5.223 Klizni lezaji 5.223.

1 Zadaci, p r irn je n a i p o dj e l a k l iz n ih Iez ai a

Pre~a smjer." dielovania s~.la klizne Iezaie dijelimo na radijalne, kad sila djeluje okomito na os rukavca, 1 na aksiialne, kad sila djeluje u srnjeru osi rukavca,

~)tAA,
~
(j) cdnodiielni Idaj i: a) stoicci Idaj za podmaaivarue mazalicama Stauffer, s icdnodijelnorn ldiajnom cahur~m, b) "rirubni icdnodiiclni le,aj za pcdmazivanje rnazalicama Stauffer s lczainim cahurama

za podmazivanie (i), na lezaje podrnazivane cirkulacijski, na leiaic podmazivane uroniavaniem i na Iezaie podmazivanc pritiskom ulja (podmazivanie pritiskom). Prema materijalu lezajnih blazinica klizni l eza]] mogu biti: s blazinicama od bijele kovine, od bronce, od crvenog metals, lakih metala, sintrovanih metala, od materiiala na bazi umjctne smole itd. 5.223.2 Tren ie te o ri ia p o d ma z iv a n i a
(j) Lehj podrnaxivan cvrstim prstcnom

J

®

Dvodiiclni

stoicci

lezaj s dvodijelnom

blazinicom

5.223.21 Trenje Svaki pokusa] da se cvrsto tijclo koic leii, na prirnjer, na horizontalnoi podlozi pomakne po podlozi izazvat ce otpor, koji treba svladati. Otpor, sila trenja, kola se suprotstavlia kretaniu dicluie suprotno smjeru kretanja. Velicina sile trenia proporcionalna je velicini norrnalne sile FN kojom tiielo tlaci na podlogu po kojoj se krece. Odnos izmedu sile trcnia Fn i normalne sile FN je koeficijent tren]a :

Prema konstrukcl;i kl izne Ieiaj e diielimo na iednodijclne (stojece CDa, prirubne CD b) i na dvodijelne @, visece @ i ugradive @. Prema vrsti rnaziva lezaii se rnogu podrnazivati mascu ili uljem,

@ Viseci

leiaj

(j) Ugradivi krutki Ida; s dirnenziiama kotr liajuccg !czajo

® Stoi cci Ida; s

otvorom

za dovod masti

® 332

Ldaj

podmazivan slobodnim prstcnom

Prema nacinu podmazivanja dijel imo Ih na lezaie s prostirn otvorom za dovodenje masti @, na lezaie podrnazivane slobodnim prstcnom ® i na lezaie s cvrstirn prstenom

Velicina koeficijenra trcnja p. moze se izravno mjeriti, [edna od jednostavnih metoda ie iz fizike poznata kosa ravnina. Ako [e tijelo u odnosu prerna podlozi u stanju mirovanja, a sila kojom se tijelo ieli pokrenuti nije dovoljno velika, nije moglo doci do utroska energiie, a niti se mogla razviti top lina, pa govorimo 0 trenju mirovanja. Trenie koje se suprotstavljalo kretanju tijela u trenutku samog pocetka kretanja nazivamo startno trenje. Sila koja jc potrebna da se jednom zapoceto kretanie odrzi manja je od sile koja je bila potrebna da se tijelo u odnosu prema podlozi pokrene. Trcnje koje sc suprotstavl]a kretaniu zovemo trenjem kretanja. SUa trenja koja se suprotstavljala vee zapocetorn kretanju rnozc se smaniiti ako izmedu tijela podloge postoji sloj maziva. Ako tiielo klize po podlozi bez maziva @c, govorimo 0 suhom trenju. Tijelo i podloga dodiruiu se same vrhovima neravnina od hrapavosti, sto dovodi do vrlo vlsokih pritisaka na nalcznirn povrsinarna vrhova i do mogucnosti djelomicnog svarivanja. Usliied toga otkidaiu se djelici materijala, Pri suhorn trenju metalne se povrsine medusobno dodiruju. Ako pritisak u sloiu maziva izmedu naleznih povrsina @ naraste do te miere da dovede do potpunog razdvajanja naleznih povrsina, tako da su te povrsine medusobno odvoiene slojem maziva @a, gOYO0) rimo 0 tckucern treniu. Sada otpor trenia ne za1O~3mm visi .od stania naleznih povrsina pa ni ad vrste O,-~I:.o0--L_;2fJ"'.15~~] materiiala naleznih povr'" sina, Trenje sada zavisi jedino od otpora sto ga medusobnom kretanju suprotstavlja mazivo (otpor smi® Prostor klizanja izmedu hrapavih naldnih povrsina: a) presiek proka slojeva maziva), Tai stora klizanja za slucaj tekuccg trcnia: II = prornjcnlj iva visina prostora klizania. Nc postoie micsta sa II = 0: ilmjcrcno = micron. zracnost), otpor nije zavisan same b) proatcr klizanla u momentu kad dolaz! do dod in. vrhova izbocina cd vrste maziva vee i od (h ~~ promjcnljiva visina prostora klizanja, mjesto gdic [e h = 0: izmietemperature, od brzine rena zracnost h",jcrcno = 0; C), isti profili hrapavosti u drugom mcdusobnorn polozaiu, Postoj i gad iranje jedne povrsinc u drugu i vclik 01krctania i od spccificnog par medusobnom pornican]u. pritiska. 333

Ako pritisak u sloju maziva niie dovoljan da nalezne povrsine toliko razdvoji da se izmedu njih moze stvoriti sloj maziva, doci ce do nalijeganja ispupcenih diielova hrapavosti naleznih povrsina, kako to pokazuie ®b. Na tim ispupcenim povrsinama hrapavosti nastaje metalni dodir, a to znaci i suho trenic, Ti ispupceni dijelovi hrapavosti izlozeni su zbog malih povrsina dodira visokim specificnim pritiscima. Ti visoki pritisci uzrok su deformacije ispupcenja. Iduceg momenta, medusobnim pomicanjem naleznih povrsina, doci ce do nalijegania na nekim drugim rnjestima ispupcenja, a ona prcthodno deformirana miesta bit ce zalivena mazivom. Znaci da u tom slucaiu imamo istodobno tekucc i suho trenie, To stanic nazivamo polusuhim trenjem. Ono moze nastupiti i kad inace vladaju uvjeti tekuceg trenia, ako, na primier, zbog deformacija rukavca dode do visokih pritisaka na bridovima blazinica @. Koeficijenti trenja za pojedine vrste trcnia iznosc: suho trcnje = 0,12 ~ 0,35 ... prema vrsti materiiala lezalne blazinice, polusuho trenje = 0,01 ~0,1 i vise, tekuce trenie = = 0,001 ~0,008 prema debljini uljnog sloja i viskoznosti maziva, Tablica 1. dale znacajke poiedinih vrsta tre® Utjecai dcforrniranog vratila na dugackc nja klizanja. IcZaie Karakteristike
Vrsta trcnia klizan]a Podmazivanje i njcgov uticcai Povrsine su bez maziva
.. ._~

_n
Vlskozirel 10000 8000 6300 5000 ~OOO 3J5Q 2500 2000 1600 1250 1 QOQ 400 630 nr,rmaf.nill
fminero/nih)

o/min
ovisnosfJ" c temp'ra/uri

ulja

U

'cij) Polo,.j rukavca U odnosu prcrna olaxinici kod n > 0 i ked 11 = 0

pojedinih vrsta t'renja klizanja
Koic osobine maziva dolaze do izra~flja 'Trenje [e popraccno

Tablica

1.

i
1.. -----

Vnicdnosti kocficiicnta trenja 1',

'

Suho
~_ ~,_

trcnie
..

Habanjcm na!e;<nih povrsinn,l zagrijavaniem izaribavaniern
.. .. 1.. , ·

Polusuho

, trcnjc

Podmazivanjc dovoljno

niie

Adhe"ija maziva nalcznih povrsina

i

Habanjcm

nalcznih

povrsinu

0,01-0,1 .......... ..
,

SOO ~OO

----"
Tek,,~e trcnje Mazi\ra ima dovoljno

..... _--

_--,.~
0.
t,~.

i
1

V iskoznost

Nema nabanin nalcznih povrsina, trcnie [e ncanatno

0,001-0,008

Tok krivulje trenja l1.u zavisnosti od obodne brzine (v m/s), odnosno od broja okreta [min - '] i pritiska u mazivu p [kp/crn 2] izmjerio je Stribeck @a. Mjerenja pokazuju da sve krivulje polaze priblizno iz iste tocke na ordinati. To znaci da ie trenie mirovania (v = @) neovisno 0 velicini specificnog pritiska p [kpjcm "]. Na ®b predocena je viskoznost maziva u ovisnosti ad temperature. Povecaniem obodne brzine (v), odnosno broja okreta (n) koeficijent trenia fl. naglo pada, To se moze rastumsciti na prirnjeru rukavca i blazinice (jJ), Ulje se zbog prionljivosti uvlaci u procijep, izmedu rukavca i blazinice, ostvaren zracnoscu izrnedu promjera blazinice (D) i promjera rukavca (d) @. Metalni dodir, koji ie postoiao kad je broj okreta (n), odnosno obodna brzina (v) bila [ednaka nuli (ij)b postepeno se gubi Qpa. Najnize vriiednosti koeficijenta trenia fl., neovisno 0 velicini specificnog pritiska, medusobno su jednake @. Posta su doscgnutc nainize vrijednosti, krivulja koeficijenta trenia pocinje opet rasti. Te najnize vrijednosti nastaju u rnomentu kad je izmedu naleznih povrsina dobiven najtanji sloj maziva, ti. kad je prestao metalni dodir naleznih povrsina Qpb. Najnize vrijcdnosti koeficijenata trenja fl. bit ce u odnosu prerna broju okreta to prije dosegnutc, sto ic specifican pritisak nizi, Daljnjim povecanjem obodne brzine vise ce ulja biti uvuceno u procijep. Sloj ulja ce se na naiuzem miestu povecati QDa pa ce i .otpor trcnja u sloiu rnaziva biti veci, a koeficijent trenja fl. pocet ce rasti. Porast koeficijenta trenja f1. bit (;c to manji sto je veci specificki pritisak. 334

.,

<0'

~ "~ .~

.~

315 250 200 160 125 JOO 80 63 50 40 31,50

25

1

20 16 12,50 10

8
6(10

5 ,;
3,15 2.50

2
1.60 1.25

1

0

10

20

30

40 f

50

___

t.mp.,oturo

f'C}

,ji) a) kr;,'ulja koeficijcnta tren)a ii, pd istoj viskoz~ost i ma7.iva:~ d~na :' z!lvisnos\j od pOHsinskog pritlska P ,obodnc brzlne v b) kr1Vul)a V1skoznosti mazivil dana u zllvisnosti od temperature

Da bi se sto lakse doslo do tekuccg trenja, treba osobitu pazn]u obratiti kvalitetama povrsinske obrade naleznih povrsina. Da bi se dobio minimalni uljni slo] izmedu nalcznih povrsina, treba naipriie uljem napuniti sve neravnine izazvane hrapavoscu @. Gruba obrada nece, prema tome, zadcvolisvati osim za odredene svrhe. Za stroze zahtjevc rnoraiu rukavci biti kalieni, bruseni i polirani, a blazinice Ieza]a, nakon eventualne obrade rokareniern, uglacavane, valicima iii provlaceniem tepa, sto dovodi do zguscavanja, ocvl"ilcavanja povrsine, Ukupna debljina uljnog sloja je u tom slucaju H = R, + R~ + hm,n' Osjetno poboljsanje naleznih povrsina postize se na taj nacin da se ulju doda tzv. olkoloidalni grafit<·, koji mora bid kemijski cist. 335

Tanki sloievi grafita ispune sve neravnine naleznih povrsina izazvane obradom, Time se na kliznim povrsinama dobiva sjajna grafitna povrjiina, pa se srnaniuie habanie i potrosnja maziva,
Q~ Uljcm

Pri kretaniu krizne glave po vodilici ® treba ostvarlti sto povoljnije uvjetc trenja. Da bi sc dobio klinasti procijep, mora prednji i zadnji krai nalezne povrsine krizne glave biti zakocen. Taj nagib je vrlo malcn, gotovo neprimietan, a iznosi 1 : 500 kod manjih brzina kretania i kod vecih pritisaka, i I : 200 kod vecih brzina i
lspunjcne ncrsvninc izazvane naleznih povrsina hrapavoscu

__dJc .....

'.

~~~~~~~~~~;@~~

nizih pritisaka.

r
\

5.223.22 Teorija podmazivanja tehuceg trenia

~ teorija

Zamislimo ravnu plocu i njoj paralelnu ravninu @'. Ravnina se u odnosu prerna ploei, koja stoji, krcce brzinom v (mls). Tekuce mazivo iispunjuje, kako to pokuzuje @', prostor izmedu ploce i ravnine. Svojim kretanjern brzinorn v [m.s] ravnina povlaci za sobom i cesticc maziva. Brzina tih cestica v [mjs] smanjuic sc od ravnine prema ploci (ploca stoji), Pretpostavliamo da krajevi krajnjih cestica maziva cvrsto prianjaju uz ravninu i uz plocu, Na plocu nece diclovati nikakav pritisak koji bi je mogao nositi na mazivu. U tom slucaju ne mozerno
optcrctiti plocu (F = 0).

Uslijed postojanja klinastog prociiepa pritisak na ivici oznacenoj s a bit ce, slicno nagnutoj ploci sa @, jednak null. Odatle dalje prema rocki b pritisak stalno taste ako se smanjuje
procijepa. Logicno, prostor izrncdu krizne glave i vodilice mora biti ispunjcn uljem. I bridovi krizne glave moraiu biti blago presjck

8
@ Raspodieln pritisaka u uljnom sloju na radii ici krizne glavc

@ Raspodicla pritisaka brzina u ulju kad sc don)a plo~a pomicc paralclno s
gornjom

@ Raspodjela pritisaka i brzina u uliu kad sc donja plata pomicc okomito na don]u

U drugom slucaiu, (i~, plocu priblizavamo okornito na ravninu brzinom v [m/s]. Mazivo iz prostora izrnedu ploce i ravnine bit ce zbog toga istiskivano. Sto je rnazivo viskozniie, i otpor protiv istiskivania rnaziva bit ce to veci, Otpor prot iv istiskivanja maziva odreduie vclicinu nosivosti uljnog sloia. Na taj nacin moze uljni sloj ncko vriiemc uositi optcrecenje ploce. Raspodjcla pritiska na plocu prikazana ie na (81. Ako plocu prema donjoj ravnini naklonirno za stanoviti kut (y) (@ tako da sc stvori klinasti prociiep, dobit ccmo novu pojavu. Ravnina se i u tom slucaiu, u odnosu prerna ploci koia stoji, krece brzinom v [mjs], Mazivo ulazi kroz siri otvor, stvoren naginianiem ploce, i tlaci na nju, Kut nagiba ploce (y) mijeniat ce se tako dugo dok se izrnedu sile F, koja opterecuje plocu, i pririska koji stvara mazivo na plocu, ne postigne ravnoteza.

Da bi plota s @ plivala po povrsini maziva, tj. da bi od ravnine bila odvojena slojem maziva, odnosno da bi se ostvarilo tekuce trenje, moraju postojati ovi uvjeti: prostor izmedu ploce i ravnine mora biti potpuno ispunjen viskoznim mazivom; 2 sloj maziva izmedu ploce i ravnine mora se suzavati, mora biti stvoren klinasti procijep; 3 ~ brzina kretanja ravnine u odnosu prema ploCi n10ra biti dovoljno velika da bi pritisak na ploCu, izazvan kretanjem, mogao drzati plocu u ravnote:H.
p

Ta pojava, koju nazivamo hidrodinamicko plivanje, osnova je cjc10kupne teodje kliznih lczaja. 336

@ Raspodjda pritisaka ; b,zina u ulill kad gornja plo~n stoji koso u odnosu premo donjoj, koj n se krece

zaobljeni. Maksimalnu visinu doseci ce pritisak neposredno prije ivice b (gdje zavrsava nagib), Nakon toga pritisak pacla na siauovitu vrijednost, koju zadrzava do ivice c. Izmedu a i c postoji natpritisak. Kako se izmedu c i d procijep povecava, pritisak u sloiu maziva ce pasti, nastat ce vakuum, da bi se opct popeo na nulu, U oblasti vakuuma moze doci do pojave sisanja zraka. Ako je udovoljeno i ostalim uvjetima (dovoljno maziva, dovoljna brzina kretanja krizne glave), imat cemo prije opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja. Pri kretanju krizne glavc u obratnom smjeru slika ce se ponoviti S tom razlikom da ce sada maksimalni pritisak biti izrnedu c i d. Na @ pokazano je da procijep nije napravljen po ciieloi sirini krizne glave, Brane sa strane imaiu svrhu da sprijcce bocno isticanje maziva jer bi uslijed toga slabio pri@ Klinasti prociicp ne sczc tisak. po cijclo] sidni kriznc glavc, da Ako je brzina kretanja mala, nece sc postiei hidrodinabi se spriiccilo bocno ;stic.nic micko plivanje, trenje nece biti tekuce, a kretat ce sc u ulia oblasti polusuhog trenja. Pojava vakuuma, 0 koio] [e bilo govora, dovodi do pienjenja ulja, [er se snizeniern pritiska usisava zrak, Pienjenie ulja je neugodna poiava. b) 0) To sto smo napriied iznijeli pokazuje na brz;nG rukol'cQ mala brzfna rukavca j.'! nu(a kakav naNn se ostvaruju uvjcti tekuceg tre" I nja, pri pravocrtnom. kretanju. Ako se radi I o rukavcu i blazinici letaja, pojaya hidrodinamickog pliyanja ostvarit ce se ako budu ispunjena td naprijed spomenuta uvjeta. Ulje mora potpuno ispunjavati prostor izmedu rukavca i blazinice leiaja. Taj prostor treba da se suzava u smjeru kretanja. I, konacno, mora postojati dovoljno velika brzina kretanja. Suzenje prostora, stvaranje klinastog procijepa (uljnog klina) postize se stvaranjem zracnosti izmedu rukavaca i blazinice !czaja. Blazinica Idaja mora biti veceg pro" mjera od rukavca. Za vriieme mirovanja lezi rukavac na blazinici @a, cime nastaje @ Medusobni polo •• j; ruknvca pri rnlicitom broju klinasti procijep (zapravo procijep mjeseohetn: a) brzina [ukave' = 0, b) brzin. rukave. je mala, c) brzina rukavea je velika, d) br.ina ruceva oblika). Procijep se stalno suzuje, dok kavea je 00 ne dosegne vrijednost jednaku nuli, na
PRAKTICAR 111

22

337

'. a to je vrlo [cdnostavno sredstvo za postizanje klinovitog procijepa. dan. rukavac Ieii u blazinici ekscentricno.ak za oko 1/8 @ Raspored pritisaka u njc h < 0. opterecenom dijelu. f) kifljna blnzinica s dodi (Om U cct~l"i tockc i ulinim dzepovj mil srcdiste rukavca gore i u stranu u srnjeru kretanja rukavca. nagibnih scgmenata. iznositi 11 . Dobar rad tih !czaja postize se kad mjera a (od kraja segmenta do sredista potpore iznosi 2.< ~' ~/ . ~.!lljest~ gdje rukavac sje~i na blazinici. Na @a prikazan je dijagram promiene pritisaka u poprecnom. rn icc sc kod kratkih lei. Uije iz gornjeg dijela lezaja ne utjece neposl'edno na proees hidrodinamickog plivanja. koji treba da dovede do od- • IE- 339 . Najuze miesto izmedu rukavca i blazinice (ho). koji mogu biti simetricno iIi asimetricno rasporedeni @' Povecanim brojem klinastih procijepa povecava se kolicina ulja za hladen]e koja prolazi kroz l ezaj. manjoj od beskonacne. bila potpunoma centricna.. U gornjem dijelu !czaja nalazi se mnogo veea kolieina ulja nego u donjem. odnosno za najniiu tocku u Stribekovoj krivulii Ii S 0. 0) b) a) <I}. bit ce to uze 5tO je klizna brzina mania..m. ako drugi nacini hladenja nisu dovoljni. b) ledajna blazinica ima oblik Iirnuna.odvodenju topline. . imamo opet vee prne opisanu pojavu hidrodinamickog plivanja.'~'~ S porastom brzine @ Klinasti prociicpi ostvareni segmcnata pomocu nagibnih (~ = w. Da bi se ostvarilo hidrodinamicko plivanje rukavca.f}//. pa eak i male smctnje mogu izazvati vibraciie."ratilo deform ira. na uljnom sloju..a ram)? ekscenrricnost postat ce manja.Za polusuho trezull. Dijagram prornjene hidrauhckih pritisaka na svakorn mjesru lezaia dan je na @. daju dimcnzije i oblike kanala za dovodenje i razvodenje maziva. ali su i gubici trenjem nesto veci. Iza tog najuzeg mJest~ mozc. 3. Na @ )e tock!cama oznacen prostor n kojem se nalazi ulje.1 lJ. Pri toj brzini bi os rukavca u od. Sto je veca brzina klizanja rukavca u odnosu prema blazinici lchja to cc se s vecorn sigurnoscu ostvariti hidrodinarnicko pliv~nje. Kolicina ulja u procesu moze se povecati ako se povcca zracnost. @ Razlicitc mcgucnosti za stvaran]c klinastog procilcpa: a) zr. a trenje izmedu rukavca i blazinice je potpuno tekuce trenje @c. /.. Da bi sc ostval'ilo tekuce trenje... potrebno je da i osi rukavca i Ieiaja bud_u paraielne. Debl iina sloia iznosila bi polovinu zracnosti Iezaja. prema podacima koji su @ DcfOl'rnacijom r ukavca podobiveni pokusima.25 at).nlni priti.cno~cu kod okruglc lei. doci i do vakuma ® (usisna moe do 0. Ka~ se rukavac pocne o~~'etati. Kod vratila one se mogu spriieciti sa dva iii vise klinastih procijepa. Na@ pokazani su primjeri razlicitih moguenosti za smjestaj utora za razvodenje maziva. Klinasti procijepi mogu se ostvariti i pornocu tzv. Na@ prikazan jc pravilan na6n oblikovanja kanala za razvodenje maziva.iV3 338 Za granicno trenie. nalijcganic je u dviie locke.. . Naivecu debliinu ulJnog sloja postigli bismo pri beskonacno velikoj brzini vrtnje rukavca @d. d) Iczaina blaxinica ima oblik koii ornogucava dodir 11 Iri tockc (posto ic pnstcliica okruglo tokarcna tlaci se izvana).inc blazinicc. a djelomicno i povecava trenje. e) lczaina blazinica s trodiielnim limunskim oblikorn i ulinim kanalima. @ prikazuje progresno obllkovane kanale za razvodenje maziva. ~irjnc iz srcdista sloju ma7. jer se spajaju mjesta raz• I !lcitog tlaka. Pri brzini nula i debljina uljnog sloia na najuzem miestu pada 11anulu. kako [e prikazano na @.4-ti dio ukupne duzine segmenta (1).~~ @ Hidraulick: pritisak p kod poprccnog lczaia 11 znvisnosti od sirine lczaia b." b•.m.:i:aja. Velike obodne brzine rukavaca irnaju za posljedicu jako zagrijavanje ulja. Maksimalna je~nost pritiska (ezi u smieru kretania u blizini najuieg mjcsta @.m. povecati kolicinu ulja koja prolazi kroz lezai. mora minimalna debljina uljnog stoja h. u S~l~ smj~r~vima. nece biti paralelnosti osi a ni dinamickog pUvanJa @. medutim. Ako je obodna brzina rukavca :ako velika da l?ntl~~k ul!a stvore~ u pr. ~~.1~ " .nosu prema osi blazinice. on ce se zbog porasta pritiska u sloiu ulja podici i pomaknun u s~ranu ®~. potrebno je.• '8. a na @b u uzduznorn presjeku Iezaja. Razlika promjera blazinice (D) i rukavca (d) ie zracnost. zbog povecanja presjeka. uzduznirn utorom II 11 tlacnoi zon i i be. ~ko se . Hidrostatski Idaji razlikuju se od dosad opisivanih lczaja time fito se potreban pritisak u mazi@I Poloiaji kanala za razvodenje maziva ovisno 0 na~inu djelovanja optereccnja vn. Ono same pomaze pri hladcnju le.5) [J. Te izvcdbe bolje stabiliziraiu vratila. stabilan. c) lczainn blazinica ima oblik zaokrcnutog limuna. . ': . njcga +). vri- Iz ® se vidi da ce pritisak biti to veci b d sto je odnos veci.oeijepu bude dovoljno visok da uzdigne rukavac.ja rc~ (3 . :8 . Pri svakoj drugoj brzini. Lezaii s vecim broiem klinastih procijepa manic 8U osjetljivi na udarna opterccenja. i 4. Tu [e kao apscisa uzcta kruzna iviea blaziniee lezaia. Na (j_jp prikazan jc i raspored pritisaka pomice se prcma za razlicite odnose bid = I.:"\~ . Rukavac »pliva. Tablke 2.. Centrican polozai rukavaca nije. a koia preuzima na sebe ulogu sredstva za hladenje. Izradi II se na donjern dijelu blazinice lezaja utor @ na tom' mjestu ce usl ijed povecanja presjeku pasti pritisak @a. prj visokim brojevima okrcta vratilo nastoii da zauzme centrican polozaj U odnosu prerna blazinici. granicu izmedu tekuccg i polusuhog trenja.~\:: C . Klinasri procijepi za postizanie hidrodinamickog plivanja mogu sc ostvann 1 na druge nacine @. Da bi se temperatura ovoga snizila. sloi maziva bio bi icdnako debe. Daljnji zahtjev je pamldnost naleznih i kliznih povrsina segmenta.3 !l.

.~50 1----.Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenje kroz vratilo __________ •• __ ~ •• _~ L~. pri hidrostatickom podrnazivanju nc poiavljuju se. Dovodenjem vecih kolicina maziva pomocu pumpc postizc se bolje odvodenje topline. ~_.-- 12.1..O-_.70 _. --(EHEHm1 ~'1<1d vljnog ({(ma ~~~Pogrcsno rilz. radiiusorn R zakdvljcnja vajanja naleznih povrsina rukavca i blazinice. nastali treniern na pocetku i na kraju rada. (i-gomi._--_ . .. Stanja polusuhog trenja. S time 1.~-. II-donia blazinica.--16 ~---1---"-25 20 20 25 I 20 10 13 rs 15 341 . __ ..-r-----"-_ •• _ 70 ...110 2 110 • 1~0 '__'-- 450 -710 4 710' rooo 5 '___._ . ~ . .6 7 ~.~ 10 1~' .-3 15 . Brzina klizanja rukavca i blazinice nema sada vise znacenja -za sigurnost rada lezaia.] vezi snizuju se kod hidrostatskih lezaja i gubici..~~~ ~~_"·~"" maziva ako se ono dovodi Tablica ~~-~-~- 0) 2. stvara u posebnim pumpama.mjc~teni obl ikovani kanaii aa razvoden]c maziva Dimenzije i oblici kanala za dovodenje i razvodenJe maziva kod dije1jenih blazinica Tablica 4.--~ 180 -280 280. koia kod normalnog lczais nastupaju pri stavljanju u pogon i zaustavljanju stroja.. ••• @ Dovodni (I) i akumulacijski kanal za mazivo (2) s pro~il'cnjcm II srcdini (3) i s postcpcnim prc!3zom u povrsinu klizanja (4)._ .5 3 1-----12 e d CI 5 6 8 8 6 8 10 10 8 20 ~~--~ 16 15 ~25T. rOd D do h 45. " .

@ Uzduzni Idaj s klinastim procijepima u ldajnim blazinicarna Rat'yen. Ako su kod aksiialnih lezaia veca opterecenja iii ako se traZi tocno aksijalno vodenie. 342 . Izvedbe mogu biti s klinastim procijepima smiestenim u lezajnirn blazinicama @ iii s nagibnirn segmentima @. Na @ shernatski je prikazan hidrostarski aksijalni leza]. Protiece Ii ulje brze. Ulie se. dovodi pod pritiskom u uljne dzepove. ako je pritisak ulja dovoljno vis ok. Visina na koju ce ono biti podignuto U odnosu prerna blazinici ne zavisi samo od pritiska ulja nego i od brzinc kojom ulie protiece kroz stvoreni razrnak. Miesto uljnih dzepova mogu biti i uljni kanali. podiie vratilo. ako ne postoji posebna kocnica. traje duze vrijcme. Oslona prstenasta ploca osigurana je zatikom da se ne bi okretala. smiestene na zoni najveceg opterecenia blazinice. radi ravnornjernijeg rasporeda pritiska i ravnornjernijeg habania udubljena @a. treba da su uljni dzepovi simetricno rasporedeni @. uredaje za proizvodniu i dovod tlacnog ulja.j s nagibnim scgmentirna ~~ Shernatski prikaz hidrostatskog aksijalnog lei:. kako je to prikazano ns@.i oblikuju kao lezaji s vise kliznih povrsina @ i @ ili kao hidrostatski @.@ Uzduzni lei. Dovod maziva l1ajcesce ide od pumpe preko prigusnica koje sluze za uravnotezavanje pojedinih zona hrdrostatskog leiaja. onda se takvi leia. b. pre'jel<A" 8 @ Simetrican rasporcd hidrostatskih ulinih dzcpova Jezaja @ Hidrostatski lciaj sa tri dovodna mjesta za ulie Uzduzn! aksijalni leiaji za niska opterccenja oslaniaiu se najceSCe na prstenaste oslone ploce. ad tog miesta tete one uzduz prostora stvorenog izmedu povrsine vratila i blazinice i.ja 343 . Na kliznoj povrsini oslona ploha ima radiialne kanale. veci je pad pritiska izmedu @ Uljni dzcpovi hidrostatskih lczaja mjesta ulaska i mjesta izlaska. S obzirorn na niske koeficijente trenia zaustavljanje stroia. samoudesivi leiaji). Pumpa tlaci mazivo (ulje) u dzep (utor) blazinice.Na @ shematski ie prikazan radijalni hidrostateki klizni lezaj. medutim. Prednosti hldrostatskog podrnazivanja lezaja iesu mali gubici pri pocetku rada i zaustavljanju lezaja i to sto nema habanja. Hidrostaticki lezaj ima normalno veci broj dovodnih mjesta za mazivo. Sredina kliznih povrsina je. kako to pokazuje @. Dobro riesenie daju tri dovodna miesta. Hidrostatsko podmazivanje traii. Pritisak ulja mora biti oko cetiri puta visi od srednjeg specificnog pritisaka Pm 2- ® Uzduxni leiaji s prstenorn oslonom povrsinom =~ (kpjmm"). Osione ploce mogu biti opskrbljene i izmjenljivim uloscima ®b. Povrsine vratila I blazinice ne dodiruju se ni pri niskim broievima okreta. Da bi se opterecenje rukavca moglo lito povolinije preuzeti. Nedostaci hidrostatskih lezaja jesu: 1 . Da bi se osigurala okomitost na uzduznu os vratila ploce mogu imati oblik kugle @a (tzv.Potrebne su pumpe visih pririsaka.

tenkovskih. Duralumin se primjenjuje kod cestovnih vozila. otpornije su protiv korozije od drugih bronca. Smtrovani mateelIal dolazi kao porozni. 11 . siliciieve.r~in~. Olovne bronce mogu primiti veee specificne pritiske pri velikim brzinama. Grath i ugljen upotrebljavaju se za visoke pogonske ~~mperat~re. safir 1 dijarnant.1 do 3 mJs). v = 1 m/s). olovne. a koeficiient tl'~nJa za~lsl. Koeficijent linearnog sirenja je velik te u radu temperatura ne smije prekoraCiti 80°C.41 Kemijske osobine maziva To su: neutralizacijski broj (kisclinski broj). OSle~lJlva je na ulja I. traktorsklh motora kao nadomiestak za kalajne bronce. kompaktne bimetalne i trirnctalne slitine. St'ebt'o se nanosi na metalne eahure u tankim sloievima.sto mania specificna tezina. katr~nski broj.bestno brasn. (?snov11l materijal tek~tll. U tablici 5.sto bolja vodljivost topline. ~broj osapunjenja). ostalo Ni. Li. Ne mogu se opte~·etlt~pntlscII?a kao olovn~ bronca ali znatno manic habaju rukavac jer su mekse. umjetno plcrnenito i poluplem. Osim toga. a habanje se poveeava sa sadriajem bakra. 0. lezajni materijali moraju zadovoliavati i onda kad nastupe posebni uvjeti.sto niii modul elasticnosti. automobilskih.dobra sposobnost prigusivania. Koeficijent trenia rnokre gume je sarno 0. od vrste osnovnog matcrijala.5. 345 .111aterij~lui vrsti osnovnog m~te~ijal~ mogu biti Iijevane (bomogene). aluminijskc. Za srednja oprcrecenia dolazi u obzir specijalna mied sa 56~ 61 % Cu.01.sto mania razl ika koeficijenta toplinskog istezanja izmedu vratila i blazinice s njenom oblogom. 7 . aZ. Guma se vulkanizira u cahure debliine 7 do 20 mm. dane su vrijednosti dopustenih opterecenJa khzmh ldaja za razlicite primjene. za traktore.4 Sredstva za podmazivanje Maziva su tvari eiji je zadatak da na minimum snize trenje i ~~banje kliz~ih p?v.. Siliciiska bronca je jeftinija. kod satova i instrumenata. npr. Slabi su vodici topline. snygouna ~~va. Dobro vode toplinu. kod malih brzina (v do 0. Kadmijevi leiajni materijali su slirine kadmija s bakrom.5 ~/s'. emulZlvnost (emulzlJska cvrstoca). s visokim dopustenim specificnim pritiscima. kompaktni. Kornpaktne slitine imaju vrlo dobre fizikalne osobinc.slojaste.u kliznih p~vrsma stvaratl m~lvl.e avienskih. Irnaiu VISU ~ra~lcu umorno~tL od kalajne bronce. 5. Upotrebljavaju se za ldaj. elektricne strojeve i kao zamiena za blazinice od Iiievane bronce. Dolazc u obzir ahat. Dobro se ]jju pod pritiskom. One se pri uroniavaniu u zagrijano ulje ispune mazivom.5 dJl 000. Primjenjuju se za automobile. 2 . no tvrdoea opada s porastom temperature. Vrlo su tvrde. Imaju lose osobine klizania.7 dJl 000. Zracnost ~ 1.enito upotr~bljav~ se. Kalajna ima dobra mehanicka i antifrikciiska svoistva i dobro se l ije. Rukavci treba da su kaljcni i bruscni. imaju veliku dilataciju. n~~lon:. 5 . Kamenie prirodno.~to visa tocka talienia. Aluminijske bronce dobra su zamjena za skupe kalajne bronce. Tvrdi metali dolaze u obzir kod siliaatib lezaia i velikih brojeva okreta. U obzir dolaze tekstolit.a tvrd~ea ~ehka 1 kamena moraju biti uskladene. = 350 kpJcmz.42 Fizicke osobille maziva To su gustoea. (do 350°C).~.5 do 2. tocka gorenja. Ba) losi su vodid top line. ben~m. p~·ope1e. viskoznost. pa zahtijevaju kvalitetno mazanje. azbest~a III tekstilna vlakna). Otporne su na habanje. vezivnom . rubin. tocka kapanja. 6 -. Osobito su pogodne gdje [e nemoguce redovito podmazivanje. Lijevano zeljezo se kao lezajni materijal tesko uradu]e. ta~~1 hst~Vl drva) i1i spojene (osnovni materilal.3 Lez a in i m at c r i ia l i To su materiiali 3 niskim koefieijentom trenia (to je vazno prl pocetku kretanja). AI. 5. ispad dovoda maziva u Idaj. Antifrikciiska svojstva su im izvanredna pa se primjenjuju za velika opterccenja (avionski motori).visokc ~lchan~c~e osobine. l?u~pe.visoka dinamicka cvrstoca. skuplje slitine. Primjenjuju se kao zamjena za druge. Te olovno-kalajne bijele kovine mogu biti pretezno s olovom ili pretcino S kalajem. za alatne stroieve. na plasticna (mazive masti).223. Fe. dobro se Jije i zavaruje. Ca.223. za srednja opterecenja (do 8 kpJcm2) i za male obodne brzine (oko 2 mJs).visoka otpornost protiv habania. Upotrebljavaju se za jako optereeena lciista. Zracnost 1m je oko 1.~. ima dobra mehanieka i antifrikeijska svojstva.. plastlficlrano drvo. sadriaj vode. do Pm 5 kp/cm Z i v 0. lidnoston (p do 250 kp/cm2. 1. Imaju dobra antifrikcijska svojstva i najmanji koeficijent pri suhom trenju. Na materijale blazinica posravljaju se ovi zahtjevi: 1 . Pri velikim brzinama i visokom opterecenju upotrebliavaju se trimetalne cahure s tankim slojcm olovno-kalajnc bijele kovine u porama. moraju rukavci bili povrsinski otvrdnuti (eementirani ili povrsinski :wkaljeni). Zracnost izrnedu rukavca i blazinice 2. nisu otporne prema koroziji i habaju se viSe od olovno-kalajnih bijclih kovina. otpor trenja opada s vceim sadriajem kalaja. a u tablici 6. presani i sintrovani od praha u kokilarna oblika cahurc. 10 . Porozni materijali. Plasclcne mase prema nacinu izrade. Mjed nije prikladna. kao i pri oscilatornom kretanju rukavca. granat. Sn. ier cink para rukavac.dovoljna sigurnost u radu i u slucaiu nedostatka maziva. a otporna je na koroziju. a rukavci moraiu biti kaljeni.o i~med. . To se postiie na taj nacin sto ce mazi. Bijele kovine zcmljoalkalne (s primjesama Na.n) do temperature 50°C. toeka samozapaljivosti. Primjenjuje se pri niskim specificnim pritiscima (do 10 kpjcm ') is rnalim brzinama (0. 9 -. Pogodne su za udarna opterccenja i za visokc temperature. a provrt se bru~i. plamiste. Podnose visoke temperature i ne zaribavaiu se. dan je pregled leiajnih materijala s karakteristikama pojedinil~ leZ~jn~h materijala i primjenom.dobra mehauieka svoistva..223. Cd i Sn. a osobito su otpome u morskoj vodi. ali im je habanje veee nego kod drugih bronca. sadriaj pepela. a pri nedostatku maziva zaribava se. 8 . Zracnost . Pritiscl mogu biti prilicno vel iki. neke od masa imaiu dobra antifrikcijska svoistva. Ne postoji sveopci materijal koji bi zadovoljio sve uvjete. Staklo i keramtka upotrebljavaju se iznimno (dielovanie kiselina). na cvrsta (grath) 1 na plmovlta maZlva (zrak). Imaju opcenito malu spccificnu tezn1U. 4 . penetradja (konzistentnost). papir.223. brodskl. Prema dodatku imaiu i irne. Zahtjevi koii se postavljaju na lezajne materiiale vrlo su razl iciti . Si i Pb. a toplinska vodljivost jO) je mala. stiniSte. Ne smije pokazivati afinitet prema eehk1. gdje se ne smije za podmazivanje primijeniti ulje il i zbog kemijskih utjecaja. Bronce mogu biti kalajne.5 111/S). Mn.Obl~no se !naz~va dl)c~c.5 dfl 000. Struktura mora biti perlitna s fino rasporedenim grafitom. otpornost protiv starenja. 5. sklonost koksovanju maziva. a primiese su Pb. 3 . u primorskoj atmosferi i u organskim kiselinama. Buduci da je tvrda. ~loJ: Daljni zadatak maziva ie odvodenje ropl1l1e I zastlta od korOZ1Jc. Magnezijeve 344 Idajne slitine dolaze u obzir za niska optereeenja (do 4 kpJcm 2). lignofol. saRunifikacijs~i broj. niskim habanjem .7 dfl 000. Otporna je I protiv morske vode 1 prljavstine. koeficijent trenja je visok. Cinkove leitajne slitine sadriavaju osim cinka Cu i AI. Upotr~bliava se za lezaie uroniene u tekucine (vodne turbine.. na tekuea (maziva ulja).dobra prionliivost maziva. Glavno im je svojstvo antifrikcionost i nisko taliste. i do Po.'. irnaju 20-35 % pora.?:. srebrorn i niihovim spojevirna.

--800 ~---.8 . .0545 umictna masa/('. vodnc stroicve n < 1500..':3-.. pogonskc polugc.-----Za drobilice.5 0...0545 umictna smola/('. l~\ 3.....5 - I bijcla kovina. uhod. I'ri intcrmirirniucem pogonu naivisi ( "fH"..-.5 -1.0745 livena bronca/('.." kal icn ] kaljCni I- I 1. malo sc habaju ' 40 180 ceo 8000 ---... l I I . Vrijednoati su dane za traian pogon... cea 1000 -- .0545 i 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 1-2 umjctna ... bijela kov jn...8 0..8-1. glavni lczilj ~ --.25 I broncn/('. yr.. OM"~I' "H......_.5 3.-.. 20-50 bijela kovinas crveni bronco. olovna bronca/c...-.•.. dobra sc ponasn pri_!spad~ podrnaztvania.----~--. imaju dobrc osobine s e ponasaiu pri ispadu mazanja ..~-.:::.. neosjetliive su na udare dobro se ponasaju pri ispadu mazanja.5 15 6' 2 0. otporan na kcrnijske uticcai c i na kiseiinc. ~ purne turbine ostali turbostroievi --:0 -\ -0 -: -\ . Mnks imnlnc vr ijcdnost i I I \ I r blazinicajrukavac I/d 6 30 I.~ I 3 2 10 Ii Kalajne bronco Dobra se ponasaju opterccenic lczaia pri ispadu mazania.-----. Trazc veliku zracnost 300 ~I~. --------I~· .... I ~~. dobr~ se p()na~aju pri podmazivaniu. Materijal Primjcna Tvrdoca HE [kp/cm'] pmmax Klizni Idaji I· I I Biiela kovina Osjetljiva na udare. uradivanja.1"" \ b i icla kovina.. Za alatnc stroicvc .8··.4 346 . broncajc..0545 umietna smola/('.. Dolaze u obz ir zs leza)e koii se rijetko podrnazuju -_.0545 crveni mctal/('. mlinovc ~---. " " > 8 min n> I 500.8 0._-. "" < 8 min 11 > 1 500.• -."..~~...25 0... pumpc kriina glava i svorniak stapa le..---.. --750 Olovne broncc --.---_.::"".·~. koturacc.--.2·-2 -- ---...5 _..----~.8 0. ~-----------.0~45 0..---Zn stapne strojeve parne. imaiu malu otpornost protiv tro~en)~.p~du rnazanja.1./~clik olovna broncajcelik olovna broncnjdclik maS. primjena Tablica Modul clasticnost i ![kPfmm~]1 5 Dopustena opterecenia kliznih leiaja (prema Niemannu) Tablica 6... 1 --450 Legurc Osictliivc na k~r?z.. < 8 min n < 1 500. 1..8 ------Lijcvsnc bronco ------ --[00 120 •..15 I SL/~elik SL/cclik biiela kovinajcelik I' biicla kovinafec! ik \ umicrna smolo/('....smOIa/(.-. " "i. 2 -_ 19 --- --35 100 Umietni rnater ijali O~j~tljiv~ su na visoke temperature...- bije:.--..... --200 Za clektricnc motorc .2 1-2 1···2 ---.0545 Sintrovani metali 20 60 I_'" :~~·I 250 - -_.nad 8 min :~~ ::~:~~c~:i:::eo::Odavan~a __ I 1 \ \ bijcla biic l a bl iela bilda kovina kovinn kovinu kovin" 10/('._.elik kOl'in' 5/~elik kovina 10/cdik kovina 1O/~elik 1-2 1.I~ 6 I I.--6900 7500 400 . ..25 1...... IS 15 8 60 60 . Upotrebljava se kod puhala i ventilatora ---.~ Aluminiiske legure "" --Dobra mehanieka svoistva.a visoke obodne orzine.~~-·.--_ . ceone rucicc.8-1.". metal.8-1.8-1..8-1.1. neosjetliivl su na bridne pritiske 1. Upotrcba za inko --19 60 40 llO 1000 ..--~ --5 700 1 800 25 20 120 90 35 I I 2.5 \ 10/('.~0545 ..'ll·Cn~c:lbt-u~r:b~tl. ----~.---~~-~.urnj.--. --~ 80 [30 -~350 traini pogon pogon s prek~~im~~:lermitil"a)Uei) i{ { Legure cinko na visoke temperature...0545 urnictna masa/~dik kaljen 0. dobro se ~u~aduJe.---~-----. SL/('..-----.Lezajni materlialt. 8 8 10 15 _.~~~:'. -- -_ 5200 [ [00 . --~ 50 Liicvano tdjezo i~~Osjetliivi su !.peratU!e a neosietliivi na eventualne kemijske utiecaie. osietliivo na rubne pritiske 130 250 --6500 18 000 ---. stapnc kornprcsore. ncoaictliiv jc pri eventualnom Iomu.--...~~ 50 speciialna urnictna bronc"-/c-e-li-k-k-a!-j-CI-'---I-··~~~~:masa/celik kaljcn 0. 6500 _ --1600 3100 Ceo 1200 --200 Za dizalicc dizalicc sa zupcaslom lctvorn kola./Ccli:·""-\'II--~--0. K::.r:~:Matcrlial: 2 8 5 15 6 20.iu.. 13 700 2000 ..-~ I 3 [00 6300 300 Za transrnisiie l[~.:~E'~fr~"'Mf'.-~ -_ .. osietliivi SU na visokc ten1..1. a irnaju vccu otpornost prerna habanju [8 36 " " 400 150 60 -.ln~r~.".-~..8 0.... Grafit i uglicn ~ Dobro se ponasa I'd ispadu rnazania...--'-. biielakovina ..n'V= 10 pm'v.. dolazi U obzir za nalijcvanie za niskoopterecenc Iezaie .0745 SL22/('... -120 p.8 . na evcntualno lose podrnazivanie lczaja .0545 IOJ('. karaktertstlke.. ~-------kadrnija _.-.E!__ 12110 7 10 5 14 \ - biicla biicla biicla SL/('. ' _"'!~_~-:Jl~2:':..8 0. bubnicvi )) " Olovne ICgUTC Otporniie su no udare ad bijelih kovinu. dobra ---30 ..0545 80/('. ----_ .-..2 Presani materiiali Dobro se ponasaju P!i i~.8~·1.olovna ... Osictliive rudarskih voaila i za vcntilatore dolaze u obair za lezaje ~- . Velika otpornost no habanjc.

81 ----IO-'_ 10- I.j (xamasnjak) vratilo razvodnikn vodil ice kr iznc glave vodilice kriznc glavc 75 45 25 15 4 Pmax: Tab I i c a 6. a udaljen je od prvog sloja I metal'. trenja i viskoznost posraiu manji..---~- ~:: 0. ---------~ -----. zilavost je oznaka za otpor koji pruzaiu nom pornicaniu susiednih slojeva tekucine.. I . Prema nacinu pl'oizvodn}.···1--------_····. i na rafinate (kerniiski I fiZ1Cklprocisceru.--. " . ulia za hladenje.55~0.a upotrebi diiele se na m?torn a ulia.. ulja za osovmc. Apso1utna viskoznost.5 3.. koljcnasto vratilo vaniski lei.~:_I__ I_ ~:~ I__~ I-~- ~._.o19zenija.6 -0."j oinice. kaljcn kov.... znaci da ~~ dodatkom saI?una pobolisala kvaliteta maziva pa ono postaje otporrnje prerna prrtiscima..-----_ .--- I 9.. olovna broncajc. ulja za obradu kovina (za rezanje I h]. olovna bronca/c. Idaje pogonske 125-polugc oinicn --250 dvotaktne.--. 348 Prema viskoznosti diicle se na vretenska (rijetka).65 . -1--- I 10' 10'-- T-~I -l~~2 I 1 . _-\_ _--_ 10' ..------- 9. vazelinska ulja.5 -0.--150 10 3 biicla bi jela bijela bijela bijela kov.---0.. od s~p~n~ i mineralnih . 14Eo/50°C. dinamlcka viskoznost jest otpor kojirn se sloj tekucine povrsine 1 rn 2. u odnosu prema drugom takvorn sloju koii miruie.-------bijela kov. kao sto su sposobnost podmazivanja._._---_ ._-_ . bronc" /ccHk -- _ Za lokomot ive oi nice i krizJ)C glavc vodilice krizne glave Za automobilske i avionske rnotorc sporohodnc. a razljkuju se i prema posebnirn osobinama.~m" !'-'-..1 _ _ i ' __ I '".--~-~~--~ kps _________ .. skraceno.l._-_.ulja.~. Viskoznost. Idaji Makdmalne vr i icdnost i [kpfcm'J Za le... lOb).na d:s~~late (ulja dobivena de~tl]acijom iz zemnog ulja).8 .---._.85 I cP 1~~_'.?dnosu prema kisiku.5 -0.~ ·10-' 10 _--. kiaje na koljenasta vratila 50--90 dvotaktne.81 .(nastavak) Kljzn.223._-------_ 0.. svornjake klipa brzohodne : 1. za parne strojeve.'orotaktnc.:....5 /)m sporchodne Za zg!obnc spojevc Viskoznost po Engleru [e odnos vrernena isticanja 200 ern? ulia zagriianog na temperaturu I11j' erenia (20° 50° 100°C) prerna vrernenu isticcania 200 em 3 vcde zagrijane na 20°C.~ I . ms I Materij.81 '10 ----. ponasanje na hladnoci. za tekstilnc strojeve. 10 ------_ ... bronca/celik kalicn crveni U\') broncajcelik . (tablica 7). a otpor Viskoznost se izrazava u raznim mjernim jedinicama rnolekule neke tekucine medusohie zavisna od temperature (v.tr~nsforma5ors~a ulia. _----------_ .0. Sapum (spojevi :0 349 . Oznacuje se s . lezaje oinica 100(pogonskc poluge) -···150 v (izgovaraj ni) = gustoea = y --. I . djelovaniu metala. ~apustanJe).7 O. ka ljcn kovina/celik kovina/cc lik kovinajcel ik SL/C!elik 0. --~~~~~-- . -I-~~~----··--~-----crvcn i metal/celik biicla kovina._-~- L:::.. Id.. lezaje oin ica sporohodne.81 ·10 . djclovanju topline itd.. ~: i .81 '10' 9. pogonskc poluge oj nice sporohodna koljenas to vratila brzohodne 1.130 cet.n' ... 0. 0 0 150 30 90 50 celik kaljen/cel ik kaljcn SL/cclik crveni l iv. 100 °C 0 dredui s: z b og.45 -0. a u tehnickom sustavu mjera ima dimenziju kps/m".7 ~ 0.- 3.9 0. 50 °.7 350 broncarcclik _ 5..J::ls. postoianost u .-~~ ---_. koljcnasto vrat ilo glavni lciaj. 981 em/s em? kps 2 --kp/Cii"i-·-. kalienic. iznosi 700/50 = 14 Englerovih stupnjcva ili.7 pm } sporoavionske motorc 2}3 pm hodnc .02 '10- 1' 10 ..6 ..__.9 1._------------_ Z. Dodavanjem sapuna (slobodnih od vode) mineral nom ulju povisit ce se ne sarno viskozitet nego ce i krivulja viskoziteta biti p.l: v [m/s] blnainica/rukavec lid p (poaz) pip (cen~iPonz) I ! N...5 3 ------ . kaljcn -_ _.e ~i1ele se . ------- ------J 50 90 240 -_. odnosno jedinice prerna tablici 7. ulia za parne turbine. vodi.5 '-0.6 -1. 9._- bijcla kovinajcelik olovna broncarcelik olovna bronca/ccl ik kaljen olovna broncajcefik kaljen _. Mineralne masti su plasticne tvari dobivene najce~ce. Usporedba jcdinica dinamicke vlskoznosti izrazene u razlicitim sistemima Tab1ica 7. Jedinica apsolutne viskoznosti je: 1 poise (izgovaraj poaz).6 0.. suprotsravlja kretaniu brzinorn I mis. ulja za redukt~re.... toplini.75 Kmemattcka viskoznost je apsolutna -I) viskoznost dijeljcna gustocom: '~g = Za d izl-motorc cctvorotaktne. (prenosnike).. klizne Idaje podmszivanicm sa zracnim -._0._--" --~------.. .. mr~og ugljena.8 0._. gdje ie istjecanie 200 ern" traj~lo 700 s~kund. --~.O~:_~. a u manioi mjeri kame~og ugljena.6 -~~ 10 120 80 ~-------- . _. olovna broncajc.jc na koljcnasta vratila 55-. Viskoznost ulja pri temperaturi 20 .. ~~ jedinica kincmaticke viskoznosti je 1 stok (St) = J em2/s.. Stoti dio naziva se ccntistok Za vel ike cncrgetskc motorc (stabilne i brodskc) S porohodne.adenjc. Prem. ~ 9.. odnosno preradeni destilati). Idaje kcliennstih vratila sporohodne. a IstJe~anje 200 em 3 vode 50 sekundi.. -. Viskoznost Sva ulja postaju zagriiavaniem vise tekuca. __ . I I I 1.43 Vrsle maztua ------_ 1..4 Mineralna ulja su proizvodi zemnog ulja.. strojna ulja (srednie gusra) i na ulja za eilindre (veoma gusta). toga 'sto su re uje neka ulja vrlo gusta i niihovo bi istiecan]e pri 20° iii 50 predugo traialo. ilkriljca. ~lsk~z~ost po Engleru izmjerena kod 50°C.

Neke csobine tih organskih ulja i masti iii. kalajev.1 ulja maziva za podmaxivanje Tablica 8. Osnova je primjene grafitnih maziva kod vruCih leZaia u tome sto je grafit 40 puta bolji vodic topline od mineralnog ulja. Visoki pritisci.5-10 1 . Iz tako razliCitih svojstava sapuna proizlaze i razticita svoistva mineral nih masti. Voltolizi- Pregled Normalnn Oznaka Viskoznost "E 2..-. odlikuju sc dobrom viskoznoscu. Postoje i takva ulja za busenje koia se sastoje od mineralnog ulja i emulgatora (5 -10 %)..02-·0. Etilenska ulja imaju odlicne osobine.---. Ta se ulia dodaju mineralnima da bi se ovima poboljsala kvaliteta.----~-- 2.. Kao iivotinjska maziva dolaze u obzir riblje ulje.1 -0. Prednost tih drugih ulia jest mogucnost niihove upotrebe za posebne svrhe. Upotrebljavaju se kao sredstva 'la hladenjc pri obradi metala na busilicama.2~IO 0..-.8 io -15 5 ·--10 0.). Sfntetlcka maziva ulja jesu ulja proizvedena razlicitim postupcima.02-0.>C (za podmaz. Uglavnom se upotrebljavaju pri visokim tcmperaturama. _-·----1-----1 50 .. ricinusovo i kostano ulje). Prema nabroienim osobinarna mogu se sinteticka ulja usporediti s najboljim parafinskim uljima. kosrano ulje i vunena mast (mast iz vune).5 N 25 3.1 0. Sastoje se od masnih kiselina i glicerina. tvrde). Kao biljna maziva dolaze u obzir maslinovo. aluminiiski. Mast na bazi narrijeva sapuna primjenjuje se za kotrljaiuce leza]e i za vruce lciaje koii ne dolaze u dodir s vodom. kod vrucih lezala.1 0. Ncdostatak im je da se tope u vodi.5 50 i 4. Tome jos treba dodati vodu. odnosno iivotinjska i biljna maziva jesu organski spojevi ugliika. .. ima ~a~ kreda b~jelu boju.... Osnovu tih ulja cine organski spoievi silicija. koja se cesto pojavliuje u radu strojeva. no DIN N4 N9 Pri "C Optcretivost p [kpjmm''] I i Brz ina klizanja v lm/sl \.25 0. To je tvar koja nije rastopina. dobra postojanost prerna kemijskim utjecaiima i dobra toplinska vodljivost. a nisu topljive u vodi. sadrzavaiu oko 2 % vode. Proi:>:vodnja im je skupa. Ovamo spada njihova odlicna prionljivost i sposobnost za stvaranie uljnog filma.--.-. mekane..2-.5 do 50 I 1 9 12 15 19 30 4S 50 >0. dobre viskoznc osobine. Temperatura uljn ko]c Izlaai iz process podmazivania nc smi]e prelaziri SO°C (pcdmaz ivunic uroniavanjern).1~ 2 . priredeno od jednog dijela ulja za busenje i devet dijelova vode..-------.ivanje mazalicama). za podmazivanjc su mineralna ulja pogodniia od silikonskih.-----.5 ~'~"~·~··---1·--·-----·--·--"-'-'.~ N 16 I 2.. Upotrebljavaju se za podmazivanje leiaja izloienih visokim lcmperarurama i visokim opterecenjima i svagdje gdje postaji opasnost polusuhog ili suhog t1'enja.84°C). Dobro uije za busenje.. slanina. ----. Stvaraju se masne kiseline.--. napose uz metalne povrSine. postoianost pri visim temperaturama (do 180°C). vee fino razdijcljena disperzija.. Mjesavina ne smije biti kisela (zbog rdania). prenosi hladnoce.SO 6. a pl'ip1'emljena mlijecna emul'lija ne smije nakon 24-satnog sta)an)a stval'atl na 350 Normalna ul]a nc udovoljavaiu nikakvim poscbnim zahtjuvlma u pagledu postojanosti. Pogonska temperatura I [0C] do 30 30. 2. odnosno mastima. visoku tocku kapanja (120o-200°C). Raznim kornbinaciiama masnih kiselina i hidroksida metala mogu se dobiti sapuni razlicitih svoistava. a dobro je da je malo ulkalicna (ako sadrzava Iuzinu). I mineralno ulie moze bit! razlicitog viskoziteta. Grafitna maziva dobivena su upotrebom samog grafita iii mjeSavine ovoga s ma'livim uljima. Masri na bazi kalcijeva sapuna imaju rocku kapan]a 80° -90°C. · . Ucesce sapuna u ulju krece se izmedu 5 i 50 %.. litiiev sapun itd.8 --.5 i -------··1·--.-- I 50 Ulja zu pcdrnaxivanic Oznaka po DIN (oIl) [) 4 2. maslinovo.-. · ---I---~ Vi skoznost 1(0<1 ·C Silikonska ulja pripadaiu skupini sintetickih ulja. kao sto su prenosi top line. .. u proizvodnji gume i umjetnih materiia. tesko se daiu prernasiti.··---i-~--~l N 68 N 92 N 114 ----.. Proizvode se na bazi etilcna i iz drugih tvari.. Prerna vrsti mineralnog ulja imaju dobru sposobnost rnazanja i otpornost na pritiske. nadalje kao ulja za parne cilindre i na mjestima povisenih pritisaka (puznim prenosirna). Ulja za podmazivanie (destilati) nc udovoliavaiu zahtjevima ac ulja upotrcbljavaju sarno onda kad sc nc traZi postojanost tura ne prelazi SQI. napose nisko stiniste (do -60°C) i dobru otpornost protiv starenja. Danas se masna ulja upotrebljavaju uglavnom kao dodaci mineralnih ulja.1 20 (dcstilati) D92 12 50 ···--. glodalicama itd. U te masti ubraiamo tovotnu (Staufferovu) mast. Glavne znacajke sil ikonskih ulia jesu nisko stiniste (do . Mogu biti razne konzistencije (polutekuce. ricinusovo i repicino ulje. Voltolizirana ulja su masna ulia. Emulzijska ulja (ulja za busenje) imaju zadatak da dobro odvode topliau. polimerizirana pornocu elektricnc ranje iii elektroioniziranje izvodi se pri obicnoi temperaturi. Upotrebljavaju se osobito ondje gdje nastaju polutekuca trenja. a danas se primjenjuje uglavnom koloidni grafit. olovni. . Pr i poiacanim zahtjcvima (podmaz ivanie cirkulaciiom) valia upotriicbiti posebna uli a. Ta protiv starcnia i kad pogonska tempera- povrsini uljni talog..masnih kiselina i hidroksida metal a) koii se dodaju mineralnim uliima iesu tzv. sto znaCi da u mineralnom ulju sadriani koloidni grafit osmie lcbdjeti u tekueini a da se ne taloiL Djelovanje gl'afita u mazivom ulju sastoji se u tome 351 . -. Medutim. Osim kao mazivo ulje silikonsko ulje sluzi i za proizvodniu silikonskih rnasti.--·.. Ako se osim hladenja traii i dobra mazivost.02 O. --------. Ta uljna emulzija svoiim vodenim dijelom rashladujc alat i predmet obrade. vodika i kisika. Prije se upotrebljavao pahulja· ~tj. Masna (organska) ulja. Takva ulia nazivamo i kompaundiranim uljima. koje najedaju dijelove strojeva. dobrim temperaturnim osobinama i visokom otpornoscu prema koksiranju. Ioj. prema stareniu l postojanost i pr-i niskim tcmpcraturama. a u manjoj mjeri sVl'ha im je i mazivost. Njegova maziva sposobnost oeltuje se time sto se Iako priljubljuje. Zbog toga su i manje prikladni za podmazivanie strojeva od stabilnih mineral nih ulja. Zbog toga im je glavna namjena kod strojeva koji mogu doci u dodir s vodom ili s vodenom parorn.-.. za stvaranie tzv. . onda se mora upotrijebiti odgovarajuca kOl1centracija ulia za busenje i vode... Masna mineralna ulja su mjesavina mineral nih i masnih ulia (repicino. koii sc postavliaju na norrnalna ulia. mast za jamska kolica i kolomast.-.--N 144 N 225 N 340 I N 36 N 49 20 i 3.5 0.1 0. a uljnim dijelom zasticuje od rde (posto voda postupno ishlapi). kako ih jos nazivamo.. masnih ulia. rnasnih mineralnih ulja.-. struie. kao i para. razorno djeluju na bilina ulia i na zivotinjske masti. cinkov. temperatura. metalni sapuni (kalciiev. natriiev.02-0.5 ~0. ..

~- '-k-al-)l-ii~-te-->-1-80-'-C--~------sapun na bnzi l itija CP -. Gotova smjesa mineralnog ulia i grafita sadrzava 0. i to kao Cisti MoS2 i kao 20 postotna uljna susperzija.. ~--. i 10.bozo sapun N~Li kapliistc > 352 353 .~:-l~~:~--.-. koia je s obje strane narnazana maslacem. 1 ~ CP -.NT CP CP VT T --~-·--------I·------·-·-···-··~-~···------·~--~-·-----' ._2:_~ __ 1.~t:o ~.~~ .----------kapliiste > 180'C supun na bazi litiia -. ako se radi 0 kernijskom utjecaiu.. Naicesce se upotrebljava u obliku praha. __ :""""""" __ ~L~.. I> 100'C kapljistc > 230'C baza anorganska n = 50-200 8.__ 12 91 62 49 37 ... Stvoreni tanki slo grafita cvrsto se liiepi uz metal.__ ~_~.20 do 12S"C norrnalno optercccnje \.EEL ~ CP CP CP Naein podrnaxivanja Uvieti pogona: temperatura t rOC] brei okreta n [rnin="] premier rukavca d[mm] Karaktcristika maziva ~koZit~~~~--~T~~~- _ _ ~ NT S VL ---I~--"~ I kod 50"C "E cSt krutistc "C rnax .. Dobro [e da se pri promieni radnih uvieta stroja iIi uredaia 0 izboru maziva konzultiraiu microdavne sluibe..::.. koje se time izravnaju j postaju glatke.0 n = 200-700 . Osim prirodnog postoji i sintcticki MaS i.l itijska mast Lis/3 ·~lit-ijSka-m-.-j-m~~ __ 200 -5 ...-1 l_90_-.1-----. d· n > 200 000 170"C. -.-.._-_2_5~-.n podmazivan]a ! ·n I cSt plarni§te. Mazivo koje se prcporucujc (nastavak) Uvieti pogona : temperatura t ['C] bro] okrcta n [min -1 J premier rukavca d[mmJ Karkteristika viskoz.. ----~--~ Tlacno i < 60'C kaplj iste > 85"C s apun na bazl Ca kapljiste > 85'C sapun na bazi Ca kapljistc > ISO·C snpun na bazi CaNn _..0 7.._.• :: ~ .-._4_0_"C_~_~I-_5-. ... Tablice 8.__ 2.. Pri visim temperaturama treba da je viskoznost ruaziva ios dovoljno visoka (krivulia funkcionalne zavisnosti viskoziteta od temperature treba da irna 5tO blazi uspon).-. sloieve postoiane prema tlaku i prema ternperaturama... Tab Ii ca 9.2 . n = 700-3 000 n > 3000 1_. Prirnjeniuic se ondje gdje se ne smije podrnazivati uljem i pri niskim i visokim temperaturama (~180 do +550°C) iii..~ . Klizavi rneki MoS2 stvara dobrirn prianjanjem.8 !9 -5 180 . na 1eiaje. 12 91 -5 210 L 100 ..-. 62 --_-._-=:':_I~ -_5_1~18_0~ 7.---- . .5 6. izbor mazlva T'ab li ca 9._O__)_37~ __ ."" "~-== _ ~::-. Molibdendisulfid MoS2 [e lamelne strukture slicne grafitu.-.. Poiedine iamel e daju se medusobno pomieati...U.-. MoS 2 se moze usporediti s kriskom kruha..-..~... .---~. daju pregled rnaziva.tet' kod SO"C maziva huti§te "C max.. plamiste Co min (domace oznakc po JUS) -n-<-7-0. n ~ 1500-3000 n t -5 _--_ _-_. Pri tome su osobine klizania dobre.. -------udarno optcreccnie In> 3 000 -~-------~ --------~ ..l'_'.170 140 180 CP ~ S ---_-~--CP CP - VL I···-~---_·--··. alieno kao igrace kane.-"s-t-~-PLis/3 U!jem cirkulacijski ili prstcnom » 0 'C -5 ····5 210 200 200 .~. t_"".6 __n_·_~_7_OO~~· ..6 4.. Pri iako visokim specificnirn pritiscima (p ~ 300 kpjcm") moraju maziva imati svoistvo povecane viskoznosti iii povecane prionljivosri ako pritisak raste. _5 \" 2~O - cirkulacijsko ul]e super tesko cirkulaciisko ulie ..!_9~.0 30 -7 -·2S EEL -c KH - S I 23 FRAKTICAR III .--. Upotrebljiv je za rad u uvjetima visokih pritisaka i vakuuma niskih (~70°C) i visokih (+400°C) temperatura.5 5. 9. Obratno je kod vecih brzina: viskoznost mora biti niska.·O. osobito na metalne povrsine. izbor maziva (za klizne i kotrliaiuce lezaje) te izbor rnasti za podmazivanje Lebji klizni kotrljajuci. Opci [e kriterij za izbor maziva: Sto je visi specificki pritisak i sto je mania brzina. -3-4--2-5-5 ~ .VT KLIZNI LEZAJI PQDMAZIVANJE Uljcm rue no n < 50 .2 % koloidnog grafita.0 ~5 140 CP CP ---._.. ~.. a maslac atome sumpora.k. Nae.r.----l CP -S . -. kao uljna pasta.. ~·s . 60·C KOTRLJAJUCI "Uljem LE2AJI .---~----. a isto tako i ucinak podrnazivania. Kruh predstavlja atome molibdena. KS KS NS - 3 2 4 ». 8.-I __-_2_5-. to visa mora biti viskoznost.--1~4_0_-. ~--.4_.:::.--1 _K_l-_I_-_1_'__ __ t 1 = 0-60·C 5. Izbor maziva je u najvecoj mieri stvar iskustva. .=:~.-. Koloidni grafit dolazi u trgovinu u koncentriranom stanju.------i iIi mazalicorn ___ .__ . l).05 do 0.".~ ~ » < 3000 0 1..---~··-·~:-7-0-0---3-00-0--_.:.. ~. .510 se njcgove nebrojene cestice (velicine od oko III 000 mm) smiestaiu u sve neravnost (hrapavosti) kliznih povrsina.VL .__ ~__ :~._:e. I -----------I~-----------MaUu d· n < 200 000 t = .. "C min Mazivo koic se preporucuje (dornace oznake) po JUS Ma§cu Mazalicama t -----~----. I----·-----I-~~----····-··------~-·------normalno optcrcccnic n = 700·-1 500 .

