ikp/mm'J --M -. ~\1.) i prcma koeficijentu optercccnia kOZ110St Lcgurc aluminija kaljeno.15 .4.. _ .25 0." za spiralni puz = cos Yo sin '(.as I 0.1>0 Vrijednosti za dop c vrijede za prenos u trainom pogonu s tcrnperaturom ulja ~ 70°C.75 aiuminijska i cinkovc --~~-----lcgure ' -------- I Ako ic pogonska kal icno. Ostule dimcnzije dane su u tablici 38. bokov i brusen i Fosforna bronca liicvana u piicsku 0. O.~ cos u"o sin 0:.85 1.4 ··_·1··· 0. 0.31 Ccntrifugirunl liv fosforni poboljsano. bokovi bruseni 0.30 20 [2 (j)~ Vcxivanic viicncn s tiielorn kola: a) prcsanje.._---- o. b) pomocu viinka 5[e7. a dcbljina vijenca tiiela "'" 3 m (iI~..w-rO:..'J 30-40 20 -.65 0.45 0....30 12 c •• Viskoznost [OE/50°C) kod c [kp/m".kola ---r--.-:=-l-1-~--.mcdjal puz.2 I 0. b to' bl Prcma brzinama klizanja (V..110 kolo ima obicno poseban vijenac i posebno tijclo kola s glavinorn. i.4 ---_ .12 0. s visoko opteretivim materijalima puznih kola.2 64.s I 0.32 0..diobeni Oblikovanj c pu z n ih prenosa pritiske valjanja dop II. bokcvi rczani o.nog. -- Potrebna viskoznost maziva za puzne priJenose Tablica kaljcno. < 2.5 ~.5) T'a b l ica 62. bokovi bruscni pri v~ [ms] I I 0.-. O:no '(b [") kut uspona na temcljnorn krugu cos Yb =c cos '(0 cos 506 507 .Vrijeduosti za dop c za normalne puzne prenose TP = 100% = trajni pogon (pr! intermitirajucem pogonu.9 Vrijednosti za dopustene d02 [mm] --. i'tI'I. Na QIJl9 pdkazano je puzno kola od sivog liva.49 O.350. I za 8".45 0."o C~ 2 tun rt. faktor stupnia sprezania ". s kucistem hladcnim pomocu rebara iii s hladeniem ulia cirkulacijom. dane su u tablici 63.l 0. s tom razlikorn da se miesto obodne sile Fo u proracun uvodi Foz (obodna "ila kola)._..45 0.26 0..23 dop I.35 temperatura :0:: 60 ·C_ \J18. vrijednosti treba mnoziti sa 1. Visokoucinski puzni prenosi s rlacnim podmazivanjern.28 0.29 0. i'ror<1CULl tijela puinih premier kola C C(:w n faktor kula dodirnice ..65 0. puz. Sivi Iiv ookovi orusen i 0.s 0. ··oc Ih zina klizanja ".. mogu se mnogo jace opteretiti.29 0.." "'I_o~_1 0.3-1.no/cos i'. [kp/mm'] kod Vk [mist Ccntrifugirnna Spccijalnc Aluminijskc fosforna bronco lcgure knlicno. potrcbna visf. iii veze viicima Q1Wb.13 I I _ .--I -·-8--I-~-··-4-r--8---kalienc .5 0.35 0.-".47 0. na Qljjlb Iijcvano od legure lakog metala. 0. brusenim i lepanim bokovima cclicnih puzeva..3[ 0. 1'\11.j-e-u-r-on-j-av-u-n-je-ll-'~I •• c Vrijednosti dopustenih pritisaka valjanja k« za prenose hladene cirkulacijom ulja i u tl'ajnom pogonu (TP = 100%) Tablica 63.. --" 2 za kut boka zuba u ravnini osi vrtnje tanlY..65 _.65 0.. Na Ql~ prikazano je Iivcno puzno kola..8 .1 maziva bira se prema tablici 64_ 0) Lcgure cinkn 0. a za evolventni Em ~ kola izvodi se prema podacima koji su dani za cil indricne zupl:nnikc..-12-20 8-··12 20·.2 .7 ~~ . Dcbljina vijenca puznog kola s posebnim vijenccm uzima se 4 m. Oni se proracunavaiu na cvrstocu habanja (pritisak valjanja): 20 () ·-10 8 6 [2 > 10 :LlJ H.3 0.3 0.IlH kola ad lakih metala iii od lcgura cinka obicno su sira od broncanih.35 0.. s kaljenirn..65 0. bruseno lepano 0.. na Qljjlc kovano puzno kola.35 0. 0.. s dobrim ulczistenicm.55 0.45 . Viicnac se na I lido s glavinom presa Qjji)a.-.