~~~1 40E/500~_~ vis~~':_n_~. a time i rashladno dielovanje.4-1. smanjenjem rubnih pritisaka izazvanih deformacijorn rukavca. Sil'ina lezajnc blazinicc b proizlazi iz cinicnice da bi rubni pritisci izazvani defor.ii--~-"--'----------'---'---.-..0 0._Ulic . kaleij.] 3 10 30 7 2 I 11. ad vrste podmazivanja i od hladenia.-~ d d = _._I.Izbol' vrste masti za podmazivanje leza. moze se povecati povecanjem kvalitete naleznih povrsina.. Optimum opteretivosti Iezaja imarno kod tp = bid = 0..d [mm]. vecorn viskoznoscu maziva.. natrii Iiti].. Povecanjern oJ! raste protocna kolicina maziva.5 Pro ra cu n kliznih l ez..223.. izvedbc.~I_~~·ln.. knlcii. Z = D ._.-z1-PD-2) u S dop p [kpjmrn 2J ® Poprecn i lobi Reiativna zracnost lji zavisi od srednjeg specificnog pritiska p".__ .- ~ . bld---':_ 12 @ Nosivost kliznih !c""ja Rclativna zr'acnost lji.~~~~~~n" 4'E/20'C ~k~------" ---··-----·I--:~. P dop 2J (1 = broj grebena) _ NiS_~'-Srcdn] i .c~ s..eljew do notI·..__ ~__ .= ...080.3 kli@ Poprccni l. Bijela kovina Bronec Sintrovani Plasticne metali mase treba dobra Visoka 50-80'C ~I..5 3. litii.05 -0.. Kao relativnu zracnost (lji) oznacavamo odnos zracnosti (Z) svedenu na jedinicu promjera rukavca: Z D-d ~ = -. p= 8. 11 kplmm2 5. . Zracnost .-. kalcij prostora NaivlS.1 1. kalcii....-.: .. Iitii. smanjenjem hrapavosti kliznih povrsina. natri] Za blazinice lezaia grebenastih rukavaca @ [kp/mm 4F P = -.litii:_kaleij . S obzirorn na to mogu se za dop P dati samo orijentacijskc vrijednosti (tablica 11). do velikog habanja i do visokog zagriiavanja. 5 X' 1\ _.r... .. do Povgena '~~-----I~---""'-"----'--'~~-'---·ViS_~.r-- - dop P je zavisan od uviera pogona trazenog vijeka trajanja leiaja. povrsinom lilii. __ . naldi I viskoznost ~..00 c1e2aja o 01..1.j s prstcnom oslonom ~~ Poprecni lciaj grcbenasu j -~~:--~'----------I~ij.04··. iznad 80'C Vlaznost Suho .~~~.-:» r CD.-. maciiom vrarila ® doveli kod sirokih blazinica do velikih gubiraka energije.~~i~:~h. dop P F fkpjmm 2J ~3 ~ 2 f--I-!..----Radni pritisci Ulina komponcnta ..._. Normaln. Na @ prikazana je zavisnost optererivosrt lezaja od odnosa tp = bid (relativna sirina lezaja). _-. Kao apsolutnu zracnost oznacavarnn razliku izrncdu promjcra blazinice D i promjera rukavca d. i specifienim pnitfscirna vlasnostt p rosrora 10.. Dopusreni specificni pritisak. materiiala rukavca i blazinice lezaja.aj a t: .:. Povecanjern t pada nosivost l ezaia p3 da bi se postigla ista nosivost treba 355 354 ._..~!. odnosno blazinice Iezaja @: Pm . ·7 L\ 1\ _\ -r-t-r- Specifieni pl'itisak racuna se kao srednji pritisak Pm iz opterecenja svedenog na jedinicu proiekciie povrsine rukavca. (D/ .050.5 Livcno .._. tj. Ta blica Temperatura Niska ispod Sapunska Ol'ijentacijske vrtiednosrr za sredn]t dopusteni speclficn! pl'itisak dop p F komponenta j I minimalna Ulina komponcnta 30E/50'C viskozno.. _ I ( Vece vriiednosu zania iii odabrati birat i za niz" brztne podrnaz ivanie . dop pi [kp/mm'] do 0.. Uske blazinice imaju pri istoi kolicini maziva brzi protok (brze hladcnje) i veci pad pritiska po duzini lezaja @. kalei!. __ I~inim:~ ! rninimalna Sapunska komponentn 0..~"oznos~i. I"--De sp«if/~na 1.s~ 4'E/500~ __ ~ viskoznost 40E/50'C - Materijal blazinicn I Tablica max brzina klizania [m/.t 4'E/50'C + SoC + 30'C + 50'C i litii. kao i od vrste maziva. i od brzine klizania v [mls J.a prema temperaturt.:j~.. ~ 'c 6 -' = d--:--t.. Kod aksijalnih lezaja prema @ je specificni pritisak p.-c·-------·--··---··-- I ulic viskoanosti minimalne 4'E/50'C Promjez nukavca d odreduje se prema opterecenju i dopustenom savojnorn naprezanju iii se dirnenziie rukavca uzimaju konstruktivno i kontroliraju naprezanja.Du') i . boljirn hladenjem. -.--. dop p.

.~). brzine V [m/s] I visokc vrijcdnosti spccificnih pritisakn <jI = 0._.. niskc obodne pm [kp/cm ') brzinc " [m/s] i srcdnic .025-0.cc~__ .~ ]20•• . ".3 0..00394 -- Relativna debljina uljnog sloja h.8 0. ---.5 0. 0. otezava dilatacija prcma van.0017 0'.000 74 0.001 78 -~.001-0. Vece i. kutne brzine (w .4 bruscn]e bruscn]e Prcko 50-SO -.6 razvrtuvanic - Premier vratila d [mm) !_~.0.0.1 0. 0. a u tahlici 12. Bronec @' Relauvna zracnost V dana U zavisnost i od pm [kp/cm'] i V [m/s) kovir:a i crven i metal matcrijal i blaxinica Izbor relativne zracnost! <jJ [%.m] Postupci Busenie Fino abrade Sintrovani Plast icnc mase koje se mogu postlct razlicitim obrade 15.7 -1. Lezaini materijali s visim kocficiientom toplinskog istezanja traze veci 0/ jcr im se. mora se uzeti u obzir i zakosenie rukavca u odnosu prema blazinici..00224 0..001 65 0.0.d Dd Relativna debljina uljnog sloja zavisi od (0/).000551 I 0.---- . 000620 Naifiniic 0.8 tokarcnie 1. 2h 211 relativne zracnosri: h. Tablica 14.2 -~-. morad.00456 __..1.:---.00148 0.6-12. U tablici 13...6%.W . <jl= I..2 0. Prerna iskustvu 11 ~ 0.. Vrijednosti za relativnc zracnosti Tablica Materiial Bije!.17 Z.002 ?. --~-. dane su vrijednosti srcdnjih relativnih zracnosti q. 0..8 0. Osim toga.~-° 000 41 0.·-·~"·-·"I--. [(_tm] Srednie vrijednosti relattvne zracnosti tV kod raz!icitih dosjeda Tablica 13.8 0. Postupci Fino tokarcnie Naifini]c obrndc . Za visoke obodnc brzinc v [m/s) i visokc spccificnc pritiskc .001 50 0.0005-0.120 ______ Prcko --- ~.cc 0. medutim. Isto tako. = _ = . no isto tako vece 7 dovodi lakse do vibraciia i do nemirnog okretanja vratila.r relativne sirine lezista (bId).~ .00045 I I ! ! 0... a pri niskim brzinama klizanja-maleno.. •• .~. pa nastaje deforrnaciia prema unutra.001 06 0..I H7/c8 I H7/b8 H7/._...5 0.00382 pritiska N ormalni lczajj Visoke obodnc brzinc (Pm = :b)' 11. Pm <jJ2 C1 C1 faktor 357 356 ._ . cbodnc brzinc = --.__".--. brzinc v [m/s] i umierene vrijcdnosti spccificnih pritisnka <jI = 0. dane su uobicaicne vrijednosti za relativne zracnosti .~. da bi se postigla ista nosivost lczista.025.6- I Hrapavost 6..025 -1.6 0.2-· 6. = ~. sa]]1o prema van...002 20 0.00282 Prcko 80 -.3 .000 53 I 0. brzinc v [m/s] i umicrcnc .012-0._ 0. Ako ie Ii vece od te vrijednosti. vriicdnosti specificnih <jl= 1-21" 0/ 12. a to smanjuje zracnost (osobito kod plasticnih masa). vrstama Tablica [jJ. a time i gubitke izazvane trenjem. I <jl 0.00 1 16 0.3 Poliranje razvrtavanic mehanlcko clektrolitno I cH7/g6 I I " ID/f7 H7/c8 \ H7/dB i .50 Najfinije Fino Honovanie Lepovanje Superfinis .. .. kod razlicitih dosjeda. specificnc pritiske Pili [kp/cm'] pm [kp/cm') pr itisaka ~~~~ <jl = 2-3%.0045 Debljina uljnog sloja 11mora za tekuce trcnje iznositi bar onoliko koliko iznosi srcdnia hrapavost (tablica 15) kliznih povrsina..p..5%. Povrslnske hrapavosti hod vratila je nemiran.).001 3] . pri vecim brzinama klizanja biti veliko. Obratno se relativna zracnost bira u odnosu prerna specificnim pritiscima.6-12. niskc obodne pm [kp/cm'] Z.00031 0.3-25 1.1 burgijorn -100 -6.. srednjeg specificnog Preko 180····250 \ 0. _.8- 0. viskoznosti maziva je dvostruka deb1jina sloia svedena na jedinicu 2h h _ = -.!_~.~ .c. Poliran]e Prcko 30·. I Hrapavost [.000 24 I :Niskc - I 0.002 12 0..000 7 I i 0.8 -0.2%. = q._---0._ _ .00359 .. ..} prema obodno] brzini pritisku Tablica 14.. . __ _. --.povecati viskoznost maziva.00204 0. .000 92 -_ .000 91 ~~---------I-~-"---I ----I --~-~~ 0.. Deforrnaciia rukavca jc.II R- r '1} = _. Zn srcdnie obodnc pm [kp/cm'] Z.)! smanjuje trenie.6 3.41._-.9 Najfinijc Fino glodanje g lodanje 1.00[ 0.S-2.. _ blunja nj e blanjanie Nuifiniie 6. omogucuie izbor relativne zracnosti <P [%1 prerna obodnoj brzini v [m/s]._c . s obzirorn na kruto kuciste lezaja. Z q. ..0.- c ~osjed iii pr~~~/vratilo ~ ~ __ Fino ~.- ISO t . Za visoke obodne .3 -0. od relativne zracnosti rukavca (. Na ~~ dana [e relativna zracnost <jJ u zavisnosti od Pm i v.002 75 0.. ---- '.

0 0.I.6 0.150 0.731 0. Sornmerfeldova broja So reciprocne vrijednosti = Pm tV 1)(0) Izmedu dinamicke viskoznosti priblizan odnos: i viskoznosti po Engleru (relativna viskoznost) postoji za razlicite relativne sirine lezista bld zove se karakteristika lezaja.3[ 1 0. Vrijednosti Somrnerfeldova broja So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta € = 1 . ~.0697 0.7-0. .. 0.257 0..: 0. za ze1jenu re1ativnu debliinu uljnog sloja i za izabranu relativnu sirinu lezaja bld.1.95 lezaje s za norrnalno opterecene lezaie o: ~~ ZM~nost Re1ativna debljina uljnog sloia h. u kojoj je dana funkcionalna zavisnost vrijednosti Sommerfeldova broja So 0. = 20-25°C) koeficijent trcnia.233 0.tJ P .727 1.585 4. y "'" 16.477 2. a eLIT Sommel'feldov bro] So u zavisnosti od relativnog ekscentriciteta relativne sirine lezaja bld Sommerfeldov broj za rRzlicite rclativne hrine bid s = I .779 1.724 1. [kpjcm ' s . odgovaraiuca vrijednost So. = -R e ~r Temperatura uljnog sloja pri hladenju zracenjem (Iezaji podmazivani prstenom ili mascu) zavisit ce od snage trenia pretvorene u toplinu F . I' i kolicine odvedene topline eL" • d .339 I 1.599 2.720 8.[48 1.0 tu - = 0.75 I 2.822 1..42 + 0.0329 0..' 0. Relativni ekscentricitet c @. tjI~ So [kps/crn 2] se iz dinarnicke viskoznosti: (0) Kinematicka viskoznost u cSt (centi Stoke) izraeunava v cSt = _2l_ p [rn 21s) p 'I') = [g/cm3J gustoes maziva = specificna = dinarnicka viskoznost reP] tezina dijeljena sa zemaljskim ubrzaniem ulazna temperatura ulia = 35° .225 0.167 I - 1. "" 0.463 0.029 1.320 1 1.120 If 0 rOC] I t 0.118 I 1.115 0.109 0.44 za teske lezaje s velikOI11 povrsinom hladeuja.601 9. [L .7 za jako opterecene 0.996 2. b (tm . [.226 0.5 0. [J.2 0.040 1. (tm .365 0.. tl [0C] r~ tivnoj sirini lezaja bid moze ocitati iz dijagrama © 0 = d· b~ .4 0.I. ' (0) . sveden na iedinicu rclativne zracnosti [LIt.Funkcionalna zavisnost relativne debljine ulinog sloia h.518 0.I.h.3 o..lz = ~-IT--~'a [0C] tm (C) (0C) [.5 0..8 0..16 kod mirnog zraka i za lake lczaje .75 0.221 9.5 .219 3.¢ Potrebna dinamieka viskoznost mazlva '1] [kpsjcm "] moze se izracunati ako se iz tablice 16.001 t (t je temperatura na kojo] se c [kcaljkg 0C] mjeri specificna toplina) faktor zagrijavanja koji se prema relativnoi debljini sloja (lIr) i relao lu [0C] - «. Pri podmazivanju mascu [L = 0.04 ~.5 specificna toplina ulja "" 0.' a2 0.0.3 0.771 3. )' tm .177 0.190 0.496 0. ~--:-~ Pm • = 1 -h.881 4.2 ~hr t ivne 9ro~~~~~--~----r-~ 0.143 0. (0) . h. svcdenog no jcdinicu rclativne zracnosti 0. a odatle: .r (0) 358 359 .351 0. 0C] kapacitet zracenia IeZaja relativno vrijeme rada lezaia "" 0. > 0.. Taj kocficijent trenja.80°C) " " okoinog zraka.540 0.1 0.415 0. za razl icite relativne sirinc le'aja bid = f. kod zraka u ' pokretu (vozna sredstva) petorostruke vrijednosti.5 0~~U---_L--_L--~--~ 0. tz 0.3 Za h.-.3 0.208 5. Ct. 7) @ Funkcionalna zavisnost koeficiicnta trenja fl. Temperatura ulja na ulazu (to) i na izlazu (tl) pri htadenju cirkulacijom: tl F .e e .5 = t'E'j-=.391 0..892 1. • (0) '1' = . od tzv.268 0.(0) od e (relativnog ekscentriciteta) za razlicite relativne sirine lezaia bjd. i relativne sirine lezaja bld dane su u tablici 16.891 10.h. od re ladcbljinc ulinog sloja II.9 I bid = 0.062 7.679 1.5S°C) izlazna temperatura ulia (tl = 90° -HO°C) (kg/em 2 0c] .05 do 0.439 1. = 1 ..5 0.1 0.a bid ocita. srednia temperatura uljnog slo]a. 7). Sommerfeldov broj (So) je bezdimenzionalna jednadzba.7 0.25 0.254 1.134 1 0.526 0.236 2.hr @ Funkcionalna zavisnost faktora zagri] avania 0 od relativne debljine uljnog sloia hr za razlicite relativne !jrine Ieza. h..192 3.618 0.782 1.759 2. mozemo u funkcionalnoi zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja IIr i relativne sirine Iezaja bld ocirati iz dijagrama na @.167 1.117 4.kapacitet hladenia ulia = 42700 c .068 0. Tablica 16.3 lezaj radi nemirno.253 3. ~ 0.

00 0 a odatle viskoznost u °E. . ako se hladenie izvodi cirkulaciiom.17 [mml. . . d. '" = . Ills] ~'d2'b.. uzima se da stvarna protocna kolicina ulja bude Kolicina topline koja se odvodi clrkulacljom ulja iznosi: (i-:-r. = . Idaja n'n Tablica 17. 2 .~= . izracunato Podaci iz dijagrarna So" [2. eSt/50'C [mm] tV 2 Izracunato mtn = Dnlln d ~ dmax = Askijalni lczaj s ravnim oslonim povrsinama @ moze.' [mm] [mml = '" [kp] b = .. 10' .. U izvedbi kao hidrostatski vise pritiske.. 7 .6.' ' .d . . '}. 0. . (prerua (prcma 1 .zra unato Ii = .... [mm] dmax '" [mm] dmlll .. 5 .. prerna proracunanom iii prihvacenorn prornieru rukavca d. tablica 15) 30°C a tl ~ 80°C. .6 Pro r.320(3 (tu - . = }l .acu n aksijalnih lez aj a ····----------I~---------------------------------------------I Dmox . ". promjera rukavca i 8irine Iezaja izracunati srednji specificni pritisak Pm te izabrati lezaini materiial prema Pm i v. v = d'n'n -"(.. prihvacanje izracunatc .000 5-0.. bid i hr i s iz tablicc bid i h.n tl) [mm] prcma F Q . za brz proracun kliznih .~1!:~ = 3200 tl '" [l/minl .Izbor debljine uljnog sloja h . .:.Izbor relativne zracnosti 0/ (tablica 12.protocna kolicina ulja ako je vodom odvedena kolicina top line je: tu ~ ." mm (II (tablice = 0. [1/sJ F V 8 . Do h. 6 Q" 2 1. prihvacanje Izracunato Pm = Da ulje ne bi brzo starilo. P 'S [kcm'-] SOr~ax = SOmlo.4 do 1 [kp/mm'l .. [mm] h. i 18.. odakle se izracunava potrebna micka viskoznost maziva 'I) I D'" U'ljc proraeun lezaja Tablica 18.._~~_ b Ii = 3200 [l/min] .Izbor relativne 8irine lezaja b/d(0.F= [min v [kp] = ..4-1) i proracun sirine b. do 14) odgovaraiuceg dosjeda (tablica 13).Kolicina potrebnog ulja.' = P"'So/z.1 V 10' . 10= Q ulje ~ 18 Q' [kcaljrnin] Q' [l/minl .Iz opterecenia.. povoljniji za 0. Q veda ~ 40 Q' [kcaljmin] Tok proracuna kliznih lezaja 4 = ~-:-d ' .01 i 14) em prerna vrsti obrade. co = 30. 'n . . . [mm] Dmrn . cSt I'd temperaturi 5 Proradun Q' = (/'.1 . ••• [mis]. sto 'f l' znaCi da uz odredeni ie odnos bId..= ... proracun temperature uljnog sloia pri hladenju zraceniem. 9 ....Prema e izracunatorn pornocu 11" prihvacencm '1)00 0 '" 11=--= pm ..o Kolielua potrebnog ce biti malo ako je h. 4 . ulja [l/min] < 0. daju tok za brzi i kontrolni proracun lezaja. Tablica 17.• d TJ = 'pm = _!!_ . ['C) tu - .. 3 2.. buduci da nerna klinastog procijepa izmcdu kliznih povrsina. ..~ <l! d ' .13. izrac b . D .. 10 . . odnosno temperature tu i t.17 Z i proracun relativne debliine ulinog sloja 0 2h h. h. proizvcsti vrlo niske pritiskc rnaziva (polusuho trenie) i primienjuje se u takvoj izvedbi samo do Pm = 3 do 8 [kpjcm '] a v'" = 5 do 10 [mjs]... Za lezaje hladene <l! = ".'Q~ 0. ±. ~~ So' '" [~] em' t V = 1.. malo. 6 ...~~ r ~ 361 .. 5. [mm] d = '" ± '" = .J. Prema dosjedu konacan izbor tjJ. 360 leza] s tlacnim uljem @ rnoze se takav leza] upotrijebiti za !>. iz @) . . . 16) 2" . odnos h/1' treba da tjJ bude veliko..Ako se podmazuje uljem.5 = Kontrolni o 'pm bld ocitava se iz tablice 16.k..223. W . = Z'" .5 1 2adano Obrazac d= n b .Kolicina topline koja se odvodi cirkulaciiorn.Proracun srednie zracnosti Z = tjJ . = So = ~. vridinaZadano jednost Somrnerfeldova broja: Pill tjJz = So.' b'd [kp/mm'] 1.Iz zadanog broja okreta i promjera rukavca izracunati brzinu klizania 3 . . .

Tablica 20. . I-L = .[I/minl ._-_ 00lln "" . za sintrovane materijale i za plasticne rnase. 2- koefieijent trenja: I-L = 1/-~ d -." (I" - Q'max Q'mlll tl)lIlax II)".::.i I 16.7226' 5 6potrebna dobava pumpe: 7t h3. {O. <Ji • d ?' hmo. B. < V O... ~ -'16. P'" 5dimenzi]c segmenta: = --~----1\"' F [kpjcm '] dm' b .:2 = (r~ - l'j) [WJ Wp Q . --.0.e] Hidrostatski 1- aksiialni lczaj proracunava pritisak se tako da se uzme U obzir: 6- broj segmenata: z = n· dm q·b • potreban ulja (pritisak pumpe): b. 1O~4 dm 362 hladnim valjanjem toplim valjanjem naliievanjem kliznog materijala na traku uronjavanjem nosece cahure u klizni materiial . •• [l/min] ". dm • Q = 32013 (tl .. (h • n . tablica ~ __ ~ Ta b li ca 18. F . Ako se noseca blazinica izraduie od celicne trake ili je lijevana. tablica I 6 . obliei D za sintrovane materijale i ugljen.5.. .(nastavak) (b.difuzijskim postupkorn 363 .. (prema bid i ii.·-- I S0. TC = 0. + q~ z ' b .4) u In 1" ..p = ~F . prerna ______ 1z djiagrarna b.:fP.. .. q = lib = 0. Ako materiial nema dovolina mchanicka svojstva cahure se rade od dva matcrijala nosece cahure koia na sebe preuzima opterecenia i klizne cahure (antifrikcijski materijal)._Q. .__ .. za lijevano zeIjezo. [mm] II = ~i-" hmln = . . C prikazane na @.6 do 1. Dimenzije su dane u tablici 19.d • b .84"b' -q- ------~----=------------Omnx = .5 . da]e preporuke za izbor dosjeda sintrovanih lezaja a tablica 21.. [2 [kp] 2 3 z je broj segmenata "" 4 do 16. f [·C) [. (r4 v - 1.04< h. [mml _ .p 4snaga trenja: WR = 1.. Iednodiielne cahure od iednog materijala mogu se raditi samo ako materijal ima dovoljna mehanicka svoistva da bi preuzeo opterecenia od rukavca. primjeniuju se za celik. Noseca blazinica je u tom slucaiu najcesce od celika. (prema S 0._1_ In [mS/s] l'v{I'u Oblikovan]e kliznih radijalnih lezaja 1O~2 2 z. @ ii.. klizni se materijal mose s nosecom blazinicom povezati ovim nacinima: 1 F = ~1?rh2(1 'I{ • W • dm .5... ~ . W .is: t'u [mm] 8- potrebni protok maziva: Q _ b. jednodiiclnc cahure mogu se upotrijebiti same kad je moguca montaza rukavca s cela..tu) [Ijmin].< 3200 " I---~ tu _ II 0 Pill ?' (I. q ps em m .. C1p [W] poraet temperature uljnog sloia: t= Q'c'P WR +_ Q'c'p Wp [0C] proracnn za na- Proracun segmentnlh gibne segmenter 1opteretivost lezaja: aksijalnih leiaja @' Hldrodlnamtck! Lezaine jednodijelne cahure oblika A.6-0.In n 1"v/l"u 1'~ - f I'U [kp/crn "] 7- viskoznost maziva: "l") - 2- najpovoljnija debljina uljnog sloja: h/: = 30 3potrebna kolicina ulia: ~n)2 (7t)2 ('-C1P 6"1) _ 143 Pm .30)~. In' . preporucuie srednje zracnosti sintrovanih leiaja..' h 1 + ql ql~ 6. h = debliina uljnog sloja . (prcmo bld i II. 112 (1 + q2) [k I 2] n... ® --------_. Nacini spajanja nosece blazinice s kliznim materijalorn zavise od tehnologiic izrade blazinice. a oblici E i F za ugljen. dOl ' n ~~. Blazinice od dva rnaterijala izraduju se i da bi se ustedielo na skupom antifrikcijskom materijalu (kliznorn materijalu)...9 4- srednji specificni pritisak: 4 Izracunato Q' ~ __ !__ d' -b It n . za obojene i lake rnetale.._--- 3- stupani ispunienosti nalezne povrsine segmentima: Z•I f = ------ dOl .

4'- 54 67 117 142' 175 _·-----1 --' _ red 2 red 1 1 p_re_d_o_b_ra~e~o":~.~.-. niske sumnosti.---------I Prcporuccno 1804 toleranciisko red l . Ono se ne smile pritezanjem viiaka 365 364 . Na ® prikazane su blazinice izradene od dva materijala (noseca blazinica i klizna blazinica) s uobicaienim dimenziiama. i miran kalotc na koja so ne zahticva s obzirom obz.__ E __ A.--------------------~-----. oun.~'6()'I~'._ ___!. Leza] se sastoii ad tijela lezaja (kucista) i blazinice. ! I' polie za: I----~--~ --.ahtie". Dll za [0 H7 1/2ITIO ------·1------1 s6 preSaila H7 x uvuccno 8 toplo ula".[ijevanjem kliznog materijala I 44 ~-----.IVl liv .. Taj se dosjcd ccsto primjcnjuie. A C za ceh~. smtrovane metale i plasticne masc.----Do 6 9 [I .. mora tiielo leiaja biti jako i kruto i taka oblikovano da sro lakse odvodi topl inu (velike povrsine)._. a na ® p-iprema povrsi ne nosece blazinice za postupak hladnog prskanja.I F ~=_ _y. Dijeljcni lezaji dolaze u obzir kad se rukavac ne moze aksijalno montirati. ali malo elasticne.t-u-ko-ji'------r6 d. B i C ~-. debljina stijenc Ii . B. broiu okreta za leZiHenj.--. I prcko 3 do 6 7 ~ __ Ii 1 (J rcko 6 do 10 8 ••• I __ premier prcko 10 do 18 10 c •••• Z I [mrn] prcko 18 do 30 [I prcko 30 do 50 14 23 30 45 --- prcko do SO 50 B61h5 ____________ • -.._--"----------------------broju Lczaine en"ure s ojacanjcrn i be" nicga pri vrlo niskom Lczaine e"hut'e u obliku na Sumnos-t.--------------H7/d10 H61h5 hod.._-I--'-.. pri lakom habanju red 2 E 6 do F 7 5dogovoriti DIO do 50 mm CII prfko 50 mm u kokilc ~ centrif\lgiranjem postupkom hladnog prskania kliznog materiiala..c [6 21 18 . cahura 1-----Dopusteno srcdnje odstupanje izmedu d lid._. kod provrta d I I--d-6-0----I---------... B. visokim znhticvima H6/g5 ~umnost.jnih bluzinica .~~~~_I-----E---Vanjski premier d.-'-r za kliznc lez")e ". _-----. ----------. Na ® prikazan je dvodijelni Ida.---'. Ldajnc ~allUre u obllku kalotc pri visokom broju okrcta ..... ._·----. E i F - iI7ldio.··--'---_!_celik liievano :leljezo Matcriial a boieni metali 18 20 22 25 28 32 36 100 110 120 [40 160 180 200 -·-'__-~I--·-_!.. ··_·---1 D.-. Da bl preuzelo opterecenia ad rukavca.. Lezajnc cahure s ojacanjcm i bez niega pri visokom broiu okrcta za ldgtenja postavljaju visoki zahtievi na sumnost ali se zahtiicve lagano uhodavanje. D za sintrovane mctale i za ugli en. Le". Tanje klizne blazinice vrlo 5U cvrstc. na kola se ne post3vljaju vis-old ~ahtjevi S obzirom na ~umnost~ ali sc z-ahtijcva lagano uhodilvllnic..~ .~ -...jnc ¢nhure s oja~nnjem i bcz njega pri s rednjcm broiu okrcta za ldi~tenja na ko]a so postavJjaju srednji ..-sintrovani materijali plasticne rnase ugljen H71g6 H7/f6 H7lf7 H7/eS [[ ~ 13 __ ... Tiielo lezaia sastoii se ad donjeg diicla i poklopca.. oboiene meta!e. C i E ----A. i f2 .. 'pro.-- H7 r6 .---~------~------~--------I H7/f6 H7{f7 H71eS H71s6 Lezainc canure s ojacanjem i bez nicgn pri srednicm Prirnieniuje s e u gradnji manjih stroieva.-- -~ F··~ s obzirom na sumnost .{~?/. 15 16 25 14 20 22 35 ----1----30 25 2B 34 17 ---- 24 37 4[ .-----------I i visokim ."1~~.. . u poglcdu sumnost..--.. - I I I --....---ugradnje H7 d.~~.. Preporuke za Izbor dosjeda sintrovanih leiaja <?blici Je". nisu te tanje klizne blazinice usidrene. Dosjcd I I_c ~_.Na @ prikazan je postupak centrifugalnog lijevanja.. D C ----~.--:-------. II ® Tablica 19 Preporucliive srednie zracnosti u [J. B i ...----.--~ -..S:.~~~~-.... pri srcdnjcm broju okrcta okrcta be" posebnih zahticvimn S -1---.--. c :(.-... Obllci A.1 A ._. za podrnazivanie mascu...-4 ..__----.njem i bcz njega pri srcdniem oroiu okreta za ldi~tenj.------. _--. -0 ~ r Oblik E i F zu ugljcn © Tablica 20.~ __ . "-~~~ ·~----I----. -.~-----~-. H6 do H7 [12 ITS H7 112 ITS 112 ITS Na @ prikazan ie shematski postupak nalijevanja kliznog matei ijala na traku.irom no o -8e Dimenztie ~ __ II-------I--~--- _ ..:-----..----1---I-----I-----I------ 16 26 H61g5 6 8 10 12 14 16 3 4 Duzina I 50 56 63 70 80 90 40 45 I-----'---'--!___!. t f. .~~"' """.--~- -------- 35 ------------1------gotovo ugradivo _____ A. -~-·----I·---------~ nakon I pred ugradniu G7 ------.. Lei.rn za sintl'ovane Idaje Tablica Nazivni lezajnih cahul'a DIN 1850 - 21.. Da bi 5C sprijecilo zarezno djelovanie. t<w.j no cnhure s ojae..-. .------------------do 58 nun ted 1 0 E__ mm ~-······---I~····"··-·~--··~-----I--~-..

5.n!" (glatko vratilo).ela lezaia vecinorn su od sivog liva. Gornja ploca je pri manic opterecenim lezajima 367 366 . Masti dolaze U obzir sarno pri vrlo niskim obodnim brzinarna iii pri sarno povremenom radu leiaja. Na Q~ prikazane su razne izvcdbe pokretljivih segmenata i punih prstena sa zakoseniima. Na @ prikazan je suvrerneni dvodiielni lezaj podmazivan sa dva slobodna prstena. riede 1 od celicnog liva iii od lakog metala.. Rclativna sirina bid = 0. Radi medusobnog fiksiranja dobiva donji dio lezaja i poklopac odgovaraiuce povrsine za centrira~je ®_. Ovi mogu bid pokrctliivi. kratki lezaji QY imaiu ugradbene miere kotrljajucih leiista. Da bi se izbiegli rubni pritisci. kucista (tijela) dobivaju povrsine u obliku kugle u kojima se blazinica.223. moze okretati i nastavliati prcrna progibu rukavca @. Zadatak je pokretljivih segmenata ne same stvaranje hidraulickog pritiska nego i ravnomjerna raspodjcla optcrecenia. Glavna vretena alatnih strojeva od kojih se trazi tocno centricno okretanie izvode se cesto kao konusni klizni leiaji ®. d) tanak sloi za vratilo bez ojacania e) tanak sloi za vratilo s ojacanjem ' z?a~nij~ deformirati. b) debeli slo] za vratilo s oiacanicm. Za mania optereccnja potrebni kiinasti prociiepi mogu se dobiti IZ punog prstena zakdenjem pojedinih sektora na prstenu. Ta vrata l ezaia razvila se u toku rata. pod nagibom 1 : 200 do 1 : 500. takoder izradena u obliku kugle... c) dcbeli sloi za vratilo 0 ojacanicm veceg prom) era. sto je prcduvjet za stvaranjc hidraulickog pritiska. nastali deformacijorn rukavca. a mogu biti i zavarena @. Podmazuje Sl': uljern. ~ ~ &Iik U! "" ~ Oblaganje blazinlce : a) debcli slo] za vratilo bez ope.ai sa dva slobodna prstcna za podmazivauic e) ~·1~ . Najcesce se zavaruju ako se radi 0 vccim dimenziiama i 0 pojedinacnoi izradi.3 . Segmenti 1110gu dobiti obloge od bijele kovine ili od plast icnih rnasa.7 Oblikovanje aksiialnih lezaja Aksijalni ldaji rade se za veca opterecenja u obliku segmenata. Tzv. @ Krutki klizni Ie""ji s jcdnim prstcna i sa dva 5. Naginjanjem segmenata omogucuic se stvaranje klinastog procijepa.hlarJeltje @ Shernatski prikaz postupka nalijevanja kliznog matcrijala za traku @ Suvremcni k~aj u znvnfCnO) konstrukcij i podruaaivan pomocu slobodnog pratcna @ INA zglobni lchi klizni lezaj) (kratki (ijl Ccntrifugalno liievanic @ Priprcma povrsinc za nosccc blazinice prr postupku hladncg prskanja I1fJ Konusni lczaj s mogucncsdu nastavljania ~"ij SUVI"Cluen lc:l. Tij.0.

rasprskavanje rnaziva). 1. Podmazivanic jc protoeno. Pogon dobiva uredaj izravno ad stroia koji se podmazuie. s otvorima za strcan]e u smjeru kretanja lczista. Buduci da ulje stalno kapljc. Kod te mazahce moguce Je nc san10 tocnije regulirati kolieine maziva nego se za vrijeme dok stroj stoji kapanje mo~e )1osve obustaviti. Mazalica s iglom prema @ prilieno se mnogo upotrebliava. najcesee radijalno smjestcnim cijevima. Podmazuie se uronjavanjem iii cirkulacijom. nccist.223. Povremcrrim nacmom podrnazivanja dovodi se u leiaj sralno svjeie ulje. a za visoke specificne pririske (prese. b) nagibni segment. poljoprivredni strojevi. Losa je strana tih mazalica promjenljiv pritisak opruge. Povisenjern pogonske temperature oslobada se iz konzlstenrne masti ulje i podmazuje naleine povrsine.223.- -_. Ot vori su zasticeni razliCitim zatvarucima ®a. koji sprecava ulazak necistoca. Mazalica s fitiliem je najstarija. Preporucuje se pri upotrebi manic kvalitctnih ulja. 368 b) E]3~ @ Rucno podmnzivanje ulicm : 0) zoHitni vcntili. a ova pritiskom tiaci mast na mjesta koia treba podmazati. skare) i visoke pogonske temperature (do 130-140oq. odakle se puznim transporterom ubacuje u stapnu pumpu. a gubici . mazalicama. rucni rnehanizmi). wli~ b) rucna ~·-t~ @ Ru~no podmazi vanje s mo'':u Podrnazivanje pornocu mazalica s fitiljem ® i s iglorn ® povoliniie je od rucnog jer dovodi mazivo kap po kap kontinualno u Iezai.su veoma vel iki. Nadalje se mast upotrebliava za lezaie ko]i rade povremcno (dizalice. To se moze izvestina razne nacine. centralno mazanje pornocu uredaja za podrnazivanie). a za sredn)c 24 I'RAKTICAR III 369 . Mast se utiskuje presama. Na ~~ prikazan je uzduini lehj sa segmentima. a to zavisi od kolicine maziva i od vrste ' maziva. 5. Uljc se dodaje povremeno pa ne moze doci do tekuceg trenia. liftovi. Sigurnost podmazivanja pomocu njih zavisi od savjesnosti posluge i mazalica prikazanih na @ b. Rueno podmazivanje ®. Prerna vrsti upotrijebljenog maziva mozerno podmazivati rnascu Hi uljern. kod kojih se postize kontinuitet podmazivanja. na kuglama. Ta se mazalica upotrebljava do obodnih brzina v < 5 mfs. drobilice. gradevinski stroievi). 3 _ kontinualnim nacinorn podmazivania. Scgmcntni uzduzni ldiaj xa vclika optcrcccnia Podmazivanjc uredajima ornogucuie kontinualno dodavanje masti. a pri vecim optereceniima od celika.ciglane. Dolazi u obzir za ~~ Mazalice Stauffer i mazalica s oprugorn lezaje koii su stalno u pogonu u prostoru koji je vlazan.223. tlacnim urcdaiern za podmazivanje) Da se nosivost i sigurnost kliznih lezaia ne bi smanjila. potrebno je dopunjavati mazivo u Iezaiima. Pri podmazivaniu mascu mast ispunjava prostor zracnosti Ieza]a i supljinc kucista. 5.5 m/s) i za lezaie koji rade povremeno. Mazivo se unosi rucno kanrlcom u otvore smjestene na najvisim mjestirna stroia iIi uredaia.. od znacenia i cijene stroinog urcdaia. ako [e potrebna brzina protoka rnaziva velika (cirkulacijski s hidrostatickim pritiskom iii cirkulaciiski s tlacnim uljem). prcsa za ulje . To 1110gU biti Staufferove mazalice @a.Podmazivanje pomocu mazalica. Taj nacin dovodenja maziva dolazi u obzir za male obodne brzine i za niske pritiske i kod strojeva koji povremeno rade. Uredai ima zatvoren prostor za mast.82 Podmaziuanje uljetn mozemo izvrsiti: 1 od lijevanog zeljeza.:. cementare. ondie gdje se ne moze dopustiti eventual no kapanje ulja (prehrambena i tekstilna industrija i kod prasnjivih pogona (mlinovi. Osim toga se kolicina ulja kod mazalica 8 iglom moze regulirati. kontinualnim nacinorn podrnazivanja. prose za mast) centralne mazalice._:. Podrnazivanie mascu dolazi u obzir za jednostavna i za niska opterccenja lezaia. ta se mazalica primjenjuie ked strojeva koji su u stalnom pogonu. Kod mazalice s iglom kolicina se regulira njen~m debljinon:. Te mazalicc imaju stap na koji dieluje opruga. od broja mjesta koja treba podrnazivati. a ulie se manic razIijeva. Nesta bolje je mazanje pomocu presa <11wb jer omogucava eisei rad.81 2 Podmaziuanje povremenim maicu rnozemo izvrsiti: (Staufferove mazalice. Pritisak je potreban da bi se svladali otpori . 0) nacinom podmazivanja kontinualnim nacinom podmazivanja (autornatskc mazalice. a za v < 3 m/s. Samu mazalicu punimo rucnom presom. prasan. Kolicina ulja regulira se debliinom Iitilja. Podmazivanie mascu izvodimo rucno. za male brzine klizanja (gdje se inace ne moze osigurati tekuce trcnje). 5. Dolazi u obzir za nisko opterecene ldaie s rnalim obodnim brzinama (11 . odnosno uredajima za podmazivanje mascu. c) cvrsti scgmenti s kinastim procijcpirna @. ···tf 0) @ Segrncntni uzduzni lczaii : a) nagibni scgmenti na svornjacirna. Otvori za dovod masti imaju mazalice s ventllom U obliku kuglice.8 Dovod m az iva povrcmcnirn nacinorn podrnazivanja (rucno. ako je potrehna brzina protoka maziva mala 2 (podmazivanje slobodnim i cvrstim prstenom. uljna kupelj.

a sluzi ne sarno za podrnazivanie lezaia nego i zupcanika.aj dolazi dovoljna kolicina ulja potrebna da osigura tekuce trenje i hladenie lezaja. Za nize iii vise brojeve okreta od navedenih upotrebljavaju se cvrsti prsteni «1ryb. ne bi doveli u pitanje rad lezaia. Ono je stalno u kretaniu izrnedu kliznih povrsina i rezervoara i treba da ga bude toliko da eventualni gubici. Ulje tece u lezaie pornocu hidrostatickog pritiska. odakle se preko sita dovodi u posudu. nastali istjecanjern ulja iz blazinica. On je najefikasniji i prirnieniuje se za najteze pogonske uvjete. rasprskati. Ono iz lezaia otiece zbirnim kanalima slobodnirn padom u filtar. Dolazi u obzir za horizontalna vratila ako nisu izlozena udarima. _~". Kolicina rnaziva koju prsten nosi sa sobom zavisi od dimenzija prstena. slobodnim iIi cvrsrim @ veoma je iednostavno. Ulie istiece iz svih micsta koia su bila podmazl. odakle je cijevima spojena s pojedinim miestima. Podmazivanje htdrostaticklm pritiskom ~~. koja je zapravo posuda smicstena na naivisem mjestu.. Zato taj nacin podmazivanja dolazi u obzir za Iezaie s visokirn obodnim brzinama i sa spccificnim pritiscima. vrijednosti pritisaka i obodnih brzina za pojedine nacine 370 371 . a ako je ispravno dimenzionirano. b) pornocu cvrstog prstena Podmazivanje prstenom. Podmazivanje pomocu uljne kupke primjeniuie se cesto kod vertikalnih vratila @. Nedostaci mazalica na kapanje mogu se donekle ukloniti pomocu centralne mazalice. od obodne brzine i od viskoznosti ulia.P. Kolicina kapliica rcgulira se za svako rnjesro koje se podmazuje na centralnoi rnazalici. medutim je skup i dolazi u obzir sarno ako se ostali nacini podmazivanja ne rnogu prirnijeniti. Nabrojit cemo neka podmazivanja koia spadaju ovamo.vana 1 skuplia se u zatvorenorn okviru stroia. koie ulje pod pritiskorn dopremaju u posebne male zracne re@ Podmazivanje pomocu rnazalica s iglorn . koia treba podmazati. ______. usisni kof @ Podmazivanje pomocu hidrostatskog pritiska @ Cirkulacijsko tlacno podmazivanic C?irkul~cijsk? tlacno podmazlvanje ~~. Iz 11IC se pumpom pusta kroz filtar i hladnjak pa se ponovo vraca na miesta koja treba podl1\~za~L.ventizervoare smjestene na 10m razdieljivacu. odakle se ulje razvodi do svake mazalicc. koie ponesu zubi. Podmazivanie slobodnim prstenom dolazi u obzir za rukavce > 20 mm. aviona. i kod [ako opterecenih Iezaja. Ta] nacin podmazlvania primjemuje se kod autornobila. Ako zupcanici imaju obodnu brzinu vccu od 4 m/s j ako su zupcanici djelo-: micno potop ljeni u uljnu kupelj. u kojemu se oslobada mehanickih necistoca. Nedostatak ie tog nacina podmazivanja sto je skup. Rasprskane uline kapljice klize po stijenama kuciSta i dovode se do otvora na blazinicama lezaia. odakle se ulje pritiskorn stlacenog zraka iz rezervoara posebnim vodovima za svako miesto koje se podmazuje ubacuje na klizne povrsine. to ce se ulie. Kap ljice tako rasprskanog ulja ispuniavaju cijelu unurrasnjost prenosa. ® Podmczivanjc pomccu masahca s fit iljem ~~ Podmazivanie pomocu mazalica s iglom Podmazivanje rasprskavanjem maziva prjmieniuie se pri podmazivanju u zatvorenirn prenosirna. Posuda s uliern smiestena je na okviru stroia iii ncgdje na stijeni u stroiarnici. Pri kontinualnom nacinu podmazivanja ulje ostaje duze vriieme u procesu podmazivania i mnogo puta se vraca na klizne povrsine. onda je i vrlo sigurno.~a taj nacin dovedeno ulje podmazuje i hladi leza]. Tim se nacinom podrnazivania moze postici tekuce trenje. a odatle sc pumporn vraca ponovo u posudu. gdje se takoder moze dovod maziva i potpuno obustaviti. Tablica 22. gdje je cijeli leza] potopljen u ulie.visoka opterecenia. za srednja opterecenja i za brojeve okreta n = 50-3000 o/min. @ Podmazivanic pornocu uline kupke Podmazlvanie t1ac~ nim ueedailma na rucni iii na mehanicki pogon zapravo je podmazivanje pornocu pumpi. traktora. od strojo ylit @ Podmazivanje pomocu prstcna: a) pomocu slobodnog. Kupka se jos posebno hladi. daje orijentacijske podmazivani a. Pri kontinualnom naeinu podmazivania s velikorn protocnom kolicinom ulja potrebno je da u lez.

~ 0.2 1 65 _----- I-- 100 1 I"~ 373 40 0. UIje i rneke masti lako dopiru do brtvene povrsine koju podrnazuju.223.9 Brtvenje kliznih leZaja Zadatak je brtvi da sprijece izlazak maziva iz lezaja i ulazak necistoca u njih. Upotrebliavaiu se za prasne i vlazne.5 1. i 24.3 1.~ . brtvcnic .~( r~~ ~T. kod kojih su prostori ispunjeni mascu. koje se izraduiu najcesce na samorn vratilu @' Odbaceno ulje sabire se u komori. Pri brtvenju bez brusnog djclovania koristimo se centrifugalnom silorn. 372 " _.5 ~ ~_" 0.. "-T-. Nacin Staufferovc "Tiacno Kapanje Slobodnirn Cirkulacijskl Tlaenlm Tlacnim ulicm uljem hladena dovodenia ruazalice "-~~- 0) bJ mazlva \ Obodna rukavca 0.4 95 I~ _.I_ !3__. . Sredstva za brtvenje kliznih lezaia dijelimo: 1 na brtvene prstene kod kojih dolazi do brusnog djelovanja izrnedu prstena i vratila 2 . Dobrima su se pokazale i brtve bez brusnog djclovanja prikazane na tablicama 23.---~---4 --500 1 -10 5..~~I 10 15 20 _!!..na brtve bez brusnog djelovanja.2 1 50 e .2I brzina [m/s) \ Specificni pritlsak [kp/cm') ~.( -----. l~~~~•__ 23 .-~1 60 0. __ ~.2 . Brtveni prsteni moraju uvijek biti tako orijentirani da manzeta bude okrenuta prema mcdiju koji treba brtviti.1..__ 0."i Brtveni prsteni od sinteticke gume !®a do d traze kvalitetnu obradu vratila (brusenu). Upottebljavaju se pri podmazivanju ulicm iii mekirn mastima._!"~_ ~_" ___ ~1-!a~t. .Orijentacijske vrfjednosti dopustenlh specificnih pritisaka i obodnih brzina pri pojedinim nacinfma podrnazlvanja Tablica 22.~.5 0.~. Prsten moze biti iedan il i vise njih @' Bolji ucinak postize se ako se brtvenje prstcnorn od pusta kornbinira s labirintnim brtvenjem ~w· fj~ Brtvcnje:prstcnima od sintetichc gume @ Lcznjj podmazivani uljern s odboinirn prstcnima i zlijcbovima Dlmenzl]e kombiniranog brtvenja utorima i labirintnom i vlazne pogone ~~. --. 30·_· 10 153 - 40·- 5 --SO.5-1~.2 25 30 -~ 1 55 1 -~--~ 0. Kod lezaia podmazivanih uliem upotrebljavaiu se odbojni kanali ill izbocine.5 4 s mascu ulja prstcnorn - 130-200 ...2 r------75 70 .20. Brtveni prsteni od pusta dolaze u obzir za brtvenje lezaia podmazivanih mascu. odnosno za suhe i ciste prostore pri brzinama v = 5 . Tai naein brtvenia upotrebljava se kod obodnih brzina v = 7-10 m/s. koja odbacuje ulje te onemogucuje njcgovo istiecanje.to 3 -10 --200.40 5 -15 -_-~. iz koie istjece otpadnim otvororn do sabirnih posuda.6 m/s._---! . 1. <jd brtvom za prusnjlve Tablica e @ Brtvcnie pomocu prstcna ad pusta @ Kombinirano labirintno brtvcnic prstcnorn od pusta .

ako se radi 0 kornpliciranim dijelovima. Mogu se upotrijebiti i radi olaksania montaze.. kao npr. P9g?nsk0fl"Ja~tola 'P' '(IlJednost ~e ovome u nekirn [ednostavniiim siucajevlma lzract. man]i v~~ti-pumpc.. Radi sigurnosti ne smiju imati na sebi nikakvih dijelova koii strse. . lijevani celik i celik. ked jednocl lindricnih motor.. Da bi svojom tezinorn sto manje opterecivale vratilo na savijanje moraju biti smjestene 8tO blize lezaiima. Krivulje A. kod trociliudricnin i cctverocilindrlcoih motor. maniih stroicva za obradu drva i tekstilnih stro- d~ c- 1.~-0. dok je: a. iednosmierne za upustanje A ~ Pogon potpuno bez udara.. kao i za prigusivarue torZIJ.4 0.:. Od gonienih st~oJeva do k?lebanJ~ okretnog momenta ne dolazi kod generatora. s unutrasnilm izgacanjcm E _ Pagan s naJve6im udarlma (promjcna smjera).. 374 375 . kao sto su kod blaninllca..Dlrnenzlie utora za brtvenie suhih i cistih pogona pomocu utora napunjenih mascu (moze se upotrebljavati do obodne brzine v . kao npr. Neelasticnc . kod c lektro-motora s kliznim prstcnima i ked parnih turbina B _ Pogon sa srcdnic velikim udarirna. Osim okretnog momenta nekim se spojkama iznimno mogu prenositi i savojni momenti..~-~.ljaekih stancva zn gumu i za plasticne mase. d. Materija! spoiki najceSce je Iijevano zeljezo.no?.27 1. c. 5-6 m/s' Tablica 24. spojka se pokriva zastitnim !imom.ehcLllom n~rav~lO~JernostL koie proizvode pogonski i gonieni strojevi.spo)emh vratila. I.' Pri vecim brojevima okreta spojke moraju biti po ciieloi povrsini obradene te staticki j dinamicki izbalansirane.. ked motor. Spojke se dijele prema ovoi tablici: krutc U dijagramu CD dane su vrijednosti pogonskog faktora <p.-tp n [kpcm] 5._. dok motori s unutrasniim izgaraniem daj~ okretni mome~t koii. NalHn r-ada gorni"g strojn a ~ Najjaci udarl (promicne smiera) kao sto su: v.. i centt-ifugaln ih pumpi. 20·-45 zi 5. latori i centrifugalne puhala. mlinova za poUoprivrcdnc proizvodc Lakl udari.. strora PrJ eventual nom preoptercccniu. kao npr. 3... b.. tcre tnin dizalica.pogon 8 vellkirn udarbna. gon)c.23 SPO]KE Spo/ke su ~t:ojni dije!ovi koji sluze z~ prenos okretnog momenta s pogonskog na gonjeni stro!. klipnih pumpi Srcdnjc velikl udari kod manjih blanialica. kutno pokretl] ive zglobne S Elasticne Iskliucne i ukljudnc-iskliucnc prigusriirn elernentirna elcmcntirna NaCin rada pogunskog stroja -.:.5 2.. s opruznirn zupcaste tame (kandt as te) (frikcii ske) urad 4.. Velicina maksimalnog okretnog momenta: MOm"" = Motp = P(KS) 71620. transporta 1 IZ proizvodnih razloga. vise-manjc koleba . Prj oblikovanju treba predvidjeti rnogucnost za smjestaj dopunskog tereta radi balansiranja.5 -~-0. a njihova vlastita tezina mora biti sto manja.Pon:ocu tzv.3 -. Faktor 'P odreden Jc. dilataciiske poprecno pokrctliive ---------_ ieva _ Potpuno bez udara. f odreden naCJI1rada gonjenih strojeva. I z 0. kao npr.231 Velicina maksimalnog okretnog momenta spo. .!Il0menta. ~.h se naJceSce od~eduJe ~la t:me~)u iskustva proizvodaca spojki. kod v. klipnc pumpe s Iakim zamn~njacimn. Elektro-moton 1 parne turbine imaju gotovo. npr.5 2. M~nJa k~1e~an!a n~s!aJ._. Za prijenos malih snaga rade se spojke i od umjetnih materiiala. 70~85 90~95 __ . D p~'ik~zuiu nacin rada pogonskog stroia. -~. rotaciiskc peci cJaki udarl iii ubrzanja masa. C. Ako se to nc rnoze izbieci.. blanialica I valjackih stanova. stroieva za izvlaccnie rudnickih vcntilatorn.25 _-_. kalanderi . zavisno od broja cilindara.s~lh VI~)l'aCIJa . za Z~~tl~U u~eda)~. kod mlinova na k ugle i . be Ho su kod vccih ventilator.tnava.~~~ 1 1. Promicr . s unutrasnj im izgara niem s brojcm cilindara vccim od 6. potpuno ravnomieran okretni moment. sigurnosne --~... kratkospoinib clcktro-rnotora C _ Pogon s udarirna kno npr. rnaniih klipnin purnpi .-. a velika kod stapnih pumpi...3 Pri proracunavanju spojki vazno je ~stanoviti velicinu maksimalnog ?kretno~. e.1...u kod ventilatora 1 centrifugal nih pumpi.2 50~65 .' B.lja~ki stanovi i mlinovi na kug le b ~ Vrlo jak! udari iIi ubrzania velikih masa ked teske prcse .ki I 2 2 b I I r I 2 2 b. . ---~ 2. srednie velieine tkalacklh strotcva.. s unutrasniirn [zgaraniem D . vodnih turbina.. Specijalne --. VeliCina Mo m ax najceSce se odreduje . Spojke se moraju dati sto lakse medusobno rastaviti. rotacijska (0 Dijagram pogonskog faktora (f' dan u zavisnosti od nacina rada pogonskog i gon] enos stroja 2.5 2.

Da bi se skrarila duzina spoike.~~ ~ !L A I • Dm dop 0" Skoljkasta spojka @. Osim toga lezaii moraju biti dvodiielni. Prirubne spoike CD izraduju se nakivanjem (sabijaniem) prirubnice q)a.232. perc (okretni momenti sa udarirna) na srnik 1 na speerfierii pritisak u provrtu.. 376 @ Kclutna spojka rIIJ' (j) Kolutna spoika s dvodiielnirn u loskorn lak~u montazu i demontazu omogucava .dopusteno vlacno naprezanje vijka.momenat~. = 4.T'dop" dop r [kp/mm '] dopusteno na smik._. z:a 1. spoika: c) stCZIlO a) nakovana.-y_c~0ti:J""I. Skoljkaste spojke grade se za okretne mornente A1". Medu krute spojke spadaju: Za promjenljive okretne momentc. Spojke 8 privarenorn i toplo navucenom prirubnicom upotrebljavaiu za mania opterecenia . Nekad se zbog sigurnosti spojka oblaze limenom oblogom. h-~. odnosno okomite na uzduznu 08 vratila.5-~) ® EJ EJ l~ LJ d Kolutne spojke.5. Za jako udnrna.-Erl\t::. odnosno udarc.~apresana ili toplo navucena na krajeve vratila.na iii pomocu posebnih dvodijelnih ulozaka. Pri pog_on~ s udarima polovine se mcdusobno vezu dosjednim ~~j~iJ11a. Te spojke imaju najcesce zadatak da vratila povezuju po duzini. ce~Jtrirana pomoc!l centrirnih povrs!. opterecedosjednih vijaka. Diieljena izvedba spoike ornogucuie montazu bez pomicanja vratila. Spojke koie se toplo navlace posipaju se pri navlaceniu. upotrebljava se izvedba prikazana na .<:~nosno VljC~~a s ~olllcm~ svornjakom. Okretni moment prenosi se trcnjem (obl ikom). radi pritezanja .p velika udarna opterccenja spojka se opskrbljuie jos i poprecnim klinorn.2-0.1 Kr ut e ap oj k e Kod tih spojki nisu moguca medusobna aksijalna ni radijalna pornicanja vratila. Ta se spojka sastoii od dviju polovina koje se medusobno veiu pomocu 4. a pero sluii samo kao osiguran]e._2 M~<::. Za .®a i ([lb. da bi se povccalo trenie. A (mrn") presjek stabla vijka.5 do 1 300 kpm. 5.25) clop 0" [kpjrnm 2] . U tom slucaiu se prenos okrctnog momenta ne moze osigurati treniem nalcznih povrsina.232 Neelasticne spojke Te spojke su znacaine po tome sto se prijenos okrctnog momenta s pogonskog na gonieno vratilo odvija bez prigusivanja i potpuno neelasticno. Dimenzije spojke uzimaju se prema empirickim vrijednostima.l2renosa okre~11lh.: (3. odnosno toplim navlacenjem prirubnice na vratilo @:le. 6 do 8 vijaka. Te spojke razvile su se i7.koeficiient trenja (0. j U slucaju ako se okretni moment prcnosi vijcima opterecenim viiaka izracunavamo : MOn1tl).. a prenose okretni moment naicesce trenjcm iii vijcima. = fL • 11' A Dm/2' dop o [kpmm] j ® Promjenc okretnog na na pogonskom momenta dane \I funkciii vremei on gonienorn dijelu vrntila n 2 ~. Spojke s nakovanom prirubnicorn upotrebljavaju se za prenose velikih okretnih momenata (d 6. Za slucaj prenosa okretnog momenta treniem naleinih povrsina broj potrebnih vijaka izracunavamo: Mom". 30 mm do d ~ 620 mm).. u odnosu prema prornieru vratila. Sastoie se o~ ~va kola .::~f==r. pa je potrcbno da vratila budu koaksiialna. . navuccna ~ ~ ~- Prirubne spojke. odnosno vruceg navlacenja. n = R . broj potrebnih rucno naprezanie vijka. s manum kolebanjima polovine spojki spoiene su pomocu maticnih prolaznih vljal~~~. Vijci se pri prenosu okretnog momenta ® Prirubna spojka za promicnliive okretne treniem (konstantan okretni moment) racunaiu momcnte : a) viici s konicnim svornjakom. Al (rnrn") presiek iezgre viika (~. na vlak. Dm . Dimenziie spojki uzimaiu se prerna ernpirickim all~rnatillQ !l) odnosima. Da bi dosiedne povrsine bile koaksijalne.slucaj . Ako spojku treba povrerneno ras~a~lt11h a~o ~lje moguce racunati s porru caniem vratila pri montazi.. prirubnih spojki. privarivaniem prirubnice (i)b.. a pri prenosu okrctnog momenta pornocu b) dosjcdni viici. viiaka s konicni~ ~astavkoI? nia dodaje se poprccno IO~ . praskom larborunduma. nego ce spoini elerncnti biti optereceni na smik . glavc i matice vijaka su izmjenicno postavljenc jedna protiv druge @' Vijci moraju biti toliko duboko upusteni da nc prelaze rotacijsku konturu spojke. spojka se opskrbljuje dvodijelnim uloskorn CD· $kolj kastn spojka @ Prirubna b) zavarcna. da se geometriiski podudaraju. konacna obrada prirubnica izvodi se tek poslije navarivanja. Losa je strana tih spoiki sto je pri montazi potrebno vratila aksijalno pomicati za velicinu v. Nakovana prirubnica je vrlo skupa.. dok je privarena i toplo navucena mnogo jeftinija.srednii prornjer trenja = CD + D )/2. Sve promjcne okretnog momenta na pogonskoj strani prenose se istodobno i u [ednakoj velicini na gonjenu stranu CD. Izmedu polovina korita mora i nakon pritezanja ostati zracnosti »ac.

.0283 D 3"14' _N_a_c_in.4 0.9 0.6 0.6 0.JI"omjera vratila bin se ovako : 90·~ 125 6 130-170 8 180-240 10 25012 300 Broj vijaka (fDKolienasto vratilo dobiveno Hirthovc spojke upotrcborn @ Oblici zuba kod Hirthove spojke Sellersova spojka ®.. Iz @.3 0.3 0.. Tri vijka za pritezanje.0566 D 6"27' --~.6 0. 1~ @_vidi se .2260 D 12"44' 219 0.6 0. 0.4 0..3 0..1132 D 12"44' ~-117 36 . Poprecan presjek ceonog zuba jc istostrani trokut s kutorn izmcdu bokova od 60°.3 0..3 0. = i!.4 0._--96 0. zupcanika itd. 11 . . Polovine spojke medusobno 8U spojene pomocu vijaka.0378 D 4"19' --_.6 0..3 0.na druge polovine.4 0.--~--. Ova spoika omogucava direktno spaianie strojnih diielcva medusobno i s vratilima. Na. Time je omoguceno da se komplicirani strojni dijelovi mogu iednostavnije proizvesti i montirati. ---_ .9 I H !I Hirthova spojka. taj nacin zubl. Al dopa' Rill [kpjmm] .--~ -. posto]i rnogucnost ® Scllersova spoika od 10 11 16 I do 109 ~__________.6 0.9 -.da su i zubi jedne poloviue spojke u zahvatu ~a zubll. s kvadratnim presjekom svorniaka uvlace unutarnie proreza ne konusne cahure u konuse vanjskog plastao Tim se stvara pritisak na kraievima vratila. Petreban presjek vijka A" odnosno A odreduje se iz uvjeta naprezanja viika na vlak iIi na smik._..9 0.--_. Centriranje omogucava i izradu kolienastih vratila skIopljenih od dije1ov~. . Dimenzije spojke dane su u tablici 1.6 0..9 0.9 0.- \ 12 I I S (mm] 0. Iz uvjeta za priienos okretnog momenta trenjem naleznih povrsina: Mo".075 D 8"35' ---25 43 64 -~ . 50 86 128 449 50 64 96 245 72 ----. Ti unutarnji konusi uvuceni su u vaniski plast.9 0.n : R· dop r Broj viiaka u zavisnosti l'romjcr vratila 25-85 4 vijaka: od .~entriraju spoiene strojne diielove. Na ® prikazan je pogled na ceono ozubljenje polovine spojke.x i!. Sastoji se od dva prorczana unutarnja konusa navucena na kraieve vratila.6 0.9 0.-224 48 0. 0. pa i oblik spoike je siguran protiv povreda..6 0. a na @ i QD rnogucnosti prirnjene.---0. koii opet s unutarnie strane ima dvostruke konusne povrsine. Al ~ - ~om.9 0. dopustena naprezanja spojke @ Tablica D [rom] z r [mm] \ Dimenzije L ~o. Hirthova spojka ---2O 22 32 20 32 48 ---24 0.. Sellersove spoike ujedinjuju prednosti kolutnih i skolikastih spojki.9 0.6 0.4 0.9 . n : op a' R m [rnm+] Za slucaj prenosa okretnog momenta smicnim naprezanjem A :?c _!1~o_~ __ [rnm "] .6 0. _CL 9 5 dop (J [kp/mm'] erN._o_p_t_cr_c_ce_n_ja ~ __ c. Ceone strane obiiu polovina spojke su radiialno ozubljene.Dimenziie kolutne spojke o drcdene su prema iskustvenim odnosima danim na @.9 0.4 0._. I CrMo cdik [2 7 ® 378 Poglcd na ccono ozublicn]c Hirthove spoike polovinc ® Vezn triiu zupcanika ostvarenn spojke i vijka pornocu Hirthovc J cdnos trano s prornienom smjera 1 379 . Buduci da je ozublienie relativno plitko moze se lagano izraditi na ceonim dijelovima supliih vratila. vratila je bolje. da se gonjeno vratilo rastavi.6 0.---0.

koie s malom zracnoscu .l1)em. (sila koju proizvodi vijak) dovodi do nalijeganja bokova zubi @' Okretni moment Ai 0 djclujc na zube obodnorn silom F 0. Cesto su dielovanjem pogonskih temperatura.35 2.pojke: a) dvodijdna k. [kp/mm2] Tablica 2.ov)lla spoike lzradene.. Jednostavne dtlatacljeke spoike Q~.20 do 40(1. Kontrola na torziju : ~" = ~': = Dilatacijske zupcaste i kandzaste spojke •.lasta . Za prcnos manjih okretnih momenata. mora uzduzna sila biti: Mo F.35 1. MontaZa spojki vrlo je jednostavna.I..ricmm ozubl)..spoJIG.215'-. c) ZllpC.6 do 3. Takva spojka dopusta i rnogucnost da se iz sklopa izdvoje same oni diielovi koii se eventualno brze istrose @. Kod dvodl)e!!11h . Prednosti su Hirthove spojke mogucnost izrade na kompliciranim strojnim dijelovirna sastavljanjem pojedinih clemenata. Krute spoike ne omogucuju izravnanie uzduznih dilataciia vratila. izvcdba prikazana [c na (i).. Proracun Hirthove spojke izraduje se kontrolorn naprezanja na savijanje i na specificni pritisak na bokovima zubi. habanjc i huka. Ako se zubi kale. 0.alI:na<::e01:o o p tri kandze.pojka 381 . Hirthovo ozublienie izraduje se glodanjcrn na speciialnim glodalicama 8 posebno tocnim diobenim uredajima...S 5.pojka.85 1.. Buduci da za vezivanjc diielova uz vratilo ne treba upotrijebiti klin iii perc. CrNi iIi CrMo ceilk 4.' Da bi se to.pojka.85 dop p dopusteni specificni pritisak 0..~laze )c~na u drugu.. Manic su vriiednosti za a i F. " [kp/uuu+] . otpadaju utiecaii zareznog djelovania utora pa su Hirthove spojke sposobne da prirnaju udarna i prornienljiva optcrecenja.. kakvi se poiavliuiu ked raznih pornocnih uredaja."dia. Ako se ona napuni uljen:. bilo kao rrodiiclnc (r~b. na)cesc~ m.. te dilatacije znatne pa mogu do.76' 19-~ G.a znrikorn 11· z· Mo d)3 ·'-CD ~ as" . 1v~o_gucnost llatac!)e d ostvaruje se klizaniem boka zuba po boku ~uba.8 Fo = 1.ednosti za dop r. .a" @I a ". Dilatacijskespojke o. jcdnostavnn dilatacijska spojka sa zubom . malih purnpi. pri pogonu bez udara. smaniuie se trenje.."[. Za kandzastu spojku dane su uz sliku i iskustvcne vrijednosti za dlmenaioniranic.vesti bilo do savijanja V1'atilaili do prenaprezanja lezaja. a ujedno izlazc zube savojnorn naprezanju @' Pritisak i savijanje daju rezulrantno naprezanje : sobno duzinsko pornicanie polovina spojki.)_1_ z = zbroj zubi Uzduzna sila FI nastoji razdvojiti polovinc spojke.Ovi imaju bile unutarnji sestcrostrnn ili im je glava narcckana. .30 p = __ . Spojka sc kontrolira na savijanie i na spccificui pritisak naleznih povrsina. [kpjmm"] = naprezanjc izazvano prethodnom silom prilikom prirezania vijka..4 do. vode i centriraju vratilo aksijalno i radiialno. flz Okrctni Miran moment I Uglj. dopusteno 1. a r:'10ze.£ dop p b [kp/11l1TI 2] savoino naprczanie S udarirna ___ u @ Slika optcrccenia i naprezanja spoiki zu ba Hirthovih S udarima i toraijskim titrai ima I 1. K~ndza ). se kod te spojke na oko 75 % broja ZU~l.£ dop . kod uzduznih vratila. Kod trcdijclnih spojki centnranje se izvodi P01110CU posebnog prstcna za centnranje @b.5~2.st. Osi~ toga. o: [Irq koeficijent toplinskog istezania za eelik C( = 11. Duzina potrebnog duzinskog' pornicania i:ll '"" (i i:ll .£ dop a [kp/mm 2 ] [kp] ap". 1. Obodna sila l:aspod)e!)ll).o~a kra)~ vr~tlla centriraiu se II glavini jedne polovine SpO)~C ~ga.~?_-d-]4 16 D . a k~d kandzaste nekad samo na jednu kandzu. ugraduje se dilatacijska spoika s jednim zubom 11< Dosicd zuba u odgovarajucem IcZaju je H II/ell. SpO)0) ka omogucava osim uzduznog pornicania vratila i mala radijalna pornicania.icnil cchk 3..60 R". Svaka pol. no zbog lakse obrade uvijek se bira ncparau bro). dilatacijska ..h biti i per. Zato se pri vccim okretnim momentima uzirna zupcasta spojka. . treba ih i brusiti.?skrbljem~ ~n~tarnjim. "" Al O"IHIt @' Dimcnziic spojke na bazi en:pirickih odnosa dane su na slikama. @.la .kc .mogucuju medu380 ® Kandzas te i zupcastc dilatacij. Oznacimo Ii srednji polumicr s R"" iznosi: specificni pritisak -7t-D-3.kan?ZI. a drugu polovinu vanjskim. Uzduzna sila F. ® J cdnostavna spojka d ilataciiska . C'ilind.:. Kand~ast~ spojkc izvo~e se ~i1o ~ao dvodiielne @a. Zupcaste dilatacijske spojke @c ima]u jednu polovinu spoike o. -\.. o~ slv~f ~l.na' !'i"-_ . koja povecava specificni pritisak na bokove.232. sprijccilo.X [kp] 0 Prerna uzduznoj sili FI racunamo vijak: F.:j:'. osobito.".5-1. a vece prj pogonu s udarima.2 Dilatacijske spojke (uzduzno pokretljive spojke) [kp/rnm '] savoino naprezanic [kp/mm 2 ]. Druga a = a.. b) trodijclna kand.0 dol' cr. Vri.

@ Oldhamova spojka Sastoji se od tri dijela: pogonskog. !:ito ie veci kut nagiba 3. Tvrdoca kaljenja naleznih povrsina pogonskog i gonjenog dijela spojke obicno je 58 do 60 HRc. koji su najcesce [ednaki.3 do 0. i to i za male i za vel ike okretne momente. Pri prvoi pogonski i gonjeni dio spojke ima pera.esko postic~. teskorn strojarstvu. npr.75 -1.1J = 382 .. Kutnopokretljive spojke zglobne. sklonjenog pod kutorn 3 prema pogonskom vratilu 1. r-.: ~ d op p [k I '] p em ~. kao krajnje vriiednosti._ .232. bronce. I '-.5 a odnos ekscentricnosti e f) e prema vaniskom promjeru 75' = do 0. Za odnosi kutnih brzina su ovi : =0i IX = 90°. a moze djelovati i kao dilataciiska spoika. Spojkom se omogucuiu radijalna izravnania do 5 % prornjera vratila. koaksijalnost vr~tlla pogonskih str.90njHli djo va se i krizna spojka) omoguI cuie odredena medusobna pomicania osi. Manje spojke mogu se samo povremeno podmazivati.8) M Ii..~. i srednjeg kriznog dijela. spojka omogucuje da se pri istoj duzini 1 moze mijcnjati visina h. Ako se bokovi pera bornbiraju. onda nalezne povrsine moraju biti cementirane. parnih stroieva. odrcduie se iz odnosa : ([)2 P= dopp - (10. Bez veceg habanja i mirno radit ce spojka sarno u slucaju ako se ciiela nalazi u uljnoj kupelji ili ako su klizne povrsinc izdasno podmazivane. liva il i umjetnih masa. Druga izvedba je obratna: pogonski i gonjeni dio spojkc irna utore. Treba 1i da dimenziie spojkc budu 3tO manic. koji svojim ceonim ojacanjima u obliku pera ulazi u odgovarajuce otvore (utore) dijelova. kutna 1 uzduzna izravnavania.__ c 1 Cesto ie pri m~ntaii v. pnJen. Kutna brzina gonienog meduvratila 2. smjestiti sto blize lezaju. a 0..' = !=sliliSCos.0 kp/rnm'' za kaljeru cclik po kaljenorn celiku. Kako to pokazuje ®.. u tzv. i u gradnii vozila. gonjenog. Spojke se izraduju u tri izvedbe.!!. pero tokom svakog okreta putuje po utoru tamo-amo. Krizni dio ima jedan klin i jedan utor. 5. D? 0 ::. Treca izvedba ima na pogonskom dijelu klin. a krizni dio od cclika. Za serijski nacin proizvodnie prva i druga izvedba su pogodnije od trcce.: IX cos 3 dopusteni specificni pritisak . a kriznog dijcla tek 55 HRc. time se omogucuje i stanovita kutna pokretljivost spoike (do 3°). j_. Pri manjim dimenziiama spojki uteri i klinovi izraduju se izravno na vratilu. Vratila te vrste nazivaju se teleskopnima @. a na gonjenorn utor.e q~ Shematski pi-ikaz zglobnc mcdusobno kutrio pomicanic okrctncg momenta spoikc. Vece dimenzije spojki moraju biti opskrbljene urcdajima za podmazivanje naleznih povrSin~ da bi se srnanjili otpori proti dilatacije. Spojke treba. ko]a omogucava dijclova vratlla. Pogonska i gonjena polovina spojke najcekc su od celika. Zglobne spojke nasle su svoju primjenu u opcem strojarstvu. Nezgodna je strana zglobnih spojki neravnomiernost hoda gonjenog ~J Zglobnn spojka s telcskopskim vratilom provrta prema najvecem vanjskom prornjeru . Vclicina specificnog pritiska jest: ° meduvratila (2) prj konstantnoi kutnoj brzini pogonskog vratila (I). Za najceSce upotrebliavane dimenzije Oldhamovih spojki krece se odnos prornjera < I~.Kandzaste spojke traze vrlo tocnu izradu i montazu i to ie jedan od njihovih nedostaraka. poljoprivrednih. Takav primjer upotrcbe javlia se kod vozila i kod alatnih strojeva. kaljene i brusene.:aktir~a visina pera teze koakslialnost. 1. Dosjed pera u utoru prj kaljenim i brusenim povrsinama je H81f8. IX u iednadzbi oznacava kut okrctania vratila. a krizni dio utore. min n = cos 3 n cos 3 [min " 1] max n = nlros 3 [min .= 0.-@J'--. Cesto se primjenjuje kod alatnih strojeva. u ---- cu2min cu. Te spojke imaju mogucnost samo kutnog pornicanja uz ncelastican prenos okretnog momenta Q(p. Upotre<:> bljava se u slucaievima kad se Of .?sl1l~a. Za velike i udarne okretne momente je ta spoika zbog kliznog pomicanja pera po utoru pri svakorn okretu pod relativno visokim specificnirn pritiscima manic pogodna. . Takva vratila treba povezati spojkama koie omogucuju radijalna. Danas se upotrebliavaju u gradnii alatnih.0 kpJmm' za kaljeni celik po bronci iii lijevanorn ieljczu.3 Popr ecn o pokretlj i ve ne e las ti cne spoj ke gradnji dizalica. Velicina te neravnomjcrnosti zavisna je od velicine kuta nagiba 3. Prenos ic ncclustienn @ Kombinacija skom upotrcbom kl inastog vratila zglobnc spojkc s dilatacij- Cesto sc zglobne spoike kombiniraju s dilataciiskorn upotreborn klinastog vratila. valjackih stanova. kardanske iii krizllo zglobne spojke. da bi se snizilo savojno optereccn]c. potpunu koaksijalnost vratila. veta jc i neravnomicrnost hoda gonjcnog vratila u toku jcdnog okreta. pri proizvodnji i montazi lakse I moze ostvariti paralelnost osi. a h.4.r[o t. Oldhamova spojka @ (nazi" dio kritn-imMudl" pago{)Ski . a krizni dio peru. Ako su osi vratila medusobno radijalno pomaknute.~Jcva 1 vratlla.6 do 14. brodova.5-3. Nekad se primjeniuju i ondjc gdie bi odrzavanie koaksijalnosti bilo vrlo skupo.r-.

javljati zbog ubrzania i usporavanja vratila. a u njih . Spoika b lll(}Zebiti jednostruka i dvostruka @a (obje glavine imaju zube). Tu se kao zglobni clement upotrebljava kugla (I). izmedu kojih se ucvrscuje valovita membrana. ali one se mogu samo kutno nastavljati. :2 5 PRAKT!CAR 111 385 . Da bi urjecai neravnorniernosti bio 5to rnanji. Zglobna spojka s kamenom prikazana na @ omogucuie veliki kut a i duiinsko izravnanie. izravnava rnan]e radiialne nerocnosti. gdje ce se. Pri tome moraju i osi vratila 1 i 3 zatvarati 8 osi srednjeg vratila 2 jednake kutove Il. koia je na cetiri mjesta @ Kuglasta zglobna spoika plosnato zaravnana. koji zanvacaiu u unutarnje zube vanjske cahure spojke. vee prema velicini spoike. Te sc spojke up~trebljavaju za pogone s promjenljivim smjerom okretanja kakvi se pojavliuiu u valjaonickim pogonima. mora moment inercije rnase biti sto manii pa sc zato srednje vratilo izraduje supljc. Ravnomjernost kutne brzine gonjenog vratila r» 3 = 00 1 (00 1 je kutna brzina pogonskog vratila) postizemo sa dviie zglobne spojke. Mogu biti u kovanim i u lijcvanim izvedbama a do opte!ee~nJa od 20 do 6 000 kprn grade se serijski. pncvrs~ene prstenirna i vijcima na pogonski i gonjeni diospoike. @ Zavisnost kuta prcticania i zaoataian]a zakretan ia <j! Ct ad kula nagilm 0' i kula @ Shernntski prikaz.232. pokrctljive i dil.tacijskc spojkc @ Krizna zglobna spoika Mcmbranska jednostavna spojka prikazana je na @.teni su u karnenu a ovai je opet ulozen u uzduzne utore vodcce polovine spojkc. zavisno od rnase tog a Pri promjenljivo nastavliivim pogonima alata upotrebljavaju se kuglaste zglobne spoike @.4 Ku t n o i u z d uz no p ckr etl j iv e s p o ik e (kutno pokretljive i dilatacijske) Te spojke omogucuiu kutnu i uzdu. pri visokom broju okreta. U tu skupinu spoiki spadaiu mcmbransize spoike (jednostavne i visedijelnc) i spojke s lucnim zubima. II kutni do 4 5°. a ima i moguenost kutnog pomicania. . . ~ ObZlro~ na lUC111blik o ¢i.'nu pokretljivost @. Vls~dl)elna membranska spojka upotrebliava se za prenos velikih snaga.Zavisnost kuta preticania tp [tp = az . pre~o ko[ih se prevlaci cahura (4).K<:~ one prve iskoriscuje se e1asticnost tanke metalne mernbrane ~d c~. Kratkotraino se spojke 1110gu preopteretiti i do 50%. Dvostruke zglobnc spoike ne trebaju meduvratila. Kamen ie u utorima uzduzno i kutno pokretan.1). Dopusta uzduzm pornak. Krizna spojka @ sastoji se od dviju jednakih polovina kriznog zgloba ulezistena u iglicaste lezaje..~ zubi moguca [e pokretljivost spojke. inerci[alne sile. . Neravnomjernost CC u takvu slucaiu postoiati samo na srednjern meduvratilu. Unutrasniost spoike puni se uljem da bi se smanjila buka i habanie. Rukavci poIovine spojke ulezii. a ~iSedije1na na ®. GJ b) @ Zglobna spojkn s kamcnom @ Jcdnostavna mcmbranska spoika @ V Iscdiiclna mcmbranska spoika Ii} 384 Dvostruka zglobna spojka Zubna spojka s Iucnim zubima @a sastoii se od dviju ~lavina s l~cnim vanjsk~m zuhima. Ove 8U uiedno zaticrrna (3) osigurane u prstenu (5). 5. DvoStluka zubna SPO)kll s lucnirn zubima omogucuie. i radijalni pomak do 12 mm.1] od kuta nagiba i kuta zakretania IX dana je na @. Ona spaia na taj nacin prstcn i stezalike s kuglom. Sastoii se od dviju glavina. ulaze cepovi stezaljki (2). koja dopusta uzduzni i kutni pomak.l!ka za opruge. vratita. Spojka se moze nagibati do kuta od 40". a vilice srednjeg vratila moraju biti u jednoj ravnini@. Inace se te spojke grade za opterecenja 1 do 110 000 kpm. U nju $U mcdusobno okomito izbusena dva provrta. uz neelastican prenos okretnog momenta.

!!_d2.233 Elasticne spojke Kod elasticnih spojki vezu se dijelovi spojke na pogonskom i ria gonjenom dijelu vratila pomocu jednog iii vise elasticnih elemenata. [ednakost udarne i akurnulirane energije izrazena ie na @ jednakim povrsinama (unakrsna srafura na pogonskoj i na gonjcnoi strani). oj p .c. @ Shematski prikaz mogucnosti mcdusobnog pomicanja vratila a djelomicno se energipomoeu elnsticnc spojke : a) mogucnost radijalncg pomicanja. Prednosti elasticnih spoiki jesu: c) 1 .b) Elasticnc spoike dolaze u obzir: • @ Moguenosti medusobnog pnmicanja pomicanje i kutno vratila zubnc spoikc s lucnirn zubima (Tackeova radijalno pornicanie. Na @a prikazan je teoretski slucai gdjc ie ciiela energiia udara prikazana na pogonsko] strani spojke unakrsnom srafurom. prikazana na pogonskoj strani dijagrama unakrsnom srafurom. (I ~ u roplinsku ffl/YgijJ 1 2 3 ~r~giJd:a~~a . b) mo[a udara akumulira u gucnost akaijalnog pormcama.m<ml"'}~ udora a}(umubcijom ukupno Shematski pt-ika funkcionalnc zavisnosti (:ilk rctnog momenta od vrcmcna no. plasticne mase. Na @b prikazan je teoretski sluca] gdje je cjelokupna energiia udara. Losa im je strana skupa izrada lucnih zubi. pa i vanjskim trenjem elemenata u toplinsku 'energiiu. odnosno da dobivene vrijednosti pri optereceniu idu po jcdnoj. Ne traze tocnu koaksiialnost vezanih vratila. tj. snizenie 2. Materijal tih elasticnih elemenata moze biti guma. Moze se dogoditi da izmjerene vrijednosti kuta zakretanja odredene vrijednosti okretnog momenta padnu pri opterecenju i rasterecuiu na istu krivuliu. 387 386 . gonienoi strani desit ce se sa zakasnieniern (t2 > t(). Udal' na gonienoi strani spojke moze se smanjiti bilo akumulacijom ili prigusivaniem cnergije udara. pretvaraiuci je u toplinsku energiju. Ui edna dclazi i do v rcmcnskog pomicania udara od vrcmcna l1 na t~ udara 5manjen~ @ Smanjcn]c udara upotrebom elasticnih spojki. aksiialni i kutni pomak te laku rnontazu i demontaiu. Karakteristika elasticnih spojki je funkcionalna zavisnost okretnog momenta i kuta zakretanja.ivanjtm rod Ut'bro prefV()f'M Prednosti su spojki prilicno umierene dimenzije i velika trajnost. b) nnein djelovanja spcjke spolka): a) kutno 2 3- za pogone kod kojih se [avljaju jak. Udar S na pogonskoj r. pa i vremenski pornicu (kasne) u odnosu prema pogonskoj strani ®. c) mogucnost kutnog pomicanja. Kolebanja okretnog momenta i udari na gonieno] strani smanjuju se. pomocu elasticnih elemenata djelomiCno prigusuju. jedne polovine spojke prema drugoj polovini.. n dcsni gonjellu strunu Na @ prikazan je slucaj kolebanja okretnog momenta oko neke srednie vrijednosti na pogonskoi strani vratila. kako to pokazuje @c. Elaaticne spoike rade zapravo i s akumulaciiom i s prigusivanjern. Ta se karak.~m pr{guS. a pri rastereceniu po drugoi krivulji. 3 do koiih dolazi uslijed neravnomjernosti okretnih momenata. Sposobnost smanjenja udara prigu§avanjem dana je kolicinom energije pretvorenc unutarniim.Postoii mogucnost medusobnog radijalnog i kutnog pomaka vratila @a. pogonsko] i gimjcnoj strani vratiln. prctvorena ie u toplinsku energiiu. Omogucuiu radiialni.-r~~~ P If . Lilcvi dijagrami prikazuju pogonsku .teristika dobiva miereniem kura 1':aokretanja za razne vrijednosti okrctnog momenta Mo. d) elasticnim elcmentima. Mogu se upotrijebiti u najteiim pogonskim uvjetima (promjena smjera okreta). pracen jos i udarima. akumulirana pomocu elasticnih elemenata i postepeno prenescna nil. 5.1 rnni srnaniuie se ugrndniom elasticnih ulo:/. d. pa ce se i sniziti.Omogucuiu udara na taj nacin sto kineticku energiju udara.nb\. prigusena. celik za opruge. Udar nil.mcnj«lp <!dora {lkumutaCi~m roa udar<J ""'r~IJ' smQnj~. mogucnost zakretania pretvaraiuci se u deformaciiski rad. Mo = f (<p). gonjenu stranu spojkc.i udari za pogone kod kojih nastaiu kolebanja okretnih mornenata za pogone kod koiih se ocekuju torzijske vibraciie. a dopustaiu i dovoljno veliki aksijalni 4 pomak i medusobno zakretanje obiju polovina spojke jedne prema drugoi ®b. Neki tipovi spojki primjenjuju se da bi se sprijecila rezonancija torziiskih vibracija.

Kada se prekoraci max M 0. Naicesce se traii strma karakteristika s prigusivanjern koja postepeno iIi naglo raste. Spojke s prigusivanjem imaiu <jJ > 0 < 1. koie dovode do dodatnih radijalnih i aksijalnih opterecenja Iezaia. Zice od celika za opruge cine kod te spojke elasticne clemente.. savijenih II obliku stremcna. zavoii oprugc sjednu jedan na drugi pa spoika radi kao neelasticna. Krajevi tih dijclova ulozeni su II provrte. S obzirom na stalan gubitak iednog dijela energi]e.5°. Tek kad okretni moment doscgne vriiednost MOl. Potrebna velicina spojke odreduje se prema vclicini okretnog momenta (Mo) j pogonskog faktora (qJ)maxMo = qJMo. sa zakrivlicnorn i prigusc»] em karaktcriatikom @ Rad spoikc s ravnorn karastcristikom bez prigusenja @ Rod spojke istodobno produzcnie vrernena izmedu poiedinih titraja.5°. pocinju se polovine spojki medusobno zaokretati.6 do 1. Broiem ilea i izbororn radijusa na koiem su one uldisrcne mogu sc postici razne mogucnosti u pogledu vclicine okretnog momenta koji se maze prcnositi.0 [k~:. 'Nedostatak elasticnih spojki iesu povratne sile elasticnih clemenata. spoika s cilindricnim zavoinim ioraiiskim oprugama Mot ~-. Vrijeme smanjivania amplitude udara je dugo. UpotrebIjavaju se za udarna opterecenja i za vclika kolebanja okretnih rnomenata.i~ Zakrivljena knraktcristika spoike koi a rad i s priguscnicm 0) Kod spojki cija je karakteristika pri optereceniu i rasterecenju razlicita @ i @.1. 388 ® Voith-Maurcrova spojka . Opruge imaiu prednapon pa pri niskirn okretnim momcntima ncce doci do zakrctania <p.iearn.l Maze bid izrazena i krivuljom @' Pri zakrivlienoi karakteristici @ krutost stalno raste tako da pri vecem kutu <p spojka radi tvrde. Aj_ . Na @b prikazana jc spojka kod koje kurakteristika nema svoi pocetak u tocki 0 koordinatnog sistema @c. relativnorn prigusnoscu : Bennova spojka @ sastoii sc od dva ozublicna kola. Buduci da relativna prigusnost elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstantna. Ravna karaktcristika elasticnc spojke ) I'fl ~ /(lft wp )it~ {ifi Spojka s cclicnim .233.Zavisnost Mo = f('P) maze biti Iineama @ Mo = c'<p [kpcm] c = .>:"og celikR ~ zak~tonia €I- (il Zakt-ivljena karakteristika elasticne spojke @ Ravna karaktcristika spoike koja radi s priguscnicm I. a vremenski razmak pojedinih titraia [e konstantan. izrnedu cijih zubi su ubacene prednapregnute zavojne torzijske tlacne oprugc.~/4Y~~~ ~ Karaktcristikn spoikc dana funkcionalnom zavisnosti Alo = f ('1').6 mrn. gubi se prctvaranjem u toplinsku energiju. dan sradranom povrsinorn. Izvode se u dvije konstruktivne izvedbe. niie dovedena kolicina energije iednaka odvedenoj. od op. Odgovarajucim oblikovaniem otvora za uJcziStenje iict moze se postici i zakrivljena karaktcristika. Prva je prikazana na @a i daje ravnu karakteristiku.". a aksijalni pomak do 2 mm.1 Uspjelije ko n s trukcii e e l as ti cni h s p o ik i s o p ru z ni m e lc m e n t ima Spojka s celicnim iicama od celika za opruge @. Na ® i @ vertikalnorn srafurom prikazane povrsine oznacuiu kolicine akumulirane energije koia se s pogonske strane gotovo bez gubitka prenosi na gonjenu stranu. uzima se kao srednja vrijednost. Spojke omogucu[u zakretanie do 2. b) ! . uz @ Bcnnova spoika. a one s akumulacijom qJ """O. 5. Iz navedcnog proizlaze i smjernice za oblikovanje elasticnih spojki. Prigusna sposobnost spojke izrazena je tzv.. Dio te energiie. kutni pornak do J .. radijalni pomak 0. pri svakorn udaru ili titraju ovdje se stalno smanjuje amplituda titraia i zato se takve spojke upotrebljavaju kao prigusivaci torzijskih vibracija. Kod spojke sa zakrivljenoru karakreristikom @ i prigusivaniem vriieme smanjivanja amplitude titraja vrlo je kratko. Polovine spojke povezanc su medusobno s vccim brojern diielova od okruglog celika za opruge. Voith-Mauecrova spojka ® prcdvidena je za okretnc momentc ad 15 do 12000 kpm. Na @ prikazana je spoika s ravnom karakteristikorn bez prigusenia.

zavisno od velicinc spojke.(\ proracun opruge uzimamo = _!_ h 12 83 [mm] da je F 1 1 -2" = '6 h 1)2 dop c. ~- 3Ymo.racul1avamo visinu opruge 11: h dop 0 Na osnovi poz natog 3 = 3 FI S dop o. [mm] [kpjrnm "] .5 do 2 mm. Okretni momenti koji se tom spoikom prenose krecu sc od 1. Ta se spoika upotrebljava za okretne rnomente od 2 do 10 000 kpm. navuccne [edna na drugu. Karakteri~tikQ opruge [e zakrivlicna s prigusenjem @.5°. Upoucbljava se u gradnji dizl-rnotora i prenosa. na koje pri vecim opterecenjima opruge sve vise nalijezu (time se skracuie krak savijanja opruge). a radijalnog pomaka 0.22 do 0. Upotrebliava se za okretne momente od 5 do 5 000 kpm. Paketi traka ulozeni su izmedu zakrivljenlh naleznih povrsina. Cahure opmga. daju spojki progresivnu karakteristiku. Mogucl1ost zakretania krece se do 2°. Polovine spojki medusobno su povezane pornocu paketa fieksivnih opruznih traka smjestenih aksijalno na obodu spojke. Karaktcristika joj je progresivna. Spoika se koristi za okretne momente do 40000 kpm. © Spoika U s radijalnim oprugama obliku trake tvrde. u cijc su utore ulozene zrnijasto savijene oprugc.. Ako iz [ednadzbe za Ym. Mogucnost prigusivania ie mala. [3 . Te zakrivljene nalezne plohe. Srednji tho s nOS0111.. kutni pomak 10. Mogucnost kutnog pomaka krece se do 1. moze $e racunati i s malim prigusenjem. I progib opruge uzima se prema iskustvu: YIn"' = (0. zakretanja 1. kutni pomak je do 2. koii je ubacen u otvor paketa oprugil..5 do 3 mm. a racuna se @lb prlbl izno iz pretpostavke da pri maksimalnom progibu opruga lezi na 1/3 boka zuba : I 1. vee prema vclicini spojke.. Ostale miere su iskustvene @le. a spojka radi Odavde izracunavamo S na temelju danog ili usvoienog i:r. Obje njene polovine djeluju na pakcte opruga. tim se oprerecenie povecava.!. aksiialnog pornaka 4 do 20 nun.ilfel-Elcnrd) U obliku trake 1) = _-- dop E 0.111 sprijeci okretan]e paketa opruga. F = 2 . izvucemo vrijcdnost za FI 1 uvrstimo je u gornju [ednadzbu. zavisno od velicine spojke. radijalni 0.45 do 50 @ Btoby-spoika Sl'ojka s oprugama u obliku cahura (spolka MAN~Renk) @' S obzirom na to da S11 opruge u nhliku cahura i da izmedu njih nastaje trenie. radijalni pomak 1 do 2 mrn.25) b.3°. [kp) o D· Z (z . tam se pri stezaniu [edna 0 drugu pretvarajuci dio rada u toplinu. mijenja se i hvatiste ohodnc sile @b.. @ Spoika 8 oprugama lahUrR CMAN-Renkova U obHku spojka) ~91 . Iz danog Mo rnogucc je na bazi poznarog D izracunati obodnu silu uu spojki: a] l~ -'f @ Karakkristika Bibby-spojkc sa skicom progiba opruge aa prorucun Spojka s aksijalnim oprugama u obliku traka (Wiilfel-Elcardova spojka) @ sastavliena je od dviju polovina u obliku prirubnica i od vise paketa fleksivnih opruga. koji se dielovanjem okretnog momenta stezu.Spojka S J:adijalnim opr'ugarna u obliku traka @ prenosi okretni moment pomocu fleksivnih opruznih traka ulozenih u kriz izrnedu zakrivljenih naleznih povrsina. dobit cemc: @ Spoika s aksijalnim oprugnma CWi. [mrn] Ymax' Bibby-spojka @a sastoii se od dviiu prirubnica s ozubljenjern. a aksiialni pomak 5 do 15 mm. Prigusenje udara jc vrlo malo. [ace opterecena opruga nalijeze postepeno sve vise na bok profila zuba. Mogud kut zakretanja spojke iznosi do 2". ta upojka ima visoko prigusno djelovanje.2°. ima zadatak da ogranici opterecen]c opruga i <. Time se skraeuie krak slobodnog dijela opruge. Vaniski prornjer zubi uzima se cmpiricki D ~~(4~4. uzevsi da sila F 0 djeluje na vanjskom obodu zuba. Buduci da se trake pri savijanju medusobno i taru. aksijalni pornak 3 do 9 mrn.5 do 2000 kpm. broj zubi) Debljina zuba f racuna se iz dopustenog savojnog naprezan]a.5) d. koie spojki daju progresivnu karakteristiku. Na @ prikazana je karaktcristika Bibby-spojke Mo= f(<p).

sarno da bi se izbiegla tocnost monlu1.e. 0) Spojka Periflex ® ima elastican opruzm clement u obliku gumenog obruca s tekstilnim uh)scima ill s uloscima od celicnog pletiva. [cdan od njih prikazan je na Gy. Mcguenost zakretania leti kod te spojke izmedu 5 i 10°. takoder u obliku gumenog obruca. aksijalnog i kutnog pomlcan]a. Obodi obruca lcze na prirubnici unutarnje polovine spojke jcdan blizu . a nckad se upotrebljava i uz neku drugu spoiku. kako to pokazujc q. a umontiran s prcdnaprezanjern omogucuic vclike deformacije i iako prigusivanje. za 5° prct"lira se oko 25% dovedenc klncricke cnergije udara u toplinsku energiiu. Iz karakterlatikc proizIII'!. ta spojka ne trazi tocnost pri monlali. Cahura se utiskuie u odgovarajuci provrt. Na primier.10 8 mm). zakretanie po obodu i. Losa ioi ic strana sto gumeni obruc dielovanjern okretnog momenta izaziva aksiialne !dle koje optere6uju lezaic. !11i dvodijelnog./\)d. Time nastaje rrenie. Na ~l» prikazane su mogucnosti deformaciic elasticnih elemenata. S obzirom na relativno vel ike ® Pcrifkx-spojb vezann \17. S})ojka Eupex s prizmaticnim koznim iii gumenim uloscima (l)l ima karakterisriku. kocioni tocak nll)l:\ucnosti radijalnog. pri medusobnom pornicaniu polovine spojkc. vulkan-spolka @ irna elastican opruzni element. niie ')!Ijc!ljiva na vece radijalne pomakc (do 4 mm). koja se sastoji od dvi[u krivulja. Upotrebljava se do 300000 kpcm. Spoika s oprugarna smotanirn U obliku spirale @ Karaktccist ika MAN-Renkovc spoike Spojka Demag @.:ahuru prolazi vijak koiim se pricvrscuje elasticni element. u pravcu osi ®b. tzv. ali je gotovo bez mogucnosti za kutni i radijalni pomak. a ima i odgovarajuce prigusno djdovanje.:}.233. zakretanie kutno ®c.06 kpjmm"]. Spojka s navutkanizil'anim dljelom ® aliena je spojki Periflex.lika Eupcx-spojkc K 5.~. Elasticnim elcmentirna daiu se razliciti konstruktivni obliei. silenblok). Spoika Perltlcks ima progresivnu karakteristiku. Sastoii se od dviju polovina i trakastih opruga smotanih u spiralu. @ Kolutna ccpovima spojka s gumenirn @ Ra"li~ite mogucnost i dcformncija clasticnih clcmennta 393 392 . ()bm':: je uz jednu i uz drugu polovinu spoike dr~. upotrebljava se za male i za srednic snage.04 do 0. Gumenc cepovc treba smjestiti sto dalic od osi vrtnje da bi se smanjio spccifican pritisak na gumene cepove [dop p = 0. Vrlo je jcdnostavna pa se zbog toga i zbog bdumnog rada veoma cesto upotrebljava za niske i za srednie vrijcdnosti okretnih momcnata.aJl pornocu prstena i viiaka. kumc pomake (do 4°) i aksiialne pornake (. sto spojki daie i karakteristiku s prigusnim dielovanjcrn. a kroz unutarniu '. ~~t :lntkteri::.lrugog tako da ne dolazi do visokih aksijalnih sila pri djelovaniu obodnog momenta. Na ® prikazaua je izvedba s ugradenim elasticnirn clernentima (navulkanizirana guma izmedu dviju cahura.2 Ela st l cne sp oj ke s p r i g uii n i m elementima Kolutna spojka s gumenim cepovima @.lj Elnsti~ni dementi poscbnih obl ika ugradeni sa stnnovitim prcdnaponom @ El1pex-spojka @ Dcrnagova spoika. Pri djelovanju okretnog momenta spiralna opruga sc uvija (mota).i da spojka ima iako priglIsno djelovanje. Sastoii se od dva koluta u obliku prirubnica i niza gurnenih ulozaka. Namjesto gumenog obruca ima navulkanizirane gumene konuse.I.

. Habanjo tarnih povrsina i zagriiavanie izazvano trcnjem spada u slabe strane tarnih spojki. Zubna spojka ukliucuje se za vrijeme mirovanja iii pri malim razlikama u broju okreta pogonskog i gonjenog vratila.!1 ~ if l~ t'~ _ <t . Za rucno ukljuCivanje i iskliucivanie spojke mora se sila s rucice potrebna za ukljucivanie i iskljucivanie prenijeti na okretni aksiialno ® Urcdaji za ukllucivanie pomicni dio spojke s utorom ili oiacaniem .ucna zupcana spoika @. mora biti osigurano dobro uleiiStenje kliznih prstena. pa i dobro podmazivanie kliznih ploha. Spoika treba da je tako ugradena da je ta] prsten kod okretne spoike rasterecen._ vrijorM 1lI I @ Dijagrami ukljutiv. dvodijelni. Pri eventualnom preoptereceniu nastajc medusobno klizanje h) __t'vllca tarnih povrsina. Na @ prikazani su trapezni (za oba smiera okretarija). "1- I I I " . Na @ prikazan je di· dijagram ukljuCivanja spojke.2 Ukljucno-iskljucne Tame spojkc omogu{uju spaianie i razdvajunie vratila u toku okretanja u punom op•creceniu.nja 395 .ucno-iskljucne spojke Iskliucne i ukljucno-iskljucne spojke omogucuiu ukliucivanie ili iskljucivanje pogonskog i gonjenog vratila u toku rnirovanja. Oni mogu biti mehanicki pneumatski hidraulicni. dok je druga polovina cvrsto uklinjcna na niemu. 5. Zubi spojke kontroliraju se s obzirom na savijanje i na speci!1cki pritisak naleznih povrsina pomocu obodne sile.Spajanje nije tako sigurno. Zupcane spojke s cccnlm zubima najcesce su od sivog liva. 5. Da bi se dobila potrebna sila za ukljucivanje i za iskljucivanie iskljucnih i ukljucno-iskljucnih spojki.. . medusobno spojeh vijcirna. Kod te spoike je jedna polovina pomicna po vratilu. Ukljuceniem spoike (tocka I) pret arn ® Iskljucna kandzo.1 Isk lj u cne sp o ik e o Vnlkan spojka s dvodiiclnim gumenim obrucem @ Spoika s navulkaniziranim gumenim diiclom 5. pilasti (za jedan srnjer okretanja). kao ciIindriene i kao konicne. mora postojati pose ban uredaj za ukopcavanie. koja djeluie na srednjern radiiusu nalezne povrsine. od broja ukliueivania i iskljucivanja u jcdinici vremena itd. od velicine SIlage koja se spojkorn prenosl.234.Taj prenos sile s rucice na okretni dio spoike izvodi se pomocu kliznih kamena iii kliznih prstena koji zahvacaju u utor ili u ojacanjedijela spoike t@. Izbor sistema tih uredaia zavisi ad zahtieva koji se postavljaju na spoike. NajCesce se upotrebljavaju ceone tame spojkc. Diiele se na zubne i na tarne frikciiskc spoike. elektrohidtaulicni i elektromagnetski. pravokutni sa zakoscnim celom i zubi koii se u svakom polozaju daju utisnuti jcdan u drugi. ti. a gonjeno vratilo stoii (n z = 0). odnosno za Iskopcavanje.234.ta (zup~as!o) spoika c) d) @ Oblici zubi spoiki: a) trapczni zubi. Tarnim spoikarna postize se postepeno i kontinualno ukljucivanje gonjenog vratila prj bilo kojoj razlici u broiu okreta 'pogonskog i gonjenog vratila. Pogonsko vratilo ima TIl okreta. odnosno u toku pogona. nema ni akumuladjskog.. Ceoni zubi mogu biti i drugih oblika. prema tome. 394 Iskl. Kod onih prvih okretni se moment prenosi zubima smjestenim na celu. b) pilasti zubi. Osim kao IIkljucno-iskljucne one sc upotrebljavaju i kao spojke za prornjenu smjera kretania i kao sigurnosne spojke. ~ E I ~I I Ji. d) zubi koii omogu~uju ukljudivan]c u svakom polozoju e spojke . Klizni prsten je najcesce od sivog Iiva. c) zubi s nagibom (sa zakoscnim celom). I U spojki .234 Iskljucne i ukl. a niti prigusnog djelovanja. Buduci da pomicanje spojke u svrhu ukljucenja i iskliucenia traze prilicno velike aksiialne sile. Tame spoike rnogu biti provedene kao eeone. Ukljucena spojka daje s vratilom krutu vezu pa. odnosno na obodu spoike. i to kao jed nolamelne ili kao viselamelne. __.

9. e = I -. 97310 P2 n. Produkt specificnog pritiska i obodne brzine p .RD - dopp [kp/mm'] specificnog prltiska i koeficiienata trenja dane su u tablici 3. Vanjske lamele su glatke i uzduzno su pokretne u utorima pogonskog dijela spojke.4. w GD' =_ 4g rr'n ---" 30 t. konstantan.396 ~~} 'I'arna spojka s konusnlnt tarnim povrainama Tarna spojka s konusnim tarnim povrs~nama 4J. a broi okrera n2 porasti od nule na n (tocka II).kIJi djeluje kao moment ubrzanja masa gonjene straue vratila.. I GD2[k = '-4g' pmm· s 21'je moment tromosti . dobivarno silu ukljucivanja: P. onda su i unutarnje lamele glatke i dobivaju oblogu od umjetne mase iii sintrovanih materijala. "~ I . Pri specificnom pritisku od 2. raste n2 po krivulji. cos IX + sin IX) c.3 i 0. [kpfmm].55 i. koji svojim uzduznim kretanjem dje1uje na rucice smjestene u utorima (c). = GD2n -375 l. Time se odvajaiu pogonska i gonjena strana vratila. Da bi se obodna sila Po mogla sa sigurnoscu prenij:ti. Tada kraci krajevi rucica pririskuju Iarnele iii ih otpustaju. Sila potrebna = Mo sin « [kp].? je IX -. Rucice (c) rlacc svoiim kracirn krakovima na aksijalno pokretne klizne ploce (e). moment trenja Af R = F.-. bi se ~?stigl~ ~to. povezanih urnjetnom smolom.nosi spojka. linearno.man) I •. gdie je Rm IL R". Obloge su pri radu na suho izradene presanjcrn azbestnih iii pamucnih vlakana.nost z~ ~?rm~lnu silu PN.sto .}a.:. = GD' 4g -t. I)C t.:: CRT . koji svojim utorima na vanjskom obodu nosi vanjske lamclc.5 do 5 [kp/cm 2} iznosi vrijednost koeficiienta trenia izmcdu 0. Ukupni moment koii se prenosi frikcijskom spojkom bit ce: MR = M. U gonjenom diielu nalaze se jos i uteri u kojima su ulezistcne rucice s kracim i duzim kracima. + Mil [kpmm] unutarnjim lamelama mogucnost opruznog djelovanja tako da se paket lamela pri iskliucen]u spoike mcdusobno odvoji 1 smanu trenje u praznom hodu spoike na najmanju mjeru. Razlika Me "" lvI R . a pri promienljivom M. koja je oblozena tarnim oblogama (h). Tarna lamelna spoika (Ortlinghaus) «t~ sastoji se od pogonskog dijela cvrsto spojenog s vratilom.1tL. Pri tome ce u vremenu t. Pr= -. konusa b.. koji nosi unutarnje lamele.~ pa. Ortlinghausova) granicama izrnedu 40 i 80. -----. a to ornogucava da se klizne ploce odvoje od ploce s tarnirn oblogama.~ P . Na glavini spoike (a) sicdi ukljucni psrsten (b).. odnosno ako obodnu silu izrazimo momcntom. Sinusni oblik daje . [s] vrijeme ukliucivania lvI. bilo da su cirkulacijski podmazivane). one unutarnie su valovite. df2. 397 . v [p je u kp/cm ' a v mls] jest mjera za opteretivost spojke i krece se prema vrsti oblogc u dopustcnim ® Tarna 'polka s diskorn . raste 11. brei okreta n I nesto pasti (n). Posro su pogonska i gonjena strana postiglc jednak brei okrcta n zajednicki se povecavaiu na 112 = 11.." 'IT Vrijednosti dopustenog Mo CIL cos Ji. 30 t. bez klizanja (tocka II). mora kut naglba.. Velicina potrebne sile za ukljucivanie spojke dobiva se iz uvjeta ravnotczc sila ~~b: P" = FN ([. ako je moment trenia A1 R veci od sume momenata statickih otpora gonjcne strane vratila M" co. i od gonjenog diicla s utorima na unutarnjern obodu.I. Iedna klizna ploca (e) vezana je cvrsto s glavinom. u gornju jednadzbu uvrstim? vrijed. Rm IX - sin «) [kp] Specifican pritisak na tarnim povrsinama __P u__ spoikc: :. iznimno 15°. Ako lamelc treba da se krccu na suho.8 do 10°. Lamela ima vcci broi . mase goruenog diicl a . Vanjski prsten (f) (on cini drugi dio spojkc) nosi aksijalno pokretuu plocu (g).= I -~ =. mora bid Po .[kprnm] t. iii su od Ciste umjetne smole. u obliku sinosoide i uzduzno su pokretne u utorima gonjcnog dijela spojke. Lamele su kalienc i podmazivane uljern (bi10 da su uronjcne u ulie. ~ Tarna sinus-Iamclna spoikn (Ortlinghausove) u) n'n Lr t: Ai.V. Na duze krajeve rucice moze se dielovati preko uzduzno pokrctnih prstena. uz klizanje naleznih povrsina. Ako je M. [kpmmJ Tarna spojka s diskom (Onlinghausova) @ ima dvije klizne povrsinc. ubrzanja potrebnog da gonjena strana poveca brol okreta od nula na n. Porn icanjern ukljucnog prstena udcsno oslobada se rucica. OblCn.FN' Ako. rnan~ sila za ukljucivanje spojke P". = R~ ~ R2 za Iskliucenle spojke .

Pneumatska sl?ojka omogucu]e dobro ukljucivanie gonjenog diiela. a ta srednja ploca. koie mogu prenosm vece okretne momente od tarnih spojki istih velicina. Na @ prikazana je lamelna tarna spoika s kliznim kolutima. snage izazvane radom trenja svedene na [edinicu nalezne povrsine: P sp = sin 1. pa imamc: pneumatske. Nakon iskljucenja struje opruga vraca kotvu u prvotni polozaj.:) em. konstruirane da ornogucuju dalpnsko ukliucivanje pomocu zraka. 'P = 1>.. aksijalno pomicna. usliied ccntrifugalne silc. Lamelna dviie tarnu spoikn tame povrsine s kliznim kolutirna clcktromagnetske . Opruge e vraeaju stap u pocetni polozai. tj. mora biti mjera a = 1 mrn. Stlaceni zrak struji kroz provrte u vratilu otvorom a u prostor cilindra b.18 je a (pv) = 10 do 30 u prosjeku 20 (~e_. ulja ili magnetizma. Svorniacl a. koje su izradene od magnetskog cclika. Losa su im strana gubici uslijed 398 t1~Lamclna tnrna spojka s pneumatskim uk~}ucivnnjl. P za CI.~ne spojke s cconirn zubima.' pu ~ (PV)dOJ> .E. Iskljucenie spoike postize se prekidom dovoda stlacenog zraka i odzracenjem vodova.234.OI Kontrola n~ zagrijavanie p~OV?~ise na temelju specificne snage trcnja. CI. Za ukljuelv~nJe za ~nJeme mlfo. I jedne i druge mog\! biti s iednom. sin do" = 0. Tarna pneumatska spojka @l. Tarne hidraulickc spojke ~~. One.~ako.-. ucvrsceni u kotvi t u tarnoj ploci b. Losa strana su im eventualni gubici zbog loseg brtvenia. Za specijalne svrhe upotrebljavaju se JOS elektrornagnctske spojke sa zelj~zn<?m prasinom i in~ukcijs~e spoike. pritlsak kojim tlaci stap. pritiskuiu ovu na sred.Odlikuje se [ednostavnoscu konstrukclje. iz cega proizlazi potreba horizontalnog pomaka 0.. sm « @ Potreban razmak tarnih povrsinn D~ bi se nalezne konusne povrsine odvojile.!m Na @ prikazana je tarna elektromagnetska spoika s kliznim kolutima sa dvije tame pOVl'Sinc. Otvaranjem uljnog ventila spaja se prostor cilindra s tlaenim vodom uljne pumpc.15 p[kp/mm'] 0_. Prednost irn je mogucnost regulacije okretnog momenta promienorn pritiska ulja.. Paket lamela lezi kod te spojke izmedu magncta a i kotve b tako da magnetske silnicc. Pri ukliucenju spojke ne postize se odmah konacan pritisak zraka. kojima se moze izvrsiti i do 3 600 ukliucivanja u toku iednog sata. zeliezo po ~eliku I-L-ij-CV-a-n-O-Z-C-lj-eZ-o-p-O-k-Ol. ali s nesto drukciiim nacinom djelovanja.1.005-O.i----~I__.. = 8 do 10". Tarne elektromagnetske spojke. h=_a_ sin CI..14 do 0. moraju biti tanke da se ne bi ® rcmetio tok J magnetskih sila.. a stap c pritiskuj e lamele. sa dvije il i svise tarnih povrjlina. hidraulicke i elekt~om~gnet~ke spojke. a opruge vracaju stap u prvotni polozai. dolnzi do nezeljenog ukopcavania spojke.Dopusten! speclflen! pritisak i koeflcljent trenja Tablica tarnih povrsina 3 Materijal I~I I 0. ' 5. Zatvaranjcm ulj" nog ventila prazni se pro" stor cilindra preko povratnog voda. povrsme konusne spojke oblazu se umjetnirn iii sintrovanim materijalom k~ji se na nalezne povrsine lijepi ili zakiva. koje rade na suho i tame .O_5 __ _L_I_'jC_v_an_o_zC_I_je_zo_p_O_I_ij_CV_a_n_om_z_'c_li_CZ_U_I __ O'_I Lijcvano eventualnog loseg brtvenia i usliied korodivnog dielovania vlaznog zraka. Danas se pneumatske spojke ccsee upotrebljavaju. (Rt _ PR RD = speeificna snaga trenja CI. Slic~? kao kod tarnih spojki s cconim tarnim povrsinama. Veci broi svornjaka d vezanih sa staporn tlaci na larnele.I!ju tarnu plocu d. To je razlog sto se te spojke upotrebljavaju za ogranicen o Lnmctna tarna spoika s hidraulickim uklju¢h'anjem broj okreta.. Tamo tlael na stap c pornicuci ga ulijevo.:anja upotrebljavaju se umjesto spoiki s plocastim tarnim povrsinama zup.sa 399 . tlaci na vanisku tarnu plocu c. Za ukliucivanic i iskliucivanie dovoda zraka sluze tzv. Pri ukljucenju struie djeluje dcktro"magnct na kotvu c i privlaci je. Prcostalo ulje u cilindru dobiva.-2- 0. sto u odnosu prerna velicinispojke moze traiati do 1 sekunde. Tanke' la. prolaze kroz lamele. kako je to prikazano na sliei.. Dijele se na elektroruagnctske tame spojke s kliznim kolutirna i na elektromagnetskc tame spojke bez kliznih koluta.s -y:_ "'" 1. Kad je djelovanjem pritiska na stap svladana sila oprugc.O_2_-_0_. magnetski ventil i.3 Tame spojke mehaniCki koj c se n e uk l iucuju Te "spojke s?.