Pri definitivnom utvrdivanju diobcnog promjera do 1 treba . kod transportnih urcdaia pogonskcg i gonjcnog vrapogonskog i g()llicnog Vl"3" i kod motornih vozila.. u icduorn s vratilorn dijclu Qii> Obllkovanie puZa posebno nil vrati lc nakl inicnog Diobeni prornjer puza uzima se orijcntacijski.. 14 Y' I Tablica Pri prijenosnorn omjcru i = 30 i = 15-29 i ~~ 10. z. s nosaccm zupcanika tila. b-planctarni zupcanos pri kojcm jc pogonsko i gonjcno vranik. dok je na ([Ii> (prcnos sa suprotnim srnjerom vrtnje pogonskog i gonjenog vratila) nosac zupcanika (d) ncpomican. koje k proporcionalno razlici brzina prvih dvaju kretanja.l~ Planctarni prcnos sa prenosi uspjcsno primjenjuiu kod alat(j"j~ Plnnctarn i prcnos s suprotnirn smicrorn vrtnie [cdnakim smicrom vrtn]c nih strojeva. d a se 0 d rZI stan d ar d'monos -1. Pri planetarnim prcnosirna pojedini niihovi dijelovi prenosa (satcliti) izvode istodobno dva rotaciiska krcrania. = 1 =2 =3 =4 iIi 20. sc ti (j. Ldaji svih okrctnih diiclova prenosa.) kod puza i vratila od jcdnog B roj v.4 + 2 ]1 z . 8'2 (jJ} Puzna kola liicvanu ad sivog liva: a) l ijevanu od aivog Iiva. Planetarni pretila. Izbor rna Ako je poznat modul dijela Qt~ 1 "" i broj zubi puza uzirna se : vojeva puza prevelfcini prenosnog omjera 2m (l. Iskoristivost planetarnih prenosa moze biti vrlo povoljna. osim planctarnih zupcanika (satelita).319 Planetarni prenosi Zupcani prenosi mogu biti obicni @ i planctarni ((1~'. c) kovana Puz moze s vratilom biti od [ednog dijcla ()). Isto tako se planetarnim multiplikatorima mogu gonicnirn stroicvima dati visoki brojevi okreta. S okretnim nosaccm (d) koii sc nc okrece i zupnosi za pogon brzohodnih strojcva za zup~anika (d) i nepokrctcnnirn viicncem (c) S uuun [rn zupcanim viicnccru prcnosni omjer I : 12 primjcnjuju se s rami im ozublicnjcm ko] i (e) s unutarniim ozubljcuSpjCh0111.3 + z1/10) kod naklinjenog puza Ql~. Prcdnost [e planctarnih prcnosa p1'cma obicnim prenosima i u tome sto se snaga koja se . i = 10000). a ulozcne su u kucistu prcnosa il i u postolju. To ima za posljcdicu manic opterecenie zupcanika i mogucnost upotrebe maniih modula. 509 . ako su puz i vratilo od jcdnog dijcla Q(fl: dOl"" dOl"" do 2. kao rezultat dvaju istodobnih rotacijskih krctanja S razlicitim brzinama vrtnjc. d do nastO)atl. odnosno rnoze biti naklinjen na vratilo (j)9'. a Ql~ koaksiialni planetarni prenos sa suprotnim smjerom vrtnje pogonskog i gonjcnog vratila.14 i = 65. tj.(19prikazuie planetarni pre( sc okrcce (a-ccntralni zupniem (n-ccntralni . c-nosac zupcanika) nik. a vodcn je zahvatom sa satcl itima.oleva pm::a dOl"" 2m(5.9 Opcenito pod diferencijalom razumijevamo prcnos pri kojcm. 8. Pretpostavimo Ii nisko dopustcno uvoino naprezanjc. b-planetarni zup~a' nik.:up~a. Na Qt!} [e ozubljcni vijenac s unutarnjim ozubljcnjcm (c) nepomican. To omog\leava da se preko centralnog zupcanika prcnosu dovcdu vrlo visoki brojevi okreta (i do 30000 l/min) tc da sc u prcnosu rcduciraju na potreban broj okreta (dolazi u obzir kod plinskih turbina). a vijenac (c) s unutarnjiru ozubljcnjcm se okrece. i kao diferencijali. Ove mogu biti vrati la iii osovine. grana na tolik broj mjesta koliko ima satelita (planetarnih zupcanika) po obodu ccntralnog zupcanika. a omoguceno jc da se i pri velikern prcnosnorn omieru postigue koaksijalnost pogonskog i gornjcnog V1"(\· tila. centralni zupcanik. pa i kod alatnih strojeva da bi pOl'ratni (neradni) hodovi mogli imati veee bl'zinc. uzeto ie: 120 [kp/cm '] U suvrcmenoi konstrukciii prcnosa sve vise nastoii da se 111jC8to bicnih preo nosa upotrijebe planctarni. canik.p. 508 6-. a nosac zupcanika (d) se okrece. koja takoder rotira. rucici). Planetarnim prenosirna mogu se postici i vrlo vcliki prcnosni omjeri (npr. 10. Srcdisnji zupcanik nije posebno ulczisten. Dana. nisu radi[ulno optcrcccni ier na njih uvijek djelujc par sila (to. Nekad se planerarni prenosi primjenjuju )lllCUjUdva stupnja slobode.. b) lijevana puina kola od lcgure lakog metala. Kod obicnih zupcastih prenosa svi zupcanici izvode samo rotacijska kretania oko svojib osi. vrijcdi same ako jc bro] satclita veci od dva). Primjenjuje se kod raznih dizalica da bi se omogucilo postizanje veeeg broja brzina dizanja.. 'I'akve vrste prenosa. Prednost je planetarnih prenosa i u tome sto je unutrasnjost prenosa potpuno iskoristcna.5. dolazi do treceg krctanja.lovodi na tzv. Orijentacijske vrijednosti za izbor broja vojeva ptlZa tl zavisnosti od prcnosnog omjer" dane su u tabli· ci 65. Vratilo puza optereceno je na uvijanjc i na savijanje.5 d"r 3 d'nr III (d" '" d vratiIa) (dl z vr ~~ d provrta puza) 7. c-nosne zupcanik:l) tilo koaksijalno i pri kojem pogonsko i gonjeno vratilo imaju isti smjcr vrtnjc. ali je iskoristivost u takvim slucajevima niska. kao mehanizmi koji omo· (jj) Oblikovan]e puz. imaiu rnogucnost prenosa vclikih snaga na malom prostoru. okrecu se (rotiraju) na voelilici (nosacu."1 ~~ 6. mozemo zanemariri savijsnie i premier vratila puza racunati : dop 1'. mcdutim.