220 V. Dok struja tece. \'ratlLo) b) z. liftovi. ti. Prekidom toka struic tlace opruge i odvajaju kotvu c od magneta a te. Ako bi takav pogonski stro] bio gonjenim strojem opterecen vee ad samog pocerka. na kotvu spojka se ukliucuie.1 S pojke spojke z a up u s tanj e urad Spojke za upustanje urad iesu spoike s automatskim ukliucivanjern na nacelu centrifugalne sile.na tarnim povrsinama trosi se pri radu na prazno prilicno velika snaga.dizalice.a dva vratila Elektromagnetska zupcasta spojka @. Spojka moze raditi na suho ili u ulju. Magnetske silnice ne prolaze kroz lamele i nema pojava rcmancncije 0) izmedu lamela. U ukljucenom polozaiu kotva se ne okrece. Prikljucni naponi vecih spojki s jednom iIi sa dvije tame povrsine iznose najccsce 60. Potrosak strujc je relativno nizak i krece se prcma velicini spojke izmedu 10 do 200 W. Varijal!ta b prikazuie povezivanje dvaiu kolutima. preci 60 V.da je moguc dovod struie bez kliznih prstena. Ko~va. eiji se pogonski moment mijcnja u zavisnosti od broja okreta (kratkospojni elektro-motori. vczanog krutorn spoikorn (gore) i spoikom za upustan]c u rad (dolje) @ Karakteristike upustanja strojeva Na @ prikazane su karakteristike rada gonjenih strojeva u funkcionalnoj zavisnosti Mo "M. a prazni hod je ogranicen iii je to prazni hod nizih brojeva okreta. onda bi ga trebalo dimenspoika zionirati na snagu potrebnu pri upustaniu.235.nih pr~tena prik~zana je na @P. elcktromagnctska kod koje vratila.ie dovode u polozaj koji odgovara praznom hodu. I. Dielovanjern magneto.u kotrljajucih lezaja ulezisten na vratilo. Okretni moment koji se prenosi spojkorn moze se regulirati promjenom napona jer je privlacna sila na kotvu 0· Lamclna lama 'pojka bez kliznih kolutll. Unutarnje Iamele (f) ulozcne su a~slJalno pokretno u zube glavine g. s @ Larnelna tarna spoika s kliznim vrat~lom. pa se takve spojke upotrebljavaju za rnanje snage. Time bi pogonski stro] pri pogonskom optcreccniu bio neiskoristen. Glavina pogonskog vratila irna na sebi kotrljajuce lezaie na kojirna ie centrlran elektro-magnet.}n)' prj rjdavanju uvjeta za stavljanje u pogon treba navedene karakteristike 26 PRAKTICAR III 400 401 . magnet a privlaci kotvu c s magnerskc silc prolaze kroz lamcle prstenorn d i time se izvodi pritisak na lamele. vcntilatori Mo = kco kalanderi. a njenu drugu polovinu cini kotva.235 Specijaine 5. no te lamele ornogucuju ustedu p rost ora.e odvode male kolicine : opline.mel. za sluca] da ic kratkospojni elektro-motor spojen s gonjenim strojem krutom spojkorn (ipa. od stanja mirovanja (ako bi bio ® Ekklromagnctska zupcasta npr. Postoie cctiri osnovne skupine radnih strojeva eiji su okrctni momenti pri stavljanju u pogon dani ovirn [ednadzbama: stroievi s vclikim rotirajucim masama. kod kojih treba ubrzati same manje muse. u cijim su utorima ulozen. Elektromagneti ovdie rmruju tako . vezan krutom spojkom). Unutarnje Iarncle oblo~ene su obostrano oblogama od smtrovane bronce. pokr~t!10 u ~~pcanik g. ukliniene na vratilo ~W~: U izvcdbi na @ a ulozene su unutarnie lamcle akslj~l. Izrncdu magneta i kotve ostvaruie se zracnost I. U jednoi polovini spojke smjesteu je magnet. Obje polovine spoike imaju ceone zube. Kod spojke s kliznim prstenima napon b) nc smi]e.~"k«l2 pumpe. kli:wi Tarna elektromagnetska spojka lamelna bez prs/en kliz. 110. Lamele su dovoljno debele tako da su u stanju da preuzrnu i odvode potrebne kolicine topline.strojevi za obradu drveta. rernenica ili sl. c je aksiialno pornicna i viicima povezana s vanjskim prstenorn d. stapne pumpe 3 Mo=k-k«l . Ta var~jant~ (a) ornogucuje da se preko elektromagnetske spoike izravno povezu zupcanik.: vaniske lamele. motori s unutarniim izgaraniern) dodu na priblizno pun broj okreta prijc nego sto ih optereti gonjeni stroj.n~. koja ima visok koeficijent trenja. Elektromagnetske spojke koriste se za rad istosmjeruom struiom. koia se I_la :azne nacine prctvaraniem dobiva IZ mreze. strojevi za gnieccnie 2 Mo = konst . Zbog pojava remanencij~ . Na (iD prikazan je utrosak struic i porast broja okreta u zavisnosti od vremena . = f (. a za larnelne 24 V. kao sto su centrifugalne Mo . zbog sigurnosti. 5. a) ZIl jedno zavisna od napona. koii je pomo~. a kotva se okrece zaiedno s glavinorn b. 4 ? @ Dijagrarn upujitan]a urad krntkospojnog motor. Gonieni strojevi mogu pri stavljanju u pogon imati razlicitc karakteristike. odnosno sa spojkom za upustanie urad (iDb. Upotrebljavaiu se najecSee kod alatnih stroicva. Omogucuju da pogonski stroievi.

mas a kuglica nije u staniu da stvori dovoljno veliku silu trenia pa nastaie klizanje.njo @ Metalluk-spo. spojka. c) pri prcoptere~enju Pulvis-spo. pogonskog vratila. Spojka se izvodi kao rernenica Hi kao spojka vratila.235. vee ima niz plitkih utora. postize djelovanjem opruga. uz karakteristike pogonskih srroleva i karakteristika spoiki..t. Pogonski broi okreta mora zato biti veci od 11 = 500 min . Prenoseni okretni moment moze se mijenjati promjenom koliCine kuglica. rada kratkospoineg elektro-motora Metalluk-spojka @. Do dodira tarnih povd'ina pogonskog i gonjenog dijela spoike docl ce tek onda kada djelovanjem centrifugalne sile bude svladan otpor opruge. Turbohidrau1icna spojka @ a sastoji se ad pumpe a kao primarnog kola i turbine b kao sckundarnog kola.1. kao i kod prethodne spojke. ali tek posto se postigne odredeni broi okreta.ka @' Slicna je prije opisano] Metalluk-spojcl.235. Centrifugalna sila tlaci kuglice pri okretanju lopatica uz vanjski obod sve dok se ne stvori dovolino velika sila trenja i na taj nacin poveze pogonska i gonjena strana. Spoike za upustanje urad mozemo podijeliti u tri skupine. a okretna su na glavini pogonskog dijela. (. koje b) b) pogon <) preopt. u odnosu prerna pogonskoj strani. bro] okreta spojke 403 402 .gonjenih strojeva. a ta regulaciia ne mora biti pomocu opruga. Spojka je napunjena uljem da bi se smanjilo habanie. To su: spojke s nereguliranim 5. koja zatvaraiu pogonski dio. Napunjena je kalibriranim kuglicama promjera 1 mm.231. Pogonski dio spoike Cini kolo s lopatama. te kalibriranih kuglica pomijeilanih s grafitom radi manieg trosenja. stvara se trenje ad mase kuglica koje 8U djelovanjem centrifugalne sile t1acene uz unutarnji obod i pritiscu na nj odredenom silorn. zajednieki uzimati u obzir. NajceSca vrsta te skupine spojki je celiusna centrifugalna spoika za upustanic. Pogonski dio a nosi na svorniacima b celjusti koie su okretne oko tih svorniaka i ko]e privlace opruge d uz glavinu. @ Celjusna eentrifugalna spoika 5. svladat ce centrifugalna sila silu opruga i ccljusti ce svoiim oblogama (e) tlaciti na vaniski prsten f genienog dijela spojke. i) ~lasticn. b) u pogonu.. b) rotor turbine.13 Spojke za upustatlje sa zakasnjelim djelovanjem Spojke za upustanjc sa zakasnjelim djclovanjem jesu spojke kod kojih se upustanie urad moze regulirati. zavisnorn od broja okreta. Sastoji se od tri glavna dijela: pogonskog dvokrilnog kola uklinjenog na vratilo. c) brtva. Aka u pogonu dode do preopterecenja. f) vratilc radnog strop.eljusna centrifugalna SPOjM ka za upustanje ®. Cela zatvaraiu lopatice. Na <Z"W prikazana je karakteristika kratkotmjnog pogonskog motora. I ovdie. Oba rotora pumpe i turbine zatvorena su kucistem c. lopatice guraju ispred sebe kuglice. a gonjeni dio moze biti remenica. @b) spoika s Periflex-spojkom: a) rotor pumpe. (0) 5. Kad okreti dosegnu odredenu visinu. Dok se jos nlie stvorila dovoljno velika oentrifugalna sila. gonjcnog vratila Funkcionalna zavisnost okretnog momenta od broia okreta kod rurbohidraulicke d) otvor za nan. broi ok ret.ka @ Nacin djc!ovanja l'ulvis-spojke: a) mirovanic.12 Spojke s reguliranim upustalljem Spojke s reguliranim upustanjem pomoeu opruga jesu sve one spojke kod kojih se zakasnielo stavljanje u pogon goniene strane stroja. Tako nastaju sile trenja i dolazi do prenosa okretnog momenta. Ekonomicne su samo pri vecem broju okreta (vlse od 700 min-i). gonjenog dijela sastavljenog od vanjskog oboda i cela. Motor se za to vrijeme ubrzava bez opterecenia gonjene strane. g) brlval h) vratilo motora. Q Ci'r n) 'l:urb~hidraulicna 111<'vnn)C ulia. Gonjeni dio na unutarnjem obodu niie gladak. Rad te spoike temelji se takoder na nacelu centrifugalne sile. c) kuciste. n.11 Spojke s nel'egulirallim upu5talljem @ Knrakteristika pogonskog 25 Ove spoike veiu pogonski i gonjeni stroj automatski. 2 3 upustanjem spojke s reguliranim upustanjem pomocu opruga spojke za upustanje sa zakasnielirn djelovanjern. U poiedine kornore izmedu lopatice smjesta se jednaka koltcina celicnih kuglica prorniera 5 do 10 mm.

Na @id prikazan je rad spojke za upustanje sa zakasnjelim d~elovanjcm. Dielovaniem centrifugalne sile uljc daje Iopaticarna turbine okretni moment. Ukliuceniemspoike potrosak se pomalo penje.235. medutim. koja odgovara porrosnii pri norrnalnom radu motors. Ta osobina spoike iskoristcna je kod motornih vozila za spaianie motora s uredaiima za pogon. c) za motor spoicn s gonienim stroiern spoikom za neregulirano upu~tanje. zakretan]e prestaje.~mab:u vrijednost. Pri praznorn hodu motora poiaQ~ Diiagraml struje i brojeva okreta doni u zavisnosti od vrerncna: a) vljuje se nedovolino vclik zn sam kratkospoini motor. b) za molar spoicn S gonjenirn stroiem okretni moment i vozilo stokrutom spoikom. na zupcane i na tame. sinkroniziran. Ona pocinje raditi rek pri preoptereccnju. a Ip je struja koja se trosi kod neopterecenog stroja. rjcdc lijevanih svorniaka a. motor b) kruta spojko je povezano s rotorom pumpe i napunieno uljem. Dok motor radi. Sigul'nosne spojke s kugllcom @. Nekad se ta spojka ugraduie izravno u stator elektro-motora. Za prenos niskih okrctnih rnomenata. gonjene polovine b. 5. sto velicina momenta sigurnosti nc moze mijenjati. Ako je broi okrcta pumpe. prikazana ie spoika na @' Sastoji se od pogonskc polovine a. u uredaie se ukliucuiu automatske sigurnosne spojke koje nisu sposobne da preuzmu povecani okretni moment. prerna tome. ulozenih u zakaljene cahurc b i c. Na @ prikazani su dijagrami struje i brojeva okreta u zavisnosti od vrcmena: za sam kratkospojni motor @a. potrosak struje I. zavojne oprugc d. Cim povecani moment padne ~. Na ® prikazana turbohidraulicna spojka je turbospoika Voith . je stmja koja odgovara motoru pri nonnalnol11 optere(-enju. spoiena s Pcriflex-spojkom. Pri tome kuglice preskacu rupu i buCe. dviju kuglica c. d) aa motor spoien s gonjenim stroicrn spoiji. bude odrezan. dopustena i takva opterecenja koja bi izazivala naprezanja jos u granicama elasticiteta ako su nastala naprezanja tako velika da se time ugrozava norrnalan rad stroia. da bi nakon kraccg vremena pao na vrijednost In.2 Sigurnosne spojke U radu nekih strojeva moze povremeno doci do takvih preopterccenja koja u pojedinim strojnim diiclovima mogu izazvati bilo trajne dcformacije. 7.a motor spojen s gonjenim strojem spojkom za neregulirano upustanje @e i za motor spojen s gonjenim srrojem spojkom za upustanje sa zakasnjelim djclovanjcm @d. Nisu. Losa je strana tih spojki gubitak vrerncna pri zamjcni puknutih svorniaka. Sigurnosne spoikc su. Osim automatskih sigurnosnih spojki upotrebljavaju se takoder i sigurnosne spoike s prekldnim svornjacima. ulje struji djelovaniem centrifugalne sile iz prestora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. Automatske sigurnosne spoike dijel e se na kuglicnc.a no. Za vrijeme tada stroja s norrnalnim okretnirn momentom sigurnosna spojka ponasa se kao neclastlcna kruta spoika. poveca se i okrctni moment pa se vozilo krece.Sinclair. bilo prevelikim uvijanjem. Tck kad se broj okreta kom sa zakasnjclim dielovaniern poveca. Iz dijagrama ~e vidi da [e u momentu ukljueivania Iu veliko. On se moze regulirati promjenorn koIicine ulja. ali vrlo kratko vrijeme. Za vcce okreme momente primjenjujc Karakteristika spojke prikazana je na qpb.. Ovo moze biti izazvano bilo prevelikim progiborn. Neke spoike za upustanjc u fad djeluju i kao sigurnosne. ali ni izdaleka ne na vrliednost L. za motor spojen s gonjenim strojem preko krute spojke @b. 404 @ Sigumosna spojk. posto jc zaustavljeno okretanic. Pri prcoptcrccenju aksijalna sila kuglice svladava otpor opruge i na taj naein nastaje medusobno zakretanje pogonskog i gonjenog dijcla spojke. uredaJ: koji sluze za zastitu stroja od preopterccenja. Da bi se sprijcclle napriied navcdcne pojave. kola cini pogonski dio spojke i turbine. @. Presjek svorniaka a tako je dimenzioniran da okretni moment. kad prekoraci dopustenc granice. u vrlo jcdnostavnoi izvedbi. bilo 10m. SigUl:'!lO~na spolka s prekidnim svor-njacrma @ je jednostavna spojka kod koje se okretni moment prcnosi pornocu (najc<:sce) celicnih. lako zamiieniti novima. Kad uslijed opterccenja na gonjenoj strani u odnosu prerna pogonskoj strani padne broi okrera. I. Radi boljeg centrirania kuciste ie s rotorom centrifugalne pumpe ulozeno u kotrljajuce Iezaie. Upotreba tih spojki dolazi u obzir i kod kratkospojnih elektro-motora.naprazno.. stvorLt ce se usliicd djclovanja centrifugalnc sile u prestoru lopatica pumpe i turbine prsten od ulja. d) 5p~jko so @ Slgumosna spojka S- prckidnim svcrnjncima Kao spojke za upustanie urad mogu se upotrijebiti i elektromagnetske spojke sa ze[jcznom prasinom i indukcijske spojke. s kuglicarna 405 . Puknuti svorniaci mogu se.Odg?vara radu samog stroja bez opterecenja. te sto nije dovoljno tocno poznata evrstoca na odrez tako da treba racunati s vecirn odstupanjima. Takav potrosak struje je i kod samog kratkospoinog motora. Njen tok pokazuie da s padom pogonskog broja okrcta III pada i prenoseni okretni moment tako jako da se moze "r govoriti 0 razdvajanju spojke.a) 5 am kralkospojn. usl ijed cega dolazi do medusobnog zaokretania pogonske i gonjene strane spoike. Na skkama oznacuje i" struju u momentu ukljuCivanja.

Pretice Ii gonjena strana spoike p~gonsku. koji se maze regulirati. Na gonjenorn vratilu je pomocu pera smiesten dvodijelni gonjeni dio spoike. Kad nastavlieni okretni moment. Iz slike proizlazi da je: F. kali na 52 do 56 HRc i brusi. Zubi se kontroliraiu samo na specificni pri tisak naleznih povrsina 'll:~b p = ~~3~M. tj. u cijim otvorima je ulozeno nekoliko opruga b. za okretne mornente izmedu 5 i 300 kpm. Sigurnosne zubna spojka @a. u zupcaniku. u cijim celima su izradena udubljenja u koja ulaze kuglice. = = Po tan (~ 2Motan Dill - p) = @ Zubna sigumosnn spoika @ U gradcne s igurnosne lamelne spojkc (1. npr. 5. a protivno smieru kretania kao slobodno okretni element.0 kp/mm 2).235. spoj sc automat ski prekida. Zubna sigurnosna spojka moze se upotrijebiti za oba smiera okretanja. izvodi za vriieme mirovanja. koja se po 406 407 .gotova i~kljuciv~ na pacel. nastaie medu Iamelama klizanie. u remenicu za plosnati i u rernenicu za klinasti remen.3 J e d nos m] erne spoj ke J cdnosmjerne spoike (slobodno okretne spol~e) ornogucuju spajanje pogonske i gonjen~ strane pri okrctanju u jednom smjeru._ p) 2 Prema iskustvu sa spojkarna koje su u pogonu p. a na krajevirna ovih smjestene su kuglice c. koja moze biti izvedena kao samosralni strojni dio iii je izradena u drugom strojnom dijelu.se konstruktivno rjesenje prikazano na @. a na @ je lamelna sigurnosna spoika ugradena u zupcanik.~ z·hn. a za srednje vrijednosti okretnih momenata. Ovdje je pogonski element puzno kolo a. Te se spojke diiele na radijalne i aksiialne.kret~~Ja. "'>! 0. Najce1ice se zbog svojih malih dimenzija upotrebljava u gradnii alatnih strojeva. Sigurnosne tarne spojke @. Prema tome. Trazi tocnu izradu i to joj je ujedno nedostatak. Pogonski dio je ovdie vijak s plosnatim 111trapeznrm navoiem 1 matica.5 do 3. kod kojih se ukljucenjc spoike. Paket lamela 'llll> i @i Izlozen je aksijalnorn pritisku opruga. Na pogonskom i na gonjenorn dijelu izradeno je ceono ozubljenje s kutorn na bokovima zubi ~ = 90°. okretna spojka djeluj~ slobodno u srmeru .b·Dm ® Sigurnosna spojka s kuglicama rnomcnata za prcnos vccih okrctnih @ Sigurnosna lamclna spojku ~ dopp b) (dop p = 2. kao kocnica. Gonjeni dio b smjesten ie aksijalno pomicno na klinastom vratilu c i tiskan je u zahvat pomocu opruge d.8 Po.u prik~zanom n80 @. Pogonski i gonjeni dio spojke obicno se izraduie od materijala za cernentiran]e. stvaranie pritiska na tame povrsine.e s~ . Sastoji se ad pogonske polovine a. Aksijalne slobodno okretne spojke grad. @' Te su sigurnosne spojke zapravo tame 'spoike. bude prekoracen. Na 'llll> prikazana je sigurnosna Iamelna spojka.

OBERSMIT

Eugen, dipl, inzenjer

stroiarstva
/.

fX9lmskl> ·vrolifo

PRENOS SNAGE
5.31 ZOPCANI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . 410 Osnovni pojmovi - Cil indricni zupcanici s ravnirn zubirna _... Cilindricni zupcanici s kosim zubima - Konicni zupcanici s ravnim zubima - Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima - Konicni zupcanici s pornaknutim osima za mimosmicrna vratila _... Ci lindricni zupcanici sa zavoinim zubima - Puzni prenosi - Planetarni prcnosi 5,32 REMENSKI PRENOS . . . . . . . . . . . . . . . . , . .. 525 Remenski pre nos s plosnatirn remenjem - Rcmcnski prcnos s klinastirn remenjem 5.33 TARN I PRENOS , . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553 Tarenice sa stalnim prenosnim ornjerom - Tarenice s promjenljivim prenosnim omjerorn - Hidraulicni iii mrbop1'enosi

@ Aksiialna

icdnosmicma

SPOjk3: a) matica sa ravnom, povrsinom

b) matica

s konusnom

nnlcznom

strrnom nu;:ojll vijka maze aksijalno pomicati. Ona ima na celu ravnu ~~a iIi konusnu tarnu povrs.~nu ~~b. Druga ~ tarna _povrsina nalazi se na gonjenom dijelu spojkc. Pri 0k.retanju vijka u je~nom smJ~ru matica sc pomice prema gonjcnom dijclu, Okrcce Ii se vljak. u d~ugom s';\jeru, m~uea se udaliuie, a gonjeni dio maze se slobodno okretati. Aksiialne jednosmjcrne SPOjke primjcnjuju se za prenose niskih okretnih rnomenata. Radijalne jcdnosrnjerne spoike. U tehnickoj praksi je upotreba radijalnih jednosmjernih spoiki eesca od aksijalnih. Upotrebljavaju se u dviie osnovne izvedbe, Prva je prikazana na @ i iednostavniia je za izradu, dok je druga prikazana na @. Radijalne iednosmiernc spojke sluze za prenos sredniih i niskih okretnih rnomenata. Na @ prikazana je jednosmjerna radijalna spoika valjcima, Pogonski dio je zviezdast, a u gonjenom dijelu su utori za valjkc, S cela su valjci na jednoj strani osigurani prstcnom, Da bi zahvati svih valjcica bili istodobni, pri nekim konstrukcijarna valjei se tlace oprugama.

Ij~ Radiialna jcdnosmjerna spoika

@ Radiialna ka u manic

icdnosrnjcrna spojupotrebliavanoi izvcdbi

@ Radijalna

iednosmicrna

spoiku

s valicirna

408

5.3 PRENOS 5.31 ZUPCANI

SNAGE PRENOS

5.311 Osnovni pojmovi 5.311.01 0 p ce definicij e Zupcanici su strojni elernenti koji mcdusobnim uzastopnim zahvatom zubi prenose okretno kretanje i okretni moment s [ednog vratila na drugo. Za razliku od drugih strojnih elemenata (remenski, lancani, uzetni prenosi), zupeanici izvode taj prencs bez posrcdnih elemenata (remcn, Ianac, uze). Najmanje dva zupcanika u zahvatu (par zupcanika), povezani medusobno zajednickim postoljem CD iii strernenom, tvore zupcani prenos. Prenos kod kojih je jedan zupcanik drzan, a stremen se okrece, nazivamo planetnim prenosirna @. Pri svakom zupcanom paru razlikulcmo pogonski i gonjeni zupcanlk. Mali zupcanik dobiva indcks ,,1{',a veliki indeks 1)2(•• Ako zupcanik izvodi same dio kruznog . kretanja, izradu]e se kao zupcani segment. U granicnom slucaju (pri beskonacno vclikom radiiusu) zupcanik postaie zupcana letva kojom se mogu prenositi pravocrtna kretania, Podjela i oznaka razlicitih vrsta zupcanika provodi se prerna rnedusobnom poIoiaju osi vratila zupcanika u zahvatu, prcma osnovnom geometriiskom obliku tiiela zupcanika, prerna geornctriiskom obliku uzduzne Iiniie boka zuba, prema profilu boka zuba.

()- Konicni

7.-upcanici zubima

S

ravnirn

(j) Konicni

zupcanici sa zakrivlienim zubilna

~) CiHndricni Z\lp~~nki sa zavoinim zubima

(j) Zupcani

prcnos s cilindricnirn zupcan icima

CD J cdnostavni

planetarni i s unutarniim

prcnos s vani skim ozublicnjeru @I ruzni prenosi (cilinddcni pui)

®

ruzni

prcnosi

(globoidni

pu>'.)

5.311.02 Podj e la z up cani ka Prema medusobnorn polozaiu osi vratila zupcanika u zahvatu i prerna niihovu osnovnom geometrijskom obliku tijela zupcanike dijelimo : 1na cilindricne s osima koje su medusobno paralclne 2 3 na konicne s osima koie se mcdusobno sijeku ® i (1) na cilindricne sa zavojnim zubima S osima koje su medusobno mimosmjernc ® na puzne pre nose s osima koie su rnimosmjerne ® i @ 4 na hipoidne zupcanike s osima koie su mimosmjerne 5 <Ivi@. Prema geometrijskom obliku uzduzne l~~ije bokova zuba~ a kod puinih prijenosa prema geometrijskom obliku puza, zupeanici se dijele: na cilindricne zupeanike s ravnim zubima G) i @ i na @ Hipoidni zupcanici cilindricne zupcanike sa zavojnim zubirna ® sa zakrivljcnim zubirna na konicne zupcanike s ravnim .zubima ® i na konicne 2 zupcanike sa zakrivljcnim zubirna (1) , . na puine prenose cilindricne ® i na puzne prenose giobOldne ® .' 3 hipoidne zupcanike s ravnim zubima (j]) i sa zakrivljenim (spiralnim) zubima

®, <D

® 410

Cilindricni zupcanici 9 ravnim zubima

®

Cilindricni

ozublieniem

zupcallici

S unutarnjim

@ Cilindricni zupcanici s kosim zubirna

4

Gl:~.
411

Prema obliku uzduzne l inije bokova zuba cilindricni

zupeanici mogu biti:

s ravnim zubirna @ s ravnim medusobno pomaknutim zubima @I s kosim zubima (desna iii lijeva zavojnica) @ i ® sa strelastim zubirna (s izlazorn za noz i bez njega) @ i @ sa strelastim medusobno pomaknutim zubima ® s dvostrukim strelastim zubima @ s lucnirn zubima @.

Iii!

Konicni

zupcunici z ubima

s lucnim

@ Zupcan ici S ravnim zubima

~} Zupcanici s ravnim, Izmicnicno pcmaknutim zubima

@ Zupcanici s kosirn zubima, dcsni

@. Zupcanici s kosim zubima, liievi

RCe]9( EI
'1@ Konicni @ Zupcanici sa strclastim, mcdusobnc pomnknutim zubima @ Zupcanici s dvcstrukim st rel astim (h .... lomlicnim) zuhima zupcanici sa strclastim zubima

f~ Kcnicni

zupcanici

S3

xaktivljenim

zubima

u obliku cpicikloidc

@ Zup~"nici sa strelastim zubimn bez izmzn
ZR

no:;'

Iastim zubima S izlnzorn xa noz-

(g, Zupcanici sa strc-

5.311.03 Po d r u cj a p r i m j c n c p o j e d in ih vrs

ta

z u p c a n ik a

lItlE( (I
+@ Zupcanici s lucnim zubima

Izbor pojedinih nabrojenih vrsta zupcanika zavisan je od medusobnog polozaia vratila, od odnosa broia okreta pogonskog i gonienog vratila, prenosnog ornjera >)1(', od prirnjene prenosa, od brzine i od nacina optercccnja. Ako se omjer broia okreta pogonskog i gonjenog vratila i =
111 krece do 10 : I, to prednz stavlja naigorniu ekonomsku granicu za iz~or je~nostepenih ~ilin~riCnih prenosa s v:anjskim zubima (iednostcpcni prenos oznacuje ovd!e. ~renos ~ )ed~ll~ parom zupcanika), Vcci prenosni omjer mora biti visestepen (sa dva III ~lse pan zup~~lk?) ~.)~dnostepen1 prenos mogao bi bid i veci od 10 : 1, ali ie vEiestepem prenos naicescc [eftiniji 1 kompaktniji. Uzima sc:

Prema uzduznoj liniii bokova zuba konicni zupcanici mogu biti : 2 3 4 5 6 7 s ravnim zubima @ s kosim zubirna, desna i Iijcva zavojnica. Na ~W je desna zavoinica sa spiralnirn zubima, desna i lijeva zavojnica. Na ® je desna zavojnica s evolventnim zubima, desna i l ijeva zavojnica, Na @ je lijeva zavoinica s lucnim zubima, desna i liieva zavojnica. Na @ je lijeva zavoinica sa strelastim zubima @ s epicikloidno zakrivljenim zubima @.

za cilindricne zupdanike imox "'" 10 : 1 za konicne zupcanike imax "'" 5 : 1 I ovdje su teoretski rnoguci i veci prcnosni omicri uz uvjet da ti yeti prenosni omicri budu u granicarna mogucnosti izrade zubi. Puini prenos i,n., "'" 50 : 1 i viSe imln "'" 5 : 1 (moze i i = I). Primjeniuju se ondje gdje se traze veliki prenosni omieri i prenosi koji rade bez buke is prigusnim djelovanjem. Cilindricni zupcanici sa zavojnim zublma im•x R; 5 : 1 Dolaze U obzir sarno za niska opterccenja. Moguci su i vecl prenosni omjeri. Prenos u takvim slucaicvirna odgovara vee puznom prenosu, jer mali zupcanik ima rnalen broj zubi i vise lici puzu.

I

~I,

"

;

I.

I

, ..

_ ..

/,

. @ Konicni zupcanici so spiralnim zubima, dcsni @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima, lijevi

@ Konicni s ravnim

zupcanici zubirna

@ Konicni zupcanici s kosim zubima, desni

@ Vi~estcpcni

prenos

412

413

_--. . podnozn~. prIJelQznl die boka zuba. ne mij..-d-c-n-i '--1 Norrnalna II Cilindridni zupacnici s ravnim zuhima Cilindricni zupcanici s kosim zubima .------ kombinirani cilindricni Izbor linijc bokova zupcanika prema obodno] brzini i nadinu opterecenia Tablica Dopustena Oznaka obodna brzjna 2. . c) !st? za . -----~25 100 tesko Cilindricni zupcanici sa strclastim zubima Cilindricni strukim ~-:'-. profiirum ulutom I Najtocnija I izrada I mls 2... i·.. ~----. korisni.2 5 I J5 norm. -d-o-4-.. !lIava aube.!_ 7t obodno] brzini za normalnu Tablica 1. a run ~oze bitt.!m)cr samo re idealna racunska velicina.5 i (5 i ---------+---.Konicni zupc~nici sa zakrivlJenim zubima i.5 .. i -_. PH proraeunu je pogodnije racunati s modulom nego s korakom. d) aktivni.' -----I 2. iIi grubo obradeni 0._ iznad 10 .onolik. _--_.._._Unakrsni --·-----------1-------------------1 konicni sa zakrivlicnim zubima preko 4. Kod zupcanika s kosim zubima ona ie u ravniru 0 om! 0) na os vrtnje (ceona ravnina).---O-b-"..----_ .-.o boloo Jinijo a) opec =ue..broj koraka zubi kolik je broj zubi.---konicni s kosim.. "m. ---··---------zubima viscstepcni s ravnirn iii sa znkrivlienim Buduci da se modul za dani zupeanik ne mijenja.teons povr~l~s.0 mls do 8 mls ----~I--------~I do 20 mls cilindricni sa zakrivlicnim mala optcrecenia kombinirani cilindricni do 20 ca!« puxni prenos prcnoa.ef.-. Ina i------ -~-..x do 5 mls (izuzetno nesto vise) iznad 5 mls do 15 mls S stroieva 5..--1--d-O--2-0--m-l-s -.. Izbor tipa zupcanika prema prenosnom omjeru kvalitetu obrade Obodna brzina vma.' zavisna zupcanika kvalitcta obrade od kvalitete izradc Vesta cptcreccnia --.311..8 1 Fina obrada ~._--. zubirna prcnos . ona ne moze biti ni izmjerena...zupca. /' Modul m dan [e: m = . noga ~uba._ .·······._. p!ObeE11 p:. o?no~om'tz~ mjerenje drugih velicina.-----I. 15 25 100) udamo tdko i udarno 2 i g..-----1--I .'ja se ~i dio?eni premier (b~z obzira na to da li se zupcanik koiirn god postupkom konglra). Korak t dan je umnoskorn modula a1ata I broia 'It.04 Osnovne o z n ak e sup can ik s ® Diobeni premier do je putanja na kojoj se pri izradi zupcanika s~vara.c-n-ic-i-S-d-V-O--· rnl~ strelastim zubima ---. 5 : I ~ Kod tih zupcanika treba uzeti U obzir posebne propise koje daju proizvodaci za izradu zupcanika. f) profili zuba 414 415 .. e..--..----·~-......n~e ~ unutlU'njinl aubima.-I-L-j-jC-v-. sarno konicni za i 5-20 Unakrsni pod pravim kutom do SO i vise i visestepeni --. Ido 5 I.. @ Owake DS cilindritnom zup~niku s ravnim zubima: b) tjernena. mls -I--------~I---------I mls 1 I I 8 (..--..-n-i--. = do z [mm] Poloza] vratila Prcnos imJx Tip ravnim zupcanika zuhima Diobeni premier dan je umnoskorn modula alata i broja zubi: do = 111' Z [mm] ill s kosim Paralelan do 10 --.--------.bvo rub<> noga i U._.-~~ ------.-..~~~~~. '. puzni j do 6 (max 10) zubims prenos. bok zub~..O-n-'I-s .: .

416 417 . 13 14 l5 16 l8 20 22 24 27 30 33 36 39 42 45 50 55 60 konicne zupcanike presijecanjcm bilo kojom kuglom sa sredistcm u prcsjecnoj tocki OS!@f. Toeke dodh-a profila zuba su tocke u kojima se dodiruiu aktivni diielovi spregnutih profila zuba @b. n 2 dOl do i = mz. Yeti.75 2 2. (do je dana u colima). aka ni]e ravna.. .75) 5 (5. = ~~ n. Bok zuba sastoji se od boka glave 1 od boka podnozia (noge) zuba. I n. koji se pri prenosu kretanja valjaiu jedan po drugom bez klizania. Aktivni dio boka zupcanika ie ovojnica niza uzastopnih polczaja aktivnog diiela boka zuba spregnutog zupcanika pri njegovu relativnorn krctanju. je dio povrsine z~ba izmedu tiemene i podnoine povrsine ®b. U svakoi tocki liniie dodira spregnuti bokovi irnaiu zajednicku okomicu. Raz likujerno lijcvi i desni bok zuba._ (JUS M. = konst . CP .circular pitch. a predstavlja najmanji razmak izrnedu podnoinog i kinematskog kruga.35) 0. u zemljama colovskog sustava racuna se s reciprocnorn vrijednosti rnodula metrickog sustava zld~.=:'· 111 je lucna udaljenost dvaju bokova zubi..5 (6. Pri. Normalna visina glavc (odnosi se na nulte prenose sa standardnim profilom) iznosi normalno Ilk = 111.nJa) zup~amk~ ~ zahvatu mogu l?iti jed~1aki. Lirrije dodira profila zuba [csu crtc po koiima se dodiruiu aktivni dijelovi spregnutih bokova zuba @a. a rnjere su dane u millrnetrima. Prenosni omicr.a jest toek~ d?dira kinernatskih (pogonskih) krugova. Za normalne sucaieve So = .3 (0. sirina meduzublta @la Lucna dcbljina zubi So je duzina luka izmedu bokova zubi. U dodirnoj tocki su brzine kincmatskih V valjaka jeduake pa ie.8 0. Kine~atski k~ugovi~'pogonski krugovi odvaljivanja (kinernatski valjci) jcsu zamisljcni kr~govI z~r:can!ka. nulte prcnose sa standardnim profilom).= ~...55) 0.1 i 1. potpuno je iednak pojmu koraka u metrickom sustavu samo stO je lucna mjera dana u colima. Bok zub~.C1.015 (tablica 3). odnosno manii od diobcnih krugova.3 nika @Ie.25 2. Pod prenosnim omjerom razumiievamo ornjer broia okreta iii kutnih brzina pogonskog vratila prema gonjcnom vratilu: 1 ..25 1.z. do.45) 0. maze biti l ijcvi ili desni... mjcrena na diobeno] kruznici So i eo daju u surni korak.. Maze biti ravna iii zakrivljena l inija na kinematskoi povrsini. izrazen u colima.(odnosi sc na tzv.5 2. a predstavlia najmanji razmak izmcdu kinematskog (pogonskog) i tjcmenog kruga. gdje se racuna s modulorn. mjerena na diobcnoi kruznici.5 (5. Kinematski krugovi (pogonski krugovi odvaljiva. ..75 4 (4.. Standardni modul 1110 Aktivni dio boka zuba je dio boka zuba na korne se izvodi dodirivanje sa spregnutim bokom @lid. a odreden ie analogno odredivanju desnog i liievcg navoja.65) 0. prcrna tome: a do 1 c'" Z2 1'02 . Lucna sirina meduzublia Co je duzina luka izmedu susjcdnih bokova (lijcvog i desnog boka) dvaiu zuba. = ~~= a~-: = .75) 6 (6.5 1.015) Tablica 3.2 III (krece se izmedu 1.. Koristan dio boka zuba je dio bob zuba koji se moze koristiti kao aktivni dio boka zuba @d.5) 9 (9.4 (0.elazni dio boka zuba je dio boka zuba koji spaja korisni dio boka zuba s podneinom povrsinorn.9 1 l. @)c. Bocna Hnija zuba je presjecna crta boka i kinematske (pogonske) povrsine ®b i @lie.75 3 3.zduzna linija bok~ zuba je kod cilindricnih zupcanika presieciste desnog.Cl.25) 4.) i normalan korak (to = 7C IIIn). Lezi na spojmCI ccntara zupcanika.5 (4.25) 6.. ~o~ka odvaljivanj. • L • n do 2• rr .~~ 1'02' 1"01 65 70 75 [mrn] su radijusi diobenih krugova Vrijcdnosti u zagradama predvidenc su samo iznimne slucalevc i (reba ih ixbicgavati. 7. - (0) I (»2 = dOl. DP utvrduic koliko zubi otpada ~1a 1" diobenog prorniera. Spregnuti bokovi zuba su oni bokovi koji dolaze u medusobni dodir u toku rada zupcanika.6 (0. K?rak. Visina podnoija zuba (korijena zuba) fIriznosi hr = 1.7 0.£io. Relativno kretanje spregnutih profila iseovetno je s kretanjem odgovarajucih spregnutih bokova. Kod nas SU sta~dardni moduli dani u JUS M. = n. III Z 1 I = dOL -~······60----· '---·"60·--··".25 3.. ~ol'ak t.5) 8 (8. Kod zupcanika s kosim zubirna razlikujemo ceoni (t~ = 7C Ill. Za razliku ad metric" kog sustava. TI ~rugov~ rmaju Jednake obodne brzine.3 In). odnosno liicvog bob zuba s kinematskim (pogonskim) valikom @Ja. Kinematski valici (pogonski valici) su kinematske povrsine zupcastih parova.5 3. Taj odnos naziva se diametral pitch i oznacuie se DP = .25) 5. 0. Profit zuba ie presjek zuba koii Be dobiva: za cilindricne zupcanike presijecaniem bile kOjOLU ravninom okornitom na osi zupca.5) 10 II 12 Debljina zubt.5 (0. Os valjania (kinematska as) ie zajednicka crta plasta obiju kine" matskih (pogonskih) cilindara. za Tjemena i podnozna visina zuba. Napadna linija boka zuba je zajednieka okomica na spregnute bokove zuba u bilo koioi tocki dodira akrivnih dijelova boka zuba @a.75) 7 (7.U zcmljama rnetrickog sistema moduli su standardizirani. Smier joj. ')J PRAKTICAR III l!." = 71.. to = So + e(t.

311.r. Ovdie je r I o~.. Buduci da 811 temeljni krugovi proporcionalni kinematskim krugovima. CA-~ = B2C2 dobivamo na koncentricnim krugovirna tocke evolvenrc C 1. i kinematski krugovi su pri tom okretanju presl i istu lucnu mieru h.uba Napadna koioi tocki Dodirnica zubaca u Dodirnica zubaca u linija profila zuba je zaiednicka okomica na spregnutc profile zuba u bilo dodira aktivnih dijelova profila zuba I1Yb. a pri valjanju prema dolje do osnovnog kruga.B~poklopit ce se s dodimicom... Krug koji se valja zove se generatrisa.. dok sc tocka nine poklopi s N" poklopit cc se r I s dodirnicom. valiaiuci se po ternelinom (osnovnom) krugu. Generatrisa je pri evolventnom zupcaniu pravac.ij. a ujedno je i okornica na bokove zuba u svako] tocki dodira.zahvatnu Iiniju) i zatvara s tangentom povucenom kroz kinematicku tocku C (tocku valianja) kut dodirnice 0:0' Dodirnica je pravac.[. Na ® prikazani su zupcanici koji se dodiruju s diobenim krugovirna u tocki C. C •.r.::. a krug po kojem se valja temeljni ili osnovni krug. b) prof'ila z. vezanom za osi zupcanog para. iz B 2 S radijusom iz B 3 S radiiusom A. Time je dokazano da ce tocke Ali A 2 doci u dodir u tocki D. evolventu. Tim valjanjcrn dodirnice po tcmeljnom krugu nastaje bok zuba 2. b..r. Na @ prikazana je jedna od konstrukciia evolvcnte. ~ 2 itd.C lukove.pa prikazan je dio luka valjanja -. Na taj nacin je Dc = b. Pustimo Ii da se dodirnica valja po temeljnom krugu zupcanika 2. Povucerno Ii iz tocke B 1 t<m. a radijus zakrivljenja r 2 = . 5.ortocikloida.15-. .c. Kada kotrljanjcm duzina CIT.. 5 __ evol.staianie boka zupcanika 2. . sve tocke pri valjanju opisuiu evolvcntu.hipocikloida. 3 . Svaka toeka na generatrisi (izvodnici) koja ic kod evolvente pravac. U tocki D mora.a) r b) @ Evolvcntno zupean]e: a) n •. dode u poloza] A2B'~ produiit ce se duzina valjanja CN2 = a za velicinu luka fr.. I bok zupcanib 1 q:Yb nastaje slicnim proccsom valjanja T dodirnice po temclinom krugu.05 Ci k l icn e k riv u l] e Od svih krivulja upotrebljivih za ozubljenje prakticno znacenie imaiu samo ciklicnc krivulje. radijus valiania evolvente oko tocke Bz. Na q. bokova zubaca @a je povrsina koju opisuie crta dodira spregnutih bokova odnosu prema koordinatnom sisternu. 1> BIB 2 = AlA -~. b) nastaianie boka zupcanika 1 @ Dodirnicc: a) bokova zubn. pa i maternaticki se daju lakse obradivati nego proizvoljni profili..jj~ = b. a rocks Alee otici u D. opisujc. 4 . sve tocke valjnog kruga opisuju cikloidu.. Dodirnica tangira tcmcline krugave u tockama N 1 i N 2 @a i b."p~. Ako je generatrisa beskonacno velika (pravac). D2• Prenoscniem duzina = = B lC~. Ako sada opet zamislimo <in se zupcanik 1 okrece naokolo udesno. s radijusorn Ale. Ciklicni oblici bokova zuba omogucuju jednostavnu izradu zupcanika i alata za ozublienje. Evolventa. Gcneratrisu i temeljni (osuovni) hug C:.-. A lA-~ = fiJi" a iz sredista osnovnog kruga koncentricni krugovi.. Razlikuicmo pet vrsta ciklicnih krivulja.. Valja li se hug po pravcu iii po jednom krugu koji stoji. To su: 1 . Osni razmak a. Od tocke C nanose se na gcneratrisu i na osnovni (tcrncljni) /1. je ujedno okomica na bok profila u tocki A2• Zamislimo da se zupcanik 2 okrece ulijevo u smieru strclice @a sve dok se tocka B] ne poklopi sa N2• U tom slucaiu putovat cc i tocka A2 do tocke D. P2 = a + b.pericikloida. 2 . B~A~=~ c _. krug jednake putanje CA~ = CB. tocka C ce pri valjanju prerna gore opisivati evolventu do tjemcnog.epicikloida.--. ali ona predstavlja ujedno dodirnicu (medusobno spoicne tocke dodira .. 1 = CA --. duzina je radiius evolvente. doci do dodira tocke A2 s odgovarajucorn tockorn boka zupcanika 1. venta. dijelimo na jednake dijelove CB . s evolventnim zubima skim (pogonskim) krugovima. prema tome. U tocki A" koja ie icdna od toeaka na boku zuba.nicim. Diobeni krugovi su u tom slucaiu jcdnaki kinemat@ Odnosi pri valjanju na 7. spoi po vrhovima opisanih lukova dat ce evolventu.ljoi K1I9 ~) D ruga konstrukciia evolvcn tc @ Evolvcnta 418 419 .B2 = b.. Na @ prikazana je druga konstrukdja evolvente. profila zubaca je crta koju opisujc tocka dodira para spregnutih profila odnosu prerna koordinatnom sistemu vezanom za osi zupcastog para ~~Db. koii sijeku gcneratrisu u tockama D 1.

. U li iz zadnje jednadzbe r2 a~ prethodnu. a db 1 i db.C I O. 0' Zupcanici s valjcima. r2 cos Cr: = cos Cr: = dbl 2a + db2 = ----i. d.. k o r a k z ahv at a. nog kruga ozubljene letve Pogonski kut dodirnice (zahvatne crte): "b 2 -.3) IrIn a radijus zakrivlien]a po dan je u ~~a. Dodirnica (zahvatna crta) tangira terneljne krugove u tockama N liN 2. Tangenta t zatvara s dodirnicorn kut dodirnice Cr:o.. r. Prerna (<'f Slandnrdnl prolil evolvcntnih 7. samo na glavi zuba prema slid korekciju profile provodit] @: . d. dardni kut dodirnice (zahvatne Iinije). Na @ prikazani su zupcanici u zahvatu.c..J.. = ' . I z. 5. 1'. . To znaci da mora doci do promjene osnog razmaka. zupcanici s unurarnltm ozubljenjem Ozubljene letve 8U zupcanici s beskonacno velikim diobcnim promjerom.1 = rb .-. Ovdje miesto tocke dolazi nesto kao prosirena tocka u obliku valika. su ekvi- Ozubljenje letve. Ako je 2p = db. dobivamo tzv. Pogonski kincmatski krugovi ® .= __ . = A3A4 . i+ 1 c:~_ 1'2 . U 81ucaju potrcbe korekciju profila zuba trcba provoditi sarno na glavi zuba ®b. + 1'.---. izuosi 0:0 = 20°. Velicina tjemene zracnosti iznosi (0.. = f-~~li = i d. ti. Evolventno ozubljenic je neosjctljivo na promienu osnog razmaka..0" Prema velicini osnog razrnaka moze. k o r ak n a temeljnom krugu. 421 420 .. Povecanje radijusa kincmatskog diobenog i osnovmoze ici i dalje tako da ude u negativno podrucje pa od vnnjskog ozubljcnja preko ozubljene letvc dobivamo zupcanik s unutarnjim ozublienjern @. 1'. b) u slucaiu potrebc. z r a cn o s t izmedu zubi Korak terneljnog kruga je dio luka izmedu toCaka istih bokova na temeljnom krugu ®: t" = A1Az --- = AzA3 ".. a do._ = db. . koja je prcsjeciste zajednicke tangente temeljnih krugova i spojnice sredista 0. a= Analogno = I ~j =~ i ..~~ +d 02 cos o: a = z . j'l 1". kod istog zupeanog para postoiati vise razlicitih promjera kinematskih krugova.. Zupcanici se dodiruju u tockl C. su prorruen diobenih. Tjerneni dio gonjenog zupcanika u dodiru je za vrijcme zahvata s [ednom tockorn na kinematiekom (osnovnom) krugu pogonskog zupcanika i obratno. ozublienie u tocki. Iz navedenog proizlazi da prenosni omjcr i zavisi i od omjera promjera temeljnih kruI fa = en" 0. standardni profil evolventnih zupcanika. Stan0) Iz toga proizlazi : @ Zupcan.. temeljnih krugova.-.= . kod kojih osni razmak a nijc [ednak sumi radijusa diobenih krugova... = d .016). ~za cos @ Bvolventno unutarnie ozublicnic ct. i d. odnosno diobenog kruga. Pri ozublieniu u tocki ne dolazi do valjanja boka zuba po boku zuba.C slicni 8U. l'b2 d1 = a r.' Trokuti O. odnosno beskonacno velikim promjerom terneljnog kruga.upcanikn: a) standarni profil. prema tome.06 Korak n a diobenom. ako ie promjcr generatrise pri cikloidnom ozublieniu jednak promjeru osnovnog..3J 1. + do V e l'X' kinematsklh krugova (d..~-----t'b 2 . + 1'.N. z. debljina zuba " sirini meduzulilja = 111. Radijusi temcljnih krugova oznaceni 8U S j'bl i 1'b. koji odgovara polovini kuta nagiba boka zuba. Zupcanici s valjcirna cine [ednu vrstu ozubljenia u tocki.1-0. . = i'~\ d.. tako da pr stoii odnos: Bok pogonskog distantnc cikloide zupcanika @...3 Cll mnll~1Im. (i + I) ... s valjcima ~) do i do..jednak je sumi radijusa diobenih krugova ao = 1'01 + + 1'o~...:. rr/2. db. + z..Cl.) dana je rockom C.n gova. dobivamo a ~ 1'. Zupcastl profil @a je standardni profil evolventnih cil indricnih i konicnih zupcanika (JUS M. iruju 1 rugovi 2' 2' icma K rugovi'k O)! se d 0 di "k' )e8U inemats ki kruaovi a = 1'.:= Uvrstimo 1'. 1'b 1 -r 1'.~ i. Razrnak obiiu tjernenih linija daje ukupnu visinu zuba b« = 2mn• U od)10SU prema srcdnjoi liniji je debliina zuba jednaka polovini koraka t.N.1' 0. = 1'.. . Ovdje govorimo 0 pogonskim dodirnim (kineruatskim) krugovima.

[rnm] Iucna debliina zuba na diobenom krugu = ru/2 [rom] lucna sirina rneduzublja na diobcnom krugu = £0/2 [mm] Sirina zuba [mrn]. kojn je sjecistc dodirnice i ticmcnog kruga zupcanika 2 ©..r:c + 6E.0 Bccna zracnosr (jll) je okornit razmak dvaju polozaja spregnutih zubi koji odgovara kruznoj zracnosti.+.- dobiva krugu: se analogue i korak na temeljnom 11: t~ = opseg terneljnog ..~ . Kod cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima bocna zracnost jednaka je profilnoj zracnosti. korak ki-ugu. -..' 111 cos__ 11' = -_.0' Radijalna zracnosc CiT) je duzin3 za koiu treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razrnaka da bi se dobilo sprezanie bez kruzne zracnosti: .3) m] tiernena visina zuba = m [mm] podnozna visina zuba = 1.-"... Kruzna zracnost (j) je duiina kinematskog kruga zaokrenuti jedan zupcanik.sc nalaze na sredisnjici (n kinernatskom 1.0 ® Korak na diobenom krugu.: --~.3) m] korak na diobenom promjeru = mn. moraju i mcduzuolia teoretski biti jednaka debljini zuba (co = so). Pod pretpostavkom da su svi bokovi tocne evolvente dobivene valjaniern dodirnice po istorn terneljnom krugu..~. JT j = _.Kao sto krugu: se dobiva korak na diobenorn Profilna Zl'aC1l0st Ci. koji odgovara kiUZnoj zracnosti @ jp =..2 m [mm] = ((2. = 7.(lke zupcanog para u zahva(ll pomicu uzduz aktivnog diida dodirnicc @.. ._ . prelaze ldllcmatski krugovi putanju.) i bocna (jB) s ravnim zubima zuptanicima t= Ib = to cos <1. = do cos ao - dobivamo docosao Z In' n. zr.O? Stupanj p rck ri v a n ia (sprezanja) ® Zracnoot izmcdu zubi : krusna (j).0 1I Prema @ je : do tik if diobeni premier z . Pri tome dodirna to(-ka C dijel i duzinu L na II. korak zahvata jednak je koraku temeljnog kruga: ® Osnovne mjere na cilindricnim Tjernena Zl'flCnost (c) ie najmanji razmak izmedu tjemenc crte [ednog i podno. Znak minus vriicdi pri unutarnjem ozubljenju) podnozni premier d. korak no zuhvata. !:ito se zubi zagrijavaju.1 do 1.. .. Zbog toga sto izmcdu zubi mora postojati sloi maziva.__ aD_. odnosno 2· Totkc Al i A2) odnosno EI Ez lcole se nalazc na kinematskim hugovima.. -...). = 423 ..do' n. Ona se nailakse mjeri na kinematskom krugu zupcaste letve.. Du}. 2 tan to = ~--_ opseg diobenog. kova preslo na dodirivanie lijevih bokova iIi obratno. dolazi i do clasticnih deformacija zubi. Z 0:0 = n.(1») /T.. a time se i sire.ill:t trajania zahvata L je duzina putanje za koju se bok profila zuba pornice za vrijeme ~!lhvl\ta. . _.~no3t Buduei da je db tb = . (m + c) Znak minus vrijedi pri unutarnjern ozubljcnju visina zuba 2.. kruga o~ di.1 do 2. 'UII. lcrvi).i cos (1.. In tjemeni premier dx = do ± 2m = tn (z ± 2). kao i tocke AoE!» 1. tj. + It h« h[ to So Zahvat dvaju zuba pocet ce tocki A..2 ttl [mm] ~= ((1...) [e uaikraci razrnak dvaiu polozais evolventnog profila. koja odgovara duiini trajanja zahvata tjemenog diiela. profilnn U. i na t 2. Za vrijeme dok se dodirne I. dica odstupanja debljine zuba spregnutih zupCanika 422 koii odgovara luku za koji se moze da bi se od dodirivanja desnih boKruzna zracnost nastaie kao posliei odstupanja osnog razmaka.. koja odgovara duzini trajanja zahvata podnoznog zuba : duiina trajania zahvata L = Il + 12 . ~---.. prekrivaiu se u tocki C. pa mora i izrnedu bokova zubi koji nisu u zahvatu postojati zracnost ~~.-~. h". ako ie drugi nepomican.. sjeciste dodirnice i tjcmenog kruga zupcaniku 1a prestat cc u tocki E. Prerna tome je suma lukova II 1C + Ci'i. bro] zubi z temclinorn <1.x'" A:CA ~ Odnosi u toku zahvata zubi eo b krugu) osnovnog zupcanog profila (zupca7•• hvata a Kad BU debljine zubi dvaiu zupcanika u sprezi (u zahvaru) jednake.:(ne erte spregnutog zupcanika c = h. kruga _ bro] zubi z e~ •••-.. a ujedno jc iednaka duzini trajanja zahvata osnovnog profila AoEo.. • cos = to COS <1... radijalnn (j. Kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima bocna zracnost: Korak zahvata je rnedusobni razmak tocaka zahvata dvaju susiednih bokova na dodirnici. = do ± 2 In c) = zm ± 2.

= 25 za 0(0 = 150 (\~ N . bod zup- Prerna tome.~~ cil indricnih zupcanika s ravnirn zua sin 0: Vdl. Aim bi tocke AE pale izvan tocaka N INz. odnosno Nz su toeke u koiima dodirnica dodiru]e terneljne krugove.--=d~.02.= aktivni dio dodirniee korak zahvata AE /0 COS Ct.311.' u istom omjeru u kojem [e rocka C presijecala prethodnu spojnicu sredista 0. To se podrezivanje rnoze izbieci povceanjem broja zubi zupcanika.cca._____ Stupanj nja) prekeivania (stupanj sprezaL 10 podrczivanja.. Promjenom osnog razrnaka ao na a.' OlNI . Q( V.)..N. .. pogonski kut dodirnioe sada je 0:. a iznosi za zupcanike radene pomocu ozubliene letve i postupkom odvaljivanja: 2 ZgQ = sin 2 Cf. vee u novoi tocki e r.in "'" 1. = 14 za (1. ~. aNI. Zgo = 30 za ao = 15°.- Evolventni zupcanici nisu osjetljivi na atanovite netocnosti (promjene) osnog razmaka. Ako nova tocka dodira kinematskih krugova C1 siiece spojnicu sredista 010.r.1 po mogucnosti ". prekrivanja.N..OlG OlGl taka da je stvamo Oz G = O~ Gt' sto je trebalo i dokazati. ne mijenjaju se velicine temeljnih krugova. Time se tocka 01 pomice prema gore (u odnosu prema skid) a tocka N 1 blize E (dalje od C).0 = 20°. sprczanja stupnja .09 Utjecaj promjene os n o g r az mak a k o d evo1ventnih zupcanika j:.. Iz toga proizlazi da za odredeni kut dodirnice i za odredcni prenosni omjer mora postojati odredcni minima1an broj zubi pri kojem nece doci do podrezivanja.zupto/)'ik r Prerna @ i ([} duzina jc dodirnog luka [ednaka duzini trajauja zahvata AoEo ~~ II ____= + 12 ~~ "A7? aktivni dio dodirniee eos Ct. Uz isti modul povecava se povecaniern broja zubi diobeni promier (do ~~ mz).. 2 @ Odrcdivanie stupnia prekrivania..d~ -. vrh bi pod.. ko]a i U ovom slu1 Caju mora tangirati temeljne krugove. u tocki e dodira diobenih krugova @a.. Taj bro] zubi nazivamo granicnim. Isto t\lko' se poveeanjem kuta dodirnice smanjuje mogucnost 424 Kako je Ole mora i f9 Ut.J 5... Na ® prikazan je takav sluca] zahvata ozublicne letve (alata) s cilindricnim zupeanikom s vaniskim zubima (locka E pala je izvan toeke N . promiene osnog razmaka: a) normalni a" b) povecani osni razmak a osni razmak O~'C= G. toliko da to praktiCno ne utjcce na stupan. Novi kut dodirnice. dopusta malopodrezivanje.25. __ ~·' 2a siu « _ 2 tb Za prakticnu upotrebu Canika je to mirniji .nic podrczivaoia zup~..:~~ (opcenito) Opca [ednadzba za stupanj sprezan]a (prekrivania) bima glasi: _ Ak _ IId~~--=-dIt-I-'" _ ~_ . Dodirnica.__ ..Itx0nik." hvuta 425 .-. no oni vise nisu i diobcni krugovl.o T __ ' .rezivao korijen zuba zupcanika.nju pri cvolventnom '. U tom slucaju prakticno dopusteni granicni broj zubi izuosi: z.etv. pravilnost sprege zupcanika niie se nicim promijenila. __ ..staj. U praksi se.o = 17 za ao = 20°. c_.A .l:1 ..--"--_c'--'-"-"'''--cc.--- . medutil1l.. to bi znacilo da bi dodir zubi uslijedio na onom dijelu boka zuba koji nerna evolvcntni profil. to znaci da se nijc pwmijenio uvjet da je: tb E __ tb ~ lld~1 -"d~1 Enol" ~ + Vdaz. 1. a ni na cvrstocu zuba. kako to pokazuie @. b.------~-~~..o z•• Zl.08 Granicni b ro i zubi Toeke A i E na @ oznacuiu toeke pocetka i kraia zahvata. nece vise presjeci spojnicu srediSta 0 IO~. z.:::-. To su tocke pocetka evolvente jer ova nastaie valianiem generatrise po tcmeljnom krugu. @ D uaina 7.e (alata). moralo bi bid: .Ona oznacuie tocku dodira novih kincl1latskih krugova. a povecala se tjemcna i bocna zracnost. $to ie veci E.N N~E = 2 = a sin Vr~2=-~'~. Ako bismo za takav slucai konstruirali relativnu putanju vrha glave ozubljene l.311.. Prerna @ AE = N2H + Fi.. Premda razmicanjem zupCanika diobcni krugovi vise nisu identical s kincmatsklm krugovima.. time da se srediste zupcanika O~ odmakne od sredista 0 @a.N~ N IA = 5.

10 Pomak profila .5. podrczivania zup~~ni('i zupcanici zupcanici 7. odnosno pomicerno 1i srediste zupcanika od alata.= . .3 (J.. ~ . koja prj zuhvaru ozubliene letve 0. do -I.ko rekc ij a U prethodnom poglavlju konstatirali SlTIO i dokazali cia evolvcntni zupcanicl nisu osjctIiivi na prornjenu osnog razmaka i da se povccaniem osnog razmaka povccava kut dodirnice.llJau.. zuba pI! ~?Jem n_:ce doci do poiave siljatih zuba iznosi kod zupcanika S3standardmm vismama zubi: Zrolll .. mz - 271 •• tiemena visina alate Nulti zupcanici Stl takvi kod kojill je broj zubi jednak granicnom iIi je veel od granienog (z. IIlZ.. Bcz obzira na r(21)1icanie osi zupcanika i diobcnih krugova zahvat ostaie kinematski ispravan. Mlmmal3? br?). sl:ediste o. ZUI:~nnik V-minus s ncgativnim pomak.'. a negativan kad se all_\tprirnice :.gral~IC:U'Kad bi _taktor ~?ml7anJa (x) prekoracio stanoviru vclicinu. cime se opravdava ta icdnostavna metoda korekcije zupcanika.~.567 25 . to dublje bilo je i podrezivanjc korijeua zuba. Srednja crta osnovllog proilla (5S) dodiruje diobene krugove: ® Zupbni}. dobivamo ~: nul-zupeanike do = d. koji imaju isti korak [Iii drukcije. Lijevo. Z. I faktor pomaka profila x. treba samo cia ozublienu letvu (alat) dovolino odmaknerno od diobenog promiera zupcanika.pa 1 faktor pomaka profila x Je u tom slucaju ncgativan. '. Zmln = 8 za 0: = 15° x= -i7". To je pri evolvcntnom ozubljcnju bczuvjetno mogucc i time niie uopce doveden u pitanje ispravan fad tako razmaknutih zupcanika.--z[ X = --"-'-'-. Faktor pornaka profila x ie pozitivan kad se alat odrnice od. 14~zl z.ll<3. = = = In Uslijed toga nastaiu pri izradi zubi . Vidjcli srno takoder da je do podrezanosti korijena zuba zupcanika u zuhvatu sa zupcasrom lctvom (alatom) dolazilo kad su tocke pocctka i kraja zahvata (A i E @!) lezale izvan tocaka NlN2• Drugim riiecima. Na @ potrebna je velicina pomicanja alsta (da hi tjcmena crta «lata prolazila kroz tocku N h sto odgovara granicnom slueaju. • pozitjvoim i s negativnim pomicanjem alata. = 14).a profila .xm (j.zup~ruk alatu (ozubljenoj letvi). ovisno 0 broju zubi. sto je tocka vrha zupcaste letve hila udaljenija od diobenog kruga zupcanika. dr 11. svrstati u ove cetiri skupine (tablica 4): Nazivi zupeanika vezani uz korigiranost Bro] zubi za " = 20· S malim prakticno dopustcnim podrczjvaniem iii nekorigiranost Tablica 4. Korijen zuba bit ce zbog veceg meduzublja ozubljene Ietvc deblji i kraci. Zakrivljcnie bokova ostalo ic isto jer se temcljni krug niie mijenjao.7 0..~ Naziv i B. (z -I- 2). Kincmatska crta ozubljene letve nije sada vise srcdisniica ozubljcne lerve. ~. ccmo II zupcanik datu. Primieemo l i alat sredistu 0" odnosno pnmi.aja (prikaznnog tockastom crtom) toliko pomakla prema van (od srcdiSta zupcanika) cia njcna tjcrnena crra sada prolazi kroz tocku N I (tocka u kojoj dodirnica dodirujc tcmeljni hug. obratno. koji mnoien modulom... Pomicanje ozubljcne letve (alata) od diobenog promjera ima isto znacenie kao i razmicanie dvaju zupcanika u zahvatu na nov veci razmak osi. a tjcmeni dio zuba duii i zbog toga siljatiji. zubi bi postal! s.~.on"l pr. oznacuic velicinu POIl.211.'canik od alata (ozubljcne lctve). o~rl_\tno. oz~acav~II_loto od~canje kao -1-.. fir =.?JHa . . Vee prema tome pomicerno l'i alat pri izradi zupcanika prema srcdistu zupcanika iii ga orlrnicemo od njega.sy?1U ." do = d.-. vee pravac.z. Pomakorn profila mijenia se razmak osi. [5· ~a~im prakticno dopustenirn podrezivanjem z Zg ok I 2 3 4 ~" Normalni Granicni Korigirani Minimalni I \ z> Zgo Zke z> 14 Zs = 14 Zk z> Zgo Zko > 25 = < 17 17 = 25 < 14 =< < 30 8 < 25 = zmln =7 I Zrtdn 7 Zmln = zmtn B Odmicerno Ii alat od sredista 01 iii.. To pomi~ar~jc irna . do .2m. kad sc tocke N i 11 poklapaju) oznaccna kao produkt X'1n = C (p01I1llk proma). . To opet znaci : ako zelimo da ne dode do podrezivanja ili ako zelimo da S(! ono smanji. Vrijednost x (faktor pO!11aka profila) iZmCllnU\'al1lOiz jnilladibe: .412 x = """'30 = 0. tocka pocetka evolvente). p~d'<>""n. Na ® prikazano ie kako se ozubljena letva iz svog starog ]lolol.:u~camku III . Na tom mjestu su dimcnzije zuba drukci]e nego na mjestu nove srcdisnjice.e gdje je Zs = 14. ® Nastaianie kcrigiraneg evolventnog ozubljcnj« (V ozublicnie) = 1I1Z.l u ko~ijenu zuba). povoljnijc dimcnzije. ~peanik~ iii. od alata.17 .311.t . oznacavame to primicarue zn ak om .~ xm u tom je slucaiu pozitivan.7 za C( ~= 20°.1govara njenorn pomicaniu.:u1. koii lezi vise prerna glavi Ietve. _-. Time sc na zupcaniku u pogledu bokova zubi nije moglo nista izmijeniti jer je temeljni krug ostao nepromijenjen pa je i evolvcnta boka zuba ostala Isra. Dc~no: zupcanik V·plus • p""itwmm pomakom profile xm + 426 427 . nazvana pOJnak profila. pomaknutog alata premda je korak zuba ostao isri. .8 5 obzirorn na uviete podrezivania korijena i poiave Siljatih zuba mogu se zupcanici..upcanici 17 I I Brei Bcz podrezivanja 30 = 30 zuba Is 2.= 14 .. z•• = 17 a 2:1 stvarni broj zuba..

V-plus zupeanlc! do = 11IZ. a smaniiti na vecem zupcaniku: d. a ni promjcri diobenih krugova (dOl> do.NlC' = SIn ao .. V-nul parovi.o~r:~i~f p~~~~e~ik~_::!£e:tiv~~·~ij:d~~~/~~n~:O~~~~I~I~. sin Sd.o.:~m~~~~\.. = ----.< 14. XI + X2 = 0..2hkrn . a tanji na vccern zupcaniku. ..25 m) na debljinu zuba u korijcnu (trebalo bi da na pogonskom i gonjenom zupcaniku dcbljine budu jednake na stupan] sprezanja (prekrivanja .~"sin ao 50 Oznaka Diobcni promjcr .~~~~'f~~~~:._ + X11I NICN..... u prvom redu s onih koia se odnose na kinernatiku zahvara i na nosivost zuba. ZI + ~2 Kad bi Z1 V-minus zupcanici do = mz. To se moze dokazati granicni slucai @. Prema tome je 21 + Z2 = 2zw Ako dopusin ((0 stamo minimalno podrezivanje. Dva + 22 ao 111 X1/I -=coCO" eli . ~- lliJ Vel icina potrcbnog i profile granicnog slue. = 1'01 ako se + 2m + . ~ ~ 22. Takve parove dobivamo spadvanjem V-plus zupcanika s V-minus zupcanikom ked kojih su vrijednosti pomaka profila +xlm = -X2111.- NIC = ---. nul-par.. _sin (.~~i~ (z . Prornjeri tjernenih i podnoznih krugova povecat ce se na manjcm. ali suprotnog prcdznaka. dk = do do = mz.~~ smao ' Nul.. ::?~:o~j~:etn.~\ti~= podnoznog promjera nultog zupcanika. Osnovni zupeani profil (alat) odmice se od sredista manjeg.. Tim pomicanjem ncce se pomaknuti polozai sredisnje tocke C. = do do = 1/IZ.·. = . < z.(0 nl - XIII IJI + XJIl + ~-.. Srcdnia crta osnovnog profila SS nece prolaziti kroz tocku C. = do + 2m + + 2m (1 + x).-parovi. dk = do promatra + 22 < 2:>:.:~upe~~.. sin ao +) 1'02 sin (Xu = V-minus zupcanicl su zupcanici ked koiih i > = sin aQ (t'OI = 111 2 ( + 1'02) z.treba da bude po mogucnosti sto veci) na uvjete klizanja (treba da budu sto povoljniji) na cvrstocu korijena zuba (treba po mogucnosti da bude iednaka na pogonskom i gonienorn zupcaniku) 429 428 .'cl~. dk.. 28 ZI.~~- i 2 Unurarn ]c oxubljonjc . zup 1lI a man)! su za 2 X1II od tjerneno g ~. src nja Osnovne dimenzije nul-parova cilindrfenih ..2 (hkm + xm) N ICN.2xm. ~t:~vrSiti u nizu kornbinacija. --sin ao __ .--·------mal. Osni razmak se ne miienia... ---- CR = III 111 X1ll.). za jednaku vellcinu xm.xm) .. pomaka zubima Tablica zupl:onik z. = ao sin ao = .Pomak profila ie na oba zupcanika jednak.4 :r: 2x) Znak + odnosi se na manji zupcanik. onda je ZI + Z2 = 2z s. ' . V-nul parovi dolaze u obzir i onda kad je Z1 > z •.2 :r- 2x) dr"" 111 (z ..2 (ltk> .. _. Svaki zupcanik ima karakteristikii' ~~ltog ~~~ca~it~mtj Z2 ~ z~. . XI = -X2' Uvjet za mogucnost postizanja V-nul parova [e : ZI ~~I~f~r~~!i~ V~Pl:"~~':~~:6n. crta osnovnog profila dodiruie diobene krugove.~-----I pogonskr zup~anik z Vanisko cxublicnic g onieni 1tm Vee srno priie vidjeli da je ~-= Z.x). Pri izboru faktora pomaka profila u takvirn slueajevima mofc se odluciti s razlicitih staialista. de = do . Zub ee biti deblji na rnanjern. ~ !II Oznaka I-..~~:~rf~:1 V-plus zupcanici 3U takvi zupcanici k d k iih .' Z2 Zz > Zp ZI -l- z'.a tjemena- ViS)Da alata na debljinu zuba na tjernenu (Sk erl n = 0. a primicc sredistu veccg zupcanika. .... NIC + eN.xm) dt = mz ..i_:. bio bi podrezan i veci zupcanik..-~-. > 14. zupcamka ravnim v 0 CN 2 _.2 (Ilk..2xm 2m (1 . Sparivanjem zupcanika kod kojeg je z ::?: z sa cani dobivamo tzv.:~~~~~e :~~. 2mx.2. dk.~~.:fk:J~~:!~~~r~~~r~~ ~~.~" = -. df = do . de = mz . Pomakom profila mozc se utjccati : 2 3 4 5 1 h'il.

(1 + x._--- d. lik .2 (ilk' .. 2 (ilk.-.±~~ tan + inv 1 ---------~-..2". L--------Razmak os i za nultc ([. do l'ogonski V-plus parovl... .-". inv o: = 2 __:_z.. Tjcmcni prornjer ~~. = d.. zLm -----_--~_----. ((. .) dr. DiO_be_n_i_p_r_orn_io_r_ .. Zz < z. 431 . dog1 = + 2 (ilk. Ako je suma zbroja zubi (ZI + z~) malena.x.-.d . m) 1-----------_·_·_---._. .) ~" dk.0 a = ail ·COs« = m -2- COSIXo Zl ~~.~... = d" -1.~ zracnost) ~------- 2 + 2xj til tan (to = 1-.._.. tiemena )I + x.cenia glavc Skraccnic glavc <ikl~' s.. vee I no rrnalne zupcaru _ e . m) ... (l -. 2 X. _ . pt-ijcncs nike ..--------..) m -a 2 (h~a Cr:G d r._ . odnosno V-minus Svim pomacima profila (korckcijama) kojima ostvaru)cmo I parove.. < z. -1.--~----. til tan 0:0 ] hJt. = . ali se pomaci razikuju po predznaku i po velicini (+ XIII > . __ .) = = !II (7.f!1 .og porna a pro 1 a us I iii u podrucie pO)3Ve sll)aka.x. + x. ". ~ __ dk.) k '" = a.bez skt. .. _--_..sc~._ ._-...x. x._..--. dobivamo: • promjenu ijcmene I po d nozn e visine zuba __ prornienu razrnaka osi Osnovne dimenzije V -p us 1 Oznaka D iobeni Tiemeni Podnozni prom] er premier promi er ~--~------...a . = (z. zupcanika Tablica xup~anik z. m) . = 2 (a -1.~- -~ .. .. V-plus sa Vvminus zupcanikom z. < z. 'Tjerncni premier 1 .m > ._-. dr. = d" + 2m (I = !II (a..fun'!<o) Razmak osi kut dodirnicc ~". .2 (I'ko + x .stig~~ razmak 08i na pl~s (l?.-._---_.) = = '" (7... r pri tom pornaku profila rnijenja se osni razmak.. gdje se razmak osi niie mijenjao kod svih V-parova._-_. I • " nicnog.:. .sa s!<raccnicm giavc 2 . 2eljeni ili proplsllm stanc at 111 k f 1 T u podrucje podrezanost! omena odnosno a. z 1 < z.---------_.. kao i..- Oznakn Diobcni premier l'ogonski Z\lp~nnik z ..~ -__ dk.. 3 _ V-minus sa V-plus zupcam om d 4 _ navedenom kod V-plus parova._------_. ". + 2 + 2 x.) --2 tan «".ovec~va.. + Zz .)' _.._. - ~---.. = do. z.-----_. + Zz < 2 z.u sluca]u po samo 0 promjeni razmaka osi. .2 '" (l .V-minus s nultim zupcamkom ik uz uvjet da je -xm> + )Wl. Zz > z._.~ dOl .xm). 7.--Kut dodimicc Sum" foktor. oxubl icnic gonjcrn zupeunik Z2 4- Osnovne dimenzije V-nul parova cilindricnih 6.2x..----. +2 + 2x. -------_..2 x. z ....) x. + 2 _ 2x. .lll proizvolian.. trebat ce izvrsiti i korekciju visine glave h •.~ dOl . ------... + x.d •• d" + 2".-.. ~" d... + 2 III (l -1= m (x. inv « 430 .'( I -d ) razmak OSI ne snuje . z...~-I:..Z~' ~". U tom slucaiu se samo kod manjeg zupcanika izvodi pornak profile. razrnak osi se mijenja.--..L ••• __ I~:" pogonski III zupcanik d.(x... zupcanika s ravnim zubima Tablica Oznaka IVanjsko z.----------. Raz 1 uiemo " ~k sa Z > z i zo > zo. + x.) dx. da ne bismo ?:b. Oba zupcanika irnaiu broj zubi manji od granicnogl Pornak profila i iednog i drugog [e pozitivan. _ .2 (II[ + x .. -----~~~ dr = d" .--_. = d" Osni raamak micra zuba na diobenom (bez odmi ere aa xracnost) vis ina alata Nazivna promieru .x.' Z2 > Z._. + Z2 . + Z" Sf!! ~~ cos Sill .~ moze bm zel)-cni razmak OSI kOJI se lazbkUJe od ao . a veci ostaje normal an (bez pornaka) za razliku od V-nul para (V-plus sa V-minus.---~ pcgonski z~ m 2- Unutarnje ozublienjc zupcanik z parova (i V-minus parova ) cilindricnih s ravnim zubirna Gonicn. _---Nazivna micra dcbljine xubi na diobcnom promj<:ru (bcz odmjerc 7._--_.._ .--. .2 . _bilo V-plus. C+ x._______.dOl d~. Vee prema tome koji ie od nabrojenih faktora uzet u obzir dobit cerno razhcito povoljne faktore pomaka profila x.XzIII).XzlII) Ovdje se moze izvrsiti pomak profila lUI oba zupcanika.X. ali ne mora biti jednak.) ~_I-~~---_-__-_~.. -1.::.?. ._--_ .. ike s brojem zubi manum od gra.- V-minus parovl 1 V-minus sa V-minus z~p~anikom 2 . radi se U sva tri gornja slucaja. 12.x. profil si a Ovdje broj zubi zupeamk.'" .. -----_. V-plus s nultim zupcanikorn ZI < z..-~>-. m SO"Q = '2 - I. ~" d" -.-". Ti se parovi dobivaju 1- sparivaniem: 2- 3- V-plus s V-plus zupcanikom z. T V Ius s V-minus uz uvjct da se korigira V-plus s Vvminus iii V-p~m s nultl~ lie -~ tom slucaju pomice da bi se p~. = 2 (a -1. k .) .:--I----------(f. To ce zavisiti od broia zubi.x. til) = "--" d" .) .. in .~ se rnnogo razlikovati 0 d ao.)' _.2hf -I...m = .+ 2 Xs tn tan 0::. -. + z.. 2 z.. + 2m (l .. Z2 > z.._._.x..6- na cvrstocu bokova (pritisak valianja treba da bude sto nizi). dakle ne sarno ZUp. = Podnozni premier --._ di.. zn propisan 'Tjernena zracnost po~:'~-r---- razmak os] cos 0: = m Zl + =s:: 'ZjI cos Ct.. x.

.bcz s kracen [a gla vc Skracenje -' •• ~~--~ zupcan ik z:! Proraeun razmaka osi parova kod kojfh je pomakom profila doSlo do prorniene razmaka osi Pornak profila zupcanika modula In = 1 ~zaziva poma~ profila za velicinu +x. -1. d. Znak -I. -.~. + B Ba. Postoje i drugi nacini za korekciiu zupcanika pomak profila.-.---~-. smanjenje S.~~om~.. dk.~ __ .2 (17 . Da bi se nastala zracnost uklonila (da bi se dobila teoretska sprega bez zraenosti.t .:1 cos o:~ Razmak osi (l :. . ka~o to pokazuje ®. kut dodirnice.-...~.u Odl~OSU prema mogucnosti prekornjerne zasilienosti zuba (ne smue se.•• m ~ x.. il .. pri broju zubi mamem od granicnog.. a da se na manjem osjetno ne povecava.11--··········.~_.._~ r d. Za izradu zupcanika mjerodavan je.. Teoretska vriiednost smanienia promjera tiemenih krugova da bi se ostvano zahvat bez bocne zracnosti a 5 tjemenom zracnoscu c: PRAKTlCAR ll.._. Tim mjerama smaniuie se prerna rezultatirna ispitivania naprezanje na savijanje na vecem zupcaniku za oko 30 %.. Oba se zupCanika... Gonicni zupcanika Oznaka Dioben i prom] or Tierncni premier 1 ...---~-------~- __ .manjuj~ se .LL_~_.._ •• ••• ~~~_.~-~-.. Pri tom nacinu pornaka profila dobiva mali zupcanik jedan.cos eXo = z~ ... odnosno ~ x.-.. i d.~--.~.. Kad spregnemo dva V-plus zupcanika s razmakom . c ~. Razl ika faktora pornicanja 1Za V"minus parovc miicn]a se prcdznak faktora pomicania profil.) 2:-: -I- ZI ± .~ 7.. medutim.-:: d-o.ispred Z2 oznacava da se radi 0 vanjskom.. __ •• ".--. :_ dOl - 2~~k-"-=.)(2_ zz glavc •••••• --•• . Iz dijagrama ® mogu se ocitati minimalne vrijcdnosti fa~tora.~ dr. koii pripada osnovnom profilu (1X0).c tjemenih krugova.-- ••• --~--. (1 -I. --'" i . 2 cos o. - a 0" do. Promjenu razmaka osi za razmak OSI ao = I napvamo faktor?m ~omaka razmaka osi B.. Novi razrnak 051 nosi oznaku ap ®..B) [mm] 1 i ••••• -- i dkl =. Taj smanjeni broj zuba uzrokuje smanjenje diobenih promiera i smanjenje osnog razrnaka. povecanie h.~--~~~.--.~--cos a... ··-·----~---~·~·------·-~~ dc.--. @ Granicna crta za prakticno dopusteno podrczivanic zuba i za oblast poi ave zasiljcnoati zuba kcriicna dodirnc (kinematickc) maka osi) pri pozitivnorn pomaku profila povecanje tjemenog i podnoznog povecanje debljine zuba (S).. -I.--'.~.'r. ~. odredena zracnost....~~~ __ L ~r. icr izvan r:nvul)e zasiljenosti).---~. pomakom profila dovode opet na prvotni razrnak osi.x.. ~ ----'-2""-. Mali zupcanik dobiva pri tome pozitivni pomak. ~ dc.~-~.-..-. povecanie hr u radu zupcanika tzv. ".- c'2 -c..-. treba smannti prom)c. 433 ..-------._.Xl m) d.---. profila •• ----. Hiesiga)..-. r. 23 = 20°. U doniem dijelu krivulje dane su vrijednosti -x koie sprecavaju podrezauost korijena. Uslijed smanjenja razmaka osi od IXp na ~. radni (pogonski) kut dodirnice (~).. • .. smanienie hc promjera (d.oS! ap nasta]e. moraiu se zupcanici ponovo primaknuti. __ •• ••••• _ •• __ L ~"~'T~T"~ • !_~dnoz.iii -..~~---.2". linijc za ~~-~<~' ••• --.--.x~ [mm] V 3wpal"ovi (ing..- •• ---- •••~••• ~--~ T~_~" ••~_~~_~ __ ~ ••• ~~ __ ~ .---.___".s. Faktorc pornaka profila x treba u iednadzbu uvrstavati s od~ovarajucim predznakom -I. smanjenje 11.---. Da bi ~e ostvarila tjemena zracnost c.) - d..x. a veliki zupeanik dva zuba manje nego sto je racunom predvideno. '" d" -. a" . = ao -I+ XlB/B.-.tjeme?C zracnosti c @. ----~-.~~~-~-.. veci od 1/2 m. .da jc rijec 0 unutarnjem ozubljenju.I?~a profi..Osnovne dimenzije V~plus (I Vvrninus! parova) cilindriCllih sa unutarnjIm ozubljenjem Pogonsk i zupcanik z.._~~_ dr. medutirn. Kod V-minus parova bit ce i B negativno..---~~~~~~--. a znak ..~ . pom~a +?' za IX. m) dOl + 2m(l -I.la x.----.._ --~~-.. ® neprornijenjene diobene promjere krugove koji nisu Identicni s diobenim (zbog promjene raz- Promicna osnos na razrnaka Gp od (1. Nazlvna micra debliinc zuba na diobcnom prorujcru (bcz ndmjere za zmcnost) Posroieca -- v-ptus rupoonici tjernena zracnost ~. = ~OD potrebni da bi se spriiecilo podrczivan]e korijena zuba.B va._· •.. Na temelju tog radnog kuta («) odreduju se sile sa zuba na zub. -. 2 (llk'~~_"~) Pogonski kut zahvatnc liniic (pogonski kut dodirnice) --'.~----~ . Stvarna prornjena razmaka osi iznosi Baa.. Veliki zupcanik dobiva takoder pozitivni pornak..._. = = a. pri negativnom pomaku profila srnanienie d.sa skracenicm glove 2 .-. ap = a.(1 ..- Kut dodirnicc (zahvatnc propisan razmak os i) ..2 (a ~ m -l.--••• -~~~-----.-.-. i dr). ~ ... Krivulie zasiljenosti ogranicavaju izbor vriiednosti fa~~ora p?. Razmak osi dvaiu Vvplus zupcanika u zahvatu teoretski bez zracnosti: a Pri tome je IXo = a.

.-- ap - a = (B . i 9.294 Pri ozubljcnju sa IX = 20° i c =.Osni razrnak s profilnom zracnoscu jp: a' = a + -j+-2 S111 " I.235 = 0. tablicu 8)..~. BJ ---~ 24 = 17 17 5 6 4 3 0.---~.0652 0. 434 --IS 14 0.-. ):l+ xa 1 B 1 B.zbroi zu biI Zl + z~ 1 X = --17-. Z2 (B - 9.353 = 0.-. odnosno kao radijalna zracnost (j r) iii profil na zracnost (jp). .014 I 0.0438 0. -~ 17 9 ---2O 19 18 17 0. 0765 .089 o ----~ 0.----.0927 Izracunati osni razmak a je bez boone zracnosti. E. 059 o. = 20° Tablica 8. Pri tome je potrebna zracnost postignuta povecanjernrazmaka zracnosti j r' Time se mijenia pogonski kut dodirnice od " na COS" (1:.0292 0. + (x . 118 0. danoi sumi.--d ane 6U u taanoj roja blicama 8.0482 0.Bv) ao = 11111 [mm] ._--0.~ ~.0412 = 17 .0145 0.000 8 0.1763 m (v.1763 Postoieca tjernena zracnost: c=a--- + df2 ----=a- du + drl 2 ----16 = _!_l_ 17 ~ ~17 =~ 17 o 0. m) - 0.0135 0.072 0.824 = = 2 (a 2 (a d~! +m +m 2 17 17 10 ° X2 m) - d02 dOl x.0225 0. !~.088 ° ---_ . 0.0322 0.177 .0634 0.0236 0.[282 0.~"-.0757 0.0255 ~-.035 0. ---25 26 k .0043 0.2 m nije opcenito potrebno smanjenje tjemene visine glave (srnanienie tjemenih krugova) jer je jos i za z! + Z2 = 14 vrijednost pomaka razrnaka osi. at cos 0:0 Faktori pomaka razmaka osi CI..0082 0.0087 0.1507 0. ° 0. odnosno skracenje visine glave hm = 0.0556 0.0196 0.0044 ~~ Nastaianje bocne zra~nosti pri spreai dvaiu V-plus zupcanika ------0.7.--~~---0.0558 0. 14 . a bez bocne zracnosti i skraceniem visine glave By a.. osi za velicinu radijalne Pri tome ie: .~---.102 0.03204 0.+z·1 .0183 0..047 0. pn .0572 23 = 17 --22 0.a = a.0035 0. B.039 3 17 7 -~~ 21 .072 3 0.. To ie jos uvijek dovolino blizu tjernene zracnosti od c = 0..~ _!_ 17 = _2__ 17 - I k ~--. _.--~~.-.471 --_. Tjemeni prornjeri zupcauika ked kojih je izvrseno skracenje visine glave za vriiednost hm = ap .-. 0706 . 0.Zl pornaka razrn ak a OSI. = a.412 0..1177 ° = 17 14 435 .1076 0. Zelienu bocnu zracnost mozemo postici pri izradi zupcanika odredcnim priblizavaniem alata (ozubliene letve) k srcdism zupcanika dodavanjern odgovarajuCih odmjera nazivnoj deb1jini zuba ill pri rnontazi odredenirn pcvecaniern razmaka osi U odnosu prema uracunatorn razmaku osi a. Vrijcdnosti za proracun ' .2 m.588 ~ 0647 ._27 28 o.0819 0. + X2)m . i k je dana u tabl icama 8. Vrijednosti pomaka razmaka osi s bocnom zracnoscu bez skracenia visine glave iznose Bas. Bocna zracnost moze se izraziti kao kruzna zracnost mjerena na obodu dodirnog kruga (montazna kruzna zracnost) ill na obodu diobenog kruga (izradna kruzna zracnost).530 = 0.' . (IX = 20° i IX = 15°). 0.a iznose: du d~l _-0.0090 0.~~.

i A. = l'azmaka 15 0 osi Tablica ! k Razmaci 9.09 67 82 0.03 16 40 68 *\~I~. Tolerancija miere pl'cko veceg broja zuba je razlika gornie i donie odmiere miere preko veceg broja zubi.03 I i l'azmaka. (J.CI.033 1.\~~\.467 0. cinimo to sa svrhom da debljinu zuba u odnosu prcma nazlvnoi mieri ucinimo rnaniom. Pri . j rn 0. 24 30 36 35 34 33 32 31 30 29 \ i I \ 36 43 50 58 67 76 85 0...767 0.400 0.~~I~:~\~I:.". Odmiere razmaka osi imaju plus. d2 + 2 A~sin 1 . iznosit ce _ profil na zracnost: j" ! . zatim red 2 pa tek no.2 A .04 22 50 0. .:~: --I\l2s~-\:::\~-\\200'--~:~'--\315\--' 3 50 56 I icdinicc prcnosa Razmac! . B 13< 1 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 0. krnju red 3.300 0.3-1~ -80 90 100 Red I \ I 85 0.100 0.900 0._ 14 27 41 55 71 \ ! ~ 50-~. Odmiere razmaka osi A. Za zatvorene prenose treba razmak osi birati prema tablici 10.. odnosno minus (±) predznake da se kod prenosa s vecirn broiem vratila ne bi dobila vclika odstupania od nazivnc miere..05 24 66 0. 75 0. d 1 (I. I ill m.C].pozitivnom pomaku izaziva povecanjc tjcmenih krugova poboljsan]c stupnia prekrivanja. Odrnjere debljine zuba A. . dok ga povecanjc kuta dodirnice snizuie. Odmiera miera preko veceg broja zuba A" jednaka je odmjeri debljine zuba mnozenoj kosinusom kuta dodirnice.01 01 17 33 49 68 Sf.04 08 45 81 0.o\-..10 00 82 0.967 1. sa A.c. Ako sa A'oJ i A"2 oznacimo gorn]e odmiere debljine zuba zupcanika 1 i 2.15 55 I I I i I I 96 0. unutar koiih treba da se pribliiavanjcm alata ostvari smanienie debliine zuba.06 32 77 0. a isto tako i smanjenjem debliine zuba.".867 0.733 0.-~oi~SC.-.-(m\3~. U tom slucaiu razmak 08i nulcparova i V-nul-parova ostaje nepromijenjen i sacuvan kao zaokruien. .02 04 25 46 68 90 0.133 0.00 .567 0.01 08 27 47 66 87 0.0 01 19 -.200 0.l mjera surne diobenih radiiusa (ro 1 + r02)' Kod V-parove. 0 cemu ie vee bilo govora.667 0. Osim toga. 0.?.07 27 0.233 0. + A.\~.3 17* 40' 64* '89* 86' - kl'uina zracnost: jntln .633 0.833 0.61 i A.A.2 Ad sin A. moze se potrebna bocna zracnost ostrariti pove6anjcm osnog 436 Tolerancija l'azmaka osi je razilka izrnedu gornje i donje odrniere razrnaka osi.5 ZI ":" Z-.02 10 32 59 86 14 43 .Faktori pomaka CI. mijenja se i premier podnoinog kruga.033 0. 437 .800 0.-..11 84 0. :::. A'~J -\. kod kojih razmak os] obicno niie zaokruzena mjera.100 1.600 0.10 38 I ! i \ Odmjerc dcbljine zuba i razmaka osi obuhvaccne su standal'dima (DIN 3963 i 3964.1 07 IS 30 43 57 71' 28 27 26 93 0. 'I'oteranciia debljine zuba jc razlika izmedu gornje i donie odmjerene debliine zuba .2Aadsino: + A'd2) cos CI.~ 02 05 08 11 15 0. max"'" (A.500 0. Cime se povecava tjemena zracnost. Standardne Red vrijednosti za zatvorcne est a • cil indricnim osi u [mml i zavojnim I.031 do JUS M.08 78 34 97 I \ 0.2 03* 2O3756* 75' 95' 0..267 0..367 0..'.036).167 0.••sin 0: 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 0.333 0.06 16 67 0. simetricnim rasporcdo!11 odmjera U odnosu prcma nul-Iiniji potiie se [ednako oznacavan]e razmaka osi pri primicni prenosa s vaniskim i s unutarnjim ozubljenjem.167 - ~~ 0. . 0.~'rn ~ -..133 1.08 48 0.433 0.05 15 52 90 I \ i (A'~l i. Zelimo Ii potrebnu bocnu zracnost ostvariti odgovarajucim pribliia\'anjem alata k sredistu zupcanika.z) cos a.000 1..07 23 84 0.dJ m l n "'" +- A.00 15 28 43 58 75 91 0. ·0.067 0.2 '" Promjenom tjemenih krugova i kuta dodirnice u odnosu prerna nultim parovima mijenja se i stupan] prekrivanja e.933 0. 8tO omogucava postizanje zeljene bocne zracnosti. jcsu dopustene razlike izmedu stvarnog i nazivnog razmaka osi * Sk"accnje glavc pot reb no je tad ie c = 0. Tablica zubima modum >II 10. osi u [mrn] Raom.533 0.d gornju i donju odmieru osnog razmaka. jesu dopustene razlike izmedu nazivne i stvarne rnjere dcbliinc zuba mjercne na diobcnom prornieru.z .09 20 0.12 90 0. 0.: 1 x.:\t~\ Aka to konstrukciia doptl~ta) treba u prvom rcdu pr imijcniti red 1.dZ donie odmiere debliine zuba zupcanika 1 i 2.067 1.::-\--1\80 ~.14 17 0. Dodavanjem odredcnih odrniera debljini zuoa.." . a sa A .700 0. JUS M. T x.

se sliiedeci zahtjevi : Na rnaterijal za zupcanike postavljaju 2 3 mora biti takav da se od njega bilo kovanjcm. Za svaku vrstu greske prcdvidcno je po standardima 12 kvalitcta.Debljinu 2 3 4 zuba mozcmo mjeriti na razlicite naeine: kao tetivu na diobenom krugu kao rnjeru preko veceg broja zubi pri tocnim rnjerenjima preko kuglica i valjaka ulozenih u meduzublje kao razrnak izmedu osi zupcanika koji zelimo mjeriti i kontrolnog zupcanika.311. kao i P{~gOI~lma lzI0:-~n11l1 kisi 1 . Do 1 mls najvise 2 mls obodne brzine dolazi u obzir kao matcrii.1 uspiesno upotr. broj okreta. kao sto su viiek trajanja. lijevani celik. edce u zahvatu pa 2 3 4 5 6 7 8 9 10 greske evol vente (greske profila) greske tcmeljnog kruga greske koraka na diobenom krugu kao pojedinacna greska kao skupna greska greska dobivena razlikarna u velicinarna pojedinih uzastopnih greska u koraku zahvata (koraka na temelinom krugu) greske debljine zuba greska radijalnog bacanja greska uzduzne Iinije boka zubi greska miere preko veceg broja zubi grcska razrnaka osi.al za zupcanike lijevano zeljczo i Ihevani celik s ncobrade~im zubima. mjerena na posebnom mjernorn uredaju.cn. k~o sto ~~l npr. K<:~ poljoprivredmh strojc.- . snaga. I : lIB kp1mm'i "l I aDl kp/mm' i I aO!)] ell I i kp/nllll'i i Primicdba Kao skupna greska ozubljenja uzima sc suma svih utjecaja pojedinacnog i zaiednickcg djelovanja gresaka na poloza] i oblik bokova zuba.26 Pri izboru materiiala za zupcanike mora ekonornicnost biti na prvom micstu. Tezina i raspolozivi prostor igraiu pri tome takoder odredcnu ulogu. Tablica 1 J 1.a dale s~ pre?nost kovkastorn livu.:.l5.blja\ aju U prusnjavim. bakelit. 438 1. od odlucne su vaznosti za upotrebliivost pojedinih vrsta materijala. Na brzohodne zupcanike postavljaju se vcci zahticvi.Sl1ljegu. Sivi liv Sfcrni l iv 5L. Kao velicine na kojima se utvrduju vrijeduosti stvarnih odstupanja od nazivnih mjera pri mjerenju pojedinacnih gresaka uzimaju se: I 3 veca otpornost na habanje rad bez buke visoka dinamicka savoina cvrstoca. mehanickorn i termickom obradom maze izraditi zupcanik . z!la~ost ~tpor~n n~ udarna o_Pte~e~enJa.11 Materijali supcanika Matcrijali 2 3 za izradu zupcanika mogu se podijel iti u ove tri skupinc : Colici za ccmentaciiu metali (liievano zeliezo. rnaterijali na temelju umjetnih smola (ferocel.na SVOju. Kora ad lijcvanja orporna je na habanie pa s~ !IJe:an~ zup. I f~~~~~--' fcr itican 0 Slijcdecc tablice daju blizc podatke upotrebi pojedinih matcrijala. vla'lnim pogonimu. mora omoguciti odgovaraiucu kvalitetu (finocu) povrsine . koji treba kontrolirati kontrolnim zupcanikorn na posebnirn kontrolnim uredajima. j to: 2 Kontrola zupcanika mole se izvrsiti mjerenjem pojedinacnih gresaka iii skupne greske (na posebnom konrrolnom uredaju). presano dIVO. rnatcrijal a. mora izdrzati uvjete opterecenia. . rucne dizalice. novotekst itd).18 SL.can. kovkasti (temper) liv. jer je Manii zupcanik ooicno se izraduie od kvalitetnijcg je time jace optere{. 5. Podaci za metalne materiiale zupcanika . bilo lijevanjem. poljoprivredni i gradevl11skl strojevi ltd. koji je S obzll'o!1l . Matcriial koraka I IT!)" Oznaka Stame \ kP/mm'! s 1-. celik. Skupna greska moze se mjeriti odvaljivanjern zupcanika. a pogonski uvjeti.

- "~If~::.~~-.--.35 Cr ]. max 0. \' jaec ..20 1.5 aka 0.. · .~ika}}i\'inpr.0645 _I ':~ 1 i j 0..9 I '" lOa! i ~--.Ba\. Od tkanine se uz ostalo traze i odredena mehanicka svojstva._ g'~~:c.34: 0.' xni lJ'~ -O'4~L'" \'0 I 1 \1 . \_~:~~': _ __\ 100-·130 .------- visoku i.80 0. _~ ! !.10 1...\ .~nOl"ln"- \ isto poboljsan znrcn u svrhu normalizacije optcrcccn --.80 ~--- ~~ •• ___ .25 I Cr Ni .U~)~·.. Osim toga dolazi i do orpomosti na kcmijske utjeca]c. Osnova vecine takvih matcrijala [esu sinreticke srnole i visokovrijcdne specijalnc tkanine.18 i 0.~ isto Materijali na temelju umjetnih smola sastoie se od sloieva tekstilnog tkiva.9 C ...ciicni 65·-75 Iizact]c ]60 ----- 0.16 -~~i5~~ __ \ .:.40 C.4320 .-.~_.Konstruktivni Celik ugljicni celici Lomnn legirani ugljicni celici Tablica 12._ zarcn u svrhu . 0..- i k 1" a rcn 1 ! ! "rio iako 7.. 441 440 . 26 SL. __ c __ ct..1 . . . liv ~!_'_Nl_n~:--s_·.9 1.~~ I 1 .~~~~·.'3" \.. J_u_..-. jednolikost osobina materiiala postize se izmjenicnim mijcnjllnjem smiera osnove tkania.56._--._"'P~"niCi promjcnljiva optl'l'cccnjn povrsinsk i :...PObcli"~-.. 1 ._.33 0. _- -- -- ~-.0 l..-~.50 0. '-' '" ""cl..35 0. celici za poboljsanje Tablica Stanjc Upotrcba \KcmiiSki snstuv [%J \ Lomna Ta o l i c a 16. -..4130 _11~~:_I__!2_\I~.~gI I I g:1~ ss 1 I ~ • I I I -----------. :!.15 V Cr V 1.osss (..l531 -~~TM.~:_I __ 0. __ (:.-. JUS Stanic Uponcba C.~--\:~~~~~._Jl_iC------~----------u_p-o-t. optcrcccni !.5421 0.:T~~~i~M~ % ~~ % ~ '~~ %l g..10 1. -- Ic \~- 12 .i-..38 0.. z:.....-._ ~~_...:"._...S_.~o_.40 0.:~.~3--.250 190-250 nisko srcdnie optcrcceni optcrcecni Tablica Upotrcba 17. Konstruktivni uglj icni srednje optcrcccni zupcan ici (III> 5) srcdnjc C. \"-.--- I I vcliki . norma.2 0. > i" ..~~I~t~~~1:ccn~ __ jake optercccni ZUPCfillICl veci xupcanicl optcrcccni ~~ __ .. -.:'~~~cc~i .-0. ' 75-90 -.Upeanik optC'CCCIll Celicni liv za zupcanikc Legirani celici za [ako opterecene zupcanike..2 .C_b_.--C.-.--.2 110-130 75 pobolisan --_ __ .. ~·· Vrsta I_~r ' ! ~~ __ JUS 0' C cvrstocn [kp/mm'] 0..I__ . Pritiskcm i toplinoD1 dobivaju se ploce ili rondcle punog iii profiliranog oblika.. 1. -._ .80 L~'_ .35 ..__ ~.ost ---_...'.. _- I i-----.~~.. .9 1.~.i 0.\· 63' 62 max 0. _!:Ao _O'.. . iI· kulicn . 0...o'o 7?_1 ~.7 _..liz. 22 Stauic SL.4131 g:~~_----0.-'1". -- __8~~~~~ ._-..7 1~. - -.50 0.-~ 0. U toku procesa presania otvrdnc smola u takvoi mjeri da postaje otpoma na temperature.. HJ3 Celici za povrsinski Kernijsk i sastnv JUS kaljene zupcanike Lornna cvrstcca [kp/mm'] [kp/mm'l 22-26 25-28 32 -_.. ~----- no habanjc zupcanicl _---_.50 kaljen .. poholisan : zupcanici otporni 80 -.1731 C.20 1..~~. __ ~ .~ ...90 1.ap\crcccni pornl "' habonlC otporni ------- 'l.~s.. n"_T __ -- _- _-----.. ••. -- ---_ 90-105 ..~~~C~~~~.. 60 0.i.. ~~.~---- 65·._·-~I~[~-~_~_~~_~_~_~J~~------S-t-..cljc vrsinski kalicn isto i po- lup~nnki zupcanici bez udara box udnra jnc~ optCl"eccni zupcC1nici (I/o \ -. C43 _ "l ~'~~_'I~~_!_O~~~ __ . -\ ]. namocenog u umjetnu srnolu. pobolisan i povrkinski kal] en -_ .. -- 0. \ 1\ .35' _ .......6! [akc o. koji sn slozeni jedan na drugi.2 max 0. -.15 0...O I pob~~jS..L.4830 MnSi 0..30 iaron ~ sv~hu norm. .. ! . .. I _~ 0.40 . ..4732 _____________ C....5--=. : :~-~::. inlw _-_ [akc optcrcccni .---...35 -- _-90-105 ~-~.\ priicno~nikc clckuicnih uumvaia ___ .~:'::~~.:--- SL.~~I g. 0.1 0.i at- na habanjc (.4.~~'lie:__..105 ._-_. osobito \'01 tcJik iki zupcanici Tablica 14.39 .. JUS Sivi liv za zupcanike Lomna cvrstocn 'Fvrdoca [kp/mm'] ] 80·" 240 190.i zupcanic1 uz ... ..44 0.41 1.. C..15 0.:J.3230 C.~~~_....--------- JUS ~~~o C.6 __"J 1t~.~~~~~S.\~ __6..122l Celici 'za ccmentirane zupcanike T ablica 15 Upotrcb.~.

dane u zavisnosti od rnodula: hmo• ~. _. Tablica 19..I n = 20 ..I. . 2 . . Tablica Zupcarllci s vclikjm obodnim (v "': 10~ 20 mjs. Pricvrsccnie na vratilo moze hili izvrseno i bez metal nih cahura. a sve se onda podvrgava prcsanju pri visokoj tcmpcraturi.~.I v ~-.vr~n a.I n ~~ = 14·-17 za drugi stupanj.usteduie materiial .~_: I.. ZlmLn n] G .~ 10 __ ...' : . dovoelilo do nejcdnolikog trosenja zubi. Za prenose visoke toenosti uzima se z 1 ".5) brzinnrna i pri velikirn . Time se: ~~ Krivnlje haban]azup~anika od razli1 . Pokazalo se da se vee za relativno mali broj zupcanika isplati da se presaju gotovi otpresci. zbroj zubi za ct.::. radi mirnoce hoda. a i za planetarne prenose S cilindricnim konicnim. Za izboi smne zu a. Vrijeelnosti za minimalan broj zubo malog zupcanika dane u tabHei 18.~ . smna ."nln .. za preod nazivnih iz tablice 19. .--..'.. • > 1. ~_ _ ~ 24 _Z_~_:o_i_~~~lb~i_I~"~'i~~~~. 3.up can ika Izbor broja zubi. za koju smo vee prije rekli ela iznosi e".x . Od umjetnih rnateriiala mogu se izradivati sve vrste zuba i zupcanika.tcnju.a.5 promjcra vratila za zupeanik koii se navlaci na vratilo uzima se orijentacijski do> •• ~ . Cistoca povrsine postize Be ostrim alatom i velikorn brzinom rezanja. 442 prenosa.mj . kod turbiuskin pri jcdnostranom z a iz b o r d im e nz i j a z. Pri udarnim optcrecenjima bolii su konicni rukavci. ski za diobcni promjer: ~~ . Utor treba ela lcii ispod zuba. SIl'1l1C zuba b..25. Lignofol je pogodan za uelarna opterecenja. 111 r. Priie stavljanja u pogon treba zube tanka podmazati grafitorn. samo su orijcntacijske vrijednosti za nekorigiranc zupcanike. Izmedu slojeva nanosi se sinteticka smola.3 nckoliko mm mania od metalnog zupcanika. doaovor "'I vrijcdnosti izvcdcne Ako i. koji se sastoji od bukova furnira koji ic naslagan jedan na drugi.312 Cifindr-icn! zupcarricl 5. kod brzohodnih prenosa treba. Sirina zubi pri jeduostrauom ulezl:. Za prenose kod kojih se zubi u toku rada ukljucuju i iskljuClljU im" "'" 4. . \ 1... nji modul. x: .a. 'Ako vratila 11'1811 para'1 ba moze bi to vcca. time .. kOIllCnUTI llindricnim zupcarucun c Izbor diobenog promjera. kao i celicni. To bi.i poston opasn_ost omf"l ?."[. utore za klin..1 Upute 5 I. =.~ 10 z. Sto je u vcco] Slrma zuba.. Izbol' prenosnog omjera..-. Veliki prcnosni omjeri izvedeni u jednom stupnju dali bi velikc dimenzije gonjenom zllpcaniku pa se zato ne iele u jcdncm stupnju s prenosnim omjerom i ~ 7.'11: . Zl min = 33 za visokouCinske prenose (turbinski prcnosi). = 20° 18.~ _.. b ~ 0.l" "'" 1. Kao posebne prednosti materijala na temelju umjetne smole treba istaknuti: 2 3 4 5 6 malu specificnu tczinu (oko 1. Mcdutim.~dl1ilh obodnih brziua (v = 3. Zlml.-----. . Donja gIalllea.)'''''1 ozubljcnju I Z: .In"" 1.~--. ide sc d~ b ~ 2 dOl' _ a uleiisten)u. i to 11a taj nacin sto se citih presanih tvari glavina oel lakog mctala ili oel cclika upresa u vijenac oel umietne smole.-TTC ~ + 1. Prenosnc omjere po mogucnosci ne valja birati kao cijeli broj da ne bi nakon svakog okreta uvijck isti zubi pogonskog zupcanika dolazil i u zahvat s istirn zubima gonjenog zupcanika. Koel umjetnih matcriiala opcenito trcba obrariti pazniu elobrom podmazivanju. "ZllPCanic.opasnos t progiba . npr. Presano drvo.t'~nid s niakim obod~im redone svrhc) (fJ . daje orijentaciiskc _._ . ® pokazuje ponasanje raznih umjernih matcriiala u odnosu prema habaniu..pri slaganju tekstilnog tkiva. modula dana je visinom savoinih naprezanja u k?rijenu zuba. daje prijcd[og prcnosnih omjera za zatvorcnc jedinice prenosa. U upotrcbi je tzv.. zupc~mik.1 Zbroj zuhi I~.0 mrs) --.zu '1 Ako ie rak ulezistenic dovoljno lelna.. Modul. a za Z 1 ".2 ravnlrn zubima U posebnim slucaicvima. min"'" 2 promiera vratila._. 7. <lnjskom ozubljC:n)\._. vrijcdnostl ..:.. ".) !'ratila uzima se: kruto.75 dOl> b odnosno . . prl obostranom b ulczisteniu: b «: I 2 d 0' odnosno 1 =".::. Treba nastoiati da vcci zupcanik bude Del umjetnih materijala da bi se na ta] nacin iskoristila prigusna sposobnost materijala. !ignofol »2«.-. in ..__ Zlmln 12 10 brzinama (ugl avnom zu POd-I 0.4 kp/dm 3) visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL) otpornost na morsku vodu i ulje visoku sposobnost prigusivanja otpornost na temperature do 120°C neosietljivost na udarna opterecenia..312. ele UI 'nteresu mirnog hoda treba Imat! sto makvalitctoll1 lezistcnja i tocnostl IZla . Broj zubi treba birati tako da stupanj prekrivanja e ne padne ispod minimalne vrijednosti. . . I opasnost od kosog polozaja zubi je veca.0· ·10 m/s) -Z~.r-. naime. nastojati da e > 1.1.25 za prvi 8tupanj..~- dOL :5 0.. iii pri niskim optcrcccnlirua ._.:. Grath se utisne u pore bokova zuba pa sc time uglacava bok zuba. Sidna zupcanika od umjetnog materiiala treba da je 7. Samo 11 poscbnim slucajevima bira se im •• "'" 10. b dOl . 5....::.z~ 2.. lerodavna J'e kvalitcta uldistcnja.__ .: [mm] 443 . Zupcanike od umjetnih materiiala treba sprezati s metalnima (time se smanjuje habanje)... zubi nose sumo na krajevirna. a ne ispod mcduzublja.I optcreccniima (prenosi ~__ motora) . tako da se i pri optcrcceniu moze racunati s para c noscu v . Najmanji broi zubi malog zupcanlka Vrsta pogo". Ne postoji razlika u obradivosti materiiala umietnih smola u odnosu prcma metalu.. Za zupcanik i vratilo od jcdnog dijela uzima se orucntacudOL ".75 Tablica 20. ' mieri osigurana paralelnost .otpada potrcba kasnijc obrade glavinc.:m<:du proi~vodaCa i kupca :1~IC fo~ebt~ 2~~O~0~~1~01:~~r G 250 (vrijed.c·__ ~_ .. Zupcanici od umjetnih rnateriiala mogu imati. U pocetku treba zube tanka namazati sloicm grafirne paste. Prcma gore on jc ogranicen minimalnim brojel11 zub! Z.5.~~~~~----------------------------------~---- "". od:tupatl ~.

312.... tablica 3.:. mctalne srrugotine.. -...~_. I' ~cr ! 1 -o :~ > " [kp) 444 445 . Sto su bol]i uvjcri leiistenja. I . [111m) Ivlodule treba birati prerna izboru stalldardnih modula po JUS. !l:': 0 .. n1nHlx = _- dOL z.~ =6~~'1-60= '1910 Flo ~I )1 do .lieno ---------------I na krutom postolju..~_ 15 . bi se povecao volumcn habanja) da budu sto veci.-' . onda ne srnijc ici ispod granicnog broja zubi. Ako uvjeti lezistenja nisu pevoljni. 1) [mrs] --T='-.. do Zanemarimo li ionako male sile trenja na bokovima zuba.-u-k-C-" j..-m-~-_ -.] Faktor sirine zuba Izvedba ozubllenie VIsta lellistcnja <jJ Tablica 20.:: __. 0- ~ 8 '" Nil ~O' . 0N 0 mali zupC'al1ik [cdnostrano ujcZi~ten ------------------- . koia dielu]e u smjeru dodirnice ® iznosi: Fo [kp1 cos ().-p-"-O-Ii-j.... .. _-_--. Naimanii modul dan u zavisnosti od sirine zuba: 1120111' = T '+' b [mm] Moduli zupcanika izlozeni utjecaiu prasme. 25 Rezano iii bruscnc .. prljavstine. Ii ~O' 0Nil ~O' '" 0- '" ! I c " 'U " o Silc na cllindricnom zupcaniku zubima s ravnim I I I -o 0. !:! ~ . sila okomita na bok zuba. treba izbjegavati male korake..kruto vratilo 30-45 iii dobri kliznl ldoji " Ako se ozublienie izvadi bcz pomaka profila. = F« tan 0:0 I V\ N 0- 0N MM -: ~"" I! Nil ~O' 0- '" 'U 0.. trcba (cia 5.-v-S-jj-.o Radijalno djeluie sila F. N r.-nl-·n-. CLOlS. 2· 97400 P 1'0 = -~---.J __ . '" '" <-i '" ~ .2 Proracun si la n a z u b u ® Obodnu silu na zubu Fo mozcmo izracunati bilo iz snage koja se prenosi zupcanim parorn P u KS i broja okrcta u minutama iii iz obadne brzinc: I 02 P -v~ [kp] v [kp] .. N' S\ .. M. [kp] ~ n .{ ~ ~ '" ~--~_-CiSlO livcno ldi~tcnje na ccli~n-o-j-k-o-n-s-l.:: A~~_'~I_~ N N 2Mo do I Mo =.._. dobro Idistcnje kotrljajllci u kucistu prcnosa i .. " ~ <'IN. .. to rnanji moze biti modul u odnosu prema sirini zuba..-li-Cl-.: F.o--_.97400 P [kpcm] 15 ·-·----~--·--I-I '" . LIZ ----~ ~.

zbog elasticnih deforrnaciia pri optereceniu zubi dolazi do kolebanja kutnih brzina.od. __ ~ . PraviIo ie da sile na zubu gonjenog zupcanika dieluju u smjeru kretanja.' 1"1\2 Cos (<. To zavisi od karakteristika rada pogonskog i gonjenog stro]a... postignu pogonski broj okreta. visnosti od trenutnog polozaja zuba. dodatna opterccenia. vratilo iznose @ To&a 2 Gcnicni stroj Tocka S ---"'--. potrebno nam ie kao prvo da znamo kolika ie sila koia optcrecuie zub.::e od d N'astupaju I'I u toku pogona kratkotraina udarna .. dobivsi potrebno ubrzanje. dalinia tzv.. zavisno od pogonskih uvieta i tocnosti izradc. 5pojk. . Iz I~avedenih kraka no. pa i cetvorostruku vriicdnost nazivnog okretnog momenta. 10 ~ trajni pogo" I v.. a o: je kut dodirnice. kolebanjima optereccnja i s1. Pogon rnoze dolaziti od elektro-motora. Priie toga smo silu Pn2 prenijcli u os vratila i dobiIi spreg sila koje vratilo opterecuju na uviianie i silu + Fn2.'" razloga mora. u profilu zuba). I do 3 h dnevno I do dncvno hi 8··.tom Sile koie opterecuju Sile Horizontalne F2V G2(J~tinolup(oniko) II. (tezina vratila je zanernarena). a na zubu pogonski zupcanik (kao reakcija) suprotno smjeru kretania. . opterecenja. Vidje1i smo da obodnu siIu... u ~~ a time i velicina progiba zuba. ! \ '--131 : 1:6" =1 l_k_O_d__l'_k-:ih~U~d:-ar:-a::--~= ked srdnjc jakih udarn -~---" kod [akih udara 447 . 0 @ prikazuie vratilo II.) ' (dpr. 5.. treba nicgovu velicinu ocijeniti . if Vrijednosti pogonsl{og faktol'a fd Tablica 21.. tezina zupcanika Gz i tezina spojke G.. se P?vecau nazlvI?-a obodna ~tla" b~dne brzine i od velicine gresaka l~!z" Vclicina te dinamicke obodne s~lc 7:avlsna je . na vratilo II.2.-:--1 trajm pogon I'~~ motor s unutarnjim izg.. elcktro-motor i turbine) i do 8 .' 0(0) i 0. Pogonski :~-~--~'---:---. Vrijcdnost i fakrorom fd uzeu su u obzir utJCC~)l.3 Op t e r e ce nj e z u p ca n ik a Da bismo mogl i dimenzionirati zube.lla s~ zu a no.. koju smo rastavili prije u dvije komponente F2v i FZh• Kut tp je kut koji zatvara spojnica centara I.pogons og pogonskih faktora dane su u tablici 21._. Ako pak za faktor udara 't' ne postoie neke iskustvene vrijcdnosti. Nazivni okrem I mornenti mogu biti udarima. na kojem se nalazi gonieni zupcanik 2 i spojka S. .. [kpcm] za proracun : Obodna sila: FOI = ~Qd-~·~J. To. U takvim slucaievima treba pri proracunu uzcti u obzir I a uoi . -~~-~: . z ~ za vriiednost dinamicke obodne sile Fod. a time i do potrebe za ubrzavaniern i usporavanjem masa.. Unutannja dinamicka dodatna opterecenja. cijc vrijednosti dosizu dvostruku. smjesten je zupcanik 1.~_'~ . daleko prekoraceni..--.zahva~a ~ub~ ml)en)~ se.an)adst d~bi ko'. .n"allJCm. Sa zupeanika 1 (pogonskog) prenosi se na (gonieni) zupcanik 2 sila Pn2. velieina Za vrijeme ._-----' .s(ft-!lnl3 o G. Dinamic~~ obodl~a sila ]C to n.0 . II.. ~ 'c msnic opterecenje zuba.. izrnedu kojih je ukliucen prenos..ma su pojedini autori pokusal i obodna si~a moz~ biti proracunata pOl~10C~ ~\tora il]i se dinamicka sila izracunava obuhvatiti funkcionalnu zavisnost ut]cca). Faktor udara tp Tablica ~faktor udsra 22.. Zbog gresaka pri izradi zupcanika (gresaka u koraku.. Dinamicka radi zuba.-" \li) Shema optcrcccn]a F.V ". Na pogonskom . udara: do lorna zuba..312.fakt .. Prema tome. [kp] 01 Moln az = 97400 PI ''''' (kpcm] nl Osim nazivne sile dielu]u. Tim pogonskim pomocu iskustv~nog pogo~skog faktora za~snoigg~n)'enog stroja na prcnos.) .. Njegov ce okrctni moment pri upustanju urad rnorati biti veci od onog koji ce biti potreban kad sve mase.'(0) . Rastavimo li silu P"2 na horizontalnu i na vertikalnu komponentu F" i F2Jt> dobit cemo sile koje u horizontalnim i vertikalnim ravninarna opterecuiu vratilo. Vaniska dodatna dlnamlcka opterecenja. Mjerenja izvrsena na prenosima vozila pokazala su da pri ukljuccnju spoike mogu nastupiti okretni rnomenti. s horizontal om.. djeluje sila p.III I S stro] oromicnliivim okretnim mOlllen. dodatna opterecenja mogu bitl izrazena kao dodatne vaniske i dodatne unuram]c sile. F21! ~o Fn2 sill ('P .vratilu 1. do 3 h dncvno s ravnonucrrnm okrctnim memento (npr.l1l1: a d uvjeta pogona. 10 h l dnevno ------\ --. koiern djelu). nienu nazivnu velicinu FOI [kp] moze1110 izracunati iz nazivnog okretnog momenta MOl [kpcrn] iii iz nazivne snage PI [kW] Upotrcbom pogonskog faktora dobiva sc vrijednost okretnog momenta Alol = Alol on f. 446 ' 1110.. ----~ Vcrtiknlne vratila --~--. s.