Zupcanik 2 i 3 imaju isti broi okrcta pa su i kutovi ('J. S planetarnog prenosa prikazanog na ([IB'. Naneserno l i u dodirnoj tocki zupcanika velicinu obodnc brzine v na radiiusu )'. Omjcl'c kretania )11oiemo dohlti i graficki Kut7. cemmini 7.c. glavni zup6anik 2 i 110sac zup6anika N imaju isti smjer krctanja.2 c'" tg (/. a prakticno su granice prcllosnog o1l1jera izmedu 1.5. mozc sc s lczajnog mjesta II.upc"::rmikom Zt Na Q2\\! prikazan [e planerarni prcnos pri kojem jc znpcanik s unutarniim ozubljcniem 3 (z. Tako dobivarno zrakc nrzlna 3 i 4. i nosac zupcanika N nacinili j~dan okret.3 za daIjnih z .7. a oko njcga. A buduci da ie nosac zupcanika N vee ucinio svoj jedan okrct. prcdstavlja brei okreta n I' Tako S1110 postupil i i na Q 2j). Kut koji medusobno zatvaraju jest (Y. u mjcrilu pnralclno S v I' Kroz tocku A povlacimo okomicu.upCanik [ i glavni zllpCllnik 2 okreL'U 5e u suprotnom smjeru (norl11alni pl'cnos). U tocki e. Pri tome su i zupcauik z . V4 jednake. spojnica v [ oC V2 i radijus 1'2 dat ce zraku brzine 2.I.5 do 10. Kad bi satcl it Z2 bio vodcn samo oko zupcanika z . Zraka brzine 3 je ionako paralclna s odgovarajucorn zrakorn iz dijagrama broja okrcra. tan (Y. koje se okrcce. po zupcaniku z.upcanika N imaju Isti. Ako nosac zupcanika N stoji. 1 i Z2 jednake 'U I "" V 2. 1'.. a kroz B paralelu sa zrakom btzine I tc dobivamo tocku c. 2. kako to pokazuie <!2~ tangcns kuta koji medusobno zatvaraiu viI'.medu 1 i 2. ). odnosno u nicmu kruzi zupcauik 2. zahvata u 3 i 1 (z. Prel10sni omjer leii teoretski i1.~ 1"). imatno i odnos z 3/Z J > 1 pa je i prcnosl1i omjcr i > 2. 510 I. Illoguenosl. uCiniti okret: q. (\. Vracanjcrn 7. . zupcanik ZI posrednistvom zupcanika 7.f1. Vraeanjem z [ za jedan okret natrag okrenut ee se 1. okreta. -plaMtami ztJP~(Jf}ik Na Q2j) dan je normalan prenos s cilindrknim zllbin"la lIll lI2' 1. l1an08i1110 n .i zupcanik 1 i nosac zupcanika N okreCll sc u istom 8111jC1'1.i radijusa 1'.I. prikazanim na Q2W.3 ". Takav jednostavni planetarni prenos sasto]i se od dva zupcanika. .3. 511 .). moramo ga sada. Nepomicni zupcanik 1.3 okrcta u istom smjeru. Na tni nacin ce zupcanik z . Prakticne J11oguenosti prenosnog omjcra krccu se izmedu i c= 2. i Z2. glavni zupcanik 2 i nosa6 zup6anika N imaju isti.hachovom mctodom.319. zamislimo opel da smo cijeli sustav okrenuli za jedan okret natrag. v =" f(1'). polazcci od D uuazad..2 okrerao zupcanik z . Osnova ie te graficke metodc u jednadzbi brzinc: v ~. mcdutirn. dobivamo obican prenos. odvaliaiuci se po zupcaniku 1. Ql~ jcdnosiavnl planctarni prestos s vanjskirn oxubljcnjcm (1 .. 3 okrctat cc sc. 2·_ planctami xupcanik. Takav tl'Oosni prenos pri kojem su osi pogonskog i gonjenog vratiia koaksijalne odlikujc sc malim potrcbnill1 prostorom te ima cak sest !ilzilih moguenosti krctanja: 1\. Du bismo dobili vclicine brojcva okreta n 1'.3 uCinio ukupno. Zupcanik z 2 se. daie zraku brzine 1. Sa 4 iz c dobivamo brei okreta n*. 