= 0. Ako je stupanj prekrivanja e > 1. To se postize glatkim povrilinama bokova i dob~lm podm~ZlVan)Cm.\ u kOI"Hcnu -zuba kild sila djciuje na vnn.~§.p [kW} Ut!ecaj kOlic. "~ 0. rnozc doci do lorna zuba.u kotrljaiucim Iezaiima s najboljim uvictima podruazivanja (-1)7.312. Prekoracimo li mogucu opteretivost. dolazi u obzir ked :mpcanika koji nisu kaljeni . 'I'ankirn crtama oznaccn je na rQ'!J poloza] kad zubi Zl.~ uk "= '1). gubici snage u zubima (P. najccScc u njcgovu kori[cnu. brtvarna i buckanjem maziva. z~ moraju sada sami na duzini puta j'3D preuzeti ciclokupno opterccenje Fn. z~ naiveci u tocki B.99) 0.10. dobro podmazanih !1.312.za brusene zube 2 % . Pal' zubi Z2. P2 = odvedena snaga. Svaki par nosi u tom razdobl]u samo polovinu sile ~~) Rnspodicla optcrcccnja pri xuhvm u l~~il f' U rocki h izlazc zubi Zl. Radi [cdnostavnosti. KoefiCIJent tren)a !1. odnosno na icdan par zubi.ma~1pfl.04~O. Mjerenja na jcdnom norrnalnom plcnosu s razlicitirn vismama mvoa ulja dala su ove rezultate : Utjeca] kollelne ulja u kuciStu na gubitkc snage Tablica 23. Ukupna sila koja se prcnosi sa zuba nit zub diicli se duz dijcla puta zahvata Dii "c /W na oba para zubi koii su istodobno u zahvatu.995) gubici snage u kliznim lezajirna (za nekoliko lezaja) 3 "" 3 % za normalne lezaje ('~L = 0.5 Gu bici 1- snage i koefi ci j c n t i sko ri s ti vos ti (.skom bridu 'l.uba 448 29 I'RAKTICAR III 449 . on ce biti topliji ad veceg.97) "'" 0. .liti niza~. krece se kod cilindricnih.): I % .mora koefi~l)e~t tren)a p.. ZI iz zahvata [cdnog iii dva para "ubi lC.ine ulja u ~~~istu. Da bi Isko~~stLvost z~pcal1lka bila sro visa. Punjenic Oko kucism uljem Ukupna iskoristivost 1/4 vis inc 97.312.= PI = PI = dovedena = r. nosivost bokova (opasnost cia usl ijcd kontaktnih pritisaka ne dode do pojave rupi2 cavosti povrsinc. kvalitetno obrademh zupcamka. 7.. Prakticno. '~L 'r"" = ukupna iskoristivost nastala gubicima u zubima u lezajima. z] izlaze iz zahvata (tocka E). + P + e. Z2. Pod granicom nosenia zupcanika razumijevamo sposobnost preuzimania optereccnja a da pri tome ne dode do ostccenia. uzimamo kao polozai na kome sila djeluie na brid zuba uu vanjskom obodu (A). U razdoblju zahvata dva para zubi optcrcccnie je staticki l1codredcno.99) 4 . ' 'I)L . jer bi odrcdivanje tocke 13 zahtijevalo prilicno mnogo vrcrncna. Zbog toga ~?ra)~ zupcanici l. ~a gubi~ke usl. buckanjcm maziva i trenjem brtvi ' P = PI . Smjer dielovanja !Jilc Pn doveden je u simetl'a\u zuba (tocka F). Razlikujcmo : 1 nosivost korijena zuba (opasnost ad loma). nosivost u oduosu prema habaniu (opa4 snost prevclikog troscnja). Prcrna '.~.99) 2 'I)uk = '1).98) 0. To zuaci da postoie iazdoblja zahvata dvaju para zubi i razdoblja zahvata same jednog para zubi.1 % za specijalne lezaie za visoka opterecenja ('l)L = 0.6 Gra n ica opteretivosti z u p can ik a Granica opterctivosti dana je granicom noscnia. montazi u hladnom stanju odredenu bocnu zracnost.4 Odredivanje stvarne s n a g e k oju prenose zup ca ni ci Ukupni gubici iznose : PO"k . pitting).p = 0.gubici uslijed buckanja ulja i trenia u brtvama: "" 1 % ~ 5 % u zavisnosti od konstruktivnog oblikovania brtvenja punjenja kucista uljem (.96) pl! zubi gubici snage u kotrljajucim lezajima: "" 1/2 % .5% 5. One opterecuju zub {~ Tok naprczanj:. ta nosivost dolazi u obzir kod kaljcnih zupcanika i zupcanika od sivog liva .za tocno rezane zube 4 % ~ za neobradene zube = .~a~l zupca~lk ima :nanju povrsinu. kako to pokazu]c @.. ~uduC! da . i Z2. krak savijanja je za zube Z2."' • • J " P2 -I- POuk =!2_ ~lJ-lIk [kW] Pu snaga.li zahvatu su dva para zubi (z l> z. treba birati sto veci broi zubi. J.PLL = Pl • 'I)L1 'I). Zagrijavanje i habanjc ogranicavuju nosivost brzohodnih i visoko optereccnih (zakaljcnih) zupcanika. Kad su u zahvaru samo dva zuba (jcdan par). P« = gubitak snage u zubima. nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavanja (opasnost zaribavania ili cak 3 zavarivania bokova zubi usl ijed prejakog zagrijnvanja).)'V .5.5 . z~ nalazi sc u pocetku zahwata.. Osim toga . ''lop Trel~jem ra~vijena tOl?lina raspodjelju!e ~e na oba zupcanika razmierno prerna mogucnosn hladenja.~z C'~. [kW] L1 5. 1\1 i gubitak snage u Iezajirna.ijed buckanja. Proracun zuba na savojnu cvrstocu (nosivost korijcna zuba). onda se optercccnie zubi za vrijcme zahvata dijel i na dva.95-0. sto se kod zupcanika i zahtijeva. U toj tocki kao hvatistu rastavljcna je sila fin U clvije komponentc. pri zahvatu para zubi S obzirom na odstupania oblika i koraka zubi te S obzirom na deformacije zubi pod optcrccenjem nastupaiu odnosi koji se razl ikuju od tcoretskih.~ C'I)z = 0.

8 1..9 1.5 i 2 2 II 1 '. 3 .5 2.4 i 9 _.4 i ' I6 1:5 1.1 2.8 1.6 1.9 1.6 II 1.4 [.6 1.7 ' 1.1 :. q.9 IS~' I 1.6.0 2. moraiu reducirana naprezanja lczat}.2 2.1 2.G 1.71' 1.32 1.7 1.6 1.6 i 1. tablicu 27).2 2.8 1. iz jednadzbi : '] q.9 1.5 1.7 1.611.7 1.7 O'[)J) i lomnc cvrstocc aL matcrijala.4 .9 1.2 2..81i ~:~ I ~:: !I g ~:: }I Ii ~ II ::~ U i:~ ::~ II 2..8 1.. 1.8 ! I i.1 2.6 1.5 1.9 1.8 1. malog zupcanika malog zupcanika kIa.3 I 2.8 II' I iI 22'.7 1.9' 1.39 450 .cc [kp/mm 2] J -Iod.8 1.7 1.6 II 1. 1. SO 100 150 i 1.7 1.1 ! I 2.5 1.7 I 11.un [kp/mm"] 1.I 2. Ako bi cventualui lornovi zubi mogli izazvati teze posljedicc.10 1.3 2.8.8 1.4 .7.2 2.6 1.0 1. [kp/mm 2] jc stvarna vrijednost specificnog siriuc zuba: 13. 2.1 2.8 1.8 1.4 1.7 I'.7 2.6 1.5 I 1.6 1.1 1.611.6 I.a unutarn]c ozublienjc 1:.8 1.S I 1. +.1 2 2.7 1.9 1}9 ! 2.7 2.9 19 9 1.5 1.6 1.5 1.112.).1 2.7 1._-.~ Z.7 1.8 1. na pritisak (Fr) i na smik (P.5 [. Prerna hipotvzi deforrnacijskog rnda dobivamo da su reducirana napreznnia: at.1 Reducirana naprezanja izracunavamo arod! .1 ts 2. tlacna i smicna naprczanja.6 2.6 1.1 l 1.1 2. 2.9 2.2 . deformacijorn greskama u izradbi (grezubi pod optcrcccniern: c r.6 1.0 1.9 2..21 2.1 2.8 i.2 2.9 1.7 1.02" . [kpjmm '] I i I! 2.6 1.8 1.7 i 1.7 1.2 2.2. 1.tv [kp/mm a.2 2.:.7 1. tablicu 26).6 1.2 2.7 1.5 1.1 22 1..0 1.5 I.1 2.5 1.7 1.6 1. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Faktor oblika q za ciltndr lene nul zupcanike s ravnim zubima IY-o = 20° 24.4 1. Premda G (tlacna strana) rezultantno naprczanje naivecc.7 1.5 [.4 2.9 1.1 2. s" 2.5 1.5 I I .3 2. " nazivna vrijednost " specificnog opterecenja .9 1..6 1.2 2.5 1..9 1 <) 1:8 I 2 1.6 1.5 1. B + B.9 \I i.6 I.0 2.7 ~I) 1 1.m) ie dopustcua greska zahvata (v.6 1.R 1.1 II ~.6 I! 1.4 II 1. ~~ Wi' .8 18 1.4 II 2.6 2.4 2.2 2. (IJ. Savoino opterecenie djcluje istosmjerno-promjcnljivo.4 1.7 1.6 .1 1.7 1.6 1.25 1.8 J.6 1.4 ].2 2.01 2. 2M"'n"" '] ""' ~O.8 1.7 1. rczultati na zupcanicima jc doslo do lorna pokazali su da je poeerak lorna nastujao na vlacnoj strani. q2 13".7 1.3 .1.na savijanje (P.0 1.9 b.8 1.2-2 O'rcd I 1.8 1.6 I' I.d2 = Z.6 1.9~0 i 2.1 i.36 1. 13.G 1.8 I ~. ispod istosmierno-promienliive diuamicke cvrstocc.5 1. 1.9 1.9 19 1. F.5 1.4 i I 1.4 1.61 1.0 i 1. r. I.0 1..6 1.6: 1.5.1 2.8 1.7 2.9 3 2.4 2.6 1.6 i 1.6 1..7 2.4 2.7 ~:~ i.8 1.8 1.0 11. [reba birati vece vriiednosti sigurnosti.B 1.3 2.8 ::~ 1.7 i 1.411.8 1. .5! (h I Sigurnost u odnosu prema lornnoj cvrstoci: z. ~~ izazivaju savoina.7 1.6 1.4 i 1.. Optereccnia P.9 I.9 J..7 I ::~ 1.6 1.7 1.6 1.4 I 1.6! 1.7 1.s 1.9 1.2 i 2.6 I 1.8 1.0 2.2 i 2.5 1.6 1. s dovolino visokom sigurnoscu.4 Z-: . 13 [kpjmm g svedenog na I [mm] 25 ~. na z [kpcm] ~ nazivni okretni moment _.9 1.9 2S 1.4 2.~ 1.8 I I !' ~..5 1.1 ! 2.4: 2.6 1.7 1.2 1.8 I 1. premier kincmatskog (dodirnog) kruga dJ [mm] '"~ sirina zuba blmm] izazvano i3.5 [.7 1.7 ::~ 1. )/(a.5 1. Sigurnost U odnosn prerna dinarnickoi cvrstoCi: IS 2.5 1.0 i:i i i:i I i.0 2.:. v (m/s) je obodna brzina na kinernatskom krugu. a)Z je u tocki kod kojih tocka G'.0 2. I 2.6 c (kp/itm) je krutost (v..2 2. 7.8' 1.9 Ii 11.8 II ~'81I 2.2 2.4 1.7 1. fb je faktor toka opterccenja (v.. Sigurnost u odnosu prema dinamickoj (So) i lomno] cvrstoci (5\) treba kontrolirati posebno u odnosu prerna rcduciranim naprezanjima icdnog i drugog zupcanika: arcd' arod 2 '''.7 1.1 2 2 2 2 2 2 1..9 .6 i 1. oc O'L ar-cd __ 1.4 I I I 16 1:5 1.4 I 1. De bi se izbjegli prisilni lomovi i lamovi usliicd umornosti {lornovi uslijcd dinarnickog optercccnja).2 2. B".0 1.------------------------1 100 '.4 1. 1.611.8! 1.8 1.7 1.9 1.7 1.9 1.5 ~:61 U I 2.0 I 2.7 2.7 1.9 1.8 .7 1.5 1.n II "" 14 I~ 16 17 :3 1.0 ' i i ! \ I I i U :\::~I ::~ I i:~ 1.4 I i 1.)2' M. Opasan presjek ie korijen zuba.5 1.9 I i 1.d a.i I iii iI. tablicu 28).6 1.4 1....0 2.8 I 1. 2.6 1.0 1. 1.6 1!l0 1.7 J7 .7 1.6 I [...5 ! 1.1 i 2.4 1.0 2.7 1.2 2.2! 2.I df-:i. 1..9 1.8 ..8 1.7 I' 1. 1.5 I I' 2.1 2.-"'~!_cc.8 1. su faktori oblika zubi dani u tablici 24.7 1.7 ! 1.2 /.o I 1.6 ii.4 ~ I ! 1.6 .1 451 1.1 2. Kod rneduzupcaniku koji su istodobno u zahvatu sa dva zupcanika optereccnje je izmjcnicno-prcmicnliivo.1 i .6 Ii 1.6 2.6 I 1. f.S! 2.7 1.7 1.0 I 1.4 0.2 1<) 2.9 1.8 .28 1.7 1.5 I' I 1.5 1.6 1.8 oprcrcccnia 24 I:: I ro 1.1 2.6 1. 1.7 1.5 1.8 1.7 1._ spccificno dinamicko opterccenic ska koraka.6 1.6 2.7 1.6 ! j 1.1 2.7 1. odnosno izmjenicllo-promjenljive dinamickc cvrstoce (aUN "'" 0.5 i l 2.0 I 2.~.8 2.9 1.3 2.5 I i I 1.6 1.3 i 2.8 II ::~ 1.8 1.'.4 2.4 1.9 2. I II gl 2.-----------------------.9 2.5 i i : 1.9 1.{}12.7 2.7 1.0 .7 1.7 I i i 1.6 1. I 2.4 [.1 2. faktor udara dan u ta blici 22. Tablica + (a .41' i 2.Ii.4 .6 1.s i i.7 1.8 1.1 'n 2 D.6 2.6 1.7 1. 'b~t 6 F.1 2..9 1.ao~~ . 1.1 2 2.8 1. B.9 1.0 q .7 1.8 I! I' 1.9 I I' i.5 1.8 1.6 I~Ll! I.9ri"I.6! 1.'.2 2.0 2. II ~).6 1.2 2.un [kp/mrn "] . r: II~ - 3 2.8 1. i:i ! iii I i:1 i iii I 2.7 1.-.7 1.7 1.1 2. greska profila).2 2.! ' 2. i 1'. l/1. 2.0 ! = ([> .4 So .6 "I 1.2 2.2 2.4 1..6 1.1 2.

2 1.9 I.6 4 0. .4 1.6 1..6 1.5 1. I I . Kvalitcta 6 [2 10 8 9 9 10 11 12 12 14 18 14 [6 16 18 18 20 20 22 28 22 25 32 25 28 II 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 90 100 125 .0 2.8 1.9 1. 28.7 1.6 1.5 [.5 15 1.7 1.2 I 400 l~ i! 19 ~..5 li-lllcCj su: ~: 30 50 !I ~:~ : lOa I~ ! ' 1.7 1..6 1.6 1.6 ! I I I 2.9 1.'J 3 'I'olcranciiska polia cilindricnih zupca. .1t: a) kvaliteta kao Iunkcija obradc.4 1.9 1.6 1..j I ~: l 2.6 10 7 10 14 20 28 40 63 [00 160 Smjernicc za izbor kvnlltctc izrudc oxubljcnia u zavisnosti ad abadnc brzinc dane su na oiW· i tnblici 29.7 1.2 2.8 1...I 2.4 1.5 1.6 1.6 1.6 1..2 2.0 2. cificnog optcrccenin B [kp/mm') i Pa~tortOkfboPte~...5 1.~.4 1. Faktor toka opterecen]a fb Tablica I Po mm sirinc zuba pri (.5 4.5 4 5 5 5.-.5 1.8 1. -9 10 200 12 13 :1 I! i i 16 17 18 2.7 1.5 ! I 2. 40 40 63 71 100 1]0 I I 20 21 22 t I 1.6 1.8 1. Faktori Dopustene greske zahvata f.3 ..4 1..9 1.1[..5 1.4 1.5 [.kom nnri/branja porrcbcn I" pos.6 1.-r I I 0 - 10 l I 0.7 1.2 2.Zbog toga sto su pozitivnim pomakom profila (+x) zubi u korijenu ojacani.S II 1.'.o cos Cf. z..6 1. 0.5 5 6 6 6 6 7 9 7 B 10 8 9 11 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 pogonskih kinemastkih cos o: .4 2.8 1..8 1..ban dogoyor .3 1.0 1. 1..0 2.0 2.7 1. krugova cJc_ 12 63 71 71 80 100 25 50 0.6 [.5 ! oj) Iilrbin$ki I slltn.6 4 10 1.4 I 1.5 [ .1 2.[ 2..6 1.4 1.5 1.5 I ~-.~. i.1 co lik/cclik mnter ijah Nuzivnn vrijcdnost spc .5 I I I I' i !:! I 1..6 1.4 [.6 1.7 1.5 5 5 -_ .5 1.8 1.4 2.3 2. Isto tako treba u jednadzbama: f" I~ 0.6 1.5 ~ i I I' i 1. do (dodirnih krugova): 25 12 10 11 11 11 12 16 12 14 25 db I I cos Cf.~---7 7 20 16 18 22 [8 20 oblika q za cilmdrtcne V~zupcanike S ravnim zubima Cf.6 1.6 1. \. pogoni koji rode prj kvaliteti 5-6 do 70 mlsek.m) Tablica 26.6 1.8 1.3 2.S I..2 2.4 ~.1 2.2 1.5 1..6 1.7 1.mza cllindrfcne zupcanlke DIN (3962) Tablica 27.6 1. b) kvalitetn kao funkcijn obodne brzine 60 mls~k .8 1..4 1.7 1.. 100 200 4 4.---~~ 7 ·1· I I --4 ~ 50 .5 1.6 0.4 1.5 1. u lJ. . a negativnim pomakom (-x) u korijenu oslabljeni.1 1..5 1.2 . I») poconi xa mierne apMate ifi slitnl po~""i koji zahtjevnju kod malih obod"'I' IIrzino vcoma toeal} prenos.6 1.7 I l:~ ::: I I 1.1 . ~-::6···~~'6·'1--"i-~ _.'. 1.5 1.5 7 5.8 1.~.o = 20" Tablica z..8 [.5 4 4.6 1.8 u 1.7 1.6 1.7 1.6 4 0.(D = 20 Q sparivani 1.zmcdu petro.3 I I' 1.5 I.6 4 ~.6 4 10 1.aca .6 1.~ 3 3. 1.7 1..5 2.0 1.8 1.4 1..4 1.3 2.9 1.02 I za promjer d uzimati vtijcdnosti d.7 1.5 1.~ .5 1.2 I 1. ~~O-\·~I-~~·~"·! -~ lIe"'" tf ~-~-~ -u.2 ~..7 1.5 5.5 1.5 1.02 .3 1. d I'ogon.-------'-'-'-~- '+'-Vr~~~ d.7 1..05 -~. 25. bi Krutost c [kp!tJ.6 . .7 1.~ 1.3 1.5 [.4 1.1 1." i c r c uz .5 I i 1. .6 4 1.'~-1~g 1. kod kojin so zahtjeva osobito miran hod.~ I 2.4 [.8 1.2 2.4 1..5 1.4 1.7 ::: I.1 2.5 1.6 [..5 2.8 1.6 1.5 1.7 1.6 4 10 1.6 1. 400 800 !..4 1.7 1.t-c. I'folxvoaaca.1 I I> 0.6 4 0. '-~i--~~ '-if. Z I qz 13"" faktor q uzimati iz tablice 25.5 ! I.6 1.S 1. [mm] 50 100 3.~-.4 [... treba pri proracunu zubi na savoinu cvrstocu po iednadzbarna crr e d I = Z 1 q 1 B.7 1. 5 0..9 1.4 1.1 2.5 6 8 ..5 1. Pril.6 1.5 1. ~-- -- -~ --_ .

pglJati ~~rr I plu(JIJ'Ii sir"jnl J 9u:. ako su bokovi zubi podrnazivani ulicm viskoznostl 13.. rnogu trajno preuzimati. fdl-lo/lr4' I rrOMpl}(MJ ! I I P'''''' / u"r/lJjl '/P.W.zilo { t.l___ IJ 2 pm cos Ill . m~tal'i JQ '*1d~r~ ! unutari1jtm &ogorjnfJnJ. bez ostecenja zubi..lmm] ."0. 0. srcdnji racunski radiius zakrivlicnia bokova izracunavamo iz iednadzbe : finomehaniku ~a11>1'1 pruIMl 1f'.----6. Prekoracenjem smicnih prornjenljivih naprezan]a iznad granice smicne dinamicke cvrstoce..-. bmlj. utiskivaniem maziva u nastalc prskotine koje se sire prerna povrsini.. Za velicinu maksil1.Af Itrcjrr/ ~ norrnalna sila na zubu @} . = 1.J I ! )"'.!!. Ako je taj zupcanik od celika yp. kvalltet : l' I 2 I 3 I ~ za: opcu strojogradnju 5 6 II 7 :.tl'DJrvi 8 [9 1.5 S 8..7 -1--4-.9 ..~._. vozlia . j . otkidanjern povrsinskih cestlca usliicd medusobnog valjanja bokova dovodi se do stvaranja rupica na povrsini bokova koie prerna engleskom nazivarno »pitting«.---.= 0.. Na pojavu pittinga osim kontaktnih pritisaka utjcce i brzina klizanja i kvalitera nalcznih povrsina (tvrdoca i kvaliteta povrsinske obrade) te rnazivo. Naiveci je u sredini.ubilld.j~nl((Jri .loJ..faktor koji treba da uzme u obzir materijal zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.m 2p". Na miestu dodira bokova zubi pod optereccniem doci ce do elasticnih deformacija.fJfrfJjtri n Z'P:·b F II [kpjrnm 2J kao pririsak valjanja i ako taj pritisak valjania Herrzova pritiska."yi ~ 1 [kpjmm-'] 1 faktor pritiska valjanja dan je u tablici 31. Opasna tocka naprczania nalazi se ispod povrsine gdje se uz tlacna javljaju i najvcca tangcnciialna (smicna) naprenja."q I I ! ! p". -.8 -~-. Stalno promjenljivo opterecenic bekova dovodi do stalnih promjenljivih deformacija povrsinskih slojeva bokova zubi. razl icite module fj'l i E2 iz jednadibe: 2E..bll.". b bfO.35 Fn' Em p [kp/mm"] O~ .:uM'<~ug pritiska niegova @ Kontaktni pritisak nn bokovimn zubi jcdnadzba glasi: 2 0.~~p-=~~Bm·--.l/~ [kp/mm '] zupr!aniciza r--L.ufna 1r'<lZilo I maforn{ . I._---_ . r prrdzni ~tr~jni OPOfOt/ Oznacirno li odnos (Ii) uvedcmo u [cdnadzbu r---a/atM sfrojev~ 1____ alai-I)I ../E' E".srednji racunski modul clasticnosti Izracunavamo. I Nacini izrade lijevani iii grubo obradeni grubo obradeni i s icdnim skinutc strugotine s lojem fino - I Kvaliteta izrade prerna DIN 3963 10-12 ----_ . Velicinu kontaktnih pritisaka izracuuavamo pornocu Hertzovih jednadzbi.---- zup~anici t. dana je podjela kvalitete obrade 3963)./10 iJ'u. Kontaktni pritisak na tako (elasticnom deforrnacijom) stvorcno] naleznoj povrsini i@ nije jednako rasporcdcn po cijeloj povrsini. Pritisak valjanja koje bokovi zubi. B. .f(l9rqdll/~ ptJrni ! F« [kpJ lim [kp/1111112] ! '.I!<.-. dana je u tablici 35. Kvaliteta potrebne obrade prema obzirorn na podrucja upotrebe (DIN :podrucjhna upotrebe zupeanika (DIN 3963) Tablica 30. . Prema teoriji kontaktnih pritisaka naivcce tlacno naprezanje nalazi se u srcdistu dodirne povrsine.. y" -.5 + 21000 2E-· 455 454 .~-~---~~~~-. + E2 ako materiiali imaju ~lrc-j(t"1 IMv3UJ/O zrJ Jlompunjr I apat(ltl ! I".1f'Ij"':'f1f.8-4 4-12 <0.0 I [11 1'2 I ! Proracnn nosivosti (opteretivosti) bokova zubi.~--.Dinamicka cvrstoca valianja materijala zupcanika.!in-~i(a l hi) [kp/mm"] -._.. podmazivani uljem..rhriJn.-- r- O't'fQ-hda t. 12-60 cista fina obrada naifiniie obradeno ili bruscnje - Na tablici 30.Smjernice za toenost izrade (kvalitetu) ozubljenia Tablica {mls] 'V 29.z [kpjrnrn "] " E..DbfJd InduJtrQQ .i i p(&t1':/ lfrairrr.-.5° E/50°C.'. nazivarno dinamickom cvrstocom valianja kD' Tu cvrstocu izracunavarno 5 6 I ' 1 2 13 ]4 : L _____ I7 I8 I9 110 I 11 T 121 ! iz jednadzbc : kD = YE y. U ostalim slucaievima YE izracunavamo iz icdnadzbe: i p~liQprit'r~dr. dobivamo: = 0:0 11" y- r--L __ mj~t'nl apara" I ~JD1"n kvalitef: ~J~1l zup(Qnlk I .

upcanika.14 4.33 3.25 4.26 \' 3. dane su u Yv tablici 32.86 3.[1 3. Ocekivani vijek trajanja zupcanika iznosit ce tada: (L' n) .99 3. drugirn rlieclrna.97 3.73 3.10 3. pokazalo se u praksi kao dobro sredstvo za tihi rad zupcanika (dobre prigusne sposobnosti).14 3.80 3.10 4.33 3.31 3.18 3. _ faktor koji uzima u obzir viskoznost maziva.65 3.66 3. Brojevi na pojedinim krivuljama odnose se na brojeve dane u tablici 35. min .46 3.37 3. 11~ a zatim POlTIOCU h~ viiek trajania ocitavati iz ~D prema L .29 4. Traina cvrstoca valjanja h o irnat ce prema nacinu sparivanja materijala razlicite vrijednosti.6(.47 3.40 3.37 3.79 3.55 3.87 3.--r~~'-~~~~ kp/rtlM'l u obzir viskoznost ulja Tablica 32.[4 3)4 + 1 n .-l = Bst• 2 pm COS ao V-zupclInika s po- dl fO k~ [kpjmrrr'] . visoko opterecenih.46 3.68 3.35 4.13 4.76 3.17 4.20 4.93 4.81 4.50 3.18 4. Upotrehom materijala otpomog pri visim temperaturame.40 3.38 3.60 4.32 4._ prenosni omier (znak - odnosi se na unutarnie 456 .24 \ 3. 457 .36 3.42 3.27 3.86 3.26 3.73 3.30 3.22 4.58 3.35 3. i pritiska doei do zavarivania ookova.14 3.BO 3.58 3.13 3.08 3.16 3.62 3. zupcanike Faktor pt'itiska valjanja y za nul-cllindrtene zupcanike s ravnim zubima ao = 20" Ta bliea 31.85 3.63 3.57 3.60 3 55 3.03 3.44 3.22 4.89 3. 10000 ~I ozubljenje).49 3.20 4.57 3. Sigurnost bokova: S" ® Vrcmcnskc cvrslocC valianin rnzli~itih matcninla aa = AD k ~ 1.71 3.L 1 h = Bst• Y ~c': __ [kpjrnrn 2] vrijedi za oba zupcanika.15 s.95 4.71 3..4[ 3.40 3.43 3. = -b~- Po • to ~ dop c [kpjmm "] ~.22 3. Pozirivnlm pomakom profila pada pritisak valjan]a k pa zupcanici mogu biti manii.20 3.39 4.20 13.65 3.69 4.40 4.43 4. Vrijednosti za y.34 3.27 3.64 3. 1 3.20 3.66 3.79 3.37 4.70 3.88 3. izracunati stavljanjem = h iz jednadibc hN = Yl! y.81 3.11 3.05 3.18 3.40 13.70 3.54 3. Proraeuu nosivosti u odnosu prema rnogucnosri zaribavanja.26 3.67 3.64 3.54 3. (()sforom iii klorom) moze se postici bolja prionljivost (ulja za visoke pritiske).59 3.16 3. Vijek trajanja je to duii sto je bolja kvaliteta povrsinske obrade bokova metalnog zupcanika.15 3.17 3.15 3.16 3.47 4. Kuo sigurnosr protiv zaribavanja kod prcnosa s kaljenim bokovima vrijedi: 3.29 4.20 3.44 3.25 3. mozemo vrernensku cvrstocu valjanja II~.97 4.93 3.23 3. Da bi moglo doci do te pojave.17 3. jednadiba vremenske cvrstocc vaIjanja glasi: ~r--r~xrrr~~~~--.57 3.49 3.62 3. a time i do zaribavania.70 3.56 3.97 3.93 3.29 4.04 3.96 3.01 3.33 3.25 \ 3.37 3.13 3.12 3.23 3.48 3.30 4. razviiene trcniem. Do tog pak prekida rnoze doci visokim specificnim pritiscima iii cent rifugalnirn silama pri vel ikim obodnim hrzinama. a velikog od urnietnog materijala.14 4. uz upotrebu ulja za visoke pritiskc smanjujc se opasnost od zaribavania.42 4.42 3. n.5 °E/50 °C za odredenu znacaiku vijeka traiania L .61 5.27 3.48 3.33 3.71 3. t: gonskim kincmatskim promjerom d L i kutorn dodirnice 1)(.25 1 Pritisak valjanja po jcdnadibi i . Izbor nacina podmnzivanja i ViSK07.B5 3.53 3.44 3. Posebnom obradorn ulja (sumporom .39 3.73 4.57 3.29 3.13 3. 12 13 14 15 16 17 18 19 20 2[ 22 23 24 25 30 SO 100 250 5. kojim se uzlma Elkp/mm 2] _ modul elasticnosti materijala zupcanika koji je u zahvatu s racunatim.75 3.23 3.52 3.58 3.63 4. za razlicite materijale u tablici 36.84 3.[3 3.---[san] '~N n L .87 3.65 3.1014.13 3. moze uslijcd kolicine top line.vremenska cvrstoca valjanja pri podmazivanju uljem viskoznosti 13.40 3.t.83 3.26 3.01 4.63 3.22 3.12 3.14 3.14 5.52 3.30 3. n [h .62 3.12 3.80 3..51 3.45 3.36 3.nOsti maziva dan ie u tablici 39.50 3.54 4. 11 [min -11 brei okreta pogonskog zupcanika. Kod brzohodnih 'l. h~ B.19 3. 4.06 3.41 3.63 3.27 4.75 3.16 3.28 3.77 3. mora najprije biti istisnuto rnazivo s naleinih povrsina iii.57 3.15 5. = .12 4.75 3.55 3.58 4. treba vrijednosti faktora valjania Y oCitavati iz tablicc 33. mora doci do prekida uljnog filma.4.50 3.51 4.81 3.70 3. Vrijednosti su dane u tablici 34.47 3.63 3.38 3.33 3.12 3.42 3.78 3. n [h : min - L I bro] promicna iz ®.15 to [mm] = korak <lopc [kpjmm"] dano je u zavisnosti od obodne brzinc.05\5. U t0111slucaiu trcba sigurnost bokova racunati za svaki zupcanik posebno.13 3. Spal'ivanic malog zupcanika od metala.95 4.31 4. Zupcanike od umjetnih materijala proraeunavamo prema jednadibi: e b [mrn] = sirina zupcanika.66 3.16 3.69 3.48 3.67 3.95 3.42 4.15 4.46 3.48 3.45 .54 3.Faktor y. = .51 3.5[ 4.91 3.20 4. y --.69 3.40 3.~i_.96 3.95 3.39 5.62 3.46 3. f2 • Pri proracunu pritiska valjanja ii-I h = Bs.93 3.19 3.02 3.95 3.42 3. Ako nam [e za neki odl'edeni zupcanik poznata cvrstoca valjania h. faktor sigurnosti Za prenose u trajnom pogonu mora pritisak valjanja h za odredeni ustati ispod vrijednosti trajnc cvrstoce valjanja.14 3.66 3..77 3.47 I 3.50 4.14 3..99 3.75 3.56 3.47 4.1] iz ~D. Pri podmazivanju rnascu Y» ~~ L Ako se radi 0 prenosu koii se projektira samo za odredeni vi" [ek trajania Lh u satima.91 3.60 4. 4.70.76 4.72 3.16 3.29 3.09 3.62 3.67 4. kojima su oznacenipojedini rnaterijali.16 3.

0645 C..... [I.4732 35C. 0..~ --.r.j.. 8.-.1 1..~ II . oro --.:..-------- ------------_. 2.._-_. 14.~ __ a .- . lIS .._----------_.-.0545 CL. Q 0 " [2. .... ~~~~·_ I Postupak I jezgra I 170 210 150 175 125 150 180 208 bok I ho --_.~.1330 C.. _--_.25 0.~. 15.3230 C.0545 C._..1 I ... 3. _-----.48 0.. G. -....7 ..34 0.28 SLIB SL..--.a..17 0.Moduli elaetienostl E [kp/mm1] za materijale zupcanika Tablica 34._---------------_. 7...-...25 0. Mnteriial E 21000 .70 1. ..26 CL. 13. 4.--~-- C..43 .' __ T ____ .------~ -_.---'.-----------.. . '_-'- N " Tvrdoca po Brinellu (HB) [kpj'mrn''] i dlnarnicka cvrstoca valjanja ._--------- "f ~ ~3 5~3 ~_ ~~~~~ qq ~ ~ -I-------~-----------·-----·-·-··--·"" i S Rcdni broi 1.32 0.-...1530 C. -------------.70 0.------~ co ee c 9.16 0.21 0.183 0._. ..:¥ --------novotokst polyacctal ------1 700 300 Umictni K matcrijal ~ 'u 'd o ~ .._-_.-----Bronca 8500 7000 Kovkasti liv SOD J .0645 • __ .---- Cel.~~[kp/mm2] vazllijih matel'ijala za izradu zupcanfka Tablica 35..c: .... -~---~-- -----1 <) N o II --------..~-._---_.0745 -~'·'T' ____ -140 185 210 260 260 340 400 --0.... 1 HB Male". . .NilB (DIN) 00 459 .i: o .----------'----10500 00 ~.._--. ____ ~~.1730 C.. ! co"'" t-IN . ----_--.. [0.--- ---0.---_. • ------- ! \ _______ ~r ___ . ~._-----_. ~ S.._------ 'a oW . .. C... Lak i metal i .0445 C...4130 pohnl jsan C.. ell . r .. N ---11------------------_·_-------_·_---_· "'.

30.14 0. 23. B.4320 (.2. ~ L~.24 0.... 1.---~.7 3.10 I Sirova 0..1 1.75 d".~ Vcparovi dkl .. " 16... b .10 0.75 4.'l..:.09 0.06 ko'" I Vulkanfibcr I 0.. .5420 G..'=" 36.0 4. prj konzoluom ul('...i§tcn)\.08 0.l = 2 0.1531 C.05 0.11 0.50 i ""._.50 4. 18. I Materijal I Postupak ! HE jczgra 17O 190 270 360 200 400 310 400 I bok 590 637 650 6S0 600 615 650 650 I Oznnka 3. (1 + x. · __ ~··~·_'·"··"· n ·'~--_-___ --·· __ ···'_~~~___ -"-•• ---~~----.08 0.(nastavak) Tablica Redni broj 35.~~ .4321 13Ni6 (DIN) (.\ [~~...) dk.5421 '_R.. ------ •••• ~L~~~ --595 615 637 560 615 587 595 550 590 ---~3.0 3.-----~-~.12 0.---- ..00 4. sa skraccnjcm glavo dk1 = 2 (a -l. premier I Novotckst 0.m) .1 ?...18 0.22 0. ~·~ __ •__ ~~ ••• "-•• -.~---.:.) . .~---- Obodnn ---- brzinn na diobcnorn ~~~-. h~ Geometrijskc mjere cilindri...50 4..-._"_·'_'"~'~ __ ""_. zubi malog zupcanika Odnos sirinc zubi nil vrntilu za mtu prcma tablici 18.15 0..~ do~ -l.11 0.] za nultc.03 0.4131 plameno kuljeno ili indukcijski kalieno 220 230 240 270 275 275 mjerodavan --. . HB velik zupcanik ....~~ ~ -~-. tablicu 22.~.----~~--~ spcclficno optercccuie ----------~ l~ ~ O.~-~.08 0._-_ . 25.~"....2 d()) pri krutom obostranom tllczi~tcnjl1 5.75 Nazivni okrctni moment malog zupcanikn Okrctni moment proracun Izbor matcrijala prornicr vrijcdnosti i modul 24.~ .11 0.16 0. . iJsw ".m ~.~_.. ~~ . Pogouski kut dodirnice dop c [kp/mm2) za matertiale na bazi umjetnih smola i sliclle m atcrij ale Tablica " [mrs] Suma pomakn profile > . -l-'~-""-"-----'-~-'"''''----'''-'-'-''''''''-'--'''''''''''''''I m b'~ 0/ v.1 q. ~ ..] za korigi rune zupcan ike 461 . -I.--._~.04 0.10 0. ··'···"···-6·i5C~L-_.-~--.. ---_. (I . '" .faktori oblikn zuba ~I· __ ··o.07 0.. I:'_~i>/~~vrijCdiz.1 .16 0. --.1 :.025 Poliamid 2 ncl-parovi (f.1.-~-. Bslv [kpjmrn"] q .. __.~--. V> ~~ . "' Prenosni omjcr n.. Z'J]}I Iuktor fd prcma tnblici 21.27 3.. /Jcdnad>'bc ~-~..1bana savoinu i rcducirano naprczanjc ___________ cvrstocu "''' 7..cnih zupcanika s ravnirn zubima TabIica 37.. 26.!~~ nl --. x.4 4. + 2 f1lJ d".1 UI..---.h-' [kp/Jnnl~] ..25 0. v.---. 7. 32. 31.04 0.~...2"..07 0. 19.13 0. d~e ::.27 0.L__ promicru .. ('..3230 53MnSi4 (DIN) C..+ V> I~ Proracun 7. -.--..06 0.J.. K valitetn Razmak ozubijcniu OS! tablicc •••• 29.----..... --.13 0.xl_m) ..._ Diobcni Dopustcnc Obodna Z. prornjeru v'··" . -I.~ ('.10 0.--..._:~c) ••• ~-- sila nil diobcnom I d" .--.' ~~.--. . do.l.. 22..~-.~ 2 (a + til .06 0.... b 12 15 [~.:. ~~.. --.20 0..05 0..~·-··--d~·:·c.413l C. 28.. = do.-------~--. I-lll mali zup~anik.~ Z:J_ ---------~-.50 3. ~ B + Bdlll [kptmm''] v..-~--~ ~n lllll-parovc ((0 =-=' (/(11 L. I do] "_''... q.-... <5 Stvarna vriicdncst spccificnog optcreccnia svedcnog na ] mm duz-ine zuba .26 0...~..96 4.~--~-... ccrncntirani kaljcn UfO.-.. 20. 0.!J 11imlll •. --Nazivno '" '" 0 IJ"....14 0.5 I Prorncun optercrivost i zupr::nnika nil savijanjc..17 0.f56 (DIN) c. . _'_I:. Z-l q. tablicu 20. ------~-~ 25.. .~..----_ kalieno u ciianovoj kupki - --.___.04 0.-.x.11 0. Zl -l- Zjl in\'oc~jnvO:t) 2 tan «0 <...1220 ('.lX = t.l<1 ~-'" d«. ar~~l Or(lll~ tablica 24.~-~.2 3.S 4. nosivost koriicnn zuba 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II ..l.20 4.?'.~ -~~------ (DIN) 460 470 500 ___ sirinu _z_nbi ~_.~.3230 35CrNiiS (.06 0.. c"' do. bm.~----.2m Vvnul parovi rI.i_o_~_ ----cos (1 2 Za zatvorcnc prijcnosnikc trcba osn! ruzmak birati prcma tablici 10.8 3.... 17...~ ! FfJ~ T~... Ih.- .. '..~A:':~..1120 ('..~-"--------~-.07 0.__ . 21.07 0.. 29.~ faktor "darn.16 0.rro (DIN) ('.08 0..dQI 0..-.- '" '_. i 30.. 27..5420 (.04 0..-. • __ •• ."k-nljcl:::.--.---~. . 'l'[cmen.

. .__ .t.(nastavak) Oznakn Jednndzbc Tab Ii c a 37.~.. pri podmazivaniu mascu Y. 21000 Y E "" 0._ d"_.__ Spccificno dinamicko optercccnic I I- + .5 + J~D.nici . tab lica 27. _ . [kp/mr~l.ty [kp/mm'] Dinamicka cvr.to~a valjania h~ [kp/mm'l Y" ~ faktcr koii uaima u obzir matcrijal xupcnnika koj i ic u znhvatu s racunntim . Sigurnost bokov .. . (ILm) grcska zahvata.!j:. zupcanici se obicno kuiu od okruglog materijala ili.!:>. ----w- _____ .. f. vijenac zupcanik moze se privariti na vrati lo. I '" 0. ti~1 Ztlp~i1nik s vrnt ilom od icdnog tHida f~:'· Vijcnac zavarcn na vratilo c [kp/!Lml krutost mba svcdena na urn ~idnc zuba.02 -. proracun zupcanikn na savoinu cvrstocu (nosivost korijena zuba) Y faktor prh iska kotrljnnju.dit1._._"_" U ostallm sludajcvlma I. 462 M Obiikovan]c cilin._" . .- 5.7 Oblikovanje z up can ika Kod rnalih dimenzija pogonskih zupcanika. tablica 26. i 33. Zbog zareznog dielovanja mora (@ razmak tiemenih krugova do utora mora iznositi 2: 4 III. sto jc ckonomicni]e.~ Bsty Y --:" .______ _Yalj. cesto je diobeni premier u odnosu prema promjeru vratila rclativno rnalcn pa zupcanik s vratilorn treba izraditi od jcdnog dijela @ i @a. Siguruost protiv xaribavanjn Jr~ [rnrn] ~ visina tiemcna glave micrcna od kincmatickog kruga i .312.25 bokova 1<0 nije za jcdan i drug i zupcnnik jcdnaka pa sigurnosi treba kontrolirati Z3 svaki zupcanlk posebno. Yv '''''faktor koji uzima U obxir viskoxnost maziva.lri~llih zupcanika toI(Mcnjcm ia punog mnterijala @ Oblikovanie cilindricnih zupdanika takarcniem iz punog materljala i buscnjcm {~ Liievani i kovani zupt.._.. 1 1 bokova " . ._ ... Ta varijanta irna prednost pred tokarenjem iz punog rnatcrijala. fb faktor toka optcrccenia. v. [kp/mm'J - iJt.._~.. Kako to pokazuje 0~. Ako se radi 0 manjoj seriii.!'!~_ :: _~ Sb "" ruodul clasricnoati zupcanika koji jc u zahvatu s racunatlm Y.prenosni ornicr 1.. tublicu 31. [kpJmm'l Y u d.~~~Lc~~~':r~!a~~ _ . tablica 28.~ 1 B [kp/mm'l 'iI!_ 2.:L.. : lh_OQo. Veci zupcanici pricvrscuiu sc na vrarilo pomocu pera iIi preko klinastih utora @ i @..~ y" s. B. tablicn 32. mblicu 34. 1. Sigurnost cvrstoci u odnosu prcma lomnoi Proracun nosivosti (opterctivosti) i·1.!~._.1I ~dik YE . od odgovarajuccg poluproizvoda.~tlj. Zupcaoik pl"j~\'rsc-cn na vrat ilo P0ll10CU peru ~\[!'Zup~3nik pdcvr~~cn na vrat ilo prckc kl lnast ih utora Prit isak valianjn v. Za vecc seri]e kovanie se izvodi u ukovniirna.

:.'" modul i I'" I I 5~ 111 1.7s I O. - (~6-I 18) Qi. rade se izmcdu svaka dva ramona radijalni urezi. C"' 24 ' F'<J_. I k.5···2111 ~"" modul I I Ii ~b I I I ".a} b) na savijanie a druga na tlak. spoj ostane u meduzublju qp.025 do! .uj)canik izra- faktor zavisan od sirinc zuba k. . Zato prctpostavljamo da same 1/4 svih paoka preuzima savoino opterecenic obodne sile. 8. Pri proracunu momenta otpora paoka. dopusteno savojno naprezanie "" 4. "'" 0.5111 [mrn] [mm) 3" .8 za b "~ 10 JII 111 @ Zupcanik sa stcznc navuccnim vijenccm "" 1. b prikazan je zavareni zupcanik veccg prorniera. na trcnie. rukovaJ~je i rnontaza kao dijcljeni zupcanici. to cc vcce biti i habanjc. Savoino naprezanie rebra iznosilo bi. Orijentacijski se uzima: Sg"" (0. Na @a. vcliki liicvani zupcnnici zupcanici.1451/J~- za jcdnodijclne zupcanikc.0. Glavina ie od debelostiiene ciievi iii ie puna. h.8 .O. Sredstva Z3 podmazivanje mogu uticcajcm na raspodjelu pritisaka na bokovima zubi. uzimaju sc u obzir samo ona rebra koja svojom visinom leze u smicru kretania. Povrsina dijcljcn]a prolazi obicno kroz dva rebra 1 kroz dva meduzublja.aj zavara nn vijcl}-:tu t> @ Znvarcni cilindricni zupcanik I Orijentacijske vrijcdnosti za dtmcnztonlean]c 38.125 ]1 do Polo'l. Moze se uzeti da ce trcnje biti polusuho.JJ 2.. b) s rcbrill13 za ojacnnjc Provrti duzih glavina liju se tako da su u sredini udubljene. 0"'" 0.5 [kp/rnm '] za sivi liv a 8 [kpjmm "] za Iiievani celik v. U pojcdinacnoj proizvodnji ili ako se zcle dobiti sto man]e tczine. koji treba smjcstiti tako da. Dobrim i obilatim podmazivaniem mogu se uvjeti habania izavanog trcnjern veoma poboljsati.jkpjmm"] S. L G d. Usliied toga ce i vijek trajanja bokova biti kraci.. U takvim su slucaievirna vijenci najceSce kovani prsteni.8 U tj e caj i p o d m az i vanj a.2 d _+.2 d g I i I s '" 0. Da bi so preostala naprezarua lijevane glavinc mogla izravnau. 8 (mm). I I I L I I s ~0...5) JJl. S. 1$ 1 R. Trenie zavisi od kvaIitcte povrsinske obrade bokova i od podmazanosti bokova. [mm] za dijeljcne zupcanike. Zavare na glavini i na vijencu treba kontrolirati na smik od uvoinog opterecenia. Sto je vcca sila trenja na bokovima zuba. Dimenzije vijcnca racunaju se prema jednadzbarna: 3."2 1.: dop z· z.~ modul ~1JI ".. zupcanici se izraduju II zavat eno] izvedbi.6 ~8m i til ". (~~ -I 10) -+ 2.7 S. toplo navuccni na glavine i vijenci od lijevanog zelieza. h~ I I r i /1::. To olaksava izradbu i poieftiniuie jc. kod kojeg ie viienac dobiven valjanjem ili savijanjcm plosnatog celika.4d + IOmm za SiVI liicv -I. djdo:\0 PRAKTlCAR III 464 465 . @l i tablicu 38. na haban]e i na temperaturu u vclikoi mjeri utjecati na vijek trajanja. posto je 7.i Zavarcni zupeanik : a) bez rcbara za oja~anjc-. Polovine se mcdusobno vezu vijcima u glavini i u vijencu. (3 . a ploca se izraduie od lima. Na@ prikazan jc zavareni zupcanik oiacan rebrima._)'_:. Taj viiek traianja iznosi tek oko jedne polovinc vijeka rraianja zupcanika sa sredniim broiem okreta. pa se obrada izvodi samo na krajevima ~1} b.I) III. "" 0.4 za b = (30 do 40) 5. Tlacno optereccnie od radijalne sile pri proracunu zanemarujemo. R! 0. k. Takav spoj vijenca dobivenog saviianiem izvodi se x-zavarom. h ab a nj a i zagrij a vanj a Vijek trajanja zupcanika i dopustena opterctivost bokova veoma su zavisni od vrstc maziva i stanja podmazivania.S d S.s~h~ 0-.. I '" 8~·IOIII ".:. glavina i vijenac dobivaju oslone povrsine @b. [ __ kJ?~] mm? ~j) Zg broi glavnih doprr. Pri srednjim brojevima okrcta moze se djclovanjem klinastog procijepa stvoriti uljni film. = I '" 411' modul I I"' . Da bi se povecala krutost. Pri visokiIn brojevima okreta.= k. Materijal velikih zupcanika visokoucinskih prenosa obicno je visokovrijcdan lcgirani celik.3 d -i[0 mrn za ~cli~J)i l ijcv I I I Zupcanici promjcra iznad 2 000 mrn rade se da bi se ol_aks~litransport.3. b) kovani 0-. prema tome: ~T!= Lijevani aupcanlci: a) den. pa i da bi se olaksalo zavarivanie. Oiacauje a omogucuie pi:i t~plom navla~enju aksijalno nal~jeganje i centriranie q:j}. Obodna sila djeluie stalno na kinematskom krugu i 11e rnogu ie jednako preuzeti svi paoci. Iijevanfh zupcanika Tablica rebara "" 0. Meki bokovi zuba brze ce se istrositi habaniem nego tvrdi. Pri tome treba paziri da se na pojedinim presjecima ne nagomilavaiu zavari. Ako su brojevi okreta niski. i brzine klizania bit cc niskc.

~-a kucista.. c [kcaljkg 0c] spccificna tezina ulja "" 0. __ \l 0. QulJo ~" a ti ad optcrcrivosti c"~ v lm/sl c < 0. kao kolicina ulja potrebna za ubrizgavanje..~-~:: ~:~~~. 10 [I/min) [kp/mm'] i ad obodnc v lm/_]... Q"I)' [ljh.~-. A (t u'J. Sva razvijcna kolicina top line u prenosu mora se odvoditi. -__ --... __ .<~:-::~~---!--. za podmazivanic zuba. ulje moze biti odbaceno s bokova.. Preuzima li ulje razliku izmedu razvijcne i zracenjem odvedenc kolicine topline. 2·-6 6-12 Odgovar.) [kcaljh l..C Zraceniem priielazom odvedena kolicina topline: Qo~ v "" (Y.vost C> 1. Uljern preuzeta kolicina toplinc odvodi se preko rczervoara za ulje..4 vodom.. II -~~~~crCI.. Pri podmazivanju uronjavanjem treba S obzirom na moguce gubitke snagc.-..-- rE~ ! ~" /•• Odvodenie topline r'ashladnom cijevi za hladenje iznositi: A. ~.~-_ 12' E 50 20" E 50 .-. Za v > 20 m/s dobri rezultati postizu se ako sc rnlaz upravi i na postrane povrsine zupcanika. v lm/.__ ------- --- > 12 podmnz ivanjc brizganicm viskoznosri zuba maziv a u °E/50-clC. Punjenjcm prijcnosnika ulicm R< PG" •• (3 __ 6) [I) .-. I korak t = Ie 'kod ravnih zubi. 1 Pri prirodnorn Temperatura hladenju ulja: zraccnjem : Razviianic toplinc. _T_~~_. prj Potrebnu kolicina ulja na sat: QII1J':1 [1/SUl] ~~ I uronjnvnn]e ~.75 Q .~- Ovdje [e uzcro D.00 Ikp/mm'l '-:cl'.5 I/min za svaki em sirine zuba.... Trenjern razviiena kolicina top line iznosi: PGuk [kWl ukupni gubici (v.~E~ -.- .. a za brzine > 20 m/s uljem viskoznosti 4 do 6°E/50. bilo prirodnirn hladcnjem (zracenicm i cdvodcnjcrn topline). 0) koeficijcnt priiclaza toplinc "" 17 .~---------. Za otvorcnc pogone dolazi u obzir specijalna zilava mast iii zi]ayo mineralno ulje. kod kosih zubi 466 467 .. Rasprsenc kapi ulia dovoljne su. bilo umjetnim hladenjern. odrcdivanie stvarne snage koiu preuose zupcanici 5.----------'. Potrebna kolicina ulja za hladenie. -.4 [kp/mm') optcrctivost nisku -/~i' PGuk . Ako je razvijena kolicina topline veca od one koja se rnozc odvesti. za zatvorene prenose...._. . .00 lkp/mm')..... "" 3 "C.. Takvi zupcanici ograniceni su u pogledu prenosa snagc granicom dopustenog zagriiavanja.-.. a QOd\"Od ~~ 0. Pri podmazivaniu rnascu uporrebljava se.-- 12" E 50 .. treba povecati povrsinu zraccnia rebrima na kucistu iii treba predvidjeti nacin cirkulacijskog podmazivanja.----- -.•. _ .-~~-S" E 50 ! C optcrctivost srcdnia = 0.__ .1. ! 1------ .. ._-.---.. l/min) potrcbna kolicina ulja za hladcnje y [kgjdm '] ___.8 _-_~~ .9 specificna toplina "" 0.. Pri hladeniu vodom mora povrsina A.. Za velike obodnc brzine najbolji rezultati postizu se podmazivanjcm pomocu tankog rnlaza ulia upravlienog mcdu bokove.4) C"IJ" CC) temperatura ulja u kucistu priienosnika (max w 60 ·C) IX [kcul/m2• s .-. odvoden]e toplinc._-...312.8-4 4-12 Ked vccih obodnih orzina podmazivunje uroniavanicrn niskim obodnim brzinarun nnnoscnic masti niskoviskoznom uliu. .. tako da bi se otprilike nakon sese sad rada mogla postici toplinska ravnotcza: razvijena kolicina topline = odvedena kolicina topl ine. Zato ie potrcbno da sc za svaki prenos prcdvidi odgovaraiuce podmazivanic (tablica 39).-. zagriiavanie i buku izbjegavati previsok nivo ulja (v. Za obodnc brzine v 12 do 20 [mjs] dolazi u obzir cirkulacijsko tlacno podmazivanjc uliem vlskozuosti 6 do 7°E/50. tako da i u takvim slucajevirna moze nastupiti polusuho trenie s povisenim temperaturama i mogucnoscu zaribavania.. pri kojem kollcina ulja koja se dovodi zupcanicima ne aluzi same za podrnazlvanic vee i za odvodcnie dijela razvijene topline. spccijalna meka mast s tockorn toplienia iznad 100°C. u vccini slucaieva.vanjern centrifugalnih sila... z v Qedvod = odvedena kolicina top line zraceniem i priielazom Q"uo "" 0. .. odnosno prcko uljnih vodova na okolni zrak il i se radi poscban urcda] za hladenje ulia.--::: .. ..20 za prenosc koii sto]e na slobodnom prostoru (slobodno kreranje zraka) "" oko 12 za pre nose 11 prostoru gdje je slobodna cirkulacija zraka onemogucena (kod potpuno mirnog zraka) R< 40 pri iakoj Ofi'kulaciji zraka A [m"] povrsina zrace.. -'·-~I _i. ---~---. u ~ Izbor potrcbnc ul]c ~... pri podmazivaniu Priblizno Be uzima da ie potrebna kolicina ulia za cirkulacijsko hladcnie i podrnazivanje prcnosa za koji jos nije potreban nikakav specijalni urcdai za hladenic: uroniavanjcm brxinc u zavisno . tablicu 23). - t>rOo.] Podmazivanic Dovolino ic snrno nanoscnic mas li < 0.~::----------l······-~::~:::-----I. --.juCi . temperatura ulia podici ce se za: NaNn podmaztvania sredstva za podmazivanje Tablica 39..-..--.40 .--. .

Kad bi ~upcal1lk._-_. tso 1Un l' b tan ~o b sin ~o ® Vrijcdn(}sti . Izmcdu normalnog i bocnog koraka postoii odnos: tn.l~r!sjc! okomit n~ uzduznu liniju boka zuba zapravo ie elipsa s kracom poluosi = j'o. prcma tome: Z. pa te tako pom:~.:a ESq izracunatc ~ bim« J. Kutovi su mjcrcni nil diobcnim prcmicrimn nultih zupcanika v zubc ie.:wisJi. ~~.. Radijus zakrivljenja clipse na rnapoluosi iznosi: Na dlindricnim zupcanicil11a s kosim zubima razlikujemo boeni korak . = tn' cos ~o [mm] Iz toga slijcdi da izmcdu dula 111" i ceonog module kosinusni odnos : 1I1n i!I.5 m/s) Ci. .o luka bocne Iinije JO - = fh_ Iso @. Dn.o'Sti (1tJo Za nckorigirane ® Kut nagiba Wo) i kut USpOIlO (yo) na sprcgnutirn zupcnnicima S kosim zubima. l"l)a rOC] temperatura ulja u prijenosniku.pod kuto~ uspo~a Yo = 90 . 1\'1._.~"i srcdisnilca profila ucrtnnog osnovnog = canika (alata) OZUZUJ)H naglba @: Liniia bok~ zuJ. daderno odredeni nagib. = E + --~ . iedanpur okomitim na os vrtnje (ceoni presjek). a drugi 468 Na @ dan jc nomogram zuba ~o 1 iz koieg se e~q moze ocitati b sin ~o ) 1I1n rr prerna vrijcdnosti kuta nagiba .r:lo. c~..k e su -.= e + .ima e ~.313 Cilindricni zupcanici s kosim zubima Ka~ bismo ci~~ndricni zUl?eanik s ravnim zubima razrczali u tanke plocice i svaku tako dobivcnu plocicu pomakli u odnosu prema prcthodnoi za odredeni kut Q:}). t. odnosa - b( 111" e•• .m. Taj nagib nazivamo kutom nagiba bokova zubi i OZl1a~uJel?? ~a ~o. vee bi taj zah. dok je duza poluos elipse = l'o/cos ~o.5 mis. ali suprotnog smjera. Taj zupcanik dobiven tako prcsjekom okomitim na uzduznu os boka zuba nazivamo ckvivalel1tnim ili fiktivnirn zupcanikom. Bez obzira na to sto je u presieku okomitom na uzdulnu os boka zuba tijclo zupcanika elipsa.-. bokovi zubi obavijali bi se oko kinernarickog cilindra u o~hku zavoJl1lcc.li cilindricnog zupcanika s kosim zubima niie pravac._C~ 1[111..- =E + €~..I 'l. Na @ prikazan ie cilindricni zupcanik s kosim zubima s presjccima. 5.. normalnog movlada takoder = m.._- koeficijent prijenosa toplinc ulje-voda u [kcaljrn 2hOC] "'" 400 za cijevi (spirale) od bakra i . [0C] temperatura vode.e(~u~?bno pricvr~tili.knut~pl~ekc •.= ----~ . ~10 dovoljno sirok. ~rcsjek ok~mit na."~t s~da bJO postupan..1II~~ [rnm] cos ~o Stupan] prekrivania bokova dlil1dricnih zupcanika s kosim zubima odgovara stupniu prekrivania profila dlindricnih zupcauika s . uvecan za stupan) ' prekrivania €$q dodirnog 1..!J! Zupcanik sa stcpenastirn zubima Diobeni do promier : = z in. . Zato govorimo 0 dcsnom i 0 lijcvom kuru put okomitim na uzduznu liniju bo~a zuba (nOl:mala~1presjek). dobili bismo zupcanik kod kojcg zubi vise ne bi po clJ~lol duzini hl1lJc.bob u~azlh u za!1V~ts gonienim zupcanikom. 469 . bism~ spari li dva dl!ndricna zupcanika s kosim zubima. uzduznu liniiu bokova (nonnalan) dale zapravO cllll1dncne zupcanike s raVI11111 zubima. moraju oba [mati 1St! kut nagiba. L. MJcsto opisanog prnnjera s pomakuurim plccicama u praksi cilindricne zupcanike s kosim zubima dobivamo tako da zubima.Potrebna kolicina vode za hladenie na sat: Vhl "'" d2 1414 [m 3/h] (v"~ 0. i nor- malni korak t no ~" 7tmn Q~. ravrnrn zu b. dakle: ~~ Cilindricni zupcanici s kos im zubima s normalnim blicnjem. u odnosu prcma osi vr~nJc.. zubi na vrhu male poluosi imaju istu kinematiku kao i cilindricni zupcanici s ravnim zubima.brzine rrotok~ v ~= 0. -. Ukupni srupani prckrivan]a dlindricnih zupcanika s kosim zubima je. Prema tome cilindriCni zupcanici s kosim zubima daiu se izradivati normalnim alatima time da se ~vi postavc u kosi poloza] pod ~utom ~g/. cos (h [mm] ~.

. 2 (hk.. "' d" z. Ol -l.) dh .. dk~ ~"-.:'-: 60 50 40 30 25 20 15 .... = d" + 2 mn (1 " ... "'n~. ". _ _..... 2 (ho.! . + x. zracnoati) zuba .) <it.V : ! I .(1\Q 470 471 . dOl + 2 mn (1 ozubljcnjc d:i~.(i. . .~! . e.cc· ·_"""· __ premier Zl T'a b l i c a 40. Ve liki zupcanik /.. -I. I Vdiki zupcanik z.-je-l"-ild~b-l-j·i~~·-~~~b·~·i~--'-" u normalnorn zracncsti) prcsjcku (bez _________ L_~. !lin) I Mali zupcanik z..2 IIIn (1 .2mn :. cos fl.2mn = IJIn ( -. ozublienie 100 90 z" cos ' r30.• :_-_.. =~ ·········I_···""··""_···"·"~c. diobeni promjer fiktivnog (ckvivalentnog) zupcanika oznacimo kao umnozak normalnog modula 1IIn i fiktivnog broja zubi z."fl~"T' mn ZI i. Odnos lzmcdu Cconog I normalnog kula dodirnice Nazivna micra dcbliinc u normal nom prcsicku (be. z= Zn cos? cos r~o Nazivna micrn debljinc 11 normalnorn prcsjeku (bcz zracnost i) ! ~ Zn .·00 SO0 25 0 20 0 150 ~~i e~~ V.~~ ".2 ) <ik. x. . dok fiktivan broj zubi ne mora biti ciieli broj.0: tjcmcna visina ul~lla Osnovne dimenzije V-nultfh cilindricnih zupcauih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljcnje T'ab l ic a 41... • _--!!_I_~_~-/. unutarnic Diobcni premier prOlnjcr .':~~ • cos fl. II m IIIIIII III fT IIIIIII I I II Ako. = d" . d« = IJI" Zn.. --. . Oznaka Dioben i premier Tjemcni Podnozni Razrnak premier 'T'icmcni premier Podnozni Razmak premier osi .x.. Oznaka Diobeni premier Vrijcdnosti Zn izrncunatc iz r~o i stvarnog bruin zubi Z Osnovne dimenzije nultih cilinddCllih parova s kosim zubima za vanjsko i za unutarnje ozubljenje Tablica 40... . : rill.. Stvaran broj zubi manji je od fiktivnog.cos .~ d" ...cosZ /Jo 3 10 8 8 /0 15 20 25 JO ...:i~!) 2 Z.0 50 + 50 70 QO 90100 150 Z ----Joo- QJ Na@ dane su vriicdnosti fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi Z" u zavisnosti od z i (30...I r~1 k'i ~ r"...._ osi . 10 z" 1 NO:: 70 COS'3'~. I + x)) do. 2 Sn. ' inn ~~ z! !.m_n d... TOCan odnos jednadzbom : : I OSt COS fl. .h. prorujer osi 1------Tiemcni Podnoi!ni promjcr Razmak ~.. '" d" .. IIIn) ·N-a-:d-vn-. Glavne micro nultih cilindricnih zupcanika s kosim zubima jesu stvarne mjcre racunate s norrnalnim rnodulom 111" koji jc mjerodavan za izradu i proraeun : ] hv« ':::... .2 ) d._~~.. Stvaran broj zubi z mora biti ciieli broj. -l. 2 ilk.. mozerno dobiti priblizno tocnu vezu izmedu stvarnog i fiktivnog (ekvivalentnog) broja zubi koia je za prakticne svrhe dovoljno tocna: Z "'" (nastavak) Oz naka l vraH z npcanik Unutarnjc Diobcni Tjcmcni ~ Podnozrii Razrnak premier prornicr c.-n-. = z.. ..cos 1)11 _.. bio bi izrazen ~b z I dr. __ cos fl. zuba 2 c'~-._. ._~~ . z.2 :Xl Inn tan (.-~mn ( ~~~ d .

313. Osnovne dimenzt]e clllndrtcnih V-plus (i V-minus) zupcanih parova s kosim zubima za unutarnie ozubljenle Tab1ica 43. -.x.. -~ 7.."l~~_.--'-------~ S~II~ ~..= .-- . ·--------1 Razmak _______ Suma Pogonski kut dodirnice pri pretpisanorn mzrnaku csi osi nultih parova ~ __ .-.--. Skracen]e glavc glave glave =_~o_\... _--.. dr. = dOl + 2 "'n (1 + x. ..-~~--__' Nuzivna micra debljine mjcrena u normalnom sjeku (bez "..~......tO' Ta se sib razlazc na dviie komponente.~ = den -I. "" I 1 dOl dlq 1021' Zupcanik z..2 "2 tan anlJ-) Naxivna micrn debliinc zuba u ceonom (bocnom) pres jcku (bez zracnosti) = ms (~. 1:< 0 ...dk.~ d" . 2(a ..--.xJ Inn Qo ~ d'r..= cos"i3: -'2-'. + 2 "'n (I + ".~'"-~-_.. ------~ zracnos t zuba pre- --.-- _.. ---~.~- .dr.x...cenja gl..--------------C = c. pomaka profila zupcaue parove cos~. ·-------------·----ao := q_~_~. 0::8 -~--~... -. '''--"2---._' Tjcmcni promicri I ...::... -~-. = d" . ~ COS fl.------_------- .----..2 >lin (1 + x.". _----.-. x..-----------~- __ . Zupdanik z...----'--_ .. a _--_.-. = !!!. raalaze sc dalje na obodnu komponentu Fa i na aksijalnu komponentu F". Pogonski kur dodirnice (zahvatnc Iini]c) Premier kincmatskog nag) kruga (.-..-- -----_ . :~~ 1'0 tan . Vrijednosti pojedinih komponcnata sil a iznose : .. 8 sklonjcna je za kut dodirnice IX.~--..~ --.-~- Nazivna micra debliine u normalnom presicku (bez zmcnosti) Nnxiv narnicra dchlj inc zuba micrcna u bocnom (cconom) prcsjeku (bez zracncst i) 2 x. ---Pcstoicca dodir- Ruzmak os i za nu1te parovc a a._--_ ..Xlmn) (ik.} -I.. l'odno7. 2 ~c_o_s_fl __ • 5. = dOl 2 (ilk.. dk.+ SnOI tono:no) ". --- .acnosti) w. Ceonl (bocni) nice (xahvatnc kut dodirlinije) tan eno tan GSa = .-.cos"~. COS 0:3 :-..) dk..0) 0:(0) . iF. = d" .1 SHe na zu b im a cilindricnih ca n ika s k o s l m z u b ima @ _ z up- Zt + 2 z~ Z. ...a ---------1·---·-----_ .x "'n) .4~ COS 0:50 .~..) (nastavak) Oznaka Zupcanik z.-.--.- zracnost (postoieca) ZUbR ------... ..x..--.~ .ms . "" Fo tan e. (~ -l... -.. -i.....2 (ilk.. __ radijalna sila: .2(a . -2"... tan «..-. ..d" 1 .----_·_·_·_----Podnozni premier dl>..... ----. "'.sa skracenicm glave dk.'"ms (~ + 2 x .. ~. aksijalna sila: = do"/.. Oznaka D lobeni premier Zupcanik + 2 (I'k. obodna sila: ...!:hk.. mn ·cos··ti~. = 2 (a + mn .. tIIn) .... ~!.--. ..---~----!_-------. tan ((no) .s-o:-. dOl dk.2 "'n (l . -... COS O:SIl mli Z1 ~ ZI cos 0:$1) d~ - dl Premier kinematskog nog) huga Razmak Tjcmcna osi tjemcna ---_. V-minus trcba izrnijcniti prcdznakc pomaka profil a... = :an '..- dh ... [kp) f.mn . Si1a F._Tjerneni promieri dk.----.-::dol ~~ cos tan ".Osnovne dimenzije V-plus (i V-minus) cilindricnih zupcariih zubima za vanjsko ozubljenje parova s kosim Tablica z.----------.. = d" Zupcanik Tablica z.. F. 42.mn -l.) --~~----~-----------~----I lmln = a (X2 ... P'--._ .) --'COSr~~" "'no [kp) F..sa skraccnicm 2 ~ bez skratenj.-....f!.----. mn) Cconi (bocni) kut dodirnicc (zahvatne liniic) Pogonski (zahvatne kut dod irnice lini]c) (dodird~::. = 2 (a + '''n .'" "'n) I dr.n i premier dt . tan ...~. d" ... -- ~._----_.) "'n . Pogcnski kut dodirnicc (zahvatnc liniic) ked zadnnog ruzmaka oSI Rnzlika faktorn profila pomuka .--. + x..--~~---. tIIn) 43.D Silc na cilindricnim xupcanicirua S kosim zubima 472 473 .--.X:i:mn) d.--~~ SSIlJ __ .) 2 .- . Oznaka Sila sa zuba na zub FN okomita je na uzduznu liniiu boka zuba......ve --~~-. Skraccnic glavc km" = «.-- ~-.cx..."±~t!!!~ .._-'---------------2Xl "')~"c'I~~~ inn..be. (~ SII" = )}In (-~- 2 x.':~~..-"cunske vrijednostl) Razmak osi . 2Mo do _D_i_o_b_cn_i_p_ro_m_ic_.--~ = a d( -"-i--". ~~:..~~ COS [!.. skr. + -------_. = d....~ .

a osim toga izlaiie vrarilo tlaku (uz eventualno izvijanje)..53 2.21 1. I'u). Proracun nosivosti bokova zubi.44 1.75 B"".. d1 zupcanike Fakror prius. i q2 trebu birati prema fiktivnom (za nul parove ked x = 0) iz tablice 44.49 1.53 28 32 40 60 100 co I I . Rcducirana naprezanja . h.48 1.d2 r'Q' Sigurnost u odnosu prerna prckidnoi evrst{)ci (aL): SL ~~ .. odnosno vlaku.. 5.1 dib ..2 ".75 B.313.64 1. saviia vratila nastojcci da ih mcdusobno razmakne.njega).46 IA7 1.:-I~.25 s kosim dana zubima dan je u tabli- B".58 1. 2 [kp/mm '] 5.' m o g u cn o s ti na savo] II U CV1'z a7. savija vratilo (moment savijanja je ]7". Bstv [kp/mm2] q2 I~h[kp/mmzl cilindricnih zupcanika ravnim zubima) = Estv [kp/mm"] (ckvimanic (YE.: 1 n1ilkB". a na gonjenorn vratilu isti kao i smjer kretanja..36 1. valcntnom) broju zubi S obzirom spccificno na mirniji dinarnicko Faktore Z"l i Z"2 oblika zuba q.88 1. cvrstocu <J. . ..kp/rnm [ 1+ 1+ c f.53 I I I I I i I ! ! 2. 1. R. Za dobro izradcnc zupcanike s kosim zubima iskoristivost maze biti : '1].. Pritisak valjanja : II '0. d) zubi 1I obliku izlomlicnc liniic. ci 45.T-:.37 2.72 1.64 1.07 1. 0.nh odnosno Zu~ 1.95 1..'.32 1.61 1.37 2.45 1. Aksijalna sila F.".:.II.55 2.313.#:f' Trenie se kod cilindricnih zupcanika s kosim zubima povccava za faktor I/eos Taj utjecai na povecan]e trenja umanjuje se putem drugih povolinih faktora taka da se iskoristlvost cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze uzirnati jednako kao kod cilindricnih zupcanika s ravnim zubima..59 1.Up- i± 1 .. Radijalna sila P. prerna iskustvu..74 1. valjania evrstocu valiania: III) =~ YE Yv koii bokovi mogu trajno preuzcti oznaca- = q..53 1. proracun Slgurnosr bokova: nosivosti bokova z .21 1.53 I I I 1.. ~l VT~~~ (aol): ":::1.43 1. n o s i v o s t b o k o v n z ubi.70 1. = stvarni broi zubi. '0" '{'B . Silu [10 optcrecuje vratilo na uviianje i na saviianie.53 I 1.82 2.edl <J.60 1. nastoji se da se kut (30 odz-iii sto manjim.~~r·-·~"..77 1. zupcanici sa zubi (strclasti) s izlazorn za noz.·..77 1.. b) dvostruki nnzalomljenim i zupcanici s lucnim zubirna @. (30 =" 8° do 20°.13 1. iz lnza xa no~.64 1.25 1.<!_L:. rad cilindricnih zupcanika s kosim zubima moze se uzirnati opterccenie u odnosu prema ravnim zubirna (0.80 1.72 1..50 1. k a va I" jama y za CI'!I'lldl'I'x11C I.04 1. c) lucni xub: Inace se kod norrnalnih zupcanika s kosim zubima najcc5ce ne ide s < 8°.:1 x 0. Dinamicku dodatna opterccenja odrcduju sc kod cil indricnih zupcanika s kosim zubima isto kao i za cilindricne zupcanike s ravnirn zubima.28 1. Nosivost u odnosu prcma mogucnosti zaribavania je jcdnadzborn sigumosti: JOOOO :1.89 1.53 2. !~f..56 1.33 1.·I )(=0 1 . .3_~~.69 1.82 J .Da aksijalna sila. "' . y". 7.39 1.35 2.62 1.75 r~o r.8 °ted 3 c r en t Sigurnosti trcba kontrol irati za rcducirana naprezania i (I".26 1. 0 1.18 2..38 1. Y -~ . ne bi bila prevelika..23 2.. Radi ponistavanja aksijalnc silc upotrebljavaju se cilindricni zupcanici sa strelastim zubima (s @ Oblici zupcanika s kosim zubimn kod koiih dolaai do ponistavanja aksiialnc silc: a) dvostruki izlazorn za noli i bC7. mirniji hod od cilindricnih zupcanika s ravnim zubima.T~·~~.24 2.69 1. izrnicmcno pornaknut i. koja iznosc oko 75 % vriicdnosti koje vrijede za cilindricne zupcanike s ravnim zubima.. Sila Po ima na pogonskom vratilu smjer obraran smjcru okrctania. Faktor fd mora ipak biti fd > 1.99 1. Faktori oblika q za nulte V~cilindricne zupcanike s kosim zubima T'u b l ic a 44.): s.42 1.o 10 12 14 16 20 24 I ° r:. [kpjrnrn "] "] B 0.17 1. tako da se ovdje moze racunati s manjim dodatnlm opterecenjimu.51 1. se na isti nacin kao i za cil indricne Za uljem podmazanc vamo kao dinamicku bokove priti~ak. [kp/mm"] I izraduie Zl Z.f~·.82 1.38 2.53 1. ti su zupcsnici manic osjctljivi na cventualne greske ozubJjenja.42 1. koju rnoraju preuzeti lciiaji. ~..93 1. v.48 2.46 1..99. 0.3 Gra n icni b roj z u bi c il ind r ic n ib z u pca ni k a Z s kosi m z ub i m a Sigurnost U odnosu prerna dinamickoj cvrstoci an:d .. Unutarnie ozubljcnjc 3. Osim toga.·c + 0. f.41 1.2 Pro r a cu n ci l in d ri cn ih z u p can ika s kosi m zubima s t o cu.82 1.75 1.'.66 1. c) kutni (strclusti) bez Kod strelastih zubi moze se sa iCi do 45°.20 2.40 1.46 1. n o s iv o s t u o d n o s u prema r i b a v a n ja Poracun S obzirom na savojnu caJ1ikc s ravnim zubima.99 1. . no cilindricni zupcanici s kosim zubima imaju..71 1. B".

96 .~ 20°) pnerna kutu nag'iba ~o Tablica 46. ~" 1.. odnosno "d'?'" :S \. ·····Ti--·---" -l..00 s ravnim zubima.~~ ••• .979 I i I I I I 477 .000 1.907 1.320 2.1 za (/.. _. ~{ 0.I' 4" 5' 6-~ 9° 10' S" 16" 17" 18' 19° 2O" 21' 22" I 1...007 1. [10 zn c=. 1>0 flo 24' 250 26" 27' 28" 29" 30' 31" 7. a. .002 1. \ I flo 20" [mm] \ 1.616 1.84 -_ ••• _-- ~--~ 0. .482 1.._0.000 1. Z + 2 X 1IIn ()"' I" 2"' .15 18' d 01 d OJ'-'=:' Rj 2 0 d IHO\'rt:\ .~~~~-~ ~·--~:~~-~l·~+-~~~I-~:~·-'~~.s = 20°) Tablica G.' '.79 • __ - 1.721 J.-~(i :1= 1) .-.043 1.015 1...063 1.~---~ 1.443 I I 1.021 \ zn l I \ 1..666 1.--.u' 14 ..0 = .~ .. je zupcanik pricvrscen na vratilo) (za sluca] ako su zUl)Canik i vratilo od jcduog dijc1a) . _··· .0 ' ea zubi z~ ocitati iz tabl ice 46.:.087 1...04 \ 1.__ . X..__~~ .208 1..148 1.--r~:"~'-~:~-~--~ • 'C'~_~~' __ .226 2.137 2.••• ... _~_ BIB" [mrn] 4 11" 12" 13' 14" 15' I \ 1.. y 150 5.313. iz tablicc 33.568 1. Premier dodirnih krugova (pogonskih kinematskib krugova) \ii): zubi y . 2 I!ln cos" [:'0 za (1....-.167 1. a I Nul-parovi V-parovi kosih kosib zubi y "' Y 150 Faktor Q. + __+ X2 ~c ." ..406 1. o~ In.~ 1.256 \ 1.4 Ra z m ak pro fila (k o rekci i a) cilind ric nih zup eanika s ko s im z u b im a Vee smo priic napomenuli da jcdnadiba i ekvivalenmog broja zubi glasi : za toean proraclln odnosa izmedu Nacela pomaka profila iznescna za cilindricnc zupcanike s ravnim zubima vrijede i za cllindricnc zupcanike s kosim zubima.313.532 I \ \ I Razmak osi dvaju V-plus parova u zahvatu bez zracnosti : a ~= ao 4 X.... i z. i = 1.-.~ikao i kod cilinclricnih zupcanika..779 1. stvarnog 5. • kod 45.372 1. uz uvjet da se prlrnienjuju na ekvivalcntne (fiktivnc) zupcanike.131 1. 1 •• -. O'.~.282 1..027 1._~_~ 0.. .__ .··~·W---.053 1._~1.". as ___ • Ct.00 . .~ ~--~~-.09 ~.-~--.231 1.. 1 5 d .~-1. .100 23" \ I I 1. \ I 12'" 1.88 ---_...-.81 --- Za izbor sirine zuba isti su Iaktori sirine O[ ZUU':Fy ~'. ·-·-W~~· --.-1.055 2.2 pri obostranom lc1istcnju.-:. a..28 23" 0..nc 0.. --~ 0.75 pri jcdnostranom (konzolnom) ulciiStcnju.. .~. cilindricnih 7. vra tltn vrijednosti diobcnih prornicra manjih zupcanika uzimaiu sc: (d p r ovr tn ..upcanika s kosim z ub ima -~ .' .523 1 II ! I 7' BIB" "" 476 Jii':i~-'iT13 "" l/i-----~iB~ i 1..77 110 I .340 I I (.-c.--.841 1>0 40" 41" 42" 43" 44" 450 \ :tn' 2.r L..310 1.) iz 0.. .92 .n \ \ \ d. 10" .115 1.58 21" 13" 1... 1.187 1..~_2~ ('OS3 ~o bro] zubl z~ (reduciran na z . .Faktor pritiska valiania y za kose zube za ao = 20° (y 150 je faktor valjan]a Zn' = 150.--·ff---. Razmak osi zupcanika s tjerncnom zracnoscu c = 0. _ Xl "" ··-·._.86 ~~.. 200 l)10gU se za z c= I rccluciranc (virtuc1ne) vrijednosti Z (1.074 I \ l._P..! . [ednadzba vrijcdi za sluca] ako .----....-'- Broj zubi malog zupcanika: Z I mt n prcma tabl ici 18.:: G.035 1.. --.422 2. ~0.'~provrt manicg ztlPcanika.0 32" 33' 34" 35' 36" 37" 38" 39" \ :In' \ 1. a. Reducirani ekvivalelltni ekvivalcntnog broja 14 -.46 22" 14" IS" ..37 1..011 1. Pogonski kut dodirnice (zahvatnc Iinije) dobiven pomakom profila: cos a. Faktor pornaka x koiim treba cia sc lzbjegne podrezivanje korijena i zasiljenost zuba ocitava sc na osnovi ekvivalcntnog (fiktivnog) broja zubi (z".:---.2 III: a" ~~ ao + B ao [rnm] .89 . 1. .·.5 Dimem:ioniranjc Kuo orijcnt8cijskc --.004 1.21 16' 17" .."1 ~r_l __ ~ ..

-----._~ __ . __ valjanja ~~ __ -_.25 ~ kD nije bokova ""·_·~'W_T___ 23 }cdan i Z<L drllgi zupcnnik kontrolirati . Esty [kpjmm"}.... .i.. ---------~----------.. PIIn) .----~. zupcanika r>r<d.'". z. pa s igurnost pcscbno. jc r.0.. -~ - "'f.~._ 20. __ .75 Bdln Iaktor udara '" dan jc u mblici 22.. dcn = df:J~ ~l JUs .kp/mm'l [ 1 b <)! prerna tublici y .\1" '._" ••.-' .z~ me.. ~:!:--~.~."__ ~ . __ l " "_.2~ '> 1 '.___.:H4Konicni zupcanici s ravnim zubima 1 nulti parovi 2 V-nulti parovi 3 -" V-parovi sa akraccnicrn glavc d't._L. Proradun nu snvoinu cvrstocu Rcducirano naprczau]e •• _ •• _~ __ " ic stvnmi bro] zubiV..i---·~' d."..~ ll.~-29~i3a~·-.. (a/min) broj okrcta fd prcma tablici 21.__ 2M" U odnosu premn lomnoi Mill u kpcru ~.__ .~ ".... 13dl" '" 0. ZI L~~ COS 13.. Obodn. ) k' 0 [kp/mm'] dinamicka cvrstoea valiunin S~b Stgurnust bokovu tablici jed- 35._. .~ := d(lE -l.-."" zn kosc zube tnblica "".In..\~ prikazano je nastajanie evolventnog boka konicnog zupcanika s ravnim zubima.x. _"~~1" .__ .. 7.-:-:----~----~------zuba svcdena na icdinicu _ malog • za promicra ?..7 r>Dl 5'[. _______ " zrmln Zn._ r_~. cclik YE =. ncznkaljcnc zubc.' osi . (b"'" k. u odnosu prcma dinamickoi sila na diobenorn promjeru r·0 = '-(1.-~ .."". c .'D kruga ---- [m/sl . 9 7 400 .!_. 0. "- naka..~~:~J~ .. vcliki zupcanik -I. "~y:" ~ r_~"_·"'· 1. ~~---~---..._ ~ . do.~.. mazivnnju mascu Y v >:..".~_?:~_=-_~~v O:~2 2 tan orec !l.._---_ .tenju Spccificno opterecenjc /3".." H.' Y10 Y... valjaniern ravninc dodira oko zaiednickog centra po temeljnom konusu.. tercccnic p ~ (kp/LJ.---. x. m dol -l..-. pr-i poddan" je II B.-. zn' = [leos' (lb cos 13.m] krut(_J§t~rzub-a svcdcna nu um :. .__.. ".------------ ------_ .._l!_ COS (I.-.'__._.) ..'-' ..~di:. ~_"_._« __ __ znribuvun]u trcba '" zn svaki sluca] Sigurnost za propisan i protiv liS" ".-~-----. fb HB mali zupcanlk ~ l-IB.-- Razrnak osi za nultc (racunska vriicdnost) Razrnak parove I' +d a. __ . Na 'l.1 d.. l . -! 2"'n (1 . fb fuktor taka optcrcccniu dan je u tublici 28.• pritiska ". "_~'r'c_~~"~ _ -·-·-- ·~__.---naz (k\' -------' XI) nazrvna snag" n.02. Proracun opteretivosti Q'[.. Ekvivalentni brzinR diobenog ozubljenia nl) '-..~._._ .75 pri jcdnostrenom (koll7. l__ . Inktor koji uaimn U obzir vlskoznost .. prcrna Zlmin tablici 46._.). '" -. ._..'. "_""" r~ ~ 45....) dkl .w ~- Spccificno dinamicko c.--.. Izbor Ceoni matcri] ala modul [mm] Okretni moment proraeun [kpcm] mjerodavan ~ --..-----.~...: 2 (._!_Q_<!. i 25. Ilk ""~ vis-ina tjcruena xubn miercna od kinematskog krugu 1------· Zbroj Tjomc"i osm razmak Pogonski kut dodirnice Cos [(s '. B"y Tablica 48_ C' z.__ ~..--. -. K vaHtet... ~i .~------. Jcdnadzbo i .5 -l21000 za (fiktivni) C_. __. ).--COS' ~'2ii· maziva ..irinu zubu dana II !dblici 20_ r. ·--II·-~-r~ik:t.0 ~{~~_n: n. i:~ I 11.... od~osno Zn.... /. " az '" .)- [kp/mm'l broju xubi ··-"--------~~-----~----I Broj xubi malog Sirin..1.. ""__ red r_~~_.IS-[kplmm'] . M.__ .llo-proDljcnljivog optcrcccnin : (jDN '" 0. ' [kplmm'l __________ Nazivni okrctni moment zupcanika [kpcrn] . .' 'l. (Vriicdi .3 2.Geometrijske miere cifindr'icnih zupcanlka s kosim zubima Tablica 47. __".•_..akntnom (Iiktivnom) r~.. J..a + mn x. ---..~. Uln) dOl elkl = dill + 2mn: Na @ prikazano je nastajanie evolvcntnog boka cilindricnog zupcanika s ravnirn zubima..~" 2 (a + Inn ~ x. = d.---~~~--. 0.---------p"--j. ~.:.. ----------Obodna ----------.2 pri krutom obostranom ulcii!tcniu dO' :..._. i Zn. U ostalim slucajevima: 0.1 '".w . [kplmill'] . br~·-zubi·-----._ .'''!.. (j-~!~"..-..~-'-" prema tablici ~8.o1nom) uldi.__ ...c ~~ __·_-----_·· . q._". Proracun nostvosri bokova pritisuk valianjn Dopustene vriicdnosti 1 modul [mm) za ~iriml zuba - bmaks fUn mtu = ~ 1JIn ~= . q. 479 478 ._.dOl d!{._LL.. -r fu - faktor -]-11_~~~~ V"V " d~ c.:.--.'" __. " [m/s] obodna brxinn diobcnih hugov" U slucniu lzmjcnie.2mn d.8 -. [.------- --..Lmn U obzir muterijul protuzupcnuikn.:3 = = Sigurnost cvrstoci Sigurnost cvrstoci ."·· __ -------. B. ~. ....'-.~-=:::. optercccnia Stvarna vriicdnost spccificncg B"y [kplmm'l = '" E -l. profila a cos a:s 0 fnktora pomaka promjcr---~ z~ . Oznaka Prcnosni omicr zupcanika 7.2 0.. valjanjem ravnine dodira pO cilindru prornjera temclinog kruga...~ BSl. Yv .--. -c~ Diobcni premier [mm) _ .-'='~~.~ faktor ~..'-~ Z'" '" 7.~.."'""_ . V ". za xupcanik S pomukom profila (V) t b.!!!.. '" Z!I' COS' q~ i q-z treba prcrna 'ckvi\."" " ~_~~_~ __"'_"~ " """_"_~~_~_..... -[kp) .2111n (l -I. Tocke nastale evolvente nalaze se na povrsini kugle (sferna evolvcnra).... . [urn] grcskn zahvata dana ic u tablici 27. ~ ••• o ·"_""_"·"~ ------_. •• ~_~_" birati iz tablicc 24.:.:... DinamicKn cvrsioca valjania [kp/mm'] faktor ko] i U7. (k)/mm'l za nul: 0.1 d. b .

Korak konicnih zupcanika nanosi sc na tzv. felM 1111 : EQL_ COS6'Of{02~ 1 srednji diobcni promjcr: lim 002 = . _Z_1 2. dopunskog iii = Zg cos 00 f!:} Zarnicnn kuglc konuwm Na ~p prikazana su u zahvatu dva konicna zupcanika Z liz.~. pornaka profila.IV" "2 ~ 1\~. cos 8 A 20 ~o r:f:"cos"a~ sin sin 0" 151/· I.0 3011 I7Rl < c. 10 ~. = 14). . -..\ -1.. Ti dopunski zupcanici konstruktivnih konusa cilindricni su s ravuim zubirna.radijusi kinematiCkih krugova dopunskih zupcanika: oJ b) odnos bro]a zubi dopunskih zupcanika i stvarnog broia zubi konicnih zupcanika: @ Nastaianjc evolvcntnog boka : n) kod cilindricnih ".od stvarnih hrojeva zubi z .@: z.s§'~~ ii~ Konicni i opAovarajtlci dopunski zup~anicl Zi Buduci da povrsinu nom konusa kugle nc mo- zemo razviti u ravninu.~ l~~ /' I~\. [7 50 1.002 pri danom kutu 0" pod kojim se sijeku osi vrtnic zupcanika i danom broju zubi z . a.. zupcanika i~ stvnrnog konusu SQl 1 OIJ'. b) ked stozastih zupcanik. granicnog broja zubi. Kutovi diobenih konusa 00.it broia @ Proracun z [mm] broia zubi dopunskih zubi i KulOVB dlobcnih :J I I'RAKTICAR III 481 . . i 00. diobeni konus pa diobeni promier tog konusa iznosi . Pri razvijanju dopunskog konusa u ravninu zarnisljamo da su zubi nanoscni po obodu kao 11a cilindricnom zupcaniku s ravnim zubima.@ Nastaianic prostornog cvolvcntnog kod konicnih xupcanika boka Zc2' c'...~r_~__ V~ / sin 0" Z. i Z2 iznose : za 0" tan [.------. = granicni broi zubi cilindricnih zupcanika s ravnirn zubima (z. cvrstoce konicnih zupcanika svodimo svc na te dopunske cilindricne zupcanike konstruktivnih konusa. + ..'~7 1I~ 700 80 IZ I/. i 22 i kutova ilo. 90° --~ . s pribliznorn tocnoS(:u je zamjeniujemo povrsi- Zavisnost 2. koii mozemo razviti u ravninu.-... tzv. manji jc od granicnog broia zubi cil indricnih znpcanika (isto kao i kod cilindrlcnih zupcanika s kosim zubima). Buduci da ie cos 0 < 1 granicui broj zubi konicnih zupcanik».~.. dana je na @' Granicni brei zubi konicnih zupcanika: Zg~ "fF 1111 III 500 ~OO rmnu T konstruktivnog konusa I@. I'd proracunu stupnja sprczania.p~anik..a I 3011 l- i ~ 200 150 ~-~ ~... i zamisljeni zahvat dopunskih cilindricnih zupcanika konstruktivnih konusa.cos 0" 8 '7 : IUIII ~O 50 60 708090100 srcdnji moduL: do-bsinoo '~l'Zahvat 480 dopunskih ZHPcanika konstrukcijskih konusa 8 10 15 20 25 30 Z .

Za 3" - = i > 90° Ian ~o I sin ([80 ..). Broi zubi tog zupcanika. 'ii 17 Kutovi diobenih konusn I za 8A ~ 90° Konicni zupcanici mogu biti kao i cilindrtcni . V-plus iV-minus. utablici 20) Najveca sirina zuba: &111=1:>: "'i- y lIJm b /. ako s l(..11'1. izvdit cemo korekciju. oznacimo radijus osnovnog zupcanika: 2 +.: 10 11In" odnosno Ii.... :.. Sidna zuba ne treba cia prcdc [cdnu rrccinu radijusa taniurasrog zupcanika: Radiius osnovnog zupcauika: -f:.0380-... pomak profila. Z j cos (180 -. Osnovni zupcauik ima ravnc bokove.) danih u __ sin (18~_:::: i_ . nulti.. V-pius iV-minus konicnih zupcanika mogu biti nulti. 1" .Za V-nul prenosc uvjet je : Za 8" = 90" 1.~ (y v. 14...Konicni zupl:::mik 5 ravnim zubima ~iii.~._ _ l-. S odgovarn}llCin'l tanjurustim zup. min Kad jcdan od kutova diobcnih konusa postigne vrijcdnost 30 -" 90~.~ 1 1" __ cos (180·· ~. rnln 'C.-1. Tada se taj ranjurast zupcanik i' naziva osnovni konicni zupcanik. ~-~~. Takav zupcanik @ prihvaca sc kao polazni oblik za proucavanie i za izradu konicnih zupcanika.ilA) SpariYanjem V-plus zupcanika s nnltim.1 Pomak p r of'i l a ko n ic n i h zupcanika Ozunkn Zelimo Ii da broj zubi zupcanika budc manii od granicnog. Faktor pomaka profila za manii zupcanik: 14 _..314.. S Ul".~_23__ cos 002 > 14 tan 802 .2 0 rij e n ta c ij sk e v rij e d n o s t i z a d imenzionira nj e Najmanji broi zubi dopunskog zupcanika ne smile bid manii od vrijednosti mblici 18: !l.'.314. 2 ..) U zavisnosti od uvjcta pogoua uzimaju se za minimalne vrijcdnosti srcdnjcg modula (!JI".. " Konicni 7.): III".i)..--~---~- - •..3 GeoJllctrijsKe rnj e rc k o n icn ih z u p ca n ik a s ravnim z u b im a ')jil' 49.':nnikom sin-§~ to . . (.upCnnik.. Tablica 5.x 111 nastaie V-plus par. Za nul-parove [c uvjet da je : zupcanicL Parovi •• _ •• ~~ __ •• r~ __ ~~ __ •• ·~_~··~---- 0" zn &" > 90' 483 482 . 'T' . da bismo sprijecili podrezivanje korijena zubi. sa V-plus ili V-minus zupcanikor» uz uvict da jc + xm > .'. cos-8~... zupcanik postaic "tanjurast".:" e . Zj ~ z .. V-nulti..

-----~~...•~ Sirina zubu __ : <:>._--_.~_l>k._-_..~~---------'Tjcrncni Podnozni Tjcrucnl ~~H~H premier .~ d02 -i..~c "~·_···· kut konusa ~' ••••• ~.k) . Podnozna vis ina l ~ nul-pnrovi ~_~_·~\_'--_n~u~!.--.-..... ona je naklonjena za kut ao.· z~ .~..)..7_?_~~._: 1/1(I - X. -----~ .~ Tjcmcnn vis ina xuba nul pnrovi 2 V-nul parovi ~k_._~_···_'_"_(~~~:~.-.--.~ modul zracnos zuba ~ ~ €I Silc na konicnom zupcaniku s ravnim zubima l ---_ _----_...~ .i ~~ Fo tan ao sin --~-~~------------i---" Unutarn] i ticmcni promjcr d. _ 2 b 'in Ilk! COS Xk.c Obodna sila: + FOl=Fo2 Fo = F.•••. _ .lo:: I i i . ... ~-.--. ---~ --------_ d:n02 _----- Cos~8~~· Broj zubi dopunskog zupcanikn c~~·a~~.. = dOl + 2Jn:~ cos 001 ! dk~ .l~ -.MOl dOlo I [kp] 97 400 -nl Aksiialne silc: _ [kpcm] kut zuba ~~".. Vratilo jc navcdcnim silarna optercceno na ova] nacin: obodna sila Fo izlaze vratilo savijaniu i torziii.. = h.~...-~ Projekciia Projekciia duiinc zuba visinc zuba a~ =. . z. CoS BI... .~-··--··--= m -i. _--. IIr.~" _ •• • T>_~ • __ •• __ • __ ~.nik i..~-.• __ • __ ••• __ .----------•• -•••••• --~-----•• ---. Silu F n razlazemo na dviie kornponente.. .--~---------~ . . -~----~~~.----.~ hh J~_. ~-=~=-=~l~~-~'~~~·~.----~-. = Fo tan 1)._~ ...~--. . i na aksijalnu komponcntu F•. «.0' dk.. __ .. Osim toga sto je okomita na uzduznu liniju boka zuba. cos PI 1)..-.0 - - --- 2.: b .:.1 Cos x~( a..~ _ r~c_.0 sin SOl S02 [kp] [kp] F. razlazcmo u radiialnu komponentu F. . .--------.. a aksijalna sila savijaniu i tlaku....._-~_~~.. Tu radijalnu kornponentu dopunskih zupcanika F.~ Srednf Ticmcna Vis-inn _ ._ . __ 2 ~sin Il~ Cos Y...~_~~~~~_~ kut zubn ~~~ •• ~.. ~ ..2hk:.__ . na obodnu F 0 i na radijalnu dopunskih zupcanika F...(nastavak) Oznaka Diobcni Radijus promjcr tanjurastog zupcanika dill . Tjemcni ~_ar_o_~.·~·~~-:·-__.--~--. eventunino izvijanju. ----.314.. w Tab li c a 49..__ h.~~_- -"11 dk) ---~. ~_ ••~__ . ~. .~--~ -..4 Sile s ravnim na zubu i s il e k oj e o p ter e cui u vratllo zu b im a @ kod kc ni cni h z u p cani ka Mali zupcanik zlm z Vc1iki zup~.! cos )(k~ F'l Rndijalne silc: = Fo tan 1). i . --.. d" .0 cos SOl SOl [kp] [kp] 485 F'2 484 = Fo tan ao cos . radijalna sila savijanju.••.-..-----.".~~." •. _ Okornito na uzduznu liniju boka zuba djcluje sila F n @ i @. = 1/1 (2 -i. 5. ~c~~~ _ ~~:~:~'~:h:. vrijcdnost iz tablicc 20.~. = ----------I----------··-~· b CO.-.--..::! Vis ina unurarnjcg konusa F.~ 21/1 + C M..-... @ Komponenre sila na konicnom zupcaniku s ravnim zubima -c·~~·8~~ 7.---.-._~~~.

fb odnosno -.--._ . tvrdoca HE malog ~ 1-IB SI varna vriicdnost optcrccenja ~pecmcno spccificnog }3'lv = '1'13 -I.. ql Buv O"rc:d:a: = ZCl q'll BSlY q.~ sin 8Ql i~~._.-.-._-..10... = F.3 --.d.7 aDI noSHO ~ odnosu . ~ 111m = q~ z z b ~ 10 n1mJ Izabirc se prema raspolczivu prostoru iii prema potrcbnom provrtu koji mali zupcanik prema dimenxijama vratila mora Imati.~-. = __!!E.-.----.02 -I -IC 11 din ~ 0. b ~ 1/3 Rill 08 m ' + c f. 487 486 .n.. = MOl n.mm) = krutost zuba svedcna na mm ~irinc zuba...... ------.314. i q.0 2 sin 5" d .::. f. '".lv Y ie :1Ie 1 [kp/mm'] Diobeni premier zupcanika Y = faktor pritiska kotrlianja dan [e u tablicama 31. tablica 27._---_.. a treba iit birati prema Z" j Z'" broievima zuba dopunskih zupcanika i --------------1--------------------_·----Materiial Nazivni okretni zupcaniku M. rcduci- O'rcd] = ZC:l .Iaktori oblika zuba dani su 11 rablicama 24.... Vcliclne A} Osnovni Prenosni B roi zubi Omjer omjer malog zupcanika J¢(h1adi'..!!.'!'.02 .obodna radijalna F...•• - b .-~~~----j----------_-----------k = -- dmn Z. tnblica 27. i 33. j 25. -------------". Rn 2.--SillllI'JlOst u odnosu ~~·\·n~loci ~~imnnost 1~"rMI()~i 1..__ _ b ~!3. prema oroiu zubi dopunskog zupcanika Z" i prijcnosnom odnosu • ZC:l lc=- z.a.._~_" ----.. prema prcma trajnoi lomnoj . ~ = Fo tan (xo sin act I-----------I------~------'----~-··-----·- I'rorucun savoine runo naprezanic ~Vl'StOCC:.l d~1l .parovi mjere . fb B dill "" 0.-----~-----..------------->t F~H = Fo tnn a. izmienicno-promicnljivog aDN "" 0.. .. Ako [e zupcanik s vratilom iz [cdnog dijcla d" "" .Bdl.---. 1.5 •• ----- 1 Srcdni i radiius Rm = dm" . "~ ..-----.az .2-2 crrc-eJ za sluca] optcreccnia (kp/Jl... 22... do! = --~--- - -.. -------------------1 I + ~ f.._--_.----------------~------I C) Proracun broja zubi osi vrto. = me I 'rorncun noaivosti bokova uritisnk kotrljanja = B. [kp/mmlJ mot 13 "-= - 2 M. «0 = ~ Mol dmOl [kp] tan 0" = 0" sinoA cos OA aks iialna ... i 30. _". fb (umrn) . nosivosti (mm) n.5 So = ~ G 1.bc pararnctrj primjcdbc II roj zubi dopunskog Obodna brxinn [mls] na srcdnjcm diobenom promicru K vnlitcta abrade -.s 2d11rol'rl. Ft:: optcrccenie za nul-parovc B =-~ 0Td"2-~ I 21. dml R. __ ..g tan p.[kplmm'] )/ lOOO -Iv· dnl. ••• I I~-----------I~---------------------·dm I - Za nezakaljcne zupcanike velikog + 15 [kpfmm"].._.---.. ~~ _~ "C odnosu dopunskih z. = FrJ = F. > 90° moment na malorn + 0" -----. Srednii Srednii premier konusa zuba diobcni prornjer madill dopunskih tnm dOl "'" Zl1n Z:8: nJ t!-I 00·0'·- dllll v' r [kp/mm'] dm. tablica 28.e OA = 5. nrimiedbc Tab 1ic a 50. (urnm) = grcskc zahvata..---.llmin ..---~--·--···-···--~I----------------------~-.a aka ic zupcanik pcrorn iii drugim naeinorn vczan s vratilom.-------.-~------- Vi+i' --4V"..---.--------m = .5 Pro r a cu n d i m e n z ij a ko n ic n i h z u p c a n i k a s ra v n i m z u b im a Tablica (nastavak) 50' VeIi~inC Jednadibe zupcan ika dm" ..~ faktor toka optcrcccnja.. cos Ii [kplmm'] O.a.--... prema tablicama 29. & I 1 1--------------1------------_·---_·_----_·_···· odnosno b ~ 8 mill.. cos Ii. = 90° 23Za OA < 90' Za Oil.._. faktora I« dane su u tnblici je po Brmcllu 21.3. -. cos 8\11 tan 001 = i + -~-------------zupcanika: ic = ~. /d Vrliednoati pogonskog prijenosnom .. [-Ip-] rnm'' 'I' ~ faktor udara dan je u tablici srednji premier I----~--------Modul Sidoa zuba osnovnog zupcanika ---------. r B} Glavnc Diobcni Duzina Sir..----i l'roracun s ila: I ._. Kut koji zntvaraju Kut diobenog konusa 1 za 0. ~~1 S pcciflcno dinnrnicko ~ nul-parovi optcrcccnje 'c.-".-.5 dvrallla."_.1 R.

zuba: kosi. ~ <po - kutni korak. Buduci da se uviiek veci broj zubi nalazl u zahvatu...315 Konicni zupcantcl s kosim i sa zakrivljenim zubima cos8o~cOs-~:: > > 2. Granicnl bro] zubi Z.. ko' [kp/mm'] dinamicka cvrstoca valjan]a dana je u tablici 35.. Uzduzna liniia boka zuba svedena na osnovne zupcanike moze dati ove oblike ./3. _ ~ ____ ~ zaribavanja Sigurnost protlv Sz=~- 1. I v» J cdnadxbe i prfmjedbe ko = vn y.> k 125 .k = z. Sigurnost bokova ko niic za [edan i za drugi zupcanik icdnaka pa sigurnost bokova trcba kontrolirati zn svaki zupcanik poscbno. Kod konicnih zupcanika s kosirn zubima liniia boka zuba dodiruje krug radijusa p @. Oni se mogu usporediti s cilindricnim zupcanicima s kosim zubima. Zen ~~ = faktor koji uzirna u obzir vlskoznost rnaziva dan ie u tablici 32. Pmo Sirina zuba b ~ 10 Inn".. Modul Inn U normalnom presjeku na celu konusa treba da odgovara izboru srandardnih modula prema tablici 3. evolventni (paloidni) epcikloidni (eloidni)@do@.odul dill. . Kod konicnih zupcanika s evolventnim (paloidnim) zubirna (Klingenberg) evol. spiralni..~H Konieni xupcanici s luenim @ Konicni zupcanici s evolventnim zubima (Iicvohodni) vent a nastaie kotrljazubima (lievohodni) 488 Stupanj prekrivanja ukupni Euk 8.. Odnos izrnedu stvarnog broia zubi j broja zubi dopunskog zupcanika jest. lucni korak . Zamisliamo da je ovdje konicni zupcanik s kosim zubirna i zakrivljenim zubirna zamijenjen cilindricnim zupcanikom s kosirn zubima kod kojeg ie kut nagiba bokova ~"... ___ r.5 Z @ Konicni zupcanici s cloidnirn zubirna (desnohodni) Konicni zupcanici s kosim i sa zakrivljenim zubima imaiu mnogo povolini]e pogonske osobine od konicnih zupcanika s ravnim zubima. imaju u odnosu prema konicnirn zupcanicima s ravnim zubima yeti stupani prekrivanja a time i mirniji rad. Od dva zupcanika s kosirn i sa zakrivljenim zubirna u zahvatu.j" @ Svodenie konicnih zupcanika cilindricne s kosim S kosim zubima zubima na ~"'In C) - rninimalni zuba kut nagiba bob 489 . [ 5.R.:..5 protuzupcanika z" ccHk 21000 + -21r' njem pravca po krugu radijusa p @.5 1. Kod konicnih zupcanika sa spiralnirn zubima Arhimedova spirala irna svoj pocetak u sredistu osnov nag zupcanika.O. a drugi s lizubima (dcsnohodni) zubima (desnohodni) jevim kutom nagiba.. Za proracun stupnia prekrivanja ® i @ mjerodavno ie ozubljenje u normal nom presieku (okornitom na uzduznu liniju bob zuba).5. Zahvat ie postupan po duzini boka zuba. til. ko' [kp/mm'] vn = fsktor koii uzima U obzir materijal Dinamicka evrstoca valianja YE = I.. _ ~ .~. lucni.= do/z @ Razviicni plan kosih i zakrivljcnih zupcanlka konlcnih Normalni m. cos 00 cos" ~".nastavak Tablica Vcl icine 50. iedan mora imati zube @ Konicni zupeanici sa spiralnim @ Kcnicni zupcanici s kosim s desnim. Ked konicnih zupcanika s epicikloidnim (eloidnim) zubima bokovi zubi imaiu oblike cpicikloide i hipocikloide (Orlikon) @. Z 1nnm = ~~ cos (. Konicni zupcanici s lucnim zubima (Gleason) imaiu sredista radijusa zakrivljenia na krugu radiiusa p ~~. kut lucnog koraka ceoni modul . U ostalirn slucaievlrna ys = 0. Pri podrnazivan]u museu Yv = 1. 'Ii . Sb =~.. +[ [0 000 ~1"klll Buv .

2.21/1."-.1"0l. [rnm] d02 - b sin 002 [nun] (. dok u obratnom slucaiu djeluje u smjeru konusa @la: 491 490 . _z. tan So 2 .) Sill ") 002 { kp }... Ilo cos + - tan ~m.Sila F". su.".b sin. _ . F . 1 r. [ = dOl -I. = ..1 "'" Fo ( tan sin 1 0:0 --r.2111" cos 001 [mm) dk2 .R. Zn smjer bokova zubi i za smjer okretanja zupcanika dan na {I~b iznose sile: Rj [0) -...a - za a> A 90° tan a OI = Z2 _ cos (180° ~ Zl aA) tan 00 2 = ~ Z2 .~-- Xf m" 3 k [ =0 ~ 01 + )( R.. cos [. = .Diobeni kutovi iznose za dani kut koii zatvaraiu osi vrtnje zaSA = 90° ~A i dane brojeve zuba ZI i Z1: 0) -r« dodajuci i faktore za eventualna udarna opterecenja i dinamicka dodatna opterecenia: .- SO[ [kp) ~1l10 r: Kad je rezultat proracuna aksijalnih sila pozitivan.~ Silc no konicnom zup~nnik\l' kosim zubimn: 0) znvisnost smjera aksijnlnc silo Fal radiialne silc F..1 Geometrij ske mj ere dOl nuItih ~~>1 p r ij en o s n ika diobeni promjer: srcdnii prornier : tjemeni promjer : podnozni premier: drnOI = Z2 111. rczult~nte. Pri tome pretposta~liamo da sila kola se prenosi sa zuba na zub dielu]e u ~redisnj~j tc:cki yovrSin: zuba.Iu..~.2 djeluie u smieru krctanJ~) r2zla~e s~ na komponente F". + Ck k[ Dinamicka dodatna opterccenia uzimaju se sa 75 % fd vriicdnosti danih u tablici 21.. J3. Sila F" (dol~UnS~Og zupcanika cilindricnog s ravnirn zubima) koia djeluje OkOl-:lltO na ?ok zuba (F" [ ima smjer suprotan smieru kretania.bfJdr)(> sit« FDt i FO:J okomile ~u no rovninu crlon. 111. razlaze se.mikeuzeti sa ~ 2 %. kO!2 dieluie u snueru uzduzne Iinije boka konusa.... ad smicra okrctania i smjcra nagiba bokova.IlA) 5.cos (180 .~ d02 -I. tan (3mo . cos 302 [mrn] . = 1·' ( tan '.315.. djeluje suprotno od vrha konusa. b) odnosi slln na konicnim zupeanicima • koslm zubima drt dr2 = dOL = d02 Xk 2 (m" -I. -I.ool [mm) d".2 Site na zubu tan tan m.2 = d02 d.cos SA Z2 (. Pri tome mora biti fd > 1... -I. cos Ilol ) [kp] tan r.. d~)u rezulta~~tu R.c) cos 002 [mm] tjemeni kut zuba: podnozni kut zuba: tiemeni kut konusa: 5.Imo ilOI 0:0 _. 1 ~ad[Jalnu sl. onda F. Gubici snage u zubirna mogu se za kvalitetno izradene zup.astavlj?n~cl1_l. ~-_- sin SA. _- sin 3n 1 Na @a i b prikazane su sile koje djeluju na zubu. F. [mm] = du .c) cos So [ [mm] 2 tm.! ': Obodnu silu Fo treba izracunati tz maksimalno potrebne snage koju treba prcnuen Fa (COS tan cos .na kon:ponen~e Fo (obodnu) 1 F.2 '0 P'l = 0:0 -~COS l_. iF nn.R u radijalnu i u aksiialnu komponentu dob~vamo aksijalnu silu F.315...

m sirine zuba dana [e u tablici . zupean.. [kp/mm'J Na !@ibprkazan je obican konican zupcanik sa zakrivljenim zubima. Na @Ja prikazani su tzv. Pri podtnazivanju mascu Y.!__ 1 ------- cos 8. ---cos 801 cos" f3mol priicnosnom = z. i ~1 I 1. ----a ~ 0.. v· c f.8-3 2 I 0.k osi a treba da bude sto _...26 do.tomobilc am" ~ 0.5 52.. dan ic u tabliei 28. na Qopb kovano tijelo zupcanika.---~·-_ ..25 bokova Sigurnost bokova ho nije za icdan i za drug. prerna :U16. b) bez pornicanja (obicni zupcanik ulje)..75 Bdln [kp/mm'J B" [kp/mm'J '" = faktor udara prema tablici 22.2 do2. don ie u tablicarna 31. YE = faktor koi i uzirna u obzir rnateriial protuzupcanika. = 6 (Z)mlo = 4).en = ~_C. Orcd Proracun nosivosri bokova: .m) +-s. i 33. Da bi se smaniilo habanje i da bi rad bio sto tisi.__! y = len faktor pritiska [kp/mm'J kotrliania. ko' [kp/mm'J dinarnicka cvrstoca valiania dana u tablici 35. COS 80:1 cos.:n. 0.125 do.315... B= 0. a na <rol)e su dane gcornctrijskc QO~ Kevan i konicni zupcanici glavnc micro 492 493 .0 0. = ieo + 1 10000 .. crr ed 1. z.23 dO' 0. U tom slucaju mogu prirniti po zakrivljenim zubima). Klingenberg itd.5 2.. Tim razmicanjem mijenjaju se na manjcm zupcaniku neke velicine.za nul-parove opterecenie Bdlll «! 0.5.h' 24.) i ceoni modul (III.! B. 1m' [kp/mm') .' . Razmak osl a prema puijcnosuorn omjeru Tabliea > 2.:l. c) ncgativno pornicanie visoka optercccnja. Sb = "0 k j<:n . c~ Specificno dinamicko ..01 ·. valjania YB = 05 ' + ~OO 2E Yv = faktor koji uzima u obz. o kuru dodirnice..316 Konicnl zupcanici s pomaknuthn idni prenos) osima za mfrnosmjerna vratrla (hipo- Proracun savojne tvrstoce: reducirano naprezanie q.0 .ir viskoznost rnaziva dan je uta.26. Zbog ionako mirnog rnda zupcanika so zaktivlienim zubima mo~c se B"ln uzeti same sa 75%.:: z. - .tv = '" + 0. fb [kp/mm'J e 1. 1 ~-j~.. koji nastaju od obicnih konicnih zupcanika sa zakrivlienirn zubima na tai nacin sto se osi razrnicu ®l a i c. ko = YE Y. 0. = 13m..33 d. optcrccenic - za nul-parovc za V-parove B = 0) dw... biraiu se 5.±. Hipoidne prcnose treba dobro ~fJ Zupcanici s pomaknutim osima za mimosmjcrna vratila : podmazivati (spccijalno hipoidno a) pozitivno pornicanjc.).d'Za putnicke i za laksc teretne "f" au. su faktori prema : Zenl h' oblika zuba dani u tablicama = -.'b 2M..Bmul! Zeal i prerna Stvarna vriiednost opterecenja Spcciftcno specificnog odnosu i. 2._~-~- ·-----I··-. bilo suprotno smicru nagiba zuba (negativno)' @c.. Osim oznai"enih mjera treba na crtezu obvezatno dati jos i podarke 0 vauiskom moduIu. Na <lopa prikazan je konicni zupcanik kovan iz jednog diiela s vratilorn. na tekstilnim strojevima i na alatnim strojevirna. i q. + V _!_~~_Q_ dllll krutost zub a s"eden.. . na v. f b (urn) faktor taka optcrecenja. 1 ZCfl2 crred! :.m Bstv - Svi podaci dani u poglavlju 0 oblikovaniu cilindricnih zupcanika uglavnom vriiede i za konicne zupcanike. Izradulu se na istim stroievima (Gleason.:.1~ Tabliea = cos 51.1 dm. hipoidni zupcanici. blici 32... a za teska motorna vozila am".16-1.k iednako pa sigurnost treba kontrolirati za svaki zupcanik posebno. Najmanji broj zuba z . 0 broju zubi.parove Bdln "" 0.22 I c (kp/v. bilo u smieru nagiba zuba (pozitivno) @a.3 Pr o r a cu n nosivosti O'rc.. dana jc u tablici 27.51-2. diobeni promjer dOl. 1.) na kojima se izraduju i konicni zupcanici sa zakrivljenim zubima. = l. U ostalim slucaievima: Dinamicka enstoe. fe (v. CO.5 Sigurnost u odnosu dinamickoi cvrstaCi Sigurnost cvrstoci prerna So = ~~. fb [kp/mm'J dmOl - 1 za V.1 Oblikovanje z u p ca n ika k o n ic n ih 13.. Olll ql B~lV j . kao sto su ceoni korak (t. I ovdje mogu zupcanici biti kovani ili lijevani.pritisak valjanja k = B"v y ien. Sigurnost protiv zaribavanie S. '.3 d. Za cclik Y E = 1. Osi tog zupcanog para sijeku se. . I u odnosu prcma lomnoi SL = ~. i 25.'b _1 Mo. diobeni kut SOl' Hipoidni zupcanici upotrebliavaiu se na automobilima (prenos na zadnje vratilo)..m) greska znhvata.21.02 ~ I ~V-. C)" ~~~:~f."Tooo-' + _--dIll!)1 'i) • + ~.2 dO' _.. B cos cos ql . Na <log prikazan ic kovani konicni zupcanik s ravnim zubima s potrcbnim kotama za izradu rudionickog crteza.

kod cilindricnih zupcanika sa zavojnim zubima postoii osim klizania okomito na bok zuba i klizanie uzduz linije boka zuba._._. budc B ira sc tako da c. e.c) 5. b) kovana tijela zupcanika.._ . .. Primjcdbn Naziv Debljina strani Dcbllina strani Du~ina vijcnca vijcnca na vaniskoi nn unutarnjoi Oznaka e.Ipl:"nici sa zavoinim zubima : a) zuhi ixrczani na kincmatskom valjku (cilindru) i skloplicni ravninu. c..-- .Dodir bokova zubi octvija se samo na duzini E l Bi puta zahvata 0np u ravnini okornitoj na uzduznu liniju bokova Qo:l)c..317 Cilindricni zupcaulcl sa zavojnim zubima Prenosi s cilindricnim zupcaniclma sa zavojnim zubima iesu prijenosi s mtmosmiernim osima vratila.. c) prcsjck okomir na liniiu bokovu Q"~ Lijevani konicni xupcauik rnjcrarna s glavnim Geometl'ijske mjere kovanih tijela knrricnog zupcanika <love Ta b l ica 53. Cilindricni II .---~--~-_. Kut nagiba (~oJ manjeg (pogonskog) zupcanika treba da [e "eel od ~Ol' kuta nagiba veceg (gonicnog) zupcanika 00J > ~02' Dodir bokova zubi je u tocki Qo]). +~~--. Osi vratila sijeku se pod kutom koii je [ednak zbroiu pojedinaenih kutova nagiba bokova : a...-- __ a._.Kinematski krugovi takoder sc dodiruiu same u icdnoi tocki QOf»b. ([o~.:omit (1(1 lil'lij'u bokOVQ oJ Qoj) Kovani konicni zupcnnici: n) od icdnog dijcla s vrntilom. Na ([{}P. dirnenziic lijcvanih tiicla zupcanika na ([o~... Lijcvani zupcanik dan je na Qo~. Isto tako imaiu kutovi nagiba bokova oba zupcanika najcdcc isti smier.Za proracun dimenzi]a vrijede isti geomeniiski odnosi kao i za cilindrlcne zupcanikc s kosirn zubima..._-- _...__ . Dimcnzije tijela kovanih zupcanika dane su u tablici 53. odnosno isti modul 111.. { / \ (IO~~. Zupcanici takvih prenosa irnaju (kao i cilindricni zupcanici s kosim zubima) u presieku okomitom na uzduznu os boka zub~ isti korak...~ ]ednadiba Bira sc tako d._~'.~. vidi He da se zupcanik 1 okrcce obodnom brzinom v u a zupcanik 2 obodnom brzinom V2· U srnjeru zajednickc dodirnice rnoraju korn10~ Odnosi brzina i klizanja na cilindticn im zupcanicimn sa zavoinim zubima ponente obodnih brzina oiti medusobno 495 494 . bude cijel i bro] ciicl i broj ----.. [ podloske za reguliranic ~ zrncnosti b cos B ! Bira sc tako da budc oro] cijel i . I. t]. koia predstavlja presiek MM osnovnog profila. a i isti kut dodirnice 0:".-~-..-. Bira sc tako dn budc Ovo radi lakscg proracunu clicli bra) .. micro kovanih zupcanika c) gcometcijskv miere kovanih zupcanika. oba su iii ljcvohodni iii desnohodni.~_~. b) dodir u lo(ki kincmntskih valiaka.---. L------Ukupna d\l~~na zupcanlkn l~--~~-"~"-'-'-'---' Projekcija sn-ine Razrnak ad vrha konusa oslonc povrsinc do glnvine c. a= <J bJ (~OJ + ~Ol prf'sjek QJ.~ . I. NajCeSce ic 1) ~~ 90°. .":1._. Dok kod cilindricnih zupcanika s ravnirn i kosim zubima postoil osim valjania zuba po zubu i klizan]c u smieru zajcdnicke tungente na bok zuba.