1l1Og\lCnost: centralni zupcanik 1.. . Da bi doslo do broja okreta zupcanika z I. a centralni zupcanik sc okrece. tesko odvoditi kretanjc J snags. Zato praktican znacai medu prcnosima tog tipa imaju samo tl'oosni planetul'ni "I'enosi sa dva glavna zupcanika. drzati da se ne okrcce.. s planetarnim 7.contralni zupcanik. moguenost: nosac zllpcanika stoji. a Z3 se okrc(. Zupcanik 1 se takoder okrccc oko osi 1. Da bis1110 doW do broja okrcta 7. l' l' l' . J i 2. a multiplikator ako pogon dolazi od nosaea zupC::l1lika. '\ mogucnost: glavni 7.l. "" --. glavni zupcanik 2 i nosac zupi:':anika N okrecu se u istom smjcru.upcaniko)11 (satelitom) 3 i s nosa'.3' Z4' Tocka CJ na ([2j) jc dodirna tocka zupcanika z .n. mogucnost: eentralni zupcanik 1 sloji. onda je n 1 . 3 . n (m/min). onda bi satclit 27.. pri vracaniu Z3. a tan (1.. Takav 6e pl'cnos bitl rcduktor broja okreta ako pogon dolazi od 1. koii su mcdusobno u zahvatu..3. Planerami prenosi rnogu biti sastavlieni od cilindricnih i od konicnih zupcanika. Krctanje zupcanika z.. koii se mozc okrctati oko osi 1. __ • ~" n..2} Dijagrarn brzina xu po)cdina~n i zupcanik ko] i irna n okreta nn rninutu j'ill'ulela sa zrakom brzine 2 iz c dnje broj okreta n2• Vee smo prije konstatirali da je 113. a glavni zupcanik 2 suprotan smjer krctanja. i od nosaca zupcanika N." 112)' U tocki Cz opet su brzinc V3 =. planctarnim zupcnnikom okrctnim na nosacu xupcrmika u zahvatu sa zupcan in'! vijcncern i :l. Kako je praktic110 z 3 > z 1. Zupcanik I je nepomiean. rezultat je dvaiu utieca]a. a sarel it 2 (Z2) smiestcn na nosacu zupcauika koji Be okrece oko osi I. U nioi su obodne brzinc zupcanika 1. ccntmln. pre n os a ozu- Na Ql~ prikazan a na Qll!! s unutarnjim bljenjem. Prema tome je 1.= 0. jos i odvaliuie i time se zupcanik z 1 okrece jos brze."11\ zupcanika N.. Kako je z~ cvrst i ne okrece so. koii moze biti s vanjskirn iIi s umitarnjim ozubljenjcm.1 i 1. . onda je obodna brzina Iunkcija radiiusa v 1" n pravca.' n.1 Kinematska z av is n o s t jednostavnih je jednostavni planetarni prenos p l a n e t arn ih s vanjskim." (lg 1"). nazivamo ccntralnirn a zupcanike koii kruze satelitima (planetarnim zupcanicima). Ako nam je broi To je jednadzba . okrcta poznat. mogucnost: centl'alni zupcanik 1 i nosac 7.) nepomican.nosac zupcanika) 'f1~·jcdnostavr» planetnrni prcnos sa unutarn] im ozubljcnjcm (12-9 Planctarni prcnos S ncpomicnim zupl:anim vijenccm.". a centralnl zupcanik I supl'otni smjer krctanja. Kut koji rnedusobno zatvara]u jest a I' Kako su u tocki G I brzine v! '" V2. Spojnica izracuuatc brzine v J =" 1'1 11. 1 i 2. moramo ga za neopravdano uciuieni jedsn okret vratiti nazad. Ako je zupcanik Z 1 cvrst.. zarnislimo da smo zupcanik Z3 okrcnuli za jedan pun okrct.l za 'ldz. ~" .11pcanik 2 stoji.

ad kojih ie jedan (zD u zahvatu sa z" a drugi (Z2) u zahvatu sa Z3 Q2}l. a drugi s pogan. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj brei okreta: Kad vratilo 3 nacini jedan okret. U praksi cesto imarno slucaj da dva razl icita pogona (s razlicitim brzinama) treba da rade na istom vratilu. ad kojih ie jedan u zahvatu s [ednim. obicno sc pri troosnim planetarnim prcnosima ugraduju po tri satelita (planetarna zupcanika). a nosac zupcanika N prcdstavlia gonjeno vratilo. uleZi~lcno je on nosacu gonjenog vrstila ([~~ Troosni planctarni prenos sa dva zupcanika ucvrUena na zajednickoi osovini.kim wpcanikom z. To nam omogucava planetarni prcnos prikazan na Q2i}. 0 ([I!. pustit cemo da S~ vratilo 1 (zupcanik z 1) i vratilo 2 (zupcanik zz) izrnienicno okrecu. a drugi s drugim pogonskirn zupcanlkom. od kojih . ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj broj okreta: okreta :3:3 512 PRAKTICAR!l1 513 ..mog"<nOlI :. a vratilo 3 pri tome stoii . i z.) s unutarniim ozublienicm. Dalinje mogucnosti prenosa postizemo ako na nosac satelita smjcstirno dva rncdusobna cvrsto povczana zupcanika Z2 i z~. Zajednicko vratilo zupcnnika z.0 icdan u zahvatu s pogonskirn zupcnnim viiencem Cr.. ZaiednicKa osovina zupcanika uleii~tena ie na no" sacu gonjenog vrutila Kad vratilo 1 nacini [cdan okret. Da bisrno dobili broj okreta nosaea zupcanika.) utvr§cena na zajednickoj osovini.t 42Ji ([2-~ Troosni povratni pianctarni priicnos i njcgovih scst mogucnost brz ina i broja okrcta i krctnnia s odgovarajucim dijagramirna Troosni planetaml prenos sa tIi planctama eupesntka medusobno pamaknuta pod 120· Na Q2~ dani su uz svaku od nabrojcnih sest mogucnosti dijagrami brzina i dijagrarni broia okreta."mogucno5f 6. ako bi se rezultati stupnjevanih brzina jednog i drugog pogona mogli dobiti ria gonjenom vratilu. Ako je pri tome svaki pogon jos i stupnjevan. a vratilo 1 stoji.rriogu<no. medusobno pomaknuta pod 120 (j_2}i.Odgovarajucim povezivanjcm omogucuiu se promjene prenosnih omjera. Da bi se postiglo ravnomjerno opterecenie Iezaja. to bi bila rnogucnost da na gonjenorn vratilu imamo zaista sirok registar stupnj~vanih brzina.j Troosni planctarni prenos sa dva zup~anik" ('. i z.4. pri koiem se vratilo 1 i vratilo 2 istodobno okrecu.

od velicine zupozubljenjem (1'2). - !s_ = 1'1 n2 2(n. proizlazi iz produkta obodne sile i relativne obodne brzine: Pz=FI(r1nl-rLnN) Isto tako mozemo izracunati odnos !j_: TI l'lnl + 1'2112 = 21'. = n.~+--~1 z. <l:®. zavise od velicinc Velicina planetarnog prenosa zavisna je.Na prenosu.1'1) 112 = 21'. n2 +1'2 = 2 Fl' TN . . 1'1 + (21'. 1'2 (n. izlazi T.-n2) Plunetarni prenosi s konicnim zupcsnicima <l:2~nalaze primjenu za prenos snage kod uutornobila <l:2~.r2 1'1 = n. (n.) = 1'2 1'. Ako se vratila okrecu raznim brojevima okreta.319.4 Planetarni prenosi s ko ni cn im zupcanicima (n . PN snage izrazene u kW. 515 514 . = 1'1 + 1'2 FI(TI111 n2) = 2F11"N' Tlnl + r2n~ = 21'. = 2T. brei okreta: 1 .dv = FN .-1'1 1"ln. (12) .n.~_-z~-~ = --z-l-z-z-+~i-3-Zr +~~ Z2 Z3 1 ZI z~ z~ Z3 Z3 + ZI =1 Zz Takav se rezultat mora svakako dobiti ako se oba vratila okrecu jednako brzo.JI9. nalaze se dva potpuno jednaka zupeanika Zz. dobit cemo i razlicit broi okreta nosaca zupeanika. t7. III - n. Dimenzije zupcanika. TNnN = 2 F LnN I'N Snaga koia se prenosi zahvatom zupcanika 3 sa zupcanikom 1 i zupcanikom 2. a PI' Pz. nN oznacuiu broieve okreta pojedinih vratila. radijus satelita (planetarnog zupcanika) ne smije biti suvise malen. a na pogonskom (kao reakciia) u suprotnom smjeru kretania. a preko nosaca zupcanika se kretanje i snaga odvode. 11. kako znamo. canika s nutarnjim . Obicno se uzima 1) = 1'1' Uz pretpostavku da je l' 3 = 1'1 proizlazi: 1'~ 5.).n. Dovedena snaga: Pdav = F I rl n .T( + n. kako se to iz slike vidi. nabude sto manji. .I1z) 11. a P3L.: + Z2 ZI Uz prije prlhvacenu pretpostavku T I = T 3. To [e ucinieno zato da bi se mase izravnale. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ova.=1'1+12 1'2=21'.Kad se istodobno okrecu i vratilo 1 i vratilo 3. ravnoteza sila proizlazi: -P31-F32+FN=0 -1-F31 . Smjer djelovanja sila proizlazi iz cinienice da na gonjenom zupcaniku obodna sila djeluie u smjeru kretania. Na <l:2~ [e zupeanik 1 pogonski. n2.F. rN FN . = T1 + T3 = 2 r L: -l-+~i~\--. F31 F3I f3 - F3Z '1'3 = 0 ((@ Troosni prcnos i sHe na aubima = F3Z = Fo + F 32 = 2F 1 = = Fl FN U stanju ravnoteze moraiu i momenti oko tocke c biti u ravnotczi: +Fv : rl .upcaniku 2 pogonski zupcanik. MN okretne mon mente vratila. + F2 1"2 n. P3l> PN sile [kp]. ali [e u odnosu prema '/.V. Da bismo dobili broj okreta nosaca zupeanika pri razlicitim brojevima okreta vratila 1 i 2. 21'.319.ednostavnih planetarnih prenosa sto vecu mogucnost prcnosa snage na jedinicu volumena prenosa. Satelit ] je u tom slueaju gonjeni zup~anik. M I' M~.2 Dimenzije Da bismo postigli stojimo da prenos prenosnog orniera.n.n2 Odvedena snaga: p. snaga zahvata (P. medutim. l'N = 0 = + FI Tz = Za prvu od prije nabrojenih sest mogucnosti kretania proizlazi : +F 1 1'z = 2 Pi : 1'N + F 1rz . Buduci da je visoko opterecen i buduci da cesto ima i visok broi okreta. moramo dobivene prenosne omiere mnoziti minutnim brojevima okreta vratila: 5. (r1 + 1'2) Dovedena snaga = odvedena snaga (ako zanemarimo ' gubitke u samom prenosu) (n .n. Fl Fir Ravnoteza snage: Fl' t'l 111 Tl 1 1'2 = l'~ 1'1 + 21'3' 31'1.3 Odnosi s il a Na <l::i!l I. 111 (12) ~. . nN nN Q® Diiagram za odrcdivani e dimenaiia prenosa 21'. + FN .

5. Planetarn i prenos s konicnim 7. i Z3 U istorn smjeru a ds pri tome nista nc zadrzavamo. umanieno za broi okreta z. isrodobno. umanieno za broj okreta ZI' Okrecerno li A i z . Nastavlianje pogonskog zupcanika izvodi se pornocu distanciiskih limova ulozenih izmcdu cahure i kucista. i Z3 u dijagrarnima predstavlieni kao zupcanc letve. Pogonsko vratilo montira se zajedno s cahurom. . a z . Vratila su ulezistena u kuglicne lezaie. a drugi kao cvrst. a :13 ulaznom i na izlaznorn diielu vratila maticama.Postupimo li sada obratno. Aksiialno ucvrscen]e unutarniih prstena kotrljajucih lezaia Izvrseno [e na slobodnim kraievima vratila uskocnicima. Okrecemo li A i z 1 istodobno u istom srnieru. ali u protivnom smjcru. odvedenu snagu. Pogonski zupcanici su kovani. a sa PQd. gonjeni su Iijevani. Na Q3~ prikazana je moderna konstrukcija dvostepenog prenosa.. Takvi prsteni primjenliivi su za obodne brzine v ~ 10 m/s. Okrecemo Ii ZJ i Z3 U sup rot nom smjeru. A stoji. Na Q3l\> prikazan je dvostepeni prenos u kombinaciji konicnih i cilindrienih zupcanika. Po [edan Iezaj svakog vratila oblikovan ie kao siobodan. i Z3' Ako senpr. I Iezaji gonjenog vratila ulozeni su u cahure. Zadrzavamo Ii A. Da bi se sprijecilo istjecanje uija iz kucista. ovi mogu postici razne broieve okreta Q3l}b. okrenuo dva puta a Z3 cetirl puta. ali sarno s polovinom brzine.6 Konstruktivne oblikovanja izvedbe pr en o sa cilindricnih puznih p r e n o sa . Iz dijagrama se vidi da se osovina nosaca A okrece samo ~_1_.mill zubima prenosa s konicnim Na Q39:a do c prikazani su dijagrami odgovarajucih brzina. I ovdjc lezistenje pogonskog konicnog zupcanika treba da omoguci niegovo tocno nastavlianie u odnosu prema gonjenom stozastom zupcaniku. Ako ie kutna brzina obiiu zupcanika jednaka. ali u obratnorn smieru. Snaga utrosena na svladavanje trenja Pp.. bez obzira na to okrecerno Ii ZI il i Z3' Okrecemo Ii istodobno z . Osim toga. . Okrecemo li A brzinom v ada pri tome ne zadrzavamo ni iedan od zupcanika z 1 i Z2. = P do. z. pa drzeci da se ne okrece okrecerno A. Na <1aga prikazan [e opisani sluca] kad Z3 stoii. primjeri (j'I~. okretat ce se posrednistvom zupcanika Z2 osovina nosaca u istom smieru kao i z 1. a zupcanik Z 1 se okrecc. - P cdv = P cev (PdQ' -pcdv 1) gon_le-nlJ 'ira/ito 5. okrenut ce se A = -2- 2+4 = 3 puta.Ako na prenosu Q2W zupeanik z 3 stoii. Mali zupcanik je kovan u jednom dijelu s vratilom. Na Qa1l prikazan je prenos s konicnim zupcanicima. Iz tehnoloskih razloga vaniski prornjeri kotrliaiucih lezaia na istom vratilu medusobno su jednaki. I ovd]e su letaji pogonskog konicnog 517 516 . obodna brzina zupcanika z i. Lezaji primaju radijalna i aksijalna opterecenia. broj okreta Z3 iznosi u tom slucaiu dvostruko od broja okreta A.5 Iskoristivost Oznacimo Ii sa P do v dovedenu snagu. okretat ce se A kutnom brzinom koja odgovara razl ici kutnih brzina zupcanika z 1 i z 3' i to u onom srnjeru u koiern se okrece zupcanik s vecim brojern okreta Q3~C. potrebno [e omoguciti nastavlianie zracnosti u leiajima.319. Zupcanici su kovani.319. okrece se i A u istom smjeru kutnom brzinom koja odgovara aritmctickom prosjeku kutnih brzina zupcanika z .odnosno razne brzine. okrecu se zupcanici ZI i Z3 istim kutnim brzinama. brzinom zupcanik 2 Z3 gdje je v. buduci da je pogonski konicni zupcanik ulezisten u konicne ldaje. okretat ce se z 1 s dvostrukim broiem okreta. se okrece. Pri tome su zupcanici z . iskoristivcst iznosi: prenosa Na Q3D prikazan je jednostepeni prenos s cilindrienirn zupcanicima s ravnim zubima.upl:anicima (i:. Na Q3~ prikazan je dvostepeni prenos s vratilima koja su smjestena jedno pokraj drugoga. brtvenjc na ulaznom i na izlaznom vratilu izvrseno je pomocu standardnih brtvenih prstena. okrece se Z3 u srnieru A s dvostrukim brojem od A. Pogonsko vratilo ulezisteno je u konicnim lezajima ulozenim u cahuru. Medusobni poloza] kucista fiksiran [e pomocu zatika. Kuciste je dvodiielno. Ulazno i izlazno vratilo imaiu ugradene odbojne prstene za ulje. Pogonski zupcanici su kovani i naklinjeni @j) Jednostepeni prenos s cilindricnim zupcanicim3 na vratilu. Gonjeni zupcanici su liievani.g Dljagrarni brzina planet. a vcliki zupcanik je Iijevan.

~~~ Dvostepcni

prenos

s cilindricnim

zupcanicima,

Ldali poicdlnih

vratila

SU

medu

sobom [cdnaki

([,,~ Dvostepcni

prcno s s cilindricnim

zupcanicima

i vratilima

koja su smicstena

jedno pokra]

drugogn

zupcanika pogonskog prirubnice ucvdcenje
51B

ulozeni u cahuru kojom se pogonsko vratilo ugraduje u kuciste, Nastavljanje konicnog zupeanika postize se distancijskim limovima, koji se ulazu izmcdu eahure i kucista. Gonieni zupcanici ulozeni su u kuglicne lezaie, Aksiialno alobodnih lezaja izvcdcno je uskocnicima, a cvrstih !cZaja pornocu matica.

4~

J ednostepeni

prenos

s konicn irn zupcanicima

519

1s~ Dvostcpeni

prenos

kombiniran

konicnirn

i cilindricnim

zupeanicima

Na ({3~ prikazan je prenos kombiniran konicnim i cilindricnim zupcanicima. Pogonski zupcanici izradeni su kovanjem od iednog dijela s vratilima. Gonieni zupcanici su stezno spojeni s vratilirna, Vratilo gonjenog cilindricnog zupcanika ulezisteno je u dvoredne bacvaste leiaje. Vranjski prsteni tih lezaia ulozeni su u ekscentricne cahure. Okretaniem tih cahura moze se nastavliati razmak osi izmedu pogonskog i gonjenog cilindricnog zupcanika. Kuciste ima rebra zahladenie. S gonjcnog cllindricnog zupcanika snaga se odvodi klinastim vratilorn, koie ulazi u utore suplieg gonjenog vratila.

<l® Na <i&1J ialno u diielno. kovano ravnina sobom 520

Dvostepen

i prenos

kombiniran

konicnim

i ci1indricnim

zupcaniclma ~$~ Puzni prenos lijevanog jednodijclno8' kuci~ta

i s puzem

smiestenim

ispod

puznog

kola

prikazan [e puzni prenos, Puz ie smjesten iznad puznog kola. Ulezisten je radikuglicne lezaie, a aksijalno u dvostruki aksijalni leza]. Kuciste je zavareno dvoPaino kolo uleZiSteno je u radijalne lezaie, od kojih [e jedno lezajno rnjesto oblikao slobodno, a drugo kao cvrsto. Prilikom montaze treba osigurati da srednja puznog kola prolazi kroz os vrtnie puza, kao i to da os puza i os kola budu medu okornite,

Na Qa~ prikazan je puzni prenos puzern smiestenim ispod puinog kola. LeziStenje puza i ovdie je provedeno pomocu radijalnih kuglicnih lezaia. Aksiialno opterecenje uhvaceno ic pomocu dvostrukog aksijalnog lezaia, Okretljivost lezaja osigurana ie kuglastim podloscima, Aksijalni leiaj nastavlia se pomocu matice. Lezistenie kola provedeno je pornocu 521

kuglicnih radijalnih lezaia, Kuciste [e Iijevano jednodijelno, Montaza kola izvodi se sa strane, Kolo ie dvodijelno. Vijenac ie vijcima spojen s glavinom, Na (j)j}i prikazan je globoidni puini prenos. Pui je ulezisten u radijalne kuglicne lezaic, koii preuzimaju radijalna optcrecenia i dvostruki aksijalni lezaj, koji preuzirna aksiialna opterecenja u oba smjera. Aksijalni leza] srnjesten je u posebnu cahul'll, koja se vijcirna pricvrscuje za tijelo. Nastavlianjc se izvodi pornocu distanciiskih Iimova ulozenih izmcdu cahure i tijela, kao i izmedu cahure i poklopca Cahurc. Kolo je ulezisteno u konicne leiaje. Zracnost lezaja nastavlia se poklopcima i distanciiskim Iimovima. Puino kolo ima poseban vijenac stezno navucen na glavinu. Kuciste [e dvodijelno lijevano s rebrima za hladenie.

@~ Puini prcnos globoidni

Kon8truktivne izvedbe planetarnih prenosa. Na 14]) prikazan je Krupov planetarni prenos pri kojem je zupcani vijenac s kosirn zubirna, koji stoii (c), putem zupcane spojke (e), koja [e nastavliiva, tako elasticno povezan s kucistem da se zupcani vijenac djelova.njem sile na zubu rnoze prema potrebi nastaviti, Tn satelita b 1, b2, bJ, imaju takoder mogucnost da se djelovanjem sila na zubu prilagode zupcaniku (on niie posebno ulezisten): Prikazani prenos ima prenosni omier 1470 ojrnin 11 600 o/rnin

=

i, a snaga [e 2200 KS.

14]) prikazuje planetarni prenos s rucicom (N) izvedenorn u obliku eksccntricnog vratila, ana Ci~ planetarni prenos s plivaiucim centralnim zupcanikom, 1~ prikazu]e planetarni prenos samo s plivajucim zupcastirn vijencem. Na 11~ prikazan je planerarnl pre nos s konicnim zupcanicima,

522

523

smanjit ce se i potrebna sila F 1 za dizan]e tereta F 2' Pri ct. cltct (elle< - Ikp] 1) [kp] ill Silc na rernenu kOf' obaviia ncpokretnu remenicu FR e = F2 = baza prirodnog logaritma = 2. kako znsmo. na Fl. Za vrijeme kretanja remena po pogonskoj remenici smanjuje se opterecenie remena od F. Iz jcdl13dibe FR = F« (ella: . od velicine kuta kojim rernen obavija remenice. Buduci da [e rernen vrlo elastican. remenice.1) vidimo da sila trenja zavisi od sile F. koia se okrece. Prema Eytelweinovim i Eulertovim radovima zavisnost izmcdu sile vlacnog i slobodnog ogranka izrazava se jednadibom: F. Remenskim prenosima prenosi se snaga i krctanie na vratila koia su rnedu sobom udaljena. = IH~ Planetarni prenos s plivaiucim zupcastirn vljencem r. mogla prenijeti . kad remenice kola stoji odgovara zapravo velicini obodne sile P« koia bi se remenicom. No ta slla. moramo na lijevom kraju rernena vuci silom F 1 > F 2 jer moramo svladati jo~ i trenje naleznih povr~ina remena i remenica: Dio remena na vucno] strani nazivarno vlacni pas. a smaniuie se i opterecenje. Na CD prikazana je rernenica koia se ne mozc okretati. brzine remena itd. mozemo prenijeti snagu s [edne remenice na drugu. koii se stvara izrncdu nalcznin povrsina remena i remenice. <!~ Planetarni prenos s konicnim zupcanicima Sila trenia mora biti veta od obodne aile F«. vidimo da se sila ® stte na remenu koii se krece 525 . Na ® prikazan je tok promjene sila F 1 iF •. Promatramo li gonienu remenicu. i da je to veca sto ie veca sila F2• Da remen ne bi pukao..5.32 REMBNSKI PRENOSI 5. Smaniimo Ii kut kojim remenica obavija remen. na CD oznacen s ct. mora naprezanie izazvano silorn F 2 ostati u odredenim dopustenirn granicama. Sila trenja FR..321 Remenski prenosi s plosnatim remenjem Navucemo li remen na dva glatka kola.718.iTa mcgucnost prenosa snage proizlazi od otpora protiv klizania. remenski prenosi rade rnnogo mirniie i gipki]e od Iancanih i zupeanih prenosa. od osobina samog rernena. Za vrijeme okretanja doci ce do veceg iii manieg proklizavanja rernena po remcnici. = 0 bit ce F 1 = F 2' To znaci da sila trenja FR zavisi od velicine kuta obavijanja. Ona nastoji da rernen odigne ad rerncnice. Time se smaniuie sila trenia. od kvalitete naleinih povrsina. Na njegov desni krai obiesen je teret F 2' Da bismo ga podigli. Uslijed okretanja masa remena izloiena je dje10vanju centrifugalne sile. a = kut obavijanja rernena u lucnoj mjeri. Preko nie prebecen je plosnati remen. a to ce zavisiti od stupnja zateguurosti remena. a na vuceno] strani slobadni pas remena. i z~tegnemo 1i ga do stanovite miere. zavisi i od koeficijent9 trenja I).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->