.. -. = 97 400 -'~ [kp/cm] n. a F" = 2 M~ [kp] d.i11 ~all (Po.102 P... ----.p') P" ~ Fr.. habanie zubi jc veliko.. ~ --''60'''' :n /]s "nn... _ c') p F.1 a pri kutu nagiba bokova 0 Tablica 56. Nju mozemo razloziti na kornponente F. 5. -.promjer .:::.jednake Vn"~ VI COS \301 = V2 COS \302' U smieru uzduzne linije boka komponente brzina su Vk 1 = V.p') tan \30 1 = tan p' "<! 0. Oxrraka Zupcanik 1 (pogonski) F Zup~3nik 2 (gonjcni) = V. > r>..SS..... r>. f.~~~~.~_'±_!". = do.3 Iskoristi vast Iskoristivost ozublienia zavisi ad kaeficijcnta trenia !-'--' i ad kuta nagiba boka Po. = d•• + 2 >nn ..2 Si l e n a cilindricnim zupcanicima sa zavojnim I z u b im a Tablica Primicdba 55.p: tan 0 1 P2 1"02 Vl 1 ~ tan p' tan \302 1 + IL' tan POJ -~z = = POI v.. Ceon! Diobcni modu1 promjur I = n1 = n. 5.. SUa Po razlaze se na obodnu Foo i na radijalnu komponentu F.~.. Slicno kao kod pokretnih vijaka. lan(B" o ~T~~~~.. Pri proracunu sila zancmarene su silc trenia okomite na uzduznu liniju boka zuba...:: .£_r_ tan dOl Iskoristivost za IL' = =-cos Boo lJ"ln tan p'.----.\2 PRAKT!CAR III 497 496 . _1t M.-------------d~.69 zu Ii = 90" SarnokoCivost nastupa kod \302 > 90° . 2:6~' = = z. . V. si 11 \30' i Vk2 = V 2 sin \30 2 • V~. II . U smieru uzduzne linije boka zuba djelu]c sila trenja Fn po.. ~~~-~~--~--''''------~--'' .__ --_.1 Geometrijske mi er e c il ind r icn ih z u p ca n i k a sa z av o j n i rn zubima Tablica 54... .-=------_. . a uzeto je u obzir trenje u smieru uzduzne linije boka zuba. . -_----_ Razmak Sirin. .~ 90" = '/{z postize se kad [e Po 1 Brzina klizania Vk -C... 1. = premier kincmatskog kruga zupcanika n. os i zubi ------~-------.8! 50' 0.317." daie rezultantu R.-~----. _ . - _ ..~. r~ Oznaka K ut os i vrtn]e zu a = 90° -~z ~= zn 11 = 90" Prcnosni ornjcr za 3 = 90° i 1-': jc u tabl ici 56.-. --. U normalno] ravnini u tocki dodira djeluje sila F.. _--_.--. --~---- __ {l. Zl ---------~._-_ ..p'.cos ([l..nls~ = cos Botd":l: cos r301 dOl i = _1. '-~pO) [kpJ F".82 \30 ~-------'----'" Tjcmeni prornjcr _ ..317.:\17. _--------------_..Iskoristivost u zavisnosti ad nagiba bokova Po dana --.-.p') ~k~~J~~----_---~[kpJ (j01 Sile no zubu cos V2 = V. p' = reducirani kut trcnia tanp' = ~Icos "no = rcducirani koeficiicnt trenia V:· Pri dobrom podmazivaniu tan pi ~ 0)1 d.-------Fo.78 40" 0.. Ono [e jos vece s obzirom na uzduznu komponentu klizau]a. F.... d" V.. cos \301 \30' \302 nl 60 [mjs] rr • n2 ----. = 'j + tanp'tan POI 15.2. d'10bem. 30' 0.-cos = d02 60 [m/s] Rndijalne s ile Fr~ = F [kp] cos ({l" .._-------- Akaijalne s ilc _- 1'.) [k ] •• ot cos (B.79 70' 0. i Po.------. Obodna stla ..... tan(1\. Zato se cilindricnim zupeanicima sa zavoinim zubima :. Zup~... = 20" 60' 0.._!.75 -~z r» 0..1 . <10~okomito na bok zuba. l"Ol 1"'02' 2. = _ F . ...4 Pr o r acu n nosivosti Buduci da je dodir zubi u tocki.-. [kp] v~ t' d v. . i Vk2 imaju suprotan smjcr: 5.·_-- sin = cos a02 a V2 ---- sin [m/s] cos aD.nlk 1 (pogonski) Zupcsnik 2 (gonjcni) Primicdba )_317. kola sa F. Maksimalno 3 + pi '-2' pa zato mora biiu.. usl ijed trenja izazvanog uzduznhn klizanjcm bokova gubi se dio dovedene snage: 1 .. .

sp".=cbC".. Kalieui celik na knljeni colik" 8 Vaznc ic obilno podrnazivanie Sigurnost protiv habania (sigurnost protiv zaribavanja) Gubitak snage . Budu~i da je kod pu_inih prenosa uvijek ved broj..~ FO}_. 1 S <:>bzlro111 to da JC dodir medu zubima u liniji.jII~ Razlicitc kombinacije mogucil. prenosni omjeri i = 1 do 100 i vise. c) g:loboidni puxni prenos (globoidni .. kod uredaja za upravlianie brodom.ez.sijalni razrnak dvaju istih bokova zavojnice: Za yiscvoj ne puzevc P . Puzni prcnos radi b. [111m) qT PI [kWl i Ilk [mm] kincmatski premier pogonskog zU1'canika faktor temperature (v. rekstilnih srroleva. Da hi se smanjilo habanie I gubici trenjern. U usporedbi s ceonim i konicnim zupcal1lClma om su za 1St! prenosni omjer manji i laksi. liftova. Omogucuju isto ta~? da ~e snaga s jednog pogonskog vratila odvodi na veci broj gonjenih vratila.cni . Kut kO)I. Qo~c prikazuje puini prcnos pri kojern i pui i PUZllO kolo ima globoidni oblik.<l] . E-pui. Izrncdu ta dva koraka Proracun cos '(0 . uz koii omjcr se mogu prenositi vcce snage s dobrom iskoristivosti. <l...!2. Snaga koiu je puinom prenosu uspjelo prcniieti iznosila je"" 1000 kW. 2/Z 1 > 1 visina tjernena glave mjerena od kinematskog na savijanie nijc potreban. kut t:~ uspona na diobenom promjeru moduli mogu biti normalni 111. ~e.. ~~. tnblicu 57) ulazna snaga = F 01 VIII 02 prenosni ornjer 'c.[kp]..~ Zt nz kruga Normalni korak tn . za pogone centrifuga i pumpi.dopc[kP/mm b tno dop c 2 ] Dopustene vrijcdnosti faktora opterecenja faktora temperature qT Tablica 57.Na ([oj} prikazane su niihove moguce vrste. zavisno od nacina izrade. Prjmjedbe Spnrivanje materiiala \ Dopujitcnn zina kl izania Vk br-l [m/s) dop C (kp/mm'l i Kod kaljcnog i bruscncg proluzupcanika u sprcxi sa zupcanikom od s ivog Hva ili bronco dop c )C za 25 % vcce \-~ 2 5 konicnim zupcanicima s pomaknutim osima irnaju ti prenosi vecu duzinu staze dodira i mirniji rad. 0 Prerna geolTIctrijskom obliku bokova puza. globodni puz (v. 7. ?sim toga. razlikujemo ovc oblikc zuba puia: A-pui. 1'= 1 do 15. kao i za pogone stolova stroieva za ozublienic. ali moze biti i drugi. ZUbl Is~o~obno. a za veee prenosne omjere i jcftiniji 498 Prema nacinu izrade puza kao standardni moduli 111: cos Yo "~ i aksijaln i Visina uspona P je ak. ([o~d prikazuie puzni prcnos pri kojem je konican put u zahvatu s globoidnim puznim kolom. za pogonc rotacijskih bubnjeva.. Dosad postignuti okretni moment na puznom kolu iznosio je "'" 70 000 kpm. globoidno kolo).. K-pui... U usporedbi pak s cilindri(.t:en~sesa~o m~nje snage. I.i globoidno puino kolo (globoidi su rotaciiska tijela nastala roriranjem kruinog luKttj.. pur" a. na O~?g11CU)~puzm.1 111 111" 5. b) globoi<lni pu:. u.iva"ja pll..llim zupcanicima sa zavojnim zubima imaju vccu nosivost i bolju iskoristivost. 'Takav pre nos naziva sc spiroidni. motornih dizalica.vratila medl!sobno z~tv~raj1! naj~e~ee je 90°. Puini prenosi primjenjuju se kod rransportera. sparcn • globoidnim konicnim zllpcanikom) pur. apn n:lUltl~h~aCl)l.do 4). .U usporedbi p. Kod alatnih stroieva dolaze u obzir za pogon blanialica. Dopustena obodna sila: FOl. vertikalnih husilica.-"ih prcnosn: a) cilindricni pU'-Ili prcnos (eilindr. N-1'ui. o15odna sila 80000 kp. . p~enosl veeu o1'teI'ct!vost. Prcnosni omicr puinog prcnosa '" l~ ~. Takvi prcnosi posebno su hladeni. pri redukciji broja okreta. Imaiu veliku iskoristivost i male ugradbene mjere. buke: ?vent~all1l titran puzmm se prenosom prigusuju. Danas sc ti prenosi sve cesce prilnjenjuju za prenosne omjcre I : 5. postoii omier: i aksijalni korak ~'.:!.. ([oryaprikazuje cilindriclli Plli. zubi su kaljeni.' spnrcn s cilindricnim kolom. c~. <I) spiroidni prcnos (konicni pur. gloi)oidnim kolom). tablicu 58). zahvat~ (2 . <fop. Uz odrcdene uvjetc mogu se tim prenosima ostvariti V1SO~~ Iskoristivosti (do . a podmazivame se izvodi tlacnim uliem.318 Puzni prenosi Puzni prenosi omogucuju prenos snage na mimosmiema vratila. H-puz.Ogbprikazuie cilindricno puzno kolo i globoidni puz.3c IHZl do 1 tan Yo !!. da bi se smaniilo habanje. a premier puinog kola bio je "" 2 lTI. moraiu bokovi zuba biti glatki i dobro podmazani. Puinim pl'en?snna 'p~stiz~.~ = 98 %) . Stalno je u porastu primjena visokoucinskih puznih prenosa s lcaljcnim i brusenim puzevima i s posebnim oblicima bokova. Dosad jc puznim pl'cnosima postignuta rcdukciia broja okreta s puza koii sc okretao sa 40000 /min.<!.

N-N prcsjek.-.. daje oriientacijske vrijcdnosti kuta dodirnice 0:". u . Globeidni puz T'ijclo globoidnog pu. n izrada [c tda od obicnih pu'nih priicnosnika.. u poprecnom presjcku okornitom na os vrtme Arhimcdova spirnla.. 951 vrtnJ. Rudijusi diobcnih promjcra promjcnliivi su pa se mijenja i kut uspona. Za izradu globoidnog puza i puznog kola potrcbni su posebn i alati. f) glo- U normnl~on1 prcsjcku N . na ticrncnu puaa...nog kola daj 11 mcgucnost stvaranja dovolino visokih hidraulicnih pritisaka.. Puz sc izradu]c na to.sIck )0 pribliznn Athimcdovn spiral a. ------.e ~no tokars. - tan 0: eos Yo 00 Kako raste Yo (kut uspona). Dobra nalijeganic konkavnih bokova puia i konvcksnih bokova pu. Rcznnic zubi PUZil mozc sc izvrsiri po .~ prcsicku.kom stroju trapcznim nozcm. Izrnedu kuta dodirnice u prcsjeku N -N nom prosjeku (u ravnini osi vrtnje) postoji cdnos : tan 0: ac aksijal- = ~~ . uvieti rezania glodala puinog kola postaju svc teii. strom trapcznirn nO~CJl'L O~trjc~ nosa polozcna 1C u rnvnini os j . okornito na s rcdisnj icu meduzublja p~ofil )0 !spupc?n. . glodalo trnpcznstog oblika iii brusna ploca trapezastog profi In daj u malo is pupccne bokove a u aksiialnom prcsjeku udubljcne bckove pulia: S obzirom na icdnostavnu izradu alata kao j S obairom na iednostavno Lglo~anjc PU~il til s~ vrsta puzcva zbog ckonomicnosti siroko prirnicniuic. ---~-. a time dovode do mnlih gubitaka i dobrc iskonstivosti . N zubi imaiu Irapczm profil.. k"rs~om .---. PU]. nacin Tablica izradc 58. E-puz odgovara cilindricnoru zupcaniku s kosim zubima s evolventnirn profilom bokova i s mnlirn brojem zubi.. Ostrica noza post3vl}~na ie u ravninu normalnog presieka N . - = 501 ..~.--~~_---------prrjjfk N~N kroz sr~dUJ~ mt:'&Jlubf.~~30· . Yo do 15' 20· iznad 15' do 25' iznad 25' do 35' 25' iznad 35' --«fill 221/2' . Kut dodirnice (zahvatnc liniie). ceo~l pre. Profil zuba plli.. U normalnom N .N) okomito na srcdisnjicu mcduzublja.. c) K-ptlz. --_·_----_····_--------_1 ijll~ Oblici zubi cilindricnih i globoidnih puzeva: a) A-pu~.a f) U norrnslnom presjeku N -.e profit je konkavan.. stupkom odvalnog glcdanja iii nozcm.ravnl. JSpupccn_.lll..N okomito no srcdisniicu mcduzublja. a 11 nk sijnlnom prcsjcku zakrivlicn slicno hiperboli. om·-I ka Slika Karaktcr istike. dobiva sc glodanicrn Hi lu-uscnjcrn glodalom ili brusnorn plocorn. u zavisnosti od kuta uspona. prcsicku profil ie evolventa.. r H"pu.. Globoidni priicncsnici visoko su optcrctivi i imaiu dobru iskotist ivest.. tnje. sc l~radu. Zbog izradnih uvjcta biraju se pri vecim kutovima uspona i veci kutovi dodirnicc (0: Tablica 59.a prilagodcno ic t ijelu kola. c) H-pui.!. ima profil kruznog' luk a. boidni puz b) N"puz. koja u prcsicku okomitom na sredisnjicu mcduzublia. d) E-puz. Kincmatska os tih puieva Ie.. 00). U ceono". nacin U aksiialnom presjeku zubi imaju trapezni prof I :' presicku okornitorn na kut usponn zavoinice prolll )e.Oblici zuba cilindricnih Slika puznih prenosa Karaktcristikc. (nastavak) Tab I lea izradc 58... Orijentacijske vrijcdnosti kuta dodirnicc u zavisnosti od kuta uspona Tablica 59.

/d. = tjemena Broj zubi kola visina alata Bro] 1..---------- --~------------------. __ ·' t.~~)pna ~~ ~!):::Illcna zracnost ([olf Pullno kola s pozitivnim profila pomicanicm Tjemcni .--- ... --- __?_~~_~~----. .«c __ ~. .'_~ __ .. 2) licvohodni kut koji zntvaraju os i vrtnie 90") puznih prcnosa moze se ukupna iskoristivost Ol'ijentacijski uzeti prema 503 iablici 61.---~ tg y o "~ "' z. Razmak osi povecava S~ odmicaniem alata za vrijcdnost + xtn od sredista kola._-_..S i koln ----~.----'._ .. . ..... -i. -----~.---~ V""iski promicr kola .~~~ •• - •• c-- '" N) til" n_. Pri tome se alat za izradu (glodalo pu:<:nogkola) ne miicnja.. < IS· > 15· '{'jcmcna viainn zuba Pomakorn profile takoder se. 2h." _________ Modul u ravnini ...-..]~O~~~:_-~~'"--__....------'~~- osi vrtnic puza puznog kola .~_~ dk. = dot -. Razmuk Korisna os i sjrilla zubi Sh'inn kola ------_.. Obratno nastaje smanjenic osnog razmaka. ~ _2.-~ o ... -~.-.....__ _ ...-._.x . _~ __L..4 Dimcnzioniranje puznih pl'cnosa (Oznake dane na dow) Tablica Primjcdba 60..._.~~-~. .-...~ .. Puzni prenosi mogu se na isti nacin kao i cilindricui zupcanici korigirati pornakom profits.:\18.-----... --.~ _. -··- . -_.. 502 .-.~ korak na t.' 'T~~.t.... .~.'..__ ~ ..5.~-..__ ~_!I -C _l!!._--= z~. a Z2 .. 111 profila: -I. O~2 t1J _.--. __ b dt...b --'" L + 2 til + l. ....d.-. -. \ d . "~ d" -I..) til ::..._____.-~-.~--'-------._ . __ _____. -··---'- ..~· 1'/d.. U mod"l N Norm..2 hk promjer pll:l.-.~_ (Z2 -I- 2x) m +. d" •• --~----__ _________'_' __ ' •• T . moze postici odredeni razrnak osi (pove6:m iii smanien)._-_ _.-osi vrtnje (" ravnini ~- Pit.__ '" dk...' sin z -- kola 0:..~---------------~~.l:J.-."' . jI __ ~-. -I.. ---_..do I puza i kola --.-. --_________.--.ubi pu.._.-~ Brztna klizanja bokova puza Normalni Komk ubodu .. --.3 Kor ek ci j a puinih p rcn o sa Qotf ..) uzinR puza '" 2 (I Vz. - Tjemeni prornjer kola s pomakom dk02 ~" I'renosni omier .~~··~_~-- -. 5.._..-. _l. Vrijednost pomaka pl'ofila: X • 1!/ .---~r _.318.2~ .~I. 2 hI dh = d" ..-~-...----'~-~-~...-./'" .....1 ---_. "....2 ~~_. Razmak 05i: a"" Z2 111 1.._ . --~--~.---..2 h: til .5 Gubici Suaga 118 s n a g e p uz n ih pl'enosa puzu ako se pogon izvodi preko puza: Pri projektiranju 'di~ Puzni preuos s cllindricnim puzcm (:-:1 ~.2 Gra n ic n i bro] zub a Ilk..---.'~.. .'.. I J ••.__ . -~"_' . kao i kod cilindricnih zupcanika.y.. II 1'.._--_. 1m -._.. im ". .._. --..~--~..!..~.-----promjcr ------~-~- ~----.._.~--. III 2 .~).2 ilk dk. - TIUI aka as i vrtnie 'l.ozni promjer ---:f ..:ltvamju kut ad 90" ~-= ._.-.- -.-~..-------. 0.-~. -.<-~ 5..· ._.2.-. nt y..".. na osnovi broia zubi puia. _------------- ~'L_-...--.-.318. - ~ .__ ..-..... " l_)iubcni promjcr puia Iliobcni • -_.---~_--ljevollodni ili dcsnohodni Uspon Kut uspona no diobcnom krugu . mli re til cos Y e ...-~..lni korak . tn .-~..--. Kratica z._--_... I----'- Pndn. . _..318..' rI" -I.

Ako je kola pogonski dio: . .~ 1. Kontrola savojne cvrstoce dosla bi u obzir ~am?. kvalitctne izradbe pri velikim brzinama klizanja i tekucern trcnju...85) 0.~ [kp] F'2 Po..65-·· 0.dopusteni koeficijent opterecenja dan ie u tablici 62. p.65 1luk ~ 0.d61 . ~ aksijalnom silom: Tablica ?. vratilo puznog kola i ldaji optcreceni su ovim silama: ." pri projektiranju prenosa 61. /0 II 20 V4' 50 broja 'i19 Silo na zubima pu "nog prcnosa nje.n)e ~akvlh sporohodnih prenosa.n• = (L' nastaje: (L. na radijalnu i na aksiialnu komponenru. dobivenog mjerenjima: o v tan p' = (L/eos Samokoclvost pri tan P .nih --'. Iskoristivost ozubljenja Aka ie put pogonski dio: radiialnom: .korisna sirina zubi b ~. (L = 0.-.Orijentacijske vrijednosti za '1)._ faktor broja zubi dan ie r._.2 (t t> V k" v- t.8 47 0. dobivamo ove silc: okomito na bok zuba pod kutom 0: no djeluje norrnalna sila FN dodirnice = ---~ ~. a isto tako i za puzno kolo.02-0.--. sila trcnja I'. t.3 1. "" 0.:.0.FN djcluje tangcncijalno na srednjem prornjeru zavoinice pod kutom uspona Yo rezultautu koja se moze rastaviti na obodnu. Za sarnokocive prenose izlozcne Jakim potresima 'I)"k "" 0. Vriiednosti u zagradi vrijcde za tacna izvedene prenose (visokoucinski prenosi s tekucim trenjcm bokova).7 Pro r acu n n o s ivo s t i p uz n i h p rc n o s a Normalni puzni prcnosi izvedeni u prosjccno dobro] kvalitett im~j~ relativno nisku iskoristivost. a broncano kolo norrnalne kvalitete izradbe. . Puz.0 . Q!~ Faktor zubi (fz) pu. puzno vrarilo i lezaji oprereceni su obodnom silom : FOI sile FN i IJ. Sporohadn.._. pri y o .5 Ct. ncobradcno. -~ naiveca obodna sila na "'02 [kp] kolu (udari se moraju uzeti u obzir) .korak u ravnini osi vrtI" [mm] I. 60 70 prcnosa 504 505 . Za norrnalne prenosc pn ~O)lma )e brzina .45. proraeun se izvodi na temelju dopustcnog kocficiienta opterecenia zuba. h [nun] = 1 ._ obodnom: P02 FOI "'" --"---.\318. Prema uvjctima pogona i vrsti prenosa gramca opteretrvosti prenosa odredcna ic: dopustenim zagrijavanjern cvrstocom habanja savoinom cvrstocom. ako je ulesistenie u kotrliaiucim lezajima pri Yo ~ 6" ako [e one u kliznim lezajima (1.88) I 0.4 .habanJc ie takod~r znatn~ tako da snaga koia se prenosom moze prenijeti mora biti ograuicena. na QrD .1. 5.1.5°.9 0. '"' 8 vals.75 (0. tj.l prena.kllzan)a '1. (L = 0. Zu norrnalne prenose savojna cvrstoca leii obicno mnogo _viSe od graniee z~grijavanja i granice habanja.dol' c [kpjmm"] f z " b .I-- . U radu se razviia prilicno visoka kolicina top line. I I 1 I I I 2 I 3 I 4 - radijalnorn silom: Fn = FOl 0. [kp] .318.1 za put ad lijevanog zeljeza.aksiialnom: tan(yo+p) .~ I- la 0. Razlog je tome p~lusuho trc.6 5 0.90) tan ((no cos p' -sin (Yo + p') [kpJ I I (0. P02 ~t ~ (6 1.FN daju 2Mol = .01 za kalieni celicni put (lepani) i za puzno kolo ad fosforne bronce.6 Sile na z ub u Qlg Prctpostavimo Ii da sc sile prenose sa zuba na zub samo preko tocke C.80 (0.78 -0.75-0. ko~ udar~llh p?gOl~a i pri upotrebi krhkih materiiala kola.sl su u tom pogledu nepovoljniji od brzohodnih.80) I I Puzno kolo..55-0.025 za kaljeni i za bruseni puz celicni. = 0.82 (0.[kp} ~ dOl dop c [kp/mm"] .

.. Na Ql~ prikazano je Iivcno puzno kola.55 0.-:=-l-1-~--.5 0. i'tI'I.. [kp/mm'] kod Vk [mist Ccntrifugirnna Spccijalnc Aluminijskc fosforna bronco lcgure knlicno.23 dop I.65 0.Vrijeduosti za dop c za normalne puzne prenose TP = 100% = trajni pogon (pr! intermitirajucem pogonu.110 kolo ima obicno poseban vijenac i posebno tijclo kola s glavinorn.35 0. bokovi bruseni 0.30 12 c •• Viskoznost [OE/50°C) kod c [kp/m". bruseno lepano 0.nog..9 Vrijednosti za dopustene d02 [mm] --.mcdjal puz. ··oc Ih zina klizanja ". s visoko opteretivim materijalima puznih kola. Sivi Iiv ookovi orusen i 0.kola ---r--.. s tom razlikorn da se miesto obodne sile Fo u proracun uvodi Foz (obodna "ila kola).. pobclisano.) i prcma koeficijentu optercccnia kOZ110St Lcgurc aluminija kaljeno. i'ror<1CULl tijela puinih premier kola C C(:w n faktor kula dodirnice .65 0. na Qljjlb Iijcvano od legure lakog metala. b to' bl Prcma brzinama klizanja (V.IlH kola ad lakih metala iii od lcgura cinka obicno su sira od broncanih.28 0. vrijednosti treba mnoziti sa 1.13 I I _ . bokov i brusen i Fosforna bronca liicvana u piicsku 0..~ cos u"o sin 0:.65 0. O.j-e-u-r-on-j-av-u-n-je-ll-'~I •• c Vrijednosti dopustenih pritisaka valjanja k« za prenose hladene cirkulacijom ulja i u tl'ajnom pogonu (TP = 100%) Tablica 63.--I -·-8--I-~-··-4-r--8---kalienc . dop c Ikp/mm'J --M -.85 1..3 0. -- Potrebna viskoznost maziva za puzne priJenose Tablica kaljcno.-12-20 8-··12 20·..65 _. Ostule dimcnzije dane su u tablici 38. < 2. brusenim i lepanim bokovima cclicnih puzeva. ~\1..45 ..diobeni Oblikovanj c pu z n ih prenosa pritiske valjanja dop II.49 O._. 0.31 Ccntrifugirunl liv fosforni poboljsano. bokcvi rczani o. Viicnac se na I lido s glavinom presa Qjji)a..12 0.30 20 [2 (j)~ Vcxivanic viicncn s tiielorn kola: a) prcsanje. [mlsl <2 I 1--·-~. O:no '(b [") kut uspona na temcljnorn krugu cos Yb =c cos '(0 cos 506 507 . bokovi bruscni pri v~ [ms] I I 0.7 ~~ . I za 8". 1'\11. s dobrim ulczistenicm. mogu se mnogo jace opteretiti.. --" 2 za kut boka zuba u ravnini osi vrtnje tanlY.-". _ . Na QIJl9 pdkazano je puzno kola od sivog liva. Visokoucinski puzni prenosi s rlacnim podmazivanjern. s kucistem hladcnim pomocu rebara iii s hladeniem ulia cirkulacijom. dane su u tablici 63._---- o.s I 0..32 0.45 0..29 0. puz. Izvcdba Matcriial puznog kol a Tla~IlO podmazivan]c ~cm!iog pui.4 ··_·1··· 0.-. iii veze viicima Q1Wb..2 I 0.'J 30-40 20 -.w-rO:.1 maziva bira se prema tablici 64_ 0) Lcgure cinkn 0.s 0.4 ---_ .l 0.29 0..35 0.47 0..3-1.3 0.-.1>0 Vrijednosti za dop c vrijede za prenos u trainom pogonu s tcrnperaturom ulja ~ 70°C. 0.25 0.. i. 0...4.45 0." za spiralni puz = cos Yo sin '(. na Qljjlc kovano puzno kola.... b) pomocu viinka 5[e7.8 .15 ."o C~ 2 tun rt. potrcbna visf." "'I_o~_1 0.2 64.5) T'a b l ica 62. a dcbljina vijenca tiiela "'" 3 m (iI~.35 0.3[ 0. a za evolventni Em ~ kola izvodi se prema podacima koji su dani za cil indricne zupl:nnikc.no/cos i'. rezani bokovi 0.350.75 aiuminijska i cinkovc --~~-----lcgure ' -------- I Ako ic pogonska kal icno.45 0.35 temperatura :0:: 60 ·C_ \J18. Oni se proracunavaiu na cvrstocu habanja (pritisak valjanja): 20 () ·-10 8 6 [2 > 10 :LlJ H.65 0.8 Po d maz ivan ic c· P02 _. faktor stupnia sprezania ". s kaljenirn.2 .as I 0.26 0.. Dcbljina vijenca puznog kola s posebnim vijenccm uzima se 4 m.5 ~.

u icduorn s vratilorn dijclu Qii> Obllkovanie puZa posebno nil vrati lc nakl inicnog Diobeni prornjer puza uzima se orijcntacijski. b) lijevana puina kola od lcgure lakog metala. c-nosac zupcanika) nik. a omoguceno jc da se i pri velikern prcnosnorn omieru postigue koaksijalnost pogonskog i gornjcnog V1"(\· tila. c) kovana Puz moze s vratilom biti od [ednog dijcla ()). d do nastO)atl.5. uzeto ie: 120 [kp/cm '] U suvrcmenoi konstrukciii prcnosa sve vise nastoii da se 111jC8to bicnih preo nosa upotrijebe planctarni. To omog\leava da se preko centralnog zupcanika prcnosu dovcdu vrlo visoki brojevi okreta (i do 30000 l/min) tc da sc u prcnosu rcduciraju na potreban broj okreta (dolazi u obzir kod plinskih turbina). Kod obicnih zupcastih prenosa svi zupcanici izvode samo rotacijska kretania oko svojib osi. Pretpostavimo Ii nisko dopustcno uvoino naprezanjc.319 Planetarni prenosi Zupcani prenosi mogu biti obicni @ i planctarni ((1~'. b-planetarni zup~a' nik..14 i = 65. ali je iskoristivost u takvim slucajevima niska.9 Opcenito pod diferencijalom razumijevamo prcnos pri kojcm. Vratilo puza optereceno je na uvijanjc i na savijanje. ako su puz i vratilo od jcdnog dijcla Q(fl: dOl"" dOl"" do 2."1 ~~ 6. Izbor rna Ako je poznat modul dijela Qt~ 1 "" i broj zubi puza uzirna se : vojeva puza prevelfcini prenosnog omjera 2m (l. vrijcdi same ako jc bro] satclita veci od dva). osim planctarnih zupcanika (satelita). a nosac zupcanika (d) se okrece. Ldaji svih okrctnih diiclova prenosa. i kao diferencijali. 8.3 + z1/10) kod naklinjenog puza Ql~. Planetarnim prenosirna mogu se postici i vrlo vcliki prcnosni omjeri (npr. Primjenjuje se kod raznih dizalica da bi se omogucilo postizanje veeeg broja brzina dizanja. 'I'akve vrste prenosa. grana na tolik broj mjesta koliko ima satelita (planetarnih zupcanika) po obodu ccntralnog zupcanika.p. z. tj. 508 6-. mozemo zanemariri savijsnie i premier vratila puza racunati : dop 1'. c-nosne zupcanik:l) tilo koaksijalno i pri kojem pogonsko i gonjeno vratilo imaju isti smjcr vrtnjc. 10. rucici). a vijenac (c) s unutarnjiru ozubljcnjcm se okrece.) kod puza i vratila od jcdnog B roj v. b-planctarni zupcanos pri kojcm jc pogonsko i gonjcno vranik. 14 Y' I Tablica Pri prijenosnorn omjcru i = 30 i = 15-29 i ~~ 10. d a se 0 d rZI stan d ar d'monos -1. Isto tako se planetarnim multiplikatorima mogu gonicnirn stroicvima dati visoki brojevi okreta. i = 10000). kao mehanizmi koji omo· (jj) Oblikovan]e puz. To ima za posljcdicu manic opterecenie zupcanika i mogucnost upotrebe maniih modula. dok je na ([Ii> (prcnos sa suprotnim srnjerom vrtnje pogonskog i gonjenog vratila) nosac zupcanika (d) ncpomican.:up~a. kod transportnih urcdaia pogonskcg i gonjcnog vrapogonskog i g()llicnog Vl"3" i kod motornih vozila. a Ql~ koaksiialni planetarni prenos sa suprotnim smjerom vrtnje pogonskog i gonjcnog vratila. Iskoristivost planetarnih prenosa moze biti vrlo povoljna. centralni zupcanik. Prednost je planetarnih prenosa i u tome sto je unutrasnjost prenosa potpuno iskoristcna. Planetarni pretila. Orijentacijske vrijednosti za izbor broja vojeva ptlZa tl zavisnosti od prcnosnog omjer" dane su u tabli· ci 65.lovodi na tzv.l~ Planctarni prcnos sa prenosi uspjcsno primjenjuiu kod alat(j"j~ Plnnctarn i prcnos s suprotnirn smicrorn vrtnie [cdnakim smicrom vrtn]c nih strojeva.4 + 2 ]1 z . Ove mogu biti vrati la iii osovine. Na Qt!} [e ozubljcni vijenac s unutarnjim ozubljcnjcm (c) nepomican... sc ti (j. Srcdisnji zupcanik nije posebno ulczisten. Nekad se planerarni prenosi primjenjuju )lllCUjUdva stupnja slobode. Prcdnost [e planctarnih prcnosa p1'cma obicnim prenosima i u tome sto se snaga koja se . a ulozcne su u kucistu prcnosa il i u postolju. koja takoder rotira. Pri definitivnom utvrdivanju diobcnog promjera do 1 treba . canik..5 d"r 3 d'nr III (d" '" d vratiIa) (dl z vr ~~ d provrta puza) 7. s nosaccm zupcanika tila. koje k proporcionalno razlici brzina prvih dvaju kretanja. kao rezultat dvaju istodobnih rotacijskih krctanja S razlicitim brzinama vrtnjc. imaiu rnogucnost prenosa vclikih snaga na malom prostoru. Dana. S okretnim nosaccm (d) koii sc nc okrece i zupnosi za pogon brzohodnih strojcva za zup~anika (d) i nepokrctcnnirn viicncem (c) S uuun [rn zupcanim viicnccru prcnosni omjer I : 12 primjcnjuju se s rami im ozublicnjcm ko] i (e) s unutarniim ozubljcuSpjCh0111. okrecu se (rotiraju) na voelilici (nosacu. a vodcn je zahvatom sa satcl itima. 509 . 8'2 (jJ} Puzna kola liicvanu ad sivog liva: a) l ijevanu od aivog Iiva.(19prikazuie planetarni pre( sc okrcce (a-ccntralni zupniem (n-ccntralni . = 1 =2 =3 =4 iIi 20. odnosno rnoze biti naklinjen na vratilo (j)9'. nisu radi[ulno optcrcccni ier na njih uvijek djelujc par sila (to. pa i kod alatnih strojeva da bi pOl'ratni (neradni) hodovi mogli imati veee bl'zinc.oleva pm::a dOl"" 2m(5. mcdutim. dolazi do treceg krctanja. Pri planetarnim prcnosirna pojedini niihovi dijelovi prenosa (satcliti) izvode istodobno dva rotaciiska krcrania.

Takav 6e pl'cnos bitl rcduktor broja okreta ako pogon dolazi od 1. Kako je praktic110 z 3 > z 1. Takav tl'Oosni prenos pri kojem su osi pogonskog i gonjenog vratiia koaksijalne odlikujc sc malim potrcbnill1 prostorom te ima cak sest !ilzilih moguenosti krctanja: 1\.3.. rezultat je dvaiu utieca]a.. Zupcanik I je nepomiean. prikazanim na Q2W. koii moze biti s vanjskirn iIi s umitarnjim ozubljenjcm. Kut koji medusobno zatvaraju jest (Y. moramo ga za neopravdano uciuieni jedsn okret vratiti nazad. drzati da se ne okrcce. -plaMtami ztJP~(Jf}ik Na Q2j) dan je normalan prenos s cilindrknim zllbin"la lIll lI2' 1.l za 'ldz. odnosno u nicmu kruzi zupcauik 2. . __ • ~" n.. V4 jednake. prcdstavlja brei okreta n I' Tako S1110 postupil i i na Q 2j). Naneserno l i u dodirnoj tocki zupcanika velicinu obodnc brzine v na radiiusu )'.medu 1 i 2. u mjcrilu pnralclno S v I' Kroz tocku A povlacimo okomicu. a kroz B paralelu sa zrakom btzine I tc dobivamo tocku c. moramo ga sada. Ako nam je broi To je jednadzba . Planerami prenosi rnogu biti sastavlieni od cilindricnih i od konicnih zupcanika.11pcanik 2 stoji. pri vracaniu Z3.).". "" --. koii se mozc okrctati oko osi 1. Kut koji rnedusobno zatvara]u jest a I' Kako su u tocki G I brzine v! '" V2. zamislimo opel da smo cijeli sustav okrenuli za jedan okret natrag. koje se okrcce. glavni zup6anik 2 i 110sac zup6anika N imaju isti smjer krctanja. jos i odvaliuie i time se zupcanik z 1 okrece jos brze. tan (Y.1 i 1. A buduci da ie nosac zupcanika N vee ucinio svoj jedan okrct. a prakticno su granice prcllosnog o1l1jera izmedu 1.= 0." (lg 1").hachovom mctodom. odvaliaiuci se po zupcaniku 1. daie zraku brzine 1. a glavni zupcanik 2 suprotan smjer krctanja. koii su mcdusobno u zahvatu.319. 1'.n. Ako nosac zupcanika N stoji. 3 . Kako je z~ cvrst i ne okrece so. 2. . moguenost: nosac zllpcanika stoji. Omjcl'c kretania )11oiemo dohlti i graficki Kut7. imatno i odnos z 3/Z J > 1 pa je i prcnosl1i omjcr i > 2. okrcta poznat. a oko njcga.2 okrerao zupcanik z .3 ". zahvata u 3 i 1 (z.. 1 i Z2 jednake 'U I "" V 2. Du bismo dobili vclicine brojcva okreta n 1'.f1. a centralni zupcanik sc okrece. Spojnica izracuuatc brzine v J =" 1'1 11. Vracanjcrn 7. glavni zupcanik 2 i nosa6 zup6anika N imaju isti. uCiniti okret: q. 1 i 2.. 2·_ planctami xupcanik. 1l1Og\lCnost: centralni zupcanik 1.I. a sarel it 2 (Z2) smiestcn na nosacu zupcauika koji Be okrece oko osi I.upcaniko)11 (satelitom) 3 i s nosa'. i od nosaca zupcanika N. ccntmln. ). v =" f(1').I. a Z3 se okrc(. 510 I.contralni zupcanik. . mogucnost: eentralni zupcanik 1 sloji.c. mogucnost: centl'alni zupcanik 1 i nosac 7. zarnislimo da smo zupcanik Z3 okrcnuli za jedan pun okrct. tesko odvoditi kretanjc J snags..3' Z4' Tocka CJ na ([2j) jc dodirna tocka zupcanika z . zupcanik ZI posrednistvom zupcanika 7. okreta.5 do 10.. Prel10sni omjer leii teoretski i1. Sa 4 iz c dobivamo brei okreta n*. po zupcaniku z. Nepomicni zupcanik 1. a centralnl zupcanik I supl'otni smjer krctanja. U nioi su obodne brzinc zupcanika 1.5.l. nazivamo ccntralnirn a zupcanike koii kruze satelitima (planetarnim zupcanicima).3.i radijusa 1'. cemmini 7. Illoguenosl. Zraka brzine 3 je ionako paralclna s odgovarajucorn zrakorn iz dijagrama broja okrcra. Prema tome je 1..nosac zupcanika) 'f1~·jcdnostavr» planetnrni prcnos sa unutarn] im ozubljcnjcm (12-9 Planctarni prcnos S ncpomicnim zupl:anim vijenccm. Da bi doslo do broja okreta zupcanika z I. dobivamo obican prenos. Zupcanik z 2 se. kako to pokazuie <!2~ tangcns kuta koji medusobno zatvaraiu viI'. a tan (1. J i 2. Prakticne J11oguenosti prenosnog omjcra krccu se izmedu i c= 2. onda je obodna brzina Iunkcija radiiusa v 1" n pravca.2} Dijagrarn brzina xu po)cdina~n i zupcanik ko] i irna n okreta nn rninutu j'ill'ulela sa zrakom brzine 2 iz c dnje broj okreta n2• Vee smo prije konstatirali da je 113. Da bis1110 doW do broja okrcta 7. (\. Ql~ jcdnosiavnl planctarni prestos s vanjskirn oxubljcnjcm (1 . pre n os a ozu- Na Ql~ prikazan a na Qll!! s unutarnjim bljenjem. n (m/min). S planetarnog prenosa prikazanog na ([IB'.3 okrcta u istom smjeru. Zato praktican znacai medu prcnosima tog tipa imaju samo tl'oosni planetul'ni "I'enosi sa dva glavna zupcanika.3 za daIjnih z ..upCanik [ i glavni zllpCllnik 2 okreL'U 5e u suprotnom smjeru (norl11alni pl'cnos). spojnica v [ oC V2 i radijus 1'2 dat ce zraku brzine 2." 112)' U tocki Cz opet su brzinc V3 =. Osnova ie te graficke metodc u jednadzbi brzinc: v ~. Kad bi satcl it Z2 bio vodcn samo oko zupcanika z .7. mcdutirn. l' l' l' . '\ mogucnost: glavni 7.2 c'" tg (/. planctarnim zupcnnikom okrctnim na nosacu xupcrmika u zahvatu sa zupcan in'! vijcncern i :l. l1an08i1110 n . a multiplikator ako pogon dolazi od nosaea zupC::l1lika.1 Kinematska z av is n o s t jednostavnih je jednostavni planetarni prenos p l a n e t arn ih s vanjskim. onda bi satclit 27. onda je n 1 . ~" .. Tako dobivarno zrakc nrzlna 3 i 4. Takav jednostavni planetarni prenos sasto]i se od dva zupcanika. . Zupcanik 2 i 3 imaju isti broi okrcta pa su i kutovi ('J. 511 . Zupcanik 1 se takoder okrccc oko osi 1. polazcci od D uuazad. glavni zupcanik 2 i nosac zupi:':anika N okrecu se u istom smjcru. i nosac zupcanika N nacinili j~dan okret. 3 okrctat cc sc. Na tni nacin ce zupcanik z . mozc sc s lczajnog mjesta II.) nepomican.upcanika N imaju Isti. Ako je zupcanik Z 1 cvrst.3 uCinio ukupno.. Krctanje zupcanika z. Pri tome su i zupcauik z .' n. s planetarnim 7.upc"::rmikom Zt Na Q2\\! prikazan [e planerarni prcnos pri kojem jc znpcanik s unutarniim ozubljcniem 3 (z.. i Z2.~ 1")."11\ zupcanika N.i zupcanik 1 i nosac zupcanika N okreCll sc u istom 8111jC1'1. U tocki e. Vraeanjem z [ za jedan okret natrag okrenut ee se 1.

ZaiednicKa osovina zupcanika uleii~tena ie na no" sacu gonjenog vrutila Kad vratilo 1 nacini [cdan okret. a vratilo 3 pri tome stoii . ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj brei okreta: Kad vratilo 3 nacini jedan okret. uleZi~lcno je on nosacu gonjenog vrstila ([~~ Troosni planctarni prenos sa dva zupcanika ucvrUena na zajednickoi osovini. Dalinje mogucnosti prenosa postizemo ako na nosac satelita smjcstirno dva rncdusobna cvrsto povczana zupcanika Z2 i z~. ad kojih ie jedan u zahvatu s [ednim.Odgovarajucim povezivanjcm omogucuiu se promjene prenosnih omjera. od kojih .mog"<nOlI :.) s unutarniim ozublienicm. ako bi se rezultati stupnjevanih brzina jednog i drugog pogona mogli dobiti ria gonjenom vratilu. U praksi cesto imarno slucaj da dva razl icita pogona (s razlicitim brzinama) treba da rade na istom vratilu.0 icdan u zahvatu s pogonskirn zupcnnim viiencem Cr. Zajednicko vratilo zupcnnika z. Da bisrno dobili broj okreta nosaea zupcanika. a drugi s pogan. i z.4.t 42Ji ([2-~ Troosni povratni pianctarni priicnos i njcgovih scst mogucnost brz ina i broja okrcta i krctnnia s odgovarajucim dijagramirna Troosni planetaml prenos sa tIi planctama eupesntka medusobno pamaknuta pod 120· Na Q2~ dani su uz svaku od nabrojcnih sest mogucnosti dijagrami brzina i dijagrarni broia okreta.. To nam omogucava planetarni prcnos prikazan na Q2i}..j Troosni planctarni prenos sa dva zup~anik" ('.kim wpcanikom z. obicno sc pri troosnim planetarnim prcnosima ugraduju po tri satelita (planetarna zupcanika). a drugi s drugim pogonskirn zupcanlkom. a nosac zupcanika N prcdstavlia gonjeno vratilo.) utvr§cena na zajednickoj osovini.rriogu<no. i z. pustit cemo da S~ vratilo 1 (zupcanik z 1) i vratilo 2 (zupcanik zz) izrnienicno okrecu."mogucno5f 6. medusobno pomaknuta pod 120 (j_2}i. to bi bila rnogucnost da na gonjenorn vratilu imamo zaista sirok registar stupnj~vanih brzina. ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ovaj broj okreta: okreta :3:3 512 PRAKTICAR!l1 513 . pri koiem se vratilo 1 i vratilo 2 istodobno okrecu. Ako je pri tome svaki pogon jos i stupnjevan. Da bi se postiglo ravnomjerno opterecenie Iezaja. a vratilo 1 stoji. 0 ([I!. ad kojih ie jedan (zD u zahvatu sa z" a drugi (Z2) u zahvatu sa Z3 Q2}l.

III - n.Kad se istodobno okrecu i vratilo 1 i vratilo 3. a PI' Pz. 1'2 (n. = T1 + T3 = 2 r L: -l-+~i~\--.V. = 1'1 + 1'2 FI(TI111 n2) = 2F11"N' Tlnl + r2n~ = 21'. 515 514 .: + Z2 ZI Uz prije prlhvacenu pretpostavku T I = T 3. Buduci da je visoko opterecen i buduci da cesto ima i visok broi okreta.r2 1'1 = n. ali [e u odnosu prema '/. - !s_ = 1'1 n2 2(n.=1'1+12 1'2=21'. Da bismo dobili broj okreta nosaca zupeanika pri razlicitim brojevima okreta vratila 1 i 2. n2. kako znamo.4 Planetarni prenosi s ko ni cn im zupcanicima (n . izlazi T. brei okreta: 1 . nalaze se dva potpuno jednaka zupeanika Zz.319. (n. M I' M~. 111 (12) ~. 1'1 + (21'. Satelit ] je u tom slueaju gonjeni zup~anik. + FN .n.) = 1'2 1'.1'1) 112 = 21'. 21'. . snaga zahvata (P.n2 Odvedena snaga: p. od velicine zupozubljenjem (1'2).T( + n.).319.~_-z~-~ = --z-l-z-z-+~i-3-Zr +~~ Z2 Z3 1 ZI z~ z~ Z3 Z3 + ZI =1 Zz Takav se rezultat mora svakako dobiti ako se oba vratila okrecu jednako brzo.2 Dimenzije Da bismo postigli stojimo da prenos prenosnog orniera. kako se to iz slike vidi. Smjer djelovanja sila proizlazi iz cinienice da na gonjenom zupcaniku obodna sila djeluie u smjeru kretania. canika s nutarnjim . Obicno se uzima 1) = 1'1' Uz pretpostavku da je l' 3 = 1'1 proizlazi: 1'~ 5. Fl Fir Ravnoteza snage: Fl' t'l 111 Tl 1 1'2 = l'~ 1'1 + 21'3' 31'1. ravnoteza sila proizlazi: -P31-F32+FN=0 -1-F31 . Dovedena snaga: Pdav = F I rl n . Dimenzije zupcanika. P3l> PN sile [kp]. n2 +1'2 = 2 Fl' TN . . ucinit ce vratilo 2 nosaca zupcanika ova. a preko nosaca zupcanika se kretanje i snaga odvode. nabude sto manji. 11. TNnN = 2 F LnN I'N Snaga koia se prenosi zahvatom zupcanika 3 sa zupcanikom 1 i zupcanikom 2. + F2 1"2 n. MN okretne mon mente vratila. radijus satelita (planetarnog zupcanika) ne smije biti suvise malen.3 Odnosi s il a Na <l::i!l I. dobit cemo i razlicit broi okreta nosaca zupeanika. (12) .F.-1'1 1"ln.-n2) Plunetarni prenosi s konicnim zupcsnicima <l:2~nalaze primjenu za prenos snage kod uutornobila <l:2~.dv = FN . l'N = 0 = + FI Tz = Za prvu od prije nabrojenih sest mogucnosti kretania proizlazi : +F 1 1'z = 2 Pi : 1'N + F 1rz . Ako se vratila okrecu raznim brojevima okreta.Na prenosu.I1z) 11. <l:®.upcaniku 2 pogonski zupcanik. zavise od velicinc Velicina planetarnog prenosa zavisna je. Na <l:2~ [e zupeanik 1 pogonski.ednostavnih planetarnih prenosa sto vecu mogucnost prcnosa snage na jedinicu volumena prenosa.n. To [e ucinieno zato da bi se mase izravnale. = n. F31 F3I f3 - F3Z '1'3 = 0 ((@ Troosni prcnos i sHe na aubima = F3Z = Fo + F 32 = 2F 1 = = Fl FN U stanju ravnoteze moraiu i momenti oko tocke c biti u ravnotczi: +Fv : rl .~+--~1 z. (r1 + 1'2) Dovedena snaga = odvedena snaga (ako zanemarimo ' gubitke u samom prenosu) (n . = 2T. PN snage izrazene u kW. rN FN . . a na pogonskom (kao reakciia) u suprotnom smjeru kretania. medutim. proizlazi iz produkta obodne sile i relativne obodne brzine: Pz=FI(r1nl-rLnN) Isto tako mozemo izracunati odnos !j_: TI l'lnl + 1'2112 = 21'.n. a P3L.JI9. t7. nN oznacuiu broieve okreta pojedinih vratila. nN nN Q® Diiagram za odrcdivani e dimenaiia prenosa 21'. moramo dobivene prenosne omiere mnoziti minutnim brojevima okreta vratila: 5.n.

Snaga utrosena na svladavanje trenja Pp. brtvenjc na ulaznom i na izlaznom vratilu izvrseno je pomocu standardnih brtvenih prstena. a :13 ulaznom i na izlaznorn diielu vratila maticama.319. A stoji.odnosno razne brzine. Pri tome su zupcanici z . Ulazno i izlazno vratilo imaiu ugradene odbojne prstene za ulje. i Z3 u dijagrarnima predstavlieni kao zupcanc letve.. i Z3 U istorn smjeru a ds pri tome nista nc zadrzavamo. Takvi prsteni primjenliivi su za obodne brzine v ~ 10 m/s. Pogonsko vratilo ulezisteno je u konicnim lezajima ulozenim u cahuru. = P do.mill zubima prenosa s konicnim Na Q39:a do c prikazani su dijagrami odgovarajucih brzina. Pogonski zupcanici su kovani i naklinjeni @j) Jednostepeni prenos s cilindricnim zupcanicim3 na vratilu.g Dljagrarni brzina planet. a zupcanik Z 1 se okrecc. Zadrzavamo Ii A. Na Qa1l prikazan je prenos s konicnim zupcanicima. okrece se Z3 u srnieru A s dvostrukim brojem od A. I ovd]e su letaji pogonskog konicnog 517 516 . Aksiialno ucvrscen]e unutarniih prstena kotrljajucih lezaia Izvrseno [e na slobodnim kraievima vratila uskocnicima. a drugi kao cvrst. Na Q3~ prikazana je moderna konstrukcija dvostepenog prenosa. broj okreta Z3 iznosi u tom slucaiu dvostruko od broja okreta A.Ako na prenosu Q2W zupeanik z 3 stoii. okretat ce se z 1 s dvostrukim broiem okreta. Da bi se sprijecilo istjecanje uija iz kucista. Na Q3l\> prikazan je dvostepeni prenos u kombinaciji konicnih i cilindrienih zupcanika. umanieno za broj okreta ZI' Okrecerno li A i z . isrodobno. Okrecemo li A brzinom v ada pri tome ne zadrzavamo ni iedan od zupcanika z 1 i Z2. Na Q3~ prikazan je dvostepeni prenos s vratilima koja su smjestena jedno pokraj drugoga. Nastavlianje pogonskog zupcanika izvodi se pornocu distanciiskih limova ulozenih izmcdu cahure i kucista. primjeri (j'I~. Lezaji primaju radijalna i aksijalna opterecenia. Iz tehnoloskih razloga vaniski prornjeri kotrliaiucih lezaia na istom vratilu medusobno su jednaki. okrece se i A u istom smjeru kutnom brzinom koja odgovara aritmctickom prosjeku kutnih brzina zupcanika z . a z .5 Iskoristivost Oznacimo Ii sa P do v dovedenu snagu. okrenuo dva puta a Z3 cetirl puta. Na <1aga prikazan [e opisani sluca] kad Z3 stoii. potrebno [e omoguciti nastavlianie zracnosti u leiajima. . 5. pa drzeci da se ne okrece okrecerno A.Postupimo li sada obratno. umanieno za broi okreta z. Vratila su ulezistena u kuglicne lezaie. brzinom zupcanik 2 Z3 gdje je v. Po [edan Iezaj svakog vratila oblikovan ie kao siobodan. i Z3' Ako senpr. Pogonski zupcanici su kovani. gonjeni su Iijevani. ali u protivnom smjcru. bez obzira na to okrecerno Ii ZI il i Z3' Okrecemo Ii istodobno z .6 Konstruktivne oblikovanja izvedbe pr en o sa cilindricnih puznih p r e n o sa . Iz dijagrama se vidi da se osovina nosaca A okrece samo ~_1_. okretat ce se A kutnom brzinom koja odgovara razl ici kutnih brzina zupcanika z 1 i z 3' i to u onom srnjeru u koiern se okrece zupcanik s vecim brojern okreta Q3~C. Ako ie kutna brzina obiiu zupcanika jednaka.upl:anicima (i:. Gonjeni zupcanici su liievani. okrecu se zupcanici ZI i Z3 istim kutnim brzinama. obodna brzina zupcanika z i. Medusobni poloza] kucista fiksiran [e pomocu zatika.. okrenut ce se A = -2- 2+4 = 3 puta. . - P cdv = P cev (PdQ' -pcdv 1) gon_le-nlJ 'ira/ito 5. iskoristivcst iznosi: prenosa Na Q3D prikazan je jednostepeni prenos s cilindrienirn zupcanicima s ravnim zubima. Osim toga. ali u obratnorn smieru. I ovdjc lezistenje pogonskog konicnog zupcanika treba da omoguci niegovo tocno nastavlianie u odnosu prema gonjenom stozastom zupcaniku.319. Okrecemo Ii ZJ i Z3 U sup rot nom smjeru. se okrece. Pogonsko vratilo montira se zajedno s cahurom. a vcliki zupcanik je Iijevan. Zupcanici su kovani. ovi mogu postici razne broieve okreta Q3l}b. Okrecemo li A i z 1 istodobno u istom srnieru. buduci da je pogonski konicni zupcanik ulezisten u konicne ldaje. Mali zupcanik je kovan u jednom dijelu s vratilom. Planetarn i prenos s konicnim 7. odvedenu snagu. a sa PQd. okretat ce se posrednistvom zupcanika Z2 osovina nosaca u istom smieru kao i z 1. ali sarno s polovinom brzine. Kuciste je dvodiielno. z. I Iezaji gonjenog vratila ulozeni su u cahure.

~~~ Dvostepcni

prenos

s cilindricnim

zupcanicima,

Ldali poicdlnih

vratila

SU

medu

sobom [cdnaki

([,,~ Dvostepcni

prcno s s cilindricnim

zupcanicima

i vratilima

koja su smicstena

jedno pokra]

drugogn

zupcanika pogonskog prirubnice ucvdcenje
51B

ulozeni u cahuru kojom se pogonsko vratilo ugraduje u kuciste, Nastavljanje konicnog zupeanika postize se distancijskim limovima, koji se ulazu izmcdu eahure i kucista. Gonieni zupcanici ulozeni su u kuglicne lezaie, Aksiialno alobodnih lezaja izvcdcno je uskocnicima, a cvrstih !cZaja pornocu matica.

4~

J ednostepeni

prenos

s konicn irn zupcanicima

519

1s~ Dvostcpeni

prenos

kombiniran

konicnirn

i cilindricnim

zupeanicima

Na ({3~ prikazan je prenos kombiniran konicnim i cilindricnim zupcanicima. Pogonski zupcanici izradeni su kovanjem od iednog dijela s vratilima. Gonieni zupcanici su stezno spojeni s vratilirna, Vratilo gonjenog cilindricnog zupcanika ulezisteno je u dvoredne bacvaste leiaje. Vranjski prsteni tih lezaia ulozeni su u ekscentricne cahure. Okretaniem tih cahura moze se nastavliati razmak osi izmedu pogonskog i gonjenog cilindricnog zupcanika. Kuciste ima rebra zahladenie. S gonjcnog cllindricnog zupcanika snaga se odvodi klinastim vratilorn, koie ulazi u utore suplieg gonjenog vratila.

<l® Na <i&1J ialno u diielno. kovano ravnina sobom 520

Dvostepen

i prenos

kombiniran

konicnim

i ci1indricnim

zupcaniclma ~$~ Puzni prenos lijevanog jednodijclno8' kuci~ta

i s puzem

smiestenim

ispod

puznog

kola

prikazan [e puzni prenos, Puz ie smjesten iznad puznog kola. Ulezisten je radikuglicne lezaie, a aksijalno u dvostruki aksijalni leza]. Kuciste je zavareno dvoPaino kolo uleZiSteno je u radijalne lezaie, od kojih [e jedno lezajno rnjesto oblikao slobodno, a drugo kao cvrsto. Prilikom montaze treba osigurati da srednja puznog kola prolazi kroz os vrtnie puza, kao i to da os puza i os kola budu medu okornite,

Na Qa~ prikazan je puzni prenos puzern smiestenim ispod puinog kola. LeziStenje puza i ovdie je provedeno pomocu radijalnih kuglicnih lezaia. Aksiialno opterecenje uhvaceno ic pomocu dvostrukog aksijalnog lezaia, Okretljivost lezaja osigurana ie kuglastim podloscima, Aksijalni leiaj nastavlia se pomocu matice. Lezistenie kola provedeno je pornocu 521

kuglicnih radijalnih lezaia, Kuciste [e Iijevano jednodijelno, Montaza kola izvodi se sa strane, Kolo ie dvodijelno. Vijenac ie vijcima spojen s glavinom, Na (j)j}i prikazan je globoidni puini prenos. Pui je ulezisten u radijalne kuglicne lezaic, koii preuzimaju radijalna optcrecenia i dvostruki aksijalni lezaj, koji preuzirna aksiialna opterecenja u oba smjera. Aksijalni leza] srnjesten je u posebnu cahul'll, koja se vijcirna pricvrscuje za tijelo. Nastavlianjc se izvodi pornocu distanciiskih Iimova ulozenih izmcdu cahure i tijela, kao i izmedu cahure i poklopca Cahurc. Kolo je ulezisteno u konicne leiaje. Zracnost lezaja nastavlia se poklopcima i distanciiskim Iimovima. Puino kolo ima poseban vijenac stezno navucen na glavinu. Kuciste [e dvodijelno lijevano s rebrima za hladenie.

@~ Puini prcnos globoidni

Kon8truktivne izvedbe planetarnih prenosa. Na 14]) prikazan je Krupov planetarni prenos pri kojem je zupcani vijenac s kosirn zubirna, koji stoii (c), putem zupcane spojke (e), koja [e nastavliiva, tako elasticno povezan s kucistem da se zupcani vijenac djelova.njem sile na zubu rnoze prema potrebi nastaviti, Tn satelita b 1, b2, bJ, imaju takoder mogucnost da se djelovanjem sila na zubu prilagode zupcaniku (on niie posebno ulezisten): Prikazani prenos ima prenosni omier 1470 ojrnin 11 600 o/rnin

=

i, a snaga [e 2200 KS.

14]) prikazuje planetarni prenos s rucicom (N) izvedenorn u obliku eksccntricnog vratila, ana Ci~ planetarni prenos s plivaiucim centralnim zupcanikom, 1~ prikazu]e planetarni prenos samo s plivajucim zupcastirn vijencem. Na 11~ prikazan je planerarnl pre nos s konicnim zupcanicima,

522

523

kako znsmo. Smaniimo Ii kut kojim remenica obavija remen. No ta slla. cltct (elle< - Ikp] 1) [kp] ill Silc na rernenu kOf' obaviia ncpokretnu remenicu FR e = F2 = baza prirodnog logaritma = 2. Prema Eytelweinovim i Eulertovim radovima zavisnost izmcdu sile vlacnog i slobodnog ogranka izrazava se jednadibom: F. od kvalitete naleinih povrsina. koii se stvara izrncdu nalcznin povrsina remena i remenice. a to ce zavisiti od stupnja zateguurosti remena. Time se smaniuie sila trenia. brzine remena itd. = 0 bit ce F 1 = F 2' To znaci da sila trenja FR zavisi od velicine kuta obavijanja. Iz jcdl13dibe FR = F« (ella: . Uslijed okretanja masa remena izloiena je dje10vanju centrifugalne sile. Promatramo li gonienu remenicu. moramo na lijevom kraju rernena vuci silom F 1 > F 2 jer moramo svladati jo~ i trenje naleznih povr~ina remena i remenica: Dio remena na vucno] strani nazivarno vlacni pas. Na njegov desni krai obiesen je teret F 2' Da bismo ga podigli. remenice. Remenskim prenosima prenosi se snaga i krctanie na vratila koia su rnedu sobom udaljena.. zavisi i od koeficijent9 trenja I). a = kut obavijanja rernena u lucnoj mjeri.1) vidimo da sila trenja zavisi od sile F. od velicine kuta kojim rernen obavija remenice. = IH~ Planetarni prenos s plivaiucim zupcastirn vljencem r. mora naprezanie izazvano silorn F 2 ostati u odredenim dopustenirn granicama. smanjit ce se i potrebna sila F 1 za dizan]e tereta F 2' Pri ct.321 Remenski prenosi s plosnatim remenjem Navucemo li remen na dva glatka kola. od osobina samog rernena. vidimo da se sila ® stte na remenu koii se krece 525 . Preko nie prebecen je plosnati remen. mozemo prenijeti snagu s [edne remenice na drugu.. mogla prenijeti . Na CD prikazana je rernenica koia se ne mozc okretati.32 REMBNSKI PRENOSI 5. Za vrijeme kretanja remena po pogonskoj remenici smanjuje se opterecenie remena od F. Buduci da [e rernen vrlo elastican. na Fl. i z~tegnemo 1i ga do stanovite miere.5.iTa mcgucnost prenosa snage proizlazi od otpora protiv klizania. kad remenice kola stoji odgovara zapravo velicini obodne sile P« koia bi se remenicom. Za vrijeme okretanja doci ce do veceg iii manieg proklizavanja rernena po remcnici.718. a na vuceno] strani slobadni pas remena. <!~ Planetarni prenos s konicnim zupcanicima Sila trenia mora biti veta od obodne aile F«. Ona nastoji da rernen odigne ad rerncnice. Na ® prikazan je tok promjene sila F 1 iF •. a smaniuie se i opterecenje. na CD oznacen s ct. i da je to veca sto ie veca sila F2• Da remen ne bi pukao. remenski prenosi rade rnnogo mirniie i gipki]e od Iancanih i zupeanih prenosa. Sila trenja FR. koia se okrece.